• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

vrste kreveta Spavaće sobe . rasadnici Vrtovi . uređaji za pranje Praonice rublja . staze. igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV .za trgovačke i poslovne zgrade .uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. dizal za bolesničke krevete Dizala .primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole .oprema Sanitarne kabine .izlaz za nuždu Pokretne stube .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. stube. ceste Putovi i ulice 267 Ceste. smočnica Kuhinje Kuhinje .povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . .detalji 261 263 Praonice rublja.osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke.ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade.osobna dizala za stambene zgrade dizala . . velike Stambene zgrade . igrališta. dizala Stubišta Rampe .ograde Pergole.zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor. vjetrobran. . kocke i šatora .položaj kreveta Spavaće sobe . potporni zidovi Vrtovi .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. .predgotovljavanje Kupaonice . vrste kuća.SADRŽAJ Stubišta.dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje .zemljani radovi Vrtovi .oblik kvadrata. Pokretne staze Dizala . ulazi Predprostor. . ekološko građenje. ulaz Ulazi.zavojita stubišta Ljestve za bijeg .predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići. studentski domovi.osiguranje padine Vrtovi .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi .puzavice i penjačice Vrtovi .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije. etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor . laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe . garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište. gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori .elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .položaj u kući Kupaonice . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru. građenje drvenih kuća. Drvene kuće . .vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade . prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj. hotele.

organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade . cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. . 345 Upravne zgrade . tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta.primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . višenamjenski centri.osnove tipologije 341 Upravne zgrade . radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . razdioba prostora . tova mi mostovi.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda .dimenzioniranje.dimenzioniranje: potrebne površine . stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . kina.primjeri. supermarket's. 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . garaže.SADRŽAJ Knjižnica.općenito 360 Banke .visoke zgrade 355 Uredske zgrade .okretanje Teretna vozila . benzinske postaje.osnove 337 Upravne zgrade . konstrukcija 349 Upravne zgrade . tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade . uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži.isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . parkirni objekti. prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice.parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.dimenzioniranje. kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli. upravne zgrade.trezori 361 Poljoprivredni objekti.dimenzioniranje. 344 Upravne zgrade .dimenzioniranje. samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice . površine za namještaj 352 Upravne zgrade .dimenzioniranje. moteli. držanje životinja Nastambe za male životinje .dimenzioniranje. vertikalni elementi 357 Banke .

vrata. uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje. građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide . dizala Bolnice . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike. .posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja . ambulantne operacije Bolnice .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .porodništvo Bolnice .BMX Streljane Sportske dvorane .nuklearna medicina.red mjera Bolnice . Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 .područje opskrbe Bolnice .nastava i istraživanje Bolnice . liječničke ordinacije.stan Životni prostor bez zapreka Bolnice . muzeji. uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom.ambulanta Posebne bolnice Bolnice . težine.općenito Bolnice . sinagoge. stubišta.međunarodni primjeri Muzeji .sigurnosni uvjeti Bolnice . . .dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 .primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros . protupožarne pregrade . 607 608 . 611 Mjere.terapija zračenjem Laboratorij.operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija .hodnici.oblici građevina Bolnice .područje uprave Bolnice . centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve.planiranje izgradnje Bolnice .marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje. funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. džamije Crkve Orgulje Zvona. patologija Bolnice .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion . tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji . norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI .njega rodilja i novorođenčadi Bolnice .

B. vorh.d.O. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. rel.z. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. pritisak i 2 stupnja. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. U. DV EDV i. odgovarajuće ff.Allg. VDE u. i. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak. poželjno entspr. Stud. 3 minute. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž.A. evtl. el. s. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. A.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. (gegf.50 S.. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. gem.G. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno. sog. usw. UBA UW @ EQ cf $ Hochw. i tako dalje äq. Lit. spez.I. građev.M. HHS.o. usporedno protusmjerno. dgl. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw.M. ca.u. prosječno oko. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 .25 propisi o HTZ slika br. srednje jednako identično jednako različito približno. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. s. i daljnji (i ostali) ggf. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. { 4 sek. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. Niedrw. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. R. podjela 360 st. ggfs. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje.v.U. vgl.

a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg. Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.163 736 1. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .98 1 10 4186 1.1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C. K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! . električne reaktivne snage Var (ver).8 133.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija.3 0. količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.J.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI . s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.sustav) propisano od 1978.163 W/m K = 1.3 = 1 kg m .163 W/m 2 K = 1.jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.163 1.01 kfl/m 3 = 0.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI . m.

6 MJ PSh = 2.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4. okret.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 . col. po sek. recipročna vrijedn.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .344m sm = 1.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! . Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.163 10"3 Wh kp m = 9. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m.temp.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.45359237 kg 1 pf = 0.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.48cm hvat = 1.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.72) Oz.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.8288m mil = 1609.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.3 GB 4.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites). težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.15K A0 = A7.1888 J = 1.459. i 1977.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .jedinica uslijedilo j e postupno između 1974.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.8 h = 31. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3. po min. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .°Rk 0 = 7 .67 °F °R 0R = 4/5 0. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .72) <2} —/ Površina.K novo Frekvencija.80665 N 1 Mp = 9806.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.76) Mehaničko naprezanje.6 106 J = 3. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI . siječnja 1978. površina zemljišta Volumen Normni volumen A. O d 1. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.80665 N/mm2 W.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0. površina presjeka.7 0 7 0 = 273.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.6km/h 1kn = 1sm/h = 1. čvrstoća Rad.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.65 N 1 kg = 9.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.sila tona .80665 N 1 t = 9806.4mm ft = 30.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.296° = 63.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! . E Joule kWh KS .

bilježnice i mape reda A. npr. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd.841 m duljina stranice y = 1. imaju istak na gornjemu rubu. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. bit će listovi nešto manji. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). Registratori. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. Porstmann iz površine od 1 m 2 . Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN .189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). četvrtine i osmine (kuverte. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). kuverte.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja.format. natpisi. normirana mjera (9) Uvezane.476.829. Standardne formate razvio je dr. C predviđeni su za posebne veličine papira. C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata.širina "špigla" gornja margina. crteži itd. V. -81 najveća širina slike . mape. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 .4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e.OSNOVNE NORME DIN 198. B. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta.

7 cm.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f).I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 .~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. 4. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. a za toliko je korisna površina nacrta manja. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib). isporuci i arhiviranju.7 cm.8 x 21 cm. na gradilištu. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18. 900 mm) 650. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. 900. 3. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q.1 250. 1 500. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu. 5. 1. za što je korisno primijeniti šablonu 18.5 cm.18. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0.C-.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . 2. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2.1200 mm.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824.5 cm. 6 itd. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici. 4. n-. pri dogovorima. 660.5 * 29. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. treba se preostatak preklopiti po polovici. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. 1 560 mm 250.

> © + © . 2. 1:200. presjek. 1:5000. "ako j e potrebno. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. 1:2.» BOL QP . 3. 16. tlocrt. 406. a ostala mjerila manjim slovima. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. mjerilo 4. pogled. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina.). daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. mora biti označen smjer sjevera. Sve predmete treba crtati u mjerilu. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. 8). vrstu nacrta (skica. Ako j e moguće.00). Primjer za ispravno kotiranje. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. 8). Dimnjačke cijevi. tlocrtima itd. nezgodnog kosog tlocrta. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida).> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. 1:20. u skladu s normama.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). a visine iznad osi (-> s. 1:250. 4. ime (potpis) projektanta.). Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. ali također i u milimetrima. 2.69 \ 7 5Z_ + 2. perspektiva itd.1352 i 1356) — s. ime (potpis) investitora. za situacijske planove: 1:500. 1:50. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. © © b 3.69 Podaci o visini poda etaže itd. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. u novije vrijeme . Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta . količinu. 1:1000. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina).52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati.5. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. 1:100. 36. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. 54 2. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. idejni projekt. 1:2500.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. 1:10000. 15. 1:25. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . 1:25000.6 ) . projekt itd. list 1 . KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. 1:2000. 3. 1:5. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . 823. 1:10. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. a veće od 1 m u metrima.

60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70.60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 .70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120. 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60.00-1.30x78 80 x 1.1.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 . 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.40 .50 (16) Ormar 60/1.75 Kupaonica Kada 75 x 170. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 . 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A.2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1. 90 x 90.

Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također).» @ .50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha.5/2M—8Vrb" 187. treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.5. približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.00 dobivaju predznak . .) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. Brojevi stuba ispod ± 0. Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta. a dvokrakom beton ili kamen .0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187.750 Kad je riječ o prozorima.5/250 I . a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ .00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. 1 9 3 . 193-197 B I -t. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). • 4.(minus).1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 . •5. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata. 1 6 7 .OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. sandučasti prozor (K). podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N . dvostruki prozor (D). treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom.1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'. prozor krilo na krilo (V) __ W ® . Stube treba od ± 0.

Zk Sd Zd . . izolacija. . .| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. .. | kiselina | naranđ.) žuto |ljubičas. . . voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm..j crveno [ijubičas. . . sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. Pt . . točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. Nosač žbuke . Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. DIN 18195 simboli za brtvijenje. Ptd . .) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. Ptš . . 4) Drvo Daske od mekog drva .. J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći.. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. .. | crveno | naranđ. . | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. itd. .1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci. Ptg . otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno .Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz.. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje... .i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. prljavština. Pto Pd ... temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. |ljubičas. Prodiruća vlaga Teren. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . . stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. .| lužina | Ijubićas. plijesan. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo .. .rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna. Bukove platice . na padini. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda. sirov Gipspanel s kartonom td .. .

t . građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb. ••• I Park Postojeće Í. temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//.Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• . — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 . I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 .'//. se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov.ÜN:"*'' l/t-v*. stropu.•//. ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.

35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.35 0 25 0.5 885 885 3. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.35 0.05 5 5 50 0.5 113.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem.cm 4 mm 2 I 3 4 1.5 "138. r JU i 1 1 24 188. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.5 0.426 -437.3.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.76 376 3.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.35 0. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .25") 0.5 -86.24 24 24 24 0. raster 0.0 0.25 0. 5 .4 — -Jäf . -236' .88 88.35 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.35 0.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.76 (7) Nazivi u kotiranju -188.5" 437.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m. 0.5 0. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije. 1:50 cm).35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute. 1 m npr.35 0.25 0.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.35 0.5 61.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.5 11. m 11 . što treba navesti u sastavnici (npr. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .točka (debela) Linija crta .7 0.35 0. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.5 674 113.5 "138.02. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0. M: 1:50 cm.polja Kotiranje koordinatama npr.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.0 0.

komad odn.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja. 90° Jednostruki kosi priključak . 70°. Gledano u smjeru tečenja vode. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink.5 0.20 m . U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.1 + - + - X. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru . 70°.1 . .7 0.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1.nije uporabiva. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom.00 m. X.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N .7 0. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . bakar. pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° . 70°.7 1:66. odnosno nije prikladna. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). aluminij. 30°. 8 0 m. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 .DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 .2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T .1 .kolčak s pelešom 45°.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak .7** Keramička krajevima. N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.l u k o v i m a . 45°. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl. 60°. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. tankostijena DIN E N 2 9 5 .norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a . 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°.7 1:66. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 .5* 0. treba izgraditi kanalizacijsko okno. pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . dubina j e 0 . 1. Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima. 70°.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11. + % Slijepi peleš X.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 .1 . 1.DN 1. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986.

veliki ugostiteljski objekti. gostionice. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. pumpe.5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. opseg itd.1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. spojne elemente za cijevi i fazonske komade. Vrsta građevine. način odvodnje Stambene zgrade. sjedaća kada.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. npr. Vidjeti. V. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. lječilišta. s dopustivim tolerancijama* na pr.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev).2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . z a cijevi.5 0. poklopaca o k a n a itd. promjer d. izljev. fazonskih komada. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V. s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V.0 7 Umivaonik z a ruke.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. 5 % .Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta.ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev).0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. pensioni. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. trokadero Tuškada. tuš na stalku. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 .1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge.5 1 1.5 2 2. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. Iz: E D I N E N 7 5 2 . pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. Npr. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 .5* 0. hoteli Javna kupališta.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0.1 1 9 9 2 .) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .7 1.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže.0* 1. upravne zgrade.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči. vidjeti D I N 2 4 0 2 . npr.1 2 K l/s 0. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . škole Bolnice. V.5* 2* 1 1. bit će mjerodavan taj instalirani dotok.

treba primijeniti DN 50.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala.razmak W C .AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986.7. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r . odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. Ima li više od tri promjene smjera. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 . b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost . A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod. uređaji za dizanje fekalne vode. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. visinska razlika H mora biti manja od 1 m.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4.5 4. npr.5 25 50 70 100 bez W C .priključak na vertikalu preko FB . veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod. umivaonik z a ruke. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje .Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode.4 Vp. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G . može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C . tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1. za sve predmete odvodnje T. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. max. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe.

asfaltne površine . .za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.0 121. Dopunjujući DIN 1986 .0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti.krov s kulirom .5 0. tab. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. .1.6 0. npr.4. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .krovne površine nagiba < 3° . broj WC-a - 70») 2.krovne površine nagiba većeg od 3° i . Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s. npr. djelomočno učvršćene. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.n mm 70") maksim. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s .AWS maksim. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha). ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d.0 5.2 97.površine od sintetičkog materijala.6).5 115.0 l/s maksim. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode. .7 l/s K = 1.5 0. dopust.9 146. m.2 10. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-.7 0. 1988 .AW% Vs l/s 2. primijeniti i manja proračunska količina oborina.) .2 maksim.7). retencijskih bazena i si.1. broj WC-a DN *> d. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0.8 9.0 121. dopušt. broj WC-a - K = 1. 13. maksim. .4 8. I.5 115. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. 1988 .7 i/s K = 1. broj WC-a - I.0 10.AWS maksim. npr.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s.posebne izvedbe krova.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem. min VS I.5 l/s maksim.3 0. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0. npr.za intenzivno ozelenjene . Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja. može se proračun provesti s veličinama -> s. 16. 200 l/(s • ha). DIN 1986 . . uz suglasnost 1.učvršćene površine s ispunom reški i . plavljenje neugroženih površina.3 0.AWS maksim.6 7.5 4. s planiranim plavljenjem.5).8 0. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha).). broj WC-a - 68.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine . One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) .gumna . Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade . a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom. npr.3 6. kocka 10 x 10 cm i manja . rampe l . npr. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti.5 l/s K= 0.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70.3 0.0 121.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .površine pošljunčane ili obrađene šljakom.vodom vezane površine . Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.betonske površine. broj WC-a 9 - K = 0.1 : 1 9 8 8 .AWS maksim. = 0.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. sintetički travnjaci . DN *) K = 0.3 1.3 K = 0. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju.1 : 1988-06.2 97.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. prema DIN 1986 . Dimenzioniranje prema ©.9 146.0 samom zemljištu (eventualno poniranje. '' Prema smjernicama za projektiranje. = 0.0 l/s I.športske površine s drenažom . Osim toga. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu.zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane. .5 0. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom.5) uz odobrenje lokalnih vlasti. 16 © .2 97. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama.parkovi i površine pod vegetacijom .teraco sa zalijevanjem reški J .dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .1 5.vidjeti i DIN 1986 .6.maksim.6 6. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68.5 l/s maksim.5 17.6 0.7 l/s I. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s.5 115.za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.9 146.tarac s više od 15% reški. npr.7 14.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine. Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d.zasađene krovne površine1* .1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim. dopušt.travnjaci lokalnih vlasti. slivna površina u m 2 .4 0.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0. broj WC-a - I.

proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1.5 m/s.3 7. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se. prekorači jednom godišnje. statistički gledano.5 13.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0.7 7. Količina oborina 16 . cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). DIN 19538.6 4.) r 5(0.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem. statistički gledano. V. = 0.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem.2 1.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV . statistički gledano. f5(0.8 29. prekorači jednom godišnje.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije.radnom listu A 118.6 8.8 2.1 : 1 9 8 8 . DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta.0 cm/m. dop. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. statistički gledano. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu.6.radnog lista A118. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1.7 1.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. prekorači jednom u dvije godine.05) petominutni pljusak čija se količina.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. /i/d.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. Na izljevu. i~5(0. prekorači jednom u 20 godina.5) petominutni pljusak čija se količina. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. Vm = V. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2.radnog lista A 118 u tablici 15. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. I/s 0. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . Gießen Göttingen Grambek/Holst. čija se količina na promatranom području. tj. navode se podaci iz ATV . jednom u dvije ili jednom u 20 godina. Petominutna količina oborina.

visina 2.0 il. stubište.80 m. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . okno ij) 1. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev.8 1*1 0. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.6 X 0. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. vrata najmanje 65/195 cm.18012.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C.00 m -> Q .8 >0. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. duljina 2.50 m. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.4m do <0.8 0. duljina 3. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor.9 r Kapacitet Visin. visina 2. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.8 dno mjesne kanalizacije SZ.9x0. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje.00 m.> © .80 m.00 m.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .

®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . oznake za smjer kao -> (D . dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. npr. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper.u Prskalica na cijevi . višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. stojeća //)////. 1986.

67 0.70-1.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo.komad za čišćenje * \ Automatski . Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.23-3.6-60.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod . također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.30 m 19 .komad za čišćenje K .91 0.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.1 9. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati. zaklopac z a i.62 1.14-3.34-7. npr. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.4 5. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0.9 2. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata. a k o j e kotlovnica u tavanu.1-13. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.3 Protoka plina m 3 /h 1.8-28.5-28. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama). ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .

Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera.75 10 11. te ako ih je atestirao DVGW.25 17. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. treba smjestiti što bliže dimnjaka.75 15 16. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . Ostale peći.75 kW 5 6. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0.80 S 150 cm 2 . Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja.25 12. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. ventiliranih prema DIN-u 18017. 2. veličina.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. osim onih na vanjskim zidovima.25 8. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara.5 13. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. Kod unutarnjih prostorija. površina uz vis.75/1.

npr. npr. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. dio 10 Višestruki telefon. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. uređaj za duboko hlađenje. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . npr.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. fotoćelija CH Truba ili rog. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 .vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. npr. @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije.ulaz Telefonska centrala. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. npr. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. npr. npr.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. npr. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. npr. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. npr. kuća . 40 717 Sporedni sat . općenito Niz svjetiljki. općenito prema DIN 40700. npr. od 150 do 270 Hz 21 . gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . signalna sijalica. npr.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. .

npr. općenito © Vodovi. npr. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. 4 0 7 1 1 . vod za trepćuće svjetlo. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . 16A. Krajnji priključak. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. oznake. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . općenito K> Navojni osigurač.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. noćno uključivanje. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. npr. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač.vodič Strujna traka A © Krovni nosač. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. zatvarač ! Zaštitni prekidač. ©cijevi npr. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . npr. tropolni . tropolni l Prekostrujni relej. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. tijelo Element. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . npr. jednopolni) Izmjenični prekidač.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. upravljački otpornik. npr. I prikaz ako je potrebno i Kutija . Zaštitni prekidač za motore. namjena uzemljenje. npr. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore .priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. jednopolni) @ Antenski odvojak.tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . npr. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. uzemljenje . za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. npr. npr. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. 63A tropolni 31) Prekidač. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. razvodni ormarić. npr. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. kućište. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 .stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. npr. npr. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. npr. telefonija. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. konzola. npr.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. npr. Nadzemni vod. 10A i tip Dll. npr. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač.

0 4.1 © 1 0 - Prihvatna motka.8 3.0 0.0 0.0 6.3 0.2 0.0/21.5 5.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.5 1.0 2.0 .0 21.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .8 2.1 0.0 2.0 18.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.0 8.5 2.4 3.0 2.0 0.0 18.6 2. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.7 0.5 3.3 7.5 1. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.2 1.0 6. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .7 1.0 3..0 0.3 3. ~ T .5 5.6 0.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .9-1. motka za zastavu 2.2.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .2 1.0 2.0 1. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.3 3.1000 I 0.0 0.1 0.0/24.0 2.2 4. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.2 0.e a .— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.150 1 301.8 2.2 0.5 4.3 2.0 3.2 1.2 3.3 14. akumulator © Brojilo za vodu.0 4.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.6 0.1201 200 I . spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.

baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno . tipkovnicom © .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator.H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo . uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .otklopno krilo prozora. osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima.pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r .polja Dojava promjene NF .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo .pregrada © ) Rolo .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica.OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA . Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.zapreka . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda. mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno . zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .

Lepezasto mjerilo. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe.» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba . teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") .» © . Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra).» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]). postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum).1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike.» s.» s.» © .» @ i pohrane u ladicama. Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine. Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. 4.iimimii' pnmmmf* p'. Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala .» 0 . Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir. 5. 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . podjela dužine . privlačno perspektivnim prikazima. objektivno geometrijskim crtežima.» s. paralelni razmjernik za šrafiranje.» © . Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. Improvizirana crtačka pomagala . Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno. Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre . Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. internacionalno čitljivo. čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!).» (3). a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub .» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2).

Dobro za loše pisatelje. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . Za brisanje tuša: stakleni brisač. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776.(3). Ispravno držanje "šine" je. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . mjerodavno za uspjeh. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. 25. Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. izograf itd. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . nož za brisanje. najčešće uvjerljivije nego riječi. bez kutnika -> s. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". 25. također nožić za brijanje. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. uz mnogo vježbe.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. grafos. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§).

kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. Na kraju. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. knjižnici itd. osvijetli. naprotiv. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. bilo u stvarnosti ili na slici. Iz njih izvodi. kao na primjer u vlaku. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. odjeće itd. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. Na kraju. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. blagovaonici.. što je namjera ove knjige. Time projektant . čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. izuzevši određene norme. Sve u svemu je ipak. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. osjeća. Tko uči graditi. mjere razvile. automobilu itd. dimenzije ostalih prostorija. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti.čovjeka. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. Dobije li arhitekt . Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. namjesti i kakav joj je pristup. metarska mjera to je dokinula. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. On mora znati dimenzije predmeta. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. koncipirati i oblikovati. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. kojima je čovjek okružen. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. nego su prikupljeni iz literature. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. najčešće znatno manje.stvaralac u ruke samo dijelove. namještaja itd. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. tramvaju. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. Kako se neka prostorija dimenzionira. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. duga je toliko lakata. Izvedeni objekti. Međutim. osnovni podaci i iskustva. u kuhinji. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. jer projektanti polaze od različitih. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. oboji. svaki zadatak drugačiji. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena.stvaralac dobiva u planski sređenom. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. često nesvjesno. p o s l o v n o m prostoru. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. uzevši u obzir njemačke norme. treba projektantu pokazati iz čega su se. Želi li se to promijeniti.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. Emotivna strana nije manje važna. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. slučajno odabranih mjerila. i suviše lako navode na oponašanje. uvijek s ciljem da se projektantu . navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. Međutim. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. podijeli. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. a ne od jedino ispravne mjere . te da to neprekidno uvježbava. 27 .

Zeising. te prije svega poznato djelo A. lica i stopala. pr. Od godine 1945. Durera. Grka i Rimljana. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. iz vremena Ptolomeja. širina noge (iznad gležnja) itd.829 m. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. Poznat nam je kanon iz doba faraona. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. razmak bradavica na prsima. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. duljina šake do zglavka. s.130 m itd. 28 . zatim navodi koje su dali Alberti. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. Dakle. visina do pupka 1. 43. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. najmanje su se otada. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. 3000. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. Leonardo da Vinci. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. Krista). 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

48 sjedišta. ukupna duljina 20. blagovaonicom i prostorom za prtljagu.10 1 razred 2.97 —i y — 2.54 H 1.f j ® Vagon brzog vlaka. 2. vagon za prtljagu 18.62 Vagon putničkog vlaka. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.75 m. Duljina vagona za prtljagu 12.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1. 28 sjedišta 2. tlocrt. razreda 31 .ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) . 68 sjedišta.38 m. Tlocrt. 1.42 m. Ukupna duljina odjeljaka 12. razred i- 1.62 m. visina stupa 28 .45 m po sjedištu.32 cm. 0.

što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .6 m 2 i za djecu 3.86 75.52 50. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 .63 78.001 0.2 0.36 65.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 .015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.05 59.15 1.1 2 m 3 .21 28.8% 43.93 21. U to spada zrak bogat kisikom. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.39 5.5% 20.03 11. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.73 68. gljivicasid i vodenu paru.3% 30.46 1.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. Dojenče Dijete od 2.37 3. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava.31 2. izaziva si o tjelesnoj težini.22 16. djelatnosti i okolini 0 . pri mirovanju.4-9. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.24 22.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .0 .004 0.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine. a time utječe i na radnu sposobnost.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0. a u danu 2520 toplinskih jedinica.5 godina Odrasli u mirovanju Odr. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .95 0. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju.004 0.09 56.28 7.64 24. .71 0.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0. vrijednosti od 40 do 70%. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.-^>7.64 31.25 53. bez propuha a u laganom kretanju.22 71.. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.98 1.39 8.8 m 2 stambene površine po osobi.2-4.7 % 1.05 0.13 2.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.32 10.3 0.91 48.23 4.:. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu.01 9.09 25.:.05 1. a granične su vanje (bez pojave propuha). Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.28 6. prehrani.(3).7 % 75.05 0.35 1.25 15. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi).22 3.59 12..69 2..003 0. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.83 1.33 18. Međutim.25 1. 271.64 3.05 0.40 46.25 17.020 m /sat ugljičnog noće.70 1.51 39.71 41.62 27.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.89 30.64 10. za dijete. a ovima plijesni.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .89 4. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1.5 1.82 12.9% 1.55 4. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.:.60 5. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.43 13. Prema tome.40 35.6 3.5 2. u zatvorenim prostorima (npr.043g/sat ugljičnog dioksida 0.86 0.00 43.49 2.0 10. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0. radu Odr.0005 0.31 14.1 - 0. tj. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.0* 300 3 1 2 + 1 0 . pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .5 0.76 0..68 20. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja.58 1.5 m .41 37. Max. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.1 0. pri sred.05 0.82 8.001 0. Količinski je to kod ljudi različito.76 7.0 Ono je važno za proces hlađenCO2.48 33.92 3.14 62. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.90 2.5 0.48 19.82 6.5 m 1 to znači za odrasle 6.98 5. i znojenje -> (5). oko 0. ugodna toplina. Uz visinu prostorija 2. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7.14 1. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.

tj. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . sredina ljeta (tropski krajevi). Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). zraka u prostoriji S L u °C . sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. količina zraka u prostoriji. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. disanje (površina tijela. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline).porast temperature površina). Ono se širi u svim smjerovima. proširenje krvnih žila. njegovu temperaturu i brzinu. Temperatura zraka i okolnih površina. £ 22 I o 2? 3 S Q. visina 2000 m.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. Ona je to kraća što je viša temperatura. lijep zimski dan. a i najzdravija (kaljeva peć). Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. Zrak i kretanje zraka.1 vol. hladi se na stropu i onda spušta. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. preko podne obloge i temperature uz pod. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. 5°C.0 m 3 /sat. te "osunčanje unutarnjeg prostora". konvekcija: prijenos topline. suh zrak bez prašine. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi.041 (Xco^0. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka.0. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. temperaturom zračenja. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . visoka vlažnost i sparina. potenciji apsolutne temperature površine. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. postoji i klima u prostoriji. visoka temperatura zračenjem. Ugodna klima veljača/ožujak. brža je i cirkulacija zraka.> 28 Neu. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). oblačno nebo. Kritične su površine prije svega prozori. Svježi zrak i izmjena zraka.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. hlađenje: znojenje. podrhtavanje mišića. Niska temperatura zračenjem.4 . Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. Količina C 0 2 od 0.% ne smije se prekoračiti. duboko modro nebo. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. ovisno o prokrvljenosti tijela.378 Xe). Isijavanje je proporcionalno 4. konvekcija (brzina zraka. a obuven to osjeća. Temperatura i relativna vlažnost zraka.4853+0. vode u radijatoru). primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. diže se. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. zraka u prostoriji 8 L . Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. grijalicom). Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. a nije obilježje poda. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. isparavanje. Bosonog. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. tj. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu.2S^/kg Relativna vlažn. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. Tople i hladne noge subjektivan su osjet. a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. Neugodna klima . povećanje brzine krvotoka.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. blistavo sunce na zasnježenom polju. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 .

U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji . što je Endros CD dokazao na modelu . Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. . oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti).30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. u trakama širine oko 20 cm. disanju. •H \/ T / L. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. Međutim.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1.VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka.5 m linija polovičnih razmaka. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. Povoljna je. Rešetka je magnetski orijentirana.3). posebno utjecaj 2.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole). tj.» © . postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak.80 x 2.80 x 2. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo ./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. čini se bez patogenih utjecaja . Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. neki su se pokazali izvorima smetnji. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. duljina 5 m.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. smetnje na srcu. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. želucu i izmjeni tvari. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. građevina. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. desni je presiječen rubnom zonom.» © .» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja.30 m bez smetnji. bubrezima.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . S : i •£/-t-•fj . prema iskustvu. vjerojatno uzrokovanih Suncem. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.- rt- f * "I H. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. na površini zemlje.» © .Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach . slabljenje životne energije. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m . No njihova pravilnost može. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće).jugoistok . : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. S druge strane. fiziološki štetne.J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . zona ili površina od 1. Svaka sedma traka je kao tzv.jugozapad i sjeverozapad . Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba.• T \ -» .jug i 5 do 6 m u smjeru istok . također u periodama sedmice. Prema Palmu. rasjedi ili diskontinuiteti."-. prije svega od sjecišta traka . Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. b) tekuće i c) plinovito.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. a okomito na njih u smjeru istok .00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. gradiva i instalacija. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m.zapad oko 2 m Te su trake.50 — tla.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) .> © . pri čemu prednjače vodene žile . > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . dakle.» © . od magnetskog sjevernog prema južnom polu. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R. pomoću posebno osjetljivih filmova.50 m. širina 4 m. na visini od više tisuća metara.0 x 2. krvotoku. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. Djelovanje tzv.zapad. tj. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima.50 m-> (?) © " " T ^ .r H. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. prostorija. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima.zrak.

Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak.. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal.i.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. Glina se smatra zdravim materijalom. koža svila itd. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . if « f } « f « f « . kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Djelomično se tolerira bakar. mine- Asfaltna hasura 2 . Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora.. Beton./. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. tj. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 .. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom).3 0 mm./ / / / // // // // // i // .v. hasure od kokosovih vlakana. Ne preporučuju se sintetični materijali. Poznato je da je vapno baktericidno. / / / S U zrake iz tla . ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona.. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari.. pokazao je apsorpciju zračenja. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m).' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. zaslužuje pohvalu.„/.••. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. vuna od šljake.2. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. staklena vuna. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. drveno ulje ili katran. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. Bronca (5 7 5 % bakra). Steiner. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 ../. Uslijed toga je u susjednu (?). P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. Kositar se cijeni. fgj Mljeveno pluto. suprotno tomu. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. plinobeton. pa i olovo. Staklo. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. kao drveni ocat. pri apsolutnoj ništici (°K = 273.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. Gips je cijenjen kao prirodni gips. a naročito armirani beton. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi.. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . i ' ' / i.80% ultraljubičaste svjetlosti. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A .•. kao i u zrakopraznom prostoru. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. pjenobeton. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . Aluminij ima velike izglede. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). navorana alufolija itd. i / ' / i 11 i i / I . kao i višeslojno staklo. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . utemeljitelj antropozofskog društva.•. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. Metal. / . ^ 200"C. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). Masa molekula pare opet ovisi o toplini.• • .•. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira.5 m m 1 7 / / 4 .Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula./ / / // . pečen na što nižoj temperaturi././.. gdje zrenjem nastaje masno vapno. Primjerice kad je riječ o staklu. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. Postoji skepsa prema staklu u boji. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava.

Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . Polarizacija. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. bojleri. tj. Nadalje. 1 . ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. ovisno o području i klimatskim okolnostima. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . uz kuhinje i kupaonice. Biološki djeluju srednji i mali ioni. stalno trošeći struju. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. (SU = mjerna jedinica. a to se još pojačava kad struja poteče. reumu. P 36 . dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. stvaraju poželjnu ravnotežu. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). prodire do 300 m u tlo. srednji i veliki ioni. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Dakle. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. od masivnih stropova još i pojačane. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Prema tome. tj. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. čovjek sporije stari. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. Visinsko zračenje. Endrosu) Utjecaj iona . npr. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. Ukopani kabeli. Električni uređaji kao grijalice. Hladnjaci. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. podove i stropove. Postoje mali.3 m. vjerojatno najučinkovitije. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. astmu. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. E.600 iona/cm 3 gotovo konstantna.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. Lotzu Q . Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. ali i na biljke. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. reumatskim bolestima. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja.9 SU nisu dovela do smetnji. tj. Zračenja do 2. što je više negativnih aeroiona u zraku. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. Prema američkim mjerenjima. krvotok. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. Depolarizacija. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. perilice. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. orijentacija plusa prema minusu. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3).Specka). Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. ovisno o dobu dana (prema R. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. Od 6 SU vrlo jake smetnje. oboljenjima mjehura itd. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). jača je redukcija kozmičkog zračenja.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa.

Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. iako su jednake duljine. jer bijelo dispergira svjetlost. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. vrata. namještaja -> djeluje kao "crijevo". Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. To vrijedi i za sve elemente građevine. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. . (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. kao različito duge. 37 . o a \ D O / <0 L . Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. Bijelo činimijenjaju dojam b. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. moraju bijele biti odgovarajuće manje. horizontalno ili mješovito) . o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). a prema gore zakrivljene stube. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. iako im je promjer jednak (relativna veličina). a horizontalne širinu—»d. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji.> @ . mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida.

5 0 m slika —>(T) —(2). Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti. izaziva osjećaj zaštićenosti. osjećaj potištenosti. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni.> s. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. BOL). time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. harmoničnim predmetima i odnosima . (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. 38 . . a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. svodovima i si. a horizontalni savijeni u sredini . Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim.> s . 37 @ i (§). ali ako j e prostorija vrlo duga. 4 0 . Prostorija. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis.02 m. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika".» s.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. tj.( 9 ) .» s. a visina se uvijek čini većom.204 = 1.000291 A k o j e strop visok. o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. 700 m. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina.» ( T ) .204 m.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). uz to i . u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta.000291 = 0. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). 37 (§).» Neufert.zamrznuta glazba". uz ovo crteži —»(3) . Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. a trebaju biti vidljivi. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. u odnosu prema dimenzijama detalja. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. Ta udaljenost E može biti. ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima.(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. 3 7 . Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. = 5 x 0. Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo . sjedala gledatelja od izvođača itd.

katkada uznemirujuće. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © .© . naročito kod prividnog predimenzioniranja. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. odozdo glatko. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. laboratorijima itd. zelena i purpurna. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. odozdo ga olakšavaju i uzdižu.narančasto . Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. sa strane obuhvatno. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. crvena. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. tamna hrastovina. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . slijede žuta.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. suh asfalt. npr. aktivnost ili pasivnost. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. pa time ih čini svjetlijim. dostojanstveno. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. sa strane hladno i tužno. Hladne boje djeluju pasivno.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © .plavo. Izbor boja u pogonima. sa strane ga griju i približavaju. u pogonima. Suprotni trokut: zeleno . Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. (3). Zelena boja opušta živce. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. potičući kretanje. Svijetle boje uzdižu. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). sa strane udaljavajuće. Tople boje djeluju aktivno. umirujuće uili introvertno. mokar hrastovina.žuto = osnovne boje. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. življim i raščlanjenim. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. —» © . poticajno. odozdo otežavajuće i potišteno.

kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. a iskuljučuje disharmonične intervale . Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. trokut . iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti.koje treba primjenjivati na širine. 42. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. visine i duljine prostorija. pravac BC raspolavlja AM u D.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S .sekunde i septime. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0.5 46°40' 0. deveterokut . Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta.> © .» . S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . 43 © .( ! ) . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4). Peterokut . Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični.> ( D i kvadrat .» s. (5) Istostranični trokut. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . kružni luk oko B s AB i C.5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. Drugi mnogokuti (npr. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.5 58°11' 0.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§). Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r. Za projektiranje i konstruiranje tzv.» s.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 .

> ® . 1. Jednakokračni pravokutni trokut . 1. .5 0.4142135 i i 11 ! > 1 1 1.4142857 .5857989 . .4142135 . 0.4 1.58333 . . 0. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . v. mogu se. Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Spitzenpfeila.58621 . . . .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ.pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. . Kao podloga je pri tome služio tzv. 4 d. Porstmannu. . 1. . . 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 . Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. 0. dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina.> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove. Zahvaljujući dr.41379 .ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature.> © od A. R. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik .41667.90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. .5857865 .5 5 0. Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu.> © --> s.® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . Osim svih ovih likova. ) n/A trokut prema A.> © . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s.» © . prema istraživanjima L. 0. v.® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. .4142011 . dijagonalni trokut. 7 17 41 1.5857143. . . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.6 0. "puža" . Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv. . . . . 1. . D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta . . Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © .

—. upoznato je načelo Svetog reza. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k.4166.) 1 1. što se može prepoznati na stubištima. . 1. uz odstupanje od samo 0.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). .ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1.6%. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza. staroj luci grada Rima.metodom . nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2).4142.juč za PaHadijeve @ Palladio.Y i g / B ^ • /. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. kvadrat itd. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . opisao je Vitruvius.4 1. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. .b 1. On koristi iste prostorne odnose (krug. dobije se rešetka s devet polja. stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. od situacijskog plana do detalja opreme. trokut. i. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" .4137. koji su prethodno navedeni. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata.» BOL. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. . sagrađen prema tim odnosima mjera. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. (5) Sveti rez. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. . . Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. Tako su Indijci u svojoj "Mansara".

ovdje nalazi vezu s engleskim colima.9 0.5 774.8 226.96 1.26 0.0 22492. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.13 0.20 0.» Q0 U 18.0 139. što kod većih mjera nije moguće.3 53.53 0. polazeći od 2.53 7.0 44985.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .4 5309.80 588. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108. 1+1 ~ 89 dijelova .85 278. 59 d.4 957.3 2506. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera . glava.83 106.10 32.3 4056.8 295.7 86.2 1253. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.16 0.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.6 itd. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .70 0.75 m .5 72788.19 65.6 591.8 4.57 5.7 16.9 113.40 0.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).94 224. solarni pleksus. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.49 9.25.03 0. a to je 1.2 .9 182.43 0.41.7 13901.33 0.9 10619.» s. 1177.66 2. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome .92 3.7 58886.8 3281. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.> © .> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.45 .8 3.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.88 449. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.7 478.4.4 7.» s.5 27802.5 17182.1 itd.06 0.0 20.5 10.63 40.74 4. prema Fibonacciju.8 1.83 1.10 0. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere.91 53.86 0.26 1. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.7 36394.86 363.6 6563.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.4 1.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 . 2 9 .28 12.79 2.02 0. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina.04 0.0 69. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak.73 727. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.g.6 2028.2 26.07 15.8 .66. (ó) Metara 952. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.4 33. 6 2 . .5 0.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.» s.8 43.8 mm kao visine tijela.3 8591.56 25.01 85.08 0.2 6. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).02 171.81 20.8 2.92 139.9 1549.0 1.8 365. 40 @ vima i mjerama -> s.3 0 . pa je uspostavio uz to i plavi red.

© Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . . čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok).DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. "koji imaju što reći". koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. tehnike i potrebe. Te "vječne oblike" dokazao je V. Takvo je djelo . Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. ostvare njegove umjetničke predodžbe. Pri primjeni drugog gradiva. u svim su zemljama i vremenima slični. Kr. Kasnije se pojavilo građenje drvom. i u današnje doba. ako nisu čak i jednaki. ali bez vlastitog izraza. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. uvjerljiva ostvarenja. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. uz iste uvjete. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. 47. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. kao i svaka prava umjetnost. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. temelji na tehnici građenja drvom. slični su kao jaje jajetu. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu.lijepo za sva vremena. Za to treba: osjećaj mjere. skrivaju to oku. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. Oblici koji su proizašli iz gradiva. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. prilagodba okolini. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. organska povezanost gradnje. zrelije će. daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). suprotno tome. prije svega Alhambre u Granadi. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. a dalje se samo kultivira i usavršava.zvuči paradoksalno . Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. suzdržanost. 46. svrsishodna. Obrada interijera maurskih građevina. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. čeliku i staklu. jeftina.» Q . oni iz godine 3000 pr.

a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. od Likijskih kamenih grobnica. nad kružnim tlocrtom. trskom. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. a kasnije iz toga nastaje čisti.. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. a uz upotrebu morta. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . od kamena najprije u doba Rimljana. slamom. 45 . s prozorima od morževih crijeva. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane.. stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). U Perziji su Sasanidi (6. kamena. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih).GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. drvenih motki i pletera od lijana. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. st. obložene lišćem. ali često i besmisleni oblik.

jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). F L. O. Arh. ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. Wright (§) Arh.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . suprotno vre- menu cara VVilhelma. Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije.» (9). pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). Wright (7) Arh. Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. bez obzira na to je li od kamena. uzdužne ljuske . F L. LJUSKE Arh.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. 46 .» tU ČELIK (5) Arh. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . drva ili gipsa. ali nisu svugdje dopustive. M. otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. skoro bez granica -> (3) Lagane.» ® . F L. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi .> 0 . Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). Novicki s M.» ( § ) . Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". L.

g. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. s visokim pragom (nije bilo prozora. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. termičku i klimatsku izolaciju. . stoljeće. a građevine svjetlije i lakše. široka dvokrilna vrata.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla.vremena spaljivanja vještica. stoljeću. praznovjerja. 2000. a i na drugim stvarima i načinu života. postoji zvekir. g. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. Na građevinama i njihovim dijelovima. g. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. svatko zamišlja nešto drugo. g. samo prostorno razdvajanje Arh. obloga poda linoleumom. klizni prozori i potezne zavjese U 20. zajednički njegovanom perivoju. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. 1000. prostorije u nizu. stoljeću je kuća još zatvorena. a malobrojni su već stigli u 20. nenametljivo među drvećem ® Okog. 44. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. g. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . doduše. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. g. pod od parketa ® Oko 1900. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. nego nenametljivi. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. su na brvnarama vrata bila niska. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500.. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. g. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. niska teška vrata. g. ulazna vrata imaju ukrasne prečke.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. lijepi i oslobađajući okvir za život. stoljeću promjenljive prostorije. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. Mies v d. razbojnika ili demona. kuća stoji u velikom. je odraz kraja. 47 . Između predsoblja. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. Pod time. klizna vrata za spajanje prostorija. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). zid i vrata služe samo kao ograda. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500.

građevinski propisi. Zahtijevane prostorije glede površine. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. Nakon toga. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. urbanistički uvjeti itd.5 m iznad terena. 48 . ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. 5. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. konačna lokacija zgrade na zemljištu. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Za opisane radove arhitektu.). Bolje su oblikovane prostorije. gospodars ki dio objekta je na zapadu. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled.. postojeće vegetacije i susjedstva. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. 4. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. visine. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. opasne stube u hodniku. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. uređenje gradilišta. položaja zemljišta. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. Način građenja koji treba primijeniti. vodoopskrbe i elektroinstalacija . iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. ponajprije u duhu. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. Dimenzije postojećeg namještaja. Stariji. ovisno 0 okolnostima. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. građenje itd. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. Investitor je predvidio varijantu. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. 3. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. 2. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. 49 i 50. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. a kod drugoga filigranska crtarija.M . mogućnosti prilaza. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade.4. Položaj i veličina zemljišta. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. -» s. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. s. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. Sada slijedi. 51-58. ali često i u tijeku rada.ukratko. smjerova vjetra. zreli arhitekti. 59. Sad počinje razrada projekta. 271 i prema stranama svijeta. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo.

: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4.telefon. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. Sigurno su odstupanja potrebna. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. telefon) 7. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. primjerice obrascima za predračun troškova. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Osnove oblikovanja 1. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. Tko kontrolira račune? 4.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. makar samo kao poticaj. Općenito 1. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. veličina)? 6. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3.SURADNJA INVESTITORA . Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . 3. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. Pogodba cijene 1. Ako nema ograde. 3. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Projektni zadatak 1. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. 9. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. adresa. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Kolika je investicijska svota? 5. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Radno vrijeme građevinskih radnika? V.PROJEKT PREDRADNJE . Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Podaci o investitoru 1.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . pisaći stroj? IV. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. ubrzavaju napredovanje. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. 9.

Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Podaci za izvedbu 1. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Rok predaje ponuda? 11. vjetrenjača? 21. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Projekt (mjerilo)? 5. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Ostalo. parna turbina. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Tehničke podloge 1. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Završni obračun? IX. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. VIII. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Skice za dogovor s investitorom? 3. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. s kutijom? 12. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Podloge za projektiranje 1. Predračun? 6. krilo na krilo. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Rokovi 1. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Datum raspisa natječaja? 10. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. talpe? 4.PROJEKT VII. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu.eventualno oblice. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Početak građenja? 13. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Izvedbeni nacrti? 9.

0 Građevina .» s. drvene itd. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. volumen prostorije ili dijela prostorije itd. građevno .15..fizičke. smjernice. uredbe.). Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. gubitaka radnog vremena (prazan hod.) . pripreme ugovora (10%). 1 : 1 .1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun.0 Izvedba građevine HOAI. površina. npr. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. HOAI.0 Projekt građevine HOAI. posebno aktivnost HOAI.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. koje nisu surađivale na izradi projekata.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. LPH 6.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. 1 : 1 0 .SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1.0 1. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja.9. izvršne odredbe.. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. 55 (2).). glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. npr. udvostručenje rada). ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. 1.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. određivanje materijala. 51 . ako se primijeni opis i program izvođenja radova. "aktivnosti oko izvedbe" . 1. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . sanitarija.2 1. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . širina.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. članak 15.projekt 2. npr. tj. pojedinačni nacrti). niže) (odgovarajući software na raspolaganju).] 2. energetske (npr. pravne. propadanje). s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova. smjernice za mjesta okupljanja. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. glavni projekt (11%). 1 : 5 .0 Ugovaranje radova 2.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356. obloge zidova. suprotno od opisa i programa izvedbe.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA.2 Ciljevi / rizici nadzora 3. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). instalacije grijanja. oblikovne.0 Građevina . idejni projekt (7%).3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti.0 Plan izvođenja 1. biološke i ekološke zahtjeve. radionički nacrti izvođača. uzevši u obzir urbanističke.). 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). procjena / obračun troškova usp. podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. čl. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). uobičajena mjerila 1 : 2 0 . čelične. o opremi (npr. 55 * Posebni nacrti. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. armiranobetonske. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. ventilacije. nadzor (31 %). tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.] 1. DIN-norme.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja.0 Nadzor 3. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%). o materijalima (npr.. VOB/Ačl. npr.). u smislu racionalne upotrebe energije). usp. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). faza izrade 5. briga oko objekta i dokumentacija (3%). sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. duljina.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. elektroinstalacija itd. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. LPH 5.izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. članak 15. . s potrebnim tekstualnim napomenama. primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. konzultacije s ekspertima. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. "projektantske aktivnosti" . osnovna aktivnost. linijski dijagrami. gospodarske. tehničke. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). suradnja oko ugovaranja (4%). visina. funkcionalne. članak 15. i prema potrebi konzultacije s ekspertima). * Građevne knjige (= knjige prostorija) . članak 15.). Ovu materiju propisuje HOAI. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. DIN 276. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. podne obloge itd.73% cjelokupnog honorara s. te usporedba s projektantskim planovima*). 1.1 1. koristeći priloge drugih stručnjaka. Razrada detalja. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. ishođenje dozvola (6%).

). 11. ugovaranje. cijene. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. Nejasne. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. ČI. čl. Upute za opis radova .pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. AGB .641. podjela rizika. . 2.zakon). * Posebne aktivnosti: . čl.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. .VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu.645. čl. 5. .prikupljanje ponuda.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. . 12. Ovu materiju propisuje HOAI.643. preuzimanje. zaključno reguliranje. . 1. otklanjanje nedostataka. BGB .sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju.Bürgerliches Gesetzbuch. čl. . čl. čl. čl. VOB . predračun. naknade.637. čl. obveze prihvaćanja naručitelja. čl. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: .kontrola i vrednovanje ponuda.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *).). . suradnja naručitelja. 5.-651. 15. 55 © 0. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. čl. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . 17.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Važeće područje. usp.650. . jamstva naručitelja.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. prestanak jamstva.suradnja pri dodjeli posla. 14.01 opći neophodni podaci. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. .640. . dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. npr.631.635. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma.. čl. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl.651. 1.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. čl.633. či.uvjeti kvalitete. zidarski radovi itd. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. uključujući pregled cijena *).0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2.644. jamstvene obveze izvođača. 15.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda. ugovor o isporuci djela -» s. obračun. VOB/A. najčešće nedovoljni za jednoznačno. kašnjenje izvedbe. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova.međusobne obveze jasno utvrditi. . opis radova / uvjeti ugovora itd. 3.1. kao npr. čl. čl.632. br. Podjela VOB-a u tri dijela: . Opći sastavni dijelovi ugovora. čl. iscrpnih raspisa (br. rokovi. smanjenja i prekida.02 potrebni dopunski podaci. .sastavljanje. 55 © . izvođenje. čl.iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. čl.5. . založno pravo izvoditelja. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. čl. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. čl.zakon. čl. ometanje i prekid izvođenja. . postavljanje rokova i mogućnost promjene. isplata. vrsta / opseg radova.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje".638. . Izvođenje. posebni ugovorni uvjeti.648. čl. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. čl.Verdingungsordnung für Bauleistungen. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. dijelovi A/B/C ) s. naknade. 23. VOB nije zakon ni pravni propis. zemljani radovi. 18. 8. . Obračun . podloge za izvedbu.647. Sadrže prave norme za ugovore o radu. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. čl. čl. kratka zastara. osiguranje. čl.a obavezujuće su za javnopravne investitore. odgovornost ugovornih strana. nositelj rizika. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima. rad u akordu.634. otkaz od strane izvoditelja. 9. odgovornost itd.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. dospjelost plaćanja.649.636. 4.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. izdavanje radova. Građanski zakonik. članak 9.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana .-651. 7.2. suština ugovora o radu. Gradiva / građevinski elementi. otkaz od strane izvoditelja. 6. čl. sporovi. čl. čl.646. naknada štete zbog neizvršenja.639. 2. čl. vrsta / opseg rada. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. prekid i obustava zastare. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. usp. čl.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s. čl. istovar i skladištenje". pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. . Pomoćni radovi / posebni radovi. 10. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp.pregovori s ponuđačima. rokovi izvedbe. službena odobrenja).. čl. članci 631 . 2. otkaz od strane naručitelja. 2. čl. čl. otkaz od strane naručitelja. 13. 3. jamstva. ponovljena izmjera odnosno odbici). 4. hipoteka na građevinsko zemljište.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje.642. . Članci 631 . . kaznene odredbe. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. čl. AGB . 16. čl. dovršetak preuzimanja. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. uz potpunu 52 .usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu.

područja aktivnosti 100-199. . planovima izvođenja i opisima aktivnosti. 56 > Treba razlikovati: .odredbe".popis jamstvenih rokova. proračuni). . . npr. . dimenziji. kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima.katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). prema potrebi iz 5 odjeljaka. . Postupak prijama itd. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. . Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi. VOB/B čl. 15. . . objektu / dokumentacija) 3. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. faze aktivnosti 8 i 9. 1. FLP. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. eventualni dodatni tehnički uvjeti.kontrola troškova.vođenje građevnog dnevnika. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C)./10-12). . količini.djelatnost odgovornog voditelja gradnje.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. tehnički besprijekorne. izvještaji u građevnom dnevniku. . . 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova. . .sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). Svako poglavlje ima svoj broj.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. .zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). . .sastavljanje. 56 Programi aktivnosti.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača.sastavljanje popisa opreme i inventara.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. GEAB. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. . čl. .9. tj.zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima.9. .obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). s. funkcionalno. kakvoći.primjenu odredaba AGB . utvrđivanje nedostataka. _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . popisi aktivnosti. vrijede redom (usp. . .upravljanje objektom. tehnički. skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka. .preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.1): Opis aktivnosti. Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom.opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti.predaja objekta. .sastavljanje. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. Ponuđači: različiti izdavači ->• s. upute za rukovanje. 53 .sastavljanje plana zaliha. kao jednoznačna.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka.zajednička izmjera radova s izvođačima. 56 * Opis aktivnosti. troškova ili kapaciteta.kontrola radova na čuvanju i održavanju. . VOB/A. * LV .obilazak građevine nakon predaje. eventualne dodatne ugovorne odredbe. . područja aktivnosti 400-499. . čl.mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). atesti. iscrpna definicija aktivnosti.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.promatranje objekta. .iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem).nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. način izražavanja itd. posebne ugovorne odredbe. Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . ČI.knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. područja aktivnosti 200-299. . . 3.izrada uputa za čuvanje i održavanje. .nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka.kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. * Osnovne aktivnosti: . . Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije.kao dio podloga za pogodbu radova . Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. npr.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. * Posebne aktivnosti: . npr. Ima li proturječnih dijelova ugovora. . rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. područja aktivnosti 800-999.priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. Opisi aktivnosti .kontrola računa. pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja.unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. . moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina). postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. . nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena.0 Nadzor (nadzor na građevini. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države)./3-9).

Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. v.Mrežni planovi. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme).Path Method. Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). neraščlanjenost dijelova procesa.g. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. materijala u pravo vrijeme. PERT) prikazuju događaje čvorovima.. služe analizi. troškovi. izdava-nje.planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina).) . najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. izmjere. npr. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). Temeljni odnos organizacije (def. FAZ / najraniji termin završetka. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. SAZ / najkasnije rokove završetka. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal.najraniji početni. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. Vremenski model je determiniran (v. . Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n).Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. Prednosti gantograma: preglednost. Loš nadzor. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. prikazu. poglavlje izdavanje posla) -> s. Dummy.» s.g. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). usp. vrijeme između početka i završetka procesa).12.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. potkopi i si. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. 54 . Strelice odražavaju odnose organizacije radova. najkasniji početni. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. povećanja troškova.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. CPM). završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . upravljanju. puta [količina]. očiglednost. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). list 1). obračun. Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). MPM) prikazuju procese čvorovima. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . u potrebnoj količini. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. završni rok FAZ/FEZ) . Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram.» s.3. razvijeniji. ali nema primjenjivane metode. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. 57 . tornjevi.Potential Method. nacrti detalja. visina. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. najkasniji projektni rok početka SZ.« 5 7 . Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. Nedostaci gantograma: paušalnost.3. 3. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). 57 @ .) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). Nezadovoljavajući projektantski menadžment. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. ali CPM je rašireniji u praksi. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . stariji. CPM) . ne može se ustanoviti). prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. posebni crteži). nedostataka (vidljivi / skriveni). ceste. Vremenski model je determiniran (tj. početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). čitljivost (prikaz proporcija vremena). pogrešaka u obračunu. planiranju. 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra .22]. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. dimnjaci i si. obračun kao dopuna AVA (raspis. pojmovi vidjeti DIN 69900.» s. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte.3.) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti.v. događaje kao čvor). manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. kontroli odvijanja radova. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. mehanizacije. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). sredstva za izvedbu itd. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane).kontrola. vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. na pravom mjestu).

utičnica TAD . Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. 3. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika.sudoper SPA . promjene. 3.wc V W T .77 1 1 L 2. aparat PA .63 WWH - - AAD - 22 1 w c . B + C I i 1. bet.47 N 15. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. 5.primjer) 55 .razdjelnik stana W W H .stropno grijaće tijelo G A D .69 19.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.umivaonik (B.prekidač S P .ne postoji . Planovi z a građ. Werner Verlag.09 1 2. Düsseldorf.4./WC 3. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr.utičnica za telefon W A . dio 1.grijanje vode Z W E . radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A.kada W B . 6) § 4 Izvođenje (br. arm. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. odgovornost. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre".izjednačavanje potencijala S C H . (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br.utičnica za antenu DB .utičnica za kuć.47 N N 4.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6.uputa § 12 br.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik .475 N 0. grij.363 2. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka. smetnje. F 0.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .36 2. 1985. N N 1.uputa § 2 .3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3.4.prisilna ventilacija W 604 Vent. d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br. konst.000 48. 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br.92 S > Visina m 2. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br.ne postoji 8 Otkaz putem A G . Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. 3.-sp.47 2. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . 6 7 Podjela rizika 12 Prijam . s. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek. • inst.zidno.4) W B S .-b(.475 N 8.interfon S T D .

T3. 12 cm. sa / bez armature Č .70 3748.T 4 . EP i.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. KG.70 3748.02 Količ. 12 cm. čelika. W.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. 1 odsj.60/DM 11. W.10 . tridesetpet 70/100 .0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB... 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.. beton. EP u tekstu 2. Dugi tekst 3.70 3748.60 -materijal DM11. čist. u dvostranoj oplati.-br. bez bet. 2) Zidovi 1.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 . bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 . za 1 m2 EP i.: tridesetpet 70/100 35. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.ostalo DM . u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10. 105. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35.rad DM 24.. B5" Primjer 1.2. . m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). EP i količine u tekstu i u jednom retku 2.T 5 (16) 35.10/DM . 1-3. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br.02 105. 105 m2 UM/S: DM 24. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15.1 str. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće . Količina i EP izvan teksta Poz.. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. koja se doprema / postoji na gradilištu..01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. VOB/B § 1 br. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed. odsj. 4. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. 2. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br.

5 o. § 15. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin.smjenski pogon 1 .smjenski pogon 2 . Red EleJedin.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. termin zavržtetka SZo 4 — S Z . LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI.Raspis Ustupanje Obračun HOAI.< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 .) Usporedba n Termin poč. god.. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ. termin početka SEZ = najkas. § 15. vremena (dan mjes. br.

događ. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. stup W1 403 Beton. završ. 302 104. stup P1 401 Beton.t ] w mu . u. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. 301 203.402 303. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br. stup W1 403 Beton.Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . 304 302 301. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. Z=D. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 . Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I .2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. + 1 . I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. 16112 1 4 m C H . 502 Najrani Najkasrliji Ukup.02 UNI 6 44¡56|48)60. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. •c CM Z = D. događ. £D— = •Su. Odnosi završetak. završ. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. stup P1 401 Beton. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. zavr. poč. vrijeme" poč. 403 401. od i • Zavri događ. 501 404.poč. zavr. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp. rez.od I do janje br. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ.402 403. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . događ.0.M U — « ü h Br. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra.

debljina žbuke.00 m. 59 . Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. a u Americi 40 palaca (cola) = 1. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. Tu se primjerice unose visina parapeta. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. 4. 7..5 zaokružena na 63.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2.5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2.5/2. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. točno 1. 8 9 1 0 6c m 3.25. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. grede. Ovakvi . 31.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub. širina reški. dr.15 odnosno 31. uz korištenje mjera u glavi obrasca.14 i VlO = 3. mjere prijevoja. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ.red dakle je: 1. npr. vezovi.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I . koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. H. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. širina prozorske klupčice itd. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš.. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova.5 .0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . 125 i udvostručenja broja 1 = 2.9 . Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. Geometrijski deseterodijelni NZ . stupovi. 1. Kienzle 1. a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. 250. 63. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). npr. 250.16 zaokružen na 3. 16. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve.2 5 d n i .02 :9 : prizemlje .: kamen. posebno u visokogradnji. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. 16. 1000 .OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof.ičeftja17.8 . moraju biti usklađeni i sa NZ. 4. prozori i tome slično. if o dp&n b p ss va o Weyeretr.1 2 3 . podvlake. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere .Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju. (?).metar. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. 125. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst. one su podloga za pojedinačne. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. zida = 25 cm = 25 cm..016 m. 8. mjera za debljinu nabijenog beton. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. Kofičma Maci 1 .1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n .ispunjeni obrasci daju podrobniju. broj n = 3. 48 . a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. tolerancije itd. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. 2. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. visina do vijenca. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . grube građevinske i izvedbene mjere.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). 500. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji. te u skladu s tim polovica od 125 = 62. VOĐENJE GRADNJE . pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis.5. £ < g > ( D X 1. 2 3.2 S 0 c i i i .2SOO mm Keinzle T. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . 8. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova.

mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. što opeci daje odlučujuće prednosti. s građevinskim normnim brojevima.5 5 7.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. Prema DIN-u 323. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4. mjera za debljinu zida od nabijenog betona .5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3. tlocrtne mjere postolja. 5 mm.2 x V reške = RR . 1.modul.5 cm. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.5 = 4:2:1. npr.5 mm Za stupce.5 55 57.nazivna mjera za duljinu opeke . zidarske mjere (bez debljine žbuke).5 60 62.5 85 87.3. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62.5 35 37. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. 181-187. debljina međukatne ploče.2. npr. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.1 Graditeljske modularne mjere. 73.5 65 67. =300+1=301 cm. red R10. 1.5 mm. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. treba ih odabirati u veličinama: 2. visine katova.5 40 42. Uz dio 1. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina.5 20 22. 1 mm. normirane prema DIN-u 4172. 8 mm. mjera 50 250x125x62.5 25 27. kao npr opeke.5 45 50 52. 1.6 cm. b.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu. 1.25 mm.2 i 1. 2 mm. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. mjera nom. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a. 4. NM = RR . izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice.5 90 92. 2 cm.25 cm.5 30 32. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm . sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). 2. 6. 1 cm.3 mm.5 95 97.5 mm ? 60 .5 80 82.naziv. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2.6 mm. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.2 mm.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. visine etaža itd.5 15 17.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2. 1. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s.5 70 72. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2.1. otvori prozora i vrata -» s. 1.5 10 12.5 cm i manje. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. Primjena građevinskih normnih mjera 4.5 75 77. 3. 4. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst.

Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom.50 m. sredine zidova itd. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. iverice i si. Kod zidnih blokova. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. za pokrov ravnim pločama.5 m. 2. 20.25 = 2.818 m.50/2 = 1. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. armiranobetonskih ploča itd.00 m. 1:12. Engleski i američki sustav mjera.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 .25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi.00 m. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. npr. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1.125 . a isto tako i gipsane ploče. čime se određuje položaj stupova. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama.25 m preuzet je 1942. Istu osnovnu mjeru od 1. troškova i vremena. 15. materijala.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 . čak i podne hasure. staklenih ploča.25. Red mjera koji proizlazi iz 1. Primjeri -> BOL.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . vrata.00 m. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2.5 i 10. valovitog lima.00 m (62. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. vezače. 25. 30.5 cm i pregradak kao 1. prozore.g. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. koji se također zasniva na 4 stope. prevodi se u metarski sustav kao 31. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . letve.50 m.00 m. prema tome. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. kranske staze i ostale elemente.0 m. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. 60. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake).25 m.. gdje su nakon velikog požara godine 1657. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 . Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta.25 m. 27.50 m). zidove. To je značajno pojednostavnilo. O 3. stropne konstrukcije. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka.krovovi itd.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. rogove. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. 7. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. pocinčanog lima s ukrućenjem. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. 80.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita.25 m. proizvedene na američkim strojevima. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza. 40. pa su prozori i vrata. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. 2. bet. Serijska proizvodnja. Pruska. rajnska i danska stopa. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. Najzad.00 m. treba uračunati i širinu reški. industrijske i skladišne građevine 1. 6.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. naročito ako se upotrebljavalo drvo. zastakljene površine.0.219 m) duljini 1. itd. 8. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1. krovni pokrov. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. 50. itd.00 m. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. 3. šed . Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. lakat 62. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1.25 cm. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije. i danas najčešće 125/2 = 62.75 m. Pobliže -> BOL. nosača. Zbog toga su građevne ploče.00 m. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta.75. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). 100. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina.25. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa.00 m.

> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr.®.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26. . Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. J i .> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu.) ne moraju biti modularni. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. vrata itd. . čiji su razmaci koordinacijske mjere.> h = 322=18. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. biti u sve tri dimenzije različiti.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. . Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. To se naziva graničnim odnosom. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. 0-©.12. prozori.> © . elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. i .).> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. stube. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. nosiva struktura.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. Ti razmaci mogu.) raščlaniti na djelomične sustave.> © . .2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. ovisno o projektu.

0 Osim toga.. 6. . Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . graditeljstvo. npr. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. 12 20. 4. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. I = 25 mm. postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu.teoretske baždarne mjere. "okrugle" građevine. ?7 71 . 6.red n = 1. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. 16 struko. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). 2..? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. transport). 3.Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3.1 ) • ( 5 .24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm.red 5.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . 50 mm i 75 mm. (9) . četverokut. trokut. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. elektrotehnika. za umetke i priključke s preklopom. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. 1M. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr.? T3 ?v ¿ 1 51 .

Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. specifična masa. Posljedica: potpuni slom temelja.0—.1 1 r~r r "I 1. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. 4124. p= 60°. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. Dubine temeljenja / iskopa. sa stručnjacima za geotehniku. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). DIN 4094. količine iskopa. kampada 7.— S 2 .05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. 4123. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. 4022.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1.. konzistencija. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . k a m p a d a _ i ' ••I 1.6H Poklopac od oblica min. rasprostiranju.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. vrsti građevine i podacima koji se traže. stišljivost. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako takva iskustva nedostaju. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. vlažnost. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). kampada / (6) Tlocrt . Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine.5 I. položaju i debljini slojeva tla.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. Broj i dubina ovise o topografiji.18196. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. GRAĐEVNE JAME. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom). potrebno je : pravodobno ispitati tlo. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. vodopropusnost. savjetujući se po mogućnosti. posmična čvrstoća. stanja podzemne vode. Opis tla (stijene) DIN 4022. /?=80°.6 H (-2 0. 4030. ROVOVI DIN 1 054. prosuđivanje.

60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.70 m 0.00 m 0.25 m 0. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0.80 do 1. što ugrožava nosivost temeljnog tla. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.85 b = d + 1.50 m preko 1.90 m 0.40 Razina podzemne vode preko 0. preko 0. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame. JAME.70 m do 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.00 m do 1.80 preko 0.40 preko 1. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.40 b = d + 0.40 m preko 0 . Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 .40 do 0.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.70 b = d + 0.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .40 S razupiranjem b = d + 0.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124. Mlazni beton na pokosima 0 .40 b = d + 0. ZAŠTITA. 9 0 m do 1.00 b = d + 0.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.

18303 Ako zemljište još nije razmjereno. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla.X © . Visine se mjere gradiranom letvom. npr. horizontira se i podupre na slobodnom kraju. savitljiva cijev punjena vodom. treba uključiti geodeta. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © . Što je tlo pjeskovitije. Prostor za rad > 50 cm . najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. Nakon provjere. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. Razulja je prožima. koje označavaju vanjsku konturu zgrade. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. polazeći od nanosnih skela -> © .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. Ravnjača -> (§).50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. blaži je nagib -> © . Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Izmjeriti treba i visine-» © . Nakon iskopa zemlje napinju se žice.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 .© . duljine 2030 mm.© . mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti.© . Građevna jama mora biti veća od kuće. jame Radni . kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. u različitim prostorijama.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196.> © . U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . 18300.

c) Učvršćivanje i zbijanje tla. temeljna ploča ® . Temeljenje na padini. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. razmak vibratorskih jezgri oko 1. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. bez veziva. Tlo se dosipava. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. 4014 .3 do 3 m.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1.5 m. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade.1055.). . Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. trakasti temelji -» ® .0-1. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi).a u betonskima 60°. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. b) Piloti za zbijanje tla. pijesak. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla. Stabilizacija cementom. Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . kalcijev klorid).ZEMLJANI RADOVI.5 m. ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 .r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn.kut nagiba padine. Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju.20 m. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. Linije rasprostiranja opterećenja . Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim.> © . Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054. sabijanje u okrugu od 2. drobljenac). količini betona i dubini iskopa temelja.80 -1. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna.

osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. sastav. 1 055. If --I ' . Predgotovljeni piloti. Brechtelov sustav 0. T1) • 'v . 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . Piloti izloženi savijanju. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . prostiranje. ugrađuju se u tlo zabijanjem. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom.e U. Mješoviti piloti. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. bušeni piloti .piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. tj. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . ispiranjem tla. oni se izvode kontinuirano. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 .0 m). Izrada i ugradba.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. • i-Ti. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. utisnuti piloti se utiskuju. položaj i debljinu slojeva tla. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. vibriranjem. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju.0 B ili 2x promjer pilota. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. Kad se temelji na pilotima.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. armirani beton. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. čelik. osno opterećeni piloti. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. zabijanjem itd. utiskivanjem. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. Temeljenje na pilotima. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. ali š 6. beton.s2dF. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. Piloti izvedeni in situ.

izolacijske trake za . U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama.> © .© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad.-Q a'cP. a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. naprotiv.o-Q . .@. drobljenac ili šljunak. 0 //A^áVkVV/A\y/. Kota poda \w ••o . filtarska obloga. n ° . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V.-Q-. zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom. \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. ' o . •o.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. Q ./ t Izmjena slojeva. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © .© . zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana.> © .

) Spojni element (drenažna ploča) Folija. o ••°.. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. element (drenažni kamen.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža). Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve. kontrolu. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin.20 >0. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima.50 >0.ploča.10 >0. Otjecanje Q u l/s . sabirno okno za ispiranje. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti. Drenaža nominalni promjer DN 100.. Je li drenaža iza zida potrebna. .20 >0.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. • 0 o: 0 O'-O .°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu.-. r . Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . tako da ne nastaje hidrostatički tlak. proizlazi iz slučajeva (?) .3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće.50 >0. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.10 >0. pad 0.-. ispiranje i odvoda.15 >0.

Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. valovite s kalotama.Jl. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7). Izvedba. ožbukan radi prihvata obodne izolacije.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 . nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . o .^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 .(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode. Ona najčešće leži uz vodu © .B . C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . bez premaza J^RV-i .> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor .Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. treba izvesti zaštitni zid. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla.oo -A^O ^ . vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. Termoizolacija nasipom. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode. bet. voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 . ' • ^ ^ K o Hf.© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) .5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu.-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18. .Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka. p l o č e . zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . ^ .ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500.

2) 16(1.0) Vitkost odn.5) 7(0.0) 7(0.5) 3(0.0) 30(3. travertin. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.8) 12(1. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.7) 10(1. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.9) 12(1.6) 4(0.0) 30(3. ali najmanje 30 cm.7) 50(5.6) 10(1.0) 22(2. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.6) 22(2.© Slojeviti kamen.4) 3(0.6) Grupa prema tablici B C 2(0.7) 5(0.0) 10(1.6) 6(0.0) 30(3.9) 12(1.3) 5(0.3) 16(1.0) 7(0. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.2) 22(2.2) 12(1. mramor).2) 10(1.2) 14(1.6) 16(1.0) 40(4.8) 8(0.6) 9(0.5 cm (travertin. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.0) 40(4.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0. zamjenjujuća vitkost 8(0.0) 30(3. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .0 m (visina radne skele). b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.4) 7(0. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .2) 3(0. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač.6) 4(0.0) 22(2.5) 40(4.3) 5(0.2) 30(3.2) 30(3. kvarcni porfirit.0) 16(1. zid od tesanaca.2) 16(1. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije. Za ciklopski zid (2).8) 12(1.3) 12(1.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.7) 5(0.4) 22(2. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.1) 8(0.2) 14(1. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1. sive sedimentne stijene granit. slojeviti zid.» © .2) 8(0. granit itd.5) 5(0. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.0) 7(0.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .2) 8(0.2) 3(0.) ne uračunava se u presjek.2) 22(2.0) E 6(0.6) 9(0.0) 22(2. ciklopski zid.4) 7(0.5 .8) 6(0.2) 2(0.5 puta veća od visine sloja. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.4) 10(1. © . Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.6) 22(2.2.8) 12(1. dijabaz i si. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.0) 40(4.0) 7(0.9) 12(1. bazaltna lava i si.0) 16(1.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.0) 16(1.2) 14(1.8) 6(0.6) 16(1.5) 6(0. mješoviti zid .0) 8(0.6) 4(0. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. (3).0) 6(0.4) 10(1.» © .8) 6(0.6) 9(0.2) 16(1. Obloga kamenim pločama debljine 2. nastao taloženjem.5) 6(0.7) 10(1. sijenit.0) 6(0.2) 16(1.0) 50(5.0) 50(5. niti manja od njegove visine.6) 22(2.2) 10(1.3) 3(0. diorit.6) 11(1.-» (10).2) 30(3. d) debljina (dubina) vezača je oko 1.0) 40(4.© .3) 5(0.3) 30(3. melafir. ©.5) 3(0. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom). vapnenac.6) 22(2.4) 3(0.2) 3(0. Vidljive plohe treba naknadno fugirati. Min.5 .7) 5(0.2) 15(1.7) 10(1.6) 4(0.4) 10(1.6) 22(2. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © . Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.5) 10(1.

0 6.0 x 3. vertikalno i u pravcu.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3. pri zidanju naknad. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.5 < d < 17.0 24.0 51.0 17.5x2.3 11.0x3.0 51. od plinobet.5 76.50 <5.5 >17.00 <8.00 36.1 11. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.5 11.5 63. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.5 Visina u cm 5.75 1. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.00 1.0 x 3.5 6. i 6.5 11.0 x 12.0 x 6.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .40 1. u 5. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.0 x 4. vodeći računa o pravilima veza.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.50 1.0 14.0 x 5.5 24 30 36.5x3.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 . 398. horizontalno 75 cm.0 30.0 36. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno. 1053. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.00 Zid za ukrućenje u 1.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2.5 x 6. do 4.5 Razmak um <4.0x3.5 x 12.0 x 12.5 17.25 <3. Preferentne mjere . Kad je dvostruki zid.35 2. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.5 17.5 14.5 x 2. 240) Debljine.5 17.5 Sa/bez zračnog sloja.2 7.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.0 51.50 <6. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara.0 6.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke. 106.

5 24 36.8 i šuplji 49.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere. 0 3 DF 24x17.625 0.2500 0.5000 2.00 4.8334 3.4375 2.6875 0.4167 1. 18152.750 1.885 2.9175 1.240 2.8333 0.00 0.3333 0.240 1.760 1.6666 2. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.6666 1.1250 1. zaliveno mortom n 0 (U 11.9375 1.2500 0.2500 1.8 37x24x23.5000 1.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .490 Duljine u m O 0.500 0.6250 2.875 1.510 1. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.865 1.635 0. zida u cm 11.115 2.740 1.365 1.8334 2.3334 0.50 3.865 0. treba predvidjeti serklaže.75 2.260 2.5000 1.75 4. O = mjere otvora.5000 1.750 1.75 3.3334 1.8125 0.125 2.750 0.385 1.5x23.1250 0.115 0.1875 3.6666 0.250 0. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.3125 1.625 0.625 1.0000 3.50 4.75 1.875 1.375 2.250 1.875 2.500 1.5625 3.50 0.115 1.5x17. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.00 2.250 1.250 2.3750 0.615 1. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.5 24 36.375 1.375 2.5x5. 18151.000 2.740 0.5000 0.0625 0.1875 1.125 0.25 0.135 2.375 0.2500 2.8 37x30x23.25 1.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.500 0.1666 0.5000 0.6240 0. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. 106.135 1. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).5 2 DF 24x11.375 1.6667 113 0. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.5x11.3334 175 0.7500 0. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.5x11.375 0.0625 2.5 36.75 5.25 2.5x23. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.635 1.5833 0. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.2 0 E NF 24x11. 18153.6875 1.5625 0.0833 0.240 0.7500 0.125 0.00 3.0000 3.010 2.875 2. 4 DF 8 DF 24x24x11.010 1.260 1.4375 0.0625 1. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.365 2.250 2.510 Slojevi V 0.3125 0.3333 1.990 2.125 1.5x24x23.1875 0.1667 0.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.490 0.8334 1. 1053.3 8 Stiropor 5 cm 5.50 2.3750 0.7500 0.000 1.25 3.4167 0.385 0.3334 2.25 4.760 0.990 1.625 1.7500 238 0.6667 0.8750 0.5625 0.750 0.8125 3. treba ugraditi serklaže.0000 1.125 2.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.0000 1.50 1.0000 1.135 0.385 2. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže. 399.490 1.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.5833 1.365 0.5 24 30 24 30 36.5 17.125 1.000 1.8 24.00 1.8750 2.1250 1.1667 1.250 0.5x7.3 8 o.260 0.1875 0.000 2.5x30x23.8 blokovi 49.5000 0.510 0.3 24x24x23.1 12 0 Blokovi od plinobetona.1666 1. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.885 1.0833 1.5x36.5 24 24 24 17.615 0.1666 3.3750 3.500 155 0.500 1.1666 2.5 11.0000 2.9375 1.

51) 17.50 m.5 i 24 = 1.5 4226 2 dio 13.00 š 17. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.5 312. debljine zidova. Uklj. dod.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer. Vrste zidova. „ „_. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11. obostrano ožbukanih \ D .(2). © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm.5" 17. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade.5 cm. npr. povećati za 2 m. zvuka. te horizontalnim silama. npr.„. npr. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt.0 Ei 5 13 23 1.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 .5 Š3. potpuno ispunjena mortom. plovuč. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111.5 cm.106.5 ¿8. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. ev. opterećenjem među katnih konstrukcija. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11.5 117. vertikalno korisno opterećenje uklj. 399.5 cm biti = 30 kN.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama. i 6. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1.0 E Š2. „. debljine 2 cm. Zračni međuprostor.0 E i 4 2. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s.!. 1 8 1 5 2 . na križanjima ^ 5 mm.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 .0 5 9 Ei 6 9 16 1.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. Reške s armaturom £ 2 cm.3 . eks.5 124 130 <17. počevši od 10 cm iznad terena. Debljina zida ^ 11.. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje.5 312.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand.50 16. Povezivanje slojeva sidrima -> © . do 4. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. škriljcem. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. ploča sa svijetlim rasponima = 4. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12.50 = 5. zidova između stanova i zidova stubišta. požara i vlage. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja.0 Ei 8 14 25 2. glinom.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. a za zidove od 17. etaže sa zidovima debljine 11.1053. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. vodi se neprekinuto do krova.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm. zračni međuprostor debljine 6 cm. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora.25 11. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova.5 i 2. dodatak za lake pregradne zidove p = 2.5 cm = 50 kN. 73. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. Čelik 0 ^ 8 mm. Armirani zid. 18151.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5. mort III.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline.25 m. prir.. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14.25 Zid za u 1. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. ali s poroznim agregatom 312. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. opterećenje vjetrom. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem.

Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova.© 10*. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 .11-0. izolacijski materijali. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima. Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. drvo.6-28. ziđe.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. gips. trska i glina. pluto.

. povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. armiran. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 . ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ .. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. « W//A ------U ^ .

> © .> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 .4545 48 45 55 105. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. drvo voćaka. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 . prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.3030 35 60.5 30 32. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.4 19.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.@. zidovi. hrastovinu. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © . 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.5 13. Pod.5 22.prekc 35.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . male prost.5 m. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260.5 26 104.4 65 50 58 90 90 71 88 6. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana. brezovinu. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm. Kolektor dima može biti od čeličnog.9090 105 Dvostrano otvore noOtv. DIN 1691. bukovinu. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka.90120 105 10S.5 27. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda. . odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © .4 58 90 71 88 6.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo.prekt 105.5 120 27.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.5 52 72 50 19.4 64 80 6.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova.4 65 114 114 32.

Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW.5-struke kraće stranice. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147.5 x h MJ 1. Za zajedničke dimnjake k 5 m. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. svaki otvoreni kamin. zidna puna opeka DIN 105.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . zidna puna opeka. puna opeka od šljake DIN 398. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo.DIMNJACI DIN 18150. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.5 cm. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. otvoreno ložište. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati. Za plinovita goriva ž 4 m . mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Ako su zidani od opeke 2: 13. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. kovačka vatra. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. duljina najmanje stranice 10 cm. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. dulja stranica ne smije biti veća od 1. opeka od šljake DIN 398. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. blokovi od plinobetona DIN 4165. šuplja opeka B DIN 105.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1.5 x h > 1. površine >100 cm2. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta.00 1.

: Orrrtšir. azbestcementnim pločama.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. Preporučuje se predgotovljeni opšav. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim). nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 .:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje .® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn. pocinčanim ili bakrenim limom. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . Izolacijska vrpca 2-31 m i. laki beton DSN 1 8 1 5 0 .

V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija.(2).. . gostionice i si. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka.2 m/s. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. hoteli. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. . bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke... priključeni na jedan kanal -> 0 . Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©.> © + © . .5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. debljina vanjske stijenke 2.3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. Količinskivza kupaonice. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © .V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal . a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . gdje je i zahod.1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. popr. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . . .

ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. hladnoća. vrsti i težini pokrova. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. vjetar. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. opterećenju itd. čelik. nagibu krovišta. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . snijeg).Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. način prijenosa sila. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. pokretno opterećenje. armirani beton). Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. toplina). Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova.

lom plohe krova) -> s. moguća i primjena oblica).KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. prijenos sila na vezače. snažno povezan.5 m). Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4. 80. konstrukcijski sustav. duljina rogova do 8 m. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca.5 m.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . treba poduprijeti veznike -» s. inače ukrućenje veznikom -> s. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . Pravilan. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. s kosnicima pod 45°. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. Koncentracija opterećenja u podvlakama. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s.5 m. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . duljina veznika do 4 m. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. 82 (§).5 m dvostruka je ili višestruka stolica. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. Ako je duljina rogova veća od 4. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta..

rjeđe smreka. ili od eternit ploča. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. ariš. 0.70 godina. duljine 1. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL . mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov.4 m. nagib 18° 2 Valoviti crijep.80 kN/m2.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep). Preklopi 8 cm.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL .60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0.55 I 84 . Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2. 0.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom.crijepa/m krov (biber .70 © Krov od šindre 0. bor. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber.2 0 cm.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR .45-0. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 . debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br.hrast.5 cm. užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su.Dvovodni crijep lijevi . debljine sloja 1 8 . s vrhom prema gore. na letvama razmaka 30 cm. 0.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR .25 kN/m2 Engleski krov od škriljca.60-0.Početni crijep za sljeme i greben desni FOR . težak pokrov.Dvovodni crijep desni TOR .2 -1. bolje 10 cm.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice.Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ . laganiji. 0. u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® . Krovni pokrov od šindre -> @ . 200 kao zaštita od vjetra i prašine.

reform ploče. deb.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . nagib krova. 1 6 . Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije).50 0..50 m.80 0. ali uračunate letve.30 0. Veća brzina tečenja protiv začepljenja. Limeni krovovi od pocinčanog lima. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.45 0. cinka itd. 88-89. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma.60 0. aluminija.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0.4%) (22.25 0.0 8.0 8.15 0. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj.55 0.75 mm. bakra. čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm.1-2.6 (0. Svi fazonski komadi za sljeme. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom.7 mm) uklj.50 0. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč.50 —i 11° ( 2 % ) h .).3 2 kg -Smjer pokrivanj.50 '/2 vala normalno Kornere.55 0.50 0. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom.60 0. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 . Min.60 0. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6.7.8-31.50 ' l— 7.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .5%) (25. bakreni lim. i* .7 m m Kuka za oluk: pocinč. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru. min. opšav ruba itd.00H -Korisna širina 91 5 8 .90 0. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ . razmak olučne cijevi od zida 20 mm. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj. pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. Debljina m m Trake 30-40 0. oplata 0.30 0. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0.2-2.60 m i od 1. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.0 1.5 tež.7 Metalni pokrov aluminijem (alu. 0. čelična traka preko 1 2 5 .63 mm) uklj.15 do 1. bitumen. oluk. savijanje itd.0 .5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0.30 0.0 tež 15.145 cm za ploče duljine 1.6 mm.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. Ijepenci uklj. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0.1 0 ° 2 0 0 mm. max.93 Ploče 2. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj.0 19 kg/m Zapr.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8.66) 0. titancinkom i pocinčanim čelikom. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. trgovački formati -» (?). formati Duljina m Širina m. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0. titancinka. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 . 13 uklj.9%) (29.6 mm) uklj.9%) (17. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.175 m za ploče od 2.1 7 5 180 preko 1 7 5 . bitumen.2%) 2 6 .50 0.55 0. 0.4%) (20.7%) (13.1 kN/m2. R a z m a k obujmica 2 m. korozije i smrzavanja.50 0.(2). podrožnica i vezača. bez težine rogova. -> © .25 0.0 0. Mort dodati kao 0. letve na oplati uklj. falcane ploče.45 0.

moguća i upotreba oblica).D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. Pravilan. moguć unutarnji prostor bez stupova. Koncentracija opterećenja u podvlakama.90 Presjek A . Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . dobro povezan konstrukcijski sustav. Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. preklop. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled).B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Te se konstrukcije mogu i kombinirati. inače treba ukrućenje vezačima.5 m). Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. prijenos opterećenja u osi vezača.

Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Veličina. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. 0 njihovu obliku. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade.

Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu. 4. slama i si.0) = 0. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min.08 m ji . dio 4) s .30/100 (v. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2.08= 2. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. 100 . 200 cm2/m. dio 4.n s (m) H .(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 . Da bi se odvela vodena para.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0.debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. tj.T^pc (9.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd .ventilacijski presjek 05 Au sljeme = . svaki veličine najmanje 2% površine krova. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. tablica 1 DIN 4108.L (8 + 8) 200 100-16 = 2.). to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi).Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL . stranica 7) sd = 30 x 0.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača.018 m2/m .5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au .0. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov.0 . ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 .0+9. DIN 4108.4 cm. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov.

10. mehanički pričvrstiti. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija.80° obično 6 0 ° . 3. treba predvidjeti u konstrukciji. sprečava stvaranje mjehura. Stambene prostorije 20°C. To je preduvjet za funkcioniranje sustava. Bitni detalji Slivnici s.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . može i šljunčani nasip.10 m2 • K/W 1.50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 .30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin.90° obično 45° Krov od škriljca.2).3 kg/m2 • Krovna ploća odn.@ moraju uvijek biti termički izolirani. provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108.termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . dimenzioniranje tablica (4). 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža.80 m2 • K/W 1.zaštitni sloj kao balast.120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0.50° Krov od škriljca.5%.215% £ 23%. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. 70% relativne vlage . 2.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora).hidroizolacija . 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. 3.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° .215 i 0. 90. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune.18 13 (%) -12 25 .(I). Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. 52143.4 5 ° Krov od falcanog crijepa. ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° .5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° .1 2 ° Krovna Ijepenka. u protivnom nastaju lokve.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0.10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° . 90 (5) -(§). Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje. trake) 8° -15° obično 1 0 ° . konstrukcija.. 90 (5) .4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° . temperaturne šokove. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). uključivši i granični sloj zraka. 3. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0.termoizolacija .ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). termoizolacija . 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija .12 15 . 90. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338.5° • 4° obično 3° . 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0.—\ Nagib krova -> s.zaštitni sloj. 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/. položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. rel.90° obično 5° .50° obično 2 2 ° . Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s.18338 Hladni krov s. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3.12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° .94 . spojene postupkom zavarivanja.215 m2 KAA/ 0.pa ne može doći do kondenzacije. utjecaje ultraljubičastih zraka. bolje 3%. Nagib = 1. Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. bit. priključci u dvije razine. Topli krov kao obrnuti krov: s. Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! .15 14 . Brtviti priključak na odvodnu cijev. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. bit. 100% = 0.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 .095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.hidroizolacija . Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja .7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama).2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine).15 23 . Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. ako je nagib manji od 10%.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat. mehanička oštećenja. 90 @ . dvostruki pokrov 30° . također priključak parne brane. dio.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1.0. Topli krov s betonskom izolacijom: s. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). Redoslijed sastava odozdo: krovna. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!).4° Prohodni ravni krov 2. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. krovna Ijepenka s 1. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.

nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) . granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć.Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom. min.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo". Dvoetažni slivnik. bolje dvoetažno _> •-n. otporno na pritisak -Brtvena prirub. Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl .Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka. bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom.Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . 177 Humus 3 0 . brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 .Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. umj< muviii vn lopiom Krovu. za pajriu branu rtvena prirubnica .3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak . "Compi* traka .Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina . 2 slivnika.& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.

' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . nema ograničenja primjene. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V .5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. 110 120. Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. koji se ljeti uvijek osuši. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. preveliki istak. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje . 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. nasipa keramičke sačme ili šljunka.5%. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. 90 Nagib > 1. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija. unutarnjeg sloja > 10 cm. važno za odvodnju.> © . Hladni krov . Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . Umjesto tablice -> s. 90 (2) primijeniti tablicu (3) . 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. analogno toplom krovu. znači "klimu barake". Redoslijed slojeva -> (§) i (§).u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača.Šljunak Alu. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%.bolje 3%. Prednost: brza zaštita od oborina.bolje je položiti ploče. lako je pronaći pogreške. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata.( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. naročito kod zatvorenih bazena. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. preko toga filtarsko predivo -> s. neprikladno za vlažne prostorije. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§).Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s.

Povećava ukupne zelene površine. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. na koji su se naselile biljke. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Poboljšava mikroklimu 5. st. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. Veže prašinu 8. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 .OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Građevinsko . suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. U Berlinu su oko 1890. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7.g.

Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu.2 0 cm 12 cm 1. Prirodno navodnjavanje: kiša.v. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. Kišenje. Kapljično navodnjavanje. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. ukrasno bilje.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova.v. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama. Gnojenje. lođama i si. Sve treba stalno održavati. parapeta i balkona. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . Zalijevanje. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. Vrste ozelenjivanja krova. .7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . Raslinje: livadna trava. drveće.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 .cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 .2 5 cm 14 cm 1.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed.v. zeljaste biljke.9-3. Ekstenzivno ozelenjivanje. 3. grmlje.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 .7 kN/m2 80-170 l/m2 . Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo . drveće. Mobilno zelenilo. Raslinje: mahovina.4 kN/m2 60 l/m2 .v. Intenzivno ozelenjivanje.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . grmlje. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr.15 kN/m2 40 l/m2 . Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi.2 0 cm 12 cm 1.v.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1.1 0 cm 10 cm 0. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. trava.' Razdjelni sloj . opter.

trakama. Zadaće: spremište hranjivih tvari. Sloj za zaštitu od korijenja. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . ostakljene kupole.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. Razdjelni sloj. zaštitni materijali. ^ 11 Vegetacijski sloj. Oni daju: stabilnost strukture. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . Zaštitni sloj. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— .-.vrijednost). ploče od sintetike. Drenažni sloj. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) .Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. slivnike.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja. Primjeri -» Q . Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. zadržavaju vodu i oblikuju tlo. isušivanje). Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. pukotine). reakcija tla (pH . rubne priključke. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. prozračivanje. dilatacijske razdjelnice. Filtarski sloj.Y:YXv/:\Y:\\v/^y. zračenje tla. oblikovanje nagiba.\-XY. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). hidroizolaciju krova (mjehuri. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. zadržavanje vode.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom .v. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. neravnine i progibe krovne konstrukcije. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM .| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. prodore (svjetlarnici. ventilacijske cijevi).\\'-. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac. drenažne trake od pjenastog materijala.

Krovni pokrov . dilatacije. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. Vegetacijski sloj . breza. 8. 3. 7. DIN 18195).fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. pa i mahovine i lišaji.0. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. Zelena površina i održavanje 1. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. zidni priključci itd. 6. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. slivnici. Krovnu konstrukciju.sađenje. statiku. 7. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. sedra.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. 11. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. 2. U načelu. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. funkcije. 12. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. pH . kao npr. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. 2. javor i si. naročito na krovovima. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. Filtarski sloj . 10. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. npr. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. hasure.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. 3. npr. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. V . 4. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike.daje biljci stabilnost. u širini od (prema DIN 1055. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. ploče). te služi za dozirano otjecanje vode.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. Zaštita od korijenja . Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . 10. skloništima i si.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. 9.* QP 5. u najmanjoj širini od 50 cm. Zahtjevi.) b/8 = 1 m = 2 m. šljunak. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. Drenažni sloj . primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. dio 4. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. konstrukcijske mjere 1. 3. ili siju odnosno presađuju kao mladice. Ovisno o opterećenju vjetrom. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. podzemnim garažama. 8. šljunka. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. 95 . Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. 6. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. krovne priključke i sigurnosne pojase. tj. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. 11. prodori. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . sijanje. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. ne smatraju se stranom vegetacijom. 2. plinova i vode. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . 5. Na tim bi mjestima. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. 7. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . 8.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. naročito vrba. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. Biljke koje se same nasele. . topola.

Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . čekaonice. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). skladišne i industrijske hale. Kroji se prema konstrukciji. vodonepropusno. ne truli. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. trokut. nadstrešnice itd. Primjena: izložbene. lijepljenjem. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. 40 m. krug. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. odbija pr~ ljavštinu i vodu. Vijek trajanja: 1 5 . upotrebljava se i za odjeću astronauta. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. Duljina do 2000 m. Primjena: izložbene. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. vodonepropusno. brza montaža. skladišne i industrijske hale. natkriti bazeni. mnogokut. industrijske i sportske hale. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). najčešće 1. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. Sikabran).GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. Širina = 45 m. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. spaja šivanjem. Primjena: izložbene. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. Visoka kakvoća glede svjetla. niski troškovi izvedbe 96 . propušta svjetlo.5 m.2 0 godina.3 m. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. Vijek trajanja minimalno 30 godina. vodonepropusno. propušta svjetlo. vijek trajanja 20-30 godina. paviljoni. visoka postojanost boje. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. -Tia*. Predgotovljavanje. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. sportske dvorane. pravokutnik. Primjena: spoj ne komunikacije. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. Težina: 800-1 200 g/m 2 . čelika ili aluminija. čelika ili aluminija: rasponi max. zavarivanjem. duljina neograničena. obostrano folije od ETFE. © . Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. nadstrešnice. presvučeno slojem silikona (npr.

čelične mreže od užadi. (5). Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. kabelskih sidara itd. Arh.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). (11) 2. stezne naprave 10. . 6 x 6 cm 8. © . 1983. olimpijski stadion 1972.nosivi elementi koji su i sami poduprti. Montreal Expo 1967. vodi se užad u obliku girlandi. (T) Njemački paviljon.—. G. Caragiannidis. strehama i si.g. arh. ® . 9. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. letva. ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972.> © . Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. (g). koja se zatim natežu i usidruju. 6. 4.. Kurt Ackermann i partner.sidrenih vijaka. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 .2. letva: 4x6 cm 5. lijevanih čahura.» ( § ) . čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. arhitekti: R. 1. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . najčešće kosih čeličnih stupova. u Montrealu izveden je na taj način . F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . u Munchenu -> (3).g.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11.5 mm PVC-om 3. (7).: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . Gutbrod. 7. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. preko pokretnih. Takozvani lebdeći stupovi . Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona.

London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund.> © . Michael Hopkins -» ® . Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija.© . Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. projekt: Koncertna dvorana. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. sajamski kompleks Dortmund. Richard Rogers .. Gerber i partner. potreban "lebdeći stup" koji je. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. Swindon / Wiltshire arh. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. Užad prenosi samo vlačne sile. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine.. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu.. Cambridge/GB. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 .OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. kao tlačni element. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. Dortmund . Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. natječajni projekt: Portmann. arh: Bechnisch i partner. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Echterhoffe.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Norman Foster Ass. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. Hugo.> 0 . arh. Vlačna užad je čelična. London . Stuttgart A A A .© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . izvrgnut izvijanju. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . Arh: Michael Hopkins i partner.0 .@. tvornica motora u SAD. slično kao kod mrežastih.

Pravilne ravne mreže trokutne su. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka .. a dodekaedar 24 štapa. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova.roštilj.» OSNOVE . Primijenjeno na pet platonskih tijela. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. te prema tome i površina. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 .PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar .V. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri.. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova.W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . © Prostorna rešetka . Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa.6. Kao i kod ravninskih rešetki.roštilj. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža.roštilj. štapova. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine.. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . kvadratične i šesterokutne. oktaedre i ikosaedre. 60° i 90°. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova.roštilj. dakle tetraedre.

jedno. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor). kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). prenijeti i male momente savijanja -> 0 . veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . ovisno 0 silama koje treba prenijeti. koju je razvio Mengeringhausen. 60°. direktno oslanjanje krovne opne.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. Essen (NK-sustav) 100 . samo jednoslojne strukture.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°. dvoslojne nosive strukture. 90° i njihove višekratnike.(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. jednoslojne strukture. arh. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa.(7). može i trapezolika geometrija. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. arh. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. direktno oslanjanje krovne opne. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® .štap. regularni čvor. veze vijcima neotporne na savijanje.i višeslojne strukture. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi.: Berg Detalj šed-sljemena. veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. direktno oslanjanje krovne opne. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja.i viševijčane veze. nego mogu. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". jedno.

upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . Ruter. klinaste spojke. 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 .^ B r o j pozicije stat. KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. Dortmund . 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. a dodatno se može nanijeti i boja. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. detalji -> © .centralni dio s 12 priključaka.Horde. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. proračuna ft kugle Priključni vijak i . Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . proračuna \ ^ 0 . proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa.® . U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. klina i obuhvatnog prstena s osiguračem.(5).1 0 0 m. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). Uglavnom su svi štapovi pocinčani. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor.

aluminiju i drvu. rebrasta ili kasetirana ploča. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. bez greda. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. Mogući mješoviti sustavi. različita predgotovljenost. vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. skeletna gradnja u čeliku. Masivna betonska ploča. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Visina stupova moguća i kroz dva kata. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove .© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). zidovi stubišta).3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. kao panelna ili skeletna gradnja. s poprečnim okvirima. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. zabatni zidovi. Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. najčešće kvadratični osnovni raster © . slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . Dvozglobni okvir. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). pa je potrebna kruta jezgra. Uporabivo u svim područjima visokogradnje. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata.slap).» © . Vezovi (košnici. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni.© . Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). masivne ploče (zidne ploče. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. Omogućuje velik broj katova. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. zglobna veza ploča u sredini polja). Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. s uzdužnim okvirima. prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . s uzdužnim i poprečnim okvirima. šuplja. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima.> © . Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . rešetke).

35 m. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .1250 mm. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. betonska stropna ploča.625 . Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ .5 cm. beton.48 m. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. čime se postiže krutost u popreč. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. bez oplate. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1. Debljina elementa 15 i 18 cm. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. Sloj betona nije potreban. povezanih vijcima.5.375 . širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški.20 m. pa je stoga vlastita težina ploče mala. duljina do 7. razmak rebara š 70 cm. betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo . (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. Širina ploča najviše 2. razmak prema stat.750 .© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 .2 6 cm.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta. grede). proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm.1000 . Raspon od 6. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. betonskih I .20 m. Širina stropnih elemenata 1 m. Debljina ploče 1 0 . smjeru ® Arm. širina 1. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja.Nabijeni beton- ž 1. najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). uz to uvodi vlagu u građevinu.profila (arm. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm.500 .

za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. donekle i na kiseline. polubrušene i brušene -» 0 .(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. polaže se na betonsku podlogu -» @>. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . Piljene ploče od vapnenca (mramora). Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. ^g^ Četverokuti s umetcima. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. 69/69. pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. 50/50. -» (3). 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 .( | ) . ploča. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. mozaika i dasaka -» @ . kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. 33/33 mm 20/20. © Kvadratični mozaik. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine).(§) Ploče od prirodnog kamena.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik.

Preporučljivo za vodozaštitna područja. Kruta goriva. Visoko zagađenje okoline. Obnovljivi oblici energije. . Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. Velika emisija štetnih tvari. Slabe mogućnosti reguliranja. visok godišnji stupanj korisnog učinka. 4755. Viša cijena energije. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. Plaćanje goriva prije upotrebe. Ovisno je o opskrbnoj mreži. rezi-. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . . . Nisko zagađenje okoline. Visoka cijena energije. energija vjetra. Ne ovisi se o uvoznim energentima. Nema troškova skladištenja. Niski troškovi održavanja. Tome pripadaju: Sunčeva energija. Mnogo rada oko loženja.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. Prednosti i nedostaci loženja uljem. Potreban veliki skladišni prostor. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. i . Strah od eksplozije plina.Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. o .r a c r t a li 21 i a m ta . Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . pa je potražnja za njima mala. ' S J 4—Kotao I im o . Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . rezu. Plaćanje nakon upotrebe. U porastu je grijanje zemnim plinom. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). Lako se regulira. L u ' S n i . 6608.Odvod -Povratni vod • r t a o .Kotao ~L Odvod . 4108.40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. Nema troškova skladištenja. / / / / / / . otpadne tvari (bioplin). Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu.r a o ^ i a r a a S . Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. 4756. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. Loženje uljem. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. TT rtm.25%). Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. pa državni propisi nameću visoka davanja. energija vode.. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. t o . Ovisnost o opskrbnoj mreži. r a . Prednosti i nedostaci krutih goriva. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. 44576 . p . U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Preporučljivo za vodozaštitna područja. Lako se regulira.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. 4725. 4705. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Niske cijene goriva.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. biološke mase (biljke). Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. Loženje plinom.

Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. nema skladištenja goriva.16 0. moguće je samo u posebnim prilikama. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. portirnice. stalna pripravnost za rad. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija. 107 0 . Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. nema otpadnih plinova.14 0. garaže. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. Akumulacijsko grijanje strujom.155 0. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. Tada se zrak hladi na prozoru.185 0. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%.zrak u prostoriji. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. npr. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja.12° 0.285 0. podni konvektori) ugraditi ventilatori.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h.34 0.306 0. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima.185 0. ovaj se oblik grijanja može regulirati. 107. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji. a ispod 20% (§).205 0. Da bi se povećao učinak. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . zbog visoke cijene struje. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 .09 0. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . Konvektori.44 0. Zrak se zagrijava na grijaču.21 0. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. zanemariva je potreba prostora. Nije potrebno ložište ni dimnjak.24 0. nema skladištenja. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777.345 0. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Trajno grijanje prostorija električnom strujom.255 0. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori.18 2 0. od 20% do 70% odgovara @>.48 1000 900 Grijanje strujom. Ako su maske metalne. Za razliku od podnog.255 0.12 0. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. crkve. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. čist pogon. niski troškovi instalacija. Konvektori ispod poda @ . niski su troškovi održavanja.205 0. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka.

Uskladištenje loživog ulja.5 mm) . ali se to može riješiti dodatnim grijačima.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. Toplinski učinak može. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn.PE-folija .a r m a t u r n a mreža ( 0 3. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko .f o l i j a 0. lijepljene. mreža za cijevi .posteljici od morta 30 mm . uz uglavnom razmjerno niske temperature. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja. 4 5 mm) . O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama. Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. uslijed kretanja zraka površinom poda.folija 0. ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala.f o l i j a 0. Podno grijanje. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama.p l o č i c e 15 mm u .p l o č i c e 10 mm.e s t r i h 4 5 mm . Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 . U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. čiji je obujam po 500 2000 litara. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki.PE. zidno grijanje.P E . estrih ploče 19 mm . Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm .P E . stropno grijanje.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. drva ili tekstila. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' .novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja.a r m . Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja. U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. lijepljene .psihološku ocjenu sustava grijanja 107 .p l o č i c e 10 mm. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća.2 m m -aluminijske lamele . (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. ali i zidovima i stropu. pri ukopanim spremnicima).m o n t . zanemarivala grijaća tijela. iznositi 70-110 W/m 2 . podnim konvektorima.estrih (visina iznad cijevi min. Do sada su se.k l i z n a folija 0. ili tapison . ovisno o vrsti podne obloge.h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere.vodilice . tj.3 mm .GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje.termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom.15 m 2 kW. npr. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. npr. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Prijelaz topline u zrak je konvektivan. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna .

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

Za kazališta. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. npr. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. Tome treba dodati prolaz 1. c. prema DIN 4740. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. ovisno o prigušenju. ispust sisanjem na strani hodnika. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek.uređaja DIN 4109". Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. ali moraju se moći lako čistiti. 24191.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). Odvodnja poda u svim komorama. s odnosom stranica do 1:3. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. a može biti i pravokutan. 7. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. f . Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. d.5-3m. e • nepokretni. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. b. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. Duljina u smjeru strujanja zraka 1. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL . Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. a isisava se na stropu. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. 24167.za tamne komore. dobar pristup.75 m 4. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak).Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG). Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%.0 m 3. d . a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. primjena naročito u industrijskim građevinama. rješenje je "kuća u kući".sami se otvaraju.0 m J komorne centrale 6. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. bolje keramika. s premazom koji se može prati.0 m ] 4. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . ožbukani. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . 24163. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke.0 m 3. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. Potrebno je redovito održavanje. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si.tehnički zahtjevi VDI 3803. s ispunom od mineralne vune.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. Rešetke za dovod i odvod zraka. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . 24151-53.5 do 2m za montažu i popravke.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . ploče od tvrdih vlakana ili lima. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Zidovi zidani.6 m. izbjegavati akumuliranje topline. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama.5 m l 4.

i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. npr. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. Opći zahtjevi: 1. Kanale svake godine treba čistiti. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. Nije li tako. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). bez vibracija. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. 3. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. općenito Pretvarač. idealne prilike za strujanje. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). . a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. 458-459. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. I. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. Bez cirkulacijskog provjetravanja. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . a ne zbog opće potrebe ventiliranja. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. kondenzator. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. Visokotlačni vodovi zraka. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. DIN 4109 2. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. Kotlove. Visina 3-5 m. paziti na podtlak. Izmjena zraka oko 15-30 puta. općenito Razdjelna komora. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. općenito Pumpa za tekućine. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). općenito Regulator. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. 4. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. općenito Prekiopnik. jačina buke š 30 do 33 fona. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. općenito ¿ © p Posuda općenito. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. po mogućnosti kružnog presjeka.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. Klimatizacijski konvektori.

.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). navodi se u Wh [=1.33 0. tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. "granični" sloj zraka. Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s.04 = 1.83 = 0. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . razlike temperature K (kelvin.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10.30 Vanjska žbuka 0.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k .04 1.83 + 0. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. zaštita čovjeka od previše i premalo topline. = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5).> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'. Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine.2 K 1/a a 4 % . Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§).1/A= d' • D'. temperatura °C. zračenjem i difuzijom vodene pare. 0.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome. Što je manja brzina kretanja zraka.95 km = § 0 . 1.4 0 = 1. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.ušteda energije za grijanje. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine. 123 .5 0. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .8 k D • FD + 0. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. vođenjem.). Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: . s t o j e manji taj broj. . krov (D). ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0.34 0.4K. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu.koeficijent toplinske vodljivosti .48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. = 10 A.udobnost. njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje.00 1/a.12 0. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.36 0. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline).015 Zid 0. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. prijašnja dimenzija grd). površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL).22 = 1. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108. 4 5 70 + = 0.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine.056 + 0.02 1/A 1/a. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. 124.33 bio bi odnos 0.02 1.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. (§).02 0.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W).04 (ako postoji vanjska obloga 0. što znači da je površina zida za 10.6 K 2. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. prozor (F).4 0 = 5. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).TERMOIZOLACIJA POJMOVI . Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid". primjer uz 1/A od 0.45 k između rogova = 0.13 0. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode.87 = 0. manja je i toplinska vodljivost.13 + 0.08). a prije svega kondenzacija vodene pare.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje).16kcal].. Na unutarnjoj strani elementa (1/a. 1 3 % .2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33. Količina topline. ožbukan k2 Rog + _ l i " A.7 = 0.

TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm.t. pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje. tj. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora.parcijalni tlak pare.2 173. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.2% 15. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v. unutarnji 2 cm) zanemariti. -»tablica (§)). Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal). tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare.14 = 10. posljedica je kondenzacija —> @ .0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp.7 mbar. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm.8% 28. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata. •Parna brana na pravom mjestu mbar . udio graničnog sloja zraka odn.9 40.0% 105 = 9. 12. izvana nizak faktor difuzijskog otpora. vrlo dekorativna na ružinim laticama. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi.9 125.6 mbar = 1 g vode/kg zraka).4% 60 25% 23% 21% 70 17. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine.3% 100. a s vanjske blag .4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. 12. X=max.5 cm. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s.» © .3 mbar Razlika 119 . Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani.8% 16. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .9 62.5 cm. Da bi se izbjegla oštećenja.3 88. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima.5. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor.7% 5.8 mbar 105 = 0.5 2 4 = H d 6 1. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku).20 .5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 . Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. u protivnom dolazi do kondenzacije . dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane. Unutarnja žbuka 1.1 5 7 8 0 % = 1.3 mbar / 23.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. 123). X=max. mogućeg. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0.0% kova u smislu parnog kotla . zadan pravcem protoka temperature. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa. 12. °C -10 . do granice pare („x") l mbar f 25 . Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.g.6 mbar H d 4. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11.15 .» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje. m). količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | .3 mbar / 17. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm.1 323. Kad temperatura pada. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max.3 mbar / 1 2 . prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. 89 i dalje). Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 .4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista.9 238. plinovito agregatno stanje vode.5% 30. loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi.3 mbar zrak 20°C. vani . želi li se to spriječiti.

S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. 123 © ) . jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi.12 1/y=1. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. sloj iznutra Ukupno 0. 125. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka. Kad je manji pad. Tipični su primjeri prikazani na ® . (ZZŽ3Z3 . Međutim.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. sloja termoizo. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. nego samo parcijalni tlak pare -» s. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1. 92 i dalje). Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . (—»s. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. faktor X smanjuje se iznutra prema van. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). Za vrlo vlažne prostorije (npr. Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m).- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. 124.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran.047 600 200 15 1. 123). U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). zr. 261-262). funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka).02 0.Hidroizolacija i— Termoizolacija . Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.0 0. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. 124).). Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov".5 Gran. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). Važno: termička izolacija. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. 92 i dalje. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. zr.04 0.120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane.

13 Blokovi s potpun.41" 0.12 0.06 0. bet.22 0.08 0.750) 500 (625. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.36 1.89"* 0.08 0.06 0.06 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.19 0.23** 1.20 0.30 0. viša temperatura). očvrsnut parom.10 0.17" 0.16 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.66 0.15 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.0 1.12 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija. 123) treba smanjiti.28 0.51 1.31 0. bet.07 0.06 0.08 0. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.68" 2.07 0.04 0.33 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .27 0.97 1.3%.75 1. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.63 1.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.25 0.09 0. Strop od arm.20 0.24 0.49* 0.21 0.12 31.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.09 0.12 a 500 "(625.06 0.50 0.30 0.56" 1.11 0.66 0.79" 1.15 37.09 0.16 0.43 1.57*** 0.60 0.750) T M 500 500 "(625.32* 1.09 0.08 0.17 0.22 0.82* 0.24 0.25 2.22 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .28 0.34" 1.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije . slojevi do parne brane -> s.10 0.750) Arm.34 0.99** 0. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.Kutnik .78*" 0.83* 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4. Arm.33** 0.07 0.34 0.30 0.750) t 2. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.42* 0.50 0.40 0.13 0.04 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.38 0.35 0.18 0.5 2.32 0.63 0. bet.26 0.12 0.14 0.99 0.750) 500 (625.25 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.07 0.24 0.06 Debljina (cm) 18.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.33 0.87 0. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom). najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka.15 0. bet. Armirani beton Arm.44 0.11 0.36 0. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.09 0.11 0.28 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.12 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.24 0.82 0.20 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .41 0.07 0.34 1.52 0.13 0.27 0.55 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.13 0.23 0.26 0.18 0.25 0.54" 0.20 0.21 0.79 0.11 0. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.34* 1. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.64* 1.66"* 0.70 1.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.750) ~ (625..95* 1. pjenobeton laki beton.11 0.10 0. Arm.22 0.26 0.29 0.10 0.15 0.16 0.09 25. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.14 0. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.18 0.04 0.10 0.85" 0.09 0.26 0.03 0.14 0.63* 0.69 0.

vrata .79 5.99 x 11. kombinirano.01 m2 m2 9. <40% 0. drvo.89 x 2.5 .12 + 10.39 x 4.55 m 2 134.60 Okvir grupe 1.26 x 1.26 m 2 1.12 x 3. investitor: Neufert 1.01 1.407 m 2 ^ 15%.2832 3.1 pojedinačni/dvojni objekt. 1 2 x 3 .46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.01 1.81 1. < 40% 0.99 x 3. sintetika.0121 .4 207.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.6 1. sintetika.9.99 A2 . DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.99 + 11.000 m 2 K/W 415.12 7.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.prozori ne sjever/zasjenjeno 9. 4 4 x 2 4.50 m 2 .51 x 0.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.3.40 1.01x2.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.2 x 3.33 m 11.50 m 2 3.39 + 10.01 m 2 .30 m 2 163.65 26. vrijed.99 + 1.( 1 .49 m 2 147.5012 .29 m 2 . vrijed.9.030 W/(m 2 K) 1.60 0.99x13.39x2. k v prema WSVO: 3. kombinirano.8.51 x 3.28 m 2 159. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .prozori ne istok 7.60) x 2.6 W/(m 2 K) 0.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.8 134.012 m 2 £15%.418 kWh/a 1.76 1.51 x 2.01 A4 Roditelji 2. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2. drvo.51 + 3.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.3.95 m 3 535.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.3. prozori.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.76x2.(1.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.12 1.39x4.eq: Vrijednost k: prozori.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.50 27. kF prema WSVO: Dop. vrijed.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.498 .40 1.06 m 2 .46 41.65 9.000 m 2 K/W 532.55 + 1.41 1. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.01 x x x x 1.26 + 3.01 m 2 8.65x2.26) x 2.4071 .8.610 W/(m 2 K) 1.000 m 2 K/W 0. 5 5 + 1.26 x 2.26 1.01) x 2.26 11.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .85 A2 Kuhinja 1.odbivši EG V3 UG 324.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.46 m 3 3.51 x 3.60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.7. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.6 W/(m 2 K) 0.01) Ukupna površina elementa: 143.9.41 m 2 -7.41 m 2 Okvir grupe 1.6 1. Ostali profili s atestom za kr do 2.218 kWh/a 0.76 m 2 .600 W/(m 2 K) 2.28 m 2 Dop.40 1.14 x 1 .000 m 2 K/W 0.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2./zap.50 m 2 11. Ostali profili s atestom za kr do 2.87 + 1.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.39x11. vrata .58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120.6 -3.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .51 m 2 1.odbitak .

0150 aditiva 2 Poroton .0 1 2. tablica 1 Element odgovara DIN 4108.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.350 P .67 0.80 kg/m 2 d [m] 0.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo.80.035 0.000 m 2 K/W 0.0 do 2.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. okvir < 30% ne sjever.000 m 2 K/W 128. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1. tabl.1 2.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.501 m 2 > 15%.040 25 0. 6.130 m 2 K/W 0.355 m 2 326. vrata-prozori ne jug 8.28 15 0. Ostali profili s atestom za kr = 2.180 600 5 10 80 250 1. općenito ne 147.726 kWh/a 2. bor.0 1 2.250 W/(m 2 K) 0.60 okvir grupe 1 drvo.0120 X [W/mK] 0.000 m 2 K/W 938.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.0400 0.1400 0. nagib krova > 15° ne istok 3. tab.585 W/(m K) 10.301 m 2 180.02 19.50 okvir grupe 2.04 10 2.040 m 2 K/W 0.6 1. sintetika.000 m 2 K/W 290. prostorna masaO.NB.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9. prostorna 0.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. sintetika. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid. zasjenjeno 3.040 m 2 K/W 0.0 W/(m2K) prozori.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.727 kWh/a 0. kombinirano. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.8 2.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2. neventilirano ne 159. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2.500 kg nema zahtjeva 128 .1 mm 3 Polistirol (PS) .300 0.000 m 2 K/W 0.0 W/(m K) 0.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.6 W/(m 2 K) 0.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.425 W/(m 2 K) 2.854 W/(m 2 K) 2.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima . 1 Element odgovara DIN 4108.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.0 W/(m 2 K) krovni prozor.532 kWh/a 1. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.498 m 2 > 15%.130 m 2 K/W 0. LM 21 2 Polistirol. Ostali profili s atestom za kr = 2.0200 0.12 50 1. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.283 m 2 > 15%.1 W/(m 2 K) 0.06 dix 0.500 kg 0.147 m 2 95.00 1.000 m 2 K/W 0.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. < 40% 0. kombinirano.000 m 2 K/W 0.blokovi W6 .eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.408 W/(m 2 K) 0.400 kg 0. < 40% 0. < 40% 0.3650 masa 0. [m2 K/W] 0.0005 0.160 0. sljubnice ispunjene. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.3000 0.130 m 2 K/W 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.šuplja opeka.781 m 2 0.70 okvir grupe 1 drvo.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.040 m 2 K/W 0.130 m 2 K/W 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1.060 W/(m 2 K) 1.

08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.600 2.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.600 1.8 100.5 0.86 m3 Grijani volumen V: 520.1 6.435 0.60 6.70 Ad 159.78 159.900 15.182 0. ne 26.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.130 m 2 K/W 0.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.000 m 2 K/W 0.0100 0.01 0.1.250 32.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.0400 X [W/mK] 1.91 kWh/a m .035 0.9 (Q'r + Q'L) .210 15 0.100 2400 0.28 kWh/a m .130 m 2 K/W 0.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.400 0.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.5 0.335 2.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.5 0.78 Ag 0.2 100.0 1.785 10.27 185.8 0.50 3.8 0. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. 1994.100 kg 0.300 0 0.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.0 15.58 0.0120 900 0.tvrda pjena (stiropor) 040 0.50 0.41 7.398 0.43 10.0 vrijed.0 520. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.170 m 2 K/W 0.6 30.7 0.656 W / ( m 2 K) 1.579 m 2 365.75 22.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.58 1.22 13. 129 .100 2400 0.5 0.2 0. tabl.58 Af 9.02 3.3 5.04 X [W/mK] 0.37 Sveukupno 0.28 3.64 kWh/a m .600 1.335 W / ( m 2 K) 0.58 0. izdanje od 16.000 1.0 520.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.21 Ukupno 154. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).040 50 3.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.357 Udio [%] 31.1600 2.0005 0. Q"H = Q'H/0.392 1.210 m 2 545. 1 Element odgovara DIN 4108.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.0020 0.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.607 m 2 17.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.50 31.300 0 0.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36. 1 Element odgovara DIN 4108.0 0.170 m 2 K/W 0. 1Element odgovrara DIN 4108.0 1.00 32. k * f [W/(m 2 K)] 0.200 0.7 159.01 8.130 m 2 K/W 0.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.0350 15 20 50 1.0120 8 8 100000 100000 0. tabl.35 147.06 0.0 1.040 - 15 pod na zemlji ne 11.500 kg 0.170 m 2 K/W 0.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .0700 X [W/mK] 1. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.14 56.: 4.040 m 2 K/W 0.0 58.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.000 2.4 17.040 15 2.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.14 0.03 1. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.30 11.58 58.656 0.01 4 Polistirol (PS) . 8.1600 2.05 11.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.785 0.1 30.50 28.400 kg 0.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .398 ATk [W/K] 0. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete. DIN 106/1+2.0 1.1 mm d [m] 0.0 29.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.13 kWh/a m . Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.443 m 2 464.34 0. : 8. Q'H-: 95.700 1400 0.06 0.839 0.37 kWh/a m : Q'h = 0. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.750 kg 0.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.(Q'| + Q's): 94.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.810 W/(m 2 K) 0.4 26.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.95 520.785 W / ( m 2 K) 1.00 1 Gipsana žbuka bez 0.5 Udio [%] 28.57 10.0 1. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18. tabl.6 31.400 P .5 5.000 0.

Q'HZUI = 30. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe). Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.435 0. topi. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.600 2.69 m 3 11.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ). 1. Međutim.50 1.99 Prizemlje stambene površine 95. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.99 (T) Presjek (?) 11.785 0. istok 9. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26.30 11. Q'HZUI = 30. = 4286.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9. A = 520. 0. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.44 134.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.3.78 2 H 0. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.600 0. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.70 1. st 1 II.335 0. godišnja potreba topline za grij. Proračunska zapremina zraka V L = 428.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305.50 1. Ap: Prozori.900 0.60 0.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija.62 kWh/a h sadržan u Q.' Vanjski zidovi 2 Aj.5 0. godišnja potreba topline za grij.35 159.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.5 I.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ. razlika elemenata građevine 1 1. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. 5 c m Krov 147.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).50 1.5 0. meteorološki podaci. -prolaza topline K.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 .5 Grijani volumen zgrade V = 535.565 0. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.28 1. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.389 0.za druga korištenja .TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94. BV -samo uz korištenje stana A*=149.0 1.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.0 0.0 1.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.21 Vanjski zid poroton 3 6 . 11 Vanjski prozon jug 8.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 . Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.600 2.58 Vanjski zid stubište .01 3.000 0.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171.41 3.37 m2 4 5 Max. dopust.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ .A*= .60 0.60 1.5.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.

glasovir (ujedno i zračni zvuk). na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo.nije ga moguće potpuno spriječiti. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak .0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama.vika . žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof.5 cm. kod savijenog vala ovisi o materijalu. s oblogom + 2 dB 131 . Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji.7 dB. žbuka 1.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja . Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. dr.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . izolacija od buke koraka — s. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača.5 cm. tj. a ako su u različitim prostorijama. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7).6 cm (el. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. Primjer zračnog zvuka: radio . ekspandiran).5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. mjerljivim u mikrobarima (|ib). tihi razgovor. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj.zrak . To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. rezonantne frekvencije. koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. G. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija).šumovi od instalacija . Gosele. 133. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. stiropor 1. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon).dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B).element . 134. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk).5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. to se postiže upijanjem zvuka -> s. laka ploča od drvene vune 2. motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si.zrak. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T). 132. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. laka ploča. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. prigušenje je zvuka dakako manje. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine). Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . Bellu). tlaka zvuka (|ib). dakle teškim debelim elementima građevine.element . pjenobeton 11. debljini sloja i frekvenciji. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv.

5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.2 1. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine. 131 © .2 1. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora. šljake.8 2 1. na koje se nadovezuju pregradni zidovi.2 1. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .4 1.2 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10.5 250 187. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.5 1.4 1.6 0. provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. potrebna debljina zida . Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.6 1.5 187.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f.prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja).» (5). šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.» (2). „ „ .ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.* s.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 . Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 .6 1.8 1.5 187. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .6 0.6 0. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka.6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0.4 1. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.7 1.0 1. puna opeka 1. 2 5 11. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .0 1.4 1.8 0.5 187. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca.2 1. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .8 1.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °.4 1.2 1.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska).0 1. a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.5 375 312. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 .5 1-1.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .3 I Gips 0. 2 5 P u n a o p e k a * .6 1.5 | 3 | |11.8 1.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .0 1. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1.7 1.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka. 11.5 I 2 2 |37. stoga granični zidovi između stanova.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka. . dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi .5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm.5 I 2 ' 2 . slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati.8 1.9 1.2 437. 0 Zračni zvuk .2 1.5 437. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 .> © .3 l M i Ukočeno . drobljene opeke i si. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.5 250 250 250 250 250 187. 2 5 112.5 111. ljuskom -> s.6 1.0 1.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. propisane vrijednosti . površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.4 1.

pokriven zaštitnim slojem. šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z .Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod .Estrih (podloga) za pod Izolacija i . zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka .vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije.Izolacija — Estrih (podloga) .ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. i preko toga estrih od betona.Pijesak. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3.Elast. npr. počinje li ona tek na razini terena. to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). pri čemu treba staviti Di > D2 2. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka. 133 . glina. reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica . Estrih je tanka kruta ljuska. proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). list 3). lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. Pri tome . Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. rub uvijek slobodno pokretan. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r.zbog utjecaja starenja . Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. anhidrita.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod.D2. Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © .

Ako se smanji refleksija zvuka.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke.5 m samo 1. kanali za smeće.75 sekundi = = 2. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja).•EZ] i i I I • I . priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid).68 = 3.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. dovoljne dimenzije. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. obuhvaćaju se dublje frekvencije. spavaća soba). Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A.1 m). • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2).05 100 m 2 zidova i poda • 0.. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8). zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija). bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. efekt zaklona = 17dB 134 .6 3. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. ako su prozori fiksni. vrijeme odzvanjanja dakle 0. osobito prozore i vrata. pomoću prigušivača zvuka. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. Primjer.5/0.4 29 A = = 0.suprotno od prigušenja zvuka . odzračni ventili u armaturama. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer.50 m uz 500 Hz (podr. Što je deblji komplet slojeva. 4 0 . akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si.idealno za privatne zatvorene bazene i si. zvučno izoliranim poklopcem gorača.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. između ostalog.00 m 2 3.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata. ^ V.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2.a = 30° h = 2.4 12. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. 2 0 = h/>. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a .2 0 .03 60 m 2 akustičnog stropa • 0.68. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko. nužan je atest. već samo smanjuje reflektirani zvuk.) ¿340/500 = 0.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. treba predvidjeti ventilaciju. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka .5 sekunde .4 • Konstrukcija. Za vrijeme odzvanjanja od 1. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. podnožje koje apsorbira zvuk). 8 1.. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. poboljšanje svih armatura. iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. . poboljšanje: spri- I 1 o n / . a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. polumjer jeke se povećava. g u m a B = z r a č n i prostor."v Akus. telefonskih prigušivača zvuka.2 6. I Kmg).00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. b) akustički izolirati vanjske zidove. Za nasipe. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. npr. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju.2 V. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka. vertikalni plinovodi.68 Valna duljina je h/7 =2. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke. npr nasipe. sred frekv.mora ekvivalentna 1. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru.00 m 2 29.

t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti..s n a ž n a teški zid slaba pobuda. Zaštitu od materi- Laki zid . P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . prema DIN-u 4109. bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—.ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge.p j e n e .> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . Pluto. V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e .5 N / m m 2 20 A k o to nije. A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. a d a nisu preo p t e r e ć e n i . Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . C j e v o v o d e . ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti.

glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. Nije normirana.1 3. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera.8 1. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1.trajanje odjeka. npr lin. do 50 ms. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka.5 1. subjektivno prepoznatljivi šiljci. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. . izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka.0 1.6 2. dramsko kazal. od kojih su najvažniji. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. Govor zahtijeva manje usporenje. p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 . Treba uzeti u obzir različite utjecaje. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora.5 1. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. razumljivost sloga. 0. . dok rane refleksije.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . dulje je Max.7 2. 3.0 Vrijeme 2. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. pojačavaju razgovjetnost -> (§).0 h. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje. ter (logatomi).0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3).3 i 1.163 V as S (Sabineova formula) 3. tako da su uobičajeni pojmovi .1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. kako se razumljivost ne bi smanjila. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon.razumljivost rečenice. Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini.

kad je posrijedi glazba. što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7).AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. Ako je nepovoljan oblik stropa. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 .Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. 138 (2) Berlinska filharmonija. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. Treba izbjegavati paralelne. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. neraščlanjene površine. Oblik prostorije: za glazbu su uske. jer oba uha primaju različite signale Uske.arhiva u Bonnu 137 . nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. 136 © -Govor . geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. visoke prostorije s raščlanjenim. npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s.

A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. niše itd. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori).. jednolike krivulje trajanja odjeka. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. 250. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. parapeti. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. 2 0 0 0 . 4 0 0 0 Hz. prema DIN-u 5 2 2 1 2 . Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). 500. 136 © znatno premašen. 1000. slično osobi koja sjedi. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. Dimenzije. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) .— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. Udio otvora. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. osobe. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. tj.

e - ] Brojilo za vodu. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . 57185 Otprilike na 50. mjesta na cjevovode. treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a .—. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . k r o v n i v o d o v i . z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. beton s priključkom Rub zgrade W | ! . štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez".GROMOBRANI DIN 48801. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e .) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. zatvorene balkone. npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. olučne cijevi i si. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . j a r b o l a . "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . zidovi i si. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a .> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . oluk. stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje.

t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). 5 mm jedne točke. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . ventilacijske cijevi i si .(£}.> ( i ) . krov priključiti na sljemeni vod i odvod . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m.( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k .5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 .— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama. nisu O d g o v a r a goli al- Glina. P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. poljopriv. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a .GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a .Aluminijska o b l o g a min 0. zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji . c i j e v i ili ploča. Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el.

u skladu s klasom zaštite.O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. a g r o m o b r a n a Of.U tom su području mogući direktni udari groma. u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . K l a s a g r o m o . _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. isključeni. vanjski zidovi i pod podruma zgrade.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. postoji neprigušeno polje odterećenja groma.> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov.

Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame.75 m. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira.75 2 5 2 25 2. pri uklještenju u zid > 0. Kad su ravni krovovi. kratkih i UKV valova. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima.5 3. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m.1 12. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. polarizaciju. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje.25 3. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene).koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća .koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . treba provesti statički proračun prema VDE 0855.8 28 7 24 9 20. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak.3 21 6 18 1 15. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. te za više područja TV valova. Kad su uređaji na jarbolu.0 2. srednjih. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. 75-ii. a uz to i tzv. valovi metarske duljine djelomično slijede. 140.

1 5 0 Reflektor. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. Visoka sjajnost (osvijetljenost). Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. parama P(W): 3 5 . uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. žarulja P(W): 2 0 . Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). vrlo dobra reprodukcija boje. parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 .5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor.1 5 0 Žarulja s halogenim met. Burggrafenstr 6.Geschäftsstelle.1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s.1 0 0 Žarulja s halogenim met. staklo može biti mliječno po želji. toplo bijela. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama.200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . parama P(W): 3 5 . pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu. DIN 5035 Radni prostori . žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 .1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo.4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 .> t n Umjetna rasvjeta. Lüdenscheid S v j e t l o s n o . srednje ili široko. Berlin ERCO Leuchten GmbH.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. mliječnost stakla ograničena.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA .7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . deseterostruki vijek trajanja © 143 . općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko. Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W).t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. Postfach. nema treperenja. parama P(W): 7 5 . nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 .250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 . reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. naročito u reflektorima.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 .1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . simetrično ili nesimetrično. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor. 144 (2). 5000 do 15000 sati. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje.smjernice "Umjetna rasvjeta". Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja.250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 . žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 . a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost.4 0 0 Žarulja s halogenim met.2 5 0 Žarulja s halogenim met. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG . Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im).1 0 0 Reflektor.

indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.. Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .zatamnjenim staklom . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .indirektna y750 cd/klm i Direktno .100 W Fluorescentna žarulja 18 . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim. otvor djelomično prekriven: .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .prizmatičnom lećom .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .300 W QT Halogena žarulja 75 .250 W = [I OT-DE n t .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.metalnim uloškom .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .55 W Žarulja sa živinim parama 50 .

nastavne prostorije. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. reflekt. muzeji. cijevna = Halogena žarulja s metal. parama. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. reflekt. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. galerije slika Zračne luke. željezničke postaje. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. galerije. šalter-sale. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. žarulja QR-LV = Niskonapon. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. aule. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. eliptični oblik 145 .cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. strojarnice. halog. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. žarulja.

prostorija za kretanje publike i za prometna područja. Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. simetrična rasvjeta 0 .indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda.posredna rasvjeta -> © .(9). Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. npr. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. © Direktno osvjetljenje. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. 30% posrednog). Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Zidna svjetiljka -> @>. podni širokokutni reflektori -> (§) . Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. pomoću filtra za boju i prizmi. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. Downlight . Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Stropni širokokutni reflektori. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. izložbene prostorije. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. prodavaonice) i filtara u boji. zidni reflektori s rasterom -> 0 . prostorija za skupove.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . B e z osvjetljavanja poda. Neposredno . Zidni širokokutni u nizu -» © . potrebna je relativno mala električna snaga. direktno . na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno .zidni širokokutni reflektori.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). Posredna rasvjeta -» (§). naročito one niskonaponske. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. simetrično © Zidni fluter. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. Koriste se halogene žarulje. Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 .

© .» ( § ) .mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. Zbog toga je 200 lx min. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . restoran. galerije Stan. 50. 75. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . 200.y. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. 500.8 1.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja.dT-19 5a ' rM. npr. Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°.Y.150. npr. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. laki 750 Vizualni zadaci. brojčana oznaka.. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 . razmak svjetiljki: b . 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. škola. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. .@ . Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) .6 Druga brojčana oznaka: 0 . Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost.y^ " © Downlight. npr. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. -» © . Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. 300. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. bolnica. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. tiskara. 2000 itd.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. brojčana oznaka. hotel. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. 30. 1500.100. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje.750. 1000.Y.Y^iV. ured.

visokopoliran Papir.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. poliran Aluminij. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. vap. Osim tih kvantitativnih kriterija. bijel Lak sasvim bijel Bakar. tamna.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. visokopolirana Nikal. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. zagasit Aluminij. poliran Emajl. beton. zagasit Aluminij. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. Pri reprodukciji boje. uzevši u obzir ekonomičnost. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. polirana Hrastovina. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. polirana Granit Vapnenac Mramor. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. zagasit Krom. visokopoliran Aluminij. Ograničenje blještavila 0 . čist. svijetla. eloksiran. sirov Opeka. prije svega arhitektonske kriterije. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. razmak d i kut upada svjetla a). Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta.tehničkih materijala 148 . crvena. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. Boja svjetla i reprodukcija boje s. obojen. sirova Cement. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). 144 Q). treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). visokopoliran Mjed. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . neutralno bijelo svjetlo (3300 K .

90 1. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx.2 0.40 0. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .1-0.90 0.55 0.5 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 .55 0.5 6 . u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W). 100 • 3 2 0 .3-0. Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja.75 0.60 0. stropa i poda (2).75 0.00 0. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .1-0.65 0.65 0. površina = 100 m2 i refleksiji 0. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .00 m k P. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .65 0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.75 0.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 . Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini). Za uredske se prostorije često.85 0.75 0. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .3-0.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.ffl.3-0. .4 0.75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.60 0. 7 5 (svjetla refleksija) 6. 5 / 0 .80 0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0.85 0.6 0. 5 . Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .75 0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 . 2 / 0 .Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m.3 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.7/0.45 0.5 0.3-0. ffl^.ffl. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.40 0.10 -13 .80 0. o .3 0.45 0.90 0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula . odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 .4 0.1-0. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.4 0.5/0.2-0. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .2 0.

sagovi Pribor za sport i igre. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. dvorane. prodajni centri Industrija. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. papir Foto. kupaonica. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. koža Namještaj. staze. ugostiteljstvo. hoteli Kazališta. pješačke zone Osvjetljenje vert. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. hobi. razredi. dječji vrtići Knjižnice. voće. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . povrće Riba Robne kuće. obrt Radionice Elektrotehnika. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. nakit Kozmetika. čitaonice Društvene prostorije Restorani. satovi. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. koncert. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište.

pletenje. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. čeličane. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. podešavanje. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. tiskarski strojevi. radovi na kamenu i pločama. keramika. jetkanje. izrada tapeta 300 Krojenje. mljekare. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. dekoriranje. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. sortiranje papira 750 Retuširanje. prešanje i jetkanje klišeja. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. prešanje. podrum itd. mješalice ili mlinove Valjanje. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. valjaonice. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. raspakiranje Klaonice. ručno i strojno slaganje. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. u kojima se roba traži 100 Sklad. litografija.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. poliranje stakla. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. gruba 200 Montaža. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. post. tkanje Šivanje. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. montažni radovi. prost. lakiranje. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. oblikovanje. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. izrada matrica 500 Ručni tisak. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. prost. pozlaćivanje. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. srednje fina 300 Montaža. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći.

oblikovanju boja. Prozorska stakla prozirna stakla. svjetao Celon.0 1. Stakla za dnevnu svjetlost. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom.3-10 3-5 11.8 1. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. bijel (zamućen) Celon.80%.6 1.0 Svjetlosno .0 1. izloga.3 2-3 2-3 2-3 2. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka.9 2.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . Viktoriaallee 3 .1 1. Svjetlopropusnost je 91 . obojen svjetlo žuto Pergament. svjetlog opalnog stakla itd. neobojen Pergament. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. tamno žut Svila. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. sigurnosno staklo. podrumske i tavanske prozore. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. žut (zamućen) Celon.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 . vrata. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost.7-2.f I I I I I . sigurnosno staklo. Klasa 2: građevno staklo za tvornice. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. s dobrom reprodukcijom boje. dvostruke ploče. plav (zamućen) Celon.75-3.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. bezbojno. sve vrste pisma. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene. namještaj. nagrizanje.5 1. bijela Svila. Dodatna obrada: brušenje. toniran Pollopas. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. naročito ako su dvostruka i trostruka. Heyestraße 178. ovisno o kakvoći.2-13. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. apsorbiraju oko 35%.5 3. a također i za vanjsku rasvjetu. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr.6 1. Postfach 20.2-1. Ono je jasno prozirno. Auf der Reihe 2. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi.1 1. Prema dr. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. Primjena' ostakljenje prozora. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). izvana matirano Prozirno staklo. natopljen Alabaster Karton. propuštaju 65 . kao obloženo staklo.5 1. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora). slično dnevnoj svjetlosti. obojena Pamučna tkanina Resopal. oblaganje.7-3. ornamenata i likovnih prikaza. razdjelnih stijena. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. jednolike debljine. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. s bijelom podstavom.9 1. bojenje. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 .2-5.95% svjetla. staklo za suhe ploče.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije.75-3.4-3. Svilena sjenila u boji.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. prodavaonice.0 10 6-8 6-8 4-6 2. poliran Mramor. informacije: Flachglas AG. sa smicanjem kosih zraka ® s. uobičajena primjena za kinodvorane. bitno naruši toplinska izolacija. slabo obojen Pergament. automobilsko staklo. kazališta. u grlu za standardnu žarulju).2-2.93%. uz malo smanjenje propusnosti. svile.8-3. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® .0 7. matiranje.© . PROZIRNA. pečenje. obostrano ravnih sjajnih površina. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). imaju. reklamu.1-2. savijanje.5 . Lauenförde Gerresheimer Glas AG.9-2. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. skladišta. STAKLO. za stambene i uredske prostorije.

0 1:10 28 ± 1. dimenzije Odnos stranica Max .0 50 300 500 10.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 1:10 20 245 300 6. akustično izolacijsko staklo. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.0 40 300 500 10.5) (8. ovisno o izvedbi.0 ± 1.5) (8.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 1:10 36 ± 1.1 3.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 ±2.4 ca.0 60 3. lijevano staklo. lemljeno izolacijsko staklo © B.0 1:10 22 ± 1.0 1:10 26 300 500 12.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.0 ±2.5) 1.0 1:10 32 300 500 10. duljina stranice Min. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.4 ca.4 1:10 18 245 300 6. Višestruko izolacijsko staklo pruža.4 1:6 16 141 240 3.0 1:10 30 300 500 12.0 ±2. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B. ±2. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. 30 Tolerancija deblj. staklo za zaštitu od sunca.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.4 ca.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 .0 1:10 24 300 500 10.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.4 1:6 18 141 240 3.0 ±2. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .0 25 185 500 3.0 1:10 32 ± 1.9 5 5 5 (8.8 1:10 20 280 500 8.5 20 185 300 3.0 1:10 34 300 500 10.4 1:6 20 ± 1.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.5) 1. 30 5 5 5 (6) (6) 2.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.4 ca.0 1:10 22 280 500 8. zrcalno staklo. spregnuto staklo s međuslojem).0 1:10 24 300 500 8.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0.75 kN/m 2 odn.0 3.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo. 38 4 4 4 (6) (6) 2. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.0 1:10 28 300 500 10.0 ±2.

5 1.09 1.5 3. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.40 0.31 1.6 1. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max. IZOLACIJSKO STAKLO .32 0. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.45 0. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu.50 1.30 1.40 1.primjer 154 .16 1.30 0. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra.5 1.4 2. DIN 52619. spregnutim sigurnosnim staklom. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.3 1. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).4 1.4 1. manji je gubitak topline.36 0. Reprodukcija boja označava se indeksom "R".68 1. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = . Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.vrijedn.00 1. Sunca.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .37 0.2 % 43 W/m*K 0.48 1. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka. zaštita od topline.4 1. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.14 1.45 0.4 1.50 0. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.55 0.5 1. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. S = T L /g. DIN 67507.53 | 260x500 1.4 1. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.30 0. estetika u oblikovanju. Osim dobrih svojstava solarne izolacije. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g).92 1.54 1. DIN 67507 u postocima.5 1. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.37 0.45 0. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.38 0. sivo ili umbralno.30 0.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije.6 1. standardno višenamjensko staklo ne postoji. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k. ipak. zvuka. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala. oklopnim izolacijskim staklom. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.4 1.44 0. Navedene vrijednosti k.9 1. Primjer: auresin (= modro) 40/26.09 1.23 0.32 0.26 0.38 0.43 1. odnose se na SZR širine 12 mm.59 0.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije.25 0.49 | 0. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1.3 1. 0/ 0//0 I 1.2 2.64 0. ovisno o tipu. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. požara. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča.5 1. takvo staklo s vrijednostima k 1.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.6 1. osoba i okoliša.4 1.4 1. Što je njegova vrijednost manja.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja .15 1.4 1.37 0.38 1.53 1. • gu(%) 0 _.54 1.34 0. jednostrukim sigurnosnim staklom.67 1.25 0.83 1.49 0. zaštita objekata. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.34 1.85 1. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo.56 1.4 1. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. DIN 67507. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%..

ljekarnice. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB . s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. Područje u cijelosti ostakljene fasade . Naknadna obrada "ESG" nije moguća.0 A3 Jednoslojno 10. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 . ostakljenje otporno protiv eksplozije . dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani.slovna oznaka D. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje. okretanjem elemenata . škola i dječjih vrtića. računski centri C 2 SA Galerije.0 10/10/4 I so 24. Max.B . na vanjsko staklo. Kod jednoslojnih A-tipova max.folijom. Žilavo elastična folija otežava probijanje. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max. Osim što osigurava od provale. ovisno o debljini. Klasa Sastav otpornosti Deb.0 225x400 9. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . VSG je staklo koje veže krhotine. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte.0 11/10/4 Iso 25. klinike C 3 SA Draguljarnice. neznatno se smanjuje.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. muzeji. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor.75 225x300 6.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. Max. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. dijelovi robnih kuća. djelomično i obavezna primjena. psih.0 225/400 6.Težins Max. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu. Prozirnost.0 Gore navedene max. npr.odnos šina str.5/10/4 Isc 24. energet.75 225x30d 6. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . . 6 1:10 1 6 jati.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo.C.popravne ustanove. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. povr. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine.slovne oznake A . te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K).. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.75 225x30C 6.0 9/10/4 I so 23.0 225x400 9. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile. Napada se obično izvana.0 225/400 6. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float . Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih. Prednapon se postiže termičkom obradom. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9.B3. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala).staklu. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada.0 225x300 6. najčešće tupih rubova.odnos Dodat. koja je za staklo uobičajena. dimenzije cm Max.Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.5 9. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta. Suprotno float . staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada.0 225X40C 6.0 1:10 1.ograde.0 225x400 9. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9.parapetna stakla DIN 18516 dio 4.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB .» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. povr. vrata i razdjelne stijene.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9.0 225x400 6. od "ESG" nastaju mali komadići. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena.0 225x400 9. robne kuće.0 1:10 1. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj .

00 225x300 6.9 2.9 3.50 5. sloma i proboja metkom. ljekarnice.86 0.6* 0.0 1.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.0 75 95 60 53 6.74 47/36 G l 36 40 3. robne kuće.0 1:10 0. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.20 3. DIN 52290.jednost čka cija boje.20 Max. prema tipu.0 4. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.5/10/32.75 6. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt. kazneno .9 2. g .0 1. g .0 1:10 0. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju.0 78 97 64 47 6.10 0.Akusti- Max.74 50/40 Gl- 40 50 3. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2.00 225x300 6. površina m2 1. duljina povrstranica šina Shading Max.0 3. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.86 0. -> @ Što je razlika veća.20 3. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče. jednost nost plinom reproduk.70 5.popravne inst.79 0.30 6.00 6.vri.75 225/300 6. svjetla cija boje.0 1.0 Max.60 3.50 3.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.75 225/300 6. dimenzija Max. antikvarijati.00 4. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © .0 1.75 225/300 6. krznarije. najčešće je veći i učinak izolacije. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. duljina Max. muzeji.0 4. energet.5/10/32.75 6.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile. i sigurnosna obilježja protiv probijanja.20 3.A^ustireproduk. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.jednost čna izolacija R w ispunj. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima..0 - - C4 45/30 G GH 9.20 3.0 77 95 62 50 6.0 4. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.0 72 93 54 55 6. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.0 78 Opć. odnos stranici Shading koef. Max.00 225x300 6. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .71 C5 53/42 Gl- 42 55 3. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.83 0.0 1:10 0. psihijatrijske klinike Draguljarnice. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.0 1.5 Iso Jednoslojno 32. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6. navedena za neki tip stakla.75 6.vri.75 6.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH).90 4.62 Oklopno staklo . (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć. jednoslojna izvedba 600 kg.00 6. ovisi o okolnostima.0 4.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte. površina Max.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . Klasa otpornosti protiv eksplozije.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom. svjetla plinom W/m 2 K % 3.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. površina m2 6. računski centri Galerije.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.00 225x300 6.00 6.75 5. dijelovi robnih kuća. povr- Max. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla.75 225/300 6. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.0 1.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32.

sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus.niemačko Staro . VSG. sivo.5 ±0. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. To je moguće samo ako je struktura plitka. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1.3 ±0.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. cm 150x210 A « » 3ijela. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. Prema statičkim zahtjevima. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. mogu biti potrebna i ukrućenja. d v o .staklo. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. staklo bijelo ili obojeno. kovano Sirovo sstaklo. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. 552.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. armiran 5 9 7 Arm. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. 504. armirano staklo bijelo ili obojeno.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . 1082. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. harmonika-vrata.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. 5 2 0 O r n a m e n t 521.2 ±0. staklo s parom mreža^ Arm. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . To staklo nije jasno prozirno. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica.5 Sjajno.( f ) . činčila. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. sirovo staklo bijelo.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. segmentna ili kružna vrata. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. ESG. žuta.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074.3 ±0. Ostale mogućnosti: klizna vrata. Nude se standardne i posebne dimenzije.njemačko k . bronca. od bočnih dijelova i nadsvjetla. 1082.

0 cm 295. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane).0 cm 95.u vapnenom mortu k = 2. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min. dobra svjetlopropusnost (do 82%). tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1. prozorska klupčica 6 . unutar.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .9 16 10 300 x 300x100 7.000 42 512 504 10 2.5 cm 200. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren.8 3. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.Sidro ili čep Ugradba s jednostr. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3.5 c m b a A b A = n.5 <6.2 W/m 2 K. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1.8 cm m s 6 5 c m min.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11. b + n2 a | n. b a a c STAKLO DIN 4242. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242. povišene čvrstoće protiv udara.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.4102-3. prozorska klupčica 6. npr. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija. To su npr.r-4—1 i 5 c a i Ili.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova .0 cm 135. bijelo ili u boji.0 cm 180.0 128 Ugradba s U . Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. balkonske ograde i terasne stijenke.0 cm od 2.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1.0 cm 215.0 cm 105 c m min.3 cm c = 1. rasvjetne trake. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1. prozori. npr.profil 7-Metalni L-profil 8.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.0 cm 24.5 cm 19.5 m 2 .0 cm 105.0 cm c = 1. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™. s oblogom izvana ili iznutra. •0.Dilatarijska reška.Metalni držač.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.8 cm 135 cm min.5 <1.0 cm 65. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade.9 W/m 2 K .18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.0 Optereć.5 cm Formule za određivanje min. svijetle razdjelne stijene. tvrdi spužvasti materijal 3. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika. npr. polumjer 11. polumjer Širina reške 24. difuzni i matirani. L profil 7 .5 cm H =A+ c + d d = 6. 1055.0 1.Klizna reška 2. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. polumjer 19.0 cm 370.Metalni U . bez obloge. vjetra kN/m2 <0.0 2.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.3 2. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja.

45 3. Amethyst.00 6. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.90 7. Posebni tipovi: profilit-bronca.45 1.60 2.5 (2) Zatvorena zgrada (0.( 1 .35 2.95 2. Topas. 146-506 i T T . Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.10 2.65 1.90 4.15 4.65 4. 202-382 159 .15 4.65 3.95 2. rebra izvana ( n m B = jednoslojno. 5 Vis. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.15 fL J ^"j65(85) 2.70 1.60 5.60 do 20 m L* 2.50 3.95 2. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .40 4. postiže vrijednost k = 1.10 2. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.65 6. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .70 3.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla . 2 5 .15 3.35 3. dulj. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1.05 3.55 5. dulj. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.35 do 20 m L* 1.oblika ili slično.80 3. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.75 5.65 2.60 1.95 2.8 1. Za ostakljenje sportskih prostorija.10 1.8 W/m 2 K.20 2.20 3.55 4. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.90 3.65 2.55 2. dulj.10 2. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.85 1.25 III do 20 m L* 3.50 2.60 2.90 6.90 2.45 3.75 2. 112-464 D = jednoslojno.30 2.25 4.20 1.00 1.65 3.85 4. proizvedeno kao U .45 3.80 2.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.7".25 2.20 do 100 rn L* 1.5.90 4. Prozirno je.profil.45 5.75 2.45 4.75 3.25 3.25 2. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika.8 W/m 2 K SP k = 2.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.95 1..25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.85 4.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij. Gornji rub otv.5 [i 2 .95 3.35 3.65 4. ."jantar" I P .35 2.40 3.85 3.10 3.65 2.55 do 8 m L* 4.50 3. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.45 5. .50 2.95 1.95 6.65 1.95 3.55 5.15 2. iznad ter r .15 1.95 5.75 3.70 3.30 3.20 5.05 II do 20 m L* 3.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.75 1. dulj. gdje su stakla izložena udarcima.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.( 1 .10 1.75 1.55 L_ V do 100 m L* 2.« .50 2.85 1.10 4.45 2.75 do 20 m L* 2.20 2. dulj.45 3.6 W/m2 K NP k = 2.05 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom.65 do 100 m L* 1. 308-488 E-l = dvoslojno.40 2.10 2. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.95 3. Nema blještavila u prostorijama.00 do 8 m L* 4.70 3.35 1.90 2.40 do 8 m L" 2.00 do 20 m L* 2.55 3.40 4.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r . presvučeno slojem metalnog oksida. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.60 4.35 4.40 j do 100 m L3.95 4.50 1.60 5.25 do 8 m L* 3.65 4.20 1.85 5.i m A = jednoslojno. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.15 2.75 3. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 ."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja.80 2.00 do 100 m L* 2.oblika e) Savijanje U .75 100 m L* 2.75 2.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 . Cascade.35 2. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .05 1.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.30 I do 20 m L* 2.45 3.40 4.25 2.65 2.50 2.

->(T) G . znanstvene radne prostorije.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI .50 dB (A) 4 5 . sobe u hotelima. prednapeto borosilikatno staklo. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30.G" Takozvana G . T90. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi. npr. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max. od zračnog zvuka L S M . ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. G60.0 m 3 4 35 .5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 . srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne.55 dB (A) 50 . mirni pojedinačni uredi.Om 1.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . knjižnice. zašt. Pyran.25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. prodavaonice. F120.5 m 6. G120.5 m2 1 1 1.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla.12 dB . akustična izolacija u visokogradnji. gostionice. -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. F180 T30.50 dB (A) danju noću 30 . liječničke ordinacije i operacijske dvorane.5 m 6. U slučaju požara float .4 m 2 3.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom.profilom i bez njega. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. čekaonice. visina elementa Max.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. kino Studio z a tonska snimanja 4 5 . šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. konferencijske dvorane i predavaonice. sa što manjim prozorima. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 .5 m 6. sazidati s U . po staklenom polju min.Om F 60 4. najviše do G60/G90. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. Obratiti pažnju na DIN 4109.Om 3. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade. crkve. Za svako "G . STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se. otprema Opera.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. F90.5 m 6.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 . Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima.34dB 2 5 . složena specijalna ESG .00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1.4 0 dB (A) 20 . T120. akust.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. G30 = 30 minuta).0 m 2 3. Prema DIN-u 4102.8m jednoslojno G 120 2. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara.5 m 6. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije.4 5 dB (A) 4 0 .10 dB 7dB Ocijenj vel.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 .39 dB 3 0 .4 m 2 3.4 0 dB (A) 4 0 .. širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova. T180 Klasa vatrootpornosti . T60. F60. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. kazalište.50 dB (A) 30 .8m dvoslojno G 90 9.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm.5 m 2 3.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe .6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.4 9 dB .11 dB 4 4 0 . G180 F30. G90.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 .

armature i sanitarni pribor.7. snijega i vjetra. rasvjetna tijela. 1. 1. Gradiva. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). propisima i smjernicama.5. PUR integralna pjena. ležaji (oslonci). 4. visoko su otporni na svjetlo. pričvrsni elementi. 2. 1.4. pneumatske i šatoraste konstrukcije. vrata.30 m. O.7 cijevi. 6. trake i ploče od mekog pjenastog materijala.4. ne traže održavanje. ljepila. 40 mm. 1. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. 6. 2.1 krovovi i krovne konstrukcije.4. posude.> © . pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . 1. 3. K . Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS .7 kuće od sintetičnog materijala. širina 1200 mm. armature i ostale primjese. 1. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. Kućna tehnika.5 m. 5.) 1.6. doprozornici i pribor.60 m. 3.1. 2. folije. 5.3. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. građevne materijale i predgotovljene elemente. arm.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom).. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. dakle zapaljivi.0 m. a neki klase B3 (lako zapaljivo). rasvjetna instalacija.6. može biti i folija na čeliku. Komercijalni oblici ( T ) .65 kg/m 161 . staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode.5. elastomere (trajno elastični).laki beton). kapije i pribor. Plošno (ljuska) 3. 3. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi.1.5. 4.4. 1. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. dijelovi okova. uređenje. granulirani . Elementi građevine. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm.2. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). 16 mm. grijanje.5 m. stak. poluproizvodi. stak. pletiva.2. duljina za ostakljenje krova 2. lako se obrađuju. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. 6. svijetli krovovi.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. primjene: 2. Dvostruke ploče s rebrima. 2. OsannstrafJe 37.) 2600 kg/m A Sendvič . 1. 2.3.8. elektroinstalacija i pribor. 5. građevinske ploče i trake.4. 3. Dvostruke ploče s rebrima. 2.2.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1.3. ukočenom drvu -> (3) itd. brtveni materijali. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. tvrdi pjenasti materijali. obojeni su. Industrijska dorada kemijskim dodacima. 6. 4.1. duljine 1. spremnici za gorivo.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). niska im je toplinska vodljivost. 2. namještaj i pribor. sanitarni objekti. 3. 6.2.1. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). prostorne ćelije. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo).00 m. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski.5. podne obloge. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). brtvene trake.1 sanitarni dijelovi.obložni materijali za sportske površine. pneumatske membrane (0 do 74 m) . 6. moguće i veće duljine. 2. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m). 3. kamini. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. dr. netkani tekstili.5. oplate i pribor. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. silosi.UP (do 40 m).3. 4. profili (bez prozora). strop. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode.6. punilima.5 m. za vertikalno ostakljenje 3. tornjevi. vlak. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. ostali sitni dijelovi. 2. ventilacijski pribor (bez cijevi).(§). prozori. Oprema. krov i pribor. 3. 4. Konstrukcijska primjena. veziva za žbuke i dr. u prahu. GF . 4. 3.3.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. 6.2. Pomoćna sredstva. Petra u Rimu (1585. svjetlopropusno -> ( 3 ) . vanjski zid. mala im je težina. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. unutarnji zid. sitni dijelovi i d r : 3. trake. 6. bazeni. stubišta. crijeva i pribor. s oznakama. Crkva sv. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič . kod svjetionika).2. 2.6.

ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. Nagib Zemljine osi od 23.5° viši nego 21. 180° = jug. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12.5° = 15.valovi 10 Infracrveno 1013. za nastanak dnevnog svjetP la. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . Svjetlost. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . Sunčeva deklinacija -23. 21. Sunčeva deklinacija 0°.5°. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10". Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. prosinca za 23. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. ožujka i 23. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu.5°.5°.00 sati (a s = 180°) za 23. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. Kut azimuta -a. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. koji oko može osjetiti.5° niži nego pri ekvinociju. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°.5). 0° = sjever. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q .Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. rujna.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 . (4) Visinski kut -ys 162 . duga itd.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). lipnja. Položaj je Sunca u podne 21.5 = 62. Sunčeva deklinacija + 23. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. dakle 39° +23. između ultraljubičastog i infracrvenog.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. tj. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 .5°. ožujka 23. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. 90° = istok. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. dakle u 12. a 21. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. neovisno o različitim nebeskim prilikama. većega udjela crvenog svjetla. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. rujna u 12. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke. dakle 39°-23.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. rujna Ekvinocij Godišnja doba . nasuprot tome je položaj Sunca 21. Astronomske osnove: Sunce. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.5°. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. ožujka i 23. 21.5° Ekvinocij 23. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). valna dužina. ožujka i 23. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). npr. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). tako su npr.

Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . sjevernu i južnu Njemačku. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). Položaj Sunca. npr.. u 12. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE .dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). Aachen. 21. 3. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje.9.00 sati. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. npr. zalazak Sunca u 18. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). 23. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište.00 sati i a s = 270°. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). a zalazi istoga dana u 18.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. za 51° SŠ. rujna Sunce izlazi u 6. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . 9. Koln. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. izlazak Sunca u 6.00 sati pri a s = 90° (istok). odn.00 sati. Primjerice u Kasselu 23. 15° istočne dužine).00 sati-» Q] 163 . Da bi se odredio položaj Sunca. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. y s = 39° u 12. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. u mjesecu). 8° 39' ID.

toplinu. topline itd. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. treba prikazati za 21. zrake. zračenja. 51° sjeverne širine. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. stručni odsjek arhitektura 164 .panoramska maska: Za sjevernu.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. dobu dana i godišnjem dobu. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju.. ovisno o zadatku. kompasa. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. podlažu za određivanje svjetla. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. postoje sljedeća pomagala: . svaki se utjecaj na okolinu. svjetlo. a isto tako i zenitno zasjenjenje.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. za urbanizam. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§).00 sati. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". zasjenjivanje. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. . dobu dana i godišnjem dobu. 163 © + ( § ) . kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. . Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. ožujka u 16. visinskom kutu. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. ovisno o orijentaciji zgrade. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu.

na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. kao i zbog vodene pare. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka.0 2. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake.38 do 0. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. oblačno. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. trajanje osunčanja.5 pm u području vidljive svjetlosti).5 3.200 W/m 2 .78 pm (maksimum je pri 0.30% S 000 20000 80100% refleksije.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj. Tijekom većega dijela godine. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. tj. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0.78 do 3. stanja neba itd. Podaci prikazuju samo makroklimu.800 2 0 0 . lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 . "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. rasipanje.38 jam. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine. refleksija i apsorpcija zračenja.). Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. djelomično oblačno itd. vidjeti sliku (§). (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. tmurno. npr.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu.0 6 0 0 . Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. za nas tipičnom. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla).S ® « 2. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°).0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. usporedi 1 I Jt 0 O. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. kao npr.2 do 3.2 do 0. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama.0 (im. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. O.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla.

Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH.. . navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. .zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. dio 2.* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja.) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr.kolovoz. ® prikazuje ". pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. od susjednih zgrada. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba.. u vatsatima/m2 dnevno. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika".DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. npr. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . .. unutarnji termoakumulacijski zidovi. lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . solarnih ćelija . U DIN-u 5034.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. / / Y* 0 i" 1 .primj. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih).. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. pomoću kolektora. može se dobiti kao energetska veličina. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. topla voda. navodi se globalno zračenje za oblačno. ) . Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja.» ® Obrnuto. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . vedro i "srednje" nebo. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni." pri vedrom nebu..horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. X \ \ \ A / \ ' / . U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. koje treba odrediti za lokalno korištenje. -> Q Q 166 . mjesečno ili godišnje. Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx). ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . . izraženo u W/m2ili npr.. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). ventilacija itd. ur.

0.trajanje osunčanja Toplotna kaskada . U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. dio 2. 2. istak oko 90 cm . preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom. 1 2 . akumulira i neposredno predaje zgradi.25 0. 4. Materijal zrači u svim smjerovima. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. ventilirane straga Žaluzine. ta se solarna energija pretvara u toplinsku. npr. 1 7 . treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo. Tok topline stvara se razlikom temperature. reguliranje i raspodjelu u zgradi. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). grmlje itd. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini. specifičnosti materijala i oblik zgrade. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. gradivom. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno".6 0. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr.> @ . vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0.principi (3) QQ Kolektor © z 1.fleksibilni sustav grijanja (komb.4 0.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .5 Preporučene max. Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2.4-0. ostakljenje prozir. predaje se više topline.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja. Što je razlika temperature zida i okoline veća. šljunak ispred zgrade . staklon 0. grilje.17 0. 3. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) . Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost. pomične lamele. ostakljenje prozir.(drveće.12 0.. jednostavna mehan. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi . staklom 0. tab.25 0. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. pri čemu se oblikom zgrade.event.20.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°).14 .svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini. pretvaranja i predaju topline. u 2. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © . Tako zagrijani zrak diže se uvis.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr.) . pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. biljke . Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. rolete.7 0. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 .3 0. folije Žaluzine 0. fizikalne zakonitosti. općenito 0. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. ventilirane odozgo ili sa strane Markize.svijetla do srednja obloga poda .8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. y A Proizvodnja topline. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline .poprečna ventilacija otklopnim krilom . okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) .dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0.event.» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje.7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) . ovisno o razlici temperature. grijanje zrakom i toplom vodom) .8 Trost. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. lođe Markize. 1.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije .0 Ostakljenje 9 Dvost. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. solarno izolacijsko) 0.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0.0 .25 a za lake 0 .

faktor izgrađenosti . difuzno zračenje).stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 . Velj. Referentna površina i irdr. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v.faktor osvijetljenosti neba .» @>. D m i n . Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea). Svi. Ožu. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). pri (Dm) min ..zasljepljivanje . i jednolikost). Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti.0% 7. Međutim.> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4.» @>.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva. 168 . prostorijama .0% 10.DH .4 % . ako je D = 1%. Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.1. npr. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla .faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 .faktor unutarnje refleksije . Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%).: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7. u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. točka u najudaljenijem dijelu prostorije .0% 14% 2. Srp.> (33) D m i n .0% 5.» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 . osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut.175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: .Faktori redukcije: i . treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle. Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. Tra.za prozore na dvjema stranama. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight . točka sredina prostorije . Ovdje znači: . Danje svjetlo Sij. širine ovisno o dobu dana i godine -» .2 % u rad. Stu. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. .1 % u stamb.85 m iznad kote poda.fr. Lis. u rad. 75. D = (Ei : Ea) x 100%. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima. Z a sada o tome nema daljnjih podataka.jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a . osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. Lip. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima.prljavština na ostakljenju k3 . (Ei = D x Ea/100%). Pro. Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0.Factor).zasjenjivanje.DV .upadni kut danjega svjetla. . Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). Kol Ruj.jednoličnost .> © . prostorijama: ref.0% Jačina vanj. Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti.DR . prostorijama: ref. npr.

0.75 3.25 m 2 t> 5 m F .25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.75 3.50 m.07 2.85 2. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada.20 m h8 £ 0. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .3 m t S 1.0 (0.75 3. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.75 3.75 3.gubici svjetlosti: staklo = 0.1. npr.55 x širina prostorije.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 .D% = 0.95 . veličina prozora. .hp := 1.6. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.1 • A / m 2 i 0. dubina (t) = 6 m. pod = 0.35 m 5m | 7m 2.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.9 za sredinu stambene prostorije.5 m u bolnicama) 1.25m i © .55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.75 3. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. vizualna povezanost Položaj.75. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 . ako je: h s 2. ®.širina prozora = 0. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.85 2. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 . Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.90 m b F i 0. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem. 5 0 m c .50 m t i 6. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.3 • A F .oblačno nebo. konstrukcijski elementi k1 = 0.85 2.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera. treba.85 3.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2.85 3.30 m hB ž 0.90 m bF * 0.75 3.7.85 2. .50 m 1.75.DANJE SVJETLO Svjetlost. . ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0.2 . . To je obuhvaćeno u DIN-u 5034. kao z a stambene prostorije.85 2. .55 • b ^ 0. strop = 0.85 4.16 A b F • h F / m 2 ^ 0.5 m 2 e F = 0.46 6.1.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.0 m T ^ Kl) hFž 1. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .69 5.85-1. razmake zgrada.07 - m 2.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 .83 5.2) . minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®.18 - DIN 5034.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0. paziti na upad svjetla. prljavština k2 = 0.50 m 1.75 3.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3. među ostalim.refleksija: zid = 0.

25 0. 6 Drv. Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.1-0. i va[ 0 . 1 0 % je na južno strani previše. elementi konstrukcije).25-0. od pij.00 Smeđa Fino 10.ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti. .. . na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući . višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba.1 Nap.zaštita od bliještanja .1-0. . reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.66 Zelena Plava Vrlo fino 5.0 . tj. roštiljima ili si.0 . Svjetle Op.6 0.3-0.» ©.( .05-0. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6.izvana.zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).55 0.Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred. -> © .1 bis 0.25-0.stupnjevi refleksije (vrlo visoki). Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen.iznutra. . kriteriji kakvoće TL . Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .4 DANJE SVJETLO -»OD 0 .zaštita od sunca .15-0. Sažetak. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: .4 0.15-0. 5 . određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©.15 0. opeka Žuta opeka 0. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.* Q0 170 . .bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije. Stupnjevani. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti.15-0.5 Bijela (sred. . stupnjevi refleksije. 2 5 .ne smije biti neposrednog bliještanja. ovisno o vrsti aktivnosti.45 Jačina osvijetljenosti.15-0. Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade.2-0. .površine bez sjaja.višeslojne odnosno stupnjevane fasade.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB). .5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0. prijelaz iz interijera u eksterijer. ..5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.1-0.33 2.2 0.4-0. .0 . .rasporedom prozora.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.usmjerenje svjetla zaslonima. 7 . fino Danje svjetlo D°/c 1. površini Tamne Srednje Svjetle 0. pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . 7 5 Siva Cma 0.4 0.00! 0.1-0.zaštita od sunca.3 0. 0 .uravnotežena raspodjela danjega svjetla. 6 5 Ziđe Crv.

Pogled. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. među ostalim. Eventualno TEB na prečki. odn. Dànska Bauhausarchiv. Pogled u eksterijer je očuvan. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu.a DANJE SVJETLO .» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. .preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> .7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. staklene opeke. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth.priguši gustoća zenitnog svjetla. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. Osnove . naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. iskoristi sunčana energija zimi.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. ploče prizama su zrcala. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m.preusmjeri posebno difuzno zračenje. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla).ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. muzeji) -> Qp 171 . . Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. Carolina. . Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg.staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. da se to svjetlo posredno koristi. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. .izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. S. Solarna stakla. München Dvorana umjetnosti. . Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. Paul-de-Vence Uffizi. Zrcalne. . usmjeravanja svjetla. sljedeći sustavi -> @ : . . Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p.

Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. Ei = 200 lx).kartoni ili papiri različitih.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. svijetlim. mjerno . Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. mora bočni prozor biti 5. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . . Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru.-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: . To se može izvesti na temelju crteža ili modela. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont). Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. širini i visini. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . folija ili si.kriteriji kakvoće danje svjetlo .nadsvjetlo .3000 lx. translucentnim stropom. na tokove danjega svjetla.tehnički. kompjutorski. to je pri "nadsvjetlu" drugačije. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. o duljini. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. matiranim. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. DV.proporcije prostorije . Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). odnosno za "zgradu koju treba sagraditi".faktori redukcije. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . a samo 50% tog svjetla u bočni prozor.5 puta veći od otvora na krovu. Treba li na referentnoj ravnini (0. Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. koloristične efekte. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. tj.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. . analitički. grafički. jačine osvijetljenosti. po mogućnosti pastelnih boja. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . dimenzije prostorija itd.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla.gustoća zenitnog svjetla .odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%.

Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max .vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 . Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. do odnosa 1:1.5 10- 50- SI 0. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn. Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja.5 1.1 1. mora se udio površine prozora znatno povećati. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje.2 1. Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3.25 " S i 10 1- 5 0 0. pri navedenim odnosima. II -» © prikazana je.6 1. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu.7 2. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima.8 3 10 0. Suprotno tome. jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. npr.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . vidjeti s.faktor) . nego na D min . Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). -» © . Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla.5 do 1:2.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 . usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna.8 2. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h).7 Razmak nadsvjetla.> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. k1 = konstrukcijski elementi. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. k2 = prljavština na staklu.4 1.5. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. 0. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. Suprotno tome.85 m iznad poda).0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1.ke . k3 = difuzna svjetlost. mora se za isti zahtjev. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. Preporučuje se stoga filigranska. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. površina nadsvjetla povećati tek neznatno.0 2. Uz to je navedena potrebna kF. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja.na kvocijent danjeg svjetla. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke . U .2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini.3 S i S i 0-.faktor).faktor). Preporuka | Nastojati ^ 1. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1. dakle pri odnosu ~ 1:1.3 1.4 1. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom.

termičko opterećenje itd. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor.izbjegavati bliještanje. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. tj. .. o geografskom položaju lokacije. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. . . Projektni parametri . Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.tehnički odvojiti . bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja).Dm .izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti. ali i pod umjetnim suncem. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti. konveksni) Šed otvori (konkavni. .osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju. Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . . Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . usmjerivanje svjetla. bolje je plastično zasjenjenje.ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. . Gunnar Birkets je. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti.difuzna i neposredna sunčana svjetlost . Međutim. Zenit b) Nagib 60° (konkavni.» © + © .^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje).voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla . b) Svod (npr.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje.nadsvjetlo @ @ usporedi @ .omogućiti pogled van. izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD.

u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51.Stargard . a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. 16 do 163/4 sati.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H.5° sjeverne širine (Dortmund . U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu.2 . Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena).Halle .> s . 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 .Göttingen . stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije.5° odbiti. rujna) ekvinocija 175 .5° S Šir. Za najsjeverniji dio. a najhladniji dan nije 21.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. treba 3. srpnja približno jednako traje. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit.Militsch).Salzburg . U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. nacrtan na prozirnom papiru. Za mjesta istočno od 15. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut".München . daju državni meteorološki uredi. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg .Bornholm . sa 55° sjeverne širine (Flensburg . najtopliji dan nije 21.5°. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.svibnja do 21.Königsberg). siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . Stuttgart 35%). lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. B. a od 21. tj. Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. studenoga do 21. lipnja) Najdulji dan u godini 51. prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. Fisheru i W.

najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . © Zimski solsticij. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). prenesen na pogled. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . ožujka i 2 3 rujna .Halle) ' ' 2 1 . jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. 2 1 . Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini.SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca). dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. lipnja Ljetni solsticij 21. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi.

00x2.20 1.50 1. te za odvođenje dima iz tih prostora.00 x 3.00 4. Za stubišta.00 x 2.80 1.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .25x2.50 : \ A 1.51-7.50x2.5. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.50 H 5.40 1.50 190 m m Element Šed .00x2.40 2.45 x 2. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.60 1.30 2.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.00 x 1.80 2.00 1.80 1.30 75x1. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.20 2. 1 2 0 .00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed. bez pomoćne konstrukcije.20 x 1. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.00 x 2.61-4.50 1 40 mm 1 70 mm 5. na raspolaganju su: kupole.00 1.50 m. Ti su otvori različitih veličina do 5. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova.00 2. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1. kasete.20x2.50 x 1.50 x 2. 9 0 . odvodna površina treba biti aerodinamična.50 1.20 1.00 1.50 1. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.70 2.80x2. dvorana.40 1.50 1.50 2.6. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija. stubišta itd.80 1. potrebni su otvori za odvođenje dima.50 x 3.25 1.01-5.0 (5) Svjetlosna traka.25x2. učinak je 150 .00 X 1.80 1. 5 0 .50x1.00 x 2.50 B x x x x x 60 90 1.50 x 1.20 2.01-4.80 1.00 1.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 .50 x 1.80 x 1. a u posebnoj izvedbi 7.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.00 5 0 x 1. kad ima više od 4 cjelovite etaže.uz vjetar. kosi šed 90°-šed.08 72 x 2. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi. onda je orijentacija niz vjetar . Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.50 60x60 60 x 90 90x90 1.70 x 2.00 1. 180. elementi za osvjetljenje.00- .00 2.80 2.20 X 1.00 1.20 x 2. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.50 50 x 1. x x x x x 2.00 1.50 1.50 1.51-6.50 4.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 . 1 5 0 .20 2.50 m.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 . Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.NADSVJETLA z S postoljem.50 1.70 3.20 x 1.20 2.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.20 x 1.00 x 1. 100. 220.40 1. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.40 B 1.00-4.00 1.00 1.80 x 1.20 1.30 60 90 1.

Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) . Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. uz isti efekt osvjetljenja prostorije .PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu.5 R. upadni kut svjetla 18° . ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 . ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor.» © . Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . nagiba a 30°. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0.14 = 2.najmanja visina ostakljene površine 1. d Kut upada svjetlosti. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine.ali nedostaje pogled na okolicu. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Kod radnih prostorija viših od 3. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. uokvirenih bogatim razigranim dekorom.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. tj. Nagib krovne plohe je poznat.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0.8 m 2 prozora. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija.3AxB-> ©. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja.

a ^ i u sobu. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ. elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE .* ( § ) - © © H ^ . lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .

djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. zaštita od sunca i bliještanja to § 2. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. © Rebrenice iznutra.i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 .® .> © . sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . a = 40°. lipnja (ljetni solsticij). lima (10) drveta. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® .60 3 . Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. u podne a 1 = 50°. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. min. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. 21. smanjiti ulazno zračenje topline. svibnja i 31. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora.5 Venecijaner Brise soleil. u podne a 1 = 40°. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. a = 27°.(8) 21.vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . rujna (ekvinocij). 1. markiza 28%. aluminij. alum. markize i markizolete postavljaju se po želji. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. Rolete. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. ožujka i 21. u podne a 1 = 63°. srpnja. sunce dopire iza stakla.10 15° 2.

preporučljive za prozore/vrata ElVeličine.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 . O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za prozorske trake | Veličine.5 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. preporučljive za podrumske prozore s Veličine.5 62.

Strmi krovovi zahtijevaju kraće.00 -1. 54cm "|B4cm | . prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . a blaže nagnuti dulje prozore.44 4-5 3. (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. .PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. Bogati.12 13 m 2 1. široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova. dodat.klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor.74cm. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.28 2-3 0. otklopno .93 11 1.© .66 9 0. .55 5-7 0. ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . 134cm . 94cm 114cm .vrata Otklopni prozor s metal.» © . prozor .20 Veličina prozora Vel.36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe. prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .36 3-4 3. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1.

vrata uklj.4 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.9 2.6 2. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.2 2.9 2.3 2.8 1.5 2.2 3.1 W/m2K.1") 3.0 W/(m2 K) dokazan atestima.7 3.2 2.3 3.4 1. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.0") 3.D i prema vrsti okvira ->@E .3 2.8 2.7 2.0 2. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.9 2.2 2. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .4 4.1 2.4 2.5 2.1 | 2.5 1.0 2.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.2 2.4 3.4 3.6 2.8 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.2 3.8 W/(m2 K) dokazan atestima. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .0 2. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.H. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.1 2.0 2.9 3.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.7 2.1 Grupa 2.6") 4.6 > kR > 2. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A . okretno .9 2. okvir (kF) 183 .PROZORI DIN 68121.7") 3.1 10 1.8") 3.7 11 3.2 5.otklopne i otklopne prozore.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .2 3.2 3.6 1.8 3.8 2.d).3 2.2 3.3 3. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).6 3.2 2.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm . drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.1 2.4 2.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde . U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° .40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava. Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®.2.> © . Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2. 1. treba ih izbjegavati ako je moguće. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji. stube.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato.20-1.00 2.> © . i 2.00 2. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana.00 2. stube.00 2. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S .> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . Posebni oblici stubišta .

5. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti.7.© Promjer koša 0.0 2. strojeve. 0 .. ' • <10. 0 . 9 0 x 1 .0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10.70 m. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799.0 <10. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1.> © . nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama.@ + Ljestve za uspinjanje.0 2.4.0 9. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) . <10.l S4-I <10. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa. 0 . Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .8.0 5 .10 I 1. 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 .6. A k o je > 8 . 0 .LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .0 7 .0 < 3.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " . 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina.10 v . dimnjake. 2 0 svij.9. spremnike.20-3. m j e r e . 0 .0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 . silose.0 6 . potrebne su za uspon na krovove.0-11.0-10.20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.0 8 . 24532.0 4 .0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M . L. Klizni prozor. 0 .0 19.0-20. uređaje itd.0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .

000 0.© • Ako je širina 100 cm.© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 .2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) .732 x 7.65 m/s.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1. Kad su veće visine uspinjanja. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba). iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak.5 m/s. Širine 1. ako je moguće. 80 cm (1 . Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija.5. Pokretne stube -» © . Pokretne stube npr. Brzina kretanja u robnim kućama.000 5. osobna dizala 8%.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4. Pokretne stube u prometnim građevinama. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. sigurnost). Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.> © . Prema sadašnjim podacima. Dimenzije i kapacitet -» © .50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje).0 .000 osoba/sat © 8. 5 . Kut nagiba 27° 18° i 30°. uredskim i upravnim zgradama. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 . 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0. U prometnim građevinama. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1.794.2 8 ° .65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . treba primijeniti nagib od 2 7 ° . Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem.50 m. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1.1.5 m/sec 0. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. pokretne stube 90%. konstrukcija. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.7 0 0 m 2 . u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 .000 1.

Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m. u nagibu do 4° do 0.6713+ 3340 Sx 5.® .POKRETNE STAZE Presjek Event.75 m/s.7 Brojka 0. kolica za kupovinu.0. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica.52 m. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0. za razliku od -> © . svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza.12000 osoba / sat.5 .9.1145+ 3150 © Sx 4. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u. a duge se staze mogu graditi do 250 m.1446 + 14100 5900 H x 5.7046 x 5 m = zaokruženo 23.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.1446 12° 4. Moguć je kapacitet od 6000 . Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® . POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab.7046 + 12950 5450 H x 4. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 . 800 1420 1500 © Pokretna staza.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.25 m 2 /osobi. brzini kretanja i faktoru popunjenosti. 200 .6 m/s.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0.6713 + 15480 6400 H x 5.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš.6713 11° 5. Najveći nagib 12° = 21 %. DN . bicikli i glomazni komadi prtljage. nagib 12° prosječna duljina = 4.5 i 0. V = brzina kretanja u m/s.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m.prosječna vrijednost 0. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. K = Faktor popunjenosti.

Nosivost Brzina kretanja Min. dubina jame p Min.60 0. mora biti jednaka dubini kabine. dječja ili invalidska kolica.tiA t 1 z 1000 kg l.50 0.0 nrt 3 U 630 kg l. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima. čak i ako imaju ručnu prtljagu. širina c Min.00 1.00 1800 1500 630 1.0 m/s 6 u e n .orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1. . visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min. dimenzije kabine i vrata 201 . lijesova.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr.60 2. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala. namještaja i invalida u kolicima . Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke. lijesovi. 1X1000 kg 1. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: .CrrVi 5 i i 4 0 0 . nosila. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. mora biti jednaka dubini najdublje kabine. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min. . U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište.SnV> 2. 1« 1000 kg l.63 1. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .63 1. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.00 1.60 1800 2100 2. mjerena u smjeru dubine dizala.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. služe i za prijevoz bolesničkog nosila.najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: .6 nVs 12 2x1000kg 2.63 1000 1.50 1800 2600 o c •C S Min.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min.

banke. » f. dubina okna Min. m2 r s h a b k e.5 1600 0.0 | 1.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min.0 11. 5 2400 3000 2000 0. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 . n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.63 | 1.6 2700 3300 | 2.40 godina). Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: .DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.63 | 1.631 1.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min.x . dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi..63 | 1. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete . 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0. visina strojarnice Širina kabine q c. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine.0 11. f. m7 r s h a b k e? i.6 | 2 . dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) .6 | 2 .631 1.0 | 1. 7 > 1.6 | 2. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min. .631 1. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min.0 11. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c.5 i f o t v o r za montažu Min.5 2500 0.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2.0 11. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. hotele itd.

45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0. t. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama.4 u. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom...brzina: 0. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 . Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.0 m/s.8 m 2 .. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka. H = broj stajališta. h = visina dizanja. v = brzina kretanja. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 . mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0. hranu itd.63-1.4-0. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.vožnji/min. 6 3 1. Točnost zaustavljanja: .63 2500 3200 . za jednokrilna vrata 6 s.8 m visina.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0.25-0. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. Visina strojarnice = 1.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm .4 u.+ Bz + H (t. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop.40 0. za dvokrilna vrata 10 s. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s. u sekundama. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1. + t2) = .3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 .0 H S K 0.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju.4 0 mm . 0 . R a z m a k utovarnih mjesta min.) 2.. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 .45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . 0. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje.0 HO 630 m/s mm 2000 0. Ne prevoze osobe. prenose male terete. spise.63 1.

i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH.38 3200 0.61 13.0 B T H B H B T H S G min. .50 14.8 m/s.42 0.39 0.23 0.23 0.28 7.30 0.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.0 1100 1500 2200 1000 0. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. m/s Nosivost Brzina kretanja.20 0. dubine dna okna SGT.47 6. m Dimenzije kabine mm.21 0.64 16. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 .0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0. .(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 . B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min.30 0.0 7.i 7. 1000 0. H S K min.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 .0 0 19 0. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.0 Dimenzije kabine mm. m Dimenzije kabine mm.62 18. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna. s jednostranim ili središnjim otvaranjem.30 0.0 Visina dizanja max. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku.(?).24 0. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.0 3000 0.24 0. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna.0 7. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.15 0.78 13. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.30 Brzina kretanja. B i H S U min. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno. na ručni ili automatski pogon.18 0.0 7. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.32 0. Postoji više varijanata hidraulike ->• © .39 0.2 .24 Visina dizanja max m 6.46 0. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm. m Dimenzije kabine mm.28 0. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.31 0. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. m/s Visina dizanja max. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB .18 0. dubine jame za cilindar ZST.0 1300 1900 2200 1600 0. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala. .0 0. zglobna klizna.80 16. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna. 100 mm od ostalih vrata.25 0. Brzina je hidrauličnih dizala 0. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 .50 0.39 r f f ^ Ä .51 18.0.

oblik .4.0 m/s hidraulika. Oblici kabine: uglata.1500 kg.DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . 5 . Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . mjed i bronca. 8 -kutni oblik kabine 6.© Schindlerov sustav. 0. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada.25 -1. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže. Nosivost 400 .63. visoko polirano.> © . okrugla. 0.0 m/s izmjenična struja. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela. Panoramska dizala vrlo su privlačna. Moguće je grupirati dizala -» ® . polukružna U . Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. Visina dizanja ^ 35 m. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja.20 osoba.© .70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam. Nominalne brzine i pogon: 0.1. najviše 10 stajališta.brušeno.

Prometni profil za pješački promet širok je po 0. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0. Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A . Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova. bolje je 4.50 0.75 m . Köln.20 m 14.25 m. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.v ® .00 m).25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .25 4.60 profila.komercijalno vozilo O V .25 m.125 J 0.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen .70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.50 m.25 m (1.und Verkehrswesen.teretno vozilo KV .75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4. Visina mu iznosi 4. rigola i stabiliziranih bankina.» s .25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo . Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.bicikl visok 2.20 m .75 0.50 m.autobus B .gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1. 437 i dalje.

0 0 . 0 0 3 . 7 5 4 2 .und Verkehrswesen. prostore gdje se doprema roba za privređivanje.7 1 . 208.0025 ( R Q 12) b 2 © 3.00 Sj'2. 2 5 75 3. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.3 . Područja primjene tipskih profila -» s.50 12.25-7f2. 0 0 j s f 2 . površine za zadržavanje i sjedenje. 7 5 1.00 75 c2pr : 2.75 1. .00 ] f .3 .50 25 3. 0 0 f .00 - 5.00f^2.. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik.75 c2pr .3 .00jsj'2.00 -K 4 ^ 1.\ .. 0 0 ^ 1 .0 . 2 5 ^ 3 .001 75 > . 2 5 c4mpr 0 3 .5) I 2.3 .00 ^ 2..00f75 3.Oo[. 0 0 J ^ .3...0 d4mpr 2.2.2 . 2 5 2.0 0 .501. 0 o | .SOf1 50 17.00> 75 f2p .^ 2 . 0 0 <-Jf2. pogone i trgovine...25 • 75 B 3. 0 0 } v 2 .75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. površine za mirujući promet.3.25 5. . 2 5 3.00.75 .501.Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen . 0 0 >'-2.75 c4pr -7f2. 2 5 -?<."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika.00 -ŽL 2 . . o o j .75 m.5025 3 .25 • 3.00 2."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. 1.75 d4pr . ^ 3."s" utvrđena bankina.75 ^ 25 2.50 -3.25 ^3.3 .50 (RQ9)e2 <RQ7.00 75 2 .2 5 ^ 2 . 0 0 f .75 251.2. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.00f 75 3."r" biciklistička staza unutar profila. . 2 5 -J. To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.25 - ?1*4 L > r >.OOf 1."m" izgrađen razdjelni trak.00f^2.75 .25 -7f2.00f7. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu.00 7. 5 0 ^ ' 2 . propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice.00 . . usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 ."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3.2.00 1.00 9.00 10. Köln. 208. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0. 0 0 •}(• 3.75 3.50f2. kod "a 6 ms" znači: ..00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18.^ 2 . Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu. Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.3.00^^2.50 75 3.f 3. ^ 3 .> [ . zaklonjene i zaštitne površine.3 . 2 5 ^ 3 .

Mot. Opći Opći Opći Mot. Mot. 207 208 .tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Mot. Mot. Mot. Mot. voz. voz. Mot. Mot. voz. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. Mot. Mot. voz. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. voz. Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz. voz. voz. Mot. voz. voz. voz.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz. voz.

0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). samo za spori promet 209 .. petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja . Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. Pogodno za spori promet kao npr. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. 213. u stambenim četvrtima {©.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju.@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . niža je jačina buke i potrošnja energije. bolju preglednost i prikladan završetak ulice. Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija.više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje.. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN .i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . mjereno od vanjskog ruba kolnika. autoceste. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora.

5 0 m ( n a j m a n j e ^ . kanalizac.50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.60) S0. t r g o v a č k i h c e n t a r a . zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0.7551 (S0.5% .50Í'12 + 6. U blizini š k o l a .éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1.75 -Is^^ MdvP S0. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m .2. 2. 7 0 0 .t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .50) (1.p.50)' ji_£0.755' ( S 0.50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min.50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov.755' © (§0. 7 0 0 .50) 3.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0. 0 m ( i z n i m n o 1 .60 |1. kanal fekal.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.00 do 4.755' J ^ s o l (Ž0.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) . 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e . 6 0 ) = 1.25 5 1 ( 1 .755» (S0. zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .50f (2. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m . © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1.b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre . t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7).00} ¿?0.2551 m—jfô.50) KR >1 .75 0. „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 .00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .75 5 1 (Š0. a 2 .Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) . kanalizac. 2. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0.75s' ( ž 0. Ž0.50 0 . 9 0 1.50 (1.5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4. kanalizacije kanal oborin.20|l. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire.50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3. II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2. 7 0 0 .60 0. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 . 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .» s. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.5% 1 — r I \! \ 0.50 (2.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .500 Biciklistička ulica 0.255' 6 (12)8 2. zavoja H w = polumjer konkavnog vert.20.e . 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2. 0 m ) . 5 0 m Š0. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ).50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 .

široke 1. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1.90-2.20 .60 1. 1. šport. Suprotno tome. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi.00 r 1. I 1.5 po učeničkom mjestu 0.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 . st.20 1. tandem do 2. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. Treba predvidjeti poprečne staze. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1. prisut.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla.70-1.50 1. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 .75-80. čitaon.3 po mjestu za sjedenje 0. stranci 0.00 1.35 m.80 I i ' 2. ostavljanja i izvlačenja bicikla. dvorane.50 . Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle.prema potrebi. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor.50 1 — — — l .50 1 .2 po istovrem. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st. površine 1 po krevetu 0. površine 1 na 200 m? ukup. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju. postoji opasnost od ozljeda. Oslonac za okvir koristi se s obje strane.75-80.50-1. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I . prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja.90-2.90-2. 1.00 I— 1. 1. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih.60 m.60 m.60 1. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu.80 : I—= 1—1 1.00 1 .© .00 m.© . Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta.80 1.00 ' ' 1.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ. 0.20 1.00 1 1. tako da se može lako pronaći.90-2.60 1.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1.75 3. Dječji bicikli su manji.80 5.50 . liječničke ordinacije Sportski tereni.80 1 1. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © .50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. Duljina ležećih bicikala do 2.75 1. stavljanja prtljage. na kolodvorima. 1.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0.60 1.20 m ® Širina prilaznog puta 1. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle .7 po učeničkom mjestu 0.80 m -> © . Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. kupalištima i pri trgovačkim centrima. pa razmak treba biti 1. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® .

3 etaže. najmanje 1.60 m.00-2. .BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1. sa 15 do 42 bicikla.60 .50 1. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.25 .50 m. crvene Asfalt. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica. a bolje da je 1. Za etažne stalke širina je najmanje 2. Skladište bicikala 212 .50 m.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje.10 1.00 .60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. crven Kolnik .2.80 m za 15 m te 2.> @ 1. lučni krov (7) 2. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.2. 1.20 m za duljinu do 25 m. « S f c ^ .70 — 1.pješačka staza 2.50 m.2. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.50 2.90 2. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i .00 - S 1. potrebna je širina 2. Betonska kocka.5% Zaštitni trak. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica .biciklistička staza .50 Dvostruko postavljanje i 1 0. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. a preporučuje se 2.10 Lučni krov. Skladište bicikla može imati 1 .50 m za duljinu do 10 m. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom. crvena • Betonske ploče. Tlocrtna površina 4x4 m.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.00 m. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.00 m. visina iznad terena 5 m .40 m.50 30 _ 2.

su 1.50. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.50 i 3.00 0. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.50 2.50 0.00 3. Prometna signalizacija .75 0.75) m | 1. 5 0 3.75 3. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) . Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata. (1.50 0.50 3.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.50) a 6 ms 2. osim iznimno. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.50 | 3.50 I 4. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.00 37.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.putokaz -» (12).50 1.50 2.75 1. 5 0 0 ^ 5 0 3. 2 .1. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ .75 3. 2 .5% 0 1.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 .1.50 3.00 3.00 4. .75 é 3.75 | 3. RQ 26) a 4 ms 2. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje. a uz to i najvišega kapaciteta.50 0.50 .75 0.50 1.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.75 | 3.00 .50. Euskirchen —> CP 11.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37. 2.50.50 26.00 29. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.5% 2.5%.50 .00 (4.50 2.00 a 0.00 m) (1. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.75 0. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.50 1. 5 0 0 .AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.50 3. odvlačenje pažnje).75 3.

Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2. iznimno 0 . ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .05 3.3 2.50.65 0.00m 0. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno).20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).40.20 m.05 3.500.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0.05 2. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.uuu»»ujuy/lrB- 2.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m. Uzdužni nagib: najviše 25%o. bolje 3. Visina vagona najviše 3. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine.5 m.00 (SO) 0. Ako se predviđaju čekaonice. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).65 6.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila. ali min.30.65 0.3 2.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.151 RJ ® J l P _ B = 4.30.15 m).65 0.30 2. pri metarskom 120 mm.65 0.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .65 0. i Stupovi u sredini 3.50 r r 2. a unutar uličnoga profila 5 m.65 Tip C 7. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C . Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.50 SI 0.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata. metarski kolosijek 1. BOStrab. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .30 2.30 2.15 0. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .30 do 2.65 0. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3.15 0.00 m.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.U ÜL TT" 12.65 IFII 0.5" -TD. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2.65 0.d_B = 4. t «sj.05 3. 2 . Minimalna slobodna visina 4. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.95 m. 2 .10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera.50 m.40.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.00 0 20 h"' + 5 .50 Tip B 2.50 0. a ne sudjeluje u uličnom prometu. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m.50 Tip B 2. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.3 3. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 . 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd.30 0.50 m.30 2.50 I ili n Bez stupova 0.70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0.435 m.55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i.5 2. ali min.65 0. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).50.50 u.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 . gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5.40. duljina vlaka najviše 75 m.65 C. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.65 0.60 odnosno 2. može se nalaziti u cestovnom kolniku. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. ih ' ' r ' AN.60 0.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati).40 m.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .50 0.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. Širina vagona: 2.50 Tip C ^ 0. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4. Poprečni nagib: najviše 1:10. Sigurnosni pojas: širina 0.40. .0brn 0. B e z stupova 0. iznimno do 40%o.15 0.

III. Zollneru Prometne površine (ulice. parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @.tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © . reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. Razlikuje se: i.PROMETNI PROSTORI prema R.© . Za ulice IV. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . Seredzunu . Ulice II. prometne ulice sa 2 .H. tj. autoceste) sa = 4 vozna traka. reda s prilazima. Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice.4 vozna traka. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV. II.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. kolosijeci i si. stambena ulica sa = 2 vozna traka. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . 216 © . smatrati dijelom urbanizacije. povezujući promet (gradske željeznice. s prostornog gledišta. Presjek (3) 4 .» s.

120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. vatrogasci. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada. . ili nasipima sa zelenilom .1. .PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 .© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.» © ili potpuno u usjeku .'. djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0).V. (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć. Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. 215 © . Izdignuti kolosijeci . Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika .K. neupitna je točnost voznoga reda. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. + obrtnički pogoni (7) Na objektu.". Zaštita od buke ->s. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. - ' ^ ^ . Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom.© . gdje buka manje smeta ©. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu.'. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB. . 218.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . J t f - j - - ^ e B L f e j j . . najbolje u usjeku. " Jlfr. ali je bolje bočno napajanje.» © . Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. ali je povećana buka za okolno stanovništvo. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 .» © + © . sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.

redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika . mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . odn. parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) . © Y 3 Promj. 217 .> @ .ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat). Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . preoblikovanje ul.poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br. jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja. predn.oblikovanje detalja C .više prostora i sigurnosti za pješake .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice . regul.Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A .prometni sustav B . (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (.4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt. B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja.

12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. već pretežno o visini pregrade.5 5 18.© .5 6 20. zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida . područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje.50 •g». DIN 18005 dio 1.50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. autocesta (4 .- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. a.> © .nije potpuna.6 trakova) >3000-5000 1251 1. Bedem za zast.. očekivane buke od cestovnog prometa . malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . STR.50 Ije. c e s t a . STR.81 daju iscrpne podatke za proračun. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . .19 1. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. Ta redukcija označuje se sa A LA..7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A).5 Visina zaštit. R. < 4 dB (A). drva i čelika. naročito u prometnim prostorima. koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene".PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. „„ „ . priključak na auto. I . Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa.5 7 23.

Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. .00 m. '«*/1' D . oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. Papuča za stup VRTOVI . obveza ograđivanja = 5. plastificirana. udaljenost od međe treba biti 1. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima.00 m ta je udaljenost 0. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. Trajnost im je tada više od 30 godina. Ograda od ukrštenih letava. a kod drveća od sredine stabla. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. A . na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među.Drveni stup . stupovi. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima.» © Ogradu treba podići na međi. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže.20 m . voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima.stakla na betonskom postolju 219 . nazvana i lovačka ograda.00 m.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. a za visoku do 2.2 0 cm.

i ^ V .> ® i l i klesani .i r . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati. Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm.40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo. Žičana se ograda nateže preko drvenih. uobičajena veličina oka 4-5.i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . . g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l.5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i. gotovo svaki oblik je moguć ./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. mogu se upotrijebiti neobrađeni . u skladu s različitim željama korisnika. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu. granit ili kvare.90/0.' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament . Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani .8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172.» © isporučuju se s okcima različitih veličina.> ® . Žičana pletiva . m 0.> ( D . 1— 1 .750+-875-+-1000-M 125 - .65/0. Zatezna č a h u r a .rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.

i'i ! ! K a m e n a ploča [. 193-197. 205/125 polumjer 24. STUBE.> ® + ® . cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća.60 i i !l tV.@ .> ® .t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice . skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . dječja kolica.80 m.. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. tako da se po njima može sigurno i udobno hodati. kolica za smeće i invalide s pratiocem. polož. Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. POTPORNI ZIDOVI . prikladne su stube od oblica . Da bi se udobnije hodalo. unutarnji ugaoni i obli profili. grmlja i cvijeća.> © z a bicikle. Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. Primjeri © ..( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. samo se treba držati formule za stubišta ->s. Nagib prema brdu 5 . Rampe s bočnim stubištem . treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze .> @ .90 m. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu.> S . STAZE. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka.» S. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. između ostalog kutni profili. op.20% . uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina.VRTOVI PERGOLE.i I ( T ) 1. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut.> ® . nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^. Mašti ne treba postavljati granice. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja .

0 15. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine.5 18.0 18. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha.0 16. od padine prema sredini nasute površine.0 18. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni.0 19.* 3. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . . tež. Sipki. •yC*''-"}.5 kg negašenog vapna. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine. pijesak). Ako su stube nagnute prema brdu. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode.0 18. 2.0 16. Kamena rebra za odvodnjju . Uvijek treba valjati izvana prema unutra. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 . slama itd. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm). odnošenje tla vjetrom itd. >?/ I—— 3 . preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.0-20. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost.0 18.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 .0 22.0 20. klizanja.5 20.0 19. Kosine.). Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova.0-22. 1. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. Ako nije u sjeni.40 cm).> Q D v/ s / h . Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.0 20. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 .0 14. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0.0 25. .0 16. nevezani nasipni materijal može se vibrirati. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar .0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. .0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. Za staze.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 .. 4. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm.0 18. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen.0 17. 5. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije.grejder) kad se izvodi nasip.0 20. tj. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 . Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak. . Kut prirodnog potkosa u grad. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ .

Ako je nagib strmiji od 1:2. Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem.Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. ceste i putove. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje.VRTOVI OSIGURANJE PADINE . međutim. Mulleru 1969.> © . Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . 222.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom .» © + © . Preporučuje se.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . Ovisno o sustavu i nagibu. pleterom. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova.» © . mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. npr.© . izvedba blago nagnutih. 222. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. Krajolik ostaje zelen. taracanjem ili zidovima. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. grmljem ili drvećem.

a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice.8 g r a n a v.0-4. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2. / _ „ (7) Verrier . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 .T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .VRTOVI .5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 .5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .0 Sadnice T^o a h 1.5 h ® • Ogrozd -i 1.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka .® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.

> Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .Vitis vinifera Kozjak .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .Hedera helix Troskot .8 zelenkast 6 .Clematis vitalba Hortenzija penjačica . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.crven 6 . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .9 žuto .Wisteria sinenis Pavitina .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .9 bijel 6 .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .9 bijel 5 .6 žuto .6 m rast: brz 2 . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .9 različito 1 .Humulus Lupulus Kozja krv . npr.Campsis radicans Pasja loza .4 m rast: brz 2 .© .Euonymus fortunei Bijela loza .VRTOVI .6 modar 7 .> ® .6 smeđ 7 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .Polygonum aubertii Divlja loza .6 zelenkast 5 .6 zelenkast 5 .Lonicera heckrottii Hmelj . napeta žičana mreža . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.8 različito 6 .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .5 m rast: brz 3 .2 m rast: brz 2 .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .» ® .Clematis montana Glicinija .6 zelenkast 6 .Vitis coignetiae Vinova loza .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .crven 5 .6 zelenkast 5 .4 m rast: brz 1 .P. tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .10 zelenkast 7 .6 bijel 5 .8 narančast 5 .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena. Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .4 m rast: brz 3 .> @ ili dvostrano žičano pletivo.7 bijel 5 . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.

armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 . nategnute žice. brz Podupiranje: drvo. polusjena. sjenovito Rast: polagan. umjeren.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano.

Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture.> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. poriluk. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni. Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. ali se zato može upotrebljavati godinama.25 (6) Povišena lijeha .00-1.50 m i dugačka 4 m.jug Q . gredice ili kameni zidovi.(3).zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . idealno za izjednačenje visinskih razlika 1. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). impregnirane oblice. Pri sijanju. npr.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline.

npr.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. buke. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. .(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. Neufert Legenda->(2) . terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. obrasli zidovi i jezerce u sredini . M. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. opločenim stazama. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. glavni i pomoćni ulaz.. . jer su kolni prilaz.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. vjetra i prašine. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone. Ona je suhozidovima. E. Za spušteni vrt tipične su stube. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. Pogodno za suptropsko raslinje.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. te štite stanovnike od pogleda. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh.Glavni smjer vjetra Legenda . okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. 1 113.( ? ) .» (5) . živicama. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica.

00/2.(rj) 1 2 3. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. 15. 13. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 6. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 .00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. odnosno ozelenjene. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14. 20. 9. 16. 21 22. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. 10.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj.00/1. 12. 5. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. 19. Ekonomična je zaštita iznutra.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . 17 18.00 i 1. 4. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13. 11.

Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža.» © . a studeni u krajevima s blagom klimom. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom .© . buke. i to na južnoj strani. Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. povećava stvaranje rose. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. za visinu do 2 m 0. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom.2 m razmak treba biti 0. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. tvari iz tla •. regulira oborine.75 m . Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. a za onu iznad 2 m 0.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. ® Visoko deblo kod još mladog stabla. Za visinu živice do 1.» © . Svaka etaža ima svoje stanovnike . desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti . kako bi štitio stablo od prejakog sunca. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije.> © . Živica na nasipu (tzv. zaštitom od vjetra. spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. Oblici stabala .50 m. i 5.. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m. godini nakon sadnje (lijevo ljetni. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega."fvnriM-sSV QJ <3 • . © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. 3..> © .> © .25 m.© Živica smanjuje brzinu vjetra.-¿L \ O i i o \ o \ •.

Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . posude ili izravno u posebnu zemlju.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose.30 cm. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. voda će se razbistriti. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. Ako su količine vode.6 sati dnevno. Mora se oblikovati i okolina jezera. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju.8 tjedana biološka ravnoteža. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. Da bi se postigla skladna ukupna slika. potrebne su veće vodene zone dubine 5 . Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2).(5). ali već 3 . Veličina jezera ovisi o veličini vrta.40 cm. Ribe. što treba obaviti vrlo pažljivo. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 .> ( ? ) .2 0 cm. pijeska i raslinja dobro usklađene. Biljke se mogu posaditi u košare. s razmakom među biljkama 20 . odakle se jezerce dobro vidi. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . treba visoke biljke saditi pojedinačno. nastat će nakon 6 . oko 4 . Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. Za poluvisoke treba razmak 30 . s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. Močvarne ili plitkovodne zone . Biljke u posudama.

oblika i uporabe. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. područje za kupanje > 1. područje za bistrenje 25 m2 -> © . -> ( § ) 232 . prostor za kupanje 40 m2. zona plićaka 10-40 cm. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . područje za obnavljanje vode 90 m2. duboka voda > 50 cm.zapad sa 5 . Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu.vrlo su raznolike.6 sati sunca u danu. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama.© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm.30 cm.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . ne manje od 55 m2. Idealan je položaj u smjeru istok . i volumena 35 m3.

prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . idealno je 8 .10 m -» © . Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. crv. WX^TTW/s PVC .tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. Treba biti što dulje. smeđa bijelo . ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. saditi u dno j e z e r a . korijenje u mulju z i m z e l e n a . korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. sklona širenju z i m z e l e n a . bijela. prirodnim i lijepim. organskim. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. prirodnim oblicima. crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . Prednost treba dati ležernim. žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode.ružičasta smeđa ružičasta.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica.tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno.svjetloružič.( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e .® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . dubina vode 1 0 . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . 0 .

75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God. 4. za pranje rublja 18 I. 6.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu).9% < 20% => g = 0. Faktor g: g = 0.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.koeficijent otjecanja f = 0.75 za kosi i ravni krov.išni kapaciteta do 12. (6) 1500 /. Naime. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode.20-2.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina.60 za ravni krov s nasipom šljunka.605 1. 10.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. čišćenje 4 I. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2.0.335 1.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 .45 1500/ 1.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min.0.05 (5) 72 72 72 1.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). 11. 2.za piće i kuhanje 5 I. 5 6 7 8. 3.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 .40 . Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1.20 . kupanje/tuširanje 40 I. Koeficijent otjecanja: f = 0. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova. 3.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. 4. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). f = 0. 5. 7 8. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). 20 mm ili 234 . Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1. površini krova i koeficijentu otjecanja. godišnjoj količini oborina.50 Ekološki spremnik kišnice . Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:. 12. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 . za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta. ispiranje 10 I. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov .52 2000 / 2. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0. 9.. 9.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.

kaučuk.08/7.25/9. mjesec 1. nisu uključeni posebni utjecaji.75/10. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda.25 CD Prost. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.65/7. općenito nije nosivo.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE.50 m.9 2.8 4. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.33/7. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb. mjesec 1. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor. rjeđe premaz (klor .6 3. tj.25/10.60/8. u vidnom polju.26/8. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća). 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.2 2. Pribor.0 6.75/10. pravokutnik.25/6.2 3. dijatomit (površinski filtar). 2/4-5 osoba).50/9. najčešće predgotovljeni elementi.5 Dodatni mjeseci 5.20/9. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4.2 2. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina). blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). mjesec 1. pjena od sintetičnog materijala.00/8.5 4.66/9.5 2. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine.50/7.6 2.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).0 6.2 1. cementna boja). svakako s nišom za ljestve ili stube.8 2.9 2.98/8. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.2 5.5 kW/m2d odn. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik. Nosiva konstrukcija zidana beton. 1300 kcal/m2d). najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. sredstva protiv algi bez klora. Dužina zamaha pri plivanju 1. rub osiguran drvenom gredom -Alumin.55/7.70/7.5 4.80/9.50/8.9 2. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.8 3. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova).66/9.00/10. važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja).3 3.50/7.).5 3. mjesec 1. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5).25 m. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga).2 5.65/7. Veličina: Širina trake 2.60/9.8 5. Predvidjeti stazu oko rubova. mjesec 2. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja. bakreni sulfat). ne djece! Razlika dubine bazena . ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd. mlazni beton preko jednostrane oplate.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. rijetko se izvodi na gradilištu. Dubina vode: do brade domaćice. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru.5 1.dubina vode -> (4). Bazen od poliestera. npr. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha.u. Treba ga zaštititi od upadanja trave.

® ® Prizemljem ® . Kappler 236 . pristup iz suterena ili vanjskim stubištem. Primjer -> © .00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh.® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. Neufert U ® Presjek -> © . P. U © Suteren -> @ .STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® .® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom.® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® . K.© Arh. u razini terena ispred dnevnog boravka.® Arh. Richter + 6.

škole. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna . 1 4 0 m širina 1.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . VJETROBRAN.). stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi. stubišta itd. koliko je to moguće.30 . a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. WC-om.na hodnika o d > 0 9m. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. 186. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n .e sir. bolje t O m . >90-1. >2.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. Ulaz u pretprostor treba biti. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. izvan dominantnog smjera vjetra.PRETPROSTOR. o tome je li jednostran ili obostran. osovinski razmak zidova 1.1.6 m za 2 osobe.

(7) Kaput ® Kišobran. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.00 -i ^l) h 1.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 .65 1. jednodjelna.0 T 1.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI. nenapadno ali prikladno pri ruci.25 ' H ® H 1. Za dostavljače. sa stalcima za glačanje 238 .0—1-75- A 90 T 1.35 1.f ^ h 1.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 ..0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4. dvodjelna. Mm Garderoba.15 1. tu sve mora biti promišljeno.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4.j liMr I S v j » .••. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.. sa stalkom za glačanje © Garderoba..50 + 2.— 2 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.

U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. kupaonica. uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično. pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) .Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. garderoba) °" Hodnik 7m 2 .3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom.» © . nije dovoljna za postavljanje ormara. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. ostavom).V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . Ta širina. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. p dječje sobe. o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . njprikladnije iskorištenje h o d n i . garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 .t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija. Zbog o t .( i j ) . garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. međutim. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. garderoba ili slično. samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica.

Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova. ormare i pretince. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . metle itd. (7). niše i uglovi nude prostore za ostave.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine.

6629.3 5 % okna za bacanje smeća. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . DIN 6623. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. Obujam 50.kontejner za pražnjenje 241 . umirovljeničke domove itd. kante. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno.110 litara. bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q.10 m 3 (1100 I).5 11. s kliznim poklopcem i odvodom vode. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). isto tako i za hotele. letla za prašinu 1.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad . Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. sredstva za pranje i čišćenje.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 .77 m 3 i 1. papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). usisač. .5 11. bolnice. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. 25 30 30 15 25 25 30 Min. obujma 0.5 11. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza. iz sigurnosnih razloga. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. hoteli. Okno 0 cm Za otpad Za odzr.

gosp. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .40- 1.> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1.Lssrrp.80- + 1 8 .0S. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.00- 1 á ¡él. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr. prost.> © .60 Kuć. 90 ¡50> © Daska za glačanje. za šivanje. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje.đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 . Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.40-2.20-60-100-1 -2.40-2.» © . Minimalne dimenzije _ • © .0.20 (-60-100—I -2.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.ilal. s dugim pultom za odlaganje . Daska uz koju se glača stojeći . a može biti kao kutak i za hobi. pranje rublja. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje . 1 k d rxs.20 1. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz..80 1 + (5 1 I—60-1. glačanje.© .» © .Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .00 60 4.

Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. Radi uštede prostora. daske za glačanje s. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). vrata se otvaraju prema van.23-3. alata.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. kovčege. košare. ljestve. 242. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje.razne veličine.SPREMISTE. korisna površina 1. daske za glačanje rukava. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. ona mora biti hladna i prozračena. hladnjače. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. nakit za božično drvce. zaštićena od sunca. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice.> © . Najbolje je police postaviti sve do stropa. spremišta. košare za rublje. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje.r-v. torbe.

20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .20 H—60—| !— a 1.20- na sudopera s policom .KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.10-1.

pribor za ispiranje i čišćenje. sintetika. Visoki ili bočni ormarići . spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu.l . upušta se ispod radne plohe. Materijal: drvo. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. iverice. Vrata klizna. Za lonce su najbolje metalne rešetke. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja.^ .H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. eventualno električni bojler. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. drvo. Ispod sudopera je posuda za smeće. šperploče. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). cej . sintetika.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . usprkos normizaciji. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. i dalje različiti. sušilo za ručnik .sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. Tipizirani elementi. pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. Posebna oprema -> © . police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. kuhinjski kablić. ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. vidljive plohe: brušeni lak.> (5) služe za metle. pogodni za ugradnju hladnjaka. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno.

Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. odlike su "single" kuhinje. ali obilje komfora. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. Malo potrebnog prostora. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) .10 1.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati.

To znači. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. 18022. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. izbjegavati rad u stojećem položaju.20 m. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. površina za cijeđenje — @ > .0 . ormar za metle 50 cm. zamrzivač 60 cm. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 .. dobra rasvjeta radnog mjesta s. omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2.6 m 2 .PREPORUKE . Svi su primjeri koncipirani za dešnjake. ulazna vrata. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. dječje igralište i terasa 0. hladnjak 60 cm. pribor itd.©. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. donji ormarići za posuđe. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. ormarić za namirnice 60 cm. radni proces slijedi zdesna nalijevo. sudoper.00 m i — IV 1ÍT I E.40 m (?). radna kuhinja 8 . idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. mjesto za pripravljanje. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . mjesto za kuhanje 60 cm. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. 244.1 0 m 2 . treba svrhovito poredati radna mjesta. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1.> DIN 18011. tj. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . pećnica 60 cm. štednjak. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. te s podrumom. povoljno držanje tijela. Kuhinja je u stanu radno mjesto. male naprave. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 .

bijelo i crno vino -2. potrebna površina za postavljanje stola • Min. piće Meni: juha.1 5. sladoled.2 • .„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.14 Min. šampanjac. desert.9 5. bijelo i crno vino Meni: juha. jelo s ribom i jelo s mesom.a o I tfí m i ^ tx> = 1. jelo s ribom i jelo s mesom. •i« B -1. predjelo.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3. jelo s mesom.•> o c o c o C O o C O •O c 3 .80- C O .m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * . jelo s ribom i jelo s mesom. bijelo i crno vino Meni.14 m 3.14 Npr.6 3.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2. desert.80-2. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2.o C .o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É. desert.8 3. šampanjac. potrebna površina za postavljanje stola Min. potrebna površina za postavljanje stola 248 . 5P •I.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1.

Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . ili i za glavne obroke.10 .00 1 T 80 C3 T > i..10-1 n •: 2.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči.4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke.1. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. 4 do 6 osoba V 9 . Ako ima prostora.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića.27 1 i a a a D D D 0 M .: II II : Bar .80 T 1. s D] II. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © . kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora.00 >j •i •i :ll . prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta. visine 70 . . Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol. Orijentacija blagovaonice prema zapadu.75 cm -> © . Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati. treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . najudobniji raspored stolica.® Najmanji je promjer takvoga stola 0. lonce i si. © Min. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © . dobra rasvjeta prostorija 249 .110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i .• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak. dubine 40 cm.90 m. ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © . nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta. bolje 1.0 \¡ QOOOQ O O 4. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika .@ Preporučuje se iz> laz na terasu.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti.25 m.00—1 1-1. Ako treba smjestiti više od 3 osobe. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. I (?) u I T 40 ' + 120 50 . Vanjski prostori (verande.

60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . To je važno za namještanje kreveta. bolje 75 cm -> © . Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. 160 x 200.> © + © . 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare .SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. Osim rasvjete čitave prostorije. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. 75 . Ako nema raspoloživog mjesta. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2).00 2. 2. treba naći mjesto na hodniku .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . 100x200. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura.p . ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama.00 . 100 x 190. Uobičajene dimenzije: 90 x 190. a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari.75 . Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2. ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 .

® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. počivaljka) - © Počivaljka.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t .338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. potreban prostor 0. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru. brodske kabine. niski ormar za odjeću. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. 11) kuće za odmor i dječje sobe. prikladno za vrlo male prostorije.10 2.72 -i— 68 ^ 2. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . ~ Tro katni krevet za spavaća kola. ateliere i si. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije.

Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. obliku kreveta. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. Ako su kreveti razdvojeni. uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ .> © + © . 252 . bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). Ima li više kreveta. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . ili još radije -> (5) . jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi.SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta. važan je njihov međusobni položaj.

00 : 1 55 1. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. a za unajmljeni stan pokretni ormari.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari.25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. © i Ako su ormari uz vanjski zid.00 1. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2. ušteda troškova i prostora -» © .50 65 . jllfi i t i á . 1. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom.SPAVAĆE SOBE 2. izvrstan raspored ormara. klizna vrata tipizirane proizvodnje. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora.50 I I .Z I S . treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 . Ventilacija je potrebna i za garderobe @ . dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar.25 3.00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati.

. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3.45-1. frotira* za tuširanje 6 kom.. (5) Muško rublje 3 kom. 50-70 cm 5-10 kom.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si. 1 frak 1.5-10 kom. 253 254 . ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju. dimenzije s.60 . 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking.

20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem.ili dvostrana. .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22. potrošnja vode 6 litara 1 .KUPAONICE OPREMA -> tH 1. „ .70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno.25 1.04 1. . 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak . ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 . Toaletn. 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.

Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 . 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I .KUPAONICE tu i.kade služe uglavnom za pranje tijela.20.35 1—'7°—H—9C 1| 1. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju.20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. Pisoar ->• 0 .e 20 60 1. —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada.20 1 P© -2.55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1.© Danas uobičajeno i u kući. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise.15- ¥ fl 5. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. 255.. n? 1 t t 160-180 70.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3. 7 0 . Mješalice s polugom štede vodu i energiju. 4.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2.70 1. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje. Dvostruki umivaonik širine 1..80 100-120 120-150 V © 25 . U — ® I—80—I—90 1 j————1. 40 .25 1 — V © -2. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke). H — H H (SI (8) gl 20. 40 15 50 20.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s. 256 . Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. Tuš .00—t—70—I [ — 1 . 255 © .

preporučljivo je predgotovljavanje. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1.875 1. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala.2.945 2.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije. kao drveni kostur s pločama od lesonita.05 " si 39 !R "l 1 1.285—I 1-1. max.> © do (3) instalacijski zidovi.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1.53 1. © . mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>. s tušem „ I 2. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki. min. hotele i za sanaciju starih zgrada.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min.30®. zgrade za odmor. . Predgotavljavaju se instalacijski blokovi .806 6 H—72—H 1.115 W (6) Kao prije. ali i drugi sintetični materijal. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 . naročito za zgrade u nizu.> © .6 -1. Poliester armiran staklenim vlaknima. sred.45 2.76 2. sred. zgrade s apartmanima.745 1. ali tuš sa strane Kompaktna kabina . kuće za više obitelji.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P .© . aluminija. Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič.© . Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama . azbestcementa.20 - 1. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv.. prešanoga nehrđajućeg čelika.

stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. soba supruga Spav.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i .KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi. visoki ormari. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . Kupaonica između spavaćih soba. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. dostupna iz hodnika 5 5 0.

» © . Prostorije se zaključavaju.kada. držači za male i velike ručnike. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . u drugim zgradama (npr. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. kućno gospodarstvo. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). kutija za papir na dohvat ruke. šalice za sapun i površine za odlaganje.» ( i ) . kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. kuKuhinja. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo.. čaše za pranje zuba.® . Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. Za zahod u stanu + 20 °C. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. Kada za kupanje i/ili tuš . na visini od 1. ogledalo s rasvjetom. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). a zahodska školjka.30 m. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju.© . s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. upravne zgrade) + 15 °C. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. bojler za toplu vodu. a također i kupaonicu i kuhinju.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. ® . ^ Kupaonica u tavanu. dodatna grijalica.Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. bide i mali umivaonik zahodu. sušilo za ručnike. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 .@ ® . Verfasser © Kuhinja. rukohvati iznad kade. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom.

tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester). Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima. potrebno u skučenom prostoru 260 . tj.p 5.15 m © 2.50 Kao -> 0 . tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1. zahtijevaju najmanje prostora. bide.60-1. 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš.> 0 . ali širine 2.65 2.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto. ali širine 2. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. WC. Prema tome.00 . oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1.0 prikazuju minikupaonice.15 Kao -> 0 . umivaonik 1.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri . sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge.

bar. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. ili zrak u hali < 29°. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači).!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora.. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). relativna vlažnost zraka 60%-70%. 262 s kanalima u stropu i podu.> ® . ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu).00 .85 W/m2 k max). / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka. konvektorima ili zračno grijanje.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4.. inače.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža. 40 °C). prozore okrenute prema vrtu. prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . protustrujni uređaj za plivanje. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. aluminij otporan protiv morske vode. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). 2. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s.> © . mjesto za najmanje 2 ležaljke. kombinirano s uređajem za ventiliranje. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk.© .00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 . u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. treba mnogo svjetla. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . prostorija za odmor) . Uz visoku prozorsku termoizolaciju. nikako gips. prostorija za hlađenje vode. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju. 262. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. smjestiti uz kotlovnicu. opasnost od prehlade). Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0.4). b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. ima smisla ako je izolacija poda k > 0.! > 150 res: Jako prskanje . Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. masaža i fitnes. sola rij. problematično zbog toplinskih mostova.25 m/s.7. maksimalna brzina zraka 0. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. Nadzemni prolaz oko bazena ->s. tobogan. Minimalne dimenzije bazena . 262 (ii) . Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . ali nužno. ako je bez otvora. nužno._ I. %* ° a .j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz.50. zrak 30-31°. otvoreni prostor. tuš. Ostala oprema: startni blok. kompleks saune (sauna. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. Podno grijanje je dodatni komfor. priručna kuhinja. grijanje radijatorima. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°.73).25 obilazna staza u.

ali potrebno samo s jedne strane. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika.5 mm (izolacija). te livadom za sunčanje.(§) . b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X . Važno: velike površine za ležanje. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja.. nekoliko kabina za presvlačenje.gornja linija. Uobičajena podna obloga: keramika. Zajednički bazen.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) .Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. odvojeni ležaji. granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. lako pregledno Relat. . stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. Skimmer ili bolje žlijeb. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka .. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. sauna. PVC folija debljine najmanje 1.. temperatura vode tw=27°C. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. stijena od platica|v°%y"v .) 262 . kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. prirodni kamen (pad prema slivnicima!).30 "C/84% vF.. plivajući protustrujni uređaj. posebno stubište). neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. oprema za odmor i zabavu. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. hoteli za zimske sportove.) odn. ležaljke. sprave za vježbanje. slijed donjih linija: stanje mirovanja.. reška JT^TTT. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. jeftino.vrata I Preljevni žlijeb sustava "St.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . analogan hotelskom.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. Predvidjeti slivnik u podu. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena . ali ormarići za odjeću pod ključem. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. . npr. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). bar. najčešće bez nadzornika.

50 12.60 10.50 p'tfp1' J:V> Q.40 1.20 x 1..r ^ t .. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .20 x 2.ovl bazen za 5.35 11.---r _ Terasa Plivački bazen.20 x 4..00 x 3. .95 x 1.00 x 1.20 x 1.Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .80 . mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek. jesak .50 x 3.10 x 1.00 x 6.50 6.00 x 1.20/1.50 x 3.50 ¿jpN _ . vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen.20 x4.60 10.r -. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 . r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .10 1.20/1.75 1. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 .20 x 1. 1.10 x 1. .70 x 5.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija. Korig.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda . .--_—_ --..1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena. Go.OÏ f .90 6.-.

••V. tjedno 1 izmjena rublja). Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). tj. za dojenčad: oko 10 . Bolničko osoblje: oko 3. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. Bolnice. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu.8 = 2 perilice.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. 5 .UREĐAJI ZA PRANJE ii íI . Dom.V. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet.V.V.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). Dječji domovi: oko 4 kg/krevet. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet.V. klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 .V.V. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 . popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.5 do 5 perilica. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat. 4 pranja mjesečno za 1 SJ.8 perilica Potrebne su 1.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8.3 izmjene rublja). 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. oko 1 2 . Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata).5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '.3 kg/mjesto. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet.6 kg/jedno pranje 2.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). oko 5 kg/krevet (turistički hotel.1 0 kg/krevet (tjedno 2 . pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18.V. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan. oko 8 . Za hotele.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . Hotel sa 150 kreveta.1 2 kg/krevet.1 5 kg/krevet. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.

prost. postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 . Podovi.00 © Sredst. tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu. svaku sa svojim prilazom .20—t(4) Perionica . Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1. zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.» © . pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K.» © .samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. za pranje © Pokret.© . Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.PRAONICA RUBLJA .© .

javlja se propuh -»(§). sintetični materijali. © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra.4 osobe 266 . Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. lošega vremena i sunca . ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. suncobrane i si. ležanje. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . spavanje. Služe za odmor. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7.» © . prostorni odnos prema stambenim. dovoljne dimenzije. Suprotno tome. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. jako sunce). čitanje. kiša. jelo. zaštita od pogleda.> ( D . a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda.6 osoba A = 6. a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7.2 osobe B = 10 m2 za 3 . drvo na nosivoj konstrukciji.4 osobe B = g. što izaziva hlađenje -»(5). i ugodniji su od slobodnih balkona . već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. ali se teško zaštititi od pogleda. Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita.> ( j ) . pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem.0 m2 balkon za 3 .0 m2 za 5 .0 m 2 balkon za 1 . Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). buke i klimatskih utjecaja (vjetar.

5 Kom.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. 221 Vezano opločenje: za ulice. prilazne putove u zaplavnim područjima. stabilizirane vozne trake./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12. drobljenac veličine zrna 0 .96 48.5 22. 100. 8 i 10 cm. 80.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće./ m2 8 40.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51.20 10.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. 60. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. 150. Povezane i okrugle palisade od betona @ . 10/10.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove.8 mm.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k. parkirališta.5/11. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11. podove u halama. nosivi sloj 15 . vatrogasne prilaze. stabilizacija dna i kosina vodotoka. 20/10.25 11. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina.25 Duljina cm 22.25 11.5 22.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. osiguranje kosina protiv erozije. 12/6 itd. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.20 Komada po m^ 48. Uz dobro nosivu podlogu. parkirališta. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. Visine blokova 6.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. 180. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 . 120. opločenje kolosijeka. Dimenzije duljina/širina 22.25. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 .

spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia . toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta. unutarnjim šatorima. jelo. stanovanje 2.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica.Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1.Joker 1 / Club . toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2. sjedenje. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .kuća s visokim bočnim stranicama.45 m 3. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 .12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.

otvoreno prema jugu. H. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh. površine 2 Arh. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen.kuća za 4 osobe. Površina 3.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .26 2. I 2..15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.44- i i. isto tako kraj vode. Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. . 25 m stamb.ljestve I . Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. otvorene prema istoku (jutarnje sunce).KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova. ///////////////////// Površina 3.15 KuhinjaJ Alat -3. drvo). Konstantinidis Arh..36 I ! I (3) Površina 7. Jensen Arh.15 ' 2.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 .».30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend . Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka.

Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara.» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem.@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti .GRAĐENJE DRVENIH KUCA . kakvoće. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova.( | ) . To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. nazvane i kanatne kuće.> 0 .> @ . Drvene skeletne konstrukcije. izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata. Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. statike i udobnosti. Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje.

jug . nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. Ako je kuća iznad ceste. odnosno jugozapada. najveće hlađenje zimi -> s. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). s terasom od istoka do juga. pa čak i mjesto u sobi. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo.> Q i (2). kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. Ako je zemljište šire. duboko osunčanje zimi. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. hladni zimski vjetrovi. strme zrake sunca ljeti. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . garaža može biti uz kuću. za zaštitu od sunca markize. okružen drugim vrtovima -»(?). Kupaonica pav.POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . ugodno grijanje ljeti. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. jednoliko osvjetljenje.Prilazni put Malo sunca.Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. Vrt leži mirno. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro.jug -»(2). odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. Ulica istok . Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici .zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. Uz pomoć sunčevih tablica -» s. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. 175. jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. povoljan položaj stana: jug do jugoistok. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). već su prihvatljivi za industriju. hodnici. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. terasa i balkona .zapad -»(2) i (§). tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). 271 .zapad Stubište.» s . Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. stabala i si. sunčalište Prostori za sport. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug.» © . veliki prepust krova — s. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. mirno je oko njih i osunčane su (istok . Osiguranje od zagađivanja. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. Može se dovesti neposredno do kuće.zapad).

5 ¡ 29-40 ^ 133 3.5)17.4 160 0.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .78 | 0.3) | I i 0.45) 0.5 0. kuća s vrtom S D 01 13.62 (0.79 I i 7 150 0.5 24 (26) 130 (143) T .5) 0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.5 I 22 77 — 3. 0 Ali •I * •i . kiša.5 (0.4) 0.4 | I | I | 150 0. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.5 I ^ | | 0.4 (0.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.57 (0.6 130 0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.8 0.6 (0.5)—0.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .8 0.45) (0. prljavština.4 160 0.34 (0.8 (0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana.6 0.8 150 0. zasjenjenje.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.5 1 15 (13.32) 150 0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.5 (20) 1 — tc I 5.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19. Susjed. I I — . okolina Klimatski utjecaji vjetar.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.

Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka. mogućnost otvaranja gradilišta. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . trgova ili krajolika zahtijevaju .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik.u prvom redu oblikovno . ulica.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 . (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. susjednih zgrada. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija.2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C .

Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa.» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . zatvoreno građenje.glavni stan B . ( 2 ) Kuće u lančanom nizu . Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. posebno ekonomičan oblik kuće. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. na ulici ili na zajedničkoj parceli. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova).Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . katkada kao individualni projekti. ! FD A . otvoreno ili zatvoreno građenje. otvoreno građenje. 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). otvoreno ili zatvoreno građenje.

50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. l V. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. Slobodno oblikovanje tlocrta. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).» ( 2 ) .00—| Kat J X WA Presjeci FD m. rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće.V. Kuća u nizu je. p r o s . Minimalna veličina parcele 225 m 2 . Javlja se i kao individualni projekt. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.V. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće.» © . garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. najekonomičniji oblik kuće s vrtom . izbor materijala. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. uz dobru kakvoću stanovanja.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. E urar 2 li 18-22° -12.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). rješenje detalja i izbor boja. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 .-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. z a boravak fc.

Leonhardt i E. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . K. i B. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. H.

Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. suteren (l2) Prizemlje 277 . Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. L. R.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh.

usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Kohnke. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. Kuhn.® Izgrađeno vrtno dvorište. jamči visoku kakvoću stanovanja. Bahlo. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh.> ( ? ) . kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. premda na relativno malim parcelama. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. U drugom slučaju. Kat Spavanje . moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. 180 m 2 stamb. C.nr 01 . dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. Chambertin . Hennig ^ © Arh.F 3 Arh. twf __ Vi^ Arh. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . Podrumska etaža Prizemlje.T Spav. površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. A. Boskamp i partneri. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti .

STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 . Heckrott 279 . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.— . Tissi u.

® V>® Kat pr © Presjek -» ® .® ® ) Presjek ® .* ® .® Arh.. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora. nego sustav koji treba tehnički definirati. To je u vezi s različitim oblicima korištenja. Cramer Arh.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t .. ventilacija i zasjenjenje. B. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . Gundogan V @ Prizemlje 280 . Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje.. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © . ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. temeljem kojih se određuju stakleni elementi. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt.@ Arh. Staklenici djeluju kao sunčani kolektori.

+ K. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. M. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh.STAMBENE ZGRADE Arh. Simons 281 . B.

( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp.STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. J. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d . • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . Lederer . KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh.

nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. smreka. izvornog. Prilaz za čišćenje. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. Taj način građenja odgovara ekološkim. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. cedar) također se prepušta naručitelju. Garaže.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. uz stručno vodstvo majstora. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. ovčja vuna i pluto. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. zdravog stanovanja. Izbor vrste drveta (bor. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. ne zanemarivo. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. Široki prepusti krova štite fasade. pa je impregnacija suvišna. Mnogi izvođači. biološkim i. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati.(§). Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja.

F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh..(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) . Neff 284 .STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.. L.

STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje . L.d.kuća uz kamenolom . Neff •o . I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje ..Valentyn 285 . v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm. v.* (?) — (5) V ® Suteren © Arh .

California. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz. Mj. Arh.STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. 1:500 Arh. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu. R. Neutra 288 . t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). autor. 1:500 Arh. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. radna soba između ateljea i dvorane za boravak.. Mj. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada. otvoren prema istoku. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje..

* © Arh. Bilt Modem ^3) Suteren Arch. Los Angeles 2..® Perioni J Podrumska etaža .. k a t .* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh. M.STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2.. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD ...Neff ® Prizemna kuća u SAD . R. Breuer 289 .* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. L. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh. kat .* ® . Kappe.* © t * © 1. R.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

ili zgrada različitih koncepcija. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada . Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene.diskova u velike cjeline.. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. E. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. Iron 291 . ravninski oblik izgradnje. Linijska izgradnja @ Otvoreni. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. W. Moguća velika gustoća.> © Arh. ravninski oblik izgradnje..C. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija.VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh.

Neufert/Mittmann/Graf 292 .i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh. Dječja soba 7. Ulaz 12... Boravak 2. Kupaonica 6. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh. 2 tro. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch. Kuhinja 3. Balkon 9.Legenda: 1.. L. Neff (© Etaža sa četiri stana. Spavaća soba 4. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh. Ostava 8. Hodnik 5. Jelo 10.. Predsoblje 11. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana.

s obzirom na oblik tlocrta. broj stanova najednom stubištu i katu te s obzirom na način korištenja interijera. nusprostorije > 35 m2 < 45 m2 2 sobe. Potrebe invalida. samaca. treba oblikovati tako da budu pregledne i komunikativne. Neufert/Mittmann/Graf 293 . starijih osoba. Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh. To se prekoračenje ne preporučuje.SOCIJALNI STANOVI ZA IZNAJMLJIVANJE Zgrade za više obitelji.. kuhinja. kuhinja. nusprostorije < 60 m2 (65 m2) 3 sobe. kuhinja. nusprostorije < 92 m2 (98 m2) 5 sobe. nusprostorije < 77 m2 (