• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

osobna dizala za stambene zgrade dizala .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. ceste Putovi i ulice 267 Ceste. .detalji 261 263 Praonice rublja. potporni zidovi Vrtovi .vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. Pokretne staze Dizala .oprema Sanitarne kabine .vrste kreveta Spavaće sobe . građenje drvenih kuća.elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .ograde Pergole.osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke.za trgovačke i poslovne zgrade . dizala Stubišta Rampe . studentski domovi. hotele. vrste kuća. igrališta. uređaji za pranje Praonice rublja .položaj u kući Kupaonice .izlaz za nuždu Pokretne stube .predgotovljavanje Kupaonice . kocke i šatora . rasadnici Vrtovi . etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor .uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi.dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje .osiguranje padine Vrtovi . velike Stambene zgrade . ekološko građenje. vjetrobran.predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići. . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru. smočnica Kuhinje Kuhinje . . . gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori . .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice . stube.puzavice i penjačice Vrtovi . prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj. .zavojita stubišta Ljestve za bijeg .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. ulazi Predprostor.SADRŽAJ Stubišta. dizal za bolesničke krevete Dizala .položaj kreveta Spavaće sobe . garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište.zemljani radovi Vrtovi . Drvene kuće .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije.zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor.povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV .oblik kvadrata. ulaz Ulazi. staze.primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole .

konstrukcija 349 Upravne zgrade .dimenzioniranje.općenito 360 Banke . cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus.osnove tipologije 341 Upravne zgrade .primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . upravne zgrade. samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice . stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice.SADRŽAJ Knjižnica. tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. tova mi mostovi. benzinske postaje. držanje životinja Nastambe za male životinje .tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta. tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade . kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. vertikalni elementi 357 Banke .dimenzioniranje.parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe.dimenzioniranje.primjeri. moteli. podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . parkirni objekti. odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli.dimenzioniranje. 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice.visoke zgrade 355 Uredske zgrade . garaže. supermarket's. banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.trezori 361 Poljoprivredni objekti.dimenzioniranje. 344 Upravne zgrade . višenamjenski centri.dimenzioniranje: potrebne površine . radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . .okretanje Teretna vozila .organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade .osnove 337 Upravne zgrade .dimenzioniranje. vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . . površine za namještaj 352 Upravne zgrade . uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . kina.isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . razdioba prostora . 345 Upravne zgrade .

sinagoge. centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve.opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport . 611 Mjere. norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI . težine. tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji .nastava i istraživanje Bolnice . 607 608 . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.oblici građevina Bolnice .sigurnosni uvjeti Bolnice .njega rodilja i novorođenčadi Bolnice . . vrata.hodnici. . muzeji. uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom.dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 .primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice.marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje. patologija Bolnice .ambulanta Posebne bolnice Bolnice .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion .područje uprave Bolnice .porodništvo Bolnice . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje.red mjera Bolnice .BMX Streljane Sportske dvorane . džamije Crkve Orgulje Zvona. ambulantne operacije Bolnice . Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 .planiranje izgradnje Bolnice . građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .terapija zračenjem Laboratorij. funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. dizala Bolnice . stubišta.operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice .izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja .područje opskrbe Bolnice .međunarodni primjeri Muzeji .nuklearna medicina. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros .posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi. protupožarne pregrade . liječničke ordinacije. .općenito Bolnice .

UBA UW @ EQ cf $ Hochw. ca. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. građev. U. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno. A.50 S. poželjno entspr. ggfs. usporedno protusmjerno. sog. 3 minute. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. Lit. HHS.A.G. s.B. (gegf.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. i tako dalje äq. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. odgovarajuće ff.u.. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. VDE u.d. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž.M. spez.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. prosječno oko. rel.O.M.U. dgl. Stud. R. usw.v. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. gem. vgl. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. vorh. s.Allg. evtl.25 propisi o HTZ slika br. DV EDV i.o. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen.z. { 4 sek. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. i. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. srednje jednako identično jednako različito približno. el. i daljnji (i ostali) ggf. podjela 360 st.I. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. pritisak i 2 stupnja. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. Niedrw.

3 = 1 kg m .3 0.jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .163 W/m K = 1.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija.163 W/m 2 K = 1. električne reaktivne snage Var (ver).Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.98 1 10 4186 1.Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s . količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .163 1. s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .sustav) propisano od 1978. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.01 kfl/m 3 = 0.163 736 1.8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.J. Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .8 133.1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI . a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI . K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice . m.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.

65 N 1 kg = 9.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1. i 1977.45359237 kg 1 pf = 0.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.7 0 7 0 = 273.344m sm = 1. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 .71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI . po min.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.6 MJ PSh = 2.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.6 106 J = 3.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10. E Joule kWh KS .q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.8288m mil = 1609.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.temp.8 h = 31.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa. okret.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25. recipročna vrijedn.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! . interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0. čvrstoća Rad.72) Oz.80665 N 1 Mp = 9806.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.76) Mehaničko naprezanje.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.72) <2} —/ Površina. O d 1.sila tona .296° = 63. po sek.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat. površina zemljišta Volumen Normni volumen A.1888 J = 1.80665 N/mm2 W.3 GB 4. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .4mm ft = 30. težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret. col.48cm hvat = 1.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.K novo Frekvencija.80665 N 1 t = 9806. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).jedinica uslijedilo j e postupno između 1974. površina presjeka.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! .69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.6km/h 1kn = 1sm/h = 1.459.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57. siječnja 1978.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.163 10"3 Wh kp m = 9.°Rk 0 = 7 .15K A0 = A7.67 °F °R 0R = 4/5 0.

Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN .829. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. Standardne formate razvio je dr.476. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. V.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. C predviđeni su za posebne veličine papira. bit će listovi nešto manji. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. kuverte.širina "špigla" gornja margina. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. B.format. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. mape. -81 najveća širina slike . normirana mjera (9) Uvezane. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). crteži itd. Porstmann iz površine od 1 m 2 .OSNOVNE NORME DIN 198. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira).841 m duljina stranice y = 1. Registratori. bilježnice i mape reda A. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice. natpisi. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. četvrtine i osmine (kuverte. imaju istak na gornjemu rubu. npr.189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata.

isporuci i arhiviranju. 6 itd. 900 mm) 650. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). 4. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. 4. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici.C-. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda. 2.5 * 29.1200 mm. 900. 1 560 mm 250. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 .1 250. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . n-. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem.7 cm. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. 1.5 cm.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu. na gradilištu. 660. pri dogovorima.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824. za što je korisno primijeniti šablonu 18. treba se preostatak preklopiti po polovici. 5.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 .A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib).5 cm. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm.18. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.7 cm.8 x 21 cm. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. 3. a za toliko je korisna površina nacrta manja. 1 500.

52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. 1:200. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. nezgodnog kosog tlocrta. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. 823. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. a veće od 1 m u metrima. a visine iznad osi (-> s. u novije vrijeme . 1:10.69 \ 7 5Z_ + 2. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. 406. Ako j e moguće. 1:2500. 1:5000. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. u skladu s normama. 2.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. 1:1000. 36. Primjer za ispravno kotiranje. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406.1352 i 1356) — s. Dimnjačke cijevi. mora biti označen smjer sjevera. ali također i u milimetrima.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. ime (potpis) projektanta. projekt itd. presjek. 15. tlocrtima itd. a ostala mjerila manjim slovima.» BOL QP .5. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. 54 2. 1:250.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. 2. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta .6 ) . tlocrt. 1:2. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. © © b 3. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). vrstu nacrta (skica. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . "ako j e potrebno. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. 4. 1:2000.00).). 1:25. mjerilo 4. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. 1:20. 8). 3. količinu. 8). Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. 1:5. 3. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. Sve predmete treba crtati u mjerilu. perspektiva itd.69 Podaci o visini poda etaže itd. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. 1:10000. za situacijske planove: 1:500. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). 1:100. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0.). idejni projekt. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . list 1 . Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. 16.> © + © . 1:50. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. ime (potpis) investitora. 1:25000. pogled.

40 . 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 . 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A.60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 .. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .00-1. 90 x 90.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.50 (16) Ormar 60/1. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120.1.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70.75 Kupaonica Kada 75 x 170. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .30x78 80 x 1. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60.

•5. treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s. Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N . 193-197 B I -t.5/250 I .1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. 1 9 3 . Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.00 dobivaju predznak . 1 6 7 .» @ .00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. Brojevi stuba ispod ± 0. sandučasti prozor (K).5. dvostruki prozor (D).5/2M—8Vrb" 187.50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . • 4.750 Kad je riječ o prozorima.5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 . prozor krilo na krilo (V) __ W ® . daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D).(minus). Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također). . približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda. Stube treba od ± 0.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata.OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. a dvokrakom beton ili kamen .

. . Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd.| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm. .. izolacija. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. .Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. . . DIN 18195 simboli za brtvijenje. Pt . . prljavština.. Prodiruća vlaga Teren.Zk Sd Zd . ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda.. . temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline .. . Ptš . J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. Ptd .| lužina | Ijubićas.) žuto |ljubičas. Pto Pd . sirov Gipspanel s kartonom td . itd.) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. . sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . .. | kiselina | naranđ. plijesan.. Ptg .. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. . Bukove platice .1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci.i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. . | crveno | naranđ. . . . Nosač žbuke .. |ljubičas. na padini. . . .j crveno [ijubičas.. 4) Drvo Daske od mekog drva .. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna.. . | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo .

građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1. temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//. ••• I Park Postojeće Í. ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.ÜN:"*'' l/t-v*.•//.'//. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. stropu. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu. I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 . se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + .| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• .t .Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv.

Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0.24 24 24 24 0.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.polja Kotiranje koordinatama npr.35 0.cm 4 mm 2 I 3 4 1.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.35 0.25") 0. r JU i 1 1 24 188. 1:50 cm). raster 0.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr. -236' .5 113.35 0.35 0.25 0. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija . mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije.88 88.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta . 5 .76 (7) Nazivi u kotiranju -188.0 0.5 885 885 3.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.426 -437.02.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.5 -86.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.točka (debela) Linija crta . 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.35 0. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.5 11. M: 1:50 cm.5 674 113.5 0.5 0. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.5 "138.35 0.5 "138.4 — -Jäf .točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.5" 437.76 376 3.25 0.3.35 0 25 0.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b. što treba navesti u sastavnici (npr. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.05 5 5 50 0.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0. 1 m npr.0 0. m 11 .35 0.7 0.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62. 0.5 61.

komad odn. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 .nije uporabiva.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 . N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma. 30°. bakar.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 .norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.20 m . ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. 70°.00 m.5 0. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h. 8 0 m.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. dubina j e 0 .7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1. treba izgraditi kanalizacijsko okno. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . + % Slijepi peleš X. Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti.1 .kolčak s pelešom 45°.7 1:66.1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 .DN 1.l u k o v i m a .7** Keramička krajevima. 70°.7 0.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° . 60°.1 . pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . aluminij.5* 0. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a . 45°.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T . tankostijena DIN E N 2 9 5 .3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. 90° Jednostruki kosi priključak .1 + - + - X. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. . X.1 . 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . 1.7 0. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11.7 1:66. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°. 70°. Gledano u smjeru tečenja vode. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 .7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo . 1. 70°. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru . odnosno nije prikladna.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.

upravne zgrade.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. veliki ugostiteljski objekti. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. lječilišta.1 1 9 9 2 . Vidjeti.1 2 K l/s 0.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs.7 1. tuš na stalku. npr.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. vidjeti D I N 2 4 0 2 . s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n).5* 0. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V. škole Bolnice. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . opseg itd.Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi.5 2 2. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . V. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. poklopaca o k a n a itd. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. spojne elemente za cijevi i fazonske komade. fazonskih komada.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). npr. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. trokadero Tuškada.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 .5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . bit će mjerodavan taj instalirani dotok. hoteli Javna kupališta. Iz: E D I N E N 7 5 2 .5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. Npr. način odvodnje Stambene zgrade. 5 % . Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. gostionice. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. Vrsta građevine.0* 1. z a cijevi. izljev.0 7 Umivaonik z a ruke.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom.5 1 1. promjer d.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. pumpe.5 0. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. s dopustivim tolerancijama* na pr.5* 2* 1 1. sjedaća kada. V. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. pensioni.

umivaonik z a ruke. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . treba primijeniti DN 50.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C .priključak na vertikalu preko FB . može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati.AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r . Ima li više od tri promjene smjera. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m. npr. uređaji za dizanje fekalne vode.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1.razmak W C . veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika.H maksimalno 4 m iznad položenog voda .Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik. za sve predmete odvodnje T. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala.5 25 50 70 100 bez W C . Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G . Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40.5 4. odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 .25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. max. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost .D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1.4 Vp.7.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne. visinska razlika H mora biti manja od 1 m.

AWS maksim.AWS maksim.7 l/s I. npr.vodom vezane površine . Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja.1 : 1988-06.učvršćene površine s ispunom reški i . primijeniti i manja proračunska količina oborina.4 8. npr. = 0. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom.za intenzivno ozelenjene .2 97.gumna .3 6. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-.površine pošljunčane ili obrađene šljakom. 16 © . m. Osim toga.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s.tarac s više od 15% reški. broj WC-a 9 - K = 0.za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.športske površine s drenažom . Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d.1.0 10.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.5) uz odobrenje lokalnih vlasti.parkovi i površine pod vegetacijom .7 0.krovne površine nagiba < 3° .3 0. kocka 10 x 10 cm i manja .AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim.4 0.6 7. = 0. Dimenzioniranje prema ©. tab.vidjeti i DIN 1986 .6.5 4.0 121.betonske površine. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) . plavljenje neugroženih površina. Dopunjujući DIN 1986 . npr.zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane. 1988 . .7 14. Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.9 146.maksim. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode.) .5 0.9 146. dopušt.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. '' Prema smjernicama za projektiranje.travnjaci lokalnih vlasti.0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.5 l/s K= 0.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine . djelomočno učvršćene.7 l/s K = 1.5 17.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0.9 146.6 0.3 0. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68.7). .teraco sa zalijevanjem reški J .6 6. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .3 K = 0. slivna površina u m 2 . dopust. npr.krov s kulirom . npr. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.6 0.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili . Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti. 1988 .zasađene krovne površine1* .n mm 70") maksim.8 0.AWS maksim. dopušt. prema DIN 1986 .2 97.3 0. Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade . broj WC-a - 68. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti.2 10.AW% Vs l/s 2. rampe l .1. .1 5.0 121. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom. .8 9.AWS maksim.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.0 5.0 121. DIN 1986 .6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. . broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68.5 0. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. broj WC-a - 70») 2.5 115. 13. broj WC-a DN *> d.6).2 maksim. DN *) K = 0.0 l/s maksim. maksim.5). broj WC-a - I. I. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . broj WC-a - I. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha).5 l/s maksim. broj WC-a - K = 1.3 1.asfaltne površine . može se proračun provesti s veličinama -> s. retencijskih bazena i si. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. uz suglasnost 1. 200 l/(s • ha).0 l/s I.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja . koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s. npr.krovne površine nagiba većeg od 3° i . ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.2 97. 16.). npr.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina . Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu.površine od sintetičkog materijala. min VS I. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0.4.0 samom zemljištu (eventualno poniranje.1 : 1 9 8 8 .posebne izvedbe krova.5 0.5 115. . Odstupanja od ovih pravila mogu biti: .5 115.7 i/s K = 1.5 l/s maksim. sintetički travnjaci . s planiranim plavljenjem.

f5(0. prekorači jednom godišnje. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. Na izljevu. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem.8 29. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. = 0. i~5(0. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . čija se količina na promatranom području. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. jednom u dvije ili jednom u 20 godina.0 cm/m. statistički gledano.) r 5(0.2 1. V. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. navode se podaci iz ATV . Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2. statistički gledano.6. dop. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0.radnom listu A 118.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr.6 4.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. /i/d. prekorači jednom u dvije godine. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu. prekorači jednom godišnje.6 8. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV .8 2. Vm = V.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora.3 7. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. Gießen Göttingen Grambek/Holst. prekorači jednom u 20 godina. I/s 0.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <.7 7. statistički gledano. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta.5 m/s. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha).) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1.5 13. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV .05) petominutni pljusak čija se količina.radnog lista A 118 u tablici 15. DIN 19538. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. Količina oborina 16 .radnog lista A118. statistički gledano.1 : 1 9 8 8 . Petominutna količina oborina. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . tj.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0.5) petominutni pljusak čija se količina. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl.7 1. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.

> © .8 0.8 dno mjesne kanalizacije SZ.18012. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .9x0. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.00 m. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. okno ij) 1. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. vrata najmanje 65/195 cm. duljina 2.0 il. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.80 m. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0.00 m -> Q . Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju.8 1*1 0.80 m. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. stubište. visina 2.6 X 0.9 r Kapacitet Visin.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0.8 >0.50 m. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0. duljina 3.4m do <0.00 m. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. visina 2.

( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. npr.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija.u Prskalica na cijevi . upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. 1986. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. stojeća //)////. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. oznake za smjer kao -> (D . počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik.

također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.5-28. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0. a k o j e kotlovnica u tavanu.14-3. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.34-7.23-3. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.91 0.70-1.8-28.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo.1 9.9 2.30 m 19 . bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod .3 Protoka plina m 3 /h 1. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.4 5.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.1-13. zaklopac z a i.62 1.komad za čišćenje K . npr. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).67 0. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T . klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.komad za čišćenje * \ Automatski . terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.6-60.

dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi.75 kW 5 6. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 .5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3.25 8. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. 2. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. površina uz vis. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. te ako ih je atestirao DVGW. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. ventiliranih prema DIN-u 18017.75/1. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora.75 15 16. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara.25 12.25 17.5 13. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. veličina. osim onih na vanjskim zidovima. Ostale peći.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1.80 S 150 cm 2 .75 10 11. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. Kod unutarnjih prostorija. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam. treba smjestiti što bliže dimnjaka.

npr. od 150 do 270 Hz 21 . npr. npr. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. općenito prema DIN 40700. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . npr s jednim osiguračem Uklopni sat. npr. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. 40 717 Sporedni sat . . općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. dio 10 Višestruki telefon. npr. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. npr.ulaz Telefonska centrala. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. općenito Niz svjetiljki. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. uređaj za duboko hlađenje.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. npr. npr. kuća . npr. npr. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . fotoćelija CH Truba ili rog. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. npr. @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. signalna sijalica. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej.

s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. npr. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH).vodič Strujna traka A © Krovni nosač. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . Nadzemni vod. općenito K> Navojni osigurač. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . 4 0 7 1 1 .priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. npr. npr. npr. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. oznake. kućište. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. 63A tropolni 31) Prekidač. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. I prikaz ako je potrebno i Kutija . razvodni ormarić. ©cijevi npr. zatvarač ! Zaštitni prekidač. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . npr. za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. npr. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. upravljački otpornik. npr. tropolni l Prekostrujni relej. telefonija. Zaštitni prekidač za motore. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N .tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . tropolni . razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. jednopolni) Izmjenični prekidač. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. 16A.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. npr. npr. uzemljenje . npr. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. jednopolni) @ Antenski odvojak. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. npr. općenito © Vodovi. Krajnji priključak. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. npr. npr. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. konzola. npr.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . noćno uključivanje. 10A i tip Dll. npr. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. npr. tijelo Element. vod za trepćuće svjetlo. namjena uzemljenje. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. npr. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo .

6 0.3 0.2 3.0 3.1000 I 0.3 14.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.9-1.2 1.1 0.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.0/21.0 1. akumulator © Brojilo za vodu.0 .4 3.0 2.e a .5 1.0 18.0 4.3 2.0 0.2 1.0 3. ~ T .0 18.0 0.0 0.0 0.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.1 0.0 21.6 2.5 2.0 2.0/24.2 0.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 . otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.8 2.0 2.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .8 3. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .7 0.5 4. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.0 2. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .2 4.1 © 1 0 - Prihvatna motka.2 1.5 1. motka za zastavu 2.0 8.1201 200 I .0 4.0 6.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.2.2 0.2 0.5 3.150 1 301.5 5.3 3.7 1.0 0.8 2.3 7.0 2.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.6 0..0 6.5 5. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.3 3.

Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno . zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .otklopno krilo prozora.ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima.» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator.OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA . tipkovnicom © . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .zapreka . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno .polja Dojava promjene NF . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda. uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .pregrada © ) Rolo .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica.

a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra).» s. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. objektivno geometrijskim crtežima.» s.iimimii' pnmmmf* p'. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") . Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. Lepezasto mjerilo.» s. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . 5. 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem .» © . Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre . Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu .» @ i pohrane u ladicama. postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum).» (3). Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub . privlačno perspektivnim prikazima.» © . čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno.1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. Improvizirana crtačka pomagala . 4. nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike.» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba .» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom.» 0 . paralelni razmjernik za šrafiranje. internacionalno čitljivo.» © . podjela dužine . Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir.» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]). Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine.

ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava.(3). a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. bez kutnika -> s. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. 25. nož za brisanje. 25.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. uz mnogo vježbe. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . Dobro za loše pisatelje. grafos. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. Za brisanje tuša: stakleni brisač. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). najčešće uvjerljivije nego riječi. Ispravno držanje "šine" je. mjerodavno za uspjeh. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . izograf itd. također nožić za brijanje. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC.

tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. Međutim.. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. Na kraju. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. a ne od jedino ispravne mjere . bilo u stvarnosti ili na slici.stvaralac dobiva u planski sređenom. u kuhinji. slučajno odabranih mjerila. Dobije li arhitekt . Na kraju. metarska mjera to je dokinula. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa.stvaralac u ruke samo dijelove. često nesvjesno. najčešće znatno manje. kojima je čovjek okružen. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. Iz njih izvodi. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. Izvedeni objekti. knjižnici itd. uvijek s ciljem da se projektantu . osnovni podaci i iskustva. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. treba projektantu pokazati iz čega su se. dimenzije ostalih prostorija. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. namjesti i kakav joj je pristup. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. kao na primjer u vlaku. On mora znati dimenzije predmeta. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. uzevši u obzir njemačke norme. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. svaki zadatak drugačiji. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. blagovaonici. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. 27 . Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. duga je toliko lakata. izuzevši određene norme. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. podijeli. oboji. Emotivna strana nije manje važna. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. Želi li se to promijeniti. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. osvijetli. te da to neprekidno uvježbava. odjeće itd. i suviše lako navode na oponašanje. jer projektanti polaze od različitih. Međutim. automobilu itd. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. naprotiv. Kako se neka prostorija dimenzionira. osjeća. Time projektant . nego su prikupljeni iz literature.čovjeka. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. Tko uči graditi. tramvaju. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. koncipirati i oblikovati. p o s l o v n o m prostoru. što je namjera ove knjige. mjere razvile. Sve u svemu je ipak. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. namještaja itd. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi.

1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. te prije svega poznato djelo A. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h.130 m itd. iz vremena Ptolomeja. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. visina do pupka 1. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. razmak bradavica na prsima. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. 3000. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Zeising. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. Od godine 1945. Krista). Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. Grka i Rimljana. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. lica i stopala. Poznat nam je kanon iz doba faraona. Dakle. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. 28 . Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. Leonardo da Vinci. zatim navodi koje su dali Alberti. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. Durera. najmanje su se otada. širina noge (iznad gležnja) itd. pr. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. s. duljina šake do zglavka. 43.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja.829 m.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1. 68 sjedišta. razred i- 1. vagon za prtljagu 18.62 m.45 m po sjedištu.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1. Ukupna duljina odjeljaka 12. visina stupa 28 . ukupna duljina 20.75 m. Duljina vagona za prtljagu 12. 48 sjedišta.54 H 1. blagovaonicom i prostorom za prtljagu. tlocrt. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.42 m. 1.38 m. 0.f j ® Vagon brzog vlaka. razreda 31 . 2.32 cm.62 Vagon putničkog vlaka. Tlocrt.97 —i y — 2.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) . 28 sjedišta 2.10 1 razred 2.

-^>7.82 8.01 9.64 3.82 12.0 10.33 18.020 m /sat ugljičnog noće.82 6.05 0. vrijednosti od 40 do 70%.62 27.73 68. oko 0. gljivicasid i vodenu paru.28 7.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 .043g/sat ugljičnog dioksida 0.2 0.8% 43. Međutim. .5 0.5 m 1 to znači za odrasle 6. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi).89 30.93 21.004 0.0 Ono je važno za proces hlađenCO2. bez propuha a u laganom kretanju. a u danu 2520 toplinskih jedinica.15 1. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.09 25.:. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor.98 1.001 0.5 1.001 0.31 2.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .8 m 2 stambene površine po osobi. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade.59 12.05 0.. pri mirovanju. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.52 50.90 2.71 0.14 1. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja. a granične su vanje (bez pojave propuha).7 % 1. Uz visinu prostorija 2.70 1. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s.3% 30.6 3.4-9.22 71.39 8. prehrani. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .13 2.5 2.05 1.9% 1. a ovima plijesni. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.32 10.0005 0. pri sred.91 48.92 3. Dojenče Dijete od 2.3 0.89 4. ugodna toplina. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava.64 31. djelatnosti i okolini 0 . Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 .ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1.1 0. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7.49 2.35 1. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.51 39.40 35.40 46.:. u zatvorenim prostorima (npr.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.03 11.24 22.23 4.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .05 59. tj.1 2 m 3 .31 14.22 16. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.36 65.43 13. Količinski je to kod ljudi različito.98 5.(3).2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.68 20.48 19.63 78.00 43.64 10.1 - 0. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. 271. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.25 15.60 5.41 37. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.5 m .7 % 75. radu Odr.55 4.95 0.69 2. i znojenje -> (5).22 3. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju. a time utječe i na radnu sposobnost.21 28.2-4..4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.76 7. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete..05 0. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.0* 300 3 1 2 + 1 0 .@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.25 53.5 0. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.. Max.:.09 56.71 41.58 1. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .76 0.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H.28 6.003 0.25 1. U to spada zrak bogat kisikom. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri.0 .48 33. izaziva si o tjelesnoj težini. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .14 62. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke. Prema tome.83 1.25 17.5% 20. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.86 0.5 godina Odrasli u mirovanju Odr.05 0.86 75.6 m 2 i za djecu 3.64 24.39 5.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:.46 1.004 0. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 . što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode. za dijete.37 3.

2S^/kg Relativna vlažn. blistavo sunce na zasnježenom polju. temperaturom zračenja. tj. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost.porast temperature površina). Ugodna klima veljača/ožujak. hladi se na stropu i onda spušta. disanje (površina tijela. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. povećanje brzine krvotoka.0. visina 2000 m. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. 5°C. hlađenje: znojenje. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom.4 . razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. ovisno o prokrvljenosti tijela. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. Kritične su površine prije svega prozori. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. suh zrak bez prašine. preko podne obloge i temperature uz pod. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . Zrak i kretanje zraka.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). Tople i hladne noge subjektivan su osjet.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . Svježi zrak i izmjena zraka. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). količina zraka u prostoriji. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće.> 28 Neu. brža je i cirkulacija zraka. Ona je to kraća što je viša temperatura. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Neugodna klima . Bosonog. zraka u prostoriji S L u °C . isparavanje. Niska temperatura zračenjem. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . visoka vlažnost i sparina. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. te "osunčanje unutarnjeg prostora". Isijavanje je proporcionalno 4. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim.0 m 3 /sat. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). Količina C 0 2 od 0. konvekcija: prijenos topline. sredina ljeta (tropski krajevi). Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini.% ne smije se prekoračiti. postoji i klima u prostoriji. grijalicom). lijep zimski dan. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. duboko modro nebo. visoka temperatura zračenjem. tj. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. proširenje krvnih žila. Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. podrhtavanje mišića. diže se. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. zraka u prostoriji 8 L . S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja.378 Xe). Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). oblačno nebo. potenciji apsolutne temperature površine. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). njegovu temperaturu i brzinu.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Ono se širi u svim smjerovima. a i najzdravija (kaljeva peć). a nije obilježje poda.041 (Xco^0.1 vol. Temperatura zraka i okolnih površina.8 puta obujma prostorije na sat po osobi.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. konvekcija (brzina zraka. vode u radijatoru). Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. a obuven to osjeća. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. £ 22 I o 2? 3 S Q. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost.4853+0. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini.

Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. pri čemu prednjače vodene žile . također u periodama sedmice.» © . u trakama širine oko 20 cm.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. od magnetskog sjevernog prema južnom polu.- rt- f * "I H.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m . Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. rasjedi ili diskontinuiteti. Povoljna je.> © .00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja.zapad oko 2 m Te su trake. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. neki su se pokazali izvorima smetnji. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo . U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji .J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. bubrezima. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. što je Endros CD dokazao na modelu .30 m bez smetnji. Svaka sedma traka je kao tzv.50 — tla. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. smetnje na srcu.50 m-> (?) © " " T ^ . uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno.3).80 x 2. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu.• T \ -» . Međutim. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi.jugozapad i sjeverozapad . posebno utjecaj 2. tj. Prema Palmu. čini se bez patogenih utjecaja . širina 4 m. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. na visini od više tisuća metara. tj. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. želucu i izmjeni tvari.VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje.» © .zrak. .» © . duljina 5 m. disanju.0 x 2. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever .jugoistok . U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole).jug i 5 do 6 m u smjeru istok .30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. Djelovanje tzv. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. prema iskustvu. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (.r H.» © . U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. vjerojatno uzrokovanih Suncem.zapad. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka. dakle. a okomito na njih u smjeru istok . > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . zona ili površina od 1. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti).-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach . •H \/ T / L. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1.5 m linija polovičnih razmaka.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. prije svega od sjecišta traka .80 x 2. Rešetka je magnetski orijentirana. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. na površini zemlje. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). građevina. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. fiziološki štetne. krvotoku.50 m. b) tekuće i c) plinovito."-. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R. pomoću posebno osjetljivih filmova. prostorija. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. slabljenje životne energije. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. gradiva i instalacija. S : i •£/-t-•fj . desni je presiječen rubnom zonom. No njihova pravilnost može. S druge strane. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda.

Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S.. Metal.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 . Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom.v. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . Djelomično se tolerira bakar. Steiner. utemeljitelj antropozofskog društva. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima.. Kositar se cijeni. Staklo. mine- Asfaltna hasura 2 . drveno ulje ili katran.3 0 mm. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. hasure od kokosovih vlakana. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 .15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona.• • . Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. pa i olovo. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku./ / / // . odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . prikladan za život i bez štetnih nuspojava. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. Aluminij ima velike izglede. ^ 200"C. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike.••./. ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi.. Glina se smatra zdravim materijalom. Bronca (5 7 5 % bakra). kao drveni ocat. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo).2. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. kao i višeslojno staklo. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. navorana alufolija itd.. Poznato je da je vapno baktericidno.•.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. Beton. Primjerice kad je riječ o staklu. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A .•. pečen na što nižoj temperaturi.5 m m 1 7 / / 4 . Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim.. gdje zrenjem nastaje masno vapno. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. Gips je cijenjen kao prirodni gips. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. staklena vuna. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. plinobeton. Postoji skepsa prema staklu u boji. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno./. pokazao je apsorpciju zračenja. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. zaslužuje pohvalu. kao i u zrakopraznom prostoru. fgj Mljeveno pluto. i ' ' / i. Uslijed toga je u susjednu (?). O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP.„/.. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti.i. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak. pri apsolutnoj ništici (°K = 273.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna./. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. / . suprotno tomu. vuna od šljake. Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše./. if « f } « f « f « .. / / / S U zrake iz tla . i / ' / i 11 i i / I . a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. tj. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje.•. a naročito armirani beton.. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . koža svila itd./ / / / // // // // // i // . Ne preporučuju se sintetični materijali. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu.80% ultraljubičaste svjetlosti. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. pjenobeton. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane).

npr. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. Prema američkim mjerenjima. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . od masivnih stropova još i pojačane.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . astmu. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. stvaraju poželjnu ravnotežu. Od 6 SU vrlo jake smetnje. Polarizacija. oboljenjima mjehura itd. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. uz kuhinje i kupaonice. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. reumatskim bolestima. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. čovjek sporije stari. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. srednji i veliki ioni. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. Dakle. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Prema tome.Specka). Ukopani kabeli. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. stalno trošeći struju. podove i stropove. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća .jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. tj.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. Električni uređaji kao grijalice. ovisno o području i klimatskim okolnostima. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). ali i na biljke. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. Nadalje. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. što je više negativnih aeroiona u zraku. tj. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. perilice. a to se još pojačava kad struja poteče. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. P 36 . tj. (SU = mjerna jedinica. Biološki djeluju srednji i mali ioni. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. bojleri. Hladnjaci. jača je redukcija kozmičkog zračenja. Lotzu Q . samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. prodire do 300 m u tlo. 1 . Postoje mali. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Zračenja do 2. vjerojatno najučinkovitije. E. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. orijentacija plusa prema minusu. ovisno o dobu dana (prema R.3 m. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3).9 SU nisu dovela do smetnji. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. reumu. Depolarizacija. Endrosu) Utjecaj iona . Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. Visinsko zračenje. krvotok. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered.

Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. To vrijedi i za sve elemente građevine. a horizontalne širinu—»d. jer bijelo dispergira svjetlost. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. iako su jednake duljine. moraju bijele biti odgovarajuće manje. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. namještaja -> djeluje kao "crijevo". usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. horizontalno ili mješovito) . crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju.> @ . o a \ D O / <0 L . jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. 37 . mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. Bijelo činimijenjaju dojam b.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. vrata. a prema gore zakrivljene stube. kao različito duge. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. iako im je promjer jednak (relativna veličina). . Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine.

Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). uz to i . 37 @ i (§). (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. Prostorija. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. 4 0 . harmoničnim predmetima i odnosima . 37 (§). što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka.» Neufert. Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. a horizontalni savijeni u sredini . izaziva osjećaj zaštićenosti. ali ako j e prostorija vrlo duga.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. = 5 x 0.> s . Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. BOL). o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv.» ( T ) . 3 7 .> s. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. Ta udaljenost E može biti. 38 . uz ovo crteži —»(3) . o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo . Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova).» s. . Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. 700 m.204 = 1. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. u odnosu prema dimenzijama detalja. Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. osjećaj potištenosti. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati.( 9 ) . Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3).» s. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). a visina se uvijek čini većom. sjedala gledatelja od izvođača itd. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja.(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu).02 m. a trebaju biti vidljivi. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a).000291 A k o j e strop visok. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. 5 0 m slika —>(T) —(2). Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama.204 m. svodovima i si. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 .000291 = 0. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti. tj. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis.zamrznuta glazba". visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina.

—» © . zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti.plavo. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. sa strane hladno i tužno. odozdo glatko. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. npr. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom.žuto = osnovne boje. katkada uznemirujuće. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. sa strane udaljavajuće. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. (3). pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt.© . zelena i purpurna. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. aktivnost ili pasivnost. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. slijede žuta. življim i raščlanjenim. tamna hrastovina. crvena. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. mokar hrastovina. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti.narančasto . Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). Suprotni trokut: zeleno . za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. Hladne boje djeluju pasivno. Zelena boja opušta živce. Tople boje djeluju aktivno. dostojanstveno.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. naročito kod prividnog predimenzioniranja. Izbor boja u pogonima. suh asfalt. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. sa strane ga griju i približavaju. sa strane obuhvatno. u pogonima. Svijetle boje uzdižu. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. pa time ih čini svjetlijim. umirujuće uili introvertno. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . odozdo ga olakšavaju i uzdižu. poticajno. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. potičući kretanje. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. odozdo otežavajuće i potišteno. laboratorijima itd.

S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. Drugi mnogokuti (npr. y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4).> © .» s. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. deveterokut . trokut .5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r. pravac BC raspolavlja AM u D. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. Za projektiranje i konstruiranje tzv.> ( D i kvadrat .koje treba primjenjivati na širine. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije. kružni luk oko B s AB i C.sekunde i septime.» . tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . 43 © . (5) Istostranični trokut. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta.5 46°40' 0. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S .x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 .> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . Peterokut .( ! ) . a iskuljučuje disharmonične intervale . sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§). 42.5 58°11' 0.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0.» s. visine i duljine prostorija.

1. . v. .4142857 . mogu se.4142135 . v. jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina.> © --> s. . Osim svih ovih likova.41667. .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. .41379 . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s. 7 17 41 1.5857989 . To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2.» © . Porstmannu. 0. "puža" . . Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © . ) n/A trokut prema A. . 0.4142011 . D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta .> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove.® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv. 0.> ® .5 5 0. . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. Zahvaljujući dr. .58333 . .58621 . 4 d. Jednakokračni pravokutni trokut . . 1. .pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. 1.90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 .5857143. .ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 . dijagonalni trokut. .> © . .® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . . Kao podloga je pri tome služio tzv. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik . Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. . . R.6 0.4142135 i i 11 ! > 1 1 1. . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.5 0. . prema istraživanjima L.5857865 . 1. Spitzenpfeila. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata .> © od A.4 1. 0.

On koristi iste prostorne odnose (krug. kvadrat itd. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. . sagrađen prema tim odnosima mjera. i. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. Tako su Indijci u svojoj "Mansara". ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). . (5) Sveti rez. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut.4166. upoznato je načelo Svetog reza. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište.4 1. trokut. od situacijskog plana do detalja opreme. 1. uz odstupanje od samo 0.b 1. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza.4137. što se može prepoznati na stubištima. . stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. koji su prethodno navedeni. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu.juč za PaHadijeve @ Palladio.) 1 1. dobije se rešetka s devet polja. .metodom .Y i g / B ^ • /. . Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza.4142. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". opisao je Vitruvius.» BOL. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata.—.6%. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. . staroj luci grada Rima.

» Q0 U 18.19 65.10 0. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome .94 224.9 10619.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .8 .57 5.03 0.53 7.7 16.8 mm kao visine tijela. glava.43 0.08 0.5 0.5 72788.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .83 106.0 1.g.7 36394.25.2 26. 2 9 .28 12. 59 d.9 182.41.8 2.79 2.9 0.4 5309.0 139.86 363.63 40.26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke). koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.7 478.3 53. solarni pleksus.9 1549.91 53.56 25.0 44985.8 365.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.26 1.8 1.> © .92 139.53 0. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280. što kod većih mjera nije moguće.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.80 588.5 774. polazeći od 2.5 10.07 15.01 85.4 7.86 0.2 . .» s. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo. 1+1 ~ 89 dijelova . Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina. a to je 1. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.7 86.20 0.26 0.74 4.» s. 40 @ vima i mjerama -> s.8 3281.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.4 1.9 113. pa je uspostavio uz to i plavi red.81 20.10 32.» s. prema Fibonacciju.6 2028.8 295. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.8 4.83 1.8 3. 6 2 .45 .70 0.1 itd.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .02 171.6 6563. (ó) Metara 952.16 0.85 278.2 1253.0 69.5 17182.88 449.4. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.6 itd.0 20.8 226.7 13901.66.33 0.3 0 .2 6.92 3.13 0.5 27802.02 0. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.8 43.49 9. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda . Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .75 m . "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.73 727.06 0.66 2. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.40 0.96 1.6 591. 1177. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).3 4056.0 22492.4 957.3 8591.3 2506.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere.4 33.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.04 0.7 58886.

Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. "koji imaju što reći". 46. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. oni iz godine 3000 pr. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. temelji na tehnici građenja drvom. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost.zvuči paradoksalno . kao i svaka prava umjetnost. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. Takvo je djelo . 47. Te "vječne oblike" dokazao je V. Pri primjeni drugog gradiva. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. ako nisu čak i jednaki. uvjerljiva ostvarenja. Kasnije se pojavilo građenje drvom. suzdržanost. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. jeftina. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. svrsishodna.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. prije svega Alhambre u Granadi. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. ostvare njegove umjetničke predodžbe. Za to treba: osjećaj mjere. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). . jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". suprotno tome. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. čeliku i staklu. prilagodba okolini. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja.» Q . tehnike i potrebe. a dalje se samo kultivira i usavršava. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. ali bez vlastitog izraza. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. i u današnje doba. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova.lijepo za sva vremena. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. Obrada interijera maurskih građevina. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. Oblici koji su proizašli iz gradiva. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. organska povezanost gradnje. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. zrelije će. skrivaju to oku. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. u svim su zemljama i vremenima slični. daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. slični su kao jaje jajetu. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . uz iste uvjete. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. Kr.

Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih).. a uz upotrebu morta. U Perziji su Sasanidi (6. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. s prozorima od morževih crijeva. nad kružnim tlocrtom. slamom. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . od kamena najprije u doba Rimljana. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. kamena. st. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih.. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). od Likijskih kamenih grobnica. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. ali često i besmisleni oblik. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. obložene lišćem.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. a kasnije iz toga nastaje čisti. drvenih motki i pletera od lijana. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. 45 . trskom. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom.

O.» ® . tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). uzdužne ljuske . nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). F L.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima .NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . F L. Wright (§) Arh. otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . suprotno vre- menu cara VVilhelma. LJUSKE Arh.> 0 . ali nisu svugdje dopustive. bez obzira na to je li od kamena. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. Novicki s M. ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). Arh.» (9). L. drva ili gipsa. M. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. Wright (7) Arh. F L.» tU ČELIK (5) Arh. skoro bez granica -> (3) Lagane. kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. 46 .» ( § ) . ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?).

i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. zid i vrata služe samo kao ograda. s visokim pragom (nije bilo prozora. lijepi i oslobađajući okvir za život. a građevine svjetlije i lakše. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. termičku i klimatsku izolaciju. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. a i na drugim stvarima i načinu života. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. g. svatko zamišlja nešto drugo. a malobrojni su već stigli u 20. stoljeću je kuća još zatvorena. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. nenametljivo među drvećem ® Okog. g. postoji zvekir. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. 2000.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. stoljeću promjenljive prostorije. klizni prozori i potezne zavjese U 20. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. Na građevinama i njihovim dijelovima. klizna vrata za spajanje prostorija. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. 44. zajednički njegovanom perivoju. g. doduše. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. kuća stoji u velikom. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. g. g. 47 .. stoljeću. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. g. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. 1000. široka dvokrilna vrata. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. stoljeće. g. samo prostorno razdvajanje Arh. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata.vremena spaljivanja vještica. niska teška vrata. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. prostorije u nizu. Pod time. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. . Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. Između predsoblja. su na brvnarama vrata bila niska. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. g. nego nenametljivi. Mies v d. praznovjerja. je odraz kraja. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). obloga poda linoleumom. razbojnika ili demona. pod od parketa ® Oko 1900. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom.

Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. Način građenja koji treba primijeniti. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. građevinski propisi. Sada slijedi. Sad počinje razrada projekta. 2. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. 4. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat.5 m iznad terena. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. 59. 49 i 50. smjerova vjetra.. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. 5. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. 271 i prema stranama svijeta. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. opasne stube u hodniku. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. postojeće vegetacije i susjedstva. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled.ukratko. gospodars ki dio objekta je na zapadu. Nakon toga. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. ponajprije u duhu. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. ali često i u tijeku rada. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. građenje itd. Stariji. Bolje su oblikovane prostorije. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. Dimenzije postojećeg namještaja. 48 . a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. s. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. visine. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. urbanistički uvjeti itd. vodoopskrbe i elektroinstalacija . često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. položaja zemljišta. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. Zahtijevane prostorije glede površine.). Za opisane radove arhitektu. zreli arhitekti.4. 51-58. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. ovisno 0 okolnostima. Položaj i veličina zemljišta. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. konačna lokacija zgrade na zemljištu. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. 3.M . kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. uređenje gradilišta. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. -» s. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. a kod drugoga filigranska crtarija. Investitor je predvidio varijantu. mogućnosti prilaza.

telefon. 3. Tko kontrolira račune? 4. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Kolika je investicijska svota? 5.SURADNJA INVESTITORA . Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8.PROJEKT PREDRADNJE . Sigurno su odstupanja potrebna. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Podaci o investitoru 1. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. makar samo kao poticaj. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. adresa. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. pisaći stroj? IV. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . 9. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. 9. Projektni zadatak 1. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. veličina)? 6. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Ako nema ograde. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. ubrzavaju napredovanje. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. telefon) 7. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Pogodba cijene 1. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. primjerice obrascima za predračun troškova. 3. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Osnove oblikovanja 1. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Općenito 1.

Izvedbeni nacrti? 9. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Podaci za izvedbu 1. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Ostalo. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Datum raspisa natječaja? 10. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Rokovi 1. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Podloge za projektiranje 1. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Skice za dogovor s investitorom? 3. VIII. vjetrenjača? 21. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Završni obračun? IX. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. s kutijom? 12. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Tehničke podloge 1. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. krilo na krilo. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Projekt (mjerilo)? 5. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Predračun? 6. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. talpe? 4. parna turbina. Početak građenja? 13. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12.eventualno oblice. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki.PROJEKT VII. Rok predaje ponuda? 11. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 .

ishođenje dozvola (6%).izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. nadzor (31 %). DIN 276. npr.0 Plan izvođenja 1. udvostručenje rada). o opremi (npr. npr.2 Ciljevi / rizici nadzora 3. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. briga oko objekta i dokumentacija (3%).27% od ukupnog honorara [poglavlje 2.0 1.) . tj. Razrada detalja. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.). 1. faza izrade 5.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. elektroinstalacija itd. visina.izrađuju se za posebne konstrukcije (npr.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. 55 * Posebni nacrti.).2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. energetske (npr. volumen prostorije ili dijela prostorije itd. smjernice.73% cjelokupnog honorara s. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun.. o materijalima (npr. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. osnovna aktivnost. tehničke. duljina. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži.1 1. .3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti. "projektantske aktivnosti" .0 Nadzor 3. propadanje). pojedinačni nacrti). U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. sanitarija.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja.). npr. oblikovne. pravne. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. obloge zidova. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova.0 Izvedba građevine HOAI. podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. čl. radionički nacrti izvođača. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). linijski dijagrami.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. instalacije grijanja. te usporedba s projektantskim planovima*). * Građevne knjige (= knjige prostorija) .. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. niže) (odgovarajući software na raspolaganju). Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. i prema potrebi konzultacije s ekspertima). koje nisu surađivale na izradi projekata. članak 15. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. uzevši u obzir urbanističke.] 1. procjena / obračun troškova usp. određivanje materijala. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. 55 (2). ako se primijeni opis i program izvođenja radova.). nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja. uobičajena mjerila 1 : 2 0 .propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. s potrebnim tekstualnim napomenama. HOAI. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. 51 . faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%).2 1.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. 1.9.» s. "aktivnosti oko izvedbe" . primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. usp.). faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%). izvršne odredbe. 1 : 5 . građevno .1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2.15. armiranobetonske. npr. biološke i ekološke zahtjeve. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. LPH 5. suprotno od opisa i programa izvedbe.0 Građevina . podne obloge itd. konzultacije s ekspertima. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . gubitaka radnog vremena (prazan hod.fizičke. pripreme ugovora (10%). uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. uredbe.] 2.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3.0 Ugovaranje radova 2.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. smjernice za mjesta okupljanja. koristeći priloge drugih stručnjaka. suradnja oko ugovaranja (4%). Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. čelične. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr.projekt 2. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. drvene itd. članak 15. funkcionalne. površina. članak 15. glavni projekt (11%). 1. 1 : 1 . Ovu materiju propisuje HOAI. članak 15. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. idejni projekt (7%). širina. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. 1 : 1 0 . Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. posebno aktivnost HOAI. VOB/Ačl. gospodarske.0 Građevina . LPH 6.. DIN-norme. ventilacije. u smislu racionalne upotrebe energije).0 Projekt građevine HOAI.

čl. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. Članci 631 . ČI. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. vrsta / opseg rada. AGB . hipoteka na građevinsko zemljište. . usp. čl. naknade. ometanje i prekid izvođenja.Bürgerliches Gesetzbuch. 5. naknade. 14. br.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda. rad u akordu. ponovljena izmjera odnosno odbici). čl. čl. čl. čl. Važeće područje. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. sporovi. . VOB/A. 13.suradnja pri dodjeli posla. prekid i obustava zastare.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. 8.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Sadrže prave norme za ugovore o radu. dospjelost plaćanja.650.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. Građanski zakonik.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana . istovar i skladištenje". suradnja naručitelja. 6. Obračun . čl. . suština ugovora o radu. iscrpnih raspisa (br. čl. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. čl.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate.645. . predračun. čl.Verdingungsordnung für Bauleistungen.zakon. čl.uvjeti kvalitete. či. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača.međusobne obveze jasno utvrditi. dijelovi A/B/C ) s. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. . 1.637. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. VOB .-651. ugovaranje.633. . 2. 15. naknada štete zbog neizvršenja. uz potpunu 52 . .. 2. uključujući pregled cijena *). dovršetak preuzimanja.647. vrsta / opseg radova. otkaz od strane izvoditelja. posebni ugovorni uvjeti. obveze prihvaćanja naručitelja.638. .sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). ugovor o isporuci djela -» s. čl. čl.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. obračun.5. opis radova / uvjeti ugovora itd. smanjenja i prekida. 10. . čl.646. . rokovi izvedbe. čl. .VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. čl. čl. članci 631 . 1. . faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: . kaznene odredbe. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. podloge za izvedbu. Ovu materiju propisuje HOAI. čl. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. službena odobrenja). Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . jamstva. usp.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. najčešće nedovoljni za jednoznačno. . VOB nije zakon ni pravni propis.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju.635. izdavanje radova. 7. čl. čl. čl. * Posebne aktivnosti: . čl. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd.pregovori s ponuđačima.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2.640. Opći sastavni dijelovi ugovora. otkaz od strane naručitelja.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. odgovornost ugovornih strana. . odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. npr. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova.641.643.644. 4. Nejasne.-651.02 potrebni dopunski podaci. čl. Izvođenje. čl. Upute za opis radova . čl. . izvođenje. rokovi. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu.632.642. .639. čl. jamstvene obveze izvođača. postavljanje rokova i mogućnost promjene. . podjela rizika.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore.634. otkaz od strane naručitelja. 3. jamstva naručitelja.631. nositelj rizika. članak 9. otkaz od strane izvoditelja. 16. BGB . Naslovi / sadržaji članaka su: čl. otklanjanje nedostataka. zemljani radovi. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. čl. zidarski radovi itd. AGB . kašnjenje izvedbe. 55 © . . utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku.usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. kratka zastara.kontrola i vrednovanje ponuda.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s.1.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje".). 12. 2.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. prestanak jamstva. 2. 4. 5. Gradiva / građevinski elementi.01 opći neophodni podaci.651. čl. Pomoćni radovi / posebni radovi.649.2. 55 © 0. cijene. 9. 17.zakon).iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. založno pravo izvoditelja.636.). 3. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. 11.. čl. čl. 15. osiguranje. 23. čl.sastavljanje.prikupljanje ponuda. Podjela VOB-a u tri dijela: . . preuzimanje. zaključno reguliranje.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr.a obavezujuće su za javnopravne investitore. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. čl. čl. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje.648. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. isplata. odgovornost itd.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). čl. čl. kao npr. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. čl. 18.

opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. tehnički. .knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB).koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. . ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova. . . . 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). 56 > Treba razlikovati: . .unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju.odredbe". uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu.promatranje objekta. VOB/A. skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka. Postupak prijama itd. vrijede redom (usp.upravljanje objektom. 56 * Opis aktivnosti. funkcionalno. . . Ponuđači: različiti izdavači ->• s. _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . područja aktivnosti 100-199.popis jamstvenih rokova. Opisi aktivnosti . pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. . tehnički besprijekorne. Svako poglavlje ima svoj broj. kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima. ČI. obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. . čl. . npr.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta. . . FLP. . . 53 . .sastavljanje.kontrola računa. 56 Programi aktivnosti.nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. . moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina).obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB).regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. * Osnovne aktivnosti: .kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. troškova ili kapaciteta. 1.9./10-12). objektu / dokumentacija) 3. s.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A.izrada uputa za čuvanje i održavanje. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. * LV .djelatnost odgovornog voditelja gradnje. eventualne dodatne ugovorne odredbe.vođenje građevnog dnevnika.kontrola troškova. ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost.9.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. eventualni dodatni tehnički uvjeti. .priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. količini.kao dio podloga za pogodbu radova . nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. . . upute za rukovanje. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. planovima izvođenja i opisima aktivnosti. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. kao jednoznačna.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača. . . 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. 3. . VOB/B čl. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. . atesti. proračuni). cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline").preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. način izražavanja itd.kontrola radova na čuvanju i održavanju.primjenu odredaba AGB . Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . posebne ugovorne odredbe. Ima li proturječnih dijelova ugovora. npr. . 15. .iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. . iscrpna definicija aktivnosti.sastavljanje. dimenziji. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. .zajednička izmjera radova s izvođačima.predaja objekta. .nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova. .obilazak građevine nakon predaje. Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. područja aktivnosti 800-999. tj./3-9).katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). . prema potrebi iz 5 odjeljaka. npr. čl.1): Opis aktivnosti.nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom. kakvoći. utvrđivanje nedostataka. * Posebne aktivnosti: .zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima. područja aktivnosti 200-299.0 Nadzor (nadzor na građevini. .sastavljanje popisa opreme i inventara. faze aktivnosti 8 i 9. . potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). popisi aktivnosti.sastavljanje plana zaliha. postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. područja aktivnosti 400-499. GEAB. izvještaji u građevnom dnevniku.

planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno.» s. tornjevi. potkopi i si. rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). nedostataka (vidljivi / skriveni). Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM).12. usp. FAZ / najraniji termin završetka. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. razvijeniji.g.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. SAZ / najkasnije rokove završetka. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa.v.kontrola. obračun kao dopuna AVA (raspis. 3.3. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). Temeljni odnos organizacije (def. 57 . neraščlanjenost dijelova procesa.najraniji početni. kontroli odvijanja radova. ne može se ustanoviti). npr. stariji. puta [količina]. CPM) . Vremenski model je determiniran (v. izmjere. povećanja troškova. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja.Mrežni planovi. pogrešaka u obračunu. Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. čitljivost (prikaz proporcija vremena). ali CPM je rašireniji u praksi. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. obračun.g. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. na pravom mjestu).) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . 54 . Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani.planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. u potrebnoj količini. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). pojmovi vidjeti DIN 69900.3. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. list 1). a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). v. upravljanju.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. dimnjaci i si. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane).Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. mehanizacije.Potential Method. Prednosti gantograma: preglednost.» s..» s. vrijeme između početka i završetka procesa). Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. nacrti detalja. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. materijala u pravo vrijeme. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). visina.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . CPM). prikazu. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n).« 5 7 . Strelice odražavaju odnose organizacije radova. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . Loš nadzor. događaje kao čvor). završni rok FAZ/FEZ) .3. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. 57 @ .) . troškovi. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. Nedostaci gantograma: paušalnost.Path Method. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. očiglednost. služe analizi. Dummy.22].) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). ali nema primjenjivane metode. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). Vremenski model je determiniran (tj. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. najkasniji početni. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). Nezadovoljavajući projektantski menadžment. Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. posebni crteži). izdava-nje. sredstva za izvedbu itd. ceste. poglavlje izdavanje posla) -> s. najkasniji projektni rok početka SZ. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . PERT) prikazuju događaje čvorovima. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. . MPM) prikazuju procese čvorovima. planiranju. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical .

363 2. smetnje.47 2. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. bet. s.475 N 8. aparat PA .razdjelnik stana W W H .kada W B . 6 7 Podjela rizika 12 Prijam . odgovornost. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre".4. arm.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st. • inst. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod. 1985. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr.utičnica za antenu DB .primjer) 55 .izjednačavanje potencijala S C H . 3.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. 3. 3. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje.77 1 1 L 2. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.-b(.interfon S T D . Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.92 S > Visina m 2. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek./WC 3.sudoper SPA .utičnica za kuć.4) W B S . F 0. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br. 5.uputa § 2 . Düsseldorf.wc V W T .ne postoji 8 Otkaz putem A G .47 N N 4.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .475 N 0. B + C I i 1. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram.4.prekidač S P . N N 1.63 WWH - - AAD - 22 1 w c .87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6.zidno. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. grij. 6) § 4 Izvođenje (br.47 N 15.grijanje vode Z W E .izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3.09 1 2.prisilna ventilacija W 604 Vent. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. konst. d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br.umivaonik (B. Werner Verlag.000 48. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. dio 1. promjene.utičnica za telefon W A . 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N .36 2. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika. Planovi z a građ.69 19.utičnica TAD .uputa § 12 br.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.-sp.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik .stropno grijaće tijelo G A D .ne postoji . betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br.

B5" Primjer 1. EP i.2. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 .02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. sa / bez armature Č .0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35.10/DM . 105. 1 odsj. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2.. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3.rad DM 24. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.T 4 . 4. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. beton.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće .50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu .02 Količ.02 105. . tridesetpet 70/100 .50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 .. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si.60 -materijal DM11.-br.70 3748.. za 1 m2 EP i.60/DM 11. W.1 str. u dvostranoj oplati. 2. 105 m2 UM/S: DM 24.10 .: tridesetpet 70/100 35. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. KG. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0. odsj.70 3748. bez bet.. EP u tekstu 2. 12 cm. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. EP i količine u tekstu i u jednom retku 2. 1-3.. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. 12 cm. koja se doprema / postoji na gradilištu.T 5 (16) 35. Dugi tekst 3. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. Količina i EP izvan teksta Poz.ostalo DM .. W. VOB/B § 1 br. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br.T3. čelika.70 3748. čist. 2) Zidovi 1.

< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 .Raspis Ustupanje Obračun HOAI. termin početka SEZ = najkas.) Usporedba n Termin poč. vremena (dan mjes. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it.. § 15. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ.smjenski pogon 1 . § 15. Red EleJedin. br. termin zavržtetka SZo 4 — S Z .smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas.smjenski pogon 2 . ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin. god. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI. 5 o.

Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra.poč. 501 404. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. poč. zavr. 302 104. 301 203. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. stup P1 401 Beton.402 303. 304 302 301. Odnosi završetak. stup W1 403 Beton.0.od I do janje br. 403 401. događ. stup W1 403 Beton. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. završ. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. u. rez. vrijeme" poč. zavr. događ.02 UNI 6 44¡56|48)60. + 1 . završ. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. £D— = •Su. od i • Zavri događ.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D.Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . događ. 16112 1 4 m C H . od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br. Z=D. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 . stup P1 401 Beton.402 403.M U — « ü h Br. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . •c CM Z = D. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . 502 Najrani Najkasrliji Ukup.t ] w mu . Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103.

if o dp&n b p ss va o Weyeretr. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi.00 m. širina prozorske klupčice itd. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. 8 9 1 0 6c m 3.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. 31. 8. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m .i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. Ovakvi . u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. debljina žbuke.1 2 3 .25. zida = 25 cm = 25 cm. 7.. moraju biti usklađeni i sa NZ. VOĐENJE GRADNJE . 2 3. dr. 59 . 2. npr. 125.5 . 125 i udvostručenja broja 1 = 2. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. Kienzle 1.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.2 S 0 c i i i .5/2. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323).5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj).4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I .5.2SOO mm Keinzle T. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija.16 zaokružen na 3.red dakle je: 1. visina do vijenca. Kofičma Maci 1 .016 m.15 odnosno 31.8 . a u Americi 40 palaca (cola) = 1. (?). tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. stupovi. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha.metar. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. £ < g > ( D X 1. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. grede. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31.9 . Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. širina reški.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.ičeftja17. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. tolerancije itd. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. uz korištenje mjera u glavi obrasca.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. točno 1. a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. 16. 1000 . 1.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. H. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n . 8. Geometrijski deseterodijelni NZ . grube građevinske i izvedbene mjere. npr.2 5 d n i . 250. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. 250. 63. broj n = 3. te u skladu s tim polovica od 125 = 62. 500. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ.ispunjeni obrasci daju podrobniju. prozori i tome slično.. posebno u visokogradnji. mjera za debljinu nabijenog beton. vezovi. one su podloga za pojedinačne. 48 .02 :9 : prizemlje . 4. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . mjere prijevoja. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju.14 i VlO = 3. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. podvlake. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova..» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. 16. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. Tu se primjerice unose visina parapeta.5 zaokružena na 63. 4. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju.: kamen. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2.

2 i 1.5 80 82.naziv. 1. 2 cm. visine etaža itd.2 x V reške = RR . npr.6 cm. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.5 95 97. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore. Primjena građevinskih normnih mjera 4. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. =300+1=301 cm. s građevinskim normnim brojevima.5 = 4:2:1.6 mm.3.5 70 72.2. 1.5 35 37. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. 8 mm.5 mm ? 60 .5 65 67. npr. mjera 50 250x125x62.5 75 77. 4. Prema DIN-u 323.5 25 27. 6.5 mm Za stupce.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3.5 5 7. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade. 4.1 Graditeljske modularne mjere. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina.5 mm. 2 mm. 1. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju.25 mm. 2. 1 mm. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). zidarske mjere (bez debljine žbuke). Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice.5 10 12.3 mm. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški.nazivna mjera za duljinu opeke .5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu.5 55 57. tlocrtne mjere postolja.5 40 42.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.2 mm. mjera nom.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm.25 cm. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2. otvori prozora i vrata -» s. Uz dio 1. visine katova. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod.5 45 50 52. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost. kao npr opeke. što opeci daje odlučujuće prednosti. 1. 3. 5 mm.5 20 22. treba ih odabirati u veličinama: 2. b. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.modul.5 cm i manje. 73.5 15 17. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4.1. 1 cm. NM = RR . mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst. red R10.5 90 92. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm . Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. normirane prema DIN-u 4172. debljina međukatne ploče.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove.5 cm. 1.5 30 32. 1. 181-187.5 60 62.5 85 87.

rajnska i danska stopa. a isto tako i gipsane ploče. Red mjera koji proizlazi iz 1.50/2 = 1.25.krovovi itd.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 .5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji.00 m. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. 60.00 m. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1. sredine zidova itd.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. stropne konstrukcije. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. armiranobetonskih ploča itd.219 m) duljini 1. 80. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.25 m.25 m preuzet je 1942. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. O 3.5 m. 15.00 m (62. čak i podne hasure.00 m. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. pocinčanog lima s ukrućenjem. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan.5 cm i pregradak kao 1.50 m. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. itd. za pokrov ravnim pločama.75 m. proizvedene na američkim strojevima. bet. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho".50 m.818 m. 50. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi. rogove. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. letve. Najzad. krovni pokrov. Kod zidnih blokova.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 .25 = 2. i danas najčešće 125/2 = 62. staklenih ploča.. koji se također zasniva na 4 stope. pa su prozori i vrata. čime se određuje položaj stupova. Zbog toga su građevne ploče.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. prozore. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza. valovitog lima. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. 1:12. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita. Pruska. troškova i vremena. Primjeri -> BOL. 2. prevodi se u metarski sustav kao 31. Istu osnovnu mjeru od 1. naročito ako se upotrebljavalo drvo. zidove. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. Pobliže -> BOL. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. vezače. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. industrijske i skladišne građevine 1.50 m). Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama.25 cm. 27.0 m. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 . zastakljene površine. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. prema tome. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. 8. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. gdje su nakon velikog požara godine 1657.00 m. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. To je značajno pojednostavnilo.00 m.g. 25.00 m.25 m. iverice i si.00 m. 7. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima.125 . kranske staze i ostale elemente. Engleski i američki sustav mjera. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. 20. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. nosača. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). šed . 3. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 .25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje. 6.25. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta.25 m. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta.5 i 10. lakat 62. Serijska proizvodnja.0. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. treba uračunati i širinu reški. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. 100. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1.75. itd. 30. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. 40. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. npr. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije.00 m.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . materijala. vrata. 2.

vrata itd. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. J i .> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. biti u sve tri dimenzije različiti. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava.> © . Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. prozori. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina.> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. . osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. To se naziva graničnim odnosom.> h = 322=18. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu.) ne moraju biti modularni.®. ovisno o projektu. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.12.). 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. . Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. .) raščlaniti na djelomične sustave.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. stube. . čiji su razmaci koordinacijske mjere. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o .MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr.> © . Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. nosiva struktura. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. 0-©. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. Ti razmaci mogu. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. i .2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 .75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26.

izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). 12 20. (9) . ?7 71 . graditeljstvo. 0 Osim toga. 6.red 5. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere .. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. za umetke i priključke s preklopom.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. 1M. .? T3 ?v ¿ 1 51 . elektrotehnika. 2.1 ) • ( 5 .. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. 3.Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. 4. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. 6. konstrukcijskih i ekonomskih razloga.teoretske baždarne mjere. transport). kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. 50 mm i 75 mm. četverokut. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu. 16 struko. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . trokut. npr. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih.red n = 1. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. I = 25 mm. postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. "okrugle" građevine.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - .

0—.6 H (-2 0. 4022.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. GRAĐEVNE JAME. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. Posljedica: potpuni slom temelja. potrebno je : pravodobno ispitati tlo. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. rasprostiranju.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. Ako takva iskustva nedostaju. položaju i debljini slojeva tla. prosuđivanje. količine iskopa.1 1 r~r r "I 1. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču).05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. posmična čvrstoća.5 I. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). vlažnost.. DIN 4094. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. Opis tla (stijene) DIN 4022. kampada / (6) Tlocrt . bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. sa stručnjacima za geotehniku. konzistencija. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. vodopropusnost.18196. specifična masa. 4030. stanja podzemne vode. p= 60°. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). stišljivost. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje.— S 2 .6H Poklopac od oblica min. Broj i dubina ovise o topografiji. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. 4124. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. /?=80°.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Dubine temeljenja / iskopa. ROVOVI DIN 1 054. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. kampada 7. savjetujući se po mogućnosti. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. 4123. k a m p a d a _ i ' ••I 1. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom). vrsti građevine i podacima koji se traže. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom.

70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .40 Razina podzemne vode preko 0. što ugrožava nosivost temeljnog tla.40 do 0.70 m 0.70 m do 0. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).40 b = d + 0.40 S razupiranjem b = d + 0.40 b = d + 0.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124.00 b = d + 0.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.00 m 0. preko 0.70 b = d + 0.80 preko 0. JAME. Mlazni beton na pokosima 0 .00 m do 1.40 m preko 0 . ZAŠTITA.50 m preko 1. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame. 9 0 m do 1.85 b = d + 1.80 do 1.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.90 m 0.25 m 0.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 . potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.40 preko 1.

koje označavaju vanjsku konturu zgrade. treba uključiti geodeta.50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 . npr.> © . 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Građevna jama mora biti veća od kuće. jame Radni .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. Što je tlo pjeskovitije. Izmjeriti treba i visine-» © . Razulja je prožima. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. Nakon iskopa zemlje napinju se žice. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . savitljiva cijev punjena vodom. Visine se mjere gradiranom letvom. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. Nakon provjere. duljine 2030 mm.X © . Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti.© .© . najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. blaži je nagib -> © . kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. Prostor za rad > 50 cm . Ravnjača -> (§).© . 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. 18300. polazeći od nanosnih skela -> © . u različitim prostorijama. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. horizontira se i podupre na slobodnom kraju. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © .

Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0.kut nagiba padine.> © . Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. Tlo se dosipava.3 do 3 m. razmak vibratorskih jezgri oko 1. Temeljenje na padini.80 -1. temeljna ploča ® . dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 .20 m. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. količini betona i dubini iskopa temelja. sabijanje u okrugu od 2. Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. trakasti temelji -» ® .1055. b) Piloti za zbijanje tla. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054.a u betonskima 60°. c) Učvršćivanje i zbijanje tla.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. Stabilizacija cementom. drobljenac). ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova.).Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline.0-1.ZEMLJANI RADOVI. pijesak. Linije rasprostiranja opterećenja . ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. . Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. bez veziva.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim. kalcijev klorid). Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi).5 m.5 m.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. 4014 .

armirani beton. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . Kad se temelji na pilotima. Mješoviti piloti. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. Brechtelov sustav 0. čelik. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. položaj i debljinu slojeva tla. osno opterećeni piloti. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. prostiranje. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. T1) • 'v .piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka.0 B ili 2x promjer pilota. tj. 1 055. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. vibriranjem. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. ispiranjem tla. sastav. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054.0 m). dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. If --I ' . uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine.e U. bušeni piloti . utisnuti piloti se utiskuju. zabijanjem itd. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. utiskivanjem. Temeljenje na pilotima. ugrađuju se u tlo zabijanjem. Piloti izloženi savijanju.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . Izrada i ugradba. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. Piloti izvedeni in situ. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . beton. oni se izvode kontinuirano.s2dF. • i-Ti. Predgotovljeni piloti. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. ali š 6. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo.

češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor.o-Q . zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom. filtarska obloga. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma.> © . 0 //A^áVkVV/A\y/. a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. drobljenac ili šljunak. •o. izolacijske trake za .IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti. zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom.@.© . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. naprotiv. ' o . n ° . Q ./ t Izmjena slojeva.> © . Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. Kota poda \w ••o . .-Q-. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 .-Q a'cP.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije .

proizlazi iz slučajeva (?) . sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu.50 >0. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža). • 0 o: 0 O'-O . sabirno okno za ispiranje.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima.-.15 >0.) Spojni element (drenažna ploča) Folija.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve.-. r . . ispiranje i odvoda.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0.50 >0. Drenaža nominalni promjer DN 100. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu.ploča.20 >0.10 >0. pad 0. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak. Otjecanje Q u l/s .5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. tako da ne nastaje hidrostatički tlak. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. kontrolu. element (drenažni kamen. o ••°. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . Je li drenaža iza zida potrebna.. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj..20 >0.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti.10 >0.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.

-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove.B . p l o č e . Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. valovite s kalotama.ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda.© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) . treba izvesti zaštitni zid.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A .32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095. mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. bez premaza J^RV-i .(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. ' • ^ ^ K o Hf.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor .oo -A^O ^ .Jl. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 . C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake. o .Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 . Ona najčešće leži uz vodu © . ožbukan radi prihvata obodne izolacije. Izvedba. najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj. ^ . Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7). . nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. bet. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode.5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm. Termoizolacija nasipom. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 .^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 .

0) 16(1. ali najmanje 30 cm.6) 16(1.0) 22(2.4) 7(0.6) 16(1. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.5) 3(0.2) 16(1. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.6) 11(1.2) 14(1. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.6) 9(0.2) 8(0.0) 7(0. granit itd. dijabaz i si. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).8) 6(0.8) 12(1.0) 30(3.5 cm (travertin.9) 12(1.6) 4(0.7) 5(0.4) 10(1.6) 4(0. bazaltna lava i si.0) Vitkost odn.8) 6(0.2) 3(0. vapnenac.© .6) 22(2.6) 9(0. (3).» © .4) 7(0.2) 14(1. kvarcni porfirit. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje . Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.7) 10(1.3) 5(0.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.6) 22(2.0) 22(2. niti manja od njegove visine. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.5) 5(0.6) 6(0.2) 22(2.-» (10). b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .) ne uračunava se u presjek. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.3) 3(0. ©.2) 30(3. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .7) 5(0.6) 10(1.0) 40(4.3) 5(0. mješoviti zid .2. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.4) 3(0.1) 8(0.5) 3(0.0) E 6(0. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © . mramor).4) 10(1.7) 5(0.0) 16(1.2) 30(3.0) 50(5.5) 10(1. slojeviti zid.2) 15(1.0 m (visina radne skele).2) 30(3.0) 40(4.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.6) 22(2.3) 5(0. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.0) 10(1.2) 14(1.2) 22(2.2) 8(0.7) 10(1.2) 16(1. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. d) debljina (dubina) vezača je oko 1. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.2) 3(0.5 .9) 12(1.7) 50(5. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.5) 40(4. zid od tesanaca.5 puta veća od visine sloja. © . nastao taloženjem. diorit.2) 12(1.5) 6(0.6) Grupa prema tablici B C 2(0. sive sedimentne stijene granit.0) 30(3.4) 10(1. travertin. sijenit.0) 30(3. zamjenjujuća vitkost 8(0. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške. Za ciklopski zid (2).3) 12(1. Min.0) 50(5.4) 3(0.7) 10(1.0) 7(0.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.2) 10(1.0) 6(0. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.6) 22(2.6) 4(0.8) 12(1.3) 16(1. ciklopski zid.2) 16(1.0) 7(0.5) 6(0.0) 8(0.2) 10(1.0) 30(3.0) 40(4. melafir.0) 16(1.5) 7(0.2) 3(0.© Slojeviti kamen.0) 40(4.9) 12(1.2) 16(1.5 .6) 9(0. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.6) 4(0.0) 6(0. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.4) 22(2.0) 7(0. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1.8) 6(0.» © .8) 8(0.0) 22(2.3) 30(3. Obloga kamenim pločama debljine 2.6) 22(2.2) 2(0.8) 12(1.

izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.0 6. u 5.0 24.50 1.5 11. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.40 1.50 <5. vertikalno i u pravcu.0 x 5.5 >17.5 6.5 76.0 36.00 36.0 x 3. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.0 51.5 x 12.0 x 4.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2.5 x 2.5 x 6. i 6. 240) Debljine.5 17.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.5x2. 398.0 30.5 11.50 <6. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.0 14.5 17.00 1.00 Zid za ukrućenje u 1.5 < d < 17.0x3.3 11. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved. pri zidanju naknad.75 1.5 14.0 17.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .1 11.5 17. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara. Preferentne mjere .00 <8.0 6.25 <3.5 24 30 36. 1053.5 Razmak um <4.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.5x3.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .0 51. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.0 51. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.0 x 3. Kad je dvostruki zid.0 x 6.5 Sa/bez zračnog sloja.0 x 12.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3. vodeći računa o pravilima veza.5 63.0 x 12. 106.0x3. od plinobet.5 Visina u cm 5. horizontalno 75 cm.35 2. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.2 7. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke. do 4.

3333 1.760 1.375 2.75 5.8334 3.50 4.2500 0.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.125 0.250 2.8 24.1250 1.6240 0. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.875 2. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.375 0.3750 0. zida u cm 11.240 2.75 3. zaliveno mortom n 0 (U 11.5x23.4375 2.5000 0.490 0.615 0.5x11. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.6666 0.2500 1.5 2 DF 24x11.8334 1.9175 1.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.375 2.490 1.1666 2.6666 2.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.365 0. 4 DF 8 DF 24x24x11.510 Slojevi V 0.0625 2.490 Duljine u m O 0.6875 0.5x30x23. 18152. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.865 0.625 1.1875 1.3125 1. treba predvidjeti serklaže.5 24 36.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .2500 2.875 2.5625 3.5 24 24 24 17.1875 0.990 1.0000 2.5000 1.1666 0.750 0.250 1.00 0.250 0.1667 1.240 0. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.5 24 36.625 1.5625 0.635 0.5x17.000 2.5833 0.9375 1.4167 0.6667 113 0.615 1.50 3.365 1.365 2.885 1.50 1. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.750 1.1250 0.25 3.000 1.5000 0.750 1.00 2.3334 175 0. 399. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.385 2.3334 1.385 0. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.740 0.7500 0.6667 0.25 2.885 2.7500 0.000 1.8125 0.0000 3.115 1. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).3334 2.0625 1.135 2.510 1.0000 3.3750 0.0000 1.875 1.6250 2.5 17.5833 1. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.0625 0.5x23.3334 0.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.75 2.865 1.8 i šuplji 49. 18151. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.260 2.5000 2.260 0.0833 0.3333 0.510 0.010 1. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.6875 1.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.3125 0.4375 0.5 36.4167 1.8125 3.8750 2.135 0.3 8 o.5 24 30 24 30 36.8 37x24x23.3750 3. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.375 1.5000 1.5x5.0833 1. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.260 1.1667 0.500 155 0.8 37x30x23.25 0.500 1.0000 1.2 0 E NF 24x11.760 0.385 1.740 1.375 1.6666 1.250 1.135 1.1875 3. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.1250 1.8334 2.5x24x23.50 2.8333 0.250 0.5x7. O = mjere otvora.5625 0.1666 3.00 3.00 4.5x11.625 0.000 2. 18153.3 8 Stiropor 5 cm 5.25 4.115 0.00 1.625 0.125 1.125 2.2500 0.990 2.50 0.240 1.7500 238 0.5x36.75 4.500 0.75 1.500 0.8 blokovi 49.5 11.25 1.0000 1.125 1. 0 3 DF 24x17.375 0. 1053.635 1.7500 0.1 12 0 Blokovi od plinobetona. 106.9375 1.875 1.1666 1.125 2.5000 0.010 2.250 2.3 24x24x23.115 2.500 1. treba ugraditi serklaže.1875 0.125 0.750 0.5000 1.8750 0.

Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.0 E i 4 2. i 6. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.„. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. etaže sa zidovima debljine 11. plovuč. ploča sa svijetlim rasponima = 4. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova.5 cm biti = 30 kN. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. Čelik 0 ^ 8 mm. počevši od 10 cm iznad terena. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora.0 Ei 5 13 23 1. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11.25 m.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont.. škriljcem.. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. opterećenje vjetrom. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11.1053. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline. prir.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.5 cm = 50 kN.51) 17.3 . Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. obostrano ožbukanih \ D . Armirani zid. 18151. do 4. npr. Povezivanje slojeva sidrima -> © .5 cm. potpuno ispunjena mortom. npr. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5.5 i 2. glinom. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1.25 11.5" 17.0 5 9 Ei 6 9 16 1.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm.00 š 17. opterećenjem među katnih konstrukcija. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. te horizontalnim silama.5 312. zvuka. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11.5 312.5 cm. dod.5 124 130 <17. debljine 2 cm.5 <24 <30 Visina etaže m = 3.50 = 5.(2). Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. eks. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. ev. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer. požara i vlage.50 m. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. a za zidove od 17. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. zidova između stanova i zidova stubišta. Zračni međuprostor. vodi se neprekinuto do krova. vertikalno korisno opterećenje uklj. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. „. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže.5 Š3. Debljina zida ^ 11. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. Reške s armaturom £ 2 cm. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja. 1 8 1 5 2 .* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 .25 Zid za u 1.0 Ei 8 14 25 2. na križanjima ^ 5 mm.106.5 117.0 E Š2. zračni međuprostor debljine 6 cm.!. Uklj. debljine zidova.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand.50 16. Vrste zidova. 73.5 4226 2 dio 13. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm. „ „_. dodatak za lake pregradne zidove p = 2. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. npr. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12.5 ¿8. mort III. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom.5 i 24 = 1. ali s poroznim agregatom 312.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. povećati za 2 m. 399. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111.

gips. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. pluto.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18.© 10*. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. drvo. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima. ziđe. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo.11-0. trska i glina.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj.6-28. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. izolacijski materijali. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta.

armiran. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 . s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke..VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . « W//A ------U ^ . povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament..

©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.5 26 104. Kolektor dima može biti od čeličnog.4 19.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22.5 120 27.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 . Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata.5 13. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.5 22. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .5 m.9090 105 Dvostrano otvore noOtv.4545 48 45 55 105. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 . DIN 1691. zidovi.5 52 72 50 19.90120 105 10S. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.3030 35 60.4 65 50 58 90 90 71 88 6.@.4 65 114 114 32. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . Pod. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .prekc 35.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ. drvo voćaka.4 58 90 71 88 6.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.4 64 80 6. brezovinu. male prost. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.prekt 105.5 30 32.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © . Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo. bukovinu.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6. . U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . hrastovinu.> © .5 27.

mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 .00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . blokovi od plinobetona DIN 4165. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. puna opeka od šljake DIN 398. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. otvoreno ložište. duljina najmanje stranice 10 cm. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta.5 cm. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. površine >100 cm2. šuplja opeka B DIN 105. zidna puna opeka DIN 105. kovačka vatra. dulja stranica ne smije biti veća od 1. Za plinovita goriva ž 4 m . Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. opeka od šljake DIN 398. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW.5 x h MJ 1.5-struke kraće stranice.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. Za zajedničke dimnjake k 5 m. zidna puna opeka.5 x h > 1.DIMNJACI DIN 18150. svaki otvoreni kamin. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona.00 1. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . Ako su zidani od opeke 2: 13.

Izolacijska vrpca 2-31 m i.: Orrrtšir. pocinčanim ili bakrenim limom. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo .® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje . azbestcementnim pločama. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim). laki beton DSN 1 8 1 5 0 . Preporučuje se predgotovljeni opšav.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 .

3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke.. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © .DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . gdje je i zahod. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci.> © + © . Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore. hoteli.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji... Količinskivza kupaonice. debljina vanjske stijenke 2. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. . V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti .1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. . Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. . priključeni na jedan kanal -> 0 . Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. .(2). Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu. gostionice i si. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. .5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. popr. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal .2 m/s.

Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. čelik. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. vrsti i težini pokrova. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. snijeg). Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. opterećenju itd. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. armirani beton). Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. način prijenosa sila. vjetar. hladnoća. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. pokretno opterećenje. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. nagibu krovišta. toplina).

5 m). Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. Ako je duljina rogova veća od 4.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . prijenos sila na vezače. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. duljina rogova do 8 m. konstrukcijski sustav. Koncentracija opterećenja u podvlakama. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca.5 m. treba poduprijeti veznike -» s. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. moguća i primjena oblica). Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. 80. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°.lom plohe krova) -> s. s kosnicima pod 45°. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda .5 m dvostruka je ili višestruka stolica. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4.KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama.5 m. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. inače ukrućenje veznikom -> s.. 82 (§). snažno povezan. duljina veznika do 4 m. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. Pravilan. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom.

2 0 cm.70 © Krov od šindre 0. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov. 0. bor.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR . Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL . debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. težak pokrov. rjeđe smreka.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom. 0. duljine 1. 0.45-0.70 godina. ili od eternit ploča. debljine sloja 1 8 . mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. laganiji. Krovni pokrov od šindre -> @ . -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice. u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Početni crijep za sljeme i greben desni FOR .5 cm.60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0.60-0. ariš.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR . bolje 10 cm. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep).2 -1. na letvama razmaka 30 cm.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep.hrast. s vrhom prema gore. nagib 18° 2 Valoviti crijep. užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su.Dvovodni crijep lijevi .Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ .crijepa/m krov (biber . 0.4 m. Preklopi 8 cm. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .55 I 84 .80 kN/m2. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 . 200 kao zaštita od vjetra i prašine.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov.Dvovodni crijep desni TOR .25 kN/m2 Engleski krov od škriljca.

2-2.4%) (22. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 .50 0.30 0.5%) (25. oplata 0.0 8. podrožnica i vezača. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min.80 0. -> © .7.60 0.45 0.50 '/2 vala normalno Kornere.2%) 2 6 . 1 6 .93 Ploče 2. letve na oplati uklj.1 0 ° 2 0 0 mm.0 tež 15.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0.15 do 1.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 .25 0.50 ' l— 7.50 0. i* . aluminija. ali uračunate letve.0 8. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129. Veća brzina tečenja protiv začepljenja.75 mm.1-2.(2). čelična traka preko 1 2 5 . falcane ploče. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.60 0.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7. titancinkom i pocinčanim čelikom. bakra. Svi fazonski komadi za sljeme. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu. cinka itd..50 m. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma. bitumen. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. 88-89. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž. oluk. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0.1 kN/m2.25 0.5 tež.63 mm) uklj.0 1.4%) (20. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom. 13 uklj. min. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom.175 m za ploče od 2. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. titancinka. Ijepenci uklj.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0.1 7 5 180 preko 1 7 5 . korozije i smrzavanja.50 —i 11° ( 2 % ) h . čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. max. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6. Limeni krovovi od pocinčanog lima.0 0. R a z m a k obujmica 2 m. opšav ruba itd.0 19 kg/m Zapr.9%) (17. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj. bez težine rogova. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.60 0. pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.8-31.9%) (29. Mort dodati kao 0. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi.55 0.7 Metalni pokrov aluminijem (alu.60 m i od 1. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj.66) 0. Debljina m m Trake 30-40 0.30 0. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj.).15 0.50 0.6 (0. formati Duljina m Širina m. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8. savijanje itd.55 0. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem. nagib krova. deb. bitumen.00H -Korisna širina 91 5 8 .7 mm) uklj. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s.90 0.50 0.3 2 kg -Smjer pokrivanj. bakreni lim.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.7 m m Kuka za oluk: pocinč.45 0. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena.50 0. Min. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .7%) (13.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .30 0.0 .55 0.145 cm za ploče duljine 1. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje. 0.6 mm.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.6 mm) uklj. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0. 0. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ . razmak olučne cijevi od zida 20 mm. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1. trgovački formati -» (?). reform ploče. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj.

D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. inače treba ukrućenje vezačima. Koncentracija opterećenja u podvlakama.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. Pravilan. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. moguća i upotreba oblica). dobro povezan konstrukcijski sustav. prijenos opterećenja u osi vezača. moguć unutarnji prostor bez stupova. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima.5 m).90 Presjek A . Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. preklop. Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 .

USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. 0 njihovu obliku. Veličina. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 .

® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . 200 cm2/m.30/100 (v.L (8 + 8) 200 100-16 = 2. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova.08 m ji .(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A. Da bi se odvela vodena para. svaki veličine najmanje 2% površine krova.0. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore. tj. 4. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi).009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. 100 . stranica 7) sd = 30 x 0. dio 4) s .0+9. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd .Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = .T^pc (9. dio 4.).debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. tablica 1 DIN 4108.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au . Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina.08= 2.0) = 0. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. slama i si.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.4 cm.0 . Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2.018 m2/m .n s (m) H . DIN 4108. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL .180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min.

2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine).10 m2 • K/W 1.10.50° Krov od škriljca. 90 @ .50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom .2). treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija. Redoslijed sastava odozdo: krovna. Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s.15 23 . Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!).94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija . dio.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. Bitni detalji Slivnici s.. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. priključci u dvije razine.ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C.12 15 . Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. 90 (5) -(§). može i šljunčani nasip.pa ne može doći do kondenzacije. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. uključivši i granični sloj zraka.10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° .5° • 4° obično 3° . 90. 52143. 3.—\ Nagib krova -> s.215% £ 23%. mehanička oštećenja.80° obično 6 0 ° . Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja . Topli krov s betonskom izolacijom: s. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom.30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s.90° obično 5° .7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° .15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. bit.4 5 ° Krov od falcanog crijepa.4° Prohodni ravni krov 2.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.94 . 2.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. sprečava stvaranje mjehura.215 m2 KAA/ 0. ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. u protivnom nastaju lokve.3 kg/m2 • Krovna ploća odn.0.@ moraju uvijek biti termički izolirani.zaštitni sloj kao balast.4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° . dimenzioniranje tablica (4). ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). Brtviti priključak na odvodnu cijev. ako je nagib manji od 10%. Nagib = 1.90° obično 45° Krov od škriljca. redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. To je preduvjet za funkcioniranje sustava. 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.hidroizolacija .095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1. također priključak parne brane. trake) 8° -15° obično 1 0 ° .80 m2 • K/W 1. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0.5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. dvostruki pokrov 30° . 90. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. bolje 3%. normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom. 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno).zaštitni sloj. Topli krov kao obrnuti krov: s. treba predvidjeti u konstrukciji.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc. rel. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . konstrukcija. normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° .termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj .120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 .18338 Hladni krov s. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. 3.1 2 ° Krovna Ijepenka.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° . ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor. 90 (5) . jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° .termoizolacija . Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . 3. termoizolacija .215 i 0.50° obično 2 2 ° . Stambene prostorije 20°C. temperaturne šokove. mehanički pričvrstiti. položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0. spojene postupkom zavarivanja.(I). Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora).5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3.12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° . utjecaje ultraljubičastih zraka. 100% = 0.18 13 (%) -12 25 . 70% relativne vlage . cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). bit.5%. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.15 14 . krovna Ijepenka s 1.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje.hidroizolacija . polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama). ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm).40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 . Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).

177 Humus 3 0 .Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . umj< muviii vn lopiom Krovu. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl .& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina .Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka.3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak . min. umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) .Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . Dvoetažni slivnik.Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom. 2 slivnika. "Compi* traka . granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. bolje dvoetažno _> •-n. za pajriu branu rtvena prirubnica . otporno na pritisak -Brtvena prirub.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo".

Šljunak Alu. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje . Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. preko toga filtarsko predivo -> s. Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. 110 120. lako je pronaći pogreške. 90 (2) primijeniti tablicu (3) .5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi).( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V .u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. preveliki istak. unutarnjeg sloja > 10 cm. nasipa keramičke sačme ili šljunka. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje.bolje 3%. 90 Nagib > 1.> © . Redoslijed slojeva -> (§) i (§). nema ograničenja primjene.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . analogno toplom krovu. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. znači "klimu barake". Prednost: brza zaštita od oborina. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. Hladni krov . koji se ljeti uvijek osuši. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju.5%.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. važno za odvodnju.bolje je položiti ploče. naročito kod zatvorenih bazena. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. Umjesto tablice -> s. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. neprikladno za vlažne prostorije. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro.

Poboljšava mikroklimu 5. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina .g. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. na koji su se naselile biljke. Građevinsko . Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Veže prašinu 8. st.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . Povećava ukupne zelene površine. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. U Berlinu su oko 1890.

4 kN/m2 60 l/m2 .v. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. ukrasno bilje. Prirodno navodnjavanje: kiša.v.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed. drveće. parapeta i balkona.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 .hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo .1 0 cm 10 cm 0.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 .v. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. trava. Kišenje. lođama i si.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin. Raslinje: mahovina. opter. Ekstenzivno ozelenjivanje.9-3. Mobilno zelenilo.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. Sve treba stalno održavati.2 0 cm 12 cm 1. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . Intenzivno ozelenjivanje.v. .OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova.v. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi.7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . Kapljično navodnjavanje. drveće. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. Zalijevanje. grmlje. Raslinje: livadna trava. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. 3. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama. grmlje.2 5 cm 14 cm 1. zeljaste biljke. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. Vrste ozelenjivanja krova. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr.7 kN/m2 80-170 l/m2 .' Razdjelni sloj . Gnojenje.2 0 cm 12 cm 1.15 kN/m2 40 l/m2 .

\-XY. oblikovanje nagiba. Sloj za zaštitu od korijenja. Razdjelni sloj. zračenje tla. rubne priključke. pukotine). Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. ostakljene kupole. dilatacijske razdjelnice. isušivanje).\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 .©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Zadaće: spremište hranjivih tvari.Y:YXv/:\Y:\\v/^y. zaštitni materijali. prozračivanje. (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja.vrijednost). zadržavaju vodu i oblikuju tlo.Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. slivnike. Oni daju: stabilnost strukture. ventilacijske cijevi).-. drenažne trake od pjenastog materijala. reakcija tla (pH . Drenažni sloj. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. ^ 11 Vegetacijski sloj.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. hidroizolaciju krova (mjehuri. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. zadržavanje vode. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— .\\'-. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . ploče od sintetike. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . neravnine i progibe krovne konstrukcije. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac.trakama. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Primjeri -» Q . Filtarski sloj.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom .v. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. prodore (svjetlarnici. Zaštitni sloj.

kao npr. 8. 11. 2. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. pa i mahovine i lišaji. konstrukcijske mjere 1.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. 10.sađenje. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. 3. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja.) b/8 = 1 m = 2 m. 95 . pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. . Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. Filtarski sloj . a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. funkcije. slivnici.* QP 5. šljunak. 6. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. Zaštita od korijenja . te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. 5. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. u najmanjoj širini od 50 cm. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. krovne priključke i sigurnosne pojase. npr. Zelena površina i održavanje 1. zidni priključci itd. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . Vegetacijski sloj . šljunka. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. dio 4. Biljke koje se same nasele. 2.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. ne smatraju se stranom vegetacijom. te služi za dozirano otjecanje vode. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. dilatacije. U načelu.daje biljci stabilnost. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. javor i si. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. 2. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. u širini od (prema DIN 1055. 7. 10. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. 8. sijanje. Krovni pokrov . plinova i vode. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. 3. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. topola. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. Na tim bi mjestima. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. 12. 3. 9. statiku. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. npr. DIN 18195). skloništima i si. Krovnu konstrukciju. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. 11.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. 4.0. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. Ovisno o opterećenju vjetrom. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. 7. hasure. sedra. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. V . Drenažni sloj . 6. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. prodori. ploče). breza. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. 8. naročito na krovovima.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. ili siju odnosno presađuju kao mladice. 7. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. pH . Zahtjevi. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . tj. naročito vrba. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. podzemnim garažama.

vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). duljina neograničena. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Vijek trajanja: 1 5 . lijepljenjem. mnogokut. brza montaža. vijek trajanja 20-30 godina. trokut. © . Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 .GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. upotrebljava se i za odjeću astronauta. vodonepropusno. krug. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. industrijske i sportske hale. Primjena: izložbene. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. spaja šivanjem. -Tia*. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. Težina: 800-1 200 g/m 2 . čelika ili aluminija: rasponi max. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. Visoka kakvoća glede svjetla. Vijek trajanja minimalno 30 godina.3 m. niski troškovi izvedbe 96 . propušta svjetlo. visoka postojanost boje. propušta svjetlo. odbija pr~ ljavštinu i vodu. Primjena: izložbene. vodonepropusno. skladišne i industrijske hale.2 0 godina. čekaonice. presvučeno slojem silikona (npr. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. obostrano folije od ETFE. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. vodonepropusno. Duljina do 2000 m. Sikabran). Primjena: izložbene. paviljoni.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva.5 m. Kroji se prema konstrukciji. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). skladišne i industrijske hale. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. natkriti bazeni. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. sportske dvorane. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. najčešće 1. Predgotovljavanje. nadstrešnice itd. nadstrešnice. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. zavarivanjem. ne truli. pravokutnik. Širina = 45 m. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. čelika ili aluminija. 40 m. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. Primjena: spoj ne komunikacije. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom).

Caragiannidis.—. ® . krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . 6 x 6 cm 8. 7.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. Arh.g. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . 1983. letva.> © .nosivi elementi koji su i sami poduprti. Gutbrod. 1. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. koja se zatim natežu i usidruju. strehama i si. arhitekti: R. 4. 6. olimpijski stadion 1972. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. (11) 2.g. Takozvani lebdeći stupovi . kabelskih sidara itd. vodi se užad u obliku girlandi.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. arh. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. © . (g). vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . (T) Njemački paviljon. preko pokretnih. Kurt Ackermann i partner.2. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972.» ( § ) . Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. čelične mreže od užadi. lijevanih čahura. . Montreal Expo 1967.sidrenih vijaka. G. letva: 4x6 cm 5. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. stezne naprave 10. (5). u Munchenu -> (3).5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. najčešće kosih čeličnih stupova. u Montrealu izveden je na taj način . ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). (7). dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. 9..5 mm PVC-om 3. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona.

. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Cambridge/GB.. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France. arh: Bechnisch i partner. Dortmund . i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. Vlačna užad je čelična. izvrgnut izvijanju. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu.OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. Echterhoffe.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . arh. Norman Foster Ass. London .> 0 . Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. Stuttgart A A A . Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. natječajni projekt: Portmann. tvornica motora u SAD. Gerber i partner.. kao tlačni element.© .> © . Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . Arh: Michael Hopkins i partner. Užad prenosi samo vlačne sile. sajamski kompleks Dortmund. Hugo. Swindon / Wiltshire arh. Richard Rogers .0 . Michael Hopkins -» ® . Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. projekt: Koncertna dvorana. slično kao kod mrežastih.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. potreban "lebdeći stup" koji je.@.

mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 . koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. Pravilne ravne mreže trokutne su. kvadratične i šesterokutne.W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . dakle tetraedre.roštilj. 60° i 90°. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova.V. Primijenjeno na pet platonskih tijela..» OSNOVE . © Prostorna rešetka . prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova.6. te prema tome i površina. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža. Kao i kod ravninskih rešetki. oktaedre i ikosaedre. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '..roštilj.roštilj. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa. = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . štapova..roštilj. a dodekaedar 24 štapa.

direktno oslanjanje krovne opne. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 .(7). koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . samo jednoslojne strukture. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. može i trapezolika geometrija. Essen (NK-sustav) 100 . koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome.i višeslojne strukture. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe .i viševijčane veze. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). direktno oslanjanje krovne opne. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. nego mogu. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor). Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°. regularni čvor. jednoslojne strukture. 90° i njihove višekratnike. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. veze vijcima neotporne na savijanje. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. u skladu s uzdužnim silama u štapovima.štap. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa.: Berg Detalj šed-sljemena. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. jedno. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor).(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. prenijeti i male momente savijanja -> 0 . jedno. arh. koju je razvio Mengeringhausen. direktno oslanjanje krovne opne.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. 60°. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. dvoslojne nosive strukture. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. ovisno 0 silama koje treba prenijeti. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. arh.

Dortmund . Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen.centralni dio s 12 priključaka.1 0 0 m. Ruter. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). klinaste spojke.Horde. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. proračuna ft kugle Priključni vijak i . a dodatno se može nanijeti i boja.(5). proračuna \ ^ 0 .® . klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. detalji -> © . Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. Uglavnom su svi štapovi pocinčani. KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja.^ B r o j pozicije stat.

masivne ploče (zidne ploče. zabatni zidovi.slap). s poprečnim okvirima. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . Uporabivo u svim područjima visokogradnje. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . Dvozglobni okvir. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Masivna betonska ploča. Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. Visina stupova moguća i kroz dva kata. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima.© . Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. Vezovi (košnici. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. skeletna gradnja u čeliku. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). kao panelna ili skeletna gradnja. aluminiju i drvu. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . bez greda. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . zidovi stubišta). Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. rebrasta ili kasetirana ploča. s uzdužnim okvirima.> © . stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). Mogući mješoviti sustavi. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. Omogućuje velik broj katova. pa je potrebna kruta jezgra.» © . s uzdužnim i poprečnim okvirima. zglobna veza ploča u sredini polja).© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. rešetke). prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. različita predgotovljenost. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge. najčešće kvadratični osnovni raster © . Skeletne gradnje s dijelovima okvira. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. šuplja. broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi.

armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 .625 . betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo .48 m. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. betonska stropna ploča. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. Širina stropnih elemenata 1 m.1000 . Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 .500 . smjeru ® Arm.750 . proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm. betonskih I . Debljina ploče 1 0 .5. najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). grede). Širina ploča najviše 2. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona.20 m.375 . širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U .profila (arm.20 m. čime se postiže krutost u popreč. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. razmak prema stat.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. uz to uvodi vlagu u građevinu. razmak rebara š 70 cm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. duljina do 7. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1. pa je stoga vlastita težina ploče mala. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21.5 cm. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm.2 6 cm. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho.Nabijeni beton- ž 1. beton.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ . bez oplate.35 m. širina 1. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .1250 mm. povezanih vijcima.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. Raspon od 6.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Sloj betona nije potreban. Debljina elementa 15 i 18 cm.

pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik.(§) Ploče od prirodnog kamena. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. ploča. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. -» (3). za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. Piljene ploče od vapnenca (mramora). donekle i na kiseline. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. 69/69. polaže se na betonsku podlogu -» @>. mozaika i dasaka -» @ .@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. 50/50. Polažu se u mort ili lijepe na estrih.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® .PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama.( | ) . 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. © Kvadratični mozaik. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče.(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. ^g^ Četverokuti s umetcima. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). 33/33 mm 20/20. polubrušene i brušene -» 0 . Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica.

Niske cijene goriva. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima.25%). Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. 6608. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. Plaćanje nakon upotrebe. Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. 4755. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. Nema troškova skladištenja. Potreban veliki skladišni prostor. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Visoko zagađenje okoline. ' S J 4—Kotao I im o .Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. Lako se regulira. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. 4725. Plaćanje goriva prije upotrebe.r a o ^ i a r a a S . Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. Viša cijena energije. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. Nisko zagađenje okoline. otpadne tvari (bioplin). Mnogo rada oko loženja. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. Preporučljivo za vodozaštitna područja. visok godišnji stupanj korisnog učinka. biološke mase (biljke). Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina..Odvod -Povratni vod • r t a o . 44576 . U porastu je grijanje zemnim plinom. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. . pa je potražnja za njima mala. .130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. Lako se regulira. Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. Nema troškova skladištenja. Tome pripadaju: Sunčeva energija. L u ' S n i . energija vjetra. Velika emisija štetnih tvari. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . t o . T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Ovisno je o opskrbnoj mreži. rezi-.40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. r a . i . Kruta goriva. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. Ne ovisi se o uvoznim energentima. energija vode. Niski troškovi održavanja. o . 4705. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. pa državni propisi nameću visoka davanja. Strah od eksplozije plina. Loženje uljem. TT rtm. Obnovljivi oblici energije. Visoka cijena energije. 4756. Slabe mogućnosti reguliranja. Ovisnost o opskrbnoj mreži. . Prednosti i nedostaci loženja uljem. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. 4108. p . / / / / / / . Prednosti i nedostaci krutih goriva. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). rezu.r a c r t a li 21 i a m ta . Loženje plinom.Kotao ~L Odvod .

34 0. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati.306 0. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. npr. 107. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. Ako su maske metalne.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min.255 0. Tada se zrak hladi na prozoru. niski su troškovi održavanja. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. 107 0 . moguće je samo u posebnim prilikama. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. zbog visoke cijene struje. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. niski troškovi instalacija. nema otpadnih plinova.155 0. Konvektori ispod poda @ . Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. Konvektori.48 1000 900 Grijanje strujom.345 0. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda.285 0. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. nema skladištenja goriva.16 0. zanemariva je potreba prostora. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . Trajno grijanje prostorija električnom strujom.185 0. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji. od 20% do 70% odgovara @>. Akumulacijsko grijanje strujom. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V.205 0. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 . Zrak se zagrijava na grijaču.12° 0.14 0. Da bi se povećao učinak.zrak u prostoriji. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka.24 0. a ispod 20% (§). toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s.21 0.44 0. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Nije potrebno ložište ni dimnjak.185 0.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h.18 2 0. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. Za razliku od podnog. portirnice.205 0. nema skladištenja. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija.09 0. garaže. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature.255 0. čist pogon. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. ovaj se oblik grijanja može regulirati.12 0. podni konvektori) ugraditi ventilatori. crkve. stalna pripravnost za rad.

Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja. (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .estrih (visina iznad cijevi min. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. zidno grijanje. ali i zidovima i stropu.P E . Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu.p l o č i c e 15 mm u .PE.f o l i j a 0. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko . pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama.posteljici od morta 30 mm .3 mm . npr.f o l i j a 0. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. zanemarivala grijaća tijela. npr. ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. mreža za cijevi .GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.PE-folija . To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora.h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . stropno grijanje. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. Uskladištenje loživog ulja. Prijelaz topline u zrak je konvektivan. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna .folija 0. U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. ovisno o vrsti podne obloge. O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama.p l o č i c e 10 mm.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. Do sada su se.vodilice .P E . lijepljene.a r m a t u r n a mreža ( 0 3. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki.k l i z n a folija 0. pri ukopanim spremnicima). uz uglavnom razmjerno niske temperature. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji.15 m 2 kW.a r m . Podno grijanje. Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 . 4 5 mm) . ili tapison . Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 . U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. lijepljene .2 m m -aluminijske lamele .termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min.5 mm) . drva ili tekstila. iznositi 70-110 W/m 2 . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća.e s t r i h 4 5 mm . C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje.p l o č i c e 10 mm. uslijed kretanja zraka površinom poda. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 . ali se to može riješiti dodatnim grijačima. tj. estrih ploče 19 mm . čiji je obujam po 500 2000 litara.novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm . U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike. Toplinski učinak može. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. podnim konvektorima.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' .m o n t . Vrste panelnog grijanja: podno grijanje.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

d . Potrebno je redovito održavanje.0 m 3. a isisava se na stropu. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. 24163.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje).za tamne komore.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. s odnosom stranica do 1:3. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. ožbukani. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge.uređaja DIN 4109". s ispunom od mineralne vune. ispust sisanjem na strani hodnika. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke.0 m 3. Duljina u smjeru strujanja zraka 1. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG).TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. Rešetke za dovod i odvod zraka. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . Tome treba dodati prolaz 1. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak).sami se otvaraju. b. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. dobar pristup. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. prema DIN 4740. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. f .7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. 7. ali moraju se moći lako čistiti. a može biti i pravokutan. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. 24167.5 m l 4. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL . Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. izbjegavati akumuliranje topline. Odvodnja poda u svim komorama. npr. c. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. primjena naročito u industrijskim građevinama. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 .75 m 4. ploče od tvrdih vlakana ili lima. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. 24191. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 .0 m ] 4.6 m. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%.5 do 2m za montažu i popravke. rješenje je "kuća u kući". d. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. s premazom koji se može prati.tehnički zahtjevi VDI 3803. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8.0 m J komorne centrale 6. Zidovi zidani. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. ovisno o prigušenju. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije.5-3m. 24151-53. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. e • nepokretni. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. bolje keramika. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. Za kazališta. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. smjer strujanja horizontalan i vertikalan.

u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. općenito Pretvarač. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. bez vibracija. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. općenito Regulator. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. Visokotlačni vodovi zraka. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. po mogućnosti kružnog presjeka. 458-459. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. idealne prilike za strujanje. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima .postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. npr. Nije li tako. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. kondenzator. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . . Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). Izmjena zraka oko 15-30 puta. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. 3. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Klimatizacijski konvektori. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. općenito ¿ © p Posuda općenito. općenito Razdjelna komora. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. općenito Prekiopnik. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. Visina 3-5 m. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. općenito Pumpa za tekućine. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. Kanale svake godine treba čistiti. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. Opći zahtjevi: 1. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. I. jačina buke š 30 do 33 fona. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. paziti na podtlak. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. Bez cirkulacijskog provjetravanja. 4. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. DIN 4109 2. Kotlove. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima.

koeficijent toplinske vodljivosti . razlike temperature K (kelvin.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k .TERMOIZOLACIJA POJMOVI .> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k .95 km = § 0 . Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva. = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0. za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje).4K. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5). 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline).vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). .04 (ako postoji vanjska obloga 0.13 + 0. 0.83 = 0. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .33 0.33 bio bi odnos 0.87 = 0. "granični" sloj zraka. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.5 0. primjer uz 1/A od 0. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid".04 1. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: .13 0.4 0 = 5. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu. 1 3 % .08).2 K 1/a a 4 % . njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. .056 + 0.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). što znači da je površina zida za 10.). Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.1/A= d' • D'.83 + 0. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0.8 k D • FD + 0. krov (D). 4 5 70 + = 0.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. prijašnja dimenzija grd). Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal].7 = 0. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a.02 0.12 0. s t o j e manji taj broj. ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0.015 Zid 0. 124. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL).45 k između rogova = 0. vođenjem.34 0.36 0.udobnost. 1. Što je manja brzina kretanja zraka. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. zračenjem i difuzijom vodene pare.02 1.00 1/a. manja je i toplinska vodljivost. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti.16kcal]. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm. Količina topline. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. ožbukan k2 Rog + _ l i " A. a prije svega kondenzacija vodene pare.30 Vanjska žbuka 0. temperatura °C.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. prozor (F).22 = 1. Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine.6 K 2.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa. 123 . toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§). Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. Na unutarnjoj strani elementa (1/a.02 1/A 1/a. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0.4 0 = 1. (§). tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).04 = 1. = 10 A. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije. navodi se u Wh [=1.. zaštita čovjeka od previše i premalo topline.ušteda energije za grijanje.

3 88.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. 12. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku).9 238. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. unutarnji 2 cm) zanemariti.2% 15. mogućeg.3 mbar / 1 2 . u protivnom dolazi do kondenzacije .5 cm.7% 5. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi. 123).15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © .mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp.8 mbar 105 = 0. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa.4% 60 25% 23% 21% 70 17. tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm.5 2 4 = H d 6 1.3% 100.» © .5 cm.9 40. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.t. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 .1 323.8% 28. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom. tj.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije.9 62. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi. 89 i dalje). Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi. Kad temperatura pada.7 mbar.15 . Unutarnja žbuka 1.8% 16. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora. X=max.6 mbar = 1 g vode/kg zraka).9 125.3 mbar / 23. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26. zadan pravcem protoka temperature. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para.14 = 10. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. m).3 mbar Razlika 119 . pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal). posljedica je kondenzacija —> @ . 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12. loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A. do granice pare („x") l mbar f 25 . vani . Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v.3 mbar / 17. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa.0% 105 = 9.2 173. plinovito agregatno stanje vode. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća. a s vanjske blag . 12. želi li se to spriječiti.parcijalni tlak pare. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.0% kova u smislu parnog kotla .5% 30.3 mbar zrak 20°C. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor.5. dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A .4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94. °C -10 .» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s.20 .» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine. -»tablica (§)). termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (. X=max. Da bi se izbjegla oštećenja. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 . •Parna brana na pravom mjestu mbar .1 5 7 8 0 % = 1. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare. vrlo dekorativna na ružinim laticama. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista. udio graničnog sloja zraka odn.6 mbar H d 4. 12.g.

5 Gran.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo.120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi).«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. zr. 123). Važno: termička izolacija.Hidroizolacija i— Termoizolacija . Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m).0 0. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. Za vrlo vlažne prostorije (npr. nego samo parcijalni tlak pare -» s. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane.12 1/y=1. Tipični su primjeri prikazani na ® . funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. Međutim. obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. (—»s. jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija. sloj iznutra Ukupno 0.047 600 200 15 1. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. 124).Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva.04 0. Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s. faktor X smanjuje se iznutra prema van. 123 © ) . 124. zr.).Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3).- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. 92 i dalje). 125. Kad je manji pad. sloja termoizo. Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. (ZZŽ3Z3 . 92 i dalje.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . 261-262). i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov".02 0. sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1.

rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.06 0.31 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.33** 0.30 0.20 0.750) ~ (625.78*" 0.16 0.13 0.70 1.18 0.36 0.20 0.12 31.26 0.66 0.14 0.50 0.06 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.28 0.750) Arm.34* 1.3%. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.12 0.28 0.750) t 2.52 0.63 0.34 0.750) 500 (625.06 0.34" 1. slojevi do parne brane -> s.42* 0.10 0.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.99 0.29 0.11 0.08 0.40 0. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .50 0.35 0.89"* 0. pjenobeton laki beton.68" 2.06 Debljina (cm) 18.750) 500 (625. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .32 0. Arm.06 0.11 0.07 0.11 0. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.12 0.14 0. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.49* 0.82* 0.21 0.08 0.09 0.38 0. bet. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.09 0.69 0.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.66 0.54" 0.16 0.75 1.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.30 0.36 1.57*** 0.09 0.82 0.27 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0. bet.33 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.10 0.09 0.07 0.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .12 a 500 "(625. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.66"* 0.0 1.63 1.41 0.15 37.13 0.17 0.25 0.63* 0.750) T M 500 500 "(625.21 0.12 0.Kutnik .22 0.60 0. Armirani beton Arm.04 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.19 0.14 0.07 0.26 0.18 0.44 0.33 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.26 0. Strop od arm. bet.55 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4. viša temperatura).99** 0.06 0.04 0.23 0. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.12 0.56" 1.10 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom . za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68. 123) treba smanjiti.26 0.22 0.79" 1.09 25.51 1.25 2.15 0.22 0.20 0.64* 1.10 0.24 0.22 0. očvrsnut parom.24 0.08 0.15 0.41" 0. bet.18 0. Arm.23** 1.5 2.85" 0.10 0.24 0.30 0.13 0.25 0.16 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.11 0.07 0.79 0. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.34 0..27 0.87 0.17" 0.07 0.97 1.15 0.25 0.09 0.09 0.11 0.13 Blokovi s potpun.24 0.95* 1.34 1. zatvoreni bazen): jača termoizolacija. prema DIN 4159 Blokovi s djelom. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).32* 1.20 0.08 0.28 0.43 1.03 0.04 0.83* 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.

2 x 3.01 1. kombinirano.prozori ne istok 7.8.51 x 0.99 + 11.50 m 2 11.26 x 1.26 m 2 1.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 . kombinirano.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0. < 40% 0.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120. 5 5 + 1.407 m 2 ^ 15%.01 x x x x 1.26 1.( 1 .29 m 2 .89 x 2.40 1. vrijed.50 m 2 .5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2. vrijed.81 1. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.51 x 3. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.95 m 3 535.9.3.8.1 pojedinačni/dvojni objekt.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.99 x 3. Ostali profili s atestom za kr do 2.000 m 2 K/W 0.3.50 m 2 3.46 m 3 3.55 m 2 134.26 + 3.6 1.99 x 11.60 0.51 m 2 1.0121 .5 .8 134.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.01 m 2 8.000 m 2 K/W 532.51 x 3.99 + 1.(1.01x2. kF prema WSVO: Dop.6 1.01 m 2 .0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.01 m2 m2 9.3.46 41.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.26) x 2. prozori.49 m 2 147. 4 4 x 2 4.76 m 2 . drvo.6 W/(m 2 K) 0.9.60 Okvir grupe 1.12 + 10. 1 2 x 3 .12 1.39 x 4.26 11.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.28 m 2 Dop. vrijed.12 x 3.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36./zap.41 m 2 Okvir grupe 1.60) x 2.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.40 1.12 7.odbitak .28 m 2 159.26 x 2.01 1.99 A2 .01 A4 Roditelji 2.600 W/(m 2 K) 2.65 9.610 W/(m 2 K) 1.000 m 2 K/W 0. vrata .40 1.41 m 2 -7.14 x 1 .01) x 2.60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .65 26.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.65x2. k v prema WSVO: 3. drvo.85 A2 Kuhinja 1.51 x 2.51 + 3.498 . Ostali profili s atestom za kr do 2.2832 3.30 m 2 163.030 W/(m 2 K) 1. sintetika.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.99x13. <40% 0.76 1.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.39x4.odbivši EG V3 UG 324.218 kWh/a 0.418 kWh/a 1.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.55 + 1.7.prozori ne sjever/zasjenjeno 9.6 -3.39x2.79 5.4071 .35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.6 W/(m 2 K) 0.33 m 11.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.01) Ukupna površina elementa: 143.eq: Vrijednost k: prozori.76x2.000 m 2 K/W 415.39 + 10.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.41 1. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108. investitor: Neufert 1.4 207.87 + 1. sintetika.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3. vrata .06 m 2 .5012 .9.39x11.50 27.012 m 2 £15%.

0 W/(m K) 0. kombinirano.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.80 kg/m 2 d [m] 0.000 m 2 K/W 128.130 m 2 K/W 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108. prostorna masaO.035 0.0 1 2.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .854 W/(m 2 K) 2. sintetika.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.160 0. okvir < 30% ne sjever.040 m 2 K/W 0.000 m 2 K/W 290.040 m 2 K/W 0.blokovi W6 .250 W/(m 2 K) 0.0 1 2.70 okvir grupe 1 drvo.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi. nagib krova > 15° ne istok 3.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.00 1.400 kg 0.28 15 0.301 m 2 180.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.498 m 2 > 15%. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.180 600 5 10 80 250 1.3000 0.727 kWh/a 0.585 W/(m K) 10.3650 masa 0.0005 0.000 m 2 K/W 938. neventilirano ne 159.NB.408 W/(m 2 K) 0. Ostali profili s atestom za kr = 2. 1 Element odgovara DIN 4108.12 50 1.1400 0.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.300 0.06 dix 0.80. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1.532 kWh/a 1. < 40% 0.6 W/(m 2 K) 0.040 25 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. prostorna 0.1 mm 3 Polistirol (PS) . [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0. Ostali profili s atestom za kr = 2.350 P .1 W/(m 2 K) 0.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. vrata-prozori ne jug 8.0120 X [W/mK] 0.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.500 kg 0. tab.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.500 kg nema zahtjeva 128 .67 0.726 kWh/a 2. sljubnice ispunjene. sintetika. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.130 m 2 K/W 0. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov. LM 21 2 Polistirol.000 m 2 K/W 0.6 1.130 m 2 K/W 0. kombinirano. općenito ne 147.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.02 19.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.147 m 2 95. bor.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.000 m 2 K/W 0.355 m 2 326.0 do 2. zasjenjeno 3.130 m 2 K/W 0.781 m 2 0.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.0 W/(m2K) prozori.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.0150 aditiva 2 Poroton .0 W/(m 2 K) krovni prozor. [m2 K/W] 0. tabl.60 okvir grupe 1 drvo. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.000 m 2 K/W 0. < 40% 0. tablica 1 Element odgovara DIN 4108.425 W/(m 2 K) 2.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.8 2.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. 6.0200 0. < 40% 0. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo.0400 0.000 m 2 K/W 0.060 W/(m 2 K) 1.šuplja opeka.283 m 2 > 15%.501 m 2 > 15%.1 2.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.040 m 2 K/W 0. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2.50 okvir grupe 2.04 10 2.

Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0. : 8. tabl.27 185.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0 520. k * f [W/(m 2 K)] 0.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.7 0.02 3.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.607 m 2 17.43 10.34 0.(Q'| + Q's): 94.785 W / ( m 2 K) 1.0120 8 8 100000 100000 0. 1 Element odgovara DIN 4108. 1Element odgovrara DIN 4108.600 1.7 159.210 15 0.392 1.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.0 1.170 m 2 K/W 0.000 m 2 K/W 0.58 Af 9.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.1 6. tabl.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.5 0.785 10.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.170 m 2 K/W 0. tabl.035 0.30 11.14 56.335 W / ( m 2 K) 0.100 2400 0.040 - 15 pod na zemlji ne 11.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.01 0.600 2. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.78 159.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.398 0.000 1.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.2 100.040 m 2 K/W 0.5 Udio [%] 28.50 28.04 X [W/mK] 0.300 0 0.0 15.9 (Q'r + Q'L) . Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.58 1.60 6.0 58.6 30.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.37 kWh/a m : Q'h = 0.50 3.300 0 0.22 13.210 m 2 545. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.0 520. 1994.000 2.75 22.5 5.435 0.0005 0.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.200 0.5 0.100 kg 0.0100 0.1600 2.000 0.58 0.50 0.8 100.785 0.01 4 Polistirol (PS) .95 520.6 31.130 m 2 K/W 0.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.58 0. ne 26.0 1.00 32.1 30. Q'H-: 95.0700 X [W/mK] 1.58 58.357 Udio [%] 31.06 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.8 0.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.41 7.57 10.839 0.0 vrijed.1.400 kg 0.37 Sveukupno 0.600 1.0 1.130 m 2 K/W 0.0400 X [W/mK] 1.4 17.810 W/(m 2 K) 0. 1 Element odgovara DIN 4108.579 m 2 365.13 kWh/a m .tvrda pjena (stiropor) 040 0.21 Ukupno 154.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.35 147.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .86 m3 Grijani volumen V: 520.14 0.130 m 2 K/W 0.00 1 Gipsana žbuka bez 0.0 29.50 31.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.8 0.250 32.01 8.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0 1.0 0.03 1.28 3.040 50 3. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18. Q"H = Q'H/0.398 ATk [W/K] 0. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).900 15.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.05 11.64 kWh/a m .06 0.170 m 2 K/W 0.5 0. 8.100 2400 0.656 W / ( m 2 K) 1.182 0. DIN 106/1+2.500 kg 0.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .700 1400 0.040 15 2.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.443 m 2 464.0120 900 0.1600 2.335 2. 129 .08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.2 0.400 0.: 4.0350 15 20 50 1.3 5.656 0.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0 1. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.28 kWh/a m .5 0. izdanje od 16.1 mm d [m] 0.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.4 26.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.78 Ag 0.400 P .91 kWh/a m .0020 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.750 kg 0.70 Ad 159.

Proračunska zapremina zraka V L = 428.37 m2 4 5 Max. razlika elemenata građevine 1 1.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .28 1. Q'HZUI = 30. meteorološki podaci.62 kWh/a h sadržan u Q.21 Vanjski zid poroton 3 6 .5 Grijani volumen zgrade V = 535.600 0.TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A. godišnja potreba topline za grij.3.335 0.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.50 1. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26.99 (T) Presjek (?) 11. 5 c m Krov 147.99 Prizemlje stambene površine 95.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).435 0.01 3.389 0.60 0. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.5 0.35 159. 1.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.44 134. Q'HZUI = 30. Međutim. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.78 2 H 0.50 1.75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.5 I.70 1.50 1. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.600 2. st 1 II.41 3. BV -samo uz korištenje stana A*=149. -prolaza topline K. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ).8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV. istok 9.60 0.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat.za druga korištenja .5 0.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.0 1.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.69 m 3 11.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.58 Vanjski zid stubište .' Vanjski zidovi 2 Aj. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.900 0.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795.30 11. Ap: Prozori. dopust. 11 Vanjski prozon jug 8.0 0.5.785 0.60 1.A*= .teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9. godišnja potreba topline za grij. 0.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .250 Br element broj Faktor specifičnih temperat.000 0.0 1.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren. topi.565 0. = 4286.600 2. A = 520.

stiropor 1.šumovi od instalacija . razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. prigušenje je zvuka dakako manje. Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7).5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. tihi razgovor. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak .5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja . dakle teškim debelim elementima građevine. laka ploča. žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. a ako su u različitim prostorijama. Primjer zračnog zvuka: radio . Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine).vika .zrak . veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom.5 cm. debljini sloja i frekvenciji. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T).element . na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo.7 dB. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. dr. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. 132. tj. žbuka 1. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu.nije ga moguće potpuno spriječiti. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj.6 cm (el.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. tlaka zvuka (|ib).element . nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz.0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. Gosele. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. 134.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. rezonantne frekvencije.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). mjerljivim u mikrobarima (|ib). 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi.5 cm. kod savijenog vala ovisi o materijalu.zrak. Bellu). motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). 133. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. to se postiže upijanjem zvuka -> s. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. izolacija od buke koraka — s. ekspandiran). Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . pjenobeton 11. G. s oblogom + 2 dB 131 . koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. laka ploča od drvene vune 2.glasovir (ujedno i zračni zvuk).

6 1.4 1.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 . 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 . 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .5 1-1. puna opeka 1. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja.5 437.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.5 I 2 2 |37.2 1. . šljake. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora. na koje se nadovezuju pregradni zidovi.0 1. 131 © .0 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10. šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.4 1. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .» (5).5 1.4 1.4 1.2 1.2 1.2 1.0 1.5 187.5 I 2 ' 2 .5 | 3 | |11.prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja).5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.8 1. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 .» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.* s.6 1. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). drobljene opeke i si.9 1. 0 Zračni zvuk . ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 . stoga granični zidovi između stanova.5 187.0 1. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .5 375 312.» (2).5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.4 1.5 250 250 250 250 250 187. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine. površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.7 1.8 1.6 1.> © .5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.6 1.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .2 437.5 187. potrebna debljina zida .2 1. ljuskom -> s.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. propisane vrijednosti .8 2 1. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca.6 0. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.6 0.2 1. „ „ .5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1.7 1.8 0.0 1. slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.6 0.8 1.2 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka. provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka. 11. 2 5 112. 2 5 P u n a o p e k a * .5 111.4 1. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.8 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi . i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1.3 I Gips 0.3 l M i Ukočeno . DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. 2 5 11.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °.5 250 187. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .

npr. Estrih je tanka kruta ljuska.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. počinje li ona tek na razini terena. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. Pri tome . Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo".Estrih (podloga) za pod Izolacija i . i preko toga estrih od betona. stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod .vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica .zbog utjecaja starenja . minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . 133 .D2.Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . glina. list 3). pokriven zaštitnim slojem. Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . anhidrita. reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom.Pijesak.Izolacija — Estrih (podloga) . već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). rub uvijek slobodno pokretan. lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka.Elast. dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . pri čemu treba staviti Di > D2 2.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB).

00 m 2 3. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka.5/0. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. podnožje koje apsorbira zvuk).1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu.4 • Konstrukcija.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine.2 V. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. npr nasipe.05 100 m 2 zidova i poda • 0.2 6. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. ako su prozori fiksni.68. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A.00 m 2 29. Za vrijeme odzvanjanja od 1. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. b) akustički izolirati vanjske zidove.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0.5 m samo 1. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. kanali za smeće. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja). vrijeme odzvanjanja dakle 0. polumjer jeke se povećava. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv.75 sekundi = = 2.2 0 .00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći.1 m). Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho.•EZ] i i I I • I . a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. g u m a B = z r a č n i prostor.6 3. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. nužan je atest. sred frekv. već samo smanjuje reflektirani zvuk. spavaća soba). Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a .68 Valna duljina je h/7 =2.5 sekunde .mora ekvivalentna 1.. npr.68 = 3. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8). 8 1. Ako se smanji refleksija zvuka."v Akus.a = 30° h = 2. zvučno izoliranim poklopcem gorača. 2 0 = h/>. ^ V.50 m uz 500 Hz (podr. Što je deblji komplet slojeva.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.idealno za privatne zatvorene bazene i si.) ¿340/500 = 0. Za nasipe. pomoću prigušivača zvuka. 4 0 . Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija).. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2). vertikalni plinovodi. osobito prozore i vrata. Primjer. odzračni ventili u armaturama. efekt zaklona = 17dB 134 . e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk .4 29 A = = 0.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka . priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. između ostalog. treba predvidjeti ventilaciju.4 12. telefonskih prigušivača zvuka. dovoljne dimenzije.suprotno od prigušenja zvuka . priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju. .| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. poboljšanje svih armatura. past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke. obuhvaćaju se dublje frekvencije. I Kmg). ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. poboljšanje: spri- I 1 o n / . Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A).

C j e v o v o d e . Zaštitu od materi- Laki zid . Pluto.ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . prema DIN-u 4109. p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di.5 N / m m 2 20 A k o to nije.s n a ž n a teški zid slaba pobuda.> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a .p j e n e . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. a d a nisu preo p t e r e ć e n i . Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u . r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e .. Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e .

razumljivost rečenice. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. Treba uzeti u obzir različite utjecaje. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3).trajanje odjeka. 3. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla.6 2.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . tako da su uobičajeni pojmovi . U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. od kojih su najvažniji. Govor zahtijeva manje usporenje. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. razumljivost sloga. ter (logatomi). Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. npr lin. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1.1 3.0 Vrijeme 2.5 1. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. dok rane refleksije. dramsko kazal.8 1.163 V as S (Sabineova formula) 3. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec.. dulje je Max. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. Nije normirana.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. . kako se razumljivost ne bi smanjila. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon. 0.0 h.0 1. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. pojačavaju razgovjetnost -> (§). A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera.5 1.7 2. .3 i 1. p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 . subjektivno prepoznatljivi šiljci. Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka. do 50 ms.

subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. Oblik prostorije: za glazbu su uske. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . Treba izbjegavati paralelne. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). visoke prostorije s raščlanjenim. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica.arhiva u Bonnu 137 . 138 (2) Berlinska filharmonija. kad je posrijedi glazba. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . 136 © -Govor . Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3).Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. jer oba uha primaju različite signale Uske. neraščlanjene površine. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). Ako je nepovoljan oblik stropa. npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s.

dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. 136 © znatno premašen. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. 250. jednolike krivulje trajanja odjeka. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. Udio otvora. Dimenzije. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). 1000. 4 0 0 0 Hz. niše itd. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. tj. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . prema DIN-u 5 2 2 1 2 .163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. 2 0 0 0 . Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. parapeti.. 500. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. osobe. slično osobi koja sjedi.

> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela.e - ] Brojilo za vodu. olučne cijevi i si. štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a .) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . zidovi i si. s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . zatvorene balkone. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . k r o v n i v o d o v i . oluk. j a r b o l a . treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . beton s priključkom Rub zgrade W | ! . 57185 Otprilike na 50. "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi.—. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . mjesta na cjevovode.GROMOBRANI DIN 48801.

poljopriv. R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja.Aluminijska o b l o g a min 0. o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el.5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). nisu O d g o v a r a goli al- Glina. priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama.GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i . ventilacijske cijevi i si . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m.(£}. c i j e v i ili ploča. t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a .> ( i ) .( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji . krov priključiti na sljemeni vod i odvod . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . 5 mm jedne točke.

> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O.O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. a g r o m o b r a n a Of.U tom su području mogući direktni udari groma. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov. K l a s a g r o m o . Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. isključeni. u skladu s klasom zaštite. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA. vanjski zidovi i pod podruma zgrade. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma.

U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene).25 3.0 2. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. treba provesti statički proračun prema VDE 0855. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. 75-ii. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. te za više područja TV valova. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. valovi metarske duljine djelomično slijede. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m.75 m. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga. Kad su uređaji na jarbolu. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća .koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U. srednjih.8 28 7 24 9 20. a uz to i tzv. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže.75 2 5 2 25 2.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. kratkih i UKV valova.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. Kad su ravni krovovi.1 12. pri uklještenju u zid > 0. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. polarizaciju.3 21 6 18 1 15. 140. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak.5 3.

Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im).4 0 0 Žarulja s halogenim met. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). nema treperenja. Berlin ERCO Leuchten GmbH. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 .1 5 0 Reflektor. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor.250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 .1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 .250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 . općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. 144 (2). uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%. vrlo dobra reprodukcija boje. žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 . Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. Postfach. naročito u reflektorima. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I.4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. Burggrafenstr 6.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG . mliječnost stakla ograničena. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. žarulja P(W): 2 0 . DIN 5035 Radni prostori .2 5 0 Žarulja s halogenim met.1 0 0 Reflektor.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 .1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. parama P(W): 7 5 .1 0 0 Žarulja s halogenim met. 5000 do 15000 sati. parama P(W): 3 5 .> t n Umjetna rasvjeta. male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. deseterostruki vijek trajanja © 143 . nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 . LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko. parama P(W): 3 5 .1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 .Geschäftsstelle. žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 . dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru. Lüdenscheid S v j e t l o s n o .200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). staklo može biti mliječno po želji.smjernice "Umjetna rasvjeta". Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t).1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . toplo bijela. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 .t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti.1 5 0 Žarulja s halogenim met. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. simetrično ili nesimetrično. Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. srednje ili široko. Visoka sjajnost (osvijetljenost). Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max.

prizmatičnom lećom .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.55 W Žarulja sa živinim parama 50 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .. R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .indirektna y750 cd/klm i Direktno .250 W = [I OT-DE n t .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .metalnim uloškom .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 . Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .zatamnjenim staklom . otvor djelomično prekriven: .300 W QT Halogena žarulja 75 .100 W Fluorescentna žarulja 18 .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .

strojarnice. aule. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. galerije slika Zračne luke. galerije. muzeji. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. halog. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. žarulja QR-LV = Niskonapon. eliptični oblik 145 . rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. reflekt. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. željezničke postaje. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. šalter-sale.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. cijevna = Halogena žarulja s metal. nastavne prostorije. reflekt. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. parama. žarulja.

zidni širokokutni reflektori. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . Downlight . Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. simetrično © Zidni fluter. Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. izložbene prostorije. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. 30% posrednog).RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Koriste se halogene žarulje. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. simetrična rasvjeta 0 . Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Zidna svjetiljka -> @>. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. podni širokokutni reflektori -> (§) . U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . © Direktno osvjetljenje. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. Posredna rasvjeta -» (§). Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. naročito one niskonaponske. B e z osvjetljavanja poda. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. potrebna je relativno mala električna snaga. Zidni širokokutni u nizu -» © .posredna rasvjeta -> © . Neposredno . prostorija za skupove. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. direktno . Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). pomoću filtra za boju i prizmi. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Preduvjet je dovoljna visina prostorije. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. npr.(9). Stropni širokokutni reflektori. prodavaonice) i filtara u boji.

dT-19 5a ' rM. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . škola. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . 50. galerije Stan.Y. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. npr.6 Druga brojčana oznaka: 0 .5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja..8 1. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. Zbog toga je 200 lx min. npr. 75.Y^iV. razmak svjetiljki: b .@ .y^ " © Downlight. 1500.100. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. hotel. tiskara. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. npr.y.150. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . 500. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama.© . bolnica. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. brojčana oznaka. laki 750 Vizualni zadaci. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. restoran. ured. . 1000. 200. 2000 itd.Y.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 . 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. 300. brojčana oznaka.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. -» © . 30.750. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica.» ( § ) .

što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. eloksiran. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. Pri reprodukciji boje. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. beton.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. zagasit Krom. visokopoliran Papir. vap.tehničkih materijala 148 . polirana Granit Vapnenac Mramor. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. zagasit Aluminij. svijetla. čist. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. sirova Cement. Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. visokopolirana Nikal. neutralno bijelo svjetlo (3300 K . Osim tih kvantitativnih kriterija. Ograničenje blještavila 0 . prije svega arhitektonske kriterije. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. polirana Hrastovina. Boja svjetla i reprodukcija boje s. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. 144 Q). razmak d i kut upada svjetla a). zagasit Aluminij. visokopoliran Aluminij. bijel Lak sasvim bijel Bakar. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. uzevši u obzir ekonomičnost. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. obojen.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. crvena.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). tamna. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). sirov Opeka. poliran Emajl. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . poliran Aluminij. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. visokopoliran Mjed.

90 0.4 0. 5 .7/0.85 0.5/0.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.1-0.1-0. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx.4 0. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.2-0.40 0.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.45 0.3 0. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .5 6 . površina = 100 m2 i refleksiji 0.3-0.65 0. Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).45 0.75 0.65 0.3-0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.90 1.6 0.75 0.10 -13 .3 0. .3-0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .2 0.2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.75 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 .55 0. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 .2 0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.80 0. u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W).5 0. 5 / 0 .55 0.75 0.4 0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 .60 0.00 0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m.5 0. Za uredske se prostorije često. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .ffl. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .75 0.75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.90 0. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.80 0.1-0. 100 • 3 2 0 . o . materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6.3-0.60 0. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .ffl.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.85 0.00 m k P.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 . 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 . Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova. ffl^. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .40 0. stropa i poda (2).65 0. 2 / 0 . 7 5 (svjetla refleksija) 6.

čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. razredi. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. satovi. staze. koncert. obrt Radionice Elektrotehnika. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. sagovi Pribor za sport i igre. hobi.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. ugostiteljstvo. povrće Riba Robne kuće. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. papir Foto. nakit Kozmetika. dvorane. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . kupaonica. dječji vrtići Knjižnice. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. pješačke zone Osvjetljenje vert. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. prodajni centri Industrija. čitaonice Društvene prostorije Restorani. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. voće. koža Namještaj. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. hoteli Kazališta.

prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. pozlaćivanje. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. prešanje i jetkanje klišeja. podešavanje. prost.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. tkanje Šivanje. izrada tapeta 300 Krojenje. srednje fina 300 Montaža. montažni radovi. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. izrada matrica 500 Ručni tisak. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. pletenje. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . jetkanje. post. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. raspakiranje Klaonice. lakiranje. čeličane. mljekare. tiskarski strojevi. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. sortiranje papira 750 Retuširanje. valjaonice. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. ručno i strojno slaganje. keramika. dekoriranje. mješalice ili mlinove Valjanje. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. litografija. radovi na kamenu i pločama. oblikovanje. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. prost. gruba 200 Montaža. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. poliranje stakla. podrum itd. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. prešanje. u kojima se roba traži 100 Sklad. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje.

Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost. imaju. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. ovisno o kakvoći. dvostruke ploče. Dodatna obrada: brušenje.75-3. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. skladišta.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . slično dnevnoj svjetlosti. Prozorska stakla prozirna stakla. oblaganje. svile. tamno žut Svila. izloga. plav (zamućen) Celon.f I I I I I . propuštaju 65 . ornamenata i likovnih prikaza. sve vrste pisma.9-2. prodavaonice.6 1. matiranje. informacije: Flachglas AG.1 1.2-5.5 3. žut (zamućen) Celon. svjetlog opalnog stakla itd. s dobrom reprodukcijom boje.0 10 6-8 6-8 4-6 2. bijel (zamućen) Celon.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. s bijelom podstavom. poliran Mramor. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka.7-2. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr.1 1.0 1.7-3. Postfach 20. a također i za vanjsku rasvjetu. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. neobojen Pergament. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1. sa smicanjem kosih zraka ® s.9 2. Auf der Reihe 2. u grlu za standardnu žarulju).0 7. PROZIRNA.2-2. Primjena' ostakljenje prozora.8 1.6 1. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade.75-3. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene. pečenje.0 Svjetlosno .9 1. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. natopljen Alabaster Karton.0 1. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom.© .80%. namještaj. Prema dr. savijanje. obojen svjetlo žuto Pergament. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). jednolike debljine. reklamu. slabo obojen Pergament. automobilsko staklo. naročito ako su dvostruka i trostruka. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. sigurnosno staklo. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. vrata. obostrano ravnih sjajnih površina. uobičajena primjena za kinodvorane. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . kazališta. bitno naruši toplinska izolacija.5 . Lauenförde Gerresheimer Glas AG. toniran Pollopas.93%.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. sigurnosno staklo.8-3. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. Heyestraße 178. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. nagrizanje. Ono je jasno prozirno.5 1. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. bezbojno. obojena Pamučna tkanina Resopal. apsorbiraju oko 35%. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora). Klasa 2: građevno staklo za tvornice.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. podrumske i tavanske prozore.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo.5 1.2-1. bijela Svila. Stakla za dnevnu svjetlost. Svilena sjenila u boji. uz malo smanjenje propusnosti.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 . dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . staklo za suhe ploče. izvana matirano Prozirno staklo.3 2-3 2-3 2-3 2. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane.2-13.3-10 3-5 11.95% svjetla. kao obloženo staklo. bojenje. svjetao Celon. razdjelnih stijena. oblikovanju boja.1-2. STAKLO. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. za stambene i uredske prostorije.4-3. Viktoriaallee 3 . Svjetlopropusnost je 91 .

10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 1:10 22 ± 1.4 1:6 16 141 240 3.5) (8.0 ±2. 38 4 4 4 (6) (6) 2.0 1:10 24 300 500 8.4 1:6 20 ± 1. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. Višestruko izolacijsko staklo pruža.75 kN/m 2 odn.0 ±2.0 1:10 20 245 300 6.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel.4 ca.9 5 5 5 (8.0 ±2. dimenzije Odnos stranica Max . spregnuto staklo s međuslojem). U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.0 1:10 32 ± 1. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 50 300 500 10.0 1:10 30 300 500 12. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.4 ca.0 1:10 22 280 500 8. staklo za zaštitu od sunca.0 1:10 28 300 500 10. 30 Tolerancija deblj. akustično izolacijsko staklo. zrcalno staklo.5 20 185 300 3.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.0 1:10 34 300 500 10.0 ± 1.5) 1.1 3.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.0 ±2.0 1:10 24 300 500 10.0 1:10 26 300 500 12.8 1:10 20 280 500 8.5) 1.0 1:10 36 ± 1.4 ca.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.4 1:6 18 141 240 3.5) (8.0 ±2. lemljeno izolacijsko staklo © B.0 40 300 500 10. lijevano staklo.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0. ovisno o izvedbi.0 25 185 500 3.0 1:10 28 ± 1. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.4 1:10 18 245 300 6. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1. duljina stranice Min.4 ca. ±2. 30 5 5 5 (6) (6) 2.0 1:10 32 300 500 10.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 . S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.0 3.0 60 3. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.

Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.45 0. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala. Što je njegova vrijednost manja.40 1. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.2 2.38 0.36 0.38 0. Reprodukcija boja označava se indeksom "R". spregnutim sigurnosnim staklom. Navedene vrijednosti k.45 0. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.30 0.53 | 260x500 1.4 1. zaštita objekata. zvuka. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja.23 0.4 1.67 1.4 1. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.30 0.00 1. odnose se na SZR širine 12 mm.26 0.34 0. IZOLACIJSKO STAKLO .VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije.3 1. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.44 0.09 1.4 1. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima.14 1. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.85 1.. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k. standardno višenamjensko staklo ne postoji.5 1.32 0.3 1. manji je gubitak topline.50 1. DIN 67507 u postocima.4 1. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena.5 3. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.56 1. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. ovisno o tipu.4 1.4 2.40 0. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm. jednostrukim sigurnosnim staklom.43 1. 0/ 0//0 I 1.37 0. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.54 1. osoba i okoliša. S = T L /g. Sunca. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g).9 1. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu. sivo ili umbralno.53 1. estetika u oblikovanju.83 1. požara. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078.54 1.48 1. DIN 67507.09 1.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja . Osim dobrih svojstava solarne izolacije.25 0. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.37 0.68 1. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.50 0. ipak.31 1.49 | 0.49 0. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac.4 1.59 0.vrijedn. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).primjer 154 .37 0.5 1.16 1. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.38 1.6 1.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.4 1. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča.30 1.5 1.64 0.2 % 43 W/m*K 0.34 1.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.6 1.92 1. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. Primjer: auresin (= modro) 40/26. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .55 0.4 1.30 0. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = . lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. • gu(%) 0 _. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka. takvo staklo s vrijednostima k 1. DIN 52619.25 0.6 1. zaštita od topline.32 0. oklopnim izolacijskim staklom. DIN 67507.15 1.5 1.4 1. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.5 1. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.45 0.

0 10/10/4 I so 24. klinike C 3 SA Draguljarnice.popravne ustanove. najčešće tupih rubova.. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float .B .5 9. Suprotno float .Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. dijelovi robnih kuća.0 225x400 9.odnos Dodat.0 A3 Jednoslojno 10. robne kuće. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3.5/10/4 Isc 24. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11.parapetna stakla DIN 18516 dio 4. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9. povr. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max.0 225X40C 6.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. Kod jednoslojnih A-tipova max.folijom.B3. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.C. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala). Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. Osim što osigurava od provale.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih.0 225x400 6.0 225x300 6. ovisno o debljini. djelomično i obavezna primjena. Prozirnost. muzeji. Naknadna obrada "ESG" nije moguća. povr. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9. VSG je staklo koje veže krhotine. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. Žilavo elastična folija otežava probijanje. Prednapon se postiže termičkom obradom. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. od "ESG" nastaju mali komadići. ostakljenje otporno protiv eksplozije .75 225x30C 6.75 225x300 6. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor.0 Gore navedene max. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. 6 1:10 1 6 jati.0 11/10/4 Iso 25.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave".0 225/400 6. ljekarnice. neznatno se smanjuje.ograde. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. škola i dječjih vrtića. Max. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta.0 225/400 6. . dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 . ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Klasa Sastav otpornosti Deb. računski centri C 2 SA Galerije. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. na vanjsko staklo.slovna oznaka D. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB . Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje.0 225x400 9. npr. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu. vrata i razdjelne stijene.0 225x400 9. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile.Težins Max.0 225x400 9. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB .0 1:10 1. Područje u cijelosti ostakljene fasade .5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6.0 1:10 1.staklu. psih. koja je za staklo uobičajena.0 9/10/4 I so 23. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.75 225x30d 6. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj .odnos šina str. Napada se obično izvana. dimenzije cm Max. energet. Max.slovne oznake A . dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. okretanjem elemenata .

0 78 Opć. odnos stranici Shading koef.9 3. jednost nost plinom reproduk.0 1. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. ovisi o okolnostima. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.20 3.20 Max.00 6.90 4. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19. najčešće je veći i učinak izolacije.0 4.20 3.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3. svjetla plinom W/m 2 K % 3.10 0. ljekarnice.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb.9 2.5/10/32. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju.0 77 95 62 50 6.75 6.00 225x300 6. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. g . površina Max.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć. -> @ Što je razlika veća.0 4. energet.00 225x300 6.vri. DIN 52290.0 - - C4 45/30 G GH 9.74 47/36 G l 36 40 3.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.0 3.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . kazneno .75 6. antikvarijati. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.30 6. Klasa otpornosti protiv eksplozije.00 4.75 225/300 6.0 72 93 54 55 6. duljina Max.75 6. psihijatrijske klinike Draguljarnice. dijelovi robnih kuća.6* 0. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.0 1.50 3. robne kuće.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.74 50/40 Gl- 40 50 3. navedena za neki tip stakla.popravne inst.00 225x300 6. površina m2 6. muzeji. g . povr- Max. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka..A^ustireproduk.00 6.0 1.86 0.00 225x300 6.0 1:10 0. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH).9 2. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.jednost čna izolacija R w ispunj. duljina povrstranica šina Shading Max. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.0 1:10 0.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte. Max.00 6. jednoslojna izvedba 600 kg. krznarije.20 3.62 Oklopno staklo .0 1.5/10/32. sloma i proboja metkom. površina m2 1.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.0 78 97 64 47 6. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .83 0.0 1.jednost čka cija boje. i sigurnosna obilježja protiv probijanja.5 Iso Jednoslojno 32.0 1.0 4.75 5. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.20 3. dimenzija Max. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla.86 0. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.0 75 95 60 53 6.70 5.0 Max. svjetla cija boje.Akusti- Max. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.50 5.75 225/300 6. prema tipu.79 0.75 6.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32.75 225/300 6.0 1:10 0.vri.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.0 4. računski centri Galerije.60 3.75 225/300 6. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6.

1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. segmentna ili kružna vrata. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. mogu biti potrebna i ukrućenja. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. armirano staklo bijelo ili obojeno. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. sivo.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno. 504. 5 2 0 O r n a m e n t 521. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. staklo bijelo ili obojeno. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074. Ostale mogućnosti: klizna vrata. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata .3 ±0. 552. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. Prema statičkim zahtjevima. bronca. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom.2 ±0. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. To staklo nije jasno prozirno. sirovo staklo bijelo.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0.( f ) . d v o . kovano Sirovo sstaklo.njemačko k .5 Sjajno. od bočnih dijelova i nadsvjetla.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. staklo s parom mreža^ Arm. činčila. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502.5 ±0. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. 1082. armiran 5 9 7 Arm. Nude se standardne i posebne dimenzije. To je moguće samo ako je struktura plitka. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. VSG.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. 1082. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . ESG. cm 150x210 A « » 3ijela. žuta. harmonika-vrata. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica.niemačko Staro .staklo.3 ±0.

•0.0 1. vjetra kN/m2 <0.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.9 16 10 300 x 300x100 7. rasvjetne trake.3 cm c = 1.2 W/m 2 K. 1055.0 cm c = 1. dobra svjetlopropusnost (do 82%). Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3.0 cm 105.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija. To su npr. b + n2 a | n.8 cm 135 cm min.0 cm 370.profil 7-Metalni L-profil 8.5 m 2 . H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1.0 cm 24. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1. s oblogom izvana ili iznutra.0 cm 95.0 128 Ugradba s U .5 <1.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1. prozorska klupčica 6.3 2.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U . prozorska klupčica 6 .0 cm 105 c m min. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.5 cm Formule za određivanje min. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3.0 cm od 2.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.Sidro ili čep Ugradba s jednostr. polumjer 19.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.000 42 512 504 10 2. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. unutar. difuzni i matirani. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1. L profil 7 . bez obloge. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242.0 Optereć. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.8 3.5 cm 200. povišene čvrstoće protiv udara. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade.0 cm 65.5 <6. prozori.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .5 cm H =A+ c + d d = 6. polumjer Širina reške 24.0 cm 135. npr. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane).5 cm 19.Metalni držač.0 cm 295.9 W/m 2 K . b a a c STAKLO DIN 4242.4102-3.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.0 2. tvrdi spužvasti materijal 3. npr. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. npr. svijetle razdjelne stijene. bijelo ili u boji. polumjer 11.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11.5 c m b a A b A = n.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova . = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8.8 cm m s 6 5 c m min.Klizna reška 2. balkonske ograde i terasne stijenke.0 cm 180.Metalni U .u vapnenom mortu k = 2.0 cm 215.Dilatarijska reška.r-4—1 i 5 c a i Ili.

50 3.95 1.50 3.65 4.95 3.95 2.75 5. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.90 2.75 1.40 3. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.40 j do 100 m L3. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika.00 1.95 6.70 3.65 2.35 2.25 2.profil.65 4.45 1.35 4.45 5.60 1.7".40 do 8 m L" 2.80 3. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.05 II do 20 m L* 3.75 100 m L* 2.60 4.85 1. dulj.75 3.90 6.35 2.70 3. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.55 5.75 do 20 m L* 2. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .5 (2) Zatvorena zgrada (0.25 2.75 2.oblika ili slično.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .45 3.40 4..80 2.10 2.70 3.20 do 100 rn L* 1.8 W/m 2 K SP k = 2.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.25 3.30 3.35 2.10 2.65 2.15 3.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.20 2.45 2.55 L_ V do 100 m L* 2.75 2.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.35 3.80 2.5.35 do 20 m L* 1.65 1. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.10 1. Gornji rub otv.75 3.20 5.( 1 .60 2.50 1. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.00 6.55 do 8 m L* 4.95 2.15 4.65 do 100 m L* 1.85 4.60 5. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S . Prozirno je.65 3.35 1. Cascade.90 4.10 2. Topas.10 4.65 3.i m A = jednoslojno.8 1.20 2.00 do 100 m L* 2. proizvedeno kao U .90 7.75 3.60 5.65 4.75 2.45 5.95 5.65 2.20 3. rebra izvana ( n m B = jednoslojno. iznad ter r .45 3. . Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1.55 4.25 III do 20 m L* 3.50 2. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .10 3.15 fL J ^"j65(85) 2.85 1.55 3.25 2.15 1.05 1.25 do 8 m L* 3. presvučeno slojem metalnog oksida.45 3. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju. 146-506 i T T .45 3. postiže vrijednost k = 1.95 2.8 W/m 2 K.45 3.6 W/m2 K NP k = 2.25 4.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij. gdje su stakla izložena udarcima."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja. Za ostakljenje sportskih prostorija.90 4.15 2. 202-382 159 .85 4.55 5.30 I do 20 m L* 2.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.95 2.05 2.60 do 20 m L* 2. dulj.65 6. 112-464 D = jednoslojno. Nema blještavila u prostorijama.50 2. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova. dulj. .50 2. 5 Vis. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.95 3.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .60 2.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .65 1.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.5 [i 2 .75 1.05 3. dulj.90 3.10 1.( 1 .95 1.65 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom."jantar" I P .85 5.« .15 4.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.95 4. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.35 3. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 . 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.95 3.70 1.45 4.85 3.oblika e) Savijanje U .50 2.40 4.20 1. 2 5 .55 2.90 2.00 do 20 m L* 2.30 2. Amethyst.15 2. 308-488 E-l = dvoslojno.10 2. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.20 1. dulj.00 do 8 m L* 4.40 2.40 4. Posebni tipovi: profilit-bronca.

gostionice.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm. G180 F30.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom. prodavaonice.4 0 dB (A) 4 0 ..4 m 2 3. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 .8m dvoslojno G 90 9.5 m 6.11 dB 4 4 0 . širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. zašt. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 .0 m 3 4 35 .5 m 6. T180 Klasa vatrootpornosti .50 dB (A) 30 . F180 T30. Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.4 m 2 3. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi.55 dB (A) 50 . ->(T) G .0 m 2 3. po staklenom polju min. npr. F60. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova.10 dB 7dB Ocijenj vel. znanstvene radne prostorije.Om 3.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI .42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. sazidati s U .5 m 2 3. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. F120. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. T60. G30 = 30 minuta).6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . G120. knjižnice. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije.Om 1.50 dB (A) 4 5 . sobe u hotelima. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. kazalište. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.8m jednoslojno G 120 2.4 9 dB . od zračnog zvuka L S M . otprema Opera. akust. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara.5 m 6. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. U slučaju požara float .G" Takozvana G . akustična izolacija u visokogradnji. T90. čekaonice. Obratiti pažnju na DIN 4109. mirni pojedinačni uredi. F90.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4.34dB 2 5 .4 0 dB (A) 20 .smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 . bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. visina elementa Max. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 .12 dB . Prema DIN-u 4102. G60. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. G90.25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1.5 m 6. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade. crkve.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena. prednapeto borosilikatno staklo. ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. Pyran. složena specijalna ESG .50 dB (A) danju noću 30 .profilom i bez njega. liječničke ordinacije i operacijske dvorane. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. konferencijske dvorane i predavaonice.5 m 6.2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe .39 dB 3 0 .4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ.5 m2 1 1 1. sa što manjim prozorima.Om F 60 4.5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 . T120.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max.4 5 dB (A) 4 0 . Za svako "G . STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se. kino Studio z a tonska snimanja 4 5 . najviše do G60/G90.

dijelovi okova.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. podne obloge. Dvostruke ploče s rebrima. 4. stak.3. Oprema. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila.1 sanitarni dijelovi. 2. 1.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom).60 m. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. 5.5.2. za vertikalno ostakljenje 3. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič .7 cijevi. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m).SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). tornjevi. doprozornici i pribor.1. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. O. pneumatske membrane (0 do 74 m) .4.1. 6. 2. snijega i vjetra. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. silosi. GF . 1.3. kamini. 2. primjene: 2. u prahu. pneumatske i šatoraste konstrukcije. folije. 6. građevinske ploče i trake. grijanje. trake. prozori. kapije i pribor. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. 4. 4. elastomere (trajno elastični). netkani tekstili. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. 2. stak. 1. granulirani . niska im je toplinska vodljivost. dakle zapaljivi. rasvjetna instalacija. ležaji (oslonci). bazeni. širina 1200 mm. uređenje.1.65 kg/m 161 . profili (bez prozora). 6. 2. dr. duljine 1.0 m.6.00 m. 40 mm. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane.4. 6. ukočenom drvu -> (3) itd. 3.5 m. prostorne ćelije. 3. stubišta. PUR integralna pjena. pletiva. Plošno (ljuska) 3. K . 6. oplate i pribor.1 krovovi i krovne konstrukcije. unutarnji zid.3. 1. OsannstrafJe 37. strop.2. 5. Petra u Rimu (1585.UP (do 40 m).2.6.4. pričvrsni elementi. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). elektroinstalacija i pribor.5 m.1. vrata. punilima. spremnici za gorivo. 1. propisima i smjernicama. Kućna tehnika.3. s oznakama. 3. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta.5. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. armature i sanitarni pribor.2. 3.> © . može biti i folija na čeliku. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). Elementi građevine. kod svjetionika). sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m). obojeni su. Industrijska dorada kemijskim dodacima. arm. Komercijalni oblici ( T ) . rasvjetna tijela. 5. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . brtveni materijali. vanjski zid. Gradiva.4. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode.7. 6. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. lako se obrađuju. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. Dvostruke ploče s rebrima. 3. a neki klase B3 (lako zapaljivo). 4. sanitarni objekti. ostali sitni dijelovi.6.30 m.2. 1. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. namještaj i pribor. ljepila. 6.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. Pomoćna sredstva. 1. 3.7 kuće od sintetičnog materijala. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski.4. posude.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. 4.5. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. svjetlopropusno -> ( 3 ) .laki beton).(§). duljina za ostakljenje krova 2. 2.8. 2. ventilacijski pribor (bez cijevi). moguće i veće duljine.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. veziva za žbuke i dr. 1.5 m. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. brtvene trake.) 2600 kg/m A Sendvič .5. 4. vlak.) 1. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . Crkva sv. 2. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. mala im je težina.5. krov i pribor. ne traže održavanje.obložni materijali za sportske površine. visoko su otporni na svjetlo. crijeva i pribor. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). 3. armature i ostale primjese. 2. građevne materijale i predgotovljene elemente. poluproizvodi. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. svijetli krovovi. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva.6. 2. tvrdi pjenasti materijali. sitni dijelovi i d r : 3. 16 mm. Konstrukcijska primjena. 3.2..3. 6. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint.

(4) Visinski kut -ys 162 .10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§).5).5° = 15. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi.5°. ožujka i 23. lipnja. 180° = jug.5°. između ultraljubičastog i infracrvenog. Sunčeva deklinacija 0°. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12. koji oko može osjetiti.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10.5°. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. Svjetlost. rujna u 12. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama. ožujka i 23. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). ožujka 23. npr. Nagib Zemljine osi od 23. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). rujna Ekvinocij Godišnja doba . Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. za nastanak dnevnog svjetP la. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.5° Ekvinocij 23. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). 0° = sjever.5° viši nego 21.valovi 10 Infracrveno 1013. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. rujna.5 = 62. 21. valna dužina. 21. Kut azimuta -a. duga itd. dakle u 12. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°.ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 . 90° = istok. prosinca za 23.5° niži nego pri ekvinociju. a 21. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. dakle 39°-23. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. Astronomske osnove: Sunce. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja .00 sati (a s = 180°) za 23. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10".Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. tj.5°. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. nasuprot tome je položaj Sunca 21. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. Sunčeva deklinacija -23. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke. Položaj je Sunca u podne 21. Sunčeva deklinacija + 23. ožujka i 23. tako su npr.5°. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . većega udjela crvenog svjetla. dakle 39° +23. neovisno o različitim nebeskim prilikama.

u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. rujna Sunce izlazi u 6.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Aachen. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. 15° istočne dužine). zalazak Sunca u 18. npr. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). za 51° SŠ. sjevernu i južnu Njemačku. 9.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. Koln.00 sati-» Q] 163 .. odn.9. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. 8° 39' ID. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. npr. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. u 12.00 sati i a s = 270°. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. 3.00 sati. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. izlazak Sunca u 6. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE . Da bi se odredio položaj Sunca. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone.00 sati pri a s = 90° (istok). y s = 39° u 12. a zalazi istoga dana u 18. 21. 23.00 sati. Položaj Sunca. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. u mjesecu). Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme).dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . Primjerice u Kasselu 23. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr.

ovisno o zadatku. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. 163 © + ( § ) . kompasa. .00 sati. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". za urbanizam. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. dobu dana i godišnjem dobu. ovisno o orijentaciji zgrade. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. topline itd. svaki se utjecaj na okolinu. dobu dana i godišnjem dobu. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. zasjenjivanje. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. a isto tako i zenitno zasjenjenje. stručni odsjek arhitektura 164 . dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. . visinskom kutu. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. treba prikazati za 21. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§).panoramska maska: Za sjevernu. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. ožujka u 16. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca.. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. postoje sljedeća pomagala: . Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. toplinu. 51° sjeverne širine. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. zračenja. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . podlažu za određivanje svjetla. zrake. svjetlo. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju.

78 do 3.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj.5 3. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. rasipanje. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0. tmurno. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima.2 do 3. Tijekom većega dijela godine.0 2. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla).38 jam. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata.78 pm (maksimum je pri 0. kao i zbog vodene pare. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura.2 do 0. O. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati.). Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. kao npr. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama.5 pm u području vidljive svjetlosti). trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. djelomično oblačno itd.38 do 0. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 .) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida.30% S 000 20000 80100% refleksije. 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . oblačno. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. trajanje osunčanja.200 W/m 2 .0 6 0 0 . vidjeti sliku (§). (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 . Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. refleksija i apsorpcija zračenja.0 (im. npr. za nas tipičnom.S ® « 2. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom.800 2 0 0 . usporedi 1 I Jt 0 O. Podaci prikazuju samo makroklimu. tj. stanja neba itd.

Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx). ) . . može se dobiti kao energetska veličina. topla voda. U DIN-u 5034..) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih)." pri vedrom nebu.. . dio 2. lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s.* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja.) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. od susjednih zgrada.zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. ventilacija itd. navodi se globalno zračenje za oblačno. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni... 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje.kolovoz. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije.horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. .primj. koje treba odrediti za lokalno korištenje. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline.» ® Obrnuto. / / Y* 0 i" 1 . Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. X \ \ \ A / \ ' / . Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . unutarnji termoakumulacijski zidovi.. izraženo u W/m2ili npr. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078).DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. npr. u vatsatima/m2 dnevno. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". . U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. pomoću kolektora. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja.. -> Q Q 166 . mjesečno ili godišnje. ® prikazuje ". solarnih ćelija . Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba. Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja. vedro i "srednje" nebo. ur.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu.

3.25 0..svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. solarno izolacijsko) 0.0 Ostakljenje 9 Dvost. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno". a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) . kako bi se izbjeglo pregrijavanje. ostakljenje prozir. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) .trajanje osunčanja Toplotna kaskada . Tok topline stvara se razlikom temperature. biljke .svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja. šljunak ispred zgrade .0 . Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine. ventilirane straga Žaluzine. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. lođe Markize.dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0.4 0. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) .8 Trost. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično.event.) . Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini.6 0. npr..3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi.12 0. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje.svijetla do srednja obloga poda . u 2.17 0. 1 2 . U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . rolete.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . 1. ta se solarna energija pretvara u toplinsku.» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje. fizikalne zakonitosti. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline . Što je razlika temperature zida i okoline veća. akumulira i neposredno predaje zgradi. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi .fleksibilni sustav grijanja (komb.20.principi (3) QQ Kolektor © z 1. ovisno o razlici temperature.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .14 . općenito 0. ventilirane odozgo ili sa strane Markize. reguliranje i raspodjelu u zgradi. grijanje zrakom i toplom vodom) . vrijednosti (gf f) ovisno o prir.4-0.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade.3 0.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. pri čemu se oblikom zgrade. tab. predaje se više topline.poprečna ventilacija otklopnim krilom . okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. pomične lamele.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. Tako zagrijani zrak diže se uvis.> @ . specifičnosti materijala i oblik zgrade.(drveće.7 0. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. gradivom. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © .5 Preporučene max. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 .25 0. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini. 2. ostakljenje prozir. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. staklom 0. dio 2. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). grmlje itd. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost. y A Proizvodnja topline. folije Žaluzine 0.7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. grilje. 4. jednostavna mehan. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. pretvaranja i predaju topline. staklon 0. istak oko 90 cm . treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max.25 a za lake 0 . preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom. Materijal zrači u svim smjerovima.event. 1 7 . U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo.0.

a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.1. npr. točka u najudaljenijem dijelu prostorije . Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. npr. širine ovisno o dobu dana i godine -» . Srp. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea).85 m iznad kote poda. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. Međutim.jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a .4 % . Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti.. osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. 168 . prostorijama: ref. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). Pro. Danje svjetlo Sij.za prozore na dvjema stranama. . Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. Lis.prljavština na ostakljenju k3 . Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle.upadni kut danjega svjetla.jednoličnost .0% Jačina vanj.fr. Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0.Factor).> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. D m i n .175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: . prostorijama .» @>. prostorijama: ref. u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. Z a sada o tome nema daljnjih podataka. Referentna površina i irdr. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. Stu.0% 10.> © .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 .2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight .zasljepljivanje . treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). u rad. Tra. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m. difuzno zračenje). Lip.0% 5.1 % u stamb. i jednolikost).0% 7.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7.faktor unutarnje refleksije . . (Ei = D x Ea/100%). pri (Dm) min .> (33) D m i n .DH . Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima.faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 .faktor izgrađenosti .Faktori redukcije: i .DV . osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut. 75. Kol Ruj. Velj. Ovdje znači: .» @>.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 .zasjenjivanje. Ožu. točka sredina prostorije . Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. ako je D = 1%.DR . Svi. D = (Ei : Ea) x 100%.faktor osvijetljenosti neba . Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut.2 % u rad.0% 14% 2. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin .

5 m u bolnicama) 1. strop = 0. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 .7. .01 A A > 6 0 0 m 2 i 0. kao z a stambene prostorije.6. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .5 m 2 e F = 0.75 3.50 m 1.25 m 2 t> 5 m F .85 4.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve. vizualna povezanost Položaj. veličina prozora. ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.90 m b F i 0. .18 - DIN 5034.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.46 6.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.85 2.85 2.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 . razmake zgrada. dubina (t) = 6 m. ako je: h s 2.75 3. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.50 m 1.1.75 3. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.50 m t i 6.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.3 • A F .95 . pod = 0.0 m T ^ Kl) hFž 1. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.9 za sredinu stambene prostorije.30 m hB ž 0.75 3. prljavština k2 = 0.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.83 5.85 3. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®.oblačno nebo.75 3.hp := 1.75. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.1 • A / m 2 i 0. među ostalim.85 2.50 m. konstrukcijski elementi k1 = 0.85-1. ®. .širina prozora = 0.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.D% = 0.75 3. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0.25m i © .20 m h8 £ 0.gubici svjetlosti: staklo = 0. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .2 .DANJE SVJETLO Svjetlost.35 m 5m | 7m 2. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije.0.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.3 m t S 1.55 • b ^ 0.refleksija: zid = 0.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.85 2. 5 0 m c .55 x širina prostorije.85 3.2) .75.07 2.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1.75 3. . npr. treba.16 A b F • h F / m 2 ^ 0.0 (0.85 2.75 3. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .07 - m 2. .90 m bF * 0. paziti na upad svjetla. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.1.69 5.

stupnjevi refleksije (vrlo visoki).15-0.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: .( . Sažetak.4-0. .ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. 1 0 % je na južno strani previše.25-0.zaštita od bliještanja .66 Zelena Plava Vrlo fino 5.1 bis 0.svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr. kriteriji kakvoće TL .2 0.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru. -> © . Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.15-0.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti.višeslojne odnosno stupnjevane fasade. stupnjevi refleksije.5 Bijela (sred.površine bez sjaja.4 0.15-0.ne smije biti neposrednog bliještanja. .Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred..uravnotežena raspodjela danjega svjetla.iznutra. . Stupnjevani.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0. 0 .33 2.0 . elementi konstrukcije).4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . opeka Žuta opeka 0.izvana. 7 5 Siva Cma 0.45 Jačina osvijetljenosti. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade. .0 .05-0. .25-0.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .00! 0.15-0.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB). .15 0.zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).25 0. . Svjetle Op.1-0.rasporedom prozora.1 Nap. 6 5 Ziđe Crv.2-0. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.0 .00 Smeđa Fino 10. 2 5 .1-0.55 0.3 0.1-0. 6 Drv. prijelaz iz interijera u eksterijer. od pij. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući .5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0. fino Danje svjetlo D°/c 1. 5 . roštiljima ili si.zaštita od sunca. pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . površini Tamne Srednje Svjetle 0.* Q0 170 .» ©. . Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su.6 0. . tj. ovisno o vrsti aktivnosti. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . . višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: . .1-0. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©. i va[ 0 . Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).usmjerenje svjetla zaslonima. 7 .4 0. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6..zaštita od sunca .3-0.

a DANJE SVJETLO . .» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 .izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla).solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. Dànska Bauhausarchiv.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke. ploče prizama su zrcala. Pogled u eksterijer je očuvan. . Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. . odn. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. staklene opeke. Pogled. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> . Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. . Eventualno TEB na prečki. Paul-de-Vence Uffizi. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p. . Solarna stakla. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . da se to svjetlo posredno koristi.priguši gustoća zenitnog svjetla. Carolina. München Dvorana umjetnosti.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. .preusmjeri posebno difuzno zračenje. usmjeravanja svjetla. © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. iskoristi sunčana energija zimi. Zrcalne. među ostalim. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. muzeji) -> Qp 171 . One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. . sljedeći sustavi -> @ : .staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla .izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. Osnove . S.

aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: .5 puta veći od otvora na krovu. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. mora bočni prozor biti 5.kriteriji kakvoće danje svjetlo . jačine osvijetljenosti. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor. analitički. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. . dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . tj.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. . svijetlim. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: .nadsvjetlo . Ei = 200 lx). Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. mjerno . prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". to je pri "nadsvjetlu" drugačije. dimenzije prostorija itd. matiranim. Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). odnosno za "zgradu koju treba sagraditi".3000 lx. translucentnim stropom. DV. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. kompjutorski.proporcije prostorije . Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. o duljini. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj).transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja.-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. širini i visini.faktori redukcije. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont). Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%.tehnički. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. grafički.gustoća zenitnog svjetla . primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . To se može izvesti na temelju crteža ili modela.kartoni ili papiri različitih.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . folija ili si. po mogućnosti pastelnih boja. na tokove danjega svjetla. koloristične efekte. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. Treba li na referentnoj ravnini (0.

uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 .7 2.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti.3 1.5 do 1:2. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%.5. k1 = konstrukcijski elementi. Preporučuje se stoga filigranska.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje.4 1.ke . Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja.25 " S i 10 1- 5 0 0.4 1. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. mora se udio površine prozora znatno povećati. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h). jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta".na kvocijent danjeg svjetla. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2.> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b.3 S i S i 0-. Suprotno tome.1 1. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine).faktor). © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . npr. pri navedenim odnosima. površina nadsvjetla povećati tek neznatno.2 1. Uz to je navedena potrebna kF. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. II -» © prikazana je. nego na D min .7 Razmak nadsvjetla.0 2.5 10- 50- SI 0. k3 = difuzna svjetlost. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. 0. dakle pri odnosu ~ 1:1. k2 = prljavština na staklu. do odnosa 1:1. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke .6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. U . Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini.6 1. mora se za isti zahtjev. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m .8 2. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke .faktor) . Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna.faktor). Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja.5 1. -» © . Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max . Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 . vidjeti s. Suprotno tome. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3.8 3 10 0. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. Preporuka | Nastojati ^ 1.85 m iznad poda). prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1.

izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti.. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja). termičko opterećenje itd. otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. ali i pod umjetnim suncem.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. Međutim. . bolje je plastično zasjenjenje. Projektni parametri . .držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo.izbjegavati bliještanje. o geografskom položaju lokacije. izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor.voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla .omogućiti pogled van. tj. Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.» © + © .osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu.nadsvjetlo @ @ usporedi @ . usmjerivanje svjetla. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje). rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo. Gunnar Birkets je. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . Zenit b) Nagib 60° (konkavni. b) Svod (npr. . pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. konveksni) Šed otvori (konkavni.tehnički odvojiti .ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti.difuzna i neposredna sunčana svjetlost .površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . . . Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . .Dm .

B. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". lipnja) Najdulji dan u godini 51. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21.Halle . Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51.> s . Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . studenoga do 21.5° S Šir. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. sa 55° sjeverne širine (Flensburg . a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena.Stargard . u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. najtopliji dan nije 21.Königsberg).München . Za mjesta istočno od 15. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit.svibnja do 21. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. Za najsjeverniji dio.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H.Militsch). Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%.5° sjeverne širine (Dortmund . to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. Fisheru i W. a najhladniji dan nije 21. 16 do 163/4 sati.Salzburg . rujna) ekvinocija 175 . Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. srpnja približno jednako traje.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine.5° odbiti. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3.5°. a od 21.2 . Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. tj. nacrtan na prozirnom papiru. siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati.Bornholm . daju državni meteorološki uredi. U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno.Göttingen . Stuttgart 35%). treba 3.

ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. ožujka i 2 3 rujna .SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). lipnja Ljetni solsticij 21. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi.Halle) ' ' 2 1 . prenesen na pogled. prosinca). što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. 2 1 . Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. © Zimski solsticij. Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j .

70 2.40 1.00-4.50 x 3.40 1.50 1.6. onda je orijentacija niz vjetar . Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.00 1.51-7.50 4.20x2. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.20 x 1.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 . potrebni su otvori za odvođenje dima.80 1.80 2. Ti su otvori različitih veličina do 5. dvorana. odvodna površina treba biti aerodinamična.00 x 2.20 2.50 B x x x x x 60 90 1.50 1.40 2.30 75x1.00 2. elementi za osvjetljenje. Za stubišta. kosi šed 90°-šed.20 x 1.30 60 90 1.uz vjetar.60 1.00 x 3. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.00 1.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.20 1.00x2.20 1.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .20 X 1.50 1 40 mm 1 70 mm 5. x x x x x 2.25x2.00 1.00 x 1. bez pomoćne konstrukcije.00 x 2.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 . Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka. 1 2 0 .20 2.00 1.00 4.45 x 2. 100. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.00 1. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.NADSVJETLA z S postoljem.5. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .0 (5) Svjetlosna traka. kasete. 1 5 0 .50 50 x 1.50 x 1.50 1.50 x 2.80 x 1.00 1.50 1. na raspolaganju su: kupole.50 1.80 1.40 1.00 1.30 2.20 x 2.50 m. a u posebnoj izvedbi 7.20 2.80 2.70 x 2.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.00 x 1.20 1.01-5.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.00 5 0 x 1.50x2.51-6.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.80 1. 5 0 .00 2. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.20 x 1.00 1.20 2.50 1.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1.50 H 5.70 3.50 x 1.80 x 1.40 B 1. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.01-4.00 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.00x2.50 190 m m Element Šed .80 1. kad ima više od 4 cjelovite etaže.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.50 1. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.50 m.25 1. 180.00 x 2.61-4.00 X 1. 9 0 .50 2.80x2. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.50x1.50 : \ A 1. 220.00- . učinak je 150 . stubišta itd.80 1.50 x 1. te za odvođenje dima iz tih prostora.08 72 x 2.50 60x60 60 x 90 90x90 1.25x2.

3AxB-> ©. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. nagiba a 30°.14 = 2.najmanja visina ostakljene površine 1.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan. d Kut upada svjetlosti. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. tj. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. upadni kut svjetla 18° .5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 .5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) .9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. uokvirenih bogatim razigranim dekorom. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine. Kod radnih prostorija viših od 3. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. Nagib krovne plohe je poznat. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. uz isti efekt osvjetljenja prostorije .» © .ali nedostaje pogled na okolicu.8 m 2 prozora.5 R. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana.

a ^ i u sobu.* ( § ) - © © H ^ . lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE . elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.

© Rebrenice iznutra. lima (10) drveta. smanjiti ulazno zračenje topline.(8) 21. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. sunce dopire iza stakla. a = 40°.i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . lipnja (ljetni solsticij). djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. u podne a 1 = 63°. Rolete. u podne a 1 = 40°.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. markiza 28%.10 15° 2. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo.vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . svibnja i 31. 21. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . rujna (ekvinocij). aluminij. u podne a 1 = 50°. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . ožujka i 21. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo.60 3 .> © .5 Venecijaner Brise soleil. a = 27°.® . Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). srpnja. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . markize i markizolete postavljaju se po želji. 1. min. alum. zaštita od sunca i bliještanja to § 2.

5 62.5 62.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu. preporučljive za prozorske trake | Veličine. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 . 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62. preporučljive za podrumske prozore s Veličine.

ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . 134cm . Bogati.36 3-4 3.20 Veličina prozora Vel. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora.klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor.00 -1. . (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1.93 11 1. prozor . prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . 54cm "|B4cm | . .28 2-3 0.12 13 m 2 1. 94cm 114cm . Strmi krovovi zahtijevaju kraće.66 9 0.vrata Otklopni prozor s metal.74cm.55 5-7 0.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® . otklopno .44 4-5 3.» © .© . vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. dodat. a blaže nagnuti dulje prozore.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe. široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje.

okretno .2 2.6") 4.7 11 3.9 3.8 2.5 2.1 2.9 2.7") 3.2 3.0 2.8 2.7 3.0 W/(m2 K) dokazan atestima.5 1.9 2.7 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima.3 3. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija). nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .4 3.2 3.7 2.0") 3.2 2. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.6 > kR > 2. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A .8") 3.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.3 2. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.8 1.3 2. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.D i prema vrsti okvira ->@E .otklopne i otklopne prozore.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .4 2.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.2 2.9 2.4 2.2 2.6 2.4 3.1 | 2.0 2.vrata uklj. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.0 2.1 2.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .2 3.1 2.3 3.8 2.2 2.6 3.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.4 1.5 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.1") 3.1 10 1.6 1.4 3.PROZORI DIN 68121. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.0 2. okvir (kF) 183 .3 2.2 5.2 3.4 4. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.9 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.6 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .1 Grupa 2.d).1 W/m2K.8 3.2 3.H.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato.00 2. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište.00 2. i 2. U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde .20-1. Posebni oblici stubišta . jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta.> © .7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. 1. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° . stube. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.> © . Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2.2.00 2. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. treba ih izbjegavati ako je moguće. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®.40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava. stube.00 2.5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom.

0 .0 6 . 0 . 24532. silose. m j e r e . potrebne su za uspon na krovove.0 8 .20-3.0-11. ' • <10. strojeve. L. 2 0 svij.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 . nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. 0 .20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.70 m. spremnike.0 5 .0 4 . dimnjake. 0 .0 2. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799. <10.0 <10.LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .10 v .0 19.0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10.5. 9 0 x 1 .0-20. uređaje itd.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " . m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti.8.0 < 3.. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) .0 2.0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 . 0 .l S4-I <10.0 7 .0-10. Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .© Promjer koša 0. 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . A k o je > 8 .7.> © . Klizni prozor.4.0 9.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M .@ + Ljestve za uspinjanje. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1.6. 0 .10 I 1. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.9.

Prema sadašnjim podacima. Širine 1.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec .732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1. konstrukcija.000 osoba/sat © 8. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak.732 x 7. osobna dizala 8%. Dimenzije i kapacitet -» © .0 .> © . Brzina kretanja u robnim kućama. U prometnim građevinama. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm.000 5. Kut nagiba 27° 18° i 30°.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) . Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija. sigurnost). 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. 5 . treba primijeniti nagib od 2 7 ° . Pokretne stube u prometnim građevinama. pokretne stube 90%. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .© • Ako je širina 100 cm. U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0.© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 .50 m. Pokretne stube -» © . U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba).428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4.000 0.5 m/s.5.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja. Pokretne stube npr.65 m/s. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.5 m/sec 0. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. Kad su veće visine uspinjanja. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 . Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.000 1.1. 80 cm (1 . Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem. ako je moguće.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 .7 0 0 m 2 .2 8 ° . sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje).794. uredskim i upravnim zgradama.

Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5.0.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz.6713+ 3340 Sx 5.7 Brojka 0.5 . Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos.6 m/s. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0.6713 + 15480 6400 H x 5. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade. V = brzina kretanja u m/s.5 i 0. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® . uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0.7046 x 5 m = zaokruženo 23.6713 11° 5.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5. nagib 12° prosječna duljina = 4. brzini kretanja i faktoru popunjenosti.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m. Moguć je kapacitet od 6000 .1446 12° 4.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m.1145+ 3150 © Sx 4. kolica za kupovinu. K = Faktor popunjenosti.12000 osoba / sat.75 m/s.52 m. 800 1420 1500 © Pokretna staza.9. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.1446 + 14100 5900 H x 5. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 .prosječna vrijednost 0.® . za razliku od -> © .25 m 2 /osobi. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab.7046 + 12950 5450 H x 4. bicikli i glomazni komadi prtljage. a duge se staze mogu graditi do 250 m. u nagibu do 4° do 0.POKRETNE STAZE Presjek Event. DN .25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0. Najveći nagib 12° = 21 %. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u. 200 .

služe i za prijevoz bolesničkog nosila. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište. širina c Min. 1« 1000 kg l.0 nrt 3 U 630 kg l. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida.0 m/s 6 u e n . mora biti jednaka dubini kabine. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog.00 1. 1X1000 kg 1. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min.CrrVi 5 i i 4 0 0 . dimenzije kabine i vrata 201 .da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima. Nosivost Brzina kretanja Min. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: . širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.6 nVs 12 2x1000kg 2. namještaja i invalida u kolicima .50 0.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. lijesovi. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.60 0.63 1000 1.00 1. . dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. dječja ili invalidska kolica.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. .63 1. dubina jame p Min. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. nosila. lijesova. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima.00 1800 1500 630 1.60 2. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: .50 1800 2600 o c •C S Min. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.tiA t 1 z 1000 kg l.SnV> 2.60 1800 2100 2.63 1.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1. mjerena u smjeru dubine dizala. čak i ako imaju ručnu prtljagu.

visina strojarnice Širina kabine q c. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min.5 1600 0. m7 r s h a b k e? i. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće.x . dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0.0 | 1. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) .63 | 1. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe.0 11. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .0 11.631 1. m2 r s h a b k e. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi.63 | 1. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 .631 1.6 | 2 . 7 > 1. dubina okna Min. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min.5 2500 0.6 | 2 .63 | 1. f.6 2700 3300 | 2. banke.0 | 1. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min..5 i f o t v o r za montažu Min. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa. .5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0.6 | 2.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2.40 godina). visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min. » f.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.0 11.631 1. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. 5 2400 3000 2000 0. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: . hotele itd.0 11. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0.

t. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0. za jednokrilna vrata 6 s. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0.brzina: 0.. 0. spise. Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.63-1. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata.. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n .45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0.63 2500 3200 . Točnost zaustavljanja: . H = broj stajališta. 6 3 1. prenose male terete. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min. v = brzina kretanja. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.) 2. 0 .40 0.4-0. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0. hranu itd. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje.0 m/s.vožnji/min.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 .8 m visina. h = visina dizanja. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 .4 u. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju.0 HO 630 m/s mm 2000 0. za dvokrilna vrata 10 s.0 H S K 0.4 0 mm . Ne prevoze osobe. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm . + t2) = .4 u.25-0. R a z m a k utovarnih mjesta min. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe.8 m 2 . Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.+ Bz + H (t. u sekundama. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 .63 1.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0... Visina strojarnice = 1.

promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.50 0. . na ručni ili automatski pogon.0 B T H B H B T H S G min. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 . m Dimenzije kabine mm.i 7.0 7.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH. 100 mm od ostalih vrata. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .18 0.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.21 0. m Dimenzije kabine mm.30 Brzina kretanja.51 18.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 . Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku.0 7.31 0. B i H S U min.23 0.61 13.80 16. dubine jame za cilindar ZST.39 0. . Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna.30 0. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB .0 1100 1500 2200 1000 0. s jednostranim ili središnjim otvaranjem. H S K min. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala. dubine dna okna SGT.20 0.2 .78 13. zglobna klizna.8 m/s.15 0. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.0 7.0 Visina dizanja max.46 0.0.25 0.62 18. m Dimenzije kabine mm.30 0. 1000 0.47 6. m/s Visina dizanja max.18 0.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 . Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. Postoji više varijanata hidraulike ->• © .32 0. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.50 14.(?).0 0 19 0.30 0.23 0.24 Visina dizanja max m 6.24 0.0 1300 1900 2200 1600 0.0 0. . veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0.39 0.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. m/s Nosivost Brzina kretanja.39 r f f ^ Ä . 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.42 0.24 0. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.28 7. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna. Brzina je hidrauličnih dizala 0.38 3200 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.28 0. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.64 16.0 3000 0.0 Dimenzije kabine mm.

okrugla. Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam.0 m/s izmjenična struja. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. Panoramska dizala vrlo su privlačna. 0.4.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. visoko polirano. najviše 10 stajališta. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada.0 m/s hidraulika. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja.brušeno. Moguće je grupirati dizala -» ® .oblik .63.© . Oblici kabine: uglata.1500 kg. Nosivost 400 .DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . Visina dizanja ^ 35 m. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela. Nominalne brzine i pogon: 0. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže. 8 -kutni oblik kabine 6.1.> © . 5 .© Schindlerov sustav. 0.20 osoba. mjed i bronca. polukružna U .25 -1.

osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.50 0.teretno vozilo KV . Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1. 437 i dalje. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4.25 m.60 profila.50 m.und Verkehrswesen.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo .POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen . Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.25 m.20 m 14.» s .75 m .gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.125 J 0. bolje je 4.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.20 m .00 m).70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul. Prometni profil za pješački promet širok je po 0.25 m (1.75 0. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.autobus B . zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.v ® .25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .25 4.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .50 m. Visina mu iznosi 4.bicikl visok 2. Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .komercijalno vozilo O V . dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova. rigola i stabiliziranih bankina. Köln.

za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.3 . 0 0 J ^ .2 5 ^ 2 .501. 0 0 j s f 2 .75 c2pr .5) I 2.00 -K 4 ^ 1. 7 5 4 2 .75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv.^ 2 .00f^2.50 -3.3.2. 2 5 ^ 3 . Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0. usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila. 0 0 .00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. .75 251."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3.^ 2 .Oo[.75 3."s" utvrđena bankina.00 75 c2pr : 2. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu.00 .3 .7 1 . izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.25 - ?1*4 L > r >.0 d4mpr 2.50f2.25-7f2.50 (RQ9)e2 <RQ7.. propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.00 7.. 5 0 ^ ' 2 . To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.0 0 .OOf 1.00f7.3 . .00f^2.. prostore gdje se doprema roba za privređivanje. 2 5 2.00 -ŽL 2 . .3 . 0 0 f . 208.3 .25 5."m" izgrađen razdjelni trak. 1.2 . 0 0 f .5025 3 . odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice.00f75 3. ^ 3. Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu."r" biciklistička staza unutar profila.25 • 3.SOf1 50 17. 2 5 3.und Verkehrswesen.. Područja primjene tipskih profila -» s.0025 ( R Q 12) b 2 © 3. .25 ^3. o o j .75 . 2 5 -?<.75 m. 0 0 >'-2.75 c4pr -7f2. ^ 3 .\ . 2 5 c4mpr 0 3 . Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. pogone i trgovine.00 ] f .2. 2 5 ^ 3 .00 10. Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.00 2.75 1.2. zaklonjene i zaštitne površine.00 75 2 . T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 .50 75 3. površine za zadržavanje i sjedenje..50 25 3..25 -7f2. kod "a 6 ms" znači: . Köln.3. 2 5 -J.00.501.25 • 75 B 3.. 7 5 1. 0 0 •}(• 3. 2 5 75 3.00 - 5.3 .00 ^ 2.75 ^ 25 2.75 d4pr ..00^^2.3.f 3.50 12.00> 75 f2p .0 . 0 0 3 .00 9.00f 75 3."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. 0 o | .75 . 0 0 <-Jf2. 0 0 } v 2 . 208.001 75 > . ..00 Sj'2. površine za mirujući promet.00jsj'2.> [ .Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen .00 1. 0 0 ^ 1 .

voz.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. voz. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. Mot. Mot. voz. Mot. voz. voz. Mot. voz. Mot. voz. voz. Mot. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz. Mot. voz. Mot. Mot. Opći Opći Opći Mot. voz. Mot. Mot. 207 208 . voz.

Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . 213..i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. niža je jačina buke i potrošnja energije. autoceste. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). Pogodno za spori promet kao npr.@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN .CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. bolju preglednost i prikladan završetak ulice. petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja . mjereno od vanjskog ruba kolnika. Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. samo za spori promet 209 ..više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. u stambenim četvrtima {©. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora.

60 0.75 5 1 (Š0.20|l.Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .50f (2.00} ¿?0.2551 m—jfô. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u . zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 .50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o . II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0. zavoja H w = polumjer konkavnog vert. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ).5% .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . 7 0 0 . 6 0 ) = 1.2. 5 0 m ( n a j m a n j e ^ .50) KR >1 .50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.e .50 (1.» s.7551 (S0.755' © (§0.50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov. 2. 2.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ . 7 0 0 .00 do 4.50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 .b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre . t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7). Ž0.75 -Is^^ MdvP S0. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m .50Í'12 + 6.50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.50)' ji_£0.p.255' 6 (12)8 2. a 2 . 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e .755' ( S 0. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m .25 5 1 ( 1 . P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1. kanal fekal. kanalizacije kanal oborin.75s' ( ž 0.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e . 5 0 m Š0. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0.60 |1.0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. t r g o v a č k i h c e n t a r a . r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd. 0 m ( i z n i m n o 1 .50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) .50) (1.500 Biciklistička ulica 0. kanalizac.60) S0. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1.50 0 .50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.5% 1 — r I \! \ 0.755' J ^ s o l (Ž0.755» (S0.5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4.50) 3. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2.20.00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2. U blizini š k o l a .75 0.50 (2. 7 0 0 . 9 0 1. kanalizac. 0 m ) .

Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla. površine 1 po krevetu 0.90-2. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st.© . I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini.00 1 1. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak. 1.50 .60 m. Oslonac za okvir koristi se s obje strane.80 : I—= 1—1 1.50 1.3 po mjestu za sjedenje 0.60 1. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih.35 m.© . st.20 1.00 1 . pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 . S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini.75-80. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača.80 1.00 ' ' 1. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi. 1. pa razmak treba biti 1. 1. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. ostavljanja i izvlačenja bicikla.50 .50 1 — — — l . Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle . dvorane. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © .00 m.60 m.20 1.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ.60 1. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. stranci 0. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. tandem do 2.00 1. liječničke ordinacije Sportski tereni.prema potrebi. I 1. stavljanja prtljage.90-2. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1.75 3. na kolodvorima. Dječji bicikli su manji. postoji opasnost od ozljeda.60 1.20 . 1.50-1.5 po učeničkom mjestu 0. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu.00 I— 1.80 m -> © .7 po učeničkom mjestu 0.75 1.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1. 0.80 1 1. tako da se može lako pronaći. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta.00 r 1.70-1.50 1 . paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini.90-2.60 1.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 . površine 1 na 200 m? ukup.80 5.2 po istovrem. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. široke 1. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1. šport. Suprotno tome. čitaon.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® .80 I i ' 2.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I .90-2. kupalištima i pri trgovačkim centrima.75-80.20 m ® Širina prilaznog puta 1. prisut. Duljina ležećih bicikala do 2. Treba predvidjeti poprečne staze.

50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i .2.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima.20 m za duljinu do 25 m.70 — 1.10 1. Betonska kocka.> @ 1. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica .BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1.00-2.50 30 _ 2. a bolje da je 1.2.40 m. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.50 1.50 m. Za etažne stalke širina je najmanje 2.50 m.50 m. 1.5% Zaštitni trak.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3. potrebna je širina 2. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. visina iznad terena 5 m . Skladište bicikala 212 . sa 15 do 42 bicikla.80 m za 15 m te 2.10 Lučni krov. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom. crvena • Betonske ploče.pješačka staza 2. Tlocrtna površina 4x4 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1. . crven Kolnik . « S f c ^ .00 m. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom.50 Dvostruko postavljanje i 1 0.00 m.25 . —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica.90 2.60 .60 m.biciklistička staza . crvene Asfalt.2.00 . najmanje 1. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko.00 - S 1. Skladište bicikla može imati 1 .50 2. a preporučuje se 2.50 m za duljinu do 10 m.3 etaže. lučni krov (7) 2. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.

50 2. Prometna signalizacija . Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.75 0. odvlačenje pažnje).75 1.50.50 0.5%. 5 0 0 ^ 5 0 3.00 3. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost.50 2.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.50 0.50 i 3.50 .00 .5% 0 1. (1. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.1.50 | 3.75 | 3.75 3.75 3.00 4. 2.50 3.50) a 6 ms 2. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37. 5 0 0 .00 (4. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.50 2.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.50 1. osim iznimno.75 0.50. 2 . a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ . 2 .75 3.00 a 0.50.00 0.75 | 3.putokaz -» (12).00 m) (1. RQ 26) a 4 ms 2.50 3.50 1.50 .00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 .00 37.1. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) .50 3.00 3.50 26.50 1. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.00 29.75 0.75) m | 1. Euskirchen —> CP 11. a uz to i najvišega kapaciteta. 5 0 3.50 0.75 é 3. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m. . su 1. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.5% 2.50 I 4.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.

na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno). može se nalaziti u cestovnom kolniku.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.50 r r 2.65 0.30 2. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje.30 2. ali min.3 2. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m.3 2.00 (SO) 0.65 0. Visina vagona najviše 3.65 0.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.65 Tip C 7.30 2.00 0 20 h"' + 5 . .50 Tip B 2.500. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. i Stupovi u sredini 3.40. a unutar uličnoga profila 5 m.20 m. iznimno do 40%o.05 3.5 2. bolje 3. iznimno 0 .70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0.60 odnosno 2.40. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).65 6. Minimalna slobodna visina 4. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1. ali min.65 0.U ÜL TT" 12. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 .65 C.65 0. Uzdužni nagib: najviše 25%o. Širina vagona: 2.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C .uuu»»ujuy/lrB- 2.65 0.151 RJ ® J l P _ B = 4.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .50.5" -TD.40.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.50 Tip B 2. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5. pri metarskom 120 mm. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm. ih ' ' r ' AN.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .00 m.30 2. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .40 m. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.30. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.65 0.50. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.40. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati).50 I ili n Bez stupova 0.60 0.00m 0.05 2.30 do 2. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3.5 m.0brn 0. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• . 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0.3 3.30 0.30.65 0. duljina vlaka najviše 75 m. Poprečni nagib: najviše 1:10.15 0.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2. B e z stupova 0. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .15 0. BOStrab.50 m.d_B = 4. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V). 2 . metarski kolosijek 1.50 m. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.15 m).435 m.95 m. Sigurnosni pojas: širina 0. a ne sudjeluje u uličnom prometu.50 u. t «sj. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m.65 0. Ako se predviđaju čekaonice.50 0.65 IFII 0.05 3.50 Tip C ^ 0.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila.05 3.15 0.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .50 SI 0.50 0. 2 .05 a) N a otvorenoj pruzi ±0.

djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV.H. tj. Ulice II. 216 © .tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 .© . trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. s prostornog gledišta. Zollneru Prometne površine (ulice.» s. autoceste) sa = 4 vozna traka.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . Presjek (3) 4 . stambena ulica sa = 2 vozna traka. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. smatrati dijelom urbanizacije. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. kolosijeci i si.4 vozna traka. Za ulice IV. Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. prometne ulice sa 2 . reda s prilazima. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © .PROMETNI PROSTORI prema R. II. povezujući promet (gradske željeznice. Razlikuje se: i. III. Seredzunu .

Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. . te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć.» © + © . J t f - j - - ^ e B L f e j j . Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). + obrtnički pogoni (7) Na objektu.» © . Izdignuti kolosijeci . vatrogasci. - ' ^ ^ .» © ili potpuno u usjeku . najbolje u usjeku.1.© . gdje buka manje smeta ©. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada. posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 . 218. 215 © . Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine.'. " Jlfr. ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima.V.K. (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. . ali je bolje bočno napajanje. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. neupitna je točnost voznoga reda.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s.".PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. ili nasipima sa zelenilom . Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji. ali je povećana buka za okolno stanovništvo. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB.'. .© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. . sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. Zaštita od buke ->s. djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima .

redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem .ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat). parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) .> @ .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br. 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 . preoblikovanje ul. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika . prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (. 217 . mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama .prometni sustav B . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja. © Y 3 Promj.poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. predn. Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B .oblikovanje detalja C .4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt. regul. odn. jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja.Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A .više prostora i sigurnosti za pješake .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice .

50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Ta redukcija označuje se sa A LA. malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. a. naročito u prometnim prostorima. .50 •g».PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. STR.12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila.81 daju iscrpne podatke za proračun. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla.© . Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . „„ „ . < 4 dB (A). Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16. I . Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. očekivane buke od cestovnog prometa . zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida .5 7 23..6 trakova) >3000-5000 1251 1.50 Ije.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. Bedem za zast.> © . drva i čelika. očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. priključak na auto. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi.5 Visina zaštit. c e s t a . Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase.5 5 18. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje. Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA.19 1. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. DIN 18005 dio 1.. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). R. autocesta (4 . koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t .5 6 20.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn. već pretežno o visini pregrade. STR. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.nije potpuna.

dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. a za visoku do 2.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže. A . Zajednička se ograda postavlja centrično na međi.2 0 cm. voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. .OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. plastificirana. Papuča za stup VRTOVI . oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. obveza ograđivanja = 5. stupovi. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. '«*/1' D . ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost.Drveni stup . a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. Trajnost im je tada više od 30 godina.20 m . Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među. Ograda od ukrštenih letava.00 m ta je udaljenost 0. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . udaljenost od međe treba biti 1.» © Ogradu treba podići na međi. nazvana i lovačka ograda.00 m. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke.stakla na betonskom postolju 219 .00 m. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. a kod drveća od sredine stabla.

1— 1 .750+-875-+-1000-M 125 - . granit ili kvare. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament .> ® i l i klesani .200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu.40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu. jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed.> ® . u skladu s različitim željama korisnika.i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. uobičajena veličina oka 4-5. g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l.i ^ V . m 0. Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . Žičana se ograda nateže preko drvenih. Zatezna č a h u r a . gotovo svaki oblik je moguć .5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen. Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati.» © isporučuju se s okcima različitih veličina. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i. 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. mogu se upotrijebiti neobrađeni .rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ .> ( D . Žičana pletiva .65/0. .i r .90/0.

20% .. tako da se po njima može sigurno i udobno hodati. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 .( § > pokazuju oblike stuba u vrtu.80 m. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća. 193-197. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja .> S . polož.» S.. Da bi se udobnije hodalo. grmlja i cvijeća. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. 205/125 polumjer 24. op.t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice . Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama. prikladne su stube od oblica .60 i i !l tV. samo se treba držati formule za stubišta ->s. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina.> ® . skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . Mašti ne treba postavljati granice. Primjeri © .i I ( T ) 1.> ® + ® . kolica za smeće i invalide s pratiocem. STAZE. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu. Rampe s bočnim stubištem . između ostalog kutni profili. Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). POTPORNI ZIDOVI . i'i ! ! K a m e n a ploča [. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt.@ . Nagib prema brdu 5 .> © z a bicikle.> @ . dječja kolica. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut.VRTOVI PERGOLE. nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^.90 m.> ® . unutarnji ugaoni i obli profili. STUBE.

. Ako nije u sjeni.0 22.0 16.0 25. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15. Uvijek treba valjati izvana prema unutra.5 20. Za staze. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. .). .5 18.0-22. Ako su stube nagnute prema brdu. 2.0 18. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar .. slama itd.0 20. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 .4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 .0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. 1. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine. .0-20.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 . za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla. Kut prirodnog potkosa u grad. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.0 18. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost.40 cm). treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje. pijesak).grejder) kad se izvodi nasip.0 15.0 17. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 .5 kg negašenog vapna.0 20. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ . Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).0 19. tež. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme.0 18. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14.0 14. 4.0 20.> Q D v/ s / h . stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . Sipki. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova.0 18.0 19. tj. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . klizanja. odnošenje tla vjetrom itd. Kosine. 5. >?/ I—— 3 .0 16. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju.* 3. od padine prema sredini nasute površine.0 18. Kamena rebra za odvodnjju . nevezani nasipni materijal može se vibrirati. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje.0 16. •yC*''-"}.

stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr.» © . Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. taracanjem ili zidovima. izvedba blago nagnutih. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. 222.» © + © . Ako je nagib strmiji od 1:2. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. Mulleru 1969. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. međutim. pleterom. grmljem ili drvećem. npr. 222.© . mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom. ceste i putove. Ovisno o sustavu i nagibu. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Krajolik ostaje zelen. Razlikuje se mrtvi i živi pleter.VRTOVI OSIGURANJE PADINE . Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere .> © .Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. Preporučuje se.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem.

Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.0-4.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 .8 g r a n a v. a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2. / _ „ (7) Verrier . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.VRTOVI .0 Sadnice T^o a h 1.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka . (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 .5 h ® • Ogrozd -i 1.T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .

8 zelenkast 6 .Clematis montana Glicinija .5 m rast: brz 3 . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.P.Lonicera heckrottii Hmelj .4 m rast: brz 3 . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .4 m rast: brz 2 .6 zelenkast 5 .Wisteria sinenis Pavitina .6 zelenkast 5 .Polygonum aubertii Divlja loza .Hedera helix Troskot .> ® .10 zelenkast 7 .9 bijel 5 .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .Vitis coignetiae Vinova loza . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .4 m rast: brz 1 .Campsis radicans Pasja loza .6 žuto .Euonymus fortunei Bijela loza .6 modar 7 .crven 6 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .9 žuto .6 bijel 5 .» ® . npr.6 m rast: brz 2 .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .6 zelenkast 6 .9 bijel 6 .VRTOVI .6 smeđ 7 . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .8 narančast 5 . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .> @ ili dvostrano žičano pletivo.crven 5 .8 različito 6 . napeta žičana mreža . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D. Višegodišnje penjačice i puzavice -> © .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .9 različito 1 .© . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena. sjeverni zid ® = sjenovito 225 .6 zelenkast 5 .Humulus Lupulus Kozja krv .2 m rast: brz 2 .Vitis vinifera Kozjak . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .7 bijel 5 .

polusjena. sjenovito Rast: polagan.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. umjeren. brz Podupiranje: drvo. nategnute žice. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .

(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba.zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni.(3). Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu. Pri sijanju. poriluk. impregnirane oblice. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . gredice ili kameni zidovi. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline.25 (6) Povišena lijeha . nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja.50 m i dugačka 4 m.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju. npr. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f).jug Q .00-1. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje .> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. ali se zato može upotrebljavati godinama.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada.

npr.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. . okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. M. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. buke.» (5) . Ona je suhozidovima.( ? ) . te štite stanovnike od pogleda. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. glavni i pomoćni ulaz.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih.Glavni smjer vjetra Legenda . Za spušteni vrt tipične su stube. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone. živicama. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. jer su kolni prilaz. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. opločenim stazama. obrasli zidovi i jezerce u sredini . 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh.. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. E. vjetra i prašine. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. Neufert Legenda->(2) . . Pogodno za suptropsko raslinje.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. 1 113.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 .

20. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . 6.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13. 9.(rj) 1 2 3. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . 4. 19.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. 17 18.00/2. odnosno ozelenjene. 16. 13. 21 22.00/1.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. Ekonomična je zaštita iznutra. 10. 11. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle.00 i 1. 5. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. 12. 15.

25 m.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti . tvari iz tla •. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu.> © . Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. 3. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m. godini nakon sadnje (lijevo ljetni.» © . buke."fvnriM-sSV QJ <3 • . regulira oborine.50 m. Oblici stabala . Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. i to na južnoj strani.© Živica smanjuje brzinu vjetra.> © .-¿L \ O i i o \ o \ •. za visinu do 2 m 0. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. i 5. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu.» © . kako bi štitio stablo od prejakog sunca. a studeni u krajevima s blagom klimom. Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad.© . to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . ® Visoko deblo kod još mladog stabla. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom .2 m razmak treba biti 0.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. Za visinu živice do 1. povećava stvaranje rose. Svaka etaža ima svoje stanovnike . Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. zaštitom od vjetra.. Živica na nasipu (tzv. a za onu iznad 2 m 0..> © . Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca".75 m . spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla.

s razmakom među biljkama 20 . Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. Ribe. pijeska i raslinja dobro usklađene.30 cm.> ( ? ) . Mora se oblikovati i okolina jezera. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega.(5). Da bi se postigla skladna ukupna slika. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Biljke se mogu posaditi u košare. Ako su količine vode.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 .8 tjedana biološka ravnoteža. Veličina jezera ovisi o veličini vrta. što treba obaviti vrlo pažljivo. odakle se jezerce dobro vidi. Za poluvisoke treba razmak 30 . mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Močvarne ili plitkovodne zone . Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. voda će se razbistriti.6 sati dnevno. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru.2 0 cm. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . potrebne su veće vodene zone dubine 5 . ali već 3 . posude ili izravno u posebnu zemlju. oko 4 . Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Biljke u posudama.40 cm. nastat će nakon 6 .(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. treba visoke biljke saditi pojedinačno. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode.

ne manje od 55 m2. područje za kupanje > 1. prostor za kupanje 40 m2.zapad sa 5 . i volumena 35 m3. duboka voda > 50 cm.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . područje za bistrenje 25 m2 -> © . oblika i uporabe.30 cm. zona plićaka 10-40 cm. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu.© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm.6 sati sunca u danu. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. -> ( § ) 232 .vrlo su raznolike. područje za obnavljanje vode 90 m2. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. Idealan je položaj u smjeru istok . Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama.

žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. prirodnim i lijepim. organskim. smeđa bijelo . sklona širenju z i m z e l e n a . mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela .svjetloružič. bijela. 0 . prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 .® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . WX^TTW/s PVC . ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e .( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. Treba biti što dulje. dubina vode 1 0 . crv.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. idealno je 8 . m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. korijenje u mulju z i m z e l e n a . i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. Prednost treba dati ležernim.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak.ružičasta smeđa ružičasta. saditi u dno j e z e r a . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati.tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena.10 m -» © . prirodnim oblicima. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . korijenje razvija u podlozi b e z korijenja.

: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min. Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. Naime. 4. 3. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.40 . za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:. 9. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 .75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu). količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov .60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. 3. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.75 za kosi i ravni krov. 20 mm ili 234 . površini krova i koeficijentu otjecanja. čišćenje 4 I. 12. (6) 1500 /.50 Ekološki spremnik kišnice . Koeficijent otjecanja: f = 0.45 1500/ 1.605 1. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. 4.05 (5) 72 72 72 1. Faktor g: g = 0.9% < 20% => g = 0. 2. 7 8. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 . godišnjoj količini oborina. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno. f = 0. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 .05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta.60 za ravni krov s nasipom šljunka.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice.52 2000 / 2. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4. 5 6 7 8.0. 9.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I).koeficijent otjecanja f = 0.20-2.išni kapaciteta do 12. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta.. za pranje rublja 18 I.335 1.75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God.20 . Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv. 10. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2. 6.0. ispiranje 10 I.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. 5. 11. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. kupanje/tuširanje 40 I. Ako je kišnica i za kućnu uporabu.za piće i kuhanje 5 I.

ne djece! Razlika dubine bazena . znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.5 3.9 2. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine.55/7.9 2.00/8.2 3.5 4. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik. 1300 kcal/m2d). Treba ga zaštititi od upadanja trave. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5). oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.0 6.70/7.98/8. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća).00/10.08/7.8 5. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova).33/7.6 3. rijetko se izvodi na gradilištu.25/9.2 5. nisu uključeni posebni utjecaji. pjena od sintetičnog materijala. npr. Veličina: Širina trake 2.2 2. mjesec 1. cementna boja).80/9. sredstva protiv algi bez klora. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). mjesec 1.65/7. rub osiguran drvenom gredom -Alumin. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja.50/9.25/6. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor.5 Dodatni mjeseci 5.60/8.5 2. općenito nije nosivo.2 5. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha.60/9. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.8 2. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.kaučuk. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode.50/8. Dužina zamaha pri plivanju 1.3 3.50/7.25/10. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). pravokutnik. 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.65/7. mjesec 1. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru.u. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.2 1. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom.75/10.5 1. Predvidjeti stazu oko rubova. 2/4-5 osoba).26/8. svakako s nišom za ljestve ili stube.6 2.8 3. mjesec 2.5 4. bakreni sulfat). blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima).).25 CD Prost.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb.50 m.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. rjeđe premaz (klor . bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4.50/7. tj.8 4. Pribor.66/9. u vidnom polju. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga). dijatomit (površinski filtar). Bazen od poliestera.2 2.dubina vode -> (4). Dubina vode: do brade domaćice. najčešće predgotovljeni elementi.25 m.75/10.20/9.66/9. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući.5 kW/m2d odn. važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. mjesec 1. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. Nosiva konstrukcija zidana beton.0 6. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . mlazni beton preko jednostrane oplate. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina).9 2. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl).

00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. K. Primjer -> © . U © Suteren -> @ .® ® Prizemljem ® .® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. Kappler 236 . Richter + 6. pristup iz suterena ili vanjskim stubištem. Neufert U ® Presjek -> © .® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® .© Arh.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® .® Arh. P. u razini terena ispred dnevnog boravka.

e sir. VJETROBRAN. bolje t O m .25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n . osovinski razmak zidova 1. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata. >2. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. škole.30 . ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban.).PRETPROSTOR. WC-om. 1 4 0 m širina 1.1. stubišta itd. izvan dominantnog smjera vjetra.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna .40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. Ulaz u pretprostor treba biti.na hodnika o d > 0 9m.6 m za 2 osobe. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. >90-1. 186. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi. koliko je to moguće. o tome je li jednostran ili obostran. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom.

0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 . GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće. Mm Garderoba.00 -i ^l) h 1. dvodjelna.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4..""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1.65 1.50 + 2.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4.0—1-75- A 90 T 1.15 1.. jednodjelna. nenapadno ali prikladno pri ruci. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala.j liMr I S v j » .80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI.••.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.35 1.— 2 1.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 . Za dostavljače. sa stalkom za glačanje © Garderoba. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿. sa stalcima za glačanje 238 . tu sve mora biti promišljeno..f ^ h 1. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.25 ' H ® H 1. (7) Kaput ® Kišobran.0 T 1.

garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. ostavom). njprikladnije iskorištenje h o d n i . samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. Ta širina. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. p dječje sobe. garderoba) °" Hodnik 7m 2 . pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc.Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. nije dovoljna za postavljanje ormara.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC.3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija.» © . U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. kupaonica.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 . međutim. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje.( i j ) . pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. garderoba ili slično.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . Zbog o t . uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti.

Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. (7). Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. metle itd. niše i uglovi nude prostore za ostave. ormare i pretince. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova.

25 30 30 15 25 25 30 Min. hoteli. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće.kontejner za pražnjenje 241 . Okno 0 cm Za otpad Za odzr. sredstva za pranje i čišćenje. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne.5 11. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11. alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. bolnice.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). 6629. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©.5 11. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza. Obujam 50.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) .5 11.10 m 3 (1100 I). kante. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). umirovljeničke domove itd.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci .77 m 3 i 1.3 5 % okna za bacanje smeća. iz sigurnosnih razloga. obujma 0. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). s kliznim poklopcem i odvodom vode. isto tako i za hotele.110 litara. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno. bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. letla za prašinu 1.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. . Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. usisač. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. DIN 6623.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad .

40- 1.40-2. 90 ¡50> © Daska za glačanje.00 60 4.20-60-100-1 -2. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.© . s dugim pultom za odlaganje . prost. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.Lssrrp.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru . za šivanje..0S. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr.80- + 1 8 .40-2. Minimalne dimenzije _ • © .0.20 (-60-100—I -2.» © .00- 1 á ¡él.> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.80 1 + (5 1 I—60-1.» © .ilal.> © .60 Kuć.20 1. 1 k d rxs. pranje rublja. glačanje.Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 . a može biti kao kutak i za hobi. Daska uz koju se glača stojeći . gosp. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje .

u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače .r-v. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . ona mora biti hladna i prozračena. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. spremišta.23-3. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. zaštićena od sunca. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. 242. hladnjače.razne veličine. korisna površina 1.SPREMISTE. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. daske za glačanje s. košare. Najbolje je police postaviti sve do stropa. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . nakit za božično drvce. košare za rublje.> © . ljestve. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . vrata se otvaraju prema van. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. alata. kovčege. torbe. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. Radi uštede prostora. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. daske za glačanje rukava.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu.

znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela . iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.20- na sudopera s policom .20 H—60—| !— a 1.KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.10-1.

Ispod sudopera je posuda za smeće. sintetika. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. Materijal: drvo. iverice. usprkos normizaciji. Visoki ili bočni ormarići . a posuđe se doseže lako i bez prig i banja. vidljive plohe: brušeni lak. cej . pribor za ispiranje i čišćenje.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . Posebna oprema -> © . sušilo za ručnik .@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. sintetika. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora.l . težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora.> (5) služe za metle. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. kuhinjski kablić. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. i dalje različiti. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. šperploče. Za lonce su najbolje metalne rešetke. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom.^ . eventualno električni bojler. Tipizirani elementi.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. upušta se ispod radne plohe. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). Vrata klizna. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . drvo. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. pogodni za ugradnju hladnjaka. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno.

treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. odlike su "single" kuhinje. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) .KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. ali obilje komfora. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica.10 1. Malo potrebnog prostora. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova.

izbjegavati rad u stojećem položaju. male naprave. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. hladnjak 60 cm. ulazna vrata. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje.1 0 m 2 . ormar za metle 50 cm. povoljno držanje tijela. te s podrumom.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . radna kuhinja 8 . radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . površina za cijeđenje — @ > . ormarić za namirnice 60 cm. pećnica 60 cm. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. mjesto za kuhanje 60 cm. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. tj. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 .. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata.20 m.40 m (?). 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. To znači.©. treba svrhovito poredati radna mjesta.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine. 244. radni proces slijedi zdesna nalijevo. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. dječje igralište i terasa 0. pribor itd. dobra rasvjeta radnog mjesta s. omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. Kuhinja je u stanu radno mjesto. štednjak. mjesto za pripravljanje. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake. zamrzivač 60 cm.> DIN 18011. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. sudoper.00 m i — IV 1ÍT I E.PREPORUKE . pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. donji ormarići za posuđe.6 m 2 . Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. 18022.0 .

potrebna površina za postavljanje stola 248 .00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3.•> o c o c o C O o C O •O c 3 .8 3.o C . bijelo i crno vino Meni.80- C O . desert. 5P •I.14 m 3. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2. predjelo. šampanjac. bijelo i crno vino Meni: juha.80-2. desert. jelo s mesom. •i« B -1. jelo s ribom i jelo s mesom.2 • .14 Npr. jelo s ribom i jelo s mesom. potrebna površina za postavljanje stola • Min.1 5.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * .00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1.o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.14 Min.a o I tfí m i ^ tx> = 1. potrebna površina za postavljanje stola Min.9 5. šampanjac. bijelo i crno vino -2. desert. sladoled.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2. piće Meni: juha.6 3. jelo s ribom i jelo s mesom.

dubine 40 cm. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta. Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. .• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak.00 >j •i •i :ll . 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3. treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm.1. 4 do 6 osoba V 9 .10 . Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu. Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © .25 m.. najudobniji raspored stolica. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati.75 cm -> © . bolje 1.80 T 1. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora.27 1 i a a a D D D 0 M . I (?) u I T 40 ' + 120 50 .© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . Orijentacija blagovaonice prema zapadu. mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i .ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). © Min.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra.00 1 T 80 C3 T > i.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol. Ako ima prostora. visine 70 . ili i za glavne obroke.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu. Ako treba smjestiti više od 3 osobe. s D] II. nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta.90 m.@ Preporučuje se iz> laz na terasu. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © .4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora.: II II : Bar .® Najmanji je promjer takvoga stola 0. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . dobra rasvjeta prostorija 249 . Vanjski prostori (verande.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika .00—1 1-1. lonce i si. stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči.10-1 n •: 2. ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © .0 \¡ QOOOQ O O 4.

potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama. Uobičajene dimenzije: 90 x 190. 100 x 190.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu.60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p .> © + © . a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. treba naći mjesto na hodniku .00 .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . 100x200. Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. Osim rasvjete čitave prostorije.00 2. bolje 75 cm -> © .p . 75 .75 . 2. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. Ako nema raspoloživog mjesta. Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2. 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare . Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. 160 x 200. To je važno za namještanje kreveta. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila.

uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru. ateliere i si. prikladno za vrlo male prostorije.10 2. počivaljka) - © Počivaljka. ~ Tro katni krevet za spavaća kola.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. potreban prostor 0.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. niski ormar za odjeću.72 -i— 68 ^ 2. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč. ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu.338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . 11) kuće za odmor i dječje sobe. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . brodske kabine.

Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata).SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . Ima li više kreveta. obliku kreveta. određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta.> © + © . jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. važan je njihov međusobni položaj. a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . Ako su kreveti razdvojeni. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . 252 . bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ .kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. ili još radije -> (5) . Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru).

dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1.00 : 1 55 1.SPAVAĆE SOBE 2. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare.00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2.50 65 . Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ .25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. pa su poželjni ormari duž cijele stijene.00 1. © i Ako su ormari uz vanjski zid. 1.25 3. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati. klizna vrata tipizirane proizvodnje. jllfi i t i á . ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 . treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. izvrstan raspored ormara. a za unajmljeni stan pokretni ormari.50 I I . Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari. ušteda troškova i prostora -» © .Z I S . ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar.

3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje..60 .30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. 1 frak 1. frotira* za tuširanje 6 kom.5-10 kom. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir..45-1. dimenzije s. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si. 253 254 . (5) Muško rublje 3 kom. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 50-70 cm 5-10 kom.

05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22. . Toaletn. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .KUPAONICE OPREMA -> tH 1.ili dvostrana. potrošnja vode 6 litara 1 . „ . . također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem.70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno. 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1.04 1.25 1. 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak .

20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I.e 20 60 1.70 1.25 1 — V © -2.35 1—'7°—H—9C 1| 1.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. 40 . Dvostruki umivaonik širine 1..15- ¥ fl 5. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise.20. Pisoar ->• 0 . —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2.© Danas uobičajeno i u kući. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s. 4. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I . 40 15 50 20. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke). Mješalice s polugom štede vodu i energiju. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 .55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada.20 1 P© -2. U — ® I—80—I—90 1 j————1. 256 . — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2. 7 0 . H — H H (SI (8) gl 20.80 100-120 120-150 V © 25 .kade služe uglavnom za pranje tijela. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje. 255.KUPAONICE tu i.00—t—70—I [ — 1 .] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40. Tuš . 255 © . n? 1 t t 160-180 70..

kuće za više obitelji. . Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama . mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. prešanoga nehrđajućeg čelika. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi . azbestcementa. min.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1. sred.05 " si 39 !R "l 1 1.2. sred.806 6 H—72—H 1.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv. hotele i za sanaciju starih zgrada. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič. naročito za zgrade u nizu.76 2. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. max.875 1. kao drveni kostur s pločama od lesonita.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P .745 1. zgrade s apartmanima.> © do (3) instalacijski zidovi.45 2.6 -1.. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. © .> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min.> © . aluminija.115 W (6) Kao prije. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala. s tušem „ I 2. preporučljivo je predgotovljavanje. Poliester armiran staklenim vlaknima. zgrade za odmor.285—I 1-1. ali i drugi sintetični materijal.© .30®.© . ali tuš sa strane Kompaktna kabina .20 - 1.945 2. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki.53 1.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 .

stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . soba supruga Spav. V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . dostupna iz hodnika 5 5 0. ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj .kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. Kupaonica između spavaćih soba. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet).KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. visoki ormari. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba.

kutija za papir na dohvat ruke. rukohvati iznad kade.@ ® . Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. čaše za pranje zuba. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije.30 m. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. kućno gospodarstvo. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh. upravne zgrade) + 15 °C. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata. kuKuhinja. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. dodatna grijalica. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). ® . Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. ^ Kupaonica u tavanu. sušilo za ručnike. Za zahod u stanu + 20 °C.. ogledalo s rasvjetom. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. na visini od 1. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. bojler za toplu vodu.Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba .® . a također i kupaonicu i kuhinju. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. Verfasser © Kuhinja. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu.kada. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja.» ( i ) .» © . Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. šalice za sapun i površine za odlaganje. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. bide i mali umivaonik zahodu. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . a zahodska školjka. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. Prostorije se zaključavaju.© . Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Kada za kupanje i/ili tuš . u drugim zgradama (npr. držači za male i velike ručnike. s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu .

0 prikazuju minikupaonice.15 Kao -> 0 . Prema tome. ali širine 2. zahtijevaju najmanje prostora. umivaonik 1. potrebno u skučenom prostoru 260 .65 2.00 . tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester). tj.> 0 .50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri .^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem.p 5. sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni.60-1.50 Kao -> 0 .15 m © 2. ali širine 2. bide. WC.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku. 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1.

nikako gips. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. treba mnogo svjetla. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. Minimalne dimenzije bazena . preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) .! > 150 res: Jako prskanje . ili zrak u hali < 29°. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. problematično zbog toplinskih mostova. Nadzemni prolaz oko bazena ->s. / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| .4). bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka).73).PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka. Podno grijanje je dodatni komfor. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. tuš. priručna kuhinja. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. sola rij. inače. Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. bar. aluminij otporan protiv morske vode. ali nužno. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2.© . prostorija za odmor) . maksimalna brzina zraka 0. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja.7. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). zrak 30-31°. 2.85 W/m2 k max). ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. smjestiti uz kotlovnicu. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). otvoreni prostor. ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. Ostala oprema: startni blok.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža.50.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 .j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba).^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP .25 m/s. tobogan.> ® . mjesto za najmanje 2 ležaljke.> © . predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. grijanje radijatorima. masaža i fitnes. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. Uz visoku prozorsku termoizolaciju. protustrujni uređaj za plivanje. kombinirano s uređajem za ventiliranje. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. 40 °C). prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu)._ I. prozore okrenute prema vrtu. nužno. prostorija za hlađenje vode. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. 262. 262 (ii) . 262 s kanalima u stropu i podu. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu... opasnost od prehlade). omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison).25 obilazna staza u. kompleks saune (sauna.00 . konvektorima ili zračno grijanje. 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . podvodni reflektori (paziti na sigurnost). ima smisla ako je izolacija poda k > 0. ako je bez otvora. relativna vlažnost zraka 60%-70%. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk. %* ° a .

u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk).jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena .(§) . Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) . podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama.5 mm (izolacija). hoteli za zimske sportove. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. Važno: velike površine za ležanje. lako pregledno Relat. jeftino. slijed donjih linija: stanje mirovanja.vrata I Preljevni žlijeb sustava "St.) odn.. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). temperatura vode tw=27°C. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. ali ormarići za odjeću pod ključem. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop.) 262 . odvojeni ležaji. Skimmer ili bolje žlijeb. stijena od platica|v°%y"v .. granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). bar. posebno stubište). oprema za odmor i zabavu. najčešće bez nadzornika. ležaljke.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. Predvidjeti slivnik u podu. analogan hotelskom. sprave za vježbanje. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika.. Zajednički bazen. Uobičajena podna obloga: keramika. sauna.30 "C/84% vF. PVC folija debljine najmanje 1.. . nekoliko kabina za presvlačenje. prirodni kamen (pad prema slivnicima!). ali potrebno samo s jedne strane.gornja linija. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. npr. reška JT^TTT. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. plivajući protustrujni uređaj. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X . a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. te livadom za sunčanje. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena.. .

20/1.--_—_ --.10 1. 1.r ^ t .20/1. .20 x 4.Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .50 p'tfp1' J:V> Q.95 x 1. jesak .Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda ..20 x 1. Go.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.10 x 1. mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.20 x 2.00 x 3. . Korig.00 x 1.60 10. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .50 x 3. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .00 x 1.70 x 5. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .60 10..75 1.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.00 x 6.ovl bazen za 5.-.OÏ f . vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 .---r _ Terasa Plivački bazen.50 ¿jpN _ .50 12.50 6.50 x 3. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen..20 x4. .80 .10 x 1.90 6.r -.40 1.20 x 1..35 11.20 x 1.

8 = 2 perilice. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan.1 5 kg/krevet.V. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat.V. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18. tjedno 1 izmjena rublja). za dojenčad: oko 10 . Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet.5 do 5 perilica. Za hotele.8 perilica Potrebne su 1. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet. 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI . (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 . pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%. oko 1 2 . Bolnice.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. Bolničko osoblje: oko 3.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje. Dom. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata).V.5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. oko 8 .••V.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '.6 kg/jedno pranje 2. klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. tj.3 izmjene rublja). Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. oko 5 kg/krevet (turistički hotel. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno.3 kg/mjesto. 5 . 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). 4 pranja mjesečno za 1 SJ. umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave.V.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57.1 0 kg/krevet (tjedno 2 .V. Hotel sa 150 kreveta.1 2 kg/krevet.V.V. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4.

pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K.samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata .00 © Sredst. postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.© . V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.20—t(4) Perionica .» © .UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu.PRAONICA RUBLJA . prost.© .» © . Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati. Podovi. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 . zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati. za pranje © Pokret. svaku sa svojim prilazom .-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1.

ležanje.0 m2 za 5 .2 osobe B = 10 m2 za 3 . Suprotno tome. jelo. ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. Služe za odmor. Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. suncobrane i si. javlja se propuh -»(§). Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. sintetični materijali. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7.6 osoba A = 6. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3).> ( j ) . Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra. a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. ali se teško zaštititi od pogleda. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2).» © . spavanje.0 m2 balkon za 3 . kiša. Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda.4 osobe 266 . radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči.4 osobe B = g. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane. dovoljne dimenzije. prostorni odnos prema stambenim. jako sunce). Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita. postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). lošega vremena i sunca . čitanje. a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne.0 m 2 balkon za 1 .> ( D . tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra .5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim. drvo na nosivoj konstrukciji. zaštita od pogleda. što izaziva hlađenje -»(5). Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. i ugodniji su od slobodnih balkona .

Povezane i okrugle palisade od betona @ . Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 .5 Kom. 8 i 10 cm. nosivi sloj 15 .PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. prilazne putove u zaplavnim područjima. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12.25 Duljina cm 22.20 10. 60.25 11. Visine blokova 6. osiguranje kosina protiv erozije. vatrogasne prilaze. 10/10. parkirališta. Uz dobro nosivu podlogu. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. 120.5 22. 180.96 48. stabilizacija dna i kosina vodotoka. 150. 12/6 itd.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16.5 22.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k./ m2 8 40. opločenje kolosijeka. 80. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. Dimenzije duljina/širina 22. podove u halama.8 mm.5/11.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak.20 Komada po m^ 48. stabilizirane vozne trake.25. 221 Vezano opločenje: za ulice.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11. parkirališta. 20/10. drobljenac veličine zrna 0 . Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 .25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. 100.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.25 11.

jelo. sjedenje. stanovanje 2.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. unutarnjim šatorima. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia .kuća s visokim bočnim stranicama.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta.Joker 1 / Club .00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.45 m 3.Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1.

». otvoreno prema jugu..26 2. I 2.kuća za 4 osobe.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2. površine 2 Arh. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 ..KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova. Površina 3. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh.30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend .1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .15 KuhinjaJ Alat -3. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . isto tako kraj vode.36 I ! I (3) Površina 7. Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. 25 m stamb. H. Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh. Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen.ljestve I .7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh. Jensen Arh. ///////////////////// Površina 3. Konstantinidis Arh. otvorene prema istoku (jutarnje sunce). .15 ' 2.44- i i. drvo).

Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti .GRAĐENJE DRVENIH KUCA . izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo.> @ . pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike.( | ) .> 0 . nazvane i kanatne kuće. Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata. kakvoće.» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara .@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. statike i udobnosti. Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. Drvene skeletne konstrukcije. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm.

hodnici.Prilazni put Malo sunca. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§).POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). veliki prepust krova — s. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). već su prihvatljivi za industriju. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. terasa i balkona . Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. povoljan položaj stana: jug do jugoistok. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice.zapad -»(2) i (§). Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. pa čak i mjesto u sobi. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti.> Q i (2). s terasom od istoka do juga. Ako je zemljište šire.» © . po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). Kupaonica pav. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). za zaštitu od sunca markize. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. ugodno grijanje ljeti. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok .Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. okružen drugim vrtovima -»(?).jug -»(2). Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. najveće hlađenje zimi -> s. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle.zapad Stubište.zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. stabala i si. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. jednoliko osvjetljenje. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. Ulica istok . 271 . sunčalište Prostori za sport. hladni zimski vjetrovi. strme zrake sunca ljeti. garaža može biti uz kuću. Može se dovesti neposredno do kuće.zapad). Vrt leži mirno.jug . Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . 175. Uz pomoć sunčevih tablica -» s.» s . Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. mirno je oko njih i osunčane su (istok . odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. duboko osunčanje zimi. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. odnosno jugozapada. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). Osiguranje od zagađivanja. Ako je kuća iznad ceste. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste .

5 I 22 77 — 3.5 ¡ 29-40 ^ 133 3.5)—0.78 | 0.8 (0. zasjenjenje.34 (0. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.4 (0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7. kiša.32) 150 0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .4 160 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.5 (0.5 0.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.8 0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana.8 150 0. I I — .4 160 0.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.6 0.79 I i 7 150 0.45) (0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .57 (0.5 (20) 1 — tc I 5.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.62 (0.5 1 15 (13.5)17. 0 Ali •I * •i .6 130 0.3) | I i 0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.8 0.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3. okolina Klimatski utjecaji vjetar.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .5 24 (26) 130 (143) T .5) 0.5 I ^ | | 0.4 | I | I | 150 0. kuća s vrtom S D 01 13.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19. prljavština.45) 0.4) 0. Susjed.6 (0.

Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. ulica.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . mogućnost otvaranja gradilišta.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. trgova ili krajolika zahtijevaju .Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka.u prvom redu oblikovno . susjednih zgrada.2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C .

0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . katkada kao individualni projekti. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. ! FD A .stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. otvoreno ili zatvoreno građenje. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). na ulici ili na zajedničkoj parceli. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA .glavni stan B . posebno ekonomičan oblik kuće. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu . Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. otvoreno ili zatvoreno građenje.» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. zatvoreno građenje. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. otvoreno građenje. rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa.

4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. Minimalna veličina parcele 225 m 2 .00—| Kat J X WA Presjeci FD m. p r o s . garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). izbor materijala. uz dobru kakvoću stanovanja. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. E urar 2 li 18-22° -12. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 .-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. najekonomičniji oblik kuće s vrtom . Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje.V.V.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 .» © . Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. Slobodno oblikovanje tlocrta. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. z a boravak fc. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. Kuća u nizu je. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. rješenje detalja i izbor boja. Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. Javlja se i kao individualni projekt. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I).» ( 2 ) . rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. l V. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova.

Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. H. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . i B. K. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Leonhardt i E. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu.

Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. L.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. suteren (l2) Prizemlje 277 . Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. R.

twf __ Vi^ Arh.nr 01 . Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Kat Spavanje .T Spav. U drugom slučaju. Kohnke. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. A. premda na relativno malim parcelama.> ( ? ) . moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. jamči visoku kakvoću stanovanja. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — .STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. Boskamp i partneri. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. 180 m 2 stamb. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. Hennig ^ © Arh. Podrumska etaža Prizemlje. Chambertin . površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. Kuhn. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh.® Izgrađeno vrtno dvorište. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a.F 3 Arh. Bahlo. C.

Tissi u.— .STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 . Heckrott 279 . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.

. nego sustav koji treba tehnički definirati. ventilacija i zasjenjenje.® V>® Kat pr © Presjek -» ® . To je u vezi s različitim oblicima korištenja. ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način..STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. temeljem kojih se određuju stakleni elementi.* ® . Cramer Arh..® Arh. Gundogan V @ Prizemlje 280 . kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © . Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt.® ® ) Presjek ® . B. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . Staklenici djeluju kao sunčani kolektori.@ Arh. U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t . Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.

STAMBENE ZGRADE Arh. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. Simons 281 . Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. B. M. + K.

Lederer . • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. J. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d . Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) .STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp.

nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. Prilaz za čišćenje. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. Garaže. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. uz stručno vodstvo majstora. Taj način građenja odgovara ekološkim. izvornog. Široki prepusti krova štite fasade. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. biološkim i. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. zdravog stanovanja. Mnogi izvođači. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. ovčja vuna i pluto. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Izbor vrste drveta (bor. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. ne zanemarivo. cedar) također se prepušta naručitelju. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva.(§). ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. smreka.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. pa je impregnacija suvišna. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru.

F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh..(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh.. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh. L. Neff 284 .

Neff •o . v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm..Valentyn 285 .kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje .* (?) — (5) V ® Suteren © Arh . L. v.kuća uz kamenolom .d. I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .

STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada. autor. otvoren prema istoku. Mj. R. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. 1:500 Arh. Arh.. Mj. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač).. 1:500 Arh. California. Neutra 288 . radna soba između ateljea i dvorane za boravak. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu.

.* © Arh..® Perioni J Podrumska etaža . Los Angeles 2.* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. R.. k a t .Neff ® Prizemna kuća u SAD . Breuer 289 . kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD . L. Kappe..STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2. Bilt Modem ^3) Suteren Arch. M.* © t * © 1. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh.* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh. R. kat .* ® ..

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija.. W. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići.. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada . U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. Iron 291 . E.> © Arh. ravninski oblik izgradnje.VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. ravninski oblik izgradnje.diskova u velike cjeline. Linijska izgradnja @ Otvoreni.C. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. Moguća velika gustoća. ili zgrada različitih koncepcija.

Kuhinja 3. Balkon 9. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana. Kupaonica 6.. Spavaća soba 4.Legenda: 1. Predsoblje 11.i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh. Boravak 2. Neufert/Mittmann/Graf 292 .. Dječja soba 7. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh... Jelo 10. Hodnik 5. 2 tro. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh. Ost