• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

vrste kreveta Spavaće sobe . Drvene kuće .položaj kreveta Spavaće sobe . laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe . . velike Stambene zgrade .osobna dizala za stambene zgrade dizala . ulazi Predprostor.ograde Pergole. .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. hotele.predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići. vjetrobran. kocke i šatora .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice .zemljani radovi Vrtovi . ceste Putovi i ulice 267 Ceste.elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice . dizala Stubišta Rampe .puzavice i penjačice Vrtovi . dizal za bolesničke krevete Dizala . . smočnica Kuhinje Kuhinje . rasadnici Vrtovi . .dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje . uređaji za pranje Praonice rublja . potporni zidovi Vrtovi . stube.uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi.za trgovačke i poslovne zgrade .predgotovljavanje Kupaonice .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi.oprema Sanitarne kabine . prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj.osiguranje padine Vrtovi . staze.oblik kvadrata. etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor . studentski domovi.ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi .položaj u kući Kupaonice .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije.detalji 261 263 Praonice rublja.primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole . ekološko građenje. . . garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište. Pokretne staze Dizala . građenje drvenih kuća. igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV . gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru.povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi .posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. ulaz Ulazi.izlaz za nuždu Pokretne stube . igrališta.vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade .zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor.zavojita stubišta Ljestve za bijeg .osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke.SADRŽAJ Stubišta. vrste kuća.

345 Upravne zgrade . podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta. cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. supermarket's.dimenzioniranje: potrebne površine .dimenzioniranje. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) .dimenzioniranje. prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice. konstrukcija 349 Upravne zgrade .dimenzioniranje. parkirni objekti.dimenzioniranje. površine za namještaj 352 Upravne zgrade . stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . 344 Upravne zgrade .organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade .parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe.okretanje Teretna vozila .primjeri.SADRŽAJ Knjižnica.trezori 361 Poljoprivredni objekti. držanje životinja Nastambe za male životinje .osnove 337 Upravne zgrade . radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade .osnove tipologije 341 Upravne zgrade . kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. višenamjenski centri.dimenzioniranje. vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . kina. razdioba prostora .općenito 360 Banke . benzinske postaje.primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . garaže. upravne zgrade. .dimenzioniranje.visoke zgrade 355 Uredske zgrade . tova mi mostovi.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli. vertikalni elementi 357 Banke . tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade . 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. moteli. . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom.

SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion .planiranje izgradnje Bolnice . . . vrata.red mjera Bolnice .terapija zračenjem Laboratorij.njega rodilja i novorođenčadi Bolnice .hodnici. 611 Mjere. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros . ambulantne operacije Bolnice .međunarodni primjeri Muzeji . funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode.ambulanta Posebne bolnice Bolnice . centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve. građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .porodništvo Bolnice .općenito Bolnice .nuklearna medicina.izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja . 607 608 . norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje. .nastava i istraživanje Bolnice . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje.oblici građevina Bolnice . protupožarne pregrade . težine. uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom. liječničke ordinacije. džamije Crkve Orgulje Zvona. Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice . tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji . sinagoge. muzeji. patologija Bolnice .primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice.dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 .područje opskrbe Bolnice .operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija .BMX Streljane Sportske dvorane . stubišta.posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.područje uprave Bolnice .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .sigurnosni uvjeti Bolnice . dizala Bolnice .

odgovarajuće ff. evtl.M. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. spez. Lit. pritisak i 2 stupnja. el. i tako dalje äq.I. podjela 360 st. sog. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen.u.z. usporedno protusmjerno.Allg.O. (gegf. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. UBA UW @ EQ cf $ Hochw. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. dgl. s. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. i daljnji (i ostali) ggf. Niedrw. i. VDE u. gem. ggfs. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. U. građev. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 .B. A.v. vgl. usw. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. vorh. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. prosječno oko.25 propisi o HTZ slika br. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak. s.U.d. DV EDV i. rel. { 4 sek. srednje jednako identično jednako različito približno. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1.50 S. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw.o. HHS. poželjno entspr. R. Stud.G.. 3 minute.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. ca. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno.A.M.

količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.3 0.8 133.Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .163 W/m 2 K = 1.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m . s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed. električne reaktivne snage Var (ver).01 kfl/m 3 = 0. m.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.163 736 1. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).163 W/m K = 1.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov. K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .163 1. Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .3 = 1 kg m .sustav) propisano od 1978.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija.98 1 10 4186 1.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .J.1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.

65 N 1 kg = 9.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974. površina zemljišta Volumen Normni volumen A. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.15K A0 = A7.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3. recipročna vrijedn.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites). OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57. po min.6 106 J = 3.72) Oz.80665 N/mm2 W.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.3 GB 4.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.163 10"3 Wh kp m = 9.459. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .1888 J = 1. col. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4. O d 1.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! . E Joule kWh KS . siječnja 1978.7 0 7 0 = 273.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .°Rk 0 = 7 .344m sm = 1.80665 N 1 Mp = 9806.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3.296° = 63.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.K novo Frekvencija.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.temp. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12. i 1977.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram . Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.45359237 kg 1 pf = 0.67 °F °R 0R = 4/5 0.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.sila tona .70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.72) <2} —/ Površina.76) Mehaničko naprezanje. čvrstoća Rad.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.8288m mil = 1609. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! . po sek.4mm ft = 30.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1. težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.6 MJ PSh = 2.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.8 h = 31.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8. okret.6km/h 1kn = 1sm/h = 1. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.80665 N 1 t = 9806. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .48cm hvat = 1. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 . površina presjeka.

-81 najveća širina slike . natpisi. imaju istak na gornjemu rubu. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. normirana mjera (9) Uvezane.OSNOVNE NORME DIN 198. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. bilježnice i mape reda A. blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez).4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira).širina "špigla" gornja margina. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. V. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice.format. kuverte.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. mape. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. Porstmann iz površine od 1 m 2 . Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN . Standardne formate razvio je dr. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A.476. crteži itd.841 m duljina stranice y = 1. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja. npr.189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. Registratori. četvrtine i osmine (kuverte. bit će listovi nešto manji. C predviđeni su za posebne veličine papira. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. B. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata.829.

potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu.5 cm. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29.C-. 1. 1 560 mm 250. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. 3. 1 500. na gradilištu. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. treba se preostatak preklopiti po polovici. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q.5 * 29.1200 mm.5 cm.8 x 21 cm.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . 660. a za toliko je korisna površina nacrta manja. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. 5. isporuci i arhiviranju. 900.1 250.7 cm. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. 2.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. pri dogovorima.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib). n-. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. 4. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda. 6 itd. 4. 900 mm) 650. za što je korisno primijeniti šablonu 18.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14.18. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici.7 cm. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f).

1:2. mora biti označen smjer sjevera. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. 1:25000.» BOL QP . Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. tlocrt. 1:2500. 1:1000.). pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. ime (potpis) investitora. 4.00). Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice .6 ) . Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3).> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. Sve predmete treba crtati u mjerilu. 1:200. 15. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. 1:10. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. u novije vrijeme . Dimenzije stuba navode se duž osi uspona.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. Ako j e moguće. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. presjek. idejni projekt.69 Podaci o visini poda etaže itd. 8). © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . tlocrtima itd. 3. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. u skladu s normama. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. 16. 1:5000. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. 1:25. Dimnjačke cijevi.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. 8). vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. a ostala mjerila manjim slovima. 2. Primjer za ispravno kotiranje. 1:2000.69 \ 7 5Z_ + 2. 36. ime (potpis) projektanta. "ako j e potrebno. perspektiva itd. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta . Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. projekt itd. 1:100. a visine iznad osi (-> s. navedene mjere su zidarske mjere -*• s.52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . 54 2. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. 823.> © + © . © © b 3. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. 2. a veće od 1 m u metrima.1352 i 1356) — s. 1:250. nezgodnog kosog tlocrta. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. pogled.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim.5. za situacijske planove: 1:500.). ali također i u milimetrima. 1:10000. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. list 1 . a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . 406. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. količinu. 1:50. 1:20. 3. mjerilo 4. vrstu nacrta (skica. 1:5. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina.

40 .75 Kupaonica Kada 75 x 170.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1.00-1. 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 . 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60.50 (16) Ormar 60/1. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 . 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.30x78 80 x 1.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195. 90 x 90. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 .2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120.60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105..50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 .1.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A. 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica.

OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda. treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. dvostruki prozor (D).1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 .(minus).00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. Brojevi stuba ispod ± 0. • 4.00 dobivaju predznak .750 Kad je riječ o prozorima. prozor krilo na krilo (V) __ W ® . 1 6 7 .50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza. podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N .@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187. a dvokrakom beton ili kamen . Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. Stube treba od ± 0. sandučasti prozor (K). a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ .5. . 193-197 B I -t. Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također). •5. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D).5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0.» @ .5/250 I .1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor. 1 9 3 .5/2M—8Vrb" 187.

.) žuto |ljubičas. .| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. itd. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd.i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. . ..) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. Bukove platice .Zk Sd Zd . pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna.Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno ... . riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda. sirov Gipspanel s kartonom td .j crveno [ijubičas.. . Prodiruća vlaga Teren. J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. . Pto Pd . |ljubičas. Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. .1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci.. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo .. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. Ptg . DIN 18195 simboli za brtvijenje. na padini.| lužina | Ijubićas. .. . . . Ptš . prljavština. .. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. . .. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. | crveno | naranđ. . izolacija. voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm.. Ptd . 4) Drvo Daske od mekog drva .. . | kiselina | naranđ. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . Pt .. plijesan. . . temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. Nosač žbuke .

Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1. stropu. p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 .'//. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.•//.t . I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu.ÜN:"*'' l/t-v*. ••• I Park Postojeće Í. ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• . se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb.

35 0. r JU i 1 1 24 188. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b. -236' .5 "138.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.3. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .0 0. 0.35 0. 1 m npr. 5 .35 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.426 -437.25") 0.5 -86. raster 0.polja Kotiranje koordinatama npr. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0. konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije.02.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.35 0.5 11. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.76 376 3.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.5 885 885 3.točka (debela) Linija crta .5" 437.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.35 0 25 0.35 0.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .4 — -Jäf .25 0.35 0.76 (7) Nazivi u kotiranju -188. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.5 113. M: 1:50 cm.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.5 "138.5 674 113. m 11 .35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.5 0.cm 4 mm 2 I 3 4 1.35 0.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.7 0.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.5 0.05 5 5 50 0. što treba navesti u sastavnici (npr.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem.5 61.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.88 88. 1:50 cm). b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi . Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.24 24 24 24 0.25 0.0 0.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.

U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. dubina j e 0 .1 + - + - X. odnosno nije prikladna. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T . 70°.5* 0. aluminij.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° .l u k o v i m a . 70°.komad odn. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 . © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 .7 0.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . X. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.5 0.1 . 70°. pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . 30°. + % Slijepi peleš X. 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink. 8 0 m.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986.kolčak s pelešom 45°. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°.1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 . Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. Gledano u smjeru tečenja vode.1 .20 m . 70°.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1. 1. 1. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru . 45°.norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11.00 m.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . 90° Jednostruki kosi priključak . tankostijena DIN E N 2 9 5 . 60°.1 . ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. treba izgraditi kanalizacijsko okno. bakar.7 1:66.nije uporabiva. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a .DN 1.7** Keramička krajevima. N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 .6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 . . Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .7 0.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1.7 1:66.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°.

) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . pumpe.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 .0* 1. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. opseg itd. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V. poklopaca o k a n a itd.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 . priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru.2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0.0 7 Umivaonik z a ruke. škole Bolnice.7 1. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. spojne elemente za cijevi i fazonske komade. bit će mjerodavan taj instalirani dotok. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). V. promjer d. s dopustivim tolerancijama* na pr. z a cijevi. sjedaća kada.1 1 9 9 2 .5* 0. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. tuš na stalku. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . vidjeti D I N 2 4 0 2 .1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev).5 0. Npr.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. izljev. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. npr.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 .1 2 K l/s 0. veliki ugostiteljski objekti.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V.5* 2* 1 1.5 1 1. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. gostionice. trokadero Tuškada. V.5 2 2. 5 % .1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3.ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. upravne zgrade. Iz: E D I N E N 7 5 2 . Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 .Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu.1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . hoteli Javna kupališta. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . način odvodnje Stambene zgrade.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. fazonskih komada. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. Vrsta građevine. lječilišta. Vidjeti. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . npr.5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. pensioni. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči.

ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija. Ima li više od tri promjene smjera. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G .5 25 50 70 100 bez W C . odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. max.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. za sve predmete odvodnje T. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 . Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m. visinska razlika H mora biti manja od 1 m. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m. npr. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C .25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1. umivaonik z a ruke.7.5 4. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe.4 Vp. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. treba primijeniti DN 50.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r .25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40.AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986.razmak W C .priključak na vertikalu preko FB . uređaji za dizanje fekalne vode. veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost .

za intenzivno ozelenjene .0 l/s maksim.5 115.2 97. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim.1. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s.5 4. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti. m.krovne površine nagiba < 3° . broj WC-a - K = 1. 16.6 6.5 17. .travnjaci lokalnih vlasti.4 8. dopušt. slivna površina u m 2 .0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .3 1. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja.5 0.maksim.parkovi i površine pod vegetacijom . 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-.AWS maksim. rampe l . DN *) K = 0.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina . npr.AWS maksim. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom.AW% Vs l/s 2. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama.2 maksim.7 l/s K = 1. tab.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine .1 5. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha). min VS I.površine od sintetičkog materijala.0 121. broj WC-a - I. Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. 200 l/(s • ha). djelomočno učvršćene.površine pošljunčane ili obrađene šljakom.3 0. primijeniti i manja proračunska količina oborina. npr. npr. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) .športske površine s drenažom . Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: .7 14.4.5 l/s K= 0.7 0. može se proračun provesti s veličinama -> s.5 0. .AWS maksim.5 115.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. Osim toga. uz suglasnost 1. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti.0 samom zemljištu (eventualno poniranje. npr.5 l/s maksim. maksim.0 121. DIN 1986 .6). . izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 . .2 97.6. broj WC-a 9 - K = 0.9 146. I.3 0.3 0.5 115. plavljenje neugroženih površina.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .7 i/s K = 1.9 146. .krovne površine nagiba većeg od 3° i .6 0. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.2 97. broj WC-a DN *> d.zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. npr.8 0. 16 © .krov s kulirom .za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.6 0.1 : 1988-06. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s .0 l/s I.).posebne izvedbe krova.3 6.0 10. 13. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68. kocka 10 x 10 cm i manja .betonske površine.3 K = 0.8 9.5 l/s maksim.gumna .0 121.asfaltne površine . '' Prema smjernicama za projektiranje. Dimenzioniranje prema ©. dopust.teraco sa zalijevanjem reški J . 1988 . Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade .9 146.1.2 10. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0. retencijskih bazena i si. broj WC-a - I. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0. npr. sintetički travnjaci . Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.5). = 0. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d. broj WC-a - 70») 2. 1988 .glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. npr. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0. broj WC-a - 68.7).5 0.AWS maksim.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.zasađene krovne površine1* .n mm 70") maksim.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s.tarac s više od 15% reški.4 0. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. Dopunjujući DIN 1986 .vodom vezane površine .5) uz odobrenje lokalnih vlasti. dopušt.7 l/s I.1 : 1 9 8 8 .učvršćene površine s ispunom reški i .) . prema DIN 1986 .0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986. = 0.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. s planiranim plavljenjem.vidjeti i DIN 1986 . .6 7.0 5.

statistički gledano. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV .0 cm/m.7 1. tj. = 0.7 7. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. Na izljevu.5 m/s.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina.radnom listu A 118.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0. Gießen Göttingen Grambek/Holst. i~5(0. odstupajući od odredaba u DIN 1986 .6 r = 300 l/(s • ha) V= 1. I/s 0.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. statistički gledano. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). statistički gledano.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. f5(0.2 1. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV . Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se. dop.6. prekorači jednom godišnje. V. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.radnog lista A 118 u tablici 15.8 29.3 7. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. /i/d. Vm = V. navode se podaci iz ATV . prekorači jednom u dvije godine. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0. DIN 19538. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. jednom u dvije ili jednom u 20 godina. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode.) r 5(0.5) petominutni pljusak čija se količina. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100.6 4.1 : 1 9 8 8 . prekorači jednom godišnje. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha).) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. čija se količina na promatranom području. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu.5 13. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1.radnog lista A118. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2.05) petominutni pljusak čija se količina.6 8. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. prekorači jednom u 20 godina.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.8 2. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. Količina oborina 16 .) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl. statistički gledano. Petominutna količina oborina.

Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.50 m.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. vrata najmanje 65/195 cm.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi .80 m. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr.00 m -> Q .9 r Kapacitet Visin.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986.6 X 0.80 m.0 il.9x0. duljina 2. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1. stubište. duljina 3. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor.4m do <0.8 dno mjesne kanalizacije SZ. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 . Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0. visina 2.00 m. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev.8 1*1 0. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0.> © .18012.00 m.8 >0. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. visina 2. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0. okno ij) 1.8 0. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.

1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija.u Prskalica na cijevi . upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. stojeća //)////. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. 1986. npr. oznake za smjer kao -> (D . dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje.

zaklopac z a i. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).9 2. a k o j e kotlovnica u tavanu.8-28. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.30 m 19 .5-28. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0.91 0.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.4 5.1 9.70-1.14-3. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .62 1.67 0. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod . terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.34-7.6-60.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod. npr.23-3. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.1-13.3 Protoka plina m 3 /h 1. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.komad za čišćenje * \ Automatski .komad za čišćenje K .

75/1. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara.25 8. 2. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. Ostale peći.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . treba smjestiti što bliže dimnjaka. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline.75 kW 5 6. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. veličina.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. ventiliranih prema DIN-u 18017. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. osim onih na vanjskim zidovima. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći.75 15 16. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Kod unutarnjih prostorija.80 S 150 cm 2 .25 12.75 10 11. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. te ako ih je atestirao DVGW.25 17. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. površina uz vis.5 13. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 .

općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. općenito Niz svjetiljki.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. npr. uređaj za duboko hlađenje.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. npr. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . signalna sijalica. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. npr.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. npr. npr. npr. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat.ulaz Telefonska centrala. npr. 40 717 Sporedni sat . npr. npr. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. općenito prema DIN 40700. kuća . za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. npr. fotoćelija CH Truba ili rog. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. dio 10 Višestruki telefon.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. od 150 do 270 Hz 21 . . @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. npr. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. npr.

akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . npr.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. npr. I prikaz ako je potrebno i Kutija . dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . jednopolni) Izmjenični prekidač. konzola. 10A i tip Dll. npr. telefonija.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. npr. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 .vodič Strujna traka A © Krovni nosač. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. Zaštitni prekidač za motore. npr. npr. potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. uzemljenje . ©cijevi npr. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 .0 m Pretvarač općenito Ispravljač. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. kućište. npr. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. Krajnji priključak. 16A. noćno uključivanje. namjena uzemljenje. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. npr. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H .tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV .stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . tropolni l Prekostrujni relej. npr. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. vod za trepćuće svjetlo. upravljački otpornik. tijelo Element. npr. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. npr. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. npr. tropolni . četveropolni Zaštitni prekidač i snage. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. Nadzemni vod. zatvarač ! Zaštitni prekidač. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . 4 0 7 1 1 . tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). npr. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. jednopolni) @ Antenski odvojak. općenito K> Navojni osigurač. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. oznake. npr. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . npr. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. npr. općenito © Vodovi.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. npr. razvodni ormarić. 63A tropolni 31) Prekidač.

16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ ..0 18.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .0 0. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .0 3.0/21.0 2.2 4. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.e a .2 3. motka za zastavu 2.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.5 2. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.2 1.0 6.0 0.1 0.5 1.0 4.0 2.2 0.1201 200 I .2.8 2.5 1.0 0.0 3.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.2 0.6 0.6 0.1 © 1 0 - Prihvatna motka.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.2 1.2 0.8 2.0 8.4 3.0 2.0 0.7 0.5 5. ~ T .0 .3 3.0 18.8 3.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .3 0. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.5 3.0 21.5 5.150 1 301.1 0.5 4.9-1.1000 I 0.0 2.3 7.0 4.0 0.3 14.7 1.0 2.0 1.0/24.3 3.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.3 2.6 2.2 1. akumulator © Brojilo za vodu.0 6.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .

pregrada © ) Rolo .pregrada sa zatvaračem Čelična rolo . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno .polja Dojava promjene NF . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .otklopno krilo prozora. uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica.diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno .OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo .ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima. tipkovnicom © . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.zapreka .H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo . zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator. Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun. dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.

» © . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") .» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9).» 0 . U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike. podjela dužine .» s. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir. postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. privlačno perspektivnim prikazima. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne.» © .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba . Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre . čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub .» (3). objektivno geometrijskim crtežima. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno. 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . 4. Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. internacionalno čitljivo.iimimii' pnmmmf* p'. nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '.1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež.» @ i pohrane u ladicama. Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . Improvizirana crtačka pomagala . Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra).» s. paralelni razmjernik za šrafiranje.» © .» s. Lepezasto mjerilo. 5. Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine.» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]).

Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). mjerodavno za uspjeh. grafos. uz mnogo vježbe. 25. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. Ispravno držanje "šine" je. 25. također nožić za brijanje. bez kutnika -> s. Za brisanje tuša: stakleni brisač. a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . Dobro za loše pisatelje. izograf itd. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. nož za brisanje.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 .(3). najčešće uvjerljivije nego riječi. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom".

praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. što je namjera ove knjige. uvijek s ciljem da se projektantu . nego su prikupljeni iz literature. osnovni podaci i iskustva. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. svaki zadatak drugačiji. Kako se neka prostorija dimenzionira. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . podijeli. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. Međutim. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. p o s l o v n o m prostoru. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. 27 . bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. Tko uči graditi. treba projektantu pokazati iz čega su se. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. koncipirati i oblikovati. uzevši u obzir njemačke norme. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. slučajno odabranih mjerila. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. kao na primjer u vlaku. osvijetli. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. osjeća. namještaja itd. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava.čovjeka. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. knjižnici itd. a ne od jedino ispravne mjere . Time projektant . Želi li se to promijeniti. Sve u svemu je ipak. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. mjere razvile. duga je toliko lakata.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. naprotiv. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. odjeće itd.. blagovaonici. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. izuzevši određene norme. metarska mjera to je dokinula. oboji. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. često nesvjesno. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. Međutim. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. Na kraju. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. Izvedeni objekti. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. jer projektanti polaze od različitih.stvaralac u ruke samo dijelove. dimenzije ostalih prostorija. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. tramvaju. u kuhinji. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. Na kraju. Dobije li arhitekt . i suviše lako navode na oponašanje. Emotivna strana nije manje važna. automobilu itd. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. bilo u stvarnosti ili na slici. namjesti i kakav joj je pristup. On mora znati dimenzije predmeta. najčešće znatno manje.stvaralac dobiva u planski sređenom. kojima je čovjek okružen. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. te da to neprekidno uvježbava. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. Iz njih izvodi.

Durera. Poznat nam je kanon iz doba faraona. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. Dakle. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. te prije svega poznato djelo A. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. razmak bradavica na prsima. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). tako da su općenito u životu postale mjerodavne. 28 .130 m itd. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. uveo u ovu problematiku veću jasnoću.829 m. Grka i Rimljana. lica i stopala. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. iz vremena Ptolomeja. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . širina noge (iznad gležnja) itd. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. s. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. 43. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. najmanje su se otada. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. Leonardo da Vinci. Zeising. zatim navodi koje su dali Alberti. duljina šake do zglavka. Krista).UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. pr. 3000. visina do pupka 1. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. Od godine 1945.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

Tlocrt.10 1 razred 2. razred i- 1.62 m. blagovaonicom i prostorom za prtljagu.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1. visina stupa 28 . 48 sjedišta. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.97 —i y — 2. ukupna duljina 20.54 H 1. 1. 2.45 m po sjedištu.32 cm.f j ® Vagon brzog vlaka. tlocrt. Duljina vagona za prtljagu 12. 0.62 Vagon putničkog vlaka. Ukupna duljina odjeljaka 12. 28 sjedišta 2. razreda 31 . 68 sjedišta.38 m.75 m.42 m.ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) . vagon za prtljagu 18.

7 % 1.95 0.25 1. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.24 22. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .91 48. Prema tome.1 0.46 1.92 3.25 53.05 0.59 12.68 20.41 37. Max.0005 0.3 0.3% 30.28 6. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.5 2.39 5. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja. ugodna toplina. a time utječe i na radnu sposobnost. oko 0.00 43.14 62..89 30. vrijednosti od 40 do 70%.5 m 1 to znači za odrasle 6.03 11.82 8.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.89 4. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .90 2. a granične su vanje (bez pojave propuha).14 1. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.73 68. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.6 3.71 0. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.86 0.05 0.004 0. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.(3).01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0.32 10. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju.05 0. a u danu 2520 toplinskih jedinica. tj.:. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka. djelatnosti i okolini 0 .043g/sat ugljičnog dioksida 0.58 1. gljivicasid i vodenu paru.9% 1.:.21 28.0 10. za dijete.76 0.86 75. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 . pri mirovanju. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.6 m 2 i za djecu 3.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri.64 10. U to spada zrak bogat kisikom.004 0.43 13.0 Ono je važno za proces hlađenCO2.64 31.15 1.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H.48 33. i znojenje -> (5).22 3.63 78.003 0.64 24.2 0.36 65. Dojenče Dijete od 2.37 3. .25 15.51 39.69 2.-^>7. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.1 2 m 3 . neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7. pri sred. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % . izaziva si o tjelesnoj težini.31 14.31 2. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .05 0. Količinski je to kod ljudi različito.25 17. Međutim.5% 20.28 7.5 0. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.52 50. prehrani.. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.0 .001 0.13 2. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .001 0.0* 300 3 1 2 + 1 0 .70 1.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.64 3.5 godina Odrasli u mirovanju Odr.09 56.5 1.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.39 8. radu Odr. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava.71 41.7 % 75. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai . gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka.22 16. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.82 12.55 4.33 18. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade. u zatvorenim prostorima (npr.. bez propuha a u laganom kretanju.8% 43. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi)..98 1.35 1. Uz visinu prostorija 2.5 m .82 6.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.05 1.1 - 0.020 m /sat ugljičnog noće.:.5 0.8 m 2 stambene površine po osobi.98 5.49 2.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 . ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.01 9.05 59. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu.2-4.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.09 25.22 71. a ovima plijesni.23 4. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete.40 46.40 35.60 5. 271.83 1.4-9.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.93 21.62 27.48 19.76 7.

klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost.> 28 Neu. Ona je to kraća što je viša temperatura.% ne smije se prekoračiti. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. povećanje brzine krvotoka. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. Isijavanje je proporcionalno 4. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. potenciji apsolutne temperature površine. podrhtavanje mišića. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. Neugodna klima . isparavanje. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. visoka vlažnost i sparina. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). suh zrak bez prašine. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu.1 vol.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. a i najzdravija (kaljeva peć). visoka temperatura zračenjem. a obuven to osjeća.2S^/kg Relativna vlažn. proširenje krvnih žila. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti.porast temperature površina). preko podne obloge i temperature uz pod. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. a nije obilježje poda. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. temperaturom zračenja.041 (Xco^0. Količina C 0 2 od 0. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. konvekcija: prijenos topline. Niska temperatura zračenjem. zraka u prostoriji 8 L .l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32.4853+0.378 Xe). postoji i klima u prostoriji. hlađenje: znojenje. ovisno o prokrvljenosti tijela. tj. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). Ono se širi u svim smjerovima. Ugodna klima veljača/ožujak. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). Tople i hladne noge subjektivan su osjet. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . Zrak i kretanje zraka. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. 5°C. duboko modro nebo. a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Bosonog. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije.4 . Kritične su površine prije svega prozori. njegovu temperaturu i brzinu. visina 2000 m. Temperatura zraka i okolnih površina.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. lijep zimski dan. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . oblačno nebo. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. Svježi zrak i izmjena zraka.0. sredina ljeta (tropski krajevi). količina zraka u prostoriji. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. disanje (površina tijela. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline).8 puta obujma prostorije na sat po osobi.0 m 3 /sat. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. hladi se na stropu i onda spušta. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. zraka u prostoriji S L u °C . vode u radijatoru). Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . te "osunčanje unutarnjeg prostora". konvekcija (brzina zraka. £ 22 I o 2? 3 S Q. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. grijalicom). blistavo sunce na zasnježenom polju. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. diže se. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. tj. brža je i cirkulacija zraka.

> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. pri čemu prednjače vodene žile . Povoljna je. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. tj. Međutim. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2.jug i 5 do 6 m u smjeru istok . Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. gradiva i instalacija. Djelovanje tzv.r H. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova.80 x 2. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. neki su se pokazali izvorima smetnji. b) tekuće i c) plinovito.jugoistok .zapad. vjerojatno uzrokovanih Suncem.80 x 2. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1.VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo . dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. na visini od više tisuća metara.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole).Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach .J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . S : i •£/-t-•fj . Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. desni je presiječen rubnom zonom. u trakama širine oko 20 cm. a okomito na njih u smjeru istok . sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. fiziološki štetne.50 m. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi.zapad oko 2 m Te su trake.3). Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. širina 4 m. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. •H \/ T / L.30 m bez smetnji. prema iskustvu.• T \ -» . tj. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. čini se bez patogenih utjecaja . Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. bubrezima.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. Svaka sedma traka je kao tzv.- rt- f * "I H.50 m-> (?) © " " T ^ .> © .5 m linija polovičnih razmaka. .» © . Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . normalno = b = voda i iznad 100° = c = para.» © . koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. zona ili površina od 1. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m . U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . No njihova pravilnost može. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. Rešetka je magnetski orijentirana.30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. Prema Palmu. disanju. S druge strane. slabljenje životne energije. prije svega od sjecišta traka . što je Endros CD dokazao na modelu .jugozapad i sjeverozapad . I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti)./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. posebno utjecaj 2. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. dakle. želucu i izmjeni tvari. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. na površini zemlje."-. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok . oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. rasjedi ili diskontinuiteti. također u periodama sedmice. pomoću posebno osjetljivih filmova. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje.zrak. prostorija. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji . 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto.» © . smetnje na srcu.50 — tla. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. građevina. krvotoku.0 x 2. duljina 5 m.» © . od magnetskog sjevernog prema južnom polu.

debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. Glina se smatra zdravim materijalom.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S./. pokazao je apsorpciju zračenja. prikladan za život i bez štetnih nuspojava.. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. Poznato je da je vapno baktericidno. ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima.•. ^ 200"C. hasure od kokosovih vlakana. zaslužuje pohvalu. pa i olovo. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. kao drveni ocat. Aluminij ima velike izglede. Primjerice kad je riječ o staklu. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). navorana alufolija itd. suprotno tomu. Postoji skepsa prema staklu u boji. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . Uslijed toga je u susjednu (?). staklena vuna. utemeljitelj antropozofskog društva. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A ./. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. Dugogodišnji pokusi prema Schröder .•. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr.• • . pri apsolutnoj ništici (°K = 273. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani.. Staklo. mine- Asfaltna hasura 2 . sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. koža svila itd. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. Djelomično se tolerira bakar.. Ne preporučuju se sintetični materijali. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. pjenobeton. a naročito armirani beton./. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. / / / S U zrake iz tla . pečen na što nižoj temperaturi./ / / // . fgj Mljeveno pluto. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina.5 m m 1 7 / / 4 .„/. vuna od šljake. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve)./. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. if « f } « f « f « . ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 .v.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna.. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. / . Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . Bronca (5 7 5 % bakra). tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom.. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. drveno ulje ili katran. tj. plinobeton. i ' ' / i.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. Beton. kao i višeslojno staklo.. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. i / ' / i 11 i i / I ./ / / / // // // // // i // . Gips je cijenjen kao prirodni gips. ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). gdje zrenjem nastaje masno vapno.. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. kao i u zrakopraznom prostoru.•.80% ultraljubičaste svjetlosti. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla.3 0 mm. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). Metal.••. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom.i. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / .. Steiner.2. Kositar se cijeni. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam.

čovjek sporije stari. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. Od 6 SU vrlo jake smetnje. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. orijentacija plusa prema minusu. što je više negativnih aeroiona u zraku.3 m. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. Depolarizacija. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. reumatskim bolestima. Električni uređaji kao grijalice. vjerojatno najučinkovitije. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. astmu.9 SU nisu dovela do smetnji. stvaraju poželjnu ravnotežu. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. perilice. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. stalno trošeći struju. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. Lotzu Q . transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . Prema tome. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. Visinsko zračenje. ovisno o području i klimatskim okolnostima. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. Dakle.Specka). prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . tj. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. uz kuhinje i kupaonice. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. P 36 . tj. ovisno o dobu dana (prema R. Endrosu) Utjecaj iona . ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. E. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). krvotok. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. npr.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. srednji i veliki ioni. Ukopani kabeli. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. tj. Postoje mali. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća .600 iona/cm 3 gotovo konstantna. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. Nadalje. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. a to se još pojačava kad struja poteče. ali i na biljke. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. Prema američkim mjerenjima. bojleri. Hladnjaci. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). od masivnih stropova još i pojačane. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. 1 . Polarizacija. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. prodire do 300 m u tlo. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . oboljenjima mjehura itd. jača je redukcija kozmičkog zračenja. podove i stropove. reumu. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. Zračenja do 2. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Biološki djeluju srednji i mali ioni. (SU = mjerna jedinica.

o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. moraju bijele biti odgovarajuće manje. K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. vrata. kao različito duge. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e.> @ . ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. o a \ D O / <0 L . 37 . Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. a prema gore zakrivljene stube. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti).I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. jer bijelo dispergira svjetlost. iako su jednake duljine. iako im je promjer jednak (relativna veličina). (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. Bijelo činimijenjaju dojam b. To vrijedi i za sve elemente građevine. © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. namještaja -> djeluje kao "crijevo". zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. . Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. a horizontalne širinu—»d. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. horizontalno ili mješovito) . Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom.

37 (§). dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina.02 m. Ta udaljenost E može biti. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. 3 7 . razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo . Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti.204 = 1. sjedala gledatelja od izvođača itd. 37 @ i (§). u odnosu prema dimenzijama detalja. Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. svodovima i si.» ( T ) . uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. = 5 x 0. . Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju.000291 A k o j e strop visok. harmoničnim predmetima i odnosima . uz ovo crteži —»(3) . u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama.» s. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. 700 m. Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. a visina se uvijek čini većom. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. uz to i . time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv.000291 = 0. a horizontalni savijeni u sredini . a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. 4 0 . ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. izaziva osjećaj zaštićenosti. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . osjećaj potištenosti. 38 . BOL).» Neufert.4 3 ili u uravnoteženim predmetima).zamrznuta glazba". Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). Prostorija.204 m. (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. ali ako j e prostorija vrlo duga. a trebaju biti vidljivi.(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka.> s . Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3).» s.( 9 ) . tj. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom.> s. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. 5 0 m slika —>(T) —(2).

pa time ih čini svjetlijim. Tople boje djeluju aktivno. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. tamna hrastovina. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. u pogonima. življim i raščlanjenim. mokar hrastovina.narančasto . Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. npr. Svijetle boje uzdižu.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja.žuto = osnovne boje. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. odozdo otežavajuće i potišteno. © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. Suprotni trokut: zeleno . Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. (3). Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. crvena. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. zelena i purpurna. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. odozdo glatko. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. sa strane ga griju i približavaju. sa strane hladno i tužno. potičući kretanje.plavo. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. poticajno. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. dostojanstveno. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. aktivnost ili pasivnost. Izbor boja u pogonima. —» © . Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. naročito kod prividnog predimenzioniranja. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . Zelena boja opušta živce. laboratorijima itd. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. suh asfalt. Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. slijede žuta. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. katkada uznemirujuće. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. sa strane obuhvatno. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. sa strane udaljavajuće. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . Hladne boje djeluju pasivno.© . © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). umirujuće uili introvertno. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje.

» s. visine i duljine prostorija. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . Drugi mnogokuti (npr.» s. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije. 42. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu .x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. trokut . kružni luk oko B s AB i C.» . Za projektiranje i konstruiranje tzv. (5) Istostranični trokut. Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S .koje treba primjenjivati na širine. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 .y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. a iskuljučuje disharmonične intervale .5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. 43 © . pravac BC raspolavlja AM u D. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r. deveterokut . y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. Peterokut . iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§).5 58°11' 0.5 46°40' 0.> ( D i kvadrat . Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4).5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti.sekunde i septime.( ! ) .> © . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične.

. .90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 .5857989 .5 0. 0. D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s. . 1. Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © . Spitzenpfeila. 0. 0.41379 . .4142011 . Porstmannu. v. v. 0.4142857 .ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. .58333 .» © .5857143. 1.> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ.> © . Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv. . R.> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove. Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu.58621 . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine.41667. ) n/A trokut prema A. "puža" .6 0. jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik . Jednakokračni pravokutni trokut . Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. mogu se.® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2.4142135 . . . 7 17 41 1. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s.4 1. . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. dijagonalni trokut.® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. . prema istraživanjima L. 1. . 4 d.> © od A. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 . .> ® . . . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s. . .4142135 i i 11 ! > 1 1 1. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . .5 5 0. Osim svih ovih likova. Kao podloga je pri tome služio tzv. 1.5857865 . Zahvaljujući dr. .> © --> s.pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. . .

4142. od situacijskog plana do detalja opreme.4 1.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . .—. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". opisao je Vitruvius. . što se može prepoznati na stubištima.juč za PaHadijeve @ Palladio. sagrađen prema tim odnosima mjera. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza. .6%. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . . (5) Sveti rez. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft.4166. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . upoznato je načelo Svetog reza.metodom . nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. i. kvadrat itd. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. On koristi iste prostorne odnose (krug. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k.» BOL. koji su prethodno navedeni. 1. uz odstupanje od samo 0. . Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza.b 1. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. . dobije se rešetka s devet polja.Y i g / B ^ • /. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). Tako su Indijci u svojoj "Mansara". staroj luci grada Rima.4137.) 1 1. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. trokut.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n).

prema Fibonacciju.81 20.7 36394. pa je uspostavio uz to i plavi red. 1177.74 4.0 1.8 .7 86.8 4.7 58886. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.6 itd.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.4 33.96 1.8 1. polazeći od 2.0 20.5 0.08 0. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .» s.8 2.75 m .4 7. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere.5 72788. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.» Q0 U 18.5 27802. 40 @ vima i mjerama -> s.80 588.70 0.01 85.20 0.2 6.» s.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .45 . kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak.2 1253.9 0.19 65.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.1 itd. 6 2 .ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .56 25. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828. (ó) Metara 952.0 22492. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.40 0.26 0.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.73 727. glava. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.g.0 139. 1+1 ~ 89 dijelova .4 5309.6 6563. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .8 mm kao visine tijela.9 113.2 .8 295.66. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.» s. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G . 59 d. 2 9 . "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.0 44985.0 69.3 2506.94 224. solarni pleksus.5 10.10 32.8 226.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.86 363.33 0.02 171.7 478. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome .8 365.85 278.13 0.6 2028.86 0.8 3.9 10619.16 0.7 13901.4 957.3 0 .28 12.63 40.3 53.9 182.49 9. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.7 16.4 1.04 0.92 139.79 2.26 1. a to je 1.3 4056. .8 43.91 53.10 0.> © .26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).43 0.53 0.57 5.03 0.07 15.6 591.8 3281.06 0.4.88 449. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).41. što kod većih mjera nije moguće.66 2.02 0.92 3.5 17182.2 26.83 1.53 7.9 1549.25.5 774.83 106.3 8591.

» Q . taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). u svim su zemljama i vremenima slični. Takvo je djelo . prilagodba okolini. slični su kao jaje jajetu. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . oni iz godine 3000 pr. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". kao i svaka prava umjetnost. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. zrelije će. uz iste uvjete. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. ostvare njegove umjetničke predodžbe. 46. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. skrivaju to oku. organska povezanost gradnje. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. ali bez vlastitog izraza. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. Kr. Kasnije se pojavilo građenje drvom. ako nisu čak i jednaki.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. temelji na tehnici građenja drvom. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. suzdržanost. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. prije svega Alhambre u Granadi. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. svrsishodna. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. tehnike i potrebe. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. Oblici koji su proizašli iz gradiva. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). "koji imaju što reći". 47. jeftina. Obrada interijera maurskih građevina. uvjerljiva ostvarenja. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat.lijepo za sva vremena. čeliku i staklu. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. Pri primjeni drugog gradiva. . Za to treba: osjećaj mjere. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. i u današnje doba. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. suprotno tome. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine.zvuči paradoksalno . a dalje se samo kultivira i usavršava. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. Te "vječne oblike" dokazao je V. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova.

a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). kamena. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih).) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. od kamena najprije u doba Rimljana. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. obložene lišćem. stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). drvenih motki i pletera od lijana. U Perziji su Sasanidi (6. 45 . a kasnije iz toga nastaje čisti. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. od Likijskih kamenih grobnica.. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. nad kružnim tlocrtom. trskom. st.. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). s prozorima od morževih crijeva. a uz upotrebu morta. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . slamom. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. ali često i besmisleni oblik.

Arh.» ® . ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. LJUSKE Arh. drva ili gipsa. Wright (7) Arh. kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. 46 .» tU ČELIK (5) Arh.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . ali nisu svugdje dopustive. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . L. skoro bez granica -> (3) Lagane. F L.» ( § ) . otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. suprotno vre- menu cara VVilhelma. ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija".» (9). U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi .> 0 . jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). uzdužne ljuske . tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. bez obzira na to je li od kamena. Wright (§) Arh. F L. Novicki s M. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. M. O. F L.

obloga poda linoleumom. nenametljivo među drvećem ® Okog. g. stoljeću je kuća još zatvorena. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. Mies v d. kuća stoji u velikom. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. stoljeću promjenljive prostorije. pod od parketa ® Oko 1900. g. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. klizni prozori i potezne zavjese U 20. Pod time. razbojnika ili demona. 47 . prostorije u nizu. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. termičku i klimatsku izolaciju. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. g. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. široka dvokrilna vrata. su na brvnarama vrata bila niska. . 2000. je odraz kraja. niska teška vrata. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. Na građevinama i njihovim dijelovima. doduše. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. samo prostorno razdvajanje Arh. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. a i na drugim stvarima i načinu života. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700.vremena spaljivanja vještica. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. g. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. g. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. klizna vrata za spajanje prostorija.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. a građevine svjetlije i lakše. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . stoljeću. s visokim pragom (nije bilo prozora. svatko zamišlja nešto drugo. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. nego nenametljivi. 1000. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). g. praznovjerja. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. 44. g. stoljeće. zajednički njegovanom perivoju. lijepi i oslobađajući okvir za život.. a malobrojni su već stigli u 20. g. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. postoji zvekir. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. zid i vrata služe samo kao ograda. Između predsoblja. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s.

uređenje gradilišta. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. Dimenzije postojećeg namještaja. postojeće vegetacije i susjedstva. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. 3.). Sada slijedi. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. ponajprije u duhu. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. zreli arhitekti. vodoopskrbe i elektroinstalacija . kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. položaja zemljišta.ukratko. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. građenje itd. a kod drugoga filigranska crtarija. opasne stube u hodniku. Za opisane radove arhitektu. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. ovisno 0 okolnostima. Zahtijevane prostorije glede površine. s. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. gospodars ki dio objekta je na zapadu. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. 4. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. Nakon toga.4.. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. Položaj i veličina zemljišta. 2. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. Investitor je predvidio varijantu. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. 271 i prema stranama svijeta. 5. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. 48 . jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. visine. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. 59. ali često i u tijeku rada. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci.M . Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. -» s. smjerova vjetra. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. urbanistički uvjeti itd. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom.5 m iznad terena. konačna lokacija zgrade na zemljištu. Način građenja koji treba primijeniti. 49 i 50. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. Stariji. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. 51-58. Bolje su oblikovane prostorije. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. Sad počinje razrada projekta. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. mogućnosti prilaza. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. građevinski propisi. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku.

Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10.SURADNJA INVESTITORA . Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Općenito 1. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Pogodba cijene 1. Kolika je investicijska svota? 5. Podaci o investitoru 1. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. 3. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4.telefon. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Osnove oblikovanja 1. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. telefon) 7. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Tko kontrolira račune? 4.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. 9. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. 3. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. adresa. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. primjerice obrascima za predračun troškova. ubrzavaju napredovanje. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2.PROJEKT PREDRADNJE . pisaći stroj? IV. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Projektni zadatak 1. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. veličina)? 6. Sigurno su odstupanja potrebna. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. makar samo kao poticaj. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. 9. Ako nema ograde. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu.

Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Skice za dogovor s investitorom? 3. Izvedbeni nacrti? 9. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Datum raspisa natječaja? 10. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Tehničke podloge 1. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. talpe? 4. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. s kutijom? 12. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Ostalo. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Podloge za projektiranje 1. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Rok predaje ponuda? 11. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Podaci za izvedbu 1. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. parna turbina. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6.PROJEKT VII. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Početak građenja? 13. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Projekt (mjerilo)? 5. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. VIII. Predračun? 6.eventualno oblice. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Rokovi 1. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. krilo na krilo. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. vjetrenjača? 21. Završni obračun? IX.

*) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . i prema potrebi konzultacije s ekspertima). HOAI.73% cjelokupnog honorara s. 1 : 1 . ventilacije. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . idejni projekt (7%). 1.0 Građevina . Razrada detalja. volumen prostorije ili dijela prostorije itd.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2.). pravne. podne obloge itd. izvršne odredbe.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. pripreme ugovora (10%). LPH 6. VOB/Ačl. drvene itd. pojedinačni nacrti). funkcionalne.0 Ugovaranje radova 2. oblikovne.9.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C.2 Ciljevi / rizici nadzora 3. sanitarija. niže) (odgovarajući software na raspolaganju). tehničke.projekt 2. 1. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). "projektantske aktivnosti" . temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. npr. 55 * Posebni nacrti. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. osnovna aktivnost. usp. propadanje). obloge zidova.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr.). podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami.izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. smjernice za mjesta okupljanja.1 1. te usporedba s projektantskim planovima*). * Građevne knjige (= knjige prostorija) . članak 15.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). u smislu racionalne upotrebe energije). tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. članak 15. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. ako se primijeni opis i program izvođenja radova. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. Ovu materiju propisuje HOAI.] 1. elektroinstalacija itd. LPH 5.). npr. gospodarske. s potrebnim tekstualnim napomenama.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. određivanje materijala. građevno . "aktivnosti oko izvedbe" . Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1.0 Građevina . konzultacije s ekspertima. DIN 276. linijski dijagrami.. duljina. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. npr.0 Nadzor 3. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem.) . 1. o opremi (npr. o materijalima (npr. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. čl.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. 1 : 1 0 . Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi.. tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. koristeći priloge drugih stručnjaka. nadzor (31 %). smjernice.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3.). širina. članak 15.0 Plan izvođenja 1. posebno aktivnost HOAI.2 1..» s. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. biološke i ekološke zahtjeve. instalacije grijanja. suprotno od opisa i programa izvedbe.0 Projekt građevine HOAI. koje nisu surađivale na izradi projekata. armiranobetonske. faza izrade 5. briga oko objekta i dokumentacija (3%). glavni projekt (11%). glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%). tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti. tj. visina. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). udvostručenje rada). stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. gubitaka radnog vremena (prazan hod.fizičke. . čelične. ishođenje dozvola (6%). DIN-norme. procjena / obračun troškova usp. površina. radionički nacrti izvođača. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. 1 : 5 . članak 15.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. npr.0 1. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). suradnja oko ugovaranja (4%).prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. energetske (npr. uobičajena mjerila 1 : 2 0 . Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima.15.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji.).0 Izvedba građevine HOAI.] 2. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. uzevši u obzir urbanističke. 55 (2). uredbe.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. 51 . uobičajeno mjerilo 1:50 -> s.

646.kontrola i vrednovanje ponuda. 23.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama.631. čl. 1.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. 10.636. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. čl. . osiguranje. opis radova / uvjeti ugovora itd. ugovor o isporuci djela -» s. Upute za opis radova . faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: .641. odgovornost ugovornih strana. zaključno reguliranje. naknade.1. čl. istovar i skladištenje".propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". Izvođenje. . . 55 © 0. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. čl. . Podjela VOB-a u tri dijela: . Obračun . službena odobrenja).645.međusobne obveze jasno utvrditi. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja.647. čl. čl. odgovornost itd. rad u akordu.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *).sastavljanje. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. naknada štete zbog neizvršenja. Opći sastavni dijelovi ugovora. 18. čl.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. br.-651. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. članak 9. VOB nije zakon ni pravni propis. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl.640. uz potpunu 52 . 2. Sadrže prave norme za ugovore o radu. čl. Naslovi / sadržaji članaka su: čl.prikupljanje ponuda.a obavezujuće su za javnopravne investitore. podjela rizika. zidarski radovi itd. naknade.). . Ovu materiju propisuje HOAI. 6. hipoteka na građevinsko zemljište.649. ponovljena izmjera odnosno odbici). čl. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. ometanje i prekid izvođenja. čl.5. čl. 3. .02 potrebni dopunski podaci.usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. čl. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. iscrpnih raspisa (br. čl. čl.zakon). predračun. či. suština ugovora o radu. . ugovaranje.642. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. najčešće nedovoljni za jednoznačno. čl. 2. zemljani radovi.suradnja pri dodjeli posla. otkaz od strane naručitelja. čl. dovršetak preuzimanja.-651. čl. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. 15.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma.638.637.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. AGB . podloge za izvedbu. 13. izvođenje. čl.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju.uvjeti kvalitete. Nejasne. čl.633. . rokovi.632. cijene. usp. Gradiva / građevinski elementi. 5. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. 1. čl. obračun. čl. vrsta / opseg radova. BGB . čl. članci 631 . čl. obveze prihvaćanja naručitelja. isplata.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. 4. Članci 631 . 4. .zakon. čl. . prekid i obustava zastare. 14. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). VOB/A.Verdingungsordnung für Bauleistungen.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. jamstva. kratka zastara. sporovi. kašnjenje izvedbe. čl. dospjelost plaćanja.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda.635. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. AGB . usp. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. . 8. 11. postavljanje rokova i mogućnost promjene.iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. otklanjanje nedostataka. rokovi izvedbe. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu. VOB . 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. 12.01 opći neophodni podaci.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. 7. jamstvene obveze izvođača. čl. npr. 9.Bürgerliches Gesetzbuch. vrsta / opseg rada.). 17. smanjenja i prekida. suradnja naručitelja. posebni ugovorni uvjeti. . odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana .643. Pomoćni radovi / posebni radovi.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. čl. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. . kao npr. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. .0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2.634. otkaz od strane izvoditelja.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih.2.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova.639. čl.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s.644. preuzimanje. čl. otkaz od strane naručitelja. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . 5.. izdavanje radova. dijelovi A/B/C ) s. 2. čl. . čl. čl. Važeće područje.651. nositelj rizika. prestanak jamstva. otkaz od strane izvoditelja. ČI.650.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. 16. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. založno pravo izvoditelja. uključujući pregled cijena *). . 55 © . .648. čl. čl.. . . čl. 3. jamstva naručitelja.pregovori s ponuđačima. 2. * Posebne aktivnosti: . Građanski zakonik. čl. kaznene odredbe.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. 15.

.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača.kontrola radova na čuvanju i održavanju. atesti. 56 * Opis aktivnosti. moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina). . . cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). utvrđivanje nedostataka. troškova ili kapaciteta.1): Opis aktivnosti.sastavljanje.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova. 56 Programi aktivnosti. objektu / dokumentacija) 3. . . količini. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. . pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. .katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK).obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). .opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. područja aktivnosti 100-199. područja aktivnosti 200-299. . čl.kontrola računa. izvještaji u građevnom dnevniku. vrijede redom (usp. . . faze aktivnosti 8 i 9. .sastavljanje plana zaliha.unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. Svako poglavlje ima svoj broj. tehnički. 53 .nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. VOB/A. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova.vođenje građevnog dnevnika.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije. područja aktivnosti 800-999. proračuni). 56 > Treba razlikovati: . posebne ugovorne odredbe.odredbe".iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. 15. ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. .predaja objekta. GEAB.9. _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. . kao jednoznačna. planovima izvođenja i opisima aktivnosti. .kontrola troškova. tehnički besprijekorne. VOB/B čl. * LV . ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. iscrpna definicija aktivnosti.zajednička izmjera radova s izvođačima. . Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: .priprema brojčanih podataka za datoteku objekta.primjenu odredaba AGB . opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. s. . * Posebne aktivnosti: . Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. Ima li proturječnih dijelova ugovora.sastavljanje popisa opreme i inventara. FLP. . 1. . npr. .9.preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje.upravljanje objektom.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C)./10-12). opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s.knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB).promatranje objekta.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). tj. npr.nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom. .sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta. . Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. ./3-9). . eventualne dodatne ugovorne odredbe. kakvoći. skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka.kao dio podloga za pogodbu radova . prema potrebi iz 5 odjeljaka. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. područja aktivnosti 400-499.izrada uputa za čuvanje i održavanje. npr. način izražavanja itd. . . .0 Nadzor (nadzor na građevini.popis jamstvenih rokova.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova.zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima. Opisi aktivnosti . . dimenziji. . 3. . funkcionalno. 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s.sastavljanje. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. čl. * Osnovne aktivnosti: . Postupak prijama itd. . . Ponuđači: različiti izdavači ->• s. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. eventualni dodatni tehnički uvjeti. popisi aktivnosti.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. ČI. . obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s.obilazak građevine nakon predaje. upute za rukovanje. Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom. .kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata.

na pravom mjestu). list 1). prikazu. kontroli odvijanja radova. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . ali CPM je rašireniji u praksi. . očiglednost. Vremenski model je determiniran (tj.) .) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. obračun kao dopuna AVA (raspis. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. potkopi i si. v.najraniji početni.Path Method.v. mehanizacije. upravljanju.Potential Method. stariji. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. Loš nadzor. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). u potrebnoj količini.Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). poglavlje izdavanje posla) -> s. Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. izdava-nje. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane). 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . najkasniji početni. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. ali nema primjenjivane metode.) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. usp. sredstva za izvedbu itd. najkasniji projektni rok početka SZ. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. čitljivost (prikaz proporcija vremena). posebni crteži). Strelice odražavaju odnose organizacije radova. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1.« 5 7 . Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). troškovi. povećanja troškova. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa.3. ne može se ustanoviti). materijala u pravo vrijeme. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: .g. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. nacrti detalja.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique.3. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. visina.planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. Vremenski model je determiniran (v. 54 .. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. SAZ / najkasnije rokove završetka.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). pojmovi vidjeti DIN 69900. 57 .12. završni rok FAZ/FEZ) . Dummy. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. izmjere. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. ceste. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). razvijeniji.Mrežni planovi. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. PERT) prikazuju događaje čvorovima. vrijeme između početka i završetka procesa). CPM). 57 @ . Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. služe analizi. obračun.kontrola.g.3. npr. nedostataka (vidljivi / skriveni). puta [količina]. Temeljni odnos organizacije (def. planiranju. CPM) . Prednosti gantograma: preglednost. pogrešaka u obračunu. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B).2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme).» s. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. Nedostaci gantograma: paušalnost. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. MPM) prikazuju procese čvorovima. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n).» s. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s.22].» s. neraščlanjenost dijelova procesa. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. 3. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. dimnjaci i si. FAZ / najraniji termin završetka. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. tornjevi. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. događaje kao čvor).

Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik . • inst. N N 1.77 1 1 L 2.475 N 8.stropno grijaće tijelo G A D . 3.363 2.prekidač S P .izjednačavanje potencijala S C H . radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A.47 N N 4./WC 3.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6. grij. 5.69 19. B + C I i 1. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje.utičnica za antenu DB .uputa § 2 .4. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. Düsseldorf.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3. konst. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i.utičnica za telefon W A . Planovi z a građ.4.63 WWH - - AAD - 22 1 w c .-b(. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br. aparat PA .87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6.09 1 2.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st. 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .-sp. smetnje.sudoper SPA .zidno. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.prisilna ventilacija W 604 Vent.utičnica TAD .primjer) 55 .4) W B S .grijanje vode Z W E . bet. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. dio 1. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. promjene. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek. 3.wc V W T . Werner Verlag.92 S > Visina m 2.47 N 15.uputa § 12 br. F 0.umivaonik (B. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika.36 2.ne postoji 8 Otkaz putem A G . 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova.interfon S T D . 6) § 4 Izvođenje (br.utičnica za kuć.475 N 0. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr.ne postoji .000 48. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod. 3.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B. d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br.47 2. arm. odgovornost. s.razdjelnik stana W W H . 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre". (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam . 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br. 1985.kada W B .

0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. EP i. W.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 ..01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. 2) Zidovi 1. tridesetpet 70/100 . izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 . 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. 1 odsj.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10. odsj..50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB.. W. beton. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15.10/DM .10 . 4. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35.02 105.1 str.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. čist. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima..02 Količ.T3.70 3748. EP u tekstu 2.60 -materijal DM11. KG.ostalo DM .-br. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. bez bet. 1-3.60/DM 11.0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.2. 105 m2 UM/S: DM 24. 105.rad DM 24.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće .T 5 (16) 35. 2. Dugi tekst 3. . sa / bez armature Č . Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0. B5" Primjer 1. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. čelika.: tridesetpet 70/100 35. Količina i EP izvan teksta Poz. 12 cm.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . EP i količine u tekstu i u jednom retku 2. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br.70 3748. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. u dvostranoj oplati. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K...50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2. VOB/B § 1 br. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed.70 3748. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br.T 4 . za 1 m2 EP i. koja se doprema / postoji na gradilištu. 12 cm.

termin početka SEZ = najkas. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 .< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 . LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it.smjenski pogon 1 .) Usporedba n Termin poč. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ. br. 5 o.Raspis Ustupanje Obračun HOAI.smjenski pogon 2 . Red EleJedin.. § 15. god. § 15. vremena (dan mjes. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI. termin zavržtetka SZo 4 — S Z .

02 UNI 6 44¡56|48)60. završ. događ. Odnosi završetak. stup W1 403 Beton. događ. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. £D— = •Su.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. 502 Najrani Najkasrliji Ukup.402 303. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. stup P1 401 Beton. rez. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. 403 401. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . stup P1 401 Beton. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. stup W1 403 Beton. 16112 1 4 m C H . završ. u. •c CM Z = D. + 1 .Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< .od I do janje br. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . zavr. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . 301 203. 302 104.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. vrijeme" poč. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton.M U — « ü h Br. zavr.0. događ. Z=D. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp.t ] w mu . VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. 501 404. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 .poč. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br.402 403. 304 302 301. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. od i • Zavri događ. poč.

Ovakvi .1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. 31. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. 125 i udvostručenja broja 1 = 2. uz korištenje mjera u glavi obrasca. VOĐENJE GRADNJE . Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. točno 1. 63.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I .ispunjeni obrasci daju podrobniju. širina prozorske klupčice itd. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . npr. Kienzle 1.2 5 d n i . 8 9 1 0 6c m 3. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju.9 .00 m. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m .red dakle je: 1. Tu se primjerice unose visina parapeta.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. zida = 25 cm = 25 cm. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . 7. dr. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. stupovi. posebno u visokogradnji. Geometrijski deseterodijelni NZ . 8. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. 4. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. 59 . širina reški. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. 2. 1. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. (?). 250. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove.5/2. grede. visina do vijenca. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst.ičeftja17.. 4.15 odnosno 31.5. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ.metar. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. 8.2 S 0 c i i i . £ < g > ( D X 1. 1000 .. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. 250.016 m. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. Kofičma Maci 1 . Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. broj n = 3. mjera za debljinu nabijenog beton. 2 3. moraju biti usklađeni i sa NZ. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. npr.5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). vezovi. a u Americi 40 palaca (cola) = 1..14 i VlO = 3. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). 48 .5 zaokružena na 63. mjere prijevoja.1 2 3 . u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. te u skladu s tim polovica od 125 = 62.: kamen. H. 125.2SOO mm Keinzle T. podvlake.16 zaokružen na 3. if o dp&n b p ss va o Weyeretr. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). 500. prozori i tome slično. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . one su podloga za pojedinačne. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2. tolerancije itd. 16. debljina žbuke. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n .5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub.8 .25. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. 16. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. grube građevinske i izvedbene mjere. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš.5 .02 :9 : prizemlje .

6 mm.5 mm ? 60 . 1.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu. 181-187.5 30 32. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst.2 mm. 1. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4. 4. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2. zidarske mjere (bez debljine žbuke). 2. 3. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. s građevinskim normnim brojevima.5 5 7.5 45 50 52. 1. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. b. Uz dio 1. mjera 50 250x125x62.5 mm. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V. Primjena građevinskih normnih mjera 4. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade.5 = 4:2:1.1 Graditeljske modularne mjere.5 25 27. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama).5 40 42. 6. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s.5 35 37.2. 1 cm.2 i 1.naziv. što opeci daje odlučujuće prednosti. tlocrtne mjere postolja.6 cm.3.5 mm Za stupce. 2 mm.5 70 72.5 85 87. 8 mm. 1. red R10. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3. npr.5 60 62.5 55 57. npr.modul.5 cm i manje. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina.5 90 92. treba ih odabirati u veličinama: 2.5 10 12.5 95 97. kao npr opeke. debljina međukatne ploče.5 65 67. Prema DIN-u 323. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2. 73. 5 mm.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. 1.5 15 17. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a. 1. otvori prozora i vrata -» s. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. mjera za debljinu zida od nabijenog betona .1. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2.5 80 82.5 75 77. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm . visine etaža itd.nazivna mjera za duljinu opeke . 1 mm.5 20 22. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. normirane prema DIN-u 4172.5 cm. 2 cm. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.2 x V reške = RR . 4.25 mm. NM = RR . Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. visine katova.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju.25 cm.3 mm.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. =300+1=301 cm. mjera nom.

zastakljene površine.25. Primjeri -> BOL.00 m.5 i 10. 6. 40. Engleski i američki sustav mjera. vezače. Pruska.25 m. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. čak i podne hasure. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati.. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 . letve.75.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje.00 m. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje.219 m) duljini 1. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. pocinčanog lima s ukrućenjem. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. troškova i vremena. a isto tako i gipsane ploče. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. iverice i si. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. pa su prozori i vrata. Najzad. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. vrata.5 m. prozore. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. npr. 27.75 m. 3. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. 30.25. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati.0. Pobliže -> BOL.00 m. 20. treba uračunati i širinu reški.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 .krovovi itd.00 m (62. 25. krovni pokrov.00 m. 2. 100. 1:12. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom.g. Kod zidnih blokova. prema tome. nosača. armiranobetonskih ploča itd. sredine zidova itd. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. Red mjera koji proizlazi iz 1. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost.50 m).-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm.25 m preuzet je 1942.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. bet. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi. rajnska i danska stopa. 8. i danas najčešće 125/2 = 62.00 m. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. 7. 2. To je značajno pojednostavnilo. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. staklenih ploča. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. materijala.125 . brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. čime se određuje položaj stupova. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 .00 m. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. rogove.00 m.0 m. industrijske i skladišne građevine 1.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. gdje su nakon velikog požara godine 1657. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. stropne konstrukcije. 60. za pokrov ravnim pločama. Istu osnovnu mjeru od 1.25 = 2. koji se također zasniva na 4 stope. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. itd. zidove. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. 80.50 m. lakat 62. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza.5 cm i pregradak kao 1. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake).818 m. kranske staze i ostale elemente. O 3.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan.25 m. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . šed . 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.00 m. 15. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1.25 cm. naročito ako se upotrebljavalo drvo. valovitog lima. prevodi se u metarski sustav kao 31. itd. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 . 50.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji.50/2 = 1. proizvedene na američkim strojevima.50 m. Serijska proizvodnja. Zbog toga su građevne ploče.25 m.

30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15.) ne moraju biti modularni. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine.®. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. nosiva struktura. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 .> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. To se naziva graničnim odnosom. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. biti u sve tri dimenzije različiti. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. 0-©.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative.) raščlaniti na djelomične sustave. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. ovisno o projektu. Ti razmaci mogu. . Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina.12. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu.> h = 322=18. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. . i . Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta.> © .> © .). Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. prozori. čiji su razmaci koordinacijske mjere.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. vrata itd. J i . fasadni ili pregradni zidni elementi itd. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. . jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . stube.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. .

? T3 ?v ¿ 1 51 . . 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. za umetke i priključke s preklopom.. 0 Osim toga. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. 12 20. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. 1M. I = 25 mm. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . "okrugle" građevine. transport). 16 struko. (9) . peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. elektrotehnika. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. četverokut. 6. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . 2.teoretske baždarne mjere. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. graditeljstvo. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. 50 mm i 75 mm.1 ) • ( 5 . © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 .Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3.. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . ?7 71 . postoje i normirane nemodularne dopunske mjere.red n = 1. trokut. 4. npr. 6. 3.red 5.

kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. vrsti građevine i podacima koji se traže. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. Broj i dubina ovise o topografiji. vlažnost.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. rasprostiranju. /?=80°. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode.18196. k a m p a d a _ i ' ••I 1. kampada / (6) Tlocrt . količine iskopa. 4124.6H Poklopac od oblica min. položaju i debljini slojeva tla. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. potrebno je : pravodobno ispitati tlo. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom). Posljedica: potpuni slom temelja. vodopropusnost. specifična masa.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. Ako takva iskustva nedostaju..1 1 r~r r "I 1.5 I.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. stanja podzemne vode. savjetujući se po mogućnosti. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. Opis tla (stijene) DIN 4022. 4022. 4030. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). Dubine temeljenja / iskopa. kampada 7. ROVOVI DIN 1 054. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. 4123. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid.— S 2 . prosuđivanje. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. sa stručnjacima za geotehniku. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine).6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j .0—. konzistencija. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom.6 H (-2 0. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. GRAĐEVNE JAME. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. stišljivost. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1. DIN 4094. p= 60°. posmična čvrstoća.

GRAĐEVNA JAMA DIN 4124.40 b = d + 0.50 m preko 1.70 m do 0.90 m 0.40 m preko 0 .00 m do 1.85 b = d + 1. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame. 9 0 m do 1. Mlazni beton na pokosima 0 .70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0. što ugrožava nosivost temeljnog tla.00 b = d + 0. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima. preko 0.40 do 0.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0.80 preko 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.40 preko 1.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.00 m 0. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).70 b = d + 0.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 .70 m 0. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0.40 Razina podzemne vode preko 0. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.40 S razupiranjem b = d + 0.25 m 0.40 b = d + 0.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode . ZAŠTITA. JAME.80 do 1.

horizontira se i podupre na slobodnom kraju. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. savitljiva cijev punjena vodom.© . Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. u različitim prostorijama. mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti.© . Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . blaži je nagib -> © . Nakon provjere. Nakon iskopa zemlje napinju se žice. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . jame Radni . Izmjeriti treba i visine-» © . na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. polazeći od nanosnih skela -> © . Ravnjača -> (§). koje označavaju vanjsku konturu zgrade.X © . treba uključiti geodeta.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. Građevna jama mora biti veća od kuće. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. Visine se mjere gradiranom letvom. npr.© . Što je tlo pjeskovitije. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. Razulja je prožima. Prostor za rad > 50 cm . 18300.> © . duljine 2030 mm.50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © . Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © .05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole.

kut nagiba padine.80 -1. bez veziva. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna.1055. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. kalcijev klorid). 4014 . c) Učvršćivanje i zbijanje tla.5 m. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla.> © .20 m. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu.0-1.3 do 3 m.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. Tlo se dosipava.). ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. trakasti temelji -» ® .80 m kod inženjerskih konstrukcija 1.5 m. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim. Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. pijesak. drobljenac).ZEMLJANI RADOVI. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 . Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. Temeljenje na padini. Stabilizacija cementom. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura .© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini. razmak vibratorskih jezgri oko 1. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). . a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°.a u betonskima 60°.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. količini betona i dubini iskopa temelja. sabijanje u okrugu od 2. temeljna ploča ® . kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. Linije rasprostiranja opterećenja . b) Piloti za zbijanje tla.

T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. Mješoviti piloti. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Predgotovljeni piloti. Izrada i ugradba. tj. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. • i-Ti. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. oni se izvode kontinuirano. 1 055. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . ali š 6. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . ispiranjem tla. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. Temeljenje na pilotima. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. vibriranjem. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. armirani beton. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. utisnuti piloti se utiskuju. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. bušeni piloti . Piloti izloženi savijanju.s2dF. Brechtelov sustav 0. čelik. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. prostiranje. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Piloti izvedeni in situ. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. sastav. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. T1) • 'v . osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. utiskivanjem. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. If --I ' . osno opterećeni piloti. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. zabijanjem itd.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. ugrađuju se u tlo zabijanjem. položaj i debljinu slojeva tla. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu.0 B ili 2x promjer pilota.0 m).piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1.piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja.e U. Kad se temelji na pilotima. beton. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja.

Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. izolacijske trake za .© . zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. ' o .-Q a'cP. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V.o-Q . a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. naprotiv. 0 //A^áVkVV/A\y/. filtarska obloga. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 .> © . Kota poda \w ••o .@.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. •o. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . Q . U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama.-Q-. . U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. n ° . \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma./ t Izmjena slojeva. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije .IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195.> © . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. drobljenac ili šljunak.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti.

Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 .IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje. Otjecanje Q u l/s .. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve.ploča.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0.50 >0. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin.-. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. proizlazi iz slučajeva (?) . kontrolu. Je li drenaža iza zida potrebna. o ••°.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0. Drenaža nominalni promjer DN 100..5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj. element (drenažni kamen.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.-. tako da ne nastaje hidrostatički tlak. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-.10 >0.10 >0. pad 0. sabirno okno za ispiranje. r .20 >0. • 0 o: 0 O'-O . .10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0.50 >0.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0. ispiranje i odvoda.15 >0. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima.) Spojni element (drenažna ploča) Folija.20 >0.

.-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18.Jl. ožbukan radi prihvata obodne izolacije. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . Izvedba.Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka.© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) .i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 .^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode.(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. bez premaza J^RV-i . nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma.B . Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7).5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. bet. ' • ^ ^ K o Hf. valovite s kalotama. treba izvesti zaštitni zid.ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 . ^ .32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1.© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu.oo -A^O ^ . Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. Ona najčešće leži uz vodu © . p l o č e . o .80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor . Termoizolacija nasipom. najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode.

sijenit. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.-» (10).6) 22(2.0) 30(3. (3).0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.2) 12(1.5 .6) 22(2.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.3) 3(0.3) 12(1.0) Vitkost odn.4) 3(0.7) 5(0. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.0) 7(0.4) 3(0. ©. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.3) 5(0.6) Grupa prema tablici B C 2(0.6) 16(1.4) 10(1. dijabaz i si.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.0 m (visina radne skele). kvarcni porfirit. mješoviti zid .5 puta veća od visine sloja. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.0) 6(0.7) 5(0. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.0) 6(0. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .© .5) 5(0.2) 10(1.8) 12(1.8) 12(1.0) 22(2.1) 8(0. ali najmanje 30 cm. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).5 . Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1.0) E 6(0.0) 7(0.© Slojeviti kamen. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.6) 22(2.5) 10(1.8) 6(0.9) 12(1.7) 5(0. bazaltna lava i si.0) 16(1.0) 22(2.0) 10(1.2) 3(0.7) 10(1.5) 7(0.» © .0) 50(5.9) 12(1.2) 16(1. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. travertin.7) 10(1.3) 30(3.0) 30(3.8) 6(0.5 cm (travertin. melafir.2) 2(0.6) 4(0. Obloga kamenim pločama debljine 2.0) 7(0.9) 12(1.5) 40(4.4) 22(2.6) 4(0. Min.2) 14(1. © .5) 3(0.6) 9(0.6) 4(0. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.2) 10(1.2) 16(1.4) 7(0. d) debljina (dubina) vezača je oko 1. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.0) 22(2.3) 5(0.0) 7(0. niti manja od njegove visine.8) 8(0.0) 40(4. ciklopski zid. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.6) 11(1. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača. granit itd. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina. nastao taloženjem.0) 30(3. slojeviti zid.0) 40(4.2) 14(1. sive sedimentne stijene granit.0) 50(5.4) 10(1.6) 10(1.2) 8(0.2) 15(1.2) 3(0.0) 40(4. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci.2) 16(1.6) 4(0.0) 40(4.8) 6(0.0) 8(0.7) 50(5. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.2) 30(3.2) 8(0.6) 9(0.3) 16(1. vapnenac.» © .8) 12(1.0) 16(1.2) 30(3.2) 22(2.) ne uračunava se u presjek.6) 22(2.6) 16(1.6) 9(0.2) 22(2.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .5) 6(0.2) 16(1. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 . zid od tesanaca. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.7) 10(1. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.0) 30(3.4) 10(1.6) 6(0. zamjenjujuća vitkost 8(0. Za ciklopski zid (2). diorit.2.2) 3(0.5) 3(0.3) 5(0.0) 16(1.5) 6(0.4) 7(0.6) 22(2. mramor). Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .2) 30(3. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.2) 14(1.

50 1.5 17.5 < d < 17. Kad je dvostruki zid. 1053.0 x 5.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.5 >17. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.3 11.0 x 12. pri zidanju naknad. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.0 x 6.0 51.5 Visina u cm 5.0x3.5 17.0 36.75 1.0 6.0 6.5 6.1 11.5 17. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.25 <3.00 <8.5 11. vertikalno i u pravcu. u 5.5 Razmak um <4. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.5x3. i 6. od plinobet.0 14. horizontalno 75 cm.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .0x3.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2.5x2.0 x 3.0 x 4.5 63. 240) Debljine.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .0 51.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke. vodeći računa o pravilima veza.5 x 12.50 <5.0 x 3.0 17. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. Preferentne mjere .0 51.00 36.0 24.5 14.5 Sa/bez zračnog sloja.00 Zid za ukrućenje u 1. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11. do 4.50 <6. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.2 7. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.0 30.5 x 2.00 1.35 2.0 x 12. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11. 398. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara.40 1.5 x 6.5 11.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11. 106.5 76.5 24 30 36.

2500 0.510 1.5 17.6240 0.5x7.50 3.3 8 Stiropor 5 cm 5.7500 0.750 1.375 0.6667 113 0.260 1. 106.2500 2.115 1.5833 0.5 24 36.990 1.25 0.750 0. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.3750 3.385 1.135 2.5000 0.1666 2. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.3334 175 0.5625 0.0625 0.50 4.8334 2.75 3.5000 1.135 1.740 0.500 1.25 1.125 1.865 0.00 2.8 24.865 1.750 1.5625 0.7500 0.365 1.1666 3.0833 0.5000 0.750 0.7500 238 0.6666 1.500 0. treba predvidjeti serklaže.1875 1.5x11.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.3750 0.4375 0. 1053.885 2.1667 0.6667 0. 4 DF 8 DF 24x24x11. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.75 4.6666 2.0625 2.115 2.125 2.250 0.3333 1. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.375 1.250 0.1667 1.250 1.75 2.1250 1.6875 0. 18153.0000 1.5 2 DF 24x11.5000 0.000 1.625 0.8125 3.2 0 E NF 24x11.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.625 1.375 2.510 0.4167 0. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.3750 0.5 11.0000 1.375 0.3334 0.9375 1.010 2.615 1.75 5. zaliveno mortom n 0 (U 11.8334 1.250 2.50 2. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.365 2.125 0.1 12 0 Blokovi od plinobetona.8 37x30x23.5000 1.1250 0. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.625 1.240 2. zida u cm 11.125 1.500 0.5x30x23. 399.635 1.490 Duljine u m O 0.760 0.8 blokovi 49.00 3. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.385 0.5x36. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.6250 2.2500 0.365 0.135 0.5 24 30 24 30 36.385 2.00 0.260 2. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).50 0.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove . V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.2500 1.3 8 o.375 1.240 0.115 0.5000 2.250 2.8125 0.760 1.5x5.5x23.500 1.00 4.0625 1.0000 3.5625 3. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.5x24x23. O = mjere otvora.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.25 4.635 0.8750 0.25 2. 18151.240 1.5833 1.010 1.5000 1.260 0. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.9175 1.625 0.990 2.875 2.4375 2.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.0000 1.5 24 36.490 0.000 2.875 1.3125 1.5x23.8750 2. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.5x11.5 36.3333 0.7500 0.740 1.6666 0.875 1.3125 0.0833 1.5x17.8334 3.125 2.500 155 0.75 1.3334 1. 18152.615 0.0000 3.50 1.6875 1.1875 0.8 37x24x23.125 0.3 24x24x23.375 2.250 1.1666 0.1875 3.510 Slojevi V 0.9375 1.5 24 24 24 17.1250 1.4167 1.8333 0.3334 2.0000 2. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.490 1.000 2.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.875 2. 0 3 DF 24x17.885 1.1666 1.000 1.1875 0.00 1.25 3. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.8 i šuplji 49. treba ugraditi serklaže.

Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.0 E Š2.00 š 17. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. ev. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14.50 m. etaže sa zidovima debljine 11. opterećenje vjetrom.25 m. počevši od 10 cm iznad terena. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm. potpuno ispunjena mortom.51) 17. „. Povezivanje slojeva sidrima -> © . 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. 1 8 1 5 2 .75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 . Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.1053. 73.106. obostrano ožbukanih \ D . Vrste zidova.!. glinom. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena.5 <24 <30 Visina etaže m = 3.5 312.0 5 9 Ei 6 9 16 1. zvuka.25 11. 399. na križanjima ^ 5 mm.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm.(2). dodatak za lake pregradne zidove p = 2. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje.5 4226 2 dio 13. do 4.50 = 5. Uklj. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1. vodi se neprekinuto do krova. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. eks.0 Ei 5 13 23 1. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11.5" 17.. npr. Reške s armaturom £ 2 cm. debljine zidova.5 cm. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. plovuč. Armirani zid. ploča sa svijetlim rasponima = 4.5 312. „ „_.3 .5 Š3.5 cm = 50 kN.25 Zid za u 1. a za zidove od 17. Čelik 0 ^ 8 mm. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom.5 cm biti = 30 kN. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja.50 16. Zračni međuprostor.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. opterećenjem među katnih konstrukcija.0 E i 4 2. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed.„.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. npr. debljine 2 cm..5 ¿8.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105. mort III. i 6.5 i 2. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom.0 Ei 8 14 25 2. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. prir. ali s poroznim agregatom 312. povećati za 2 m.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja. npr. Debljina zida ^ 11.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand.5 124 130 <17. zidova između stanova i zidova stubišta. vertikalno korisno opterećenje uklj. te horizontalnim silama.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. 18151.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5.5 117.5 cm. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. zračni međuprostor debljine 6 cm. požara i vlage. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. dod.5 i 24 = 1. škriljcem. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11.

Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. gips. Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta.© 10*. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® .19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. drvo.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 .11-0. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo. trska i glina.6-28. pluto. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. ziđe. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. izolacijski materijali. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj.

preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 .. armiran. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora.. « W//A ------U ^ .

5 26 104.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 . odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © . Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka.4 64 80 6.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev.@. . zidovi.4 65 50 58 90 90 71 88 6. brezovinu. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260.5 22. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.5 30 32. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.4 19. Pod. bukovinu.5 27.5 52 72 50 19.90120 105 10S. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo.5 m.prekt 105.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 . Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .> © .4 65 114 114 32. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22. hrastovinu.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6.4545 48 45 55 105. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.4 58 90 71 88 6.5 13. Kolektor dima može biti od čeličnog.prekc 35.9090 105 Dvostrano otvore noOtv. DIN 1691. male prost.3030 35 60. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . drvo voćaka.5 120 27. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 .

rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . Za plinovita goriva ž 4 m . Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . šuplja opeka B DIN 105.5-struke kraće stranice. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. duljina najmanje stranice 10 cm. Za zajedničke dimnjake k 5 m. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak.00 1. površine >100 cm2. puna opeka od šljake DIN 398. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. otvoreno ložište. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. zidna puna opeka.DIMNJACI DIN 18150.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča .18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu.5 x h > 1.5 x h MJ 1. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. opeka od šljake DIN 398.5 cm. dulja stranica ne smije biti veća od 1. blokovi od plinobetona DIN 4165. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. Ako su zidani od opeke 2: 13. svaki otvoreni kamin. kovačka vatra. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. zidna puna opeka DIN 105.

Preporučuje se predgotovljeni opšav.® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje .Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. Izolacijska vrpca 2-31 m i. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 .: Orrrtšir. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim). azbestcementnim pločama. pocinčanim ili bakrenim limom. laki beton DSN 1 8 1 5 0 .

popr.. V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . gdje je i zahod. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal .1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. .V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33. . Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 .2 m/s.> © + © . hoteli. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. debljina vanjske stijenke 2. Količinskivza kupaonice. bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke. . pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima. gostionice i si. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. priključeni na jedan kanal -> 0 .(2). Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. .3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©.. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore.. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. .5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 .

opterećenju itd. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. snijeg). Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . vjetar. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. način prijenosa sila. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. hladnoća. vrsti i težini pokrova. čelik. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. toplina). Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. nagibu krovišta. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. armirani beton). pokretno opterećenje.

80. treba poduprijeti veznike -» s. moguća i primjena oblica). prijenos sila na vezače. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°.5 m. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m.5 m. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka.lom plohe krova) -> s. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. duljina veznika do 4 m. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4. 82 (§). Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. snažno povezan. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova.5 m dvostruka je ili višestruka stolica.. s kosnicima pod 45°. Pravilan. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . konstrukcijski sustav. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 .KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. Ako je duljina rogova veća od 4. duljina rogova do 8 m. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda .5 m). inače ukrućenje veznikom -> s. Koncentracija opterećenja u podvlakama.

70 godina. Preklopi 8 cm. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. bor.55 I 84 . 0.crijepa/m krov (biber .80 kN/m2.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2. na letvama razmaka 30 cm.Dvovodni crijep lijevi . užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. 0.45-0. Krovni pokrov od šindre -> @ . u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Okapni dvovodni crijep lijevi FOL . bolje 10 cm. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 .2 0 cm. težak pokrov. ili od eternit ploča.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR . 200 kao zaštita od vjetra i prašine.60-0. s vrhom prema gore.hrast. 0.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom.70 © Krov od šindre 0. ariš. debljine sloja 1 8 . -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice.4 m. debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .Početni crijep za sljeme i greben desni FOR . rjeđe smreka. 0.5 cm. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov.Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ .60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0.Dvovodni crijep desni TOR .55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep). nagib 18° 2 Valoviti crijep.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR .Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov. duljine 1.2 -1. Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca. laganiji.

1-2. pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.50 —i 11° ( 2 % ) h . savijanje itd.5%) (25.4%) (20.45 0.50 m.6 (0.4%) (22.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6. 13 uklj.50 0.60 m i od 1.9%) (29.30 0. Limeni krovovi od pocinčanog lima.1 kN/m2.0 8.8-31. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. max. trgovački formati -» (?). s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129.50 '/2 vala normalno Kornere. Ijepenci uklj. razmak olučne cijevi od zida 20 mm. i* . R a z m a k obujmica 2 m. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom.). cinka itd.(2).50 0.25 0.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0. bakreni lim.7%) (13.90 0. letve na oplati uklj.55 0.63 mm) uklj.7.9%) (17.5 tež. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 .25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0.60 0. opšav ruba itd.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. bitumen.60 0.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž.0 19 kg/m Zapr. ali uračunate letve.145 cm za ploče duljine 1.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8. titancinkom i pocinčanim čelikom.0 tež 15.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru.6 mm) uklj. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč. falcane ploče. reform ploče. -> © . Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. titancinka. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.0 8. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0.30 0.50 0. 0.2-2.15 0. aluminija. bez težine rogova. 0. bitumen.25 0.0 . Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem. podrožnica i vezača. Min. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. Mort dodati kao 0.80 0. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s.1 0 ° 2 0 0 mm.. 88-89.60 0. oplata 0. bakra. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj.3 2 kg -Smjer pokrivanj.30 0.55 0. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi.50 0.45 0.175 m za ploče od 2. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0.55 0. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .7 mm) uklj. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.1 7 5 180 preko 1 7 5 . kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.50 0.93 Ploče 2.6 mm. čelična traka preko 1 2 5 . min.7 m m Kuka za oluk: pocinč.0 1. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ . Debljina m m Trake 30-40 0. Svi fazonski komadi za sljeme.66) 0.2%) 2 6 . umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. deb. 1 6 . Veća brzina tečenja protiv začepljenja. korozije i smrzavanja. formati Duljina m Širina m.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8.50 ' l— 7.7 Metalni pokrov aluminijem (alu.75 mm. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu.00H -Korisna širina 91 5 8 . Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .15 do 1. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje. nagib krova.0 0. oluk. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj.

Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. dobro povezan konstrukcijski sustav. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. inače treba ukrućenje vezačima. Pravilan.D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. Koncentracija opterećenja u podvlakama. prijenos opterećenja u osi vezača. Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. moguća i upotreba oblica).90 Presjek A .5 m). preklop.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. moguć unutarnji prostor bez stupova. Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 .

grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. 0 njihovu obliku. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. Veličina. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova.

Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2.4 cm. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd . ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . slama i si.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 . tablica 1 DIN 4108.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno. tj.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.L (8 + 8) 200 100-16 = 2. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). 200 cm2/m. svaki veličine najmanje 2% površine krova. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al .30/100 (v.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov.T^pc (9. Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. stranica 7) sd = 30 x 0. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. dio 4.0.08= 2.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL . pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = .5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au . Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv.018 m2/m .0+9. DIN 4108.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. 100 .0) = 0.08 m ji . dio 4) s .). presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu. Da bi se odvela vodena para. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A.debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0.n s (m) H .0 . ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0. 4.

bit. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama).—\ Nagib krova -> s.termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno).12 15 . Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. 52143.5%. Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu. normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . krovna Ijepenka s 1. Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja .215% £ 23%. 100% = 0.4 5 ° Krov od falcanog crijepa.4° Prohodni ravni krov 2. 3.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 .Nagibi krova 2° • 4° obično 3° . Bitni detalji Slivnici s.1 2 ° Krovna Ijepenka. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). bit. treba predvidjeti u konstrukciji.5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3. 90 @ . Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. mehanički pričvrstiti.18 13 (%) -12 25 .80 m2 • K/W 1. Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. spojene postupkom zavarivanja. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°.zaštitni sloj. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0.90° obično 5° . redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . priključci u dvije razine. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija . provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa.18338 Hladni krov s.15 23 . 70% relativne vlage .94 . 90 (5) . Topli krov s betonskom izolacijom: s. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune.hidroizolacija . 2. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338.90° obično 45° Krov od škriljca. dio.@ moraju uvijek biti termički izolirani. rel. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s. cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).3 kg/m2 • Krovna ploća odn. Redoslijed sastava odozdo: krovna. položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2).3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora). normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom. Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. u protivnom nastaju lokve. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. 90.hidroizolacija . jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije.80° obično 6 0 ° .zaštitni sloj kao balast. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. mehanička oštećenja. 90.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.15 14 . ako je nagib manji od 10%.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0. bolje 3%.2). također priključak parne brane. Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!).(I). uključivši i granični sloj zraka.10 m2 • K/W 1. termoizolacija .5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1. trake) 8° -15° obično 1 0 ° .termoizolacija .50° obično 2 2 ° .15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom. Brtviti priključak na odvodnu cijev.0.30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. temperaturne šokove.215 m2 KAA/ 0. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija. konstrukcija. Topli krov kao obrnuti krov: s. To je preduvjet za funkcioniranje sustava. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. dimenzioniranje tablica (4).10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° . dvostruki pokrov 30° . 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. može i šljunčani nasip.50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom .4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° .ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). utjecaje ultraljubičastih zraka. 3. Nagib = 1. 3.12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° . 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C.7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133. 90 (5) -(§).pa ne može doći do kondenzacije.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! .095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° .215 i 0.. Stambene prostorije 20°C.50° Krov od škriljca. sprečava stvaranje mjehura.10. ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0.2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 .rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje.5° • 4° obično 3° .

bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom. granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak .3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl . Dvoetažni slivnik.Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka. umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 .Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova. 2 slivnika. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona . otporno na pritisak -Brtvena prirub.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. min.p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. za pajriu branu rtvena prirubnica .Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina .Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . bolje dvoetažno _> •-n.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo". 177 Humus 3 0 . "Compi* traka . umj< muviii vn lopiom Krovu.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) .& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.

Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije.bolje 3%.5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. nasipa keramičke sačme ili šljunka. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove.Šljunak Alu. nema ograničenja primjene. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje .bolje je položiti ploče. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. analogno toplom krovu. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. 110 120. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. 90 (2) primijeniti tablicu (3) . naročito kod zatvorenih bazena. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja).: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. važno za odvodnju. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. preko toga filtarsko predivo -> s. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). neprikladno za vlažne prostorije. Umjesto tablice -> s. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. Redoslijed slojeva -> (§) i (§).-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s.> © . ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. unutarnjeg sloja > 10 cm. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. lako je pronaći pogreške.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). koji se ljeti uvijek osuši. znači "klimu barake". ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. Hladni krov .( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan .5%. 90 Nagib > 1.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. preveliki istak. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. Prednost: brza zaštita od oborina.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13.

U Berlinu su oko 1890. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. Povećava ukupne zelene površine. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Veže prašinu 8. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2.g. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . na koji su se naselile biljke.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Građevinsko . st.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . Poboljšava mikroklimu 5.

v. Kapljično navodnjavanje.v.9-3. Gnojenje. Zalijevanje. Raslinje: livadna trava.7 kN/m2 80-170 l/m2 .v. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju.v.v. ukrasno bilje.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova. parapeta i balkona. opter. Intenzivno ozelenjivanje.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo . Raslinje: mahovina.2 0 cm 12 cm 1.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 . Sve treba stalno održavati.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. grmlje. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa.' Razdjelni sloj . Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. Vrste ozelenjivanja krova. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. Ekstenzivno ozelenjivanje.15 kN/m2 40 l/m2 .cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. Kišenje. Prirodno navodnjavanje: kiša. Mobilno zelenilo. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . drveće. zeljaste biljke. trava.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu.1 0 cm 10 cm 0. drveće. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. lođama i si.2 5 cm 14 cm 1. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. . grmlje. 3. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama.4 kN/m2 60 l/m2 . Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi.7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta .2 0 cm 12 cm 1.

^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. hidroizolaciju krova (mjehuri. Razdjelni sloj. reakcija tla (pH . 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— . Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac. Primjeri -» Q . Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine.\\'-. drenažne trake od pjenastog materijala. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr.vrijednost). Sloj za zaštitu od korijenja. ploče od sintetike. oblikovanje nagiba. Zadaće: spremište hranjivih tvari. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. pukotine). Filtarski sloj. Oni daju: stabilnost strukture. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. ^ 11 Vegetacijski sloj. zadržavaju vodu i oblikuju tlo.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. prozračivanje. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. Zaštitni sloj.\-XY. dilatacijske razdjelnice.trakama. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. isušivanje). neravnine i progibe krovne konstrukcije.Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. ostakljene kupole.v.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja.Y:YXv/:\Y:\\v/^y.-. Drenažni sloj. prodore (svjetlarnici. rubne priključke. zadržavanje vode. slivnike. ventilacijske cijevi).| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). zaštitni materijali.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom . Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. zračenje tla.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila.

Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. te služi za dozirano otjecanje vode. DIN 18195). breza. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . Vegetacijski sloj . Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. 5. pa i mahovine i lišaji. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. U načelu. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. konstrukcijske mjere 1. Filtarski sloj . Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). krovne priključke i sigurnosne pojase. ili siju odnosno presađuju kao mladice.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. zidni priključci itd. dilatacije. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije.0. Ovisno o opterećenju vjetrom. Zelena površina i održavanje 1. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. naročito na krovovima. kao npr. 2. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. 7. topola. 10. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja.sađenje.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. sijanje. 8. funkcije. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje.) b/8 = 1 m = 2 m. plinova i vode. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . 7. Drenažni sloj . OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . ne smatraju se stranom vegetacijom. 7. Krovni pokrov . rasađivanje mladica (biljni kontejneri. Na tim bi mjestima. podzemnim garažama.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. Zaštita od korijenja . Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. 3. 8. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. šljunka. 11. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. slivnici.* QP 5.daje biljci stabilnost.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. 95 . Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. hasure. u širini od (prema DIN 1055. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. 2. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. ploče). tj. 4. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. 6. Biljke koje se same nasele. Krovnu konstrukciju. statiku. dio 4. javor i si. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. 8. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. 2. 11. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. naročito vrba. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. V . . prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. 6. 12. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. skloništima i si. npr. u najmanjoj širini od 50 cm. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. šljunak. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. pH . 9. sedra. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. Zahtjevi. npr. 3. 10. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. 3.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. prodori. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.

Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. ne truli. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. Visoka kakvoća glede svjetla. čelika ili aluminija: rasponi max. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. odbija pr~ ljavštinu i vodu. lijepljenjem. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. natkriti bazeni. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. skladišne i industrijske hale.5 m. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). obostrano folije od ETFE. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. Vijek trajanja: 1 5 . nadstrešnice itd. Širina = 45 m. vijek trajanja 20-30 godina. industrijske i sportske hale. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). niski troškovi izvedbe 96 . čelika ili aluminija. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. vodonepropusno. vodonepropusno. zavarivanjem. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. trokut. Primjena: izložbene. propušta svjetlo. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. sportske dvorane. vodonepropusno. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. čekaonice. Primjena: izložbene. paviljoni. upotrebljava se i za odjeću astronauta. krug. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama.2 0 godina. visoka postojanost boje. mnogokut. Sikabran). brza montaža. Težina: 800-1 200 g/m 2 .GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. spaja šivanjem. Vijek trajanja minimalno 30 godina. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. skladišne i industrijske hale. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Predgotovljavanje. Duljina do 2000 m.3 m. Kroji se prema konstrukciji. najčešće 1. propušta svjetlo. Primjena: izložbene. nadstrešnice. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. duljina neograničena. pravokutnik. © . 40 m. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. Primjena: spoj ne komunikacije. -Tia*. presvučeno slojem silikona (npr.

kabelskih sidara itd. Caragiannidis. u Montrealu izveden je na taj način . 1983.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. arhitekti: R. Gutbrod. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. © .2. najčešće kosih čeličnih stupova. (11) 2.5 mm PVC-om 3. 1.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11.g. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. lijevanih čahura. letva: 4x6 cm 5. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . vodi se užad u obliku girlandi.g. 6 x 6 cm 8. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). G. Arh. ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. strehama i si. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967.—. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . 7.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. 6. arh. ® . Kurt Ackermann i partner. (7). u Munchenu -> (3). (5).. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. letva. stezne naprave 10. 4. preko pokretnih. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata .sidrenih vijaka. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . . (g).> © . Takozvani lebdeći stupovi . Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. 9. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. koja se zatim natežu i usidruju. (T) Njemački paviljon.nosivi elementi koji su i sami poduprti. čelične mreže od užadi. Montreal Expo 1967. olimpijski stadion 1972.» ( § ) .

Dortmund . tvornica motora u SAD. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . projekt: Koncertna dvorana. Norman Foster Ass. Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. Vlačna užad je čelična. Swindon / Wiltshire arh.OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. natječajni projekt: Portmann. Arh: Michael Hopkins i partner. Užad prenosi samo vlačne sile. Cambridge/GB. arh. London . (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner.. Stuttgart A A A .> © .© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. kao tlačni element. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati.> 0 .@. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa. Echterhoffe. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. potreban "lebdeći stup" koji je. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 .. Gerber i partner. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu.0 . sajamski kompleks Dortmund. Michael Hopkins -» ® . Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija. izvrgnut izvijanju. Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. arh: Bechnisch i partner. Hugo.© . Richard Rogers .. slično kao kod mrežastih. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače.

Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. kvadratične i šesterokutne. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova. © Prostorna rešetka . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°.roštilj. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . Kao i kod ravninskih rešetki. Primijenjeno na pet platonskih tijela. oktaedre i ikosaedre..W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa.» OSNOVE . 60° i 90°. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri.roštilj. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova.V. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. dakle tetraedre. Pravilne ravne mreže trokutne su. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 .. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova..roštilj.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar . štapova.roštilj. a dodekaedar 24 štapa.6. te prema tome i površina.

može i trapezolika geometrija. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor).Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°.štap. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. Essen (NK-sustav) 100 . Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. 60°. jedno. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . 90° i njihove višekratnike. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. direktno oslanjanje krovne opne. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. arh. veze vijcima neotporne na savijanje. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja.(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se.(7). Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. jedno.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. arh. nego mogu. direktno oslanjanje krovne opne. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). regularni čvor. optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu.i viševijčane veze. veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). ovisno 0 silama koje treba prenijeti.: Berg Detalj šed-sljemena. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. prenijeti i male momente savijanja -> 0 . biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. koju je razvio Mengeringhausen. dvoslojne nosive strukture. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. jednoslojne strukture. direktno oslanjanje krovne opne.i višeslojne strukture. samo jednoslojne strukture.

Dortmund . u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . proračuna \ ^ 0 . Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen.Horde.^ B r o j pozicije stat. 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. Ruter. proračuna ft kugle Priključni vijak i . lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . detalji -> © .® . Uglavnom su svi štapovi pocinčani. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E.(5). U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor .centralni dio s 12 priključaka. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. a dodatno se može nanijeti i boja. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. klinaste spojke. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor.1 0 0 m.

slap). Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. Vezovi (košnici. rebrasta ili kasetirana ploča. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . kao panelna ili skeletna gradnja. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. s poprečnim okvirima. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. Dvozglobni okvir. masivne ploče (zidne ploče. različita predgotovljenost. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. šuplja. Omogućuje velik broj katova. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. zidovi stubišta). stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . Visina stupova moguća i kroz dva kata. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost.© . predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. s uzdužnim okvirima. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima .© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir).3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. zabatni zidovi. aluminiju i drvu. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. bez greda. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. rešetke). vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. Uporabivo u svim područjima visokogradnje. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. Mogući mješoviti sustavi.» © . Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. najčešće kvadratični osnovni raster © . Skeletne gradnje s gljivastim pločama . zglobna veza ploča u sredini polja). pa je potrebna kruta jezgra. s uzdužnim i poprečnim okvirima. Masivna betonska ploča. skeletna gradnja u čeliku. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni.> © . Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca.

najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2).1250 mm.500 . uz to uvodi vlagu u građevinu. razmak rebara š 70 cm. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 . proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona. duljina do 7. Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. bez oplate. Raspon od 6.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1.750 .5.35 m.Nabijeni beton- ž 1.2 6 cm.5 cm. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov.1000 .625 . razmak prema stat. povezanih vijcima. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. grede). "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. Debljina elementa 15 i 18 cm.profila (arm. širina 1. Debljina ploče 1 0 .20 m.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ . betonska stropna ploča. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . pa je stoga vlastita težina ploče mala. Širina stropnih elemenata 1 m. čime se postiže krutost u popreč. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. Širina ploča najviše 2. beton. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. smjeru ® Arm.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta. Sloj betona nije potreban.48 m.375 . betonskih I . betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo . i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) .20 m.

© Kvadratični mozaik.(§) Ploče od prirodnog kamena. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. ^g^ Četverokuti s umetcima. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. 33/33 mm 20/20. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. pa nema gotovo nikakvog upijanja vode.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. polaže se na betonsku podlogu -» @>. 50/50.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). 69/69. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. ploča.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. mozaika i dasaka -» @ . Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. Piljene ploče od vapnenca (mramora).( | ) .(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. -» (3). uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . polubrušene i brušene -» 0 . donekle i na kiseline. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče.

Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Strah od eksplozije plina. pa je potražnja za njima mala.25%). Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Obnovljivi oblici energije. Loženje uljem. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. energija vjetra. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . i .r a c r t a li 21 i a m ta . 4705. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. ' S J 4—Kotao I im o .Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu.40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. Visoko zagađenje okoline. Viša cijena energije. biološke mase (biljke). 6608. Slabe mogućnosti reguliranja. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. . 44576 . Plaćanje goriva prije upotrebe. Prednosti i nedostaci loženja uljem. Visoka cijena energije. Nema troškova skladištenja. Nisko zagađenje okoline. Lako se regulira. r a . Potreban veliki skladišni prostor. Ovisnost o opskrbnoj mreži. visok godišnji stupanj korisnog učinka. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . 4756. Tome pripadaju: Sunčeva energija. Prednosti i nedostaci krutih goriva. U porastu je grijanje zemnim plinom. rezi-. L u ' S n i . 4108. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. Preporučljivo za vodozaštitna područja. . Ovisno je o opskrbnoj mreži.r a o ^ i a r a a S . Mnogo rada oko loženja. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom.Odvod -Povratni vod • r t a o . 4755. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. energija vode. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. otpadne tvari (bioplin).. Kruta goriva. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. t o . . Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). Velika emisija štetnih tvari. Nema troškova skladištenja. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. 4725. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. / / / / / / . Plaćanje nakon upotrebe.Kotao ~L Odvod . Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. Niski troškovi održavanja. Loženje plinom. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Ne ovisi se o uvoznim energentima. pa državni propisi nameću visoka davanja. rezu. Niske cijene goriva. p . o . TT rtm. Lako se regulira.

Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. 107. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. Nije potrebno ložište ni dimnjak. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji.185 0. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. Zrak se zagrijava na grijaču.345 0. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature.185 0.18 2 0.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. a ispod 20% (§). Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . ovaj se oblik grijanja može regulirati. Da bi se povećao učinak. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka. čist pogon.44 0. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije.24 0. stalna pripravnost za rad. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. garaže.21 0. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. nema skladištenja goriva.12° 0. 107 0 .285 0. Akumulacijsko grijanje strujom.09 0. zbog visoke cijene struje.16 0. Tada se zrak hladi na prozoru. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela .14 0.12 0. crkve. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. nema otpadnih plinova. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Ako su maske metalne.255 0. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija.34 0. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. niski su troškovi održavanja. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 . portirnice.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. od 20% do 70% odgovara @>. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine. nema skladištenja. Konvektori.48 1000 900 Grijanje strujom. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. moguće je samo u posebnim prilikama.205 0. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori. zanemariva je potreba prostora.155 0. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima.205 0. npr.306 0. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . niski troškovi instalacija. Za razliku od podnog. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Konvektori ispod poda @ .zrak u prostoriji. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V.255 0.

Podno grijanje. zanemarivala grijaća tijela. ili tapison .termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom.vodilice . tj.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 . U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika.GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije.f o l i j a 0. C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje.a r m a t u r n a mreža ( 0 3. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama. Toplinski učinak može. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja. U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere.PE-folija .novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . Uskladištenje loživog ulja. zidno grijanje.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm .e s t r i h 4 5 mm . lijepljene . estrih ploče 19 mm . podnim konvektorima. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike.k l i z n a folija 0. čiji je obujam po 500 2000 litara. Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. npr. (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan.m o n t . pri ukopanim spremnicima). dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. lijepljene. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja.P E .posteljici od morta 30 mm . uz uglavnom razmjerno niske temperature. iznositi 70-110 W/m 2 .C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna . kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja.p l o č i c e 10 mm. mreža za cijevi . ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko . Prijelaz topline u zrak je konvektivan. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem.15 m 2 kW.a r m . ali i zidovima i stropu.p l o č i c e 15 mm u . npr.PE. uslijed kretanja zraka površinom poda.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. drva ili tekstila. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama. Do sada su se. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki.folija 0.f o l i j a 0. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .3 mm .P E . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. ali se to može riješiti dodatnim grijačima. Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 . ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. ovisno o vrsti podne obloge.p l o č i c e 10 mm.2 m m -aluminijske lamele .5 mm) .h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . 4 5 mm) .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .estrih (visina iznad cijevi min. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn. stropno grijanje.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

bolje keramika.0 m 3. s premazom koji se može prati. rješenje je "kuća u kući". a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. prema DIN 4740. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . smjer strujanja horizontalan i vertikalan. b.75 m 4. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. Odvodnja poda u svim komorama. izbjegavati akumuliranje topline. 24167. Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina. s ispunom od mineralne vune. s odnosom stranica do 1:3. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. dobar pristup. Potrebno je redovito održavanje. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge.tehnički zahtjevi VDI 3803. 24191. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. Duljina u smjeru strujanja zraka 1. npr. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. e • nepokretni. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. ali moraju se moći lako čistiti. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . 24163.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. ovisno o prigušenju. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL .za tamne komore. d.0 m ] 4. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. Za kazališta.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. Rešetke za dovod i odvod zraka. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). 24151-53. ispust sisanjem na strani hodnika. Tome treba dodati prolaz 1.5 do 2m za montažu i popravke. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%.uređaja DIN 4109".5-3m. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati.5 m l 4. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. a isisava se na stropu.sami se otvaraju. 7.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG). primjena naročito u industrijskim građevinama. Zidovi zidani. a može biti i pravokutan.0 m J komorne centrale 6. ploče od tvrdih vlakana ili lima. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. c. ožbukani. d . Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija.0 m 3. f .6 m. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala.

Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Klimatizacijski konvektori. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. jačina buke š 30 do 33 fona. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Kotlove. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. bez vibracija. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. DIN 4109 2. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. općenito Pumpa za tekućine. . a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. idealne prilike za strujanje. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. 3. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. općenito Regulator. Izmjena zraka oko 15-30 puta. općenito ¿ © p Posuda općenito. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. 4. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. Kanale svake godine treba čistiti. Nije li tako. po mogućnosti kružnog presjeka. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. paziti na podtlak. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. I. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). npr. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . kondenzator. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. općenito Razdjelna komora.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. Bez cirkulacijskog provjetravanja. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. Opći zahtjevi: 1. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. općenito Pretvarač. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). općenito Prekiopnik. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. Visokotlačni vodovi zraka. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. 458-459. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. Visina 3-5 m.

02 1/A 1/a. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid". Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |. 123 . ožbukan k2 Rog + _ l i " A.33 bio bi odnos 0. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . razlike temperature K (kelvin.04 1. prozor (F). s t o j e manji taj broj. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak.015 Zid 0. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije.83 + 0.8 k D • FD + 0. "granični" sloj zraka. zaštita čovjeka od previše i premalo topline. Što je manja brzina kretanja zraka.08).TERMOIZOLACIJA POJMOVI . a prije svega kondenzacija vodene pare. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0.83 = 0. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu. manja je i toplinska vodljivost.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: . Na unutarnjoj strani elementa (1/a.12 0.02 0.45 k između rogova = 0. 124.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome.00 1/a. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .2 K 1/a a 4 % .30 Vanjska žbuka 0. 1. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. temperatura °C. vođenjem.).13 0. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k .4 0 = 5.04 = 1.13 + 0.04 (ako postoji vanjska obloga 0.6 K 2.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva. navodi se u Wh [=1.95 km = § 0 . ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s.. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). što znači da je površina zida za 10. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'.4 0 = 1.34 0. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108. = 10 A.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine.22 = 1.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K.4K.87 = 0. zračenjem i difuzijom vodene pare. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0.33 0. Količina topline.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k . Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5). njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§). primjer uz 1/A od 0.ušteda energije za grijanje.16kcal].36 0. za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje). Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.1/A= d' • D'. 4 5 70 + = 0. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).5 0.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. prijašnja dimenzija grd). = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. 0. . .056 + 0. krov (D).> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.koeficijent toplinske vodljivosti . (§). 1 3 % .7 = 0.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL).02 1.udobnost.

r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani.5 cm. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.8% 28.7 mbar.9 40.14 = 10. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max.5 cm. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12. unutarnji 2 cm) zanemariti.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. vani . nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 . I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 . Unutarnja žbuka 1. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi.6 mbar = 1 g vode/kg zraka).0% 105 = 9.5 2 4 = H d 6 1. u protivnom dolazi do kondenzacije . Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima.9 125. -»tablica (§)). zadan pravcem protoka temperature.parcijalni tlak pare.3 88.8 mbar 105 = 0.» © . raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para.0% kova u smislu parnog kotla . Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. 123). a s vanjske blag . 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. •Parna brana na pravom mjestu mbar . želi li se to spriječiti. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa. posljedica je kondenzacija —> @ .15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © .3 mbar zrak 20°C. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. Kad temperatura pada. vrlo dekorativna na ružinim laticama.8% 16.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.3 mbar / 1 2 . Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. m). Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom.4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94.9 238.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. plinovito agregatno stanje vode. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal).» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp. X=max. 12. 89 i dalje). Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 .5% 30. loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.t.2% 15. °C -10 .3 mbar Razlika 119 . on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi. 12. 12.20 . do granice pare („x") l mbar f 25 . Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max.6 mbar H d 4. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi.1 323. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.4% 60 25% 23% 21% 70 17.9 62. tj. X=max.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje.15 . dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A .2 173.5. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v. udio graničnog sloja zraka odn. mogućeg. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C.3 mbar / 23. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para .7% 5.g.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane.3 mbar / 17. Da bi se izbjegla oštećenja.1 5 7 8 0 % = 1.3% 100. tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare.

faktor X smanjuje se iznutra prema van.0 0. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija.04 0. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.Hidroizolacija i— Termoizolacija . Kad je manji pad.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. zr. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. Tipični su primjeri prikazani na ® . Međutim.5 Gran.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s.). Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. Za vrlo vlažne prostorije (npr. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. 261-262). sloja termoizo. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. 124). zr. nego samo parcijalni tlak pare -» s. 92 i dalje). Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane.120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. 123). Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov".02 0. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). sloj iznutra Ukupno 0. 123 © ) . 124. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. (ZZŽ3Z3 . 92 i dalje. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. (—»s.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s.047 600 200 15 1. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine.12 1/y=1. Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. Važno: termička izolacija. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m). 125.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1.

28 0. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.75 1.64* 1.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.99** 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.27 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .25 0.68" 2.54" 0.52 0.82* 0.06 0.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.66 0.14 0.20 0.07 0.14 0.07 0.22 0.34 1.21 0.34 0.41" 0.5 2.28 0.11 0.09 0.22 0.95* 1.10 0.15 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.11 0.12 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.25 0.34" 1.34* 1.11 0.33 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.08 0.750) 500 (625. bet.66 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.07 0.07 0.22 0.07 0.63* 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.50 0.06 Debljina (cm) 18.12 a 500 "(625.55 0.09 0.15 0.08 0. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.66"* 0.06 0. očvrsnut parom.49* 0. bet.750) t 2.50 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.13 0.06 0.13 Blokovi s potpun. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.43 1.11 0.26 0.34 0.25 2.750) 500 (625. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).60 0. slojevi do parne brane -> s.15 37. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.57*** 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .12 31.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .23** 1.20 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.24 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.22 0.12 0. Strop od arm.09 0.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11. bet.83* 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.31 0.06 0.20 0. Arm.35 0.56" 1.24 0.16 0.36 0.18 0. Arm. 123) treba smanjiti.29 0.13 0.63 0.33 0.16 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.17" 0.18 0. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.25 0.26 0.Kutnik .78*" 0.06 0.03 0.97 1.12 0.26 0.3%. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.28 0.13 0.30 0.27 0.08 0. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.23 0.82 0. Armirani beton Arm. pjenobeton laki beton.87 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.79" 1.09 0.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.10 0.18 0. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .63 1.17 0.21 0.24 0.04 0.33** 0.30 0.09 0.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.10 0.69 0.750) Arm.99 0. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd. viša temperatura).36 1..51 1.08 0.11 0.16 0.12 0.750) ~ (625. bet.42* 0.750) T M 500 500 "(625.09 0.26 0.30 0. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.79 0.10 0.14 0.32* 1.85" 0.40 0.0 1.70 1.20 0.04 0.19 0.89"* 0.24 0.32 0.44 0.09 25.04 0.41 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.10 0.15 0.38 0.

01 A4 Roditelji 2.01 m 2 8.87 + 1.99 x 3.01 1.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.prozori ne sjever/zasjenjeno 9. sintetika.39x2.7.8 134. vrata .odbivši EG V3 UG 324.41 1.50 m 2 3.6 -3. <40% 0. prozori.46 m 3 3.50 m 2 . 4 4 x 2 4.99 + 11.(1.012 m 2 £15%.40 1. Ostali profili s atestom za kr do 2.600 W/(m 2 K) 2.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.26) x 2.41 m 2 -7.000 m 2 K/W 0.51 + 3.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.65x2.01 m 2 .33 m 11.3.99 x 11.60 Okvir grupe 1. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.76 m 2 .26 1.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.6 1.51 x 2.60 0.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11. k v prema WSVO: 3. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.000 m 2 K/W 415.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.40 1. drvo.26 11. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.99 + 1.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.000 m 2 K/W 532. kF prema WSVO: Dop. drvo.50 m 2 11.26 x 1.498 .9.55 + 1. vrata . vrijed.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .30 m 2 163.50 27.99 A2 .55 m 2 134.01x2.5 .prozori ne istok 7.39 + 10. 5 5 + 1.odbitak .5012 .65 26. Ostali profili s atestom za kr do 2.12 7.76x2.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.030 W/(m 2 K) 1. kombinirano.39x11.9.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.85 A2 Kuhinja 1.12 + 10.000 m 2 K/W 0.4 207.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.60) x 2.26 + 3.39 x 4.6 1.2 x 3.407 m 2 ^ 15%.29 m 2 .12 x 3.26 x 2.3. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .3.8.39x4.40 1.01 m2 m2 9.41 m 2 Okvir grupe 1.6 W/(m 2 K) 0.4071 .( 1 .1 pojedinačni/dvojni objekt. 1 2 x 3 .01 1.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.81 1.8.28 m 2 Dop.28 m 2 159.46 41.218 kWh/a 0.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .eq: Vrijednost k: prozori.418 kWh/a 1.89 x 2./zap.65 9.79 5.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp. sintetika.49 m 2 147.06 m 2 .60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.26 m 2 1.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0. kombinirano.9. vrijed.610 W/(m 2 K) 1.01 x x x x 1.12 1.76 1.0121 .51 x 3.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.01) Ukupna površina elementa: 143.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.2832 3.01) x 2. vrijed.95 m 3 535.51 m 2 1.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.14 x 1 .51 x 0. investitor: Neufert 1.6 W/(m 2 K) 0.51 x 3.99x13. < 40% 0.

0 do 2.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.50 okvir grupe 2.283 m 2 > 15%.67 0.000 m 2 K/W 128.6 W/(m 2 K) 0.60 okvir grupe 1 drvo. 1 Element odgovara DIN 4108.blokovi W6 . jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.0400 0.06 dix 0.6 1. općenito ne 147.130 m 2 K/W 0.301 m 2 180. tab.02 19.498 m 2 > 15%.425 W/(m 2 K) 2. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0.80.0150 aditiva 2 Poroton .500 kg 0.147 m 2 95.0 1 2.1 2.0 W/(m2K) prozori. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.400 kg 0.726 kWh/a 2.408 W/(m 2 K) 0.28 15 0. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.0005 0.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.1 mm 3 Polistirol (PS) . Ostali profili s atestom za kr = 2.00 1.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.šuplja opeka.0120 X [W/mK] 0.000 m 2 K/W 0.040 m 2 K/W 0.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.1 W/(m 2 K) 0. sintetika.300 0.000 m 2 K/W 0.3650 masa 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.NB.000 m 2 K/W 938.130 m 2 K/W 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1. nagib krova > 15° ne istok 3.040 m 2 K/W 0.035 0. neventilirano ne 159.040 m 2 K/W 0.781 m 2 0.501 m 2 > 15%.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.12 50 1.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.000 m 2 K/W 0.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0. zasjenjeno 3. [m2 K/W] 0.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .8 2. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.532 kWh/a 1.3000 0. < 40% 0.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.0 1 2.80 kg/m 2 d [m] 0.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor. 6. tabl. < 40% 0.180 600 5 10 80 250 1. < 40% 0.040 25 0. LM 21 2 Polistirol. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2.500 kg nema zahtjeva 128 .398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.727 kWh/a 0.160 0. kombinirano.355 m 2 326.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0. vrata-prozori ne jug 8. prostorna 0.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.0 W/(m 2 K) krovni prozor.060 W/(m 2 K) 1.250 W/(m 2 K) 0.000 m 2 K/W 290. kombinirano. Ostali profili s atestom za kr = 2.000 m 2 K/W 0. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo. sljubnice ispunjene.130 m 2 K/W 0.350 P .585 W/(m K) 10. bor.70 okvir grupe 1 drvo.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.1400 0. okvir < 30% ne sjever.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36. tablica 1 Element odgovara DIN 4108. sintetika.04 10 2.854 W/(m 2 K) 2.0 W/(m K) 0.130 m 2 K/W 0.0200 0.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. prostorna masaO.

129 .6 31.06 0.00 1 Gipsana žbuka bez 0.2 0.750 kg 0.600 1. 1 Element odgovara DIN 4108.1600 2.30 11.5 5.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.91 kWh/a m .21 Ukupno 154.0 0.335 2.335 W / ( m 2 K) 0.200 0.400 kg 0.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.50 0.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .75 22.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.1 30.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.0 1. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.250 32.040 m 2 K/W 0.035 0.040 - 15 pod na zemlji ne 11.50 3. 1Element odgovrara DIN 4108.28 kWh/a m .5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.58 1.0120 8 8 100000 100000 0.03 1.392 1.78 Ag 0.8 0.22 13.000 m 2 K/W 0.3 5.785 0.398 ATk [W/K] 0.0 1.: 4.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.700 1400 0.600 2.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.130 m 2 K/W 0.13 kWh/a m .60 6.040 50 3.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor. Q"H = Q'H/0.43 10. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.500 kg 0.0 1.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.95 520. 8.50 31. izdanje od 16.7 0.78 159.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. tabl.900 15.04 X [W/mK] 0.14 0.34 0.182 0.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.8 100.57 10. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.040 15 2.398 0. k * f [W/(m 2 K)] 0.1.357 Udio [%] 31.00 32.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.0 1. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana.50 28.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.0350 15 20 50 1.656 W / ( m 2 K) 1.600 1.0700 X [W/mK] 1.5 0.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.0 29.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.58 0.41 7.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.210 15 0. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO). 1 Element odgovara DIN 4108.27 185.0 1.2 100. DIN 106/1+2.100 2400 0.435 0.(Q'| + Q's): 94.785 W / ( m 2 K) 1. ne 26.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.5 Udio [%] 28.8 0.58 0.01 4 Polistirol (PS) .86 m3 Grijani volumen V: 520.70 Ad 159.100 kg 0.35 147.58 58. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.130 m 2 K/W 0. 1994.170 m 2 K/W 0.839 0.000 2.0 15.4 17.06 0.607 m 2 17.100 2400 0.5 0.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.443 m 2 464.01 8.0120 900 0.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.01 0.0 520.14 56.05 11.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0020 0.tvrda pjena (stiropor) 040 0.28 3.170 m 2 K/W 0.1 6.37 Sveukupno 0.64 kWh/a m .656 0.400 0.1 mm d [m] 0.210 m 2 545. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.785 10.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.0 520.1600 2.000 0.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.58 Af 9. : 8. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L. tabl.0 vrijed.0 58.000 1.579 m 2 365. tabl.300 0 0.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče. Q'H-: 95.37 kWh/a m : Q'h = 0.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.7 159.5 0.170 m 2 K/W 0.9 (Q'r + Q'L) .130 m 2 K/W 0.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.0005 0.300 0 0.02 3.0400 X [W/mK] 1. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.6 30.5 0.810 W/(m 2 K) 0.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.0100 0.400 P .4 26.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.

600 2.3.60 0.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.5. Q'HZUI = 30.000 0.78 2 H 0.za druga korištenja .5 I.600 2. 5 c m Krov 147. -prolaza topline K.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .600 0. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat.' Vanjski zidovi 2 Aj.565 0.41 3.37 m2 4 5 Max.50 1.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ).62 kWh/a h sadržan u Q.60 1.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.5 0. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. godišnja potreba topline za grij. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).785 0. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7. Međutim.900 0.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . Q'HZUI = 30.60 0.50 1.99 Prizemlje stambene površine 95.5 Grijani volumen zgrade V = 535.435 0. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje. Proračunska zapremina zraka V L = 428.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .99 (T) Presjek (?) 11. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr. 11 Vanjski prozon jug 8.389 0.58 Vanjski zid stubište .28 1.69 m 3 11.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.0 1. dopust. topi.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.21 Vanjski zid poroton 3 6 .A*= .35 159.30 11. Ap: Prozori.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ. godišnja potreba topline za grij. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe). površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26. = 4286. 1.01 3.44 134.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt. 0. razlika elemenata građevine 1 1.TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305.70 1. BV -samo uz korištenje stana A*=149. meteorološki podaci.50 1.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .335 0.0 1. istok 9. A = 520.5 0. st 1 II.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.0 0. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795.

Primjer zračnog zvuka: radio . žbuka 1. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. 133. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem. tihi razgovor.5 cm. to se postiže upijanjem zvuka -> s. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača.glasovir (ujedno i zračni zvuk). prigušenje je zvuka dakako manje. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. laka ploča. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . tj.nije ga moguće potpuno spriječiti. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz. 132. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka.6 cm (el. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). pjenobeton 11. Gosele. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. dr. nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. laka ploča od drvene vune 2.5 cm. ekspandiran). kod savijenog vala ovisi o materijalu. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val.zrak . žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. Bellu).zrak. izolacija od buke koraka — s. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine).vika . uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj.element . dakle teškim debelim elementima građevine.5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. 134. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere).5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. tlaka zvuka (|ib). razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. s oblogom + 2 dB 131 . koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. G. debljini sloja i frekvenciji. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. mjerljivim u mikrobarima (|ib). bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv.7 dB. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T). Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja . na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. stiropor 1.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). rezonantne frekvencije.0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. a ako su u različitim prostorijama.šumovi od instalacija . Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz.element .

5 437.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 . Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 . ljuskom -> s.6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 . Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.5 250 187.8 0. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine .6 1.9 1.8 1.3 l M i Ukočeno .8 1. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .5 375 312.5 1.0 1. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ).5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .2 1.5 I 2 2 |37.5 187.4 1.» (5). puna opeka 1.4 1. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2. propisane vrijednosti .8 2 1.prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja). provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 . obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.6 0. potrebna debljina zida . a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.5 | 3 | |11.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. drobljene opeke i si.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f.4 1. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.2 1. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm.0 1.5 250 250 250 250 250 187.6 0.4 1. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. stoga granični zidovi između stanova. 0 Zračni zvuk .5 1-1.6 0. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca. 2 5 P u n a o p e k a * . slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .6 1.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve.6 1.2 437. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. 11.4 1. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.2 1.0 1.8 1.3 I Gips 0.5 187.2 1.7 1. šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.2 1.0 1. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 .* s.5 I 2 ' 2 . i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1.> © .0 1. šljake.2 1. 2 5 11. na koje se nadovezuju pregradni zidovi. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka . „ „ . I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka.2 1.8 1. . čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.» (2).6 1.5 111.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10. 2 5 112. površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °. 131 © .5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.7 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi .5 187.4 1.

Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. rub uvijek slobodno pokretan. list 3). počinje li ona tek na razini terena.Elast. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica . reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3).Pijesak. 133 . ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo".D2. Pri tome . zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). i preko toga estrih od betona. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. pokriven zaštitnim slojem.vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. glina.Estrih (podloga) za pod Izolacija i . Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9).zbog utjecaja starenja . stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . pri čemu treba staviti Di > D2 2. dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. anhidrita. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). npr.Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka. već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče.Izolacija — Estrih (podloga) . Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. Estrih je tanka kruta ljuska. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2).

obuhvaćaju se dublje frekvencije. spavaća soba). iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv.5/0.4 12. Što je deblji komplet slojeva. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. zvučno izoliranim poklopcem gorača.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk.. I Kmg). Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . 4 0 . poboljšanje svih armatura. Primjer. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer.2 V. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. poboljšanje: spri- I 1 o n / . . osobito prozore i vrata. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka. b) akustički izolirati vanjske zidove.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka . odzračni ventili u armaturama. npr. ^ V. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima.•EZ] i i I I • I . između ostalog. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2).68. vrijeme odzvanjanja dakle 0. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja). priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu..2 6.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi.2 0 . efekt zaklona = 17dB 134 . past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke.5 m samo 1. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. pomoću prigušivača zvuka. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke.suprotno od prigušenja zvuka .1 m).68 = 3.a = 30° h = 2. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. dovoljne dimenzije. poboljšanje: lukovi umjesto koljena.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid).5 sekunde . 8 1. sred frekv.idealno za privatne zatvorene bazene i si.4 29 A = = 0.mora ekvivalentna 1. npr nasipe. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). g u m a B = z r a č n i prostor. kanali za smeće. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8). zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija).00 m 2 3. već samo smanjuje reflektirani zvuk.75 sekundi = = 2.) ¿340/500 = 0.00 m 2 29.4 • Konstrukcija.05 100 m 2 zidova i poda • 0. telefonskih prigušivača zvuka. podnožje koje apsorbira zvuk). akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si.6 3. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija."v Akus. polumjer jeke se povećava. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0.68 Valna duljina je h/7 =2.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. treba predvidjeti ventilaciju. Za vrijeme odzvanjanja od 1.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . 2 0 = h/>. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru. Ako se smanji refleksija zvuka.50 m uz 500 Hz (podr. Za nasipe. nužan je atest. vertikalni plinovodi.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. ako su prozori fiksni.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.

ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . C j e v o v o d e . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . a d a nisu preo p t e r e ć e n i . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a .s n a ž n a teški zid slaba pobuda. fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e .5 N / m m 2 20 A k o to nije. prema DIN-u 4109. treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi.p j e n e . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u .> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. Zaštitu od materi- Laki zid . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i .ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u . Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u .. Pluto.

glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. ter (logatomi).6 2. opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. dramsko kazal. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). pojačavaju razgovjetnost -> (§).refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . Govor zahtijeva manje usporenje.7 2. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. 0. do 50 ms. tako da su uobičajeni pojmovi . ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. Treba uzeti u obzir različite utjecaje.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje.trajanje odjeka. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5).163 V as S (Sabineova formula) 3. 3. Nije normirana. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1.razumljivost rečenice.3 i 1. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata.5 1. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3).0 Vrijeme 2. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . dok rane refleksije.8 1.5 1. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. od kojih su najvažniji.. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. dulje je Max. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. kako se razumljivost ne bi smanjila. . p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 .') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. npr lin. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka. subjektivno prepoznatljivi šiljci. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).1 3.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini.0 1. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. razumljivost sloga.0 h. .

Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. Oblik prostorije: za glazbu su uske. visoke prostorije s raščlanjenim. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra.arhiva u Bonnu 137 . Ako je nepovoljan oblik stropa. neraščlanjene površine. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. jer oba uha primaju različite signale Uske. nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. Treba izbjegavati paralelne. 138 (2) Berlinska filharmonija. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. kad je posrijedi glazba. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. 136 © -Govor .Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja).AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) .

P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. osobe. 500. 4 0 0 0 Hz. 1000. dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. tj. 2 0 0 0 . stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. parapeti. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. Dimenzije. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). Udio otvora. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . jednolike krivulje trajanja odjeka. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. slično osobi koja sjedi.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3).. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. 250. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). niše itd. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. 136 © znatno premašen. prema DIN-u 5 2 2 1 2 . Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125.

d o l a z i d o p a d a n a p o n a .> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a .GROMOBRANI DIN 48801. mjesta na cjevovode. beton s priključkom Rub zgrade W | ! . m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. 57185 Otprilike na 50. oluk. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja.e - ] Brojilo za vodu. štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez".) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm.—. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. zatvorene balkone. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . j a r b o l a . provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. zidovi i si. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a . olučne cijevi i si. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. k r o v n i v o d o v i . U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom.

c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . krov priključiti na sljemeni vod i odvod . na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m.( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k .> ( i ) . Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i .GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti.(£}. poljopriv. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. nisu O d g o v a r a goli al- Glina. c i j e v i ili ploča. 5 mm jedne točke. R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. ventilacijske cijevi i si . zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji .Aluminijska o b l o g a min 0.5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama. uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka.

f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3.> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . a g r o m o b r a n a Of. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . isključeni. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma.O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. u skladu s klasom zaštite. K l a s a g r o m o . u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . vanjski zidovi i pod podruma zgrade.U tom su području mogući direktni udari groma. pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete.

polarizaciju. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. Kad su ravni krovovi. srednjih. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. Kad su uređaji na jarbolu.25 3. pri uklještenju u zid > 0. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona.8 28 7 24 9 20.75 m. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3.3 21 6 18 1 15.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga. 75-ii. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene).koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća . Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. te za više područja TV valova. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. 140.1 12. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. treba provesti statički proračun prema VDE 0855.0 2.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U.5 3. valovi metarske duljine djelomično slijede. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. a uz to i tzv.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.75 2 5 2 25 2. kratkih i UKV valova. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr.

Burggrafenstr 6. uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati. Lüdenscheid S v j e t l o s n o . simetrično ili nesimetrično. staklo može biti mliječno po želji. žarulja P(W): 2 0 .200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke.250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 . 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . Postfach. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. parama P(W): 7 5 . Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG).6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima.1 5 0 Reflektor. 144 (2). Berlin ERCO Leuchten GmbH.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. parama P(W): 3 5 .t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu. Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. parama P(W): 3 5 .4 0 0 Žarulja s halogenim met.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra.2 5 0 Žarulja s halogenim met. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 . Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t).1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela.Geschäftsstelle.> t n Umjetna rasvjeta. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja. LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko.1 0 0 Žarulja s halogenim met. nema treperenja. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. DIN 5035 Radni prostori . naročito u reflektorima.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo.250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 .1 0 0 Reflektor.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%.1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. toplo bijela. žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). vrlo dobra reprodukcija boje. žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 . Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje.1 5 0 Žarulja s halogenim met. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 . Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti. mliječnost stakla ograničena.smjernice "Umjetna rasvjeta". deseterostruki vijek trajanja © 143 . općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. srednje ili široko.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke. 5000 do 15000 sati. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG . Visoka sjajnost (osvijetljenost).1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 .

R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 ..250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .100 W Fluorescentna žarulja 18 .indirektna y750 cd/klm i Direktno .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 . otvor djelomično prekriven: .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 . Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .300 W QT Halogena žarulja 75 .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .55 W Žarulja sa živinim parama 50 . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.250 W = [I OT-DE n t .metalnim uloškom .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.zatamnjenim staklom .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.prizmatičnom lećom .

svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. eliptični oblik 145 . parama. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. galerije slika Zračne luke. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. reflekt. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. žarulja. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. halog. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. reflekt. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. cijevna = Halogena žarulja s metal. željezničke postaje.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. strojarnice. šalter-sale. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. muzeji. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. žarulja QR-LV = Niskonapon. aule. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. nastavne prostorije. galerije.

Posredna rasvjeta -» (§).indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. npr. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. Neposredno . Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. simetrično © Zidni fluter. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. naročito one niskonaponske. Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. izložbene prostorije. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. direktno . Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. podni širokokutni reflektori -> (§) . Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta.zidni širokokutni reflektori. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. prostorija za skupove. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. 30% posrednog). na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Koriste se halogene žarulje.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . Zidni širokokutni u nizu -» © .(9). a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. simetrična rasvjeta 0 . potrebna je relativno mala električna snaga. Downlight . Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. pomoću filtra za boju i prizmi. prodavaonice) i filtara u boji. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. Stropni širokokutni reflektori. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). Zidna svjetiljka -> @>.posredna rasvjeta -> © . Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. B e z osvjetljavanja poda. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. © Direktno osvjetljenje.

npr.Y.dT-19 5a ' rM. bolnica.y^ " © Downlight.y. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 .100. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. . 50. 200.. brojčana oznaka. galerije Stan. tiskara. škola. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost.8 1. 300. 30. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . npr. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. 1000. Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. laki 750 Vizualni zadaci. 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. razmak svjetiljki: b . zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2.Y.» ( § ) . ured.© . 500. 1500. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) .5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. Zbog toga je 200 lx min. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore.150. 2000 itd. hotel.@ . Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* .Y^iV. restoran. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama. -» © . npr. brojčana oznaka.6 Druga brojčana oznaka: 0 .mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica.750. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. 75. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní.

obojen. visokopoliran Papir. zagasit Krom. poliran Aluminij. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). Boja svjetla i reprodukcija boje s. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. Ograničenje blještavila 0 . Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno .5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. neutralno bijelo svjetlo (3300 K . čist. Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). poliran Emajl.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. sirova Cement. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. visokopoliran Mjed. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). tamna. prije svega arhitektonske kriterije. zagasit Aluminij. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. bijel Lak sasvim bijel Bakar. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. beton. 144 Q). vap. razmak d i kut upada svjetla a). Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje.tehničkih materijala 148 . visokopoliran Aluminij. uzevši u obzir ekonomičnost. Osim tih kvantitativnih kriterija. polirana Hrastovina. eloksiran. svijetla. Pri reprodukciji boje. crvena. sirov Opeka. polirana Granit Vapnenac Mramor.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. zagasit Aluminij. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. visokopolirana Nikal.

o . treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © . površina = 100 m2 i refleksiji 0.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.5/0.40 0.75 0.2 0.90 0. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova.60 0.3-0.75 0.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0. u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W).4 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.3 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6.65 0.1-0.75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 .45 0. 5 / 0 .40 0. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.3-0.5 0.5 0. Za uredske se prostorije često.90 1.45 0. 7 5 (svjetla refleksija) 6.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 .2-0.3-0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.60 0.ffl. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .10 -13 .2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 . • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .75 0. ffl^.75 0.55 0.6 0.5 6 .75 0. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).2 0. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .65 0.00 m k P. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti. stropa i poda (2).55 0. 2 / 0 . 5 .85 0.3-0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 . O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .4 0. 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .65 0.7/0.1-0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0. 100 • 3 2 0 . Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 .= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.80 0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m. . Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja.ffl.80 0.00 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.1-0.90 0.4 0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .85 0.3 0.

kupaonica. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. obrt Radionice Elektrotehnika. satovi. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. hobi. sagovi Pribor za sport i igre. prodajni centri Industrija. povrće Riba Robne kuće. nakit Kozmetika. koža Namještaj. ugostiteljstvo. čitaonice Društvene prostorije Restorani. hoteli Kazališta. staze. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. koncert. dječji vrtići Knjižnice. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. papir Foto. voće. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. razredi. dvorane.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. pješačke zone Osvjetljenje vert.

litografija. mješalice ili mlinove Valjanje. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. ručno i strojno slaganje. valjaonice. lakiranje. keramika. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. radovi na kamenu i pločama. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. pozlaćivanje. jetkanje. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . tiskarski strojevi. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. srednje fina 300 Montaža. prost. mljekare. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. čeličane. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. dekoriranje. prost.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. pletenje. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. prešanje. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. raspakiranje Klaonice. tkanje Šivanje. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. prešanje i jetkanje klišeja. izrada tapeta 300 Krojenje. post. podrum itd. oblikovanje. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. izrada matrica 500 Ručni tisak. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. poliranje stakla. sortiranje papira 750 Retuširanje. u kojima se roba traži 100 Sklad. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. gruba 200 Montaža. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. podešavanje. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. montažni radovi. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata.

potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost. Prozorska stakla prozirna stakla.3 2-3 2-3 2-3 2.6 1. natopljen Alabaster Karton. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH.1-2. s bijelom podstavom. oblikovanju boja.5 1. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). podrumske i tavanske prozore. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). pečenje. bitno naruši toplinska izolacija.1 1.3-10 3-5 11. Heyestraße 178.1 1. plav (zamućen) Celon. STAKLO.2-13. žut (zamućen) Celon. propuštaju 65 . u grlu za standardnu žarulju). SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom.0 10 6-8 6-8 4-6 2. sigurnosno staklo. reklamu. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi.5 3. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. izvana matirano Prozirno staklo. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor.95% svjetla. nagrizanje. Auf der Reihe 2. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora).9 1. savijanje.9 2. automobilsko staklo. svjetlog opalnog stakla itd.f I I I I I . dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 .tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 . apsorbiraju oko 35%. za stambene i uredske prostorije. staklo za suhe ploče. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka.9-2. poliran Mramor.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije.80%. oblaganje. matiranje.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo. a također i za vanjsku rasvjetu. bijela Svila. tamno žut Svila. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . dvostruke ploče. toniran Pollopas. Primjena' ostakljenje prozora.7-3. Klasa 2: građevno staklo za tvornice. bijel (zamućen) Celon. Ono je jasno prozirno. Dodatna obrada: brušenje. obojen svjetlo žuto Pergament. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1.4-3. svile. neobojen Pergament.0 Svjetlosno . oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. kazališta. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. Svilena sjenila u boji. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. Stakla za dnevnu svjetlost. slabo obojen Pergament. s dobrom reprodukcijom boje. bezbojno.5 .49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. Prema dr.© .2-5.2-1. razdjelnih stijena. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. obostrano ravnih sjajnih površina. Viktoriaallee 3 . vrata. sve vrste pisma.75-3. bojenje. obojena Pamučna tkanina Resopal. slično dnevnoj svjetlosti. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. svjetao Celon. sa smicanjem kosih zraka ® s. namještaj.6 1. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica.93%. prodavaonice.0 1. Postfach 20. PROZIRNA. Svjetlopropusnost je 91 .8 1. ornamenata i likovnih prikaza. naročito ako su dvostruka i trostruka. kao obloženo staklo. izloga.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . jednolike debljine.0 7. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. ovisno o kakvoći.0 1. uz malo smanjenje propusnosti. imaju. uobičajena primjena za kinodvorane. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. informacije: Flachglas AG. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. zbog toga potrebno povećanje površine prozora.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla.2-2.8-3. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. skladišta.5 1. sigurnosno staklo.75-3.7-2.

0 1:10 20 245 300 6. duljina stranice Min. ovisno o izvedbi.5) (8. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.0 1:10 28 ± 1.0 60 3. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .0 ±2. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.0 1:10 30 300 500 12. lijevano staklo. spregnuto staklo s međuslojem).0 25 185 500 3.75 kN/m 2 odn.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.0 ±2.0 1:10 32 ± 1.8 1:10 20 280 500 8.0 ±2.0 1:10 24 300 500 10.4 1:6 20 ± 1.0 1:10 34 300 500 10.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.4 1:6 16 141 240 3.5) 1.0 1:10 36 ± 1.0 1:10 22 ± 1.5 20 185 300 3.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 . staklo za zaštitu od sunca.0 ±2.0 1:10 24 300 500 8.4 ca.0 ± 1. akustično izolacijsko staklo. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. Višestruko izolacijsko staklo pruža. 30 5 5 5 (6) (6) 2.4 ca. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B. lemljeno izolacijsko staklo © B.1 3.0 3.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0. zrcalno staklo.0 1:10 22 280 500 8.4 1:6 18 141 240 3.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.0 40 300 500 10. dimenzije Odnos stranica Max .2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : . Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.5) (8.0 ±2. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.0 1:10 32 300 500 10. ±2. 30 Tolerancija deblj.4 ca. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max. 38 4 4 4 (6) (6) 2.4 1:10 18 245 300 6.0 1:10 28 300 500 10.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel.5) 1.4 ca. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.0 50 300 500 10.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.9 5 5 5 (8.0 1:10 26 300 500 12.

4 1.44 0.38 0. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo .38 0.00 1.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja.6 1.09 1. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.92 1.9 1. spregnutim sigurnosnim staklom. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom.45 0.6 1. zaštita od topline.37 0. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. DIN 52619. IZOLACIJSKO STAKLO .37 0.37 0. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.4 1.32 0.36 0. standardno višenamjensko staklo ne postoji.2 % 43 W/m*K 0.67 1. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča.25 0.83 1. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena. požara. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. DIN 67507. DIN 67507 u postocima. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi. Primjer: auresin (= modro) 40/26.53 1.59 0. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra.34 0.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = .45 0. zaštita objekata.31 1. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima.32 0. zvuka.54 1. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac. ipak.53 | 260x500 1. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.5 1. S = T L /g.primjer 154 .26 0.vrijedn. Navedene vrijednosti k. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja .54 1.48 1.3 1.5 1.09 1. oklopnim izolacijskim staklom.3 1. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.55 0. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g).5 3.40 0. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).5 1.4 1.5 1.4 1.34 1. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.4 1.40 1.30 1.4 1. odnose se na SZR širine 12 mm.30 0.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.14 1. takvo staklo s vrijednostima k 1.45 0.23 0.30 0. ovisno o tipu. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima. sivo ili umbralno.43 1. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. Što je njegova vrijednost manja.2 2. 0/ 0//0 I 1. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav. jednostrukim sigurnosnim staklom. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu.49 0. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima.68 1. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo.50 0.16 1. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1.25 0.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije.5 1.4 1.4 1.4 1.38 1. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.64 0. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.4 2. estetika u oblikovanju.15 1.49 | 0..50 1. • gu(%) 0 _. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom. manji je gubitak topline.30 0. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%. osoba i okoliša. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala.85 1. DIN 67507. Sunca.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.56 1.6 1. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm. Reprodukcija boja označava se indeksom "R". Osim dobrih svojstava solarne izolacije.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije.4 1.

Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB .Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. škola i dječjih vrtića. psih.5/10/4 Isc 24. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine. najčešće tupih rubova. 6 1:10 1 6 jati..75 225x30d 6. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max.0 225X40C 6.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. dijelovi robnih kuća. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. Žilavo elastična folija otežava probijanje. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Max. Kod jednoslojnih A-tipova max. .slovna oznaka D. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. Napada se obično izvana. ovisno o debljini.ograde. Prozirnost.staklu. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta.slovne oznake A .5 9. od "ESG" nastaju mali komadići. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala). antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor.0 225x300 6. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte.Težins Max. npr. Suprotno float .75 225x30C 6.0 225x400 9. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj . Klasa Sastav otpornosti Deb. Područje u cijelosti ostakljene fasade . VSG je staklo koje veže krhotine. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu.0 225x400 9. računski centri C 2 SA Galerije.B . Naknadna obrada "ESG" nije moguća. neznatno se smanjuje.0 225/400 6. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje. Prednapon se postiže termičkom obradom.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom.B3. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. dimenzije cm Max. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float .0 225x400 6. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. Max.75 225x300 6.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave".parapetna stakla DIN 18516 dio 4.C. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max. Osim što osigurava od provale. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 .popravne ustanove.0 10/10/4 I so 24. ostakljenje otporno protiv eksplozije . muzeji.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih. povr. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 . ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.0 1:10 1. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. ljekarnice.0 Gore navedene max.0 A3 Jednoslojno 10.odnos Dodat.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile. vrata i razdjelne stijene.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. klinike C 3 SA Draguljarnice. djelomično i obavezna primjena.folijom.0 225/400 6.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB .0 9/10/4 I so 23. energet.0 11/10/4 Iso 25. okretanjem elemenata . koja je za staklo uobičajena. povr. robne kuće.odnos šina str. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11.0 225x400 9. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. na vanjsko staklo. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max.0 1:10 1.0 225x400 9. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K).

Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3. muzeji. svjetla cija boje.62 Oklopno staklo .5/10/32.00 225x300 6.6* 0.50 3. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.75 225/300 6. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. ljekarnice. robne kuće. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.74 50/40 Gl- 40 50 3.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.74 47/36 G l 36 40 3. duljina povrstranica šina Shading Max. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt.00 225x300 6.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. površina Max. DIN 52290.0 1.0 1. Max.20 3. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.75 5. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.10 0.5/10/32. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.0 Max.jednost čna izolacija R w ispunj. jednost nost plinom reproduk. dijelovi robnih kuća. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.75 225/300 6.75 6.75 6.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.00 6.00 4.20 Max.A^ustireproduk. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče.0 1:10 0.0 1.0 4.86 0.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.vri. -> @ Što je razlika veća. računski centri Galerije.75 6.00 6. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.5 Iso Jednoslojno 32.75 225/300 6. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.9 3. Klasa otpornosti protiv eksplozije. dimenzija Max. jednoslojna izvedba 600 kg. najčešće je veći i učinak izolacije. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.0 4.20 3. svjetla plinom W/m 2 K % 3.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.20 3.jednost čka cija boje. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2.0 78 97 64 47 6. psihijatrijske klinike Draguljarnice.00 225x300 6.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . površina m2 1. sloma i proboja metkom..0 1. kazneno .79 0.0 4.0 4.9 2. površina m2 6. g .0 1.0 72 93 54 55 6.0 77 95 62 50 6. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. duljina Max. krznarije.00 6. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 . ovisi o okolnostima.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.0 75 95 60 53 6.83 0.75 6. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.0 3.90 4. navedena za neki tip stakla.popravne inst.9 2.20 3.00 225x300 6. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). povr- Max. i sigurnosna obilježja protiv probijanja. energet. prema tipu.0 - - C4 45/30 G GH 9.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32.86 0. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6.Akusti- Max. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.50 5.0 1.70 5.60 3. antikvarijati.0 1:10 0.vri.0 78 Opć.75 225/300 6. g . odnos stranici Shading koef.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile.0 1:10 0.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3.30 6.

3 ±0.staklo. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . VSG. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. 552. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno.5 Sjajno. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. 5 2 0 O r n a m e n t 521. To staklo nije jasno prozirno. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus.njemačko k . niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. segmentna ili kružna vrata. Prema statičkim zahtjevima. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. kovano Sirovo sstaklo. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. staklo bijelo ili obojeno. ESG. sirovo staklo bijelo. d v o . bronca. 504. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. staklo s parom mreža^ Arm. 1082. od bočnih dijelova i nadsvjetla. mogu biti potrebna i ukrućenja. armirano staklo bijelo ili obojeno. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. To je moguće samo ako je struktura plitka. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. činčila. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074.2 ±0. cm 150x210 A « » 3ijela. Ostale mogućnosti: klizna vrata. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. armiran 5 9 7 Arm. 1082. žuta. harmonika-vrata. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. Nude se standardne i posebne dimenzije.niemačko Staro .Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano.( f ) .3 ±0. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. sivo.5 ±0. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502.

pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja.5 cm 19. vjetra kN/m2 <0. prozori.0 cm 135.Metalni U .8 cm m s 6 5 c m min.0 cm 105 c m min.Klizna reška 2.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.0 cm 180.8 3. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren.0 128 Ugradba s U .5 <1. L profil 7 . = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1. To su npr.9 16 10 300 x 300x100 7. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi. balkonske ograde i terasne stijenke. svijetle razdjelne stijene.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova .3 2.0 cm 370. prozorska klupčica 6 .5 cm 200. polumjer Širina reške 24.Sidro ili čep Ugradba s jednostr. polumjer 11.4102-3. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.Dilatarijska reška.0 cm c = 1. unutar. bijelo ili u boji.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.0 cm 295. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3. rasvjetne trake.r-4—1 i 5 c a i Ili.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature.0 Optereć.0 cm 105.0 cm 215. povišene čvrstoće protiv udara.8 cm 135 cm min.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1.5 c m b a A b A = n. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1.0 2. difuzni i matirani. npr.u vapnenom mortu k = 2. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane).0 cm 24. 1055.0 cm 95. dobra svjetlopropusnost (do 82%).18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.3 cm c = 1. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1. prozorska klupčica 6. npr. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3.0 1. tvrdi spužvasti materijal 3. b + n2 a | n.profil 7-Metalni L-profil 8.5 cm H =A+ c + d d = 6. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. bez obloge.0 cm 65. s oblogom izvana ili iznutra. •0.000 42 512 504 10 2.5 cm Formule za određivanje min.9 W/m 2 K .Metalni držač. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama. npr.0 cm od 2.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2. polumjer 19.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.2 W/m 2 K. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242.5 m 2 .8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .5 <6. b a a c STAKLO DIN 4242.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11.

75 100 m L* 2.10 3.i m A = jednoslojno. Cascade.50 3.65 4.35 2.70 3. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika.90 3.05 3.10 2.8 1.35 do 20 m L* 1.10 2.20 5. 2 5 .75 5.55 5. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.95 6.65 2.75 2.85 4. dulj. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.50 2. iznad ter r .75 1.10 1. 202-382 159 . za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.75 3. dulj. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom.70 1.65 1.50 2.35 3.50 3. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.8 W/m 2 K.35 4.55 4.60 5. Gornji rub otv.45 3.45 3.30 3.95 2.40 j do 100 m L3.35 2.5. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.25 2.00 do 20 m L* 2.35 1.75 do 20 m L* 2.65 4.80 2. postiže vrijednost k = 1.40 do 8 m L" 2.20 2.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3. Nema blještavila u prostorijama.90 6. Posebni tipovi: profilit-bronca. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .40 2.8 W/m 2 K SP k = 2.55 3. 112-464 D = jednoslojno.70 3.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.15 fL J ^"j65(85) 2.60 2.45 3. Za ostakljenje sportskih prostorija.70 3. .95 3.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij.00 do 8 m L* 4.65 3. proizvedeno kao U .15 4. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.45 2.( 1 .7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.10 2.55 L_ V do 100 m L* 2. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .15 1. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5."jantar" I P .80 3.65 3. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.25 2.65 1.00 do 100 m L* 2.( 1 .. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.40 4.55 do 8 m L* 4.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.oblika e) Savijanje U .90 2.20 do 100 rn L* 1.45 5. 5 Vis.60 1.20 2.60 4.6 W/m2 K NP k = 2.« .65 do 100 m L* 1.40 4.7".10 4. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.75 3. Topas.65 4.95 2.45 1. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .20 1.85 3.15 3.40 4.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .75 2. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .45 4.85 1.90 2.05 1.95 2.95 3. Amethyst.60 do 20 m L* 2. presvučeno slojem metalnog oksida.30 2.65 2. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.55 5.65 2.5 (2) Zatvorena zgrada (0. gdje su stakla izložena udarcima.15 2.80 2.15 4.25 2.85 1.95 5. 146-506 i T T .90 4. dulj.45 3.65 6.50 2.05 II do 20 m L* 3.50 2.oblika ili slično.60 2. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.15 2.95 1. Prozirno je.00 1.50 1.5 [i 2 .45 5.75 2.95 2.95 1.00 6.45 3. dulj.65 2. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .35 3.85 5. 308-488 E-l = dvoslojno.profil.25 III do 20 m L* 3.25 4.95 4.20 3.10 2.55 2.20 1.30 I do 20 m L* 2. dulj.10 1.95 3.90 7.75 3.90 4.25 do 8 m L* 3.85 4.40 3.05 2. rebra izvana ( n m B = jednoslojno.25 3.75 1.60 5.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.35 2."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja. .

najviše do G60/G90. Za svako "G .5 m 6. složena specijalna ESG . otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla. Prema DIN-u 4102.2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe . F180 T30. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 .34dB 2 5 . šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH.8m jednoslojno G 120 2. čekaonice.4 5 dB (A) 4 0 .0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.4 0 dB (A) 20 .55 dB (A) 50 . aule Uredi z a više osoba Veliki uredi. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. liječničke ordinacije i operacijske dvorane. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1.11 dB 4 4 0 . T180 Klasa vatrootpornosti . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima.8m dvoslojno G 90 9. od zračnog zvuka L S M .. kazalište.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 . ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.5 m2 1 1 1. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 .Om 3.5 m 2 3. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. G60. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. sobe u hotelima. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade.3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 .12 dB . G30 = 30 minuta). crkve. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. mirni pojedinačni uredi. F120. gostionice.5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 . akustična izolacija u visokogradnji. širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. F60.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ.50 dB (A) 4 5 .4 m 2 3. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30.4 m 2 3. Obratiti pažnju na DIN 4109. ->(T) G . prednapeto borosilikatno staklo. znanstvene radne prostorije.5 m 6.Om F 60 4. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. kino Studio z a tonska snimanja 4 5 .10 dB 7dB Ocijenj vel. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se. sa što manjim prozorima.G" Takozvana G . G90. akust.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm. zašt. sazidati s U .25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. G120.profilom i bez njega.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. T90. npr. konferencijske dvorane i predavaonice. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. T60. po staklenom polju min. F90.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena.4 0 dB (A) 4 0 .50 dB (A) 30 . prodavaonice.39 dB 3 0 .0 m 2 3. visina elementa Max.5 m 6. T120.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. G180 F30.5 m 6. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste. knjižnice. U slučaju požara float . gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed.5 m 6. otprema Opera. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima.50 dB (A) danju noću 30 .Om 1.0 m 3 4 35 .4 9 dB .protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI .ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom. Pyran.

punilima. 1.UP (do 40 m). gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila.00 m. rasvjetna tijela. 6. 4. podne obloge. 2. 6. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. niska im je toplinska vodljivost.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. bazeni. moguće i veće duljine. pneumatske i šatoraste konstrukcije. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. za vertikalno ostakljenje 3.6. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. svjetlopropusno -> ( 3 ) .) 1. 6. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. dakle zapaljivi. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. Konstrukcijska primjena. pneumatske membrane (0 do 74 m) . rasvjetna instalacija. netkani tekstili.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine.4. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. grijanje. ukočenom drvu -> (3) itd. brtveni materijali. Industrijska dorada kemijskim dodacima. 6. 2. dr.7. 4.6. ventilacijski pribor (bez cijevi). građevne materijale i predgotovljene elemente.1 sanitarni dijelovi. 5. kapije i pribor. sitni dijelovi i d r : 3. 1. Oprema. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. prostorne ćelije. lako se obrađuju. 2. 2. tornjevi. arm. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . armature i ostale primjese. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). 2. mala im je težina. krov i pribor. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. vrata. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. doprozornici i pribor. ljepila.3. posude.3.2. 4. 3.8.5. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. stak. 1. širina 1200 mm.obložni materijali za sportske površine. 2.7 kuće od sintetičnog materijala. visoko su otporni na svjetlo. 3. 3.5. Dvostruke ploče s rebrima. 4. s oznakama. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo).> © . ne traže održavanje. 5.. elastomere (trajno elastični).1. Elementi građevine.2. stubišta.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). građevinske ploče i trake. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). 1. uređenje.4. snijega i vjetra. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič . unutarnji zid. Komercijalni oblici ( T ) . brtvene trake. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m).6. kod svjetionika). GF . OsannstrafJe 37. trake. 6.5. 6. 3. 4. kamini. 2. 3. K . čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. duljine 1. Plošno (ljuska) 3.60 m.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom).3. a neki klase B3 (lako zapaljivo). dijelovi okova. pletiva. spremnici za gorivo.5. Kućna tehnika. 3. 2.) 2600 kg/m A Sendvič . Pomoćna sredstva. elektroinstalacija i pribor. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski. O. obojeni su. propisima i smjernicama.3. u prahu.1 krovovi i krovne konstrukcije. veziva za žbuke i dr.(§). Petra u Rimu (1585. lako se oblikuju i mijenjaju oblik.1. ležaji (oslonci). 6.6. pričvrsni elementi. 3.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. folije. 1.4. silosi. 3. crijeva i pribor.65 kg/m 161 . vlak. strop. 1.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK).5 m. Dvostruke ploče s rebrima. Gradiva. poluproizvodi.2.7 cijevi. 5.2. sanitarni objekti. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. profili (bez prozora).0 m. Crkva sv. može biti i folija na čeliku. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. PUR integralna pjena.laki beton). vanjski zid.4. 16 mm.5 m. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. ostali sitni dijelovi. tvrdi pjenasti materijali. 1.2.2. 6.1. primjene: 2. 4. oplate i pribor.1. granulirani . Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane.30 m.5 m. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi.3. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . prozori.4. svijetli krovovi. namještaj i pribor. 40 mm. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. armature i sanitarni pribor. 2. 2.5. stak. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). 1. duljina za ostakljenje krova 2.

prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.5° viši nego 21. ožujka 23. za nastanak dnevnog svjetP la. ožujka i 23. Nagib Zemljine osi od 23.5°. lipnja. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). rujna u 12.ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. ožujka i 23. prosinca za 23. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21.5°.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. dakle 39°-23. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21.5°. (4) Visinski kut -ys 162 . 0° = sjever. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. dakle u 12. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. 90° = istok. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . tako su npr. Sunčeva deklinacija 0°. Položaj je Sunca u podne 21. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). ožujka i 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG).5° = 15. dakle 39° +23.5° niži nego pri ekvinociju. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§).10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. duga itd.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. Sunčeva deklinacija + 23.5 = 62.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Svjetlost.valovi 10 Infracrveno 1013. nasuprot tome je položaj Sunca 21. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. npr. rujna. koji oko može osjetiti.5). valna dužina. 21. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. Sunčeva deklinacija -23. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . tj.Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. rujna Ekvinocij Godišnja doba . 21. Astronomske osnove: Sunce.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 .5° Ekvinocij 23. a 21. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . većega udjela crvenog svjetla. neovisno o različitim nebeskim prilikama. između ultraljubičastog i infracrvenog. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10". Kut azimuta -a.00 sati (a s = 180°) za 23.5°.5°. 180° = jug.

u mjesecu). npr. Koln. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata.. 15° istočne dužine). 23. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. 9. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE . za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. a zalazi istoga dana u 18. y s = 39° u 12. rujna Sunce izlazi u 6.9. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. Aachen. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. npr.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. odn.00 sati. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . u 12. Primjerice u Kasselu 23.00 sati i a s = 270°. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu.00 sati-» Q] 163 . za 51° SŠ. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. sjevernu i južnu Njemačku. 8° 39' ID. Da bi se odredio položaj Sunca. 3.00 sati pri a s = 90° (istok). Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). izlazak Sunca u 6. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). 21.00 sati. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone. Položaj Sunca.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. zalazak Sunca u 18. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® .

160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. stručni odsjek arhitektura 164 .00 sati. 163 © + ( § ) . Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. za urbanizam. toplinu. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. dobu dana i godišnjem dobu. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). ovisno o orijentaciji zgrade. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. ovisno o zadatku. dobu dana i godišnjem dobu. 51° sjeverne širine. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". podlažu za određivanje svjetla. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. zračenja. postoje sljedeća pomagala: . te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. svaki se utjecaj na okolinu. ožujka u 16. . treba prikazati za 21. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. kompasa. . zrake. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. svjetlo. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu.panoramska maska: Za sjevernu. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. visinskom kutu. zasjenjivanje. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. topline itd. a isto tako i zenitno zasjenjenje..

oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. npr. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. tmurno. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 .5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0. kao i zbog vodene pare.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0.800 2 0 0 .38 jam. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir".5 pm u području vidljive svjetlosti). Podaci prikazuju samo makroklimu.200 W/m 2 . djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla). refleksija i apsorpcija zračenja. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama.0 (im.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište. za nas tipičnom. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. trajanje osunčanja. vidjeti sliku (§). rasipanje.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). O. usporedi 1 I Jt 0 O. (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. djelomično oblačno itd. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati.0 2. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 .2 do 0. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla.78 pm (maksimum je pri 0. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata.).0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1.0 6 0 0 . kao npr.38 do 0. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Tijekom većega dijela godine. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro.S ® « 2. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom.5 3.2 do 3.78 do 3. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. oblačno. tj. stanja neba itd. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla.30% S 000 20000 80100% refleksije. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine.

Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH. ventilacija itd. mjesečno ili godišnje. navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje.» ® Obrnuto. ® prikazuje ".. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. može se dobiti kao energetska veličina. od susjednih zgrada.zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja. navodi se globalno zračenje za oblačno. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni. dio 2.kolovoz. unutarnji termoakumulacijski zidovi. topla voda. pomoću kolektora. npr. . X \ \ \ A / \ ' / . izraženo u W/m2ili npr.horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. U DIN-u 5034. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete .) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr.. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr.. / / Y* 0 i" 1 .DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. -> Q Q 166 . solarnih ćelija . udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078)." pri vedrom nebu. u vatsatima/m2 dnevno.primj..* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. vedro i "srednje" nebo. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . . U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . ) . koje treba odrediti za lokalno korištenje. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika".. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora. . Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx). ur.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s. ..

gradivom. fizikalne zakonitosti.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine.14 .(drveće. Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.event. u 2. tab.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) . ventilirane straga Žaluzine. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine.7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. biljke . istak oko 90 cm .event. folije Žaluzine 0. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 . solarno izolacijsko) 0. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. Što je razlika temperature zida i okoline veća. Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) .aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi . Tako zagrijani zrak diže se uvis.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. pri čemu se oblikom zgrade.5 Preporučene max. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) .fleksibilni sustav grijanja (komb.trajanje osunčanja Toplotna kaskada . treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. općenito 0. specifičnosti materijala i oblik zgrade.4 0.) . lođe Markize. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja.8 Trost.principi (3) QQ Kolektor © z 1. okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. akumulira i neposredno predaje zgradi.25 0. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. pomične lamele. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). jednostavna mehan. ovisno o razlici temperature. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline.20. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). 2. grijanje zrakom i toplom vodom) . y A Proizvodnja topline.» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline . ostakljenje prozir. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje. ta se solarna energija pretvara u toplinsku.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom.4-0. grmlje itd. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) . 1. staklon 0. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © . pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. Materijal zrači u svim smjerovima. pretvaranja i predaju topline.svijetla do srednja obloga poda . staklom 0.3 0. 3. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi . 4.. reguliranje i raspodjelu u zgradi.0 Ostakljenje 9 Dvost. rolete.poprečna ventilacija otklopnim krilom .14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.25 a za lake 0 . šljunak ispred zgrade . ventilirane odozgo ili sa strane Markize.0. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini.dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0.> @ .8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. Tok topline stvara se razlikom temperature. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade.0 . Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost. ostakljenje prozir. grilje. 1 7 .. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno".6 0. vrijednosti (gf f) ovisno o prir.25 0. npr. dio 2.17 0.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. predaje se više topline.7 0. 1 2 .12 0.

u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). (Ei = D x Ea/100%).0% Jačina vanj. pri (Dm) min . Lip.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 . Međutim. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea).1.Factor).faktor unutarnje refleksije . Srp.jednoličnost . Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). Z a sada o tome nema daljnjih podataka. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . Kol Ruj.zasjenjivanje.> © .DH . prostorijama . u rad. Referentna površina i irdr. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama.upadni kut danjega svjetla.85 m iznad kote poda. D = (Ei : Ea) x 100%.4 % .175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: .zasljepljivanje . Stu.fr.0% 7.» @>. širine ovisno o dobu dana i godine -» . prostorijama: ref. točka sredina prostorije . Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev.0% 10.jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a .faktor izgrađenosti . Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut.0% 5.DV . Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. npr. Svi.0% 14% 2.1 % u stamb.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. prostorijama: ref. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m. Lis. Velj. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx). Tra. a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. ako je D = 1%. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin .> (33) D m i n . i jednolikost). difuzno zračenje).» @>. Ožu. koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight .2 % u rad. Pro. Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu.za prozore na dvjema stranama.DR . .prljavština na ostakljenju k3 .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 ..> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. Danje svjetlo Sij. Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba.Faktori redukcije: i . 168 . npr. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. D m i n . 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle. . Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije).faktor osvijetljenosti neba . a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. 75. Ovdje znači: .faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 . točka u najudaljenijem dijelu prostorije . Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora.

6.1 • A / m 2 i 0. paziti na upad svjetla.50 m 1. .55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.55 x širina prostorije. ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.07 2.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 .3 • A F .75 3.1.1.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1.75.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0.85-1.gubici svjetlosti: staklo = 0. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.46 6. kao z a stambene prostorije.85 2. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3. prljavština k2 = 0.5 m 2 e F = 0. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 . Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe.85 2.75 3.0 (0. npr.50 m t i 6. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: . vizualna povezanost Položaj. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.83 5.50 m 1.69 5.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0. .75 3.85 2.9 za sredinu stambene prostorije. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®.30 m hB ž 0.85 3.16 A b F • h F / m 2 ^ 0. dubina (t) = 6 m. ako je: h s 2.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.hp := 1. pod = 0. među ostalim.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.75.3 m t S 1.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.D% = 0. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 . veličina prozora.2 .5 m u bolnicama) 1.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2. razmake zgrada. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: .) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.50 m. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije. 5 0 m c .za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.25 m 2 t> 5 m F .75 3. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.85 4. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije.18 - DIN 5034.85 2.širina prozora = 0. konstrukcijski elementi k1 = 0. ®.85 2. . . i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.7.25m i © .refleksija: zid = 0.75 3.0.0 m T ^ Kl) hFž 1.75 3. treba. strop = 0.90 m bF * 0.90 m b F i 0. .oblačno nebo.85 3.35 m 5m | 7m 2.75 3.07 - m 2.75 3.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.DANJE SVJETLO Svjetlost.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2.2) .95 .55 • b ^ 0.20 m h8 £ 0.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.

1-0. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade. 6 Drv. od pij. . Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . prijelaz iz interijera u eksterijer.15 0.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .izvana.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB).4-0.1 bis 0. .0 . Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.1-0.površine bez sjaja..5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0. kriteriji kakvoće TL .Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. -> © . pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.3-0. . 7 . Svjetle Op.0 .15-0. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . .05-0. . 6 5 Ziđe Crv. i va[ 0 .zaštita od sunca .zaštita od bliještanja (također i na sjeveru). određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©.1 Nap.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući . fino Danje svjetlo D°/c 1.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti.ne smije biti neposrednog bliještanja.6 0.00 Smeđa Fino 10.2-0.00! 0. .usmjerenje svjetla zaslonima. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su. . površini Tamne Srednje Svjetle 0.5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred. .25 0. opeka Žuta opeka 0.4 0.33 2.( .svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.45 Jačina osvijetljenosti. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru. Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§). 1 0 % je na južno strani previše. .25-0. 0 .55 0.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.5 Bijela (sred.4 DANJE SVJETLO -»OD 0 .uravnotežena raspodjela danjega svjetla.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0. roštiljima ili si. stupnjevi refleksije.15-0.stupnjevi refleksije (vrlo visoki). ovisno o vrsti aktivnosti.25-0.višeslojne odnosno stupnjevane fasade.1-0.» ©.0 .rasporedom prozora..iznutra. 2 5 . višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba.3 0.zaštita od bliještanja . Sažetak. . 7 5 Siva Cma 0.15-0.1-0. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6.ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti. elementi konstrukcije).66 Zelena Plava Vrlo fino 5. 5 . tj.zaštita od sunca. .15-0. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .* Q0 170 .4 0. Stupnjevani. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.2 0.

. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. . odn. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Pogled u eksterijer je očuvan. Dànska Bauhausarchiv. iskoristi sunčana energija zimi. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. ploče prizama su zrcala.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. München Dvorana umjetnosti. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . Osnove . . Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. da se to svjetlo posredno koristi. . Zrcalne. © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. Carolina.priguši gustoća zenitnog svjetla. Paul-de-Vence Uffizi.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri. .staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. sljedeći sustavi -> @ : . Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke. Solarna stakla.preusmjeri posebno difuzno zračenje. staklene opeke. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. Eventualno TEB na prečki.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> .izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. muzeji) -> Qp 171 . SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo.a DANJE SVJETLO . S. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su.» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . . .Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla).ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. među ostalim. usmjeravanja svjetla. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. Pogled.

Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. širini i visini. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: .kriteriji kakvoće danje svjetlo . grafički. koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont). prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. To se može izvesti na temelju crteža ili modela. Ei = 200 lx). dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. mora bočni prozor biti 5. . Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: .proporcije prostorije . koloristične efekte. jačine osvijetljenosti. . mjerno . DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. dimenzije prostorija itd.nadsvjetlo . matiranim. pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. kompjutorski.5 puta veći od otvora na krovu.-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m .kartoni ili papiri različitih.3000 lx. po mogućnosti pastelnih boja. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). DV. na tokove danjega svjetla.tehnički. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte.gustoća zenitnog svjetla . Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. analitički. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. folija ili si. to je pri "nadsvjetlu" drugačije. tj. translucentnim stropom.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Treba li na referentnoj ravnini (0. Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. svijetlim.faktori redukcije. o duljini.

8 3 10 0.4 1. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima.0 2. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. mora se za isti zahtjev.4 1.na kvocijent danjeg svjetla.6 1. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . Suprotno tome. nego na D min . mora se udio površine prozora znatno povećati.3 1. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. Uz to je navedena potrebna kF. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. k2 = prljavština na staklu.25 " S i 10 1- 5 0 0. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. U . vidjeti s. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke .vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 .ke .3 S i S i 0-.1 1. © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn. -» © . pri navedenim odnosima.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. npr. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti.7 Razmak nadsvjetla. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima.5 do 1:2. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima.faktor). Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3.7 2. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0.8 2.5 1. Preporučuje se stoga filigranska.5 10- 50- SI 0.85 m iznad poda). Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h). Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. Preporuka | Nastojati ^ 1.faktor).5.faktor) . visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke . II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). Suprotno tome. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max .» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo .> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. do odnosa 1:1. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. k1 = konstrukcijski elementi.2 1. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. dakle pri odnosu ~ 1:1. k3 = difuzna svjetlost. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 . jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". II -» © prikazana je. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. 0.

osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju.izbjegavati bliještanje.difuzna i neposredna sunčana svjetlost . . . . otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno .Dm . ali i pod umjetnim suncem.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo.izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti.. Gunnar Birkets je. .tehnički odvojiti .omogućiti pogled van.» © + © .pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje.voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla . tj. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . termičko opterećenje itd. Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr.ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje). bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja). za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. . Međutim. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo. natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti. Projektni parametri . konveksni) Šed otvori (konkavni. . Zenit b) Nagib 60° (konkavni. usmjerivanje svjetla. b) Svod (npr. Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 .nadsvjetlo @ @ usporedi @ . izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. bolje je plastično zasjenjenje. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti. o geografskom položaju lokacije.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja .

Fisheru i W.Halle . daju državni meteorološki uredi. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 .Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). Za mjesta istočno od 15.Bornholm . najtopliji dan nije 21. u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. sa 55° sjeverne širine (Flensburg . lipnja) Najdulji dan u godini 51.München . srpnja približno jednako traje. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . tj. 16 do 163/4 sati. a najhladniji dan nije 21. Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ.5° sjeverne širine (Dortmund .SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. treba 3. a od 21. studenoga do 21.Königsberg). Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . rujna) ekvinocija 175 .2 . Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. B.> s . Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit.svibnja do 21. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21.Stargard . nacrtan na prozirnom papiru. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.5° S Šir.5°.5° odbiti.Göttingen .Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. Za najsjeverniji dio.Salzburg . Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. Stuttgart 35%). lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca.Militsch).

ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje.SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. prenesen na pogled. lipnja Ljetni solsticij 21. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. © Zimski solsticij. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. ožujka i 2 3 rujna . što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini.Halle) ' ' 2 1 . prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . 2 1 . najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . prosinca). Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane.

51-6.40 2. x x x x x 2.30 60 90 1.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 . 220.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija.80 1. 1 5 0 .uz vjetar.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.00 4.00 1.80 x 1.01-4. onda je orijentacija niz vjetar .50 1 40 mm 1 70 mm 5.20 2.80 2. a u posebnoj izvedbi 7.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.30 75x1.00 x 2. kasete.00 1. dvorana.20 x 2.50x2.40 1. kosi šed 90°-šed.00 x 1. kad ima više od 4 cjelovite etaže.50 H 5.00 1.00 x 1.40 1.00-4.50 x 1.50x1.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.70 2.50 1. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.50 1. te za odvođenje dima iz tih prostora. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.50 2.20 2.50 m.20 2.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.20 x 1.50 1.50 x 2. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.20 1.20 2. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.25 1.80x2.00 X 1. na raspolaganju su: kupole.40 B 1.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.00 1.20 1.80 1. 1 2 0 .50 1.5.50 60x60 60 x 90 90x90 1.00 1.00 x 3.00- .51-7.60 1.50 x 1.20x2.80 x 1.50 x 1.00 x 2. bez pomoćne konstrukcije.50 50 x 1.50 190 m m Element Šed .0 (5) Svjetlosna traka. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.61-4.20 x 1.00 1.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .50 1.25x2. učinak je 150 .00 x 2.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.70 x 2.20 1.00 1. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.50 : \ A 1. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.80 1.00 5 0 x 1.20 x 1.00 2. 100. stubišta itd.NADSVJETLA z S postoljem. 9 0 .6. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.50 m. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova.50 1.45 x 2. 180.00 1. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 .50 B x x x x x 60 90 1.50 x 3.80 1.00 1.00x2.00x2.50 1. potrebni su otvori za odvođenje dima. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima. Za stubišta.50 4. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.20 X 1.80 2.80 1.40 1. elementi za osvjetljenje. Ti su otvori različitih veličina do 5.08 72 x 2.70 3. 5 0 . 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1. odvodna površina treba biti aerodinamična.30 2.25x2.00 2.01-5.

Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) .5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. uokvirenih bogatim razigranim dekorom.8 m 2 prozora.» © . Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana.3AxB-> ©. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine.najmanja visina ostakljene površine 1. tj. nagiba a 30°. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. upadni kut svjetla 18° . Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. Nagib krovne plohe je poznat. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 . c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora.ali nedostaje pogled na okolicu.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. b Potrebna veličina prozora za kuhinje.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade.5 R. d Kut upada svjetlosti. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. uz isti efekt osvjetljenja prostorije . Kod radnih prostorija viših od 3. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora.14 = 2.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti.

PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ.75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE . lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .* ( § ) - © © H ^ . elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.a ^ i u sobu.

djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%).(8) 21. zaštita od sunca i bliještanja to § 2. ožujka i 21. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. lima (10) drveta. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . u podne a 1 = 50°. sunce dopire iza stakla. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . srpnja. smanjiti ulazno zračenje topline. © Rebrenice iznutra. Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. Rolete.5 Venecijaner Brise soleil. 21. rujna (ekvinocij). a = 27°. markize i markizolete postavljaju se po želji. u podne a 1 = 40°. min. markiza 28%. lipnja (ljetni solsticij). Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%.vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) .i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. aluminij.60 3 .SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. alum. 1. svibnja i 31.® . a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® .10 15° 2. a = 40°. u podne a 1 = 63°.> © . ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo.

O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za podrumske prozore s Veličine. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 . 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62.5 62.5 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu. preporučljive za prozorske trake | Veličine.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine.

20 Veličina prozora Vel.12 13 m 2 1.36 3-4 3.28 2-3 0.55 5-7 0. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova. dodat.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. Strmi krovovi zahtijevaju kraće. prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0.» © . 94cm 114cm .klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor.44 4-5 3. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje.74cm.© .vrata Otklopni prozor s metal. (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor.93 11 1. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. .00 -1. . prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 .36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® . široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova. a blaže nagnuti dulje prozore. otklopno .66 9 0. prozor . prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. 54cm "|B4cm | . Bogati. ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . 134cm .

3 2.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .3 2.2 3.d).4 3.6 1.vrata uklj.1 Grupa 2.8 3.0 2.9 2.H.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.9 2.7 11 3.2 3.0") 3.9 2.4 4. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike. sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .7") 3.6 > kR > 2.6 3.8 W/(m2 K) dokazan atestima.6") 4. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.1") 3.4 3.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.5 2.8 2.8 2.7 3.7 2.3 3.4 1. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.0 2.5 2.5 1.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.2 3.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.2 5.4 2. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.1 2. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija). 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.1 10 1. okretno . ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.PROZORI DIN 68121.6 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .0 W/(m2 K) dokazan atestima.8 2.0 2.3 3.2 3.8") 3.7 2.2 2.8 1.4 3.otklopne i otklopne prozore.2 2.1 | 2.2 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3.3 2.D i prema vrsti okvira ->@E . a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu. okvir (kF) 183 .4 2.9 2. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .6 2.1 2.2 2.1 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.1 W/m2K.2 2. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A .2 2.0 2.9 3.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde .oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1. treba ih izbjegavati ako je moguće.2. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 . Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja.00 2. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište. stube.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. stube. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2. Posebni oblici stubišta . treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat.20-1. i 2. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° .5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.00 2.00 2. 1.> © .00 2.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1.> © .40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište.

24532.l S4-I <10.0 5 . <10.70 m. 0 . 0 .0 < 3.0-20.20-3.0 4 .0 9. 0 .0-11.5. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799.9.4.20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 .0-10. dimnjake.0 2. L..0 8 . Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) .0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10. 0 .10 I 1.0 <10.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M . 9 0 x 1 . Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .0 Visina penjanja Visina z g r a d e " .> © . 0 .0 7 . uređaje itd.6. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa. silose. Klizni prozor. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti. potrebne su za uspon na krovove. nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama.0 6 . 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina. 0 . 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . A k o je > 8 .@ + Ljestve za uspinjanje.0 19.10 v . ' • <10. spremnike. 2 0 svij.LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .0 2. strojeve.© Promjer koša 0.8. m j e r e .7. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1.

Kut nagiba 27° 18° i 30°. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 .794. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. 80 cm (1 . ako je moguće.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 .© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 .000 0.5. Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem.5 m/sec 0.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4.0 . sigurnost). Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. U prometnim građevinama. Kad su veće visine uspinjanja. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. Pokretne stube npr. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. osobna dizala 8%.© • Ako je širina 100 cm. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . Pokretne stube u prometnim građevinama.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) . pokretne stube 90%.732 x 7.5 m/s. konstrukcija. U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4. Prema sadašnjim podacima.000 5. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 . treba primijeniti nagib od 2 7 ° . S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija. Dimenzije i kapacitet -» © .> © .50 m. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. Širine 1. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu.65 m/s. U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba).2 8 ° . 5 .000 1.1.000 osoba/sat © 8.7 0 0 m 2 . Pokretne stube -» © . Brzina kretanja u robnim kućama.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja. uredskim i upravnim zgradama. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak.732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1.

12000 osoba / sat. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u. DN . Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0.prosječna vrijednost 0.0. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza.7 Brojka 0. kolica za kupovinu. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.52 m. K = Faktor popunjenosti. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m.9.6713 + 15480 6400 H x 5. 800 1420 1500 © Pokretna staza.7046 x 5 m = zaokruženo 23. za razliku od -> © .5 i 0. Moguć je kapacitet od 6000 .7046 Primjerice visina prijevoza 5 m.1446 12° 4. 200 . dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.1145+ 3150 © Sx 4.7046 + 12950 5450 H x 4.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš.POKRETNE STAZE Presjek Event. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 .6 m/s.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m.1446 + 14100 5900 H x 5. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica. V = brzina kretanja u m/s.25 m 2 /osobi.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0.75 m/s.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5. Najveći nagib 12° = 21 %. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0. u nagibu do 4° do 0. bicikli i glomazni komadi prtljage. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade.5 .6713 11° 5. a duge se staze mogu graditi do 250 m. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. brzini kretanja i faktoru popunjenosti.® .6713+ 3340 Sx 5. nagib 12° prosječna duljina = 4.

mjerena u smjeru dubine kabine dizala. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min. namještaja i invalida u kolicima .63 1.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. služe i za prijevoz bolesničkog nosila. nosila. dubina jame p Min. dječja ili invalidska kolica.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .60 1800 2100 2. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima.CrrVi 5 i i 4 0 0 . dimenzije kabine i vrata 201 .60 2. 1« 1000 kg l.00 1800 1500 630 1.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1.0 m/s 6 u e n . namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: .DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere.najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. čak i ako imaju ručnu prtljagu. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. lijesovi.63 1.tiA t 1 z 1000 kg l. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: . lijesova. Nosivost Brzina kretanja Min.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište.SnV> 2. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.00 1.50 1800 2600 o c •C S Min. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.63 1000 1. . širina c Min. mora biti jednaka dubini kabine. mjerena u smjeru dubine dizala.6 nVs 12 2x1000kg 2.50 0.00 1. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. 1X1000 kg 1.60 0. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min.0 nrt 3 U 630 kg l. .najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala.

Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. » f. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c.6 | 2. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete . širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2.631 1.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.0 11.6 | 2 .5 i f o t v o r za montažu Min.631 1. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min.63 | 1. 5 2400 3000 2000 0. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2.0 11.5 1600 0.6 2700 3300 | 2.x . dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi. dubina okna Min.631 1. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: . dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0..0 | 1.0 | 1.40 godina). Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 . f.63 | 1.5 2500 0.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min.0 11. banke. . Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine.0 11. m2 r s h a b k e. 7 > 1. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min. visina strojarnice Širina kabine q c.6 | 2 . hotele itd.63 | 1. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0. m7 r s h a b k e? i. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) .

spise. Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka. 0. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 . Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop..0 HO 630 m/s mm 2000 0.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0. v = brzina kretanja.4 u. u sekundama.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm . za dvokrilna vrata 10 s. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©.0 m/s.. 0 .45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n .brzina: 0. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena.4 0 mm . Točnost zaustavljanja: . s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.8 m 2 . t. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min. hranu itd.. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0. Ne prevoze osobe.) 2.4 u.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. 6 3 1.63 1. Visina strojarnice = 1. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.4-0.8 m visina.+ Bz + H (t. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1.. H = broj stajališta. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama. za jednokrilna vrata 6 s. h = visina dizanja.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.25-0. R a z m a k utovarnih mjesta min.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 . b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 . prenose male terete. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja.vožnji/min.0 H S K 0. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .63-1. + t2) = .63 2500 3200 .40 0.

24 0. m/s Visina dizanja max. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna.51 18. m/s Nosivost Brzina kretanja.0 0.0 7. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.64 16.8 m/s.61 13.0 B T H B H B T H S G min. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 . 100 mm od ostalih vrata. m Dimenzije kabine mm. s jednostranim ili središnjim otvaranjem. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0.50 0. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.32 0. H S K min.39 0.62 18.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.18 0.2 .23 0.0 7. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala.30 0. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.0 3000 0. .31 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. dubine jame za cilindar ZST. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min.0 1300 1900 2200 1600 0.50 14.0 1100 1500 2200 1000 0. dubine dna okna SGT.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.0 Dimenzije kabine mm. B i H S U min.30 Brzina kretanja.28 0.18 0.42 0. Brzina je hidrauličnih dizala 0.39 r f f ^ Ä . B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.0 7. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.i 7. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.23 0. m Dimenzije kabine mm.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH.24 Visina dizanja max m 6. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 . što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.30 0.24 0. zglobna klizna.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB . Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.20 0.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.21 0. . promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.80 16. Postoji više varijanata hidraulike ->• © .46 0. .0 Visina dizanja max. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 . Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku.47 6.25 0.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 .15 0.(?).38 3200 0.28 7.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. na ručni ili automatski pogon.78 13. m Dimenzije kabine mm.39 0.0.30 0. 1000 0. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna.0 0 19 0.

Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže.1.© Schindlerov sustav.0 m/s izmjenična struja.oblik . okrugla.0 m/s hidraulika.© . Panoramska dizala vrlo su privlačna.63. Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . Nominalne brzine i pogon: 0. Visina dizanja ^ 35 m.1500 kg.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .4. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. 5 . To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada. 0. Moguće je grupirati dizala -» ® .brušeno.DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . Nosivost 400 . polukružna U .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1.> © . najviše 10 stajališta.20 osoba. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja. 0. 8 -kutni oblik kabine 6. Oblici kabine: uglata. mjed i bronca.25 -1. visoko polirano.

25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .25 4.75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen .50 0. Köln.bicikl visok 2. Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.und Verkehrswesen.50 m.50 m. Prometni profil za pješački promet širok je po 0.75 m . rigola i stabiliziranih bankina.teretno vozilo KV .125 J 0.25 m. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova. 437 i dalje.20 m . Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.20 m 14. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.00 m).autobus B . bolje je 4.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A .C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.v ® .gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .komercijalno vozilo O V . Visina mu iznosi 4.60 profila.25 m (1.» s .75 0.25 m.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo . zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.

^ 3 .3."m" izgrađen razdjelni trak. To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.00 Sj'2. prostore gdje se doprema roba za privređivanje."r" biciklistička staza unutar profila.50 75 3.75 251.501.001 75 > . . zaklonjene i zaštitne površine..00^^2.75 c2pr .2. 0 0 } v 2 .75 d4pr .75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. .50 -3.0 0 ."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. 0 0 j s f 2 .00 75 2 . Köln.und Verkehrswesen.50 12. ^ 3. 2 5 75 3.5025 3 . 0 0 <-Jf2. 0 0 J ^ . 2 5 ^ 3 . 1.00 -K 4 ^ 1..SOf1 50 17.3 . odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice.75 .00 -ŽL 2 .00f 75 3..25 -7f2. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 ."s" utvrđena bankina. 2 5 3.501.25 • 3. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.00 .0 . 7 5 1.75 3.\ . usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila.00 75 c2pr : 2.00> 75 f2p .00 ^ 2.75 c4pr -7f2. površine za zadržavanje i sjedenje..00f^2. 2 5 ^ 3 . Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu.> [ . 0 0 >'-2.2 5 ^ 2 . 0 0 . površine za mirujući promet. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu.2. 0 0 3 .0025 ( R Q 12) b 2 © 3.75 1.00 2.75 ."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s.00f7.00 1.00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. 0 0 f . 0 o | . Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3..3.00 7.2 . 0 0 •}(• 3.50f2.3 .f 3. 208.00jsj'2.3 .25-7f2.3 . .00 ] f .2. .50 (RQ9)e2 <RQ7. 0 0 ^ 1 .3 . 208.3.00f^2..25 • 75 B 3.00 10. pogone i trgovine.75 m.7 1 ..Oo[. 5 0 ^ ' 2 ..00 9.OOf 1.00f75 3.75 ^ 25 2.0 d4mpr 2. 7 5 4 2 .25 5. o o j .25 ^3.00 - 5.^ 2 . 2 5 -?<.3 . 2 5 -J. . kod "a 6 ms" znači: .00. 0 0 f . za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.5) I 2.50 25 3. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik.Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen .25 - ?1*4 L > r >.^ 2 .. 2 5 c4mpr 0 3 . Područja primjene tipskih profila -» s. propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati. 2 5 2.

voz. Mot. voz. Mot. Mot. Mot. Mot. voz. voz. voz. voz. voz. Mot. voz. Mot. voz. Opći Opći Opći Mot.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz. Mot. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. Mot. Mot. 207 208 .tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Mot. voz. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. voz. voz.

Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. autoceste.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . u stambenim četvrtima {©..@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . samo za spori promet 209 . Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. bolju preglednost i prikladan završetak ulice.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja . 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . Pogodno za spori promet kao npr.više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. niža je jačina buke i potrošnja energije. mjereno od vanjskog ruba kolnika.. 213. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora.

75 -Is^^ MdvP S0.50 (2. Ž0. kanalizac. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire. 5 0 m Š0.75 0.755' J ^ s o l (Ž0.75 5 1 (Š0.755' © (§0.50 (1. t r g o v a č k i h c e n t a r a . II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0. 7 0 0 .20|l.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.5% .50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) . 6 0 ) = 1. kanalizac. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.50) (1.0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3. 0 m ) . 9 0 1.60 |1.b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre . © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1.2551 m—jfô.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .e . O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m .00 do 4.» s. U blizini š k o l a .60) S0.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ). 2.50Í'12 + 6.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7). 5 0 m ( n a j m a n j e ^ .Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .50 0 . 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e .75s' ( ž 0.2.50)' ji_£0.5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4.60 0. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd. 7 0 0 . kanal fekal. „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .7551 (S0.50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min.p.500 Biciklistička ulica 0. 2. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2.00} ¿?0.50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.50f (2.50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov.755' ( S 0.50) KR >1 .00) l bicikliste š i r o k e s u 2 . 0 m ( i z n i m n o 1 . ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m .50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 . a 2 . kanalizacije kanal oborin. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .755» (S0.5% 1 — r I \! \ 0.255' 6 (12)8 2.éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.50) 3. 7 0 0 .20. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0. zavoja H w = polumjer konkavnog vert.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ . D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 .25 5 1 ( 1 .

7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. prisut. stranci 0. Dječji bicikli su manji. tako da se može lako pronaći.60 1. 1.75 3. površine 1 po krevetu 0.60 m.50 . Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1.90-2.80 1 1. 1.00 m. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle. stavljanja prtljage. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 . 1. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača.60 1.00 1. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu.20 1.50 1 — — — l .2 po istovrem.© . Suprotno tome. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta. na kolodvorima.5 po učeničkom mjestu 0.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini.60 1.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 .BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® .35 m. tandem do 2. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju.80 I i ' 2.50-1.50 1. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini.7 po učeničkom mjestu 0.60 1.50 .60 m.20 .70-1. široke 1. Treba predvidjeti poprečne staze. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle .20 m ® Širina prilaznog puta 1. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi. čitaon. I 1. površine 1 na 200 m? ukup. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. kupalištima i pri trgovačkim centrima. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu.75-80. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor.75-80. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila.80 5.20 1.90-2.prema potrebi. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja. dvorane.80 1.50 1 . 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1.00 I— 1.75 1.00 ' ' 1. Duljina ležećih bicikala do 2.90-2.00 1 .80 : I—= 1—1 1.00 1 1. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © . ostavljanja i izvlačenja bicikla.© .90-2. 0. liječničke ordinacije Sportski tereni. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0. st. Oslonac za okvir koristi se s obje strane. pa razmak treba biti 1. šport.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1. 1.3 po mjestu za sjedenje 0.00 r 1.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak.80 m -> © . ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I . postoji opasnost od ozljeda.

60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima.2.80 m za 15 m te 2.pješačka staza 2.biciklistička staza .20 m za duljinu do 25 m.60 . Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza.> @ 1. « S f c ^ . Betonska kocka.00 m.10 1. a bolje da je 1. Za etažne stalke širina je najmanje 2. crvene Asfalt. sa 15 do 42 bicikla.00 . .2. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0. najmanje 1. crvena • Betonske ploče.50 Dvostruko postavljanje i 1 0.5% Zaštitni trak.40 m. Skladište bicikala 212 . Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica .00 m. Skladište bicikla može imati 1 . lučni krov (7) 2.50 m za duljinu do 10 m. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom.2.00-2. a preporučuje se 2.70 — 1.50 m.50 30 _ 2.00 - S 1.50 m.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje.3 etaže. potrebna je širina 2.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i . Tlocrtna površina 4x4 m.25 . Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1. visina iznad terena 5 m .50 1.90 2.50 2. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica. 1.50 m.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.10 Lučni krov. crven Kolnik .60 m.

50.00 37.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 . pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje. Prometna signalizacija . 5 0 0 ^ 5 0 3.00 (4.75 0.00 m) (1.50 26.75 | 3.00 3. 5 0 3.75 0.75 é 3.00 0.5%. odvlačenje pažnje). (1.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.5% 2. 5 0 0 .50.50 1.00 4. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste.75 3.00 a 0. osim iznimno.50 | 3. 2 .putokaz -» (12).1.75 3.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37.50 3.50 3.50 2.5% 0 1. Euskirchen —> CP 11. a uz to i najvišega kapaciteta. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.75 0. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) . Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.50 i 3. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5. .50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.50 0.00 29.50 3.1.50 . Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.50.75 | 3.50 2.00 . a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ . RQ 26) a 4 ms 2.50 0.50 2.50 . Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata. 2. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.75 3.50 1.50 0.50) a 6 ms 2.75) m | 1.50 1.50 I 4.75 1. su 1.00 3. 2 .

bolje 3.30 2.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C .15 0.40.50 0. t «sj.5 2.65 0. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.U ÜL TT" 12.50 u.65 0.00 0 20 h"' + 5 .500. Visina vagona najviše 3.50 I ili n Bez stupova 0. . 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.3 2.15 0.65 0.151 RJ ® J l P _ B = 4.50 Tip B 2.65 0.5 m.40. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .05 3. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V). metarski kolosijek 1. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m.50.30 2. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. pri metarskom 120 mm. B e z stupova 0. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno).55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona). ali min.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila.30. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).65 0.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera. 2 .30. i Stupovi u sredini 3.65 C.40.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. Minimalna slobodna visina 4. BOStrab.65 Tip C 7.05 3.65 6.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd.30 do 2. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3.40.65 0.d_B = 4. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.0brn 0. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.65 0.50 Tip C ^ 0. iznimno 0 .65 IFII 0.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.40 m.15 m). kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.30 0. Širina vagona: 2.435 m.30 2. duljina vlaka najviše 75 m. može se nalaziti u cestovnom kolniku.65 0. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. Uzdužni nagib: najviše 25%o.05 2. iznimno do 40%o. a ne sudjeluje u uličnom prometu.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10. Sigurnosni pojas: širina 0. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 .50 Tip B 2.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .uuu»»ujuy/lrB- 2. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0.50. Ako se predviđaju čekaonice.95 m. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.50 0. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 . 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .3 2.20 m. a unutar uličnoga profila 5 m. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 . Poprečni nagib: najviše 1:10.00 m. 2 .30 2. ali min.60 odnosno 2.00 (SO) 0.00m 0.50 r r 2.70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati).50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m. ih ' ' r ' AN.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.50 m.05 3.60 0.5" -TD.3 3.15 0. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.50 SI 0.65 0.50 m.

4 vozna traka.» s. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. III. Zollneru Prometne površine (ulice. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © . Za ulice IV. stambena ulica sa = 2 vozna traka. Seredzunu . djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV.© . Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © .H.tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . povezujući promet (gradske željeznice. parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. autoceste) sa = 4 vozna traka. 216 © . smatrati dijelom urbanizacije. Ulice II. Presjek (3) 4 . reda s prilazima. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja.PROMETNI PROSTORI prema R. prometne ulice sa 2 . tj. II. kolosijeci i si. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . Razlikuje se: i. s prostornog gledišta.

ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima.'. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada.© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 . najbolje u usjeku. .PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s.© . 218.V. . Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. gdje buka manje smeta ©. Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . + obrtnički pogoni (7) Na objektu.K.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici.» © . . (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . 215 © .» © + © .".'. - ' ^ ^ . Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB.1. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. neupitna je točnost voznoga reda. vatrogasci. djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). Zaštita od buke ->s. . J t f - j - - ^ e B L f e j j .» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. Izdignuti kolosijeci . ali je bolje bočno napajanje. Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. ili nasipima sa zelenilom .» © ili potpuno u usjeku . " Jlfr. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . ali je povećana buka za okolno stanovništvo. Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom.

prometni sustav B . odn.> @ .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br.Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . predn. 217 .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice .poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja.4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt.ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat). preoblikovanje ul. 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 . parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) .oblikovanje detalja C . mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . © Y 3 Promj. regul.redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (. (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika . jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja.više prostora i sigurnosti za pješake .

.50 •g».12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind.5 5 18.. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. R. STR. Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu.81 daju iscrpne podatke za proračun. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase.> © .© .PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . autocesta (4 . .tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn.5 Visina zaštit. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. DIN 18005 dio 1.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16.50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona.50 Ije. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi. „„ „ . Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. priključak na auto. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. Bedem za zast. koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR.nije potpuna. drva i čelika. c e s t a . Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji.5 7 23. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS .7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). naročito u prometnim prostorima. očekivane buke od cestovnog prometa . zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida . a. < 4 dB (A). Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2.19 1. Ta redukcija označuje se sa A LA. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. već pretežno o visini pregrade.5 6 20. I . i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.6 trakova) >3000-5000 1251 1. STR.

uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost.» © Ogradu treba podići na međi. Papuča za stup VRTOVI . Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. obveza ograđivanja = 5. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. a za visoku do 2. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima.00 m ta je udaljenost 0. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. Ograda od ukrštenih letava. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. plastificirana. Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima. A . '«*/1' D . .stakla na betonskom postolju 219 .OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . udaljenost od međe treba biti 1. stupovi. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . a kod drveća od sredine stabla.00 m.Drveni stup .2 0 cm.20 m . Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. Trajnost im je tada više od 30 godina.00 m. nazvana i lovačka ograda.

Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati.5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.> ( D . Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm. Zatezna č a h u r a .8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i .750+-875-+-1000-M 125 - .> ® i l i klesani .90/0.> ® . uobičajena veličina oka 4-5. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i. gotovo svaki oblik je moguć ./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. mogu se upotrijebiti neobrađeni .rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ . m 0.i r . Žičana pletiva . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . Žičana se ograda nateže preko drvenih. . 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu. u skladu s različitim željama korisnika.» © isporučuju se s okcima različitih veličina. 1— 1 .' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament .40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.i ^ V .i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I .65/0. g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l. granit ili kvare.

> © z a bicikle. STUBE. cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama.90 m. Rampe s bočnim stubištem . kolica za smeće i invalide s pratiocem. 205/125 polumjer 24.» S.. dječja kolica. između ostalog kutni profili. Primjeri © . Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi.20% . grmlja i cvijeća.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. STAZE.80 m. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja .t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice .VRTOVI PERGOLE.60 i i !l tV. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze .> ® . i'i ! ! K a m e n a ploča [. Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. samo se treba držati formule za stubišta ->s.@ .. Nagib prema brdu 5 . nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. op. Mašti ne treba postavljati granice.> ® . Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. prikladne su stube od oblica . Da bi se udobnije hodalo. polož.> @ . POTPORNI ZIDOVI . Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . tako da se po njima može sigurno i udobno hodati.> S . Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4.i I ( T ) 1. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća. unutarnji ugaoni i obli profili.> ® + ® . Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. 193-197.

).0 16. •yC*''-"}. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.0-22.0 16. pijesak). slama itd. Kut prirodnog potkosa u grad. klizanja.0-20. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. >?/ I—— 3 . 5. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. 1. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije.0 18. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. Ako su stube nagnute prema brdu.5 20. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen.0 20.0 18.0 22.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova.> Q D v/ s / h . odnošenje tla vjetrom itd. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 .5 18. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 .Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 .0 19. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. Kamena rebra za odvodnjju .0 20. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . . Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine. 4. . Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha.0 18. Za staze.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15.40 cm). od padine prema sredini nasute površine.0 14.5 kg negašenog vapna. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). Uvijek treba valjati izvana prema unutra. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme.0 20. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ .0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla..0 19.* 3. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak.0 16. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm. Ako nije u sjeni. 2. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 .0 18. tj.0 15. tež. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).0 17. .4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . Sipki. nevezani nasipni materijal može se vibrirati.grejder) kad se izvodi nasip.0 25. . putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj.0 18. Kosine.

222. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere .VRTOVI OSIGURANJE PADINE . Krajolik ostaje zelen. Preporučuje se.Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. pleterom. taracanjem ili zidovima. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II .> © .© . Ako je nagib strmiji od 1:2. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom.» © . Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L. Mulleru 1969. Mogu se svladati i znatne visinske razlike .» © + © . 222.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. grmljem ili drvećem. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. Ovisno o sustavu i nagibu. međutim. izvedba blago nagnutih. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. npr. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu. ceste i putove. stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. Razlikuje se mrtvi i živi pleter.

saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.VRTOVI .5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.5 h ® • Ogrozd -i 1.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 . / _ „ (7) Verrier . (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 . a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice.T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka .0 Sadnice T^o a h 1.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .0-4.8 g r a n a v.

6 bijel 5 .6 zelenkast 5 . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .6 zelenkast 5 .4 m rast: brz 1 .10 zelenkast 7 .Euonymus fortunei Bijela loza .crven 6 . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .© .Vitis vinifera Kozjak .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .Humulus Lupulus Kozja krv . napeta žičana mreža .6 zelenkast 5 .6 m rast: brz 2 .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .> @ ili dvostrano žičano pletivo.Lonicera heckrottii Hmelj .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.9 različito 1 . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.» ® .Hedera helix Troskot . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.VRTOVI .6 modar 7 .crven 5 .6 zelenkast 6 .Campsis radicans Pasja loza .9 žuto .Vitis coignetiae Vinova loza .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.P.Clematis vitalba Hortenzija penjačica .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .8 različito 6 .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .9 bijel 5 .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .8 narančast 5 . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .> ® .4 m rast: brz 3 .6 smeđ 7 .Wisteria sinenis Pavitina .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .9 bijel 6 .7 bijel 5 .6 žuto .Clematis montana Glicinija . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .Polygonum aubertii Divlja loza .2 m rast: brz 2 .8 zelenkast 6 . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.Clematis-Hybriden Zimski jasmin .5 m rast: brz 3 .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 . npr.4 m rast: brz 2 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .

VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. polusjena. umjeren. sjenovito Rast: polagan. brz Podupiranje: drvo. nategnute žice. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .

mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © .Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. impregnirane oblice.jug Q . jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. ali se zato može upotrebljavati godinama.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . Pri sijanju. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f).> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune.(3).25 (6) Povišena lijeha . Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu.zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1. npr. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje .00-1. gredice ili kameni zidovi. poriluk. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever .50 m i dugačka 4 m.

Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . Ona je suhozidovima. vjetra i prašine. . obrasli zidovi i jezerce u sredini . Neufert Legenda->(2) . E. Za spušteni vrt tipične su stube. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. te štite stanovnike od pogleda. . 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. npr. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. Pogodno za suptropsko raslinje.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. okružen trkaćom stazom između nasutih kosina.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. jer su kolni prilaz. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. živicama.» (5) . Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih..Glavni smjer vjetra Legenda . Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. glavni i pomoćni ulaz. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak.( ? ) . opločenim stazama. buke. M. 1 113.

Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. 19. 15. 4. 9. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . Ekonomična je zaštita iznutra. odnosno ozelenjene. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika.00/1.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. 12. 6.(rj) 1 2 3. 17 18. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. 21 22.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. 13. 5. 10. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14. 11.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. 20.00/2. 16.00 i 1.

spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti .. tvari iz tla •. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom.© Živica smanjuje brzinu vjetra. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. Oblici stabala .> © . to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom.-¿L \ O i i o \ o \ •. povećava stvaranje rose. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. zaštitom od vjetra. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla.© .> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. godini nakon sadnje (lijevo ljetni. a studeni u krajevima s blagom klimom. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . za visinu do 2 m 0. i 5.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. Za visinu živice do 1. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu.75 m . Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m.> © . a za onu iznad 2 m 0. i to na južnoj strani. 3. buke. regulira oborine.> © . Svaka etaža ima svoje stanovnike . prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom . Živica na nasipu (tzv. ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega.» © . desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad.."fvnriM-sSV QJ <3 • .50 m. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1.25 m.2 m razmak treba biti 0. ® Visoko deblo kod još mladog stabla. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje.» © . kako bi štitio stablo od prejakog sunca. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve.

Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. nastat će nakon 6 . odakle se jezerce dobro vidi. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. Ribe. Biljke se mogu posaditi u košare. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. Ako su količine vode.8 tjedana biološka ravnoteža. Biljke u posudama. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. treba visoke biljke saditi pojedinačno. oko 4 . Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. Močvarne ili plitkovodne zone . Za poluvisoke treba razmak 30 . Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje.> ( ? ) .(5). Veličina jezera ovisi o veličini vrta. voda će se razbistriti. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. posude ili izravno u posebnu zemlju.2 0 cm. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm.30 cm. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . ali već 3 . pijeska i raslinja dobro usklađene.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. potrebne su veće vodene zone dubine 5 . s razmakom među biljkama 20 . Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Mora se oblikovati i okolina jezera.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. što treba obaviti vrlo pažljivo.40 cm.6 sati dnevno. Da bi se postigla skladna ukupna slika. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike.

© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. područje za bistrenje 25 m2 -> © .6 sati sunca u danu. prostor za kupanje 40 m2. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. duboka voda > 50 cm.vrlo su raznolike.zapad sa 5 . oblika i uporabe. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. zona plićaka 10-40 cm. područje za kupanje > 1. -> ( § ) 232 .30 cm. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu. ne manje od 55 m2.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . i volumena 35 m3. Idealan je položaj u smjeru istok . područje za obnavljanje vode 90 m2.

smeđa bijelo .10 m -» © . sklona širenju z i m z e l e n a .4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela.svjetloružič. žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. Treba biti što dulje. organskim. crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak. i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. prirodnim i lijepim. crv. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. 0 . WX^TTW/s PVC . bijela. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja.tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena. prirodnim oblicima. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora .( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. korijenje u mulju z i m z e l e n a . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . idealno je 8 . dubina vode 1 0 . Prednost treba dati ležernim.ružičasta smeđa ružičasta. Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. saditi u dno j e z e r a .tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela .S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a .® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . korijenje razvija u podlozi b e z korijenja.

Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. 12.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. 3. Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1.. 11.60 za ravni krov s nasipom šljunka. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu.335 1. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). 5. f = 0. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. 5 6 7 8. 6. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. 9. 10. godišnjoj količini oborina.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God.75 za kosi i ravni krov. Koeficijent otjecanja: f = 0. čišćenje 4 I.50 Ekološki spremnik kišnice . Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.koeficijent otjecanja f = 0. površini krova i koeficijentu otjecanja. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 . kupanje/tuširanje 40 I.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0. (6) 1500 /.9% < 20% => g = 0.40 .40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 .05 (5) 72 72 72 1.75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God.20-2. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov .52 2000 / 2. 20 mm ili 234 . 2.0. Naime. 7 8.išni kapaciteta do 12.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:.20 . 4. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 .05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.za piće i kuhanje 5 I. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.45 1500/ 1. za pranje rublja 18 I.605 1. Faktor g: g = 0.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu). ispiranje 10 I. 4.0. 3. 9.

pjena od sintetičnog materijala.00/10.80/9. općenito nije nosivo. mjesec 2.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati. Dužina zamaha pri plivanju 1. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena). blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima).55/7. nisu uključeni posebni utjecaji.33/7. Nosiva konstrukcija zidana beton.66/9. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5).25 m. cementna boja). ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. rjeđe premaz (klor .mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . svakako s nišom za ljestve ili stube. rijetko se izvodi na gradilištu. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući.25/6. Pribor. mlazni beton preko jednostrane oplate.5 Dodatni mjeseci 5. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru.60/9.9 2.2 2.8 5.5 2. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina).75/10. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.25/9. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.2 5. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda. najčešće predgotovljeni elementi. mjesec 1. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova).0 6. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom.5 4.8 3.6 3. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja. Bazen od poliestera.65/7. 1300 kcal/m2d).© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD. mjesec 1.25/10.5 kW/m2d odn. Veličina: Širina trake 2. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). tj.50 m. dijatomit (površinski filtar).98/8.8 2. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb.60/8. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine. 2/4-5 osoba). bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4. pravokutnik.50/9.2 2.9 2. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća).26/8. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode.3 3. Predvidjeti stazu oko rubova.75/10. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 .50/7.6 2.65/7.20/9.0 6.25 CD Prost.5 3. Treba ga zaštititi od upadanja trave. 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.).2 1. važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.08/7. Dubina vode: do brade domaćice. bakreni sulfat).5 4. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.50/7.00/8. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor. npr. rub osiguran drvenom gredom -Alumin. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga). ne djece! Razlika dubine bazena .u.50/8.9 2.66/9. u vidnom polju. sredstva protiv algi bez klora.8 4. mjesec 1.kaučuk.70/7.2 5.5 1.2 3. mjesec 1.dubina vode -> (4).

Primjer -> © .® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.© Arh. P.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® . U © Suteren -> @ .® ® Prizemljem ® . K.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. Richter + 6. u razini terena ispred dnevnog boravka.® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® . Kappler 236 .® Arh.00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. Neufert U ® Presjek -> © .

ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata.30 .na hodnika o d > 0 9m.PRETPROSTOR. izvan dominantnog smjera vjetra.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n .1. koliko je to moguće. 186. bolje t O m . Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi.e sir. >90-1. >2. 1 4 0 m širina 1. Ulaz u pretprostor treba biti. stubišta itd.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. škole. o tome je li jednostran ili obostran. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. WC-om.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . osovinski razmak zidova 1. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta.).0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna . a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. VJETROBRAN. podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom.6 m za 2 osobe.

.25 ' H ® H 1.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4. nenapadno ali prikladno pri ruci.35 1.0 T 1.50 + 2.00 -i ^l) h 1.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI. dvodjelna. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿.0—1-75- A 90 T 1.j liMr I S v j » . (7) Kaput ® Kišobran. Za dostavljače.. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam. tu sve mora biti promišljeno. sa stalcima za glačanje 238 . jednodjelna.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 .80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1. sa stalkom za glačanje © Garderoba. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala..65 1.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 .••.15 1. Mm Garderoba.— 2 1.f ^ h 1.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4.

^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. garderoba) °" Hodnik 7m 2 . garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. p dječje sobe. kupaonica.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . Zbog o t . garderoba ili slično. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male.( i j ) .3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. nije dovoljna za postavljanje ormara. te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. međutim. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. Ta širina. ostavom). © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . njprikladnije iskorištenje h o d n i . uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 .Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 .F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije.» © .

Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. metle itd. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . niše i uglovi nude prostore za ostave. ormare i pretince. (7).

10 m 3 (1100 I).kontejner za pražnjenje 241 . Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. hoteli. 25 30 30 15 25 25 30 Min.77 m 3 i 1. letla za prašinu 1.5 11. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. iz sigurnosnih razloga. DIN 6623.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad . Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. bolnice. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). umirovljeničke domove itd. kante. isto tako i za hotele. sredstva za pranje i čišćenje. Okno 0 cm Za otpad Za odzr. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11. usisač. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca.5 11.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . obujma 0. . alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima.110 litara. 6629. bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. Obujam 50.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. s kliznim poklopcem i odvodom vode. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno.5 11. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5).3 5 % okna za bacanje smeća. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne.

80 1 + (5 1 I—60-1.60 Kuć.40-2. 90 ¡50> © Daska za glačanje.40-2..80- + 1 8 . Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika. prost.20 (-60-100—I -2.» © . a može biti kao kutak i za hobi.00- 1 á ¡él. pranje rublja.© . Daska uz koju se glača stojeći . valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje.đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.0S.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru . s dugim pultom za odlaganje .© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.00 60 4.> © .» © .Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 . sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D . Minimalne dimenzije _ • © . 1 k d rxs.20-60-100-1 -2.Lssrrp. za šivanje.ilal. glačanje.20 1.0. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje .40- 1. gosp.

alata. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r .23-3.razne veličine.SPREMISTE. korisna površina 1. 242. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. daske za glačanje rukava. ona mora biti hladna i prozračena. Najbolje je police postaviti sve do stropa. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. torbe. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. kovčege. Radi uštede prostora. ljestve.r-v. spremišta. košare za rublje. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. vrata se otvaraju prema van.> © . daske za glačanje s. hladnjače. nakit za božično drvce. zaštićena od sunca. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . košare.

znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.20 H—60—| !— a 1.20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.20- na sudopera s policom .10-1. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.

pogodni za ugradnju hladnjaka. sušilo za ručnik . Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. upušta se ispod radne plohe. pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. Za lonce su najbolje metalne rešetke.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . Posebna oprema -> © . cej . ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. Materijal: drvo. usprkos normizaciji. vidljive plohe: brušeni lak.l . Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. i dalje različiti. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. eventualno električni bojler. iverice. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. Vrata klizna. Visoki ili bočni ormarići . Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. drvo.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. sintetika. Ispod sudopera je posuda za smeće. Tipizirani elementi. pribor za ispiranje i čišćenje. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu.> (5) služe za metle. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . kuhinjski kablić. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor.^ .@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja. sintetika. šperploče. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka.

24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1.10 1.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. ali obilje komfora.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. Malo potrebnog prostora. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) . Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. odlike su "single" kuhinje.

.0 . Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. ormar za metle 50 cm. štednjak. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. pribor itd. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. male naprave.6 m 2 . 244. tj. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake. treba svrhovito poredati radna mjesta. hladnjak 60 cm.PREPORUKE . zamrzivač 60 cm. povoljno držanje tijela. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. To znači. dječje igralište i terasa 0. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine. Kuhinja je u stanu radno mjesto.20 m. pećnica 60 cm. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1.00 m i — IV 1ÍT I E. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. radni proces slijedi zdesna nalijevo.©. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati.> DIN 18011. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. mjesto za pripravljanje. 18022. te s podrumom. dobra rasvjeta radnog mjesta s. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 . površina za cijeđenje — @ > .1 0 m 2 . radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. ormarić za namirnice 60 cm. mjesto za kuhanje 60 cm. ulazna vrata. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . sudoper. radna kuhinja 8 .40 m (?). donji ormarići za posuđe. izbjegavati rad u stojećem položaju. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje.

8 3.2 • . desert. potrebna površina za postavljanje stola 248 . jelo s ribom i jelo s mesom.14 Npr.•> o c o c o C O o C O •O c 3 . jelo s mesom. bijelo i crno vino Meni: juha. bijelo i crno vino Meni.9 5.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1. piće Meni: juha. šampanjac. jelo s ribom i jelo s mesom. desert.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * . •i« B -1.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3.a o I tfí m i ^ tx> = 1.14 Min.o C . 5P •I.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2. sladoled.1 5. potrebna površina za postavljanje stola Min.80-2. predjelo. šampanjac.6 3.14 m 3. jelo s ribom i jelo s mesom. bijelo i crno vino -2.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2.80- C O . desert. potrebna površina za postavljanje stola • Min.

treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm.80 T 1. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati.00 >j •i •i :ll . ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta.10-1 n •: 2.00—1 1-1.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti.® Najmanji je promjer takvoga stola 0. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol. Ako ima prostora.25 m.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1.@ Preporučuje se iz> laz na terasu. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora..90 m. mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta. Ako treba smjestiti više od 3 osobe.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © . visine 70 .© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića. I (?) u I T 40 ' + 120 50 . stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. Vanjski prostori (verande. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . © Min. 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3.27 1 i a a a D D D 0 M . kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči. nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta. Orijentacija blagovaonice prema zapadu. Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. s D] II.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak.: II II : Bar .1.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . lonce i si. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). dobra rasvjeta prostorija 249 .0 \¡ QOOOQ O O 4. Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm.00 1 T 80 C3 T > i.75 cm -> © . 4 do 6 osoba V 9 . bolje 1. 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.10 .© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © . prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ .4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora. najudobniji raspored stolica. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . ili i za glavne obroke. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © . dubine 40 cm. . mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol.

75 . a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare .> © + © .00 2. ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . bolje 75 cm -> © .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila. treba naći mjesto na hodniku . potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2.p .60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . 160 x 200. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. 100x200.00 .75 . Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. 2. Uobičajene dimenzije: 90 x 190. 100 x 190. Ako nema raspoloživog mjesta. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama. Osim rasvjete čitave prostorije. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. To je važno za namještanje kreveta. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje.

338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije.10 2.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. 11) kuće za odmor i dječje sobe. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč. ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. brodske kabine. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru.72 -i— 68 ^ 2. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. prikladno za vrlo male prostorije. niski ormar za odjeću. počivaljka) - © Počivaljka. potreban prostor 0. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. ateliere i si. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 .

Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. Ako su kreveti razdvojeni.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta. vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ . po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . važan je njihov međusobni položaj. ili još radije -> (5) . Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. 252 . a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. Ima li više kreveta. obliku kreveta.SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2).> © + © . položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin.

50 I I .00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. klizna vrata tipizirane proizvodnje. ušteda troškova i prostora -» © . Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. izvrstan raspored ormara. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati.00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 . 1. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom.25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. © i Ako su ormari uz vanjski zid.00 : 1 55 1. jllfi i t i á . ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar.SPAVAĆE SOBE 2. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. a za unajmljeni stan pokretni ormari. Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ .Z I S .00 1. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2.25 3.50 65 .

. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. 253 254 . dimenzije s. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking.5-10 kom. frotira* za tuširanje 6 kom. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju.45-1. 50-70 cm 5-10 kom. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3.. (5) Muško rublje 3 kom. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 1 frak 1. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir.60 .30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj.

1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak . .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem.70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno. također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.ili dvostrana. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 . . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1.25 1. Toaletn.KUPAONICE OPREMA -> tH 1. potrošnja vode 6 litara 1 .04 1. „ .

25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I .05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2.20 1 P© -2.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40.20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju.25 1 — V © -2. 40 . Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. Dvostruki umivaonik širine 1.55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. 255. Mješalice s polugom štede vodu i energiju. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 .© Danas uobičajeno i u kući.. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I.00—t—70—I [ — 1 . 256 . H — H H (SI (8) gl 20. Tuš .70 1.35 1—'7°—H—9C 1| 1.20.15- ¥ fl 5. —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2. 40 15 50 20. 255 © .kade služe uglavnom za pranje tijela. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada. 7 0 . Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. U — ® I—80—I—90 1 j————1.KUPAONICE tu i. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. n? 1 t t 160-180 70. Pisoar ->• 0 . 4.80 100-120 120-150 V © 25 .] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2.e 20 60 1.. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke).

53 1. Poliester armiran staklenim vlaknima. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. min. ali i drugi sintetični materijal.806 6 H—72—H 1.30®. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. sred.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1.285—I 1-1.115 W (6) Kao prije.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki.745 1. hotele i za sanaciju starih zgrada.> © do (3) instalacijski zidovi.20 - 1.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 .> © . naročito za zgrade u nizu. ali tuš sa strane Kompaktna kabina . azbestcementa.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P . kao drveni kostur s pločama od lesonita. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama . zgrade s apartmanima. kuće za više obitelji.875 1.6 -1. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže.05 " si 39 !R "l 1 1.76 2. prešanoga nehrđajućeg čelika.2. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije.45 2. s tušem „ I 2. aluminija. preporučljivo je predgotovljavanje. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala.© ..945 2. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi .> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min. . zgrade za odmor. © . [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv.© . Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič. sred. max.

a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ .kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . Kupaonica između spavaćih soba. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj .5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p.® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . visoki ormari. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . dostupna iz hodnika 5 5 0. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. soba supruga Spav. V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi.

U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. upravne zgrade) + 15 °C. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. bojler za toplu vodu. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. Kada za kupanje i/ili tuš . U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. ® . Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod.30 m. Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh.® . šalice za sapun i površine za odlaganje. u drugim zgradama (npr.@ ® . a zahodska školjka. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . držači za male i velike ručnike. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. a također i kupaonicu i kuhinju. rukohvati iznad kade.» © . ogledalo s rasvjetom. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. kuKuhinja. čaše za pranje zuba. Prostorije se zaključavaju.Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . bide i mali umivaonik zahodu. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). sušilo za ručnike. Verfasser © Kuhinja. na visini od 1. kutija za papir na dohvat ruke. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju.» ( i ) . dodatna grijalica. Za zahod u stanu + 20 °C. ^ Kupaonica u tavanu. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici.© . Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade.kada.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. kućno gospodarstvo. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu.. Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata.

WC.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri .> 0 . Prema tome.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester).60-1. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto.65 2.50 Kao -> 0 . 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni.15 m © 2. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1.0 prikazuju minikupaonice. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1.p 5.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1. ali širine 2. tj.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš. zahtijevaju najmanje prostora.15 Kao -> 0 . potrebno u skučenom prostoru 260 .00 . sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge. ali širine 2. bide. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni. umivaonik 1.

Uz visoku prozorsku termoizolaciju. prostorija za odmor) .! > 150 res: Jako prskanje . ako je bez otvora. smjestiti uz kotlovnicu.j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. bar. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk.4). mjesto za najmanje 2 ležaljke. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). Dodatne prostorije: prostorija za boravak.85 W/m2 k max). ima smisla ako je izolacija poda k > 0.> ® . Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. nužno. omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). prostorija za hlađenje vode. problematično zbog toplinskih mostova. 262. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. konvektorima ili zračno grijanje. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. aluminij otporan protiv morske vode. prozore okrenute prema vrtu. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju.. 40 °C).7. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . tobogan. Podno grijanje je dodatni komfor. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. zrak 30-31°.> © .PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP .00 . nikako gips. prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| .25 m/s. opasnost od prehlade). Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. kompleks saune (sauna.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža.73). Nadzemni prolaz oko bazena ->s. 262 s kanalima u stropu i podu. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). 2.25 obilazna staza u. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka.50.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2. ili zrak u hali < 29°. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. Ostala oprema: startni blok. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . ali nužno. sola rij. 262 (ii) . Minimalne dimenzije bazena . relativna vlažnost zraka 60%-70%. inače. tuš.. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. treba mnogo svjetla. kombinirano s uređajem za ventiliranje. maksimalna brzina zraka 0. priručna kuhinja. ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu.© . Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. %* ° a . pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači)._ I. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). otvoreni prostor. masaža i fitnes. grijanje radijatorima. protustrujni uređaj za plivanje.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 .

bar. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. sauna. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X .) 262 .30 "C/84% vF. nekoliko kabina za presvlačenje. reška JT^TTT.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori .Žlijeb / /Rešetka / Dilat. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja.(§) . oprema za odmor i zabavu.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena .gornja linija. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. hoteli za zimske sportove.. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. PVC folija debljine najmanje 1. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije).) odn. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. prirodni kamen (pad prema slivnicima!). . ali potrebno samo s jedne strane. plivajući protustrujni uređaj. jeftino. posebno stubište). Važno: velike površine za ležanje. Predvidjeti slivnik u podu.5 mm (izolacija). Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) . npr. analogan hotelskom. . Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. lako pregledno Relat. sprave za vježbanje. ali ormarići za odjeću pod ključem. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. te livadom za sunčanje. odvojeni ležaji. ležaljke. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. najčešće bez nadzornika.. temperatura vode tw=27°C. stijena od platica|v°%y"v . Zajednički bazen.. Skimmer ili bolje žlijeb. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. Uobičajena podna obloga: keramika.. slijed donjih linija: stanje mirovanja.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk)..vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom.

. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 . .-.70 x 5..35 11. mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.75 1.20 x 1.50 ¿jpN _ .50 x 3.00 x 6.90 6.10 x 1.20 x 1.OÏ f .. 1.60 10.00 x 1.50 12. .r ^ t .80 .Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .10 x 1.40 1.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.---r _ Terasa Plivački bazen. Korig.20 x4.95 x 1. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F . . vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 . Go.10 1.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .20 x 4. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen.r -.20/1.20 x 2.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena..--_—_ --. jesak .50 6.50 x 3.00 x 1.60 10. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .20 x 1.00 x 3.ovl bazen za 5.20/1.50 p'tfp1' J:V> Q.

V. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%.3 izmjene rublja).> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. 5 .V. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave.3 kg/mjesto. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu.5 do 5 perilica.V. oko 8 . za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%. Dom. Za hotele.V.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.1 5 kg/krevet.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 .1 0 kg/krevet (tjedno 2 . oko 5 kg/krevet (turistički hotel. oko 1 2 .8 = 2 perilice. umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet.1 2 kg/krevet. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). Hotel sa 150 kreveta. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan.V.V. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 .6 kg/jedno pranje 2. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57. 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno. 4 pranja mjesečno za 1 SJ.5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet. tjedno 1 izmjena rublja). tj.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI .••V. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18.V.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata). Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet.8 perilica Potrebne su 1. Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. za dojenčad: oko 10 . Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. Bolnice. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). Bolničko osoblje: oko 3.

V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.© . postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv.» © .UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu.PRAONICA RUBLJA .samoposluga ®_J KfflDhZMT -4.» © . za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 .-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1. zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.00 © Sredst. svaku sa svojim prilazom . Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću. Podovi.20—t(4) Perionica . za pranje © Pokret. Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati. tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . prost.© . pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K.

ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. prostorni odnos prema stambenim. ali se teško zaštititi od pogleda. buke i klimatskih utjecaja (vjetar.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. suncobrane i si.4 osobe B = g. kiša.> ( D . Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. čitanje. ležanje. zaštita od pogleda. Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§).> ( j ) . javlja se propuh -»(§). Služe za odmor. dovoljne dimenzije.0 m2 balkon za 3 .» © . radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu.0 m 2 balkon za 1 . Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. drvo na nosivoj konstrukciji. jelo.6 osoba A = 6.2 osobe B = 10 m2 za 3 .0 m2 za 5 . © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. jako sunce). i ugodniji su od slobodnih balkona . Suprotno tome. spavanje. tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra. a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. što izaziva hlađenje -»(5).4 osobe 266 . lošega vremena i sunca . a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7. sintetični materijali.

25. 12/6 itd. Povezane i okrugle palisade od betona @ . Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 .20 Komada po m^ 48.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće.20 10. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. Uz dobro nosivu podlogu. parkirališta. podove u halama. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. 221 Vezano opločenje: za ulice. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 . osiguranje kosina protiv erozije. opločenje kolosijeka. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. 80.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. Dimenzije duljina/širina 22.25 11. prilazne putove u zaplavnim područjima. 10/10.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. drobljenac veličine zrna 0 .5 Kom. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina. 180. vatrogasne prilaze. stabilizacija dna i kosina vodotoka.96 48.5 22. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11.25 11./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. 60. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. 120. nosivi sloj 15 . 8 i 10 cm.5 22.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k. parkirališta.25 Duljina cm 22. stabilizirane vozne trake. 20/10.8 mm. 150./ m2 8 40.5/11. Visine blokova 6. 100.

jelo.Joker 1 / Club .Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta.45 m 3.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom. unutarnjim šatorima.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica.kuća s visokim bočnim stranicama. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia . sjedenje.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2. stanovanje 2. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2.

30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend . Jensen Arh.36 I ! I (3) Površina 7. Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka. H. Površina 3. ///////////////////// Površina 3. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 . Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. Konstantinidis Arh. 25 m stamb. otvoreno prema jugu. Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen.15 ' 2.. drvo). Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. . isto tako kraj vode..26 2.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .».kuća za 4 osobe. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh. otvorene prema istoku (jutarnje sunce).44- i i. površine 2 Arh. I 2.ljestve I .15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4.KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova.15 KuhinjaJ Alat -3.

međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu.GRAĐENJE DRVENIH KUCA . najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. kakvoće. nazvane i kanatne kuće. Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. statike i udobnosti. Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 .> 0 . nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti .@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija.( | ) .> @ . Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. Drvene skeletne konstrukcije. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 .» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara .

Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. Ulica istok . treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. hladni zimski vjetrovi. okružen drugim vrtovima -»(?). bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora.POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . Vrt leži mirno. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti.zapad -»(2) i (§). Uz pomoć sunčevih tablica -» s. tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7).zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. hodnici. Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). jednoliko osvjetljenje. jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. ugodno grijanje ljeti. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. garaža može biti uz kuću.jug -»(2). 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. za zaštitu od sunca markize. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti.zapad Stubište. 175. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. odnosno jugozapada. već su prihvatljivi za industriju. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. sunčalište Prostori za sport. Ako je zemljište šire. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T).Prilazni put Malo sunca. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra.> Q i (2). povoljan položaj stana: jug do jugoistok. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). terasa i balkona . Može se dovesti neposredno do kuće. Ako je kuća iznad ceste.» s . s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). najveće hlađenje zimi -> s. 271 . potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo.» © . strme zrake sunca ljeti. mirno je oko njih i osunčane su (istok . pa čak i mjesto u sobi.jug . s terasom od istoka do juga. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova.zapad). Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. Kupaonica pav. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. Osiguranje od zagađivanja. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . duboko osunčanje zimi. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje.Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). stabala i si. veliki prepust krova — s. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje.

okolina Klimatski utjecaji vjetar.4 (0. kiša.8 150 0.5) 0.5 0.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.34 (0.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3.8 0.5)17.5 1 15 (13.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.6 0. zasjenjenje. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.6 130 0. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.4 160 0.4) 0.6 (0. Susjed.45) (0.8 (0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka.5 I ^ | | 0.79 I i 7 150 0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .5)—0. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .57 (0.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19. kuća s vrtom S D 01 13.45) 0.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .62 (0. 0 Ali •I * •i .4 | I | I | 150 0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana. prljavština.5 ¡ 29-40 ^ 133 3.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.3) | I i 0.8 0.5 I 22 77 — 3.4 160 0.5 (20) 1 — tc I 5. I I — .78 | 0.5 (0.5 24 (26) 130 (143) T .32) 150 0.

položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 .Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka.3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik.2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. ulica.u prvom redu oblikovno . susjednih zgrada. mogućnost otvaranja gradilišta. trgova ili krajolika zahtijevaju . Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A .1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B .prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće.

otvoreno ili zatvoreno građenje. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). na ulici ili na zajedničkoj parceli. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA .» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. katkada kao individualni projekti. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. ! FD A . posebno ekonomičan oblik kuće. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu . najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. otvoreno građenje. otvoreno ili zatvoreno građenje. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). zatvoreno građenje.glavni stan B . moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli.

-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. Kuća u nizu je. Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. uz dobru kakvoću stanovanja. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).» ( 2 ) . l V. E urar 2 li 18-22° -12. p r o s . I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I).V. najekonomičniji oblik kuće s vrtom . izbor materijala.» © . Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. Javlja se i kao individualni projekt. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.00—| Kat J X WA Presjeci FD m. Minimalna veličina parcele 225 m 2 . rješenje detalja i izbor boja. 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. z a boravak fc. rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova.V.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. Slobodno oblikovanje tlocrta.

Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . Leonhardt i E. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. K. i B. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. H. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu.

Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. suteren (l2) Prizemlje 277 . Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. L. R. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh.

Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — .F 3 Arh. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . Hennig ^ © Arh. 180 m 2 stamb. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća .® Izgrađeno vrtno dvorište. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. twf __ Vi^ Arh. A.T Spav. Kat Spavanje .STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. jamči visoku kakvoću stanovanja. U drugom slučaju. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. Bahlo. površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh. premda na relativno malim parcelama. Boskamp i partneri. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh.> ( ? ) . Kuhn.nr 01 . Chambertin . kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. Kohnke. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Podrumska etaža Prizemlje. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. C. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a.

Heckrott 279 .STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 . Tissi u. Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.— .

STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. To je u vezi s različitim oblicima korištenja. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © . ventilacija i zasjenjenje.@ Arh. B.* ® .. temeljem kojih se određuju stakleni elementi. Gundogan V @ Prizemlje 280 . Staklenici djeluju kao sunčani kolektori.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t . Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.® Arh. ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja.. Cramer Arh. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r .. nego sustav koji treba tehnički definirati.® ® ) Presjek ® .® V>® Kat pr © Presjek -» ® . U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe.

Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. Simons 281 . B. M.STAMBENE ZGRADE Arh. + K. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh.

Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Lederer . • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh. J.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d .STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA.

ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. zdravog stanovanja. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. ne zanemarivo. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. biološkim i. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva).DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. pa je impregnacija suvišna. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. smreka. izvornog. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. Prilaz za čišćenje.(§). Garaže. Mnogi izvođači. cedar) također se prepušta naručitelju. Izbor vrste drveta (bor. Široki prepusti krova štite fasade. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. ovčja vuna i pluto. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. uz stručno vodstvo majstora. Taj način građenja odgovara ekološkim. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) .

P Neufert U ® Prizemlje -> (§) . L..(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh.STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.. Neff 284 . F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh.

v.STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .* (?) — (5) V ® Suteren © Arh . L. v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm..d.kuća uz kamenolom .Valentyn 285 . I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje . Neff •o .

STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. Neutra 288 . radna soba između ateljea i dvorane za boravak. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu. otvoren prema istoku. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). R. autor.. California. Mj. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada.. Arh. 1:500 Arh. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. Mj. 1:500 Arh. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz.

L.. kat ..* © Arh.. Kappe. R.* ® . M. Breuer 289 . kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD .Neff ® Prizemna kuća u SAD ..* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh. R. Bilt Modem ^3) Suteren Arch. k a t .STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2.® Perioni J Podrumska etaža .* © t * © 1..* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. Los Angeles 2. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

diskova u velike cjeline. ravninski oblik izgradnje.C. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. Linijska izgradnja @ Otvoreni. ili zgrada različitih koncepcija. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada.VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada . bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. E. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. W.> © Arh. Moguća velika gustoća. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti.. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh. Iron 291 . ravninski oblik izgradnje. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća.. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana .

. Ulaz 12. Boravak 2. Hodnik 5. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch.Legenda: 1. Ostava 8.i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh. Neff (© Etaža sa četiri stana.. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh.. Jelo 10.. Dječja soba 7. Balkon 9. Kuhinja 3. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh. 2 tro. Kupaonica 6. Spavaća soba 4. Neufert/Mittmann/Graf 292 . Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana. Predsoblje 11. L.

starijih osoba. nusprostorije < 77 m2 (82 m2) 4 sobe. kuhinja.. Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh. samaca. kuhinja. nusprostorije > 35 m2 < 45 m2 2 sobe. To se prekoračenje ne preporučuje. treba oblikovati tako da budu pregled