• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

vrste kuća. ulaz Ulazi.uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije.za trgovačke i poslovne zgrade . potporni zidovi Vrtovi . uređaji za pranje Praonice rublja .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište. ulazi Predprostor. etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor .položaj u kući Kupaonice .ograde Pergole.oblik kvadrata.oprema Sanitarne kabine . građenje drvenih kuća.osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke. vjetrobran.položaj kreveta Spavaće sobe .uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori .dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje . Drvene kuće . ekološko građenje. igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV . prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj. . laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe .zemljani radovi Vrtovi .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. .osiguranje padine Vrtovi .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . igrališta.posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. dizala Stubišta Rampe . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru.zavojita stubišta Ljestve za bijeg .osobna dizala za stambene zgrade dizala . dizal za bolesničke krevete Dizala . .vrste kreveta Spavaće sobe .puzavice i penjačice Vrtovi . rasadnici Vrtovi . . velike Stambene zgrade .vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade .predgotovljavanje Kupaonice . smočnica Kuhinje Kuhinje .zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor. studentski domovi. . staze.elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići. Pokretne staze Dizala .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice .izlaz za nuždu Pokretne stube . . ceste Putovi i ulice 267 Ceste.detalji 261 263 Praonice rublja.primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole . kocke i šatora . stube.povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi .SADRŽAJ Stubišta. hotele.

dimenzioniranje. tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. površine za namještaj 352 Upravne zgrade .osnove 337 Upravne zgrade . podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži. upravne zgrade. tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade .dimenzioniranje. moteli.dimenzioniranje.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta. radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice . cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice. odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli.trezori 361 Poljoprivredni objekti. supermarket's. konstrukcija 349 Upravne zgrade .visoke zgrade 355 Uredske zgrade .dimenzioniranje.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . višenamjenski centri. . garaže.općenito 360 Banke .SADRŽAJ Knjižnica. kina.okretanje Teretna vozila . 344 Upravne zgrade . 345 Upravne zgrade . vertikalni elementi 357 Banke . . tova mi mostovi. razdioba prostora .primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe.dimenzioniranje.primjeri. banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade .parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe. 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. parkirni objekti.osnove tipologije 341 Upravne zgrade . držanje životinja Nastambe za male životinje .organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade .isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta.dimenzioniranje.dimenzioniranje: potrebne površine . vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . benzinske postaje.

. uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje. ambulantne operacije Bolnice . manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .ambulanta Posebne bolnice Bolnice . stubišta.izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja .planiranje izgradnje Bolnice . 607 608 . vrata.međunarodni primjeri Muzeji . dizala Bolnice .porodništvo Bolnice .nastava i istraživanje Bolnice .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion . muzeji.red mjera Bolnice . težine.BMX Streljane Sportske dvorane . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom. .oblici građevina Bolnice .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice . protupožarne pregrade . . građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .terapija zračenjem Laboratorij.njega rodilja i novorođenčadi Bolnice . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.općenito Bolnice .sigurnosni uvjeti Bolnice .marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje.područje opskrbe Bolnice .operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija .područje uprave Bolnice . funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI . centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve.hodnici. 611 Mjere.nuklearna medicina. sinagoge. patologija Bolnice . liječničke ordinacije.primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice. džamije Crkve Orgulje Zvona.posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi. tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji . Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 .dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 .

pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. sog.U. poželjno entspr.v. (gegf. s. građev. prosječno oko.50 S.M. i. ca. A. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. i daljnji (i ostali) ggf. VDE u. Lit. Stud. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen.u. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc.o. ggfs. usw. vgl. UBA UW @ EQ cf $ Hochw.d. odgovarajuće ff. { 4 sek. el. gem. pritisak i 2 stupnja. s. R. rel. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak.A. srednje jednako identično jednako različito približno.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2.z. HHS.O. usporedno protusmjerno. U.25 propisi o HTZ slika br. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. spez. evtl. vorh. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. i tako dalje äq.M. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž.B. podjela 360 st.I. Niedrw. DV EDV i.. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno.Allg. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. dgl.G. 3 minute.

98 1 10 4186 1.Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.163 1.163 W/m 2 K = 1. Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI . K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.8 133. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.01 kfl/m 3 = 0.163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija. količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.3 = 1 kg m . električne reaktivne snage Var (ver).3 0.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).163 W/m K = 1.J.jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.163 736 1.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice .6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .sustav) propisano od 1978. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI . s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI . m.

okret.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.344m sm = 1.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret. površina zemljišta Volumen Normni volumen A. E Joule kWh KS . O d 1.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat. težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret. po min. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 .296° = 63. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.80665 N 1 t = 9806. recipročna vrijedn.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.48cm hvat = 1. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta. čvrstoća Rad.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! .852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI . po sek. i 1977.6 MJ PSh = 2.72) Oz.163 10"3 Wh kp m = 9.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.temp.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! .q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 .71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.8 h = 31.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.sila tona . T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.K novo Frekvencija.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.76) Mehaničko naprezanje.72) <2} —/ Površina.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.459. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa. površina presjeka.3 GB 4.80665 N/mm2 W.6km/h 1kn = 1sm/h = 1.65 N 1 kg = 9.7 0 7 0 = 273.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.1888 J = 1.45359237 kg 1 pf = 0.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.°Rk 0 = 7 . siječnja 1978. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .8288m mil = 1609. col.67 °F °R 0R = 4/5 0.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.6 106 J = 3.4mm ft = 30.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974.15K A0 = A7.80665 N 1 Mp = 9806.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.

Standardne formate razvio je dr. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN . C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. V. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. kuverte.širina "špigla" gornja margina.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. npr. crteži itd. normirana mjera (9) Uvezane. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. mape.OSNOVNE NORME DIN 198.format. bit će listovi nešto manji. natpisi. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 . Registratori. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. Porstmann iz površine od 1 m 2 .189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. bilježnice i mape reda A.829.841 m duljina stranice y = 1. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). četvrtine i osmine (kuverte. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. imaju istak na gornjemu rubu. B. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). C predviđeni su za posebne veličine papira. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta.476. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. -81 najveća širina slike .

a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29.7 cm. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . 660. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 .5 cm. 1 500.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . isporuci i arhiviranju.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824.1 250.7 cm. 1 560 mm 250. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. na gradilištu. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. 1. 6 itd.5 * 29. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm.8 x 21 cm. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm.5 cm.1200 mm.18. 5. n-. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu. Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. treba se preostatak preklopiti po polovici. 2. 4. za što je korisno primijeniti šablonu 18. 4. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. pri dogovorima. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib). 3. 900.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista.C-. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. a za toliko je korisna površina nacrta manja. 900 mm) 650.

1:5. 16. 8). ime (potpis) projektanta. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina).točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. tlocrtima itd. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. 1:100. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. Sve predmete treba crtati u mjerilu. vrstu nacrta (skica. 8). list 1 .1352 i 1356) — s. a ostala mjerila manjim slovima.69 Podaci o visini poda etaže itd. 2. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta .52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . projekt itd. 54 2. a veće od 1 m u metrima. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima.> © + © .). pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. 1:10. Primjer za ispravno kotiranje.). Dimenzije stuba navode se duž osi uspona.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6.5. 1:25000. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). 4. 2. u skladu s normama. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1. 3. 1:2500. za situacijske planove: 1:500. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . 1:1000. količinu. Ako j e moguće. pogled. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. nezgodnog kosog tlocrta. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. 36. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati.6 ) . a visine iznad osi (-> s. mora biti označen smjer sjevera. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. 1:5000. u novije vrijeme . navedene mjere su zidarske mjere -*• s. 1:25. © © b 3. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. 3. presjek. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. 1:50. perspektiva itd. 1:10000.» BOL QP . ime (potpis) investitora.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. Dimnjačke cijevi.69 \ 7 5Z_ + 2. 823. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. 1:200. tlocrt. 1:250. "ako j e potrebno.00). 406. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. 1:2.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). mjerilo 4. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. 1:2000.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. 15. idejni projekt. 1:20. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. ali također i u milimetrima.

85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1.75 Kupaonica Kada 75 x 170.00-1. 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.50 (16) Ormar 60/1. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1.30x78 80 x 1. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 . 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80. 90 x 90.40 .20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 . 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 . 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60..1.2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.

Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također).00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. •5.00 dobivaju predznak . treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.750 Kad je riječ o prozorima.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha.5.» @ . dvostruki prozor (D). podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N . treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. Brojevi stuba ispod ± 0. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). 1 6 7 . približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda. Stube treba od ± 0.1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0. 193-197 B I -t. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s.5/2M—8Vrb" 187.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem.(minus). 1 9 3 . a dvokrakom beton ili kamen .5/250 I . • 4. . prozor krilo na krilo (V) __ W ® . Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta. sandučasti prozor (K).1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 .50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s. a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . J ^ ^ otvaranjem štedi prostor. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata.

—— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo . . ... | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. . . |ljubičas..i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ.Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. Prodiruća vlaga Teren. . . . prljavština. .Zk Sd Zd . . J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. Nosač žbuke .. . Pto Pd .j crveno [ijubičas. Pt . .. . sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. | crveno | naranđ. DIN 18195 simboli za brtvijenje. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda.... na padini. Ptš . . voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm. ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. Ptd . Ptg .) žuto |ljubičas.rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna. 4) Drvo Daske od mekog drva . sirov Gipspanel s kartonom td .. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. Bukove platice . . .| lužina | Ijubićas.. . . pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd.. temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. plijesan.. .| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno .) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. itd. . izolacija.1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci. Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. | kiselina | naranđ.

'//.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 . stropu.ÜN:"*'' l/t-v*.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• .» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb. ••• I Park Postojeće Í.Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////.•//. građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1. se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov. I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 . temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.t . ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.

te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.5 0.25 0.5 885 885 3.5 -86.35 0.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.7 Mjere ispod 1 m iznad npr. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.5 61. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .5 0.cm 4 mm 2 I 3 4 1. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .35 0. 5 .426 -437.3.0 0.35 0.88 88.5 674 113.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.35 0. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.25 0.4 — -Jäf . što treba navesti u sastavnici (npr.35 0.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem. 0.35 0.76 (7) Nazivi u kotiranju -188.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0. r JU i 1 1 24 188.35 0.5 11.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.0 0.05 5 5 50 0.točka (debela) Linija crta . Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.24 24 24 24 0.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.5 113. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.5" 437. -236' .polja Kotiranje koordinatama npr. raster 0.02. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.25") 0.5 "138.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .5 "138.7 0.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr. M: 1:50 cm. 1:50 cm).35 0 25 0.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute. m 11 . konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije.76 376 3. 1 m npr. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.

5* 0. 70°.00 m.komad odn.kolčak s pelešom 45°.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 .7 0. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru .6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 .1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 . pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° . PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink.7 1:66. + % Slijepi peleš X. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada).DN 1.5 0. 60°. 45°. 1. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. aluminij.1 .norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66. 1.kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°. Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. 70°.1 + - + - X.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h. 90° Jednostruki kosi priključak . N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma. 70°. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom. 8 0 m. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. dubina j e 0 .l u k o v i m a . V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak .1 . Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima. tankostijena DIN E N 2 9 5 . P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a .3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl. U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene. pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. odnosno nije prikladna.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . Gledano u smjeru tečenja vode.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T . X.20 m .7 1:66.nije uporabiva. . 70°.7** Keramička krajevima.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986. 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°. bakar. treba izgraditi kanalizacijsko okno.1 . Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje.7 0. 30°. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11.

0 7 Umivaonik z a ruke. s dopustivim tolerancijama* na pr. škole Bolnice. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge.1 2 K l/s 0. opseg itd. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi.5 1 1. z a cijevi. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. poklopaca o k a n a itd.5 2 2. tuš na stalku.5* 2* 1 1. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. bit će mjerodavan taj instalirani dotok. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. sjedaća kada. fazonskih komada. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi.5* 0. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. vidjeti D I N 2 4 0 2 .1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. Vrsta građevine.ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. način odvodnje Stambene zgrade.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. promjer d. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. 5 % .5 0.Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa. veliki ugostiteljski objekti. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. pensioni. trokadero Tuškada.5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. spojne elemente za cijevi i fazonske komade.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V.2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 . Npr. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V.0* 1.7 1.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. lječilišta.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. V.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). gostionice. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. npr. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja. izljev. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. hoteli Javna kupališta.1 1 9 9 2 .0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . npr. V. pumpe. s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev).5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . Vidjeti. K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 .) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . upravne zgrade. Iz: E D I N E N 7 5 2 .

priključak na vertikalu preko FB . max. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost .razmak W C .a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 .4 Vp.7. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G .5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C . odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . Ima li više od tri promjene smjera. treba primijeniti DN 50.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4. veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati.5 4. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m. O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r .5 25 50 70 100 bez W C .a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . za sve predmete odvodnje T. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3. uređaji za dizanje fekalne vode. npr.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1.AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. umivaonik z a ruke. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. visinska razlika H mora biti manja od 1 m. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod.

0 121. 16 © . broj WC-a - 68.AWS maksim. npr.4 8.posebne izvedbe krova.parkovi i površine pod vegetacijom .5 0.2 10. '' Prema smjernicama za projektiranje.3 K = 0.maksim.7 0.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .zasađene krovne površine1* .) .asfaltne površine . Dimenzioniranje prema ©. 1988 . a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) .3 0. broj WC-a - I.6 0.1 : 1988-06.površine pošljunčane ili obrađene šljakom.travnjaci lokalnih vlasti. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).6 7.0 l/s I. npr.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom. broj WC-a DN *> d.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem.7 14.površine od sintetičkog materijala. 200 l/(s • ha).dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .tarac s više od 15% reški.6.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine .4.n mm 70") maksim. može se proračun provesti s veličinama -> s. .0 l/s maksim. m.0 10.5 0. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0.5 l/s maksim. Osim toga. . Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d.3 0.).1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. .3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s.AWS maksim. min VS I. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.8 0.6 0. .1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade . kocka 10 x 10 cm i manja . s planiranim plavljenjem.zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane.5 4.krov s kulirom . tab. rampe l .vidjeti i DIN 1986 . npr. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja.4 0.5 l/s K= 0. Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.1.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. npr. 16. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se. broj WC-a 9 - K = 0. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju. dopust.7 l/s K = 1. 1988 .učvršćene površine s ispunom reški i . primijeniti i manja proračunska količina oborina. broj WC-a - K = 1. npr. DN *) K = 0.7 l/s I.2 maksim.2 97.gumna .za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .2 97. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina.5). broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68. dopušt.vodom vezane površine .5 0. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.5 115.8 9.krovne površine nagiba većeg od 3° i .9 146.športske površine s drenažom . Dopunjujući DIN 1986 .0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.AWS maksim.AW% Vs l/s 2. .9 146.6 6.teraco sa zalijevanjem reški J .5) uz odobrenje lokalnih vlasti. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d. retencijskih bazena i si. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti.3 0.6). 13. npr.AWS maksim.0 samom zemljištu (eventualno poniranje.5 17. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . dopušt. . I.3 1. sintetički travnjaci .0 121.1 5. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. npr. = 0. maksim.7 i/s K = 1.7).krovne površine nagiba < 3° .prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0.5 115. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68.5 l/s maksim.0 121.0 5.betonske površine. = 0. plavljenje neugroženih površina. uz suglasnost 1. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama. DIN 1986 . slivna površina u m 2 .0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.9 146.1 : 1 9 8 8 . javljaju se razlike u očekivanoj količini vode. broj WC-a - 70») 2. broj WC-a - I. djelomočno učvršćene.2 97.3 6. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-.1.5 115.za intenzivno ozelenjene . prema DIN 1986 .

cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). čija se količina na promatranom području.1 : 1 9 8 8 . /i/d. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. Vm = V. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV .) r 5(0. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.2 1.6 4.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0.7 1. navode se podaci iz ATV . statistički gledano. tj. = 0.0 cm/m. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. Petominutna količina oborina. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora.8 2.radnog lista A 118 u tablici 15. V. dop.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl. Na izljevu.6.5 13. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . Količina oborina 16 . Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se. statistički gledano. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. prekorači jednom godišnje. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . Gießen Göttingen Grambek/Holst. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . DIN 19538. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <.5 m/s.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0. prekorači jednom u dvije godine. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1.radnom listu A 118. f5(0. statistički gledano.7 7.6 8. jednom u dvije ili jednom u 20 godina. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). prekorači jednom godišnje.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.05) petominutni pljusak čija se količina. I/s 0.radnog lista A118.3 7. i~5(0. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. statistički gledano. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.5) petominutni pljusak čija se količina. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1.8 29. prekorači jednom u 20 godina. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.

00 m.8 >0.8 1*1 0. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. visina 2. vrata najmanje 65/195 cm.4m do <0. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C.0 il. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. okno ij) 1.> © . u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C.8 dno mjesne kanalizacije SZ.00 m.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .50 m. visina 2.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. duljina 2. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo.80 m. duljina 3.8 0.6 X 0. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0.18012.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0.9x0.9 r Kapacitet Visin.80 m. stubište. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0. Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1.00 m -> Q .

upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš . ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. 1986. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka.u Prskalica na cijevi . npr. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. stojeća //)////. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. oznake za smjer kao -> (D .

Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo.komad za čišćenje K . npr.5-28.4 5. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.34-7. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.komad za čišćenje * \ Automatski .6-60. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0. a k o j e kotlovnica u tavanu.30 m 19 .70-1.1-13.67 0. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.14-3. zaklopac z a i. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati.23-3.3 Protoka plina m 3 /h 1. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod . plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.8-28.9 2.1 9.91 0.62 1. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).

2. treba smjestiti što bliže dimnjaka.5 13. površina uz vis. ventiliranih prema DIN-u 18017. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. Ostale peći. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost.25 17.25 8. osim onih na vanjskim zidovima.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . veličina.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam.25 12. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. Kod unutarnjih prostorija.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći.75 15 16.75 kW 5 6. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline.80 S 150 cm 2 . treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj.75 10 11. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje. te ako ih je atestirao DVGW.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja.75/1. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji .

općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. kuća .® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. npr. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 . za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. 40 717 Sporedni sat . svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. općenito prema DIN 40700. npr. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O .ulaz Telefonska centrala. npr. npr. uređaj za duboko hlađenje.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. npr. npr. npr.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . signalna sijalica. fotoćelija CH Truba ili rog. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. općenito Niz svjetiljki. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. . npr. dio 10 Višestruki telefon. npr. npr. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. od 150 do 270 Hz 21 . @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. npr. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. npr.

transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 .vodič Strujna traka A © Krovni nosač. namjena uzemljenje. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. npr. A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. općenito K> Navojni osigurač. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . 4 0 7 1 1 .0 m Pretvarač općenito Ispravljač. potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. I prikaz ako je potrebno i Kutija . općenito © Vodovi. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. zatvarač ! Zaštitni prekidač. npr. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje.tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . npr. npr. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. Nadzemni vod. telefonija. npr.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. npr. npr. npr. jednopolni) Izmjenični prekidač. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo .priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. npr. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . Krajnji priključak. Zaštitni prekidač za motore. tropolni l Prekostrujni relej. razvodni ormarić. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . npr. npr. za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. noćno uključivanje. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. ©cijevi npr. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . konzola. jednopolni) @ Antenski odvojak. npr. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. npr. uzemljenje .stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. 63A tropolni 31) Prekidač. npr. npr. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . tijelo Element. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). 16A. tropolni . kućište. upravljački otpornik. vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. 10A i tip Dll. oznake. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. npr. vod za trepćuće svjetlo. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. npr. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N .

0 3.0 2.3 7.0 6.0 8.5 1.6 0.0 18.5 3.5 2.0 .0 0.1 © 1 0 - Prihvatna motka. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .2 4.1 0.5 1.7 0.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.0 2.0 2.2 0.0 0.2 1.5 4.0/21.6 0.0 6..5 5.8 3.4 3.0 4.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.3 3. akumulator © Brojilo za vodu.3 3.0 3.2 0.2 1.6 2.0 1.8 2. motka za zastavu 2.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .150 1 301.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.0 0.0/24.5 5.1 0. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje . 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.2 0.18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .e a .1000 I 0.7 1.0 0.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .0 2.0 4.2 3. ~ T .8 2. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.3 0. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.0 2.3 2.1201 200 I .— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.2.3 14.0 21.0 0.2 1.9-1.0 18.

uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF .zapreka . Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun. JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica.maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r .ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima.polja Dojava promjene NF . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno .OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator. zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno . tipkovnicom © .pregrada © ) Rolo . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo .H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .otklopno krilo prozora.pregrada sa zatvaračem Čelična rolo . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.

Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre . privlačno perspektivnim prikazima. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. Lepezasto mjerilo. Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra).» © .1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež.» © . postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum).» 0 . Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . internacionalno čitljivo. paralelni razmjernik za šrafiranje. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") . Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub .» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]).» (3). Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. objektivno geometrijskim crtežima. 4. podjela dužine .» s. čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!).» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). 5. nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom . Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno.iimimii' pnmmmf* p'. Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri.» @ i pohrane u ladicama. U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike.» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba . Improvizirana crtačka pomagala . a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine. Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '.» s.» © . a ne cilj sam po sebi kao kod slikara.» s. Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2).

Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. Ispravno držanje "šine" je. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . grafos.(3). Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. uz mnogo vježbe. nož za brisanje. mjerodavno za uspjeh. također nožić za brijanje. Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". izograf itd. 25. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). najčešće uvjerljivije nego riječi.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. bez kutnika -> s. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). Dobro za loše pisatelje. Za brisanje tuša: stakleni brisač. a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. 25.

UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. Emotivna strana nije manje važna. kao na primjer u vlaku. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. mjere razvile. često nesvjesno. osjeća.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. Dobije li arhitekt . knjižnici itd. svaki zadatak drugačiji.. Sve u svemu je ipak. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. On mora znati dimenzije predmeta. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u .stvaralac dobiva u planski sređenom. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. namjesti i kakav joj je pristup. automobilu itd. Tko uči graditi. blagovaonici. kojima je čovjek okružen. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. nego su prikupljeni iz literature. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. tramvaju. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. dimenzije ostalih prostorija. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. slučajno odabranih mjerila. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. namještaja itd. bilo u stvarnosti ili na slici. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. 27 . Iz njih izvodi. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. te da to neprekidno uvježbava. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. Na kraju. naprotiv. metarska mjera to je dokinula. koncipirati i oblikovati. izuzevši određene norme. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi.čovjeka. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. Izvedeni objekti. oboji. odjeće itd. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. podijeli. uzevši u obzir njemačke norme. u kuhinji. Međutim. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. osvijetli.stvaralac u ruke samo dijelove. a ne od jedino ispravne mjere . duga je toliko lakata. uvijek s ciljem da se projektantu . treba projektantu pokazati iz čega su se. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. p o s l o v n o m prostoru. Time projektant . sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. i suviše lako navode na oponašanje. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. što je namjera ove knjige. osnovni podaci i iskustva. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. Na kraju. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. najčešće znatno manje. Želi li se to promijeniti. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. jer projektanti polaze od različitih. Kako se neka prostorija dimenzionira. Međutim. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora.

U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. uveo u ovu problematiku veću jasnoću.130 m itd. Grka i Rimljana. razmak bradavica na prsima. iz vremena Ptolomeja. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. Dakle. duljina šake do zglavka.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. Poznat nam je kanon iz doba faraona. Zeising. 28 . te prije svega poznato djelo A. najmanje su se otada. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. 43. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka.829 m. Durera. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. visina do pupka 1. širina noge (iznad gležnja) itd. Od godine 1945. zatim navodi koje su dali Alberti. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . pr. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. 3000. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. Leonardo da Vinci. Krista). U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. s. lica i stopala.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) . 2. vagon za prtljagu 18. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom. Ukupna duljina odjeljaka 12. 68 sjedišta. blagovaonicom i prostorom za prtljagu. Duljina vagona za prtljagu 12.38 m. ukupna duljina 20.97 —i y — 2.32 cm. 1. 48 sjedišta. razreda 31 . 0.10 1 razred 2.45 m po sjedištu.75 m.54 H 1. Tlocrt. 28 sjedišta 2. tlocrt.62 Vagon putničkog vlaka. visina stupa 28 .ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1. razred i- 1.62 m.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1.42 m.f j ® Vagon brzog vlaka.

59 12.3% 30. Prema tome. pri mirovanju. .23 4.40 35. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.33 18.86 75.05 1.004 0.01 9. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.71 0. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.98 5.83 1.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. 271.5 m . Dojenče Dijete od 2.043g/sat ugljičnog dioksida 0.1 - 0. Količinski je to kod ljudi različito.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q . a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja.09 25.90 2. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.98 1.71 41.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.76 7.-^>7.28 6.004 0. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.93 21. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.48 33.63 78. djelatnosti i okolini 0 .01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0.51 39. pri sred.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .39 8. a ovima plijesni.5 godina Odrasli u mirovanju Odr.64 24.28 7.69 2.8% 43.24 22. ugodna toplina.020 m /sat ugljičnog noće.05 0.39 5.25 53.00 43. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.15 1.31 14.64 10.89 4.7 % 75. tj. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi).09 56. U to spada zrak bogat kisikom.. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.52 50.6 m 2 i za djecu 3.62 27. a time utječe i na radnu sposobnost. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.70 1.:. Međutim.91 48.21 28. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7.001 0. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .25 15.:.:.8 m 2 stambene površine po osobi.89 30.55 4. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.41 37. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.22 16.5 1.2-4.48 19.13 2. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju. a u danu 2520 toplinskih jedinica.0* 300 3 1 2 + 1 0 .22 3. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 . dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .43 13.9% 1. vrijednosti od 40 do 70%.49 2. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.1 2 m 3 . oko 0.(3).76 0.25 1.003 0.25 17.5 0. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka.5 2. Uz visinu prostorija 2.31 2.32 10. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 . Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.001 0.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 . To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade. u zatvorenim prostorima (npr.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.14 1. radu Odr..86 0. a granične su vanje (bez pojave propuha). a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu.0 .5 m 1 to znači za odrasle 6.35 1. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete.37 3.40 46.2 0.1 0.68 20..05 59.14 62.0 Ono je važno za proces hlađenCO2.03 11.0 10. Max.64 3. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu.05 0. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.82 12..8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri.6 3.60 5.36 65.5% 20.0005 0.7 % 1.95 0.05 0. izaziva si o tjelesnoj težini. bez propuha a u laganom kretanju. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava.5 0.4-9.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0.73 68.64 31.92 3.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1.82 8. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.82 6.3 0. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor. prehrani. i znojenje -> (5).58 1.05 0.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .22 71. gljivicasid i vodenu paru. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s.46 1. za dijete.

Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. tj. podrhtavanje mišića. visina 2000 m. ovisno o prokrvljenosti tijela. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. duboko modro nebo.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . Temperatura zraka i okolnih površina. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. Tople i hladne noge subjektivan su osjet. diže se. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži.041 (Xco^0. Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. te "osunčanje unutarnjeg prostora". lijep zimski dan. Bosonog. Svježi zrak i izmjena zraka. oblačno nebo. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. Količina C 0 2 od 0. sredina ljeta (tropski krajevi). Zrak i kretanje zraka. visoka temperatura zračenjem.4 . tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. a obuven to osjeća. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32.> 28 Neu. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. blistavo sunce na zasnježenom polju.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Neugodna klima . hladi se na stropu i onda spušta. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. konvekcija (brzina zraka.0 m 3 /sat. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . Ono se širi u svim smjerovima. Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće.2S^/kg Relativna vlažn. Ona je to kraća što je viša temperatura. Kritične su površine prije svega prozori. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. proširenje krvnih žila.% ne smije se prekoračiti. temperaturom zračenja.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . tj.378 Xe). disanje (površina tijela. količina zraka u prostoriji. zraka u prostoriji S L u °C . Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. 5°C. £ 22 I o 2? 3 S Q. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. isparavanje. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Ugodna klima veljača/ožujak.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). a nije obilježje poda. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. njegovu temperaturu i brzinu. brža je i cirkulacija zraka.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // . Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. a i najzdravija (kaljeva peć). Isijavanje je proporcionalno 4. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). preko podne obloge i temperature uz pod. prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. grijalicom). zraka niska (porozni izolacijski materijali!). visoka vlažnost i sparina. zraka u prostoriji 8 L . konvekcija: prijenos topline. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. suh zrak bez prašine. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . povećanje brzine krvotoka. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini.1 vol. postoji i klima u prostoriji.4853+0. Temperatura i relativna vlažnost zraka. Kontrolirano provjetravanje je povoljno.porast temperature površina). Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. vode u radijatoru). hlađenje: znojenje.0. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. potenciji apsolutne temperature površine. Niska temperatura zračenjem. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr.

Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. krvotoku. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.» © .J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . rasjedi ili diskontinuiteti. bubrezima. na površini zemlje. slabljenje životne energije. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. Djelovanje tzv.80 x 2.0 x 2.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok .Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. u trakama širine oko 20 cm. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. što je Endros CD dokazao na modelu . između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach . Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. prije svega od sjecišta traka . s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . od magnetskog sjevernog prema južnom polu.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) .zapad oko 2 m Te su trake. Rešetka je magnetski orijentirana. prostorija. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. duljina 5 m. dakle. vjerojatno uzrokovanih Suncem. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. gradiva i instalacija.50 m. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja.jugozapad i sjeverozapad .križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. zona ili površina od 1.zapad. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile .-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. želucu i izmjeni tvari. tj. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. posebno utjecaj 2. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. građevina. fiziološki štetne. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone.80 x 2.» © . Povoljna je. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. prema iskustvu. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m .3). oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju.> © . koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole). pomoću posebno osjetljivih filmova. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . neki su se pokazali izvorima smetnji. . Svaka sedma traka je kao tzv.50 m-> (?) © " " T ^ . tj. na visini od više tisuća metara. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka.30 m bez smetnji.50 — tla./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima.VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. čini se bez patogenih utjecaja . Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. smetnje na srcu.5 m linija polovičnih razmaka. disanju. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo . Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene. Prema Palmu.r H.» © . a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti). postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. S : i •£/-t-•fj .» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu.jug i 5 do 6 m u smjeru istok . > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . No njihova pravilnost može. pri čemu prednjače vodene žile . desni je presiječen rubnom zonom. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. S druge strane. •H \/ T / L. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno."-. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. b) tekuće i c) plinovito. Međutim. također u periodama sedmice.jugoistok .30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji .» © . širina 4 m. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje.• T \ -» .- rt- f * "I H. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. a okomito na njih u smjeru istok .zrak.

Beton. Djelomično se tolerira bakar. Steiner. Staklo. Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. hasure od kokosovih vlakana. ^ 200"C. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam.. pokazao je apsorpciju zračenja. kao i u zrakopraznom prostoru. Primjerice kad je riječ o staklu.v. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom./.• • . Aluminij ima velike izglede.•. koža svila itd.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna.„/. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. Glina se smatra zdravim materijalom.5 m m 1 7 / / 4 . Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). / . Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . Gips je cijenjen kao prirodni gips.••. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. vuna od šljake.2..15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula.80% ultraljubičaste svjetlosti. plinobeton.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. fgj Mljeveno pluto. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom.. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). / / / S U zrake iz tla . odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. Uslijed toga je u susjednu (?).3 0 mm. Ne preporučuju se sintetični materijali. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. Bronca (5 7 5 % bakra). Metal.. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. Kositar se cijeni./ / / / // // // // // i // . Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / .. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . pjenobeton.•. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). gdje zrenjem nastaje masno vapno. utemeljitelj antropozofskog društva./. a naročito armirani beton. navorana alufolija itd. kao i višeslojno staklo. i / ' / i 11 i i / I . zaslužuje pohvalu.i. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '.. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil.•.. ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. drveno ulje ili katran. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. tj. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. mine- Asfaltna hasura 2 . Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno../. Poznato je da je vapno baktericidno. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. pri apsolutnoj ništici (°K = 273. Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). pa i olovo./ / / // . P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. pečen na što nižoj temperaturi. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja./. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 . također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). staklena vuna. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . if « f } « f « f « . Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). kao drveni ocat. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. i ' ' / i. Postoji skepsa prema staklu u boji. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . suprotno tomu.

što je više negativnih aeroiona u zraku. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. perilice.Specka). astmu. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. Endrosu) Utjecaj iona . stalno trošeći struju. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. orijentacija plusa prema minusu.9 SU nisu dovela do smetnji. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. tj. (SU = mjerna jedinica. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. Dakle.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. čovjek sporije stari. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Postoje mali. oboljenjima mjehura itd. npr. uz kuhinje i kupaonice. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. ovisno o dobu dana (prema R. E. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. podove i stropove. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja. reumu. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. ali i na biljke. stvaraju poželjnu ravnotežu. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. Od 6 SU vrlo jake smetnje. bojleri. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje.3 m. tj. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. a to se još pojačava kad struja poteče. ovisno o području i klimatskim okolnostima.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Zračenja do 2. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. Ukopani kabeli. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. jača je redukcija kozmičkog zračenja. Hladnjaci. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. 1 . Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. Prema tome. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. tj. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . Lotzu Q . Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). Depolarizacija. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. vjerojatno najučinkovitije. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Biološki djeluju srednji i mali ioni. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. krvotok. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Visinsko zračenje.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. srednji i veliki ioni. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. Električni uređaji kao grijalice. od masivnih stropova još i pojačane. prodire do 300 m u tlo. Polarizacija. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. P 36 . Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. reumatskim bolestima. Prema američkim mjerenjima. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). Nadalje.

To vrijedi i za sve elemente građevine. kao različito duge. iako im je promjer jednak (relativna veličina). K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje. . crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. jer bijelo dispergira svjetlost. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. 37 .o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. Bijelo činimijenjaju dojam b. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. o a \ D O / <0 L . Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida.> @ . a prema gore zakrivljene stube. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. iako su jednake duljine. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. vrata. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. a horizontalne širinu—»d. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. moraju bijele biti odgovarajuće manje. namještaja -> djeluje kao "crijevo". vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. horizontalno ili mješovito) . 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki.

Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje.> s . ali ako j e prostorija vrlo duga. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati.» ( T ) . razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. Ta udaljenost E može biti. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". = 5 x 0. 38 .> s. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). a visina se uvijek čini većom. uz to i . Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. a horizontalni savijeni u sredini . 5 0 m slika —>(T) —(2). 37 @ i (§). čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. u odnosu prema dimenzijama detalja. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo . Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. uz ovo crteži —»(3) . Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. . U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. BOL). pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). 3 7 . Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. osjećaj potištenosti.000291 = 0.» s.204 m. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. sjedala gledatelja od izvođača itd. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. 700 m. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr.204 = 1. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . Prostorija. tj. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. harmoničnim predmetima i odnosima . 37 (§).02 m.zamrznuta glazba".» s. o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. svodovima i si. 4 0 . ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti.000291 A k o j e strop visok. a trebaju biti vidljivi.(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. izaziva osjećaj zaštićenosti. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © .» Neufert.( 9 ) .

u pogonima. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći.plavo. Svijetle boje uzdižu. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. sa strane udaljavajuće. Zelena boja opušta živce. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše. aktivnost ili pasivnost. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. sa strane ga griju i približavaju. pa time ih čini svjetlijim. umirujuće uili introvertno. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. mokar hrastovina. npr. sa strane obuhvatno. sa strane hladno i tužno. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. Izbor boja u pogonima.© . za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju.žuto = osnovne boje. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). laboratorijima itd. odozdo glatko. © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. potičući kretanje. življim i raščlanjenim. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . (3). odozdo otežavajuće i potišteno.narančasto . —» © . zelena i purpurna. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. Tople boje djeluju aktivno. poticajno.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. slijede žuta. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. Hladne boje djeluju pasivno. naročito kod prividnog predimenzioniranja. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno .ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . Suprotni trokut: zeleno . crvena. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. katkada uznemirujuće. dostojanstveno. tamna hrastovina. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. suh asfalt. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno.

trokut . tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični.» s. Za projektiranje i konstruiranje tzv. pravac BC raspolavlja AM u D. kružni luk oko B s AB i C.sekunde i septime. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4). deveterokut . sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0. y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja.5 46°40' 0.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0.» .5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti. (5) Istostranični trokut.» s.5 58°11' 0.( ! ) . Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. 42. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S . a iskuljučuje disharmonične intervale . Peterokut . Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične.> ( D i kvadrat . 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. 43 © . Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r.> © . sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§). Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. Drugi mnogokuti (npr. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a.koje treba primjenjivati na širine. šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . visine i duljine prostorija.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu .

> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove. 1. To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s.ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. "puža" . Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv. . Zahvaljujući dr. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik .4142857 . dijagonalni trokut. . .58333 .5 0.4142135 .6 0. .58621 . 4 d. 0. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. Kao podloga je pri tome služio tzv. Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. v.5857989 . Porstmannu.> © od A. Spitzenpfeila.5857143. . 0. 1. . mogu se.pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . 1. jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata.41667. Jednakokračni pravokutni trokut .4142135 i i 11 ! > 1 1 1. .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. . . . 7 17 41 1. .4142011 .90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . ) n/A trokut prema A. . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.41379 .> © --> s.> ® .5857865 . 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 . . prema istraživanjima L.® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. . Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu.> © . v. . Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © . .® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta . R. . . . Osim svih ovih likova.5 5 0. Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. 1.» © . 0. 0.4 1. .

Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . upoznato je načelo Svetog reza.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). (5) Sveti rez. što se može prepoznati na stubištima.) 1 1. i. opisao je Vitruvius. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft.Y i g / B ^ • /. .metodom . nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia. koji su prethodno navedeni. . staroj luci grada Rima. trokut. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. dobije se rešetka s devet polja. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. sagrađen prema tim odnosima mjera. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. od situacijskog plana do detalja opreme.juč za PaHadijeve @ Palladio. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1.—. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. On koristi iste prostorne odnose (krug. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. . .4142. . © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. kvadrat itd.b 1. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . 1. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza. uz odstupanje od samo 0. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata.4 1. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata.6%. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. Tako su Indijci u svojoj "Mansara".4137.» BOL. .4166. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata.

Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.8 .» Q0 U 18.7 13901.94 224.> © .49 9.19 65.8 2.79 2.0 139. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .26 1.7 86.4 5309.26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).5 27802.80 588. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.92 3.8 365.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947.88 449.63 40.57 5.13 0.» s.4 1.8 295. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL). što kod većih mjera nije moguće.83 106. a to je 1.26 0. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome .33 0.8 4.3 4056.2 1253.0 20.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.5 0.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .8 mm kao visine tijela.3 53.45 .0 44985.8 3281.04 0.7 58886.20 0. polazeći od 2.5 774.28 12.4 957.8 43.0 22492.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .01 85.08 0.02 0.53 0. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.5 72788.10 32. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.10 0.66. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.56 25.g.9 0.6 2028.3 2506. (ó) Metara 952. . 40 @ vima i mjerama -> s.0 69. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .8 1.74 4.41.03 0.07 15.91 53.7 478.5 17182.5 10. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak. 1+1 ~ 89 dijelova . stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.8 3.25.81 20.7 16.40 0.85 278.86 0. ovdje nalazi vezu s engleskim colima. solarni pleksus.96 1.16 0. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere.75 m .4.66 2.2 26.9 10619.6 itd.6 591.8 226.3 8591.4 33.86 363.9 113.7 36394. glava.92 139. 59 d.3 0 .382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.6 6563.73 727. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji. prema Fibonacciju.0 1.43 0. 6 2 . 1177.70 0.2 .02 171.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .53 7. pa je uspostavio uz to i plavi red.1 itd.06 0.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.9 1549.9 182.» s.» s. 2 9 .4 7.83 1. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina.2 6.

© Čavlana drvena skeletna konstrukcija.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. .» Q . taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). slični su kao jaje jajetu. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. Pri primjeni drugog gradiva. oni iz godine 3000 pr. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. prije svega Alhambre u Granadi. Obrada interijera maurskih građevina. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. u svim su zemljama i vremenima slični.lijepo za sva vremena. Oblici koji su proizašli iz gradiva. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. prilagodba okolini. čeliku i staklu. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. jeftina. i u današnje doba. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. "koji imaju što reći". © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . ali bez vlastitog izraza. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. kao i svaka prava umjetnost. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. 46. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. a dalje se samo kultivira i usavršava. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. suprotno tome. uvjerljiva ostvarenja. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. Za to treba: osjećaj mjere. ako nisu čak i jednaki. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. zrelije će. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. tehnike i potrebe. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. skrivaju to oku. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko.zvuči paradoksalno . Takvo je djelo . daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. ostvare njegove umjetničke predodžbe. Te "vječne oblike" dokazao je V. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. 47. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). svrsishodna. uz iste uvjete. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. suzdržanost. Kasnije se pojavilo građenje drvom. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. temelji na tehnici građenja drvom. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. Kr. organska povezanost gradnje.

čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane..) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. obložene lišćem. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. a uz upotrebu morta. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. s prozorima od morževih crijeva. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). drvenih motki i pletera od lijana. od Likijskih kamenih grobnica. nad kružnim tlocrtom. 45 . stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. U Perziji su Sasanidi (6. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. a kasnije iz toga nastaje čisti. slamom. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič).. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija). Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. kamena.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. st. ali često i besmisleni oblik. trskom. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . od kamena najprije u doba Rimljana. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj.

uzdužne ljuske . Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . L. F L. F L. Arh. 46 . Wright (§) Arh.» ( § ) . suprotno vre- menu cara VVilhelma. tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. M.» ® .> 0 . ali nisu svugdje dopustive. F L. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". drva ili gipsa. Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§).» (9). pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). O.» tU ČELIK (5) Arh. Wright (7) Arh. nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. LJUSKE Arh. U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . bez obzira na to je li od kamena. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. Novicki s M. ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?).-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. skoro bez granica -> (3) Lagane.

dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. termičku i klimatsku izolaciju.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. prostorije u nizu. široka dvokrilna vrata. su na brvnarama vrata bila niska. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. stoljeće. zajednički njegovanom perivoju. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. s visokim pragom (nije bilo prozora. stoljeću je kuća još zatvorena. lijepi i oslobađajući okvir za život. 47 . čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. Između predsoblja. klizni prozori i potezne zavjese U 20. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. samo prostorno razdvajanje Arh. 44. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. a i na drugim stvarima i načinu života. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. g. Mies v d. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. klizna vrata za spajanje prostorija. g. postoji zvekir. obloga poda linoleumom. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. a malobrojni su već stigli u 20. kuća stoji u velikom. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. a građevine svjetlije i lakše.. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20.vremena spaljivanja vještica. stoljeću promjenljive prostorije. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. Na građevinama i njihovim dijelovima. je odraz kraja. zid i vrata služe samo kao ograda. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. 2000. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. razbojnika ili demona. g. praznovjerja. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. pod od parketa ® Oko 1900. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. doduše. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. stoljeću. g. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. g. 1000. g. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). g. Pod time. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. niska teška vrata. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. svatko zamišlja nešto drugo. g. nenametljivo među drvećem ® Okog. . prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. nego nenametljivi. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla.

građenje itd. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. a kod drugoga filigranska crtarija. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. s.ukratko. Zahtijevane prostorije glede površine. 271 i prema stranama svijeta. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. 59. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. uređenje gradilišta. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. konačna lokacija zgrade na zemljištu. ponajprije u duhu. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. 4. mogućnosti prilaza. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. Sad počinje razrada projekta. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. -» s. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. zreli arhitekti.M . gospodars ki dio objekta je na zapadu. urbanistički uvjeti itd. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. položaja zemljišta. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. 3. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. Za opisane radove arhitektu. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. Sada slijedi. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi.5 m iznad terena. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. 2.). treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. 48 . Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. smjerova vjetra. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. visine. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. ali često i u tijeku rada. vodoopskrbe i elektroinstalacija . Položaj i veličina zemljišta. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. postojeće vegetacije i susjedstva. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. Nakon toga. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. Način građenja koji treba primijeniti. opasne stube u hodniku. 51-58. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. građevinski propisi. 5. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. Bolje su oblikovane prostorije. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima.. Stariji. Investitor je predvidio varijantu. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. ovisno 0 okolnostima.4. 49 i 50. Dimenzije postojećeg namještaja. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti.

Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja.PROJEKT PREDRADNJE . Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. 3.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. 3. pisaći stroj? IV. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Osnove oblikovanja 1. 9. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. Tko kontrolira račune? 4. Ako nema ograde. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Projektni zadatak 1. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. makar samo kao poticaj. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. primjerice obrascima za predračun troškova. adresa. ubrzavaju napredovanje. Podaci o investitoru 1. Općenito 1. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Kolika je investicijska svota? 5. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. veličina)? 6. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9.telefon. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. 9. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5.SURADNJA INVESTITORA . treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Sigurno su odstupanja potrebna. Pogodba cijene 1.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. telefon) 7. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 .

Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. krilo na krilo. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. vjetrenjača? 21. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2.PROJEKT VII. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Početak građenja? 13. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Rokovi 1. talpe? 4.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Predračun? 6. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Skice za dogovor s investitorom? 3. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Ostalo. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Projekt (mjerilo)? 5. Završni obračun? IX. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Datum raspisa natječaja? 10. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. s kutijom? 12. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. VIII. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. parna turbina. Rok predaje ponuda? 11. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Podaci za izvedbu 1. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Podloge za projektiranje 1. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4.eventualno oblice. Tehničke podloge 1. Izvedbeni nacrti? 9. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X.

radionički nacrti izvođača. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.2 1. tj. čelične. DIN 276. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. . koristeći priloge drugih stručnjaka. tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. visina. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja.15.fizičke. ishođenje dozvola (6%).).). udvostručenje rada). uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. npr. smjernice za mjesta okupljanja. usp.1 1. sanitarija. pripreme ugovora (10%).0 Izvedba građevine HOAI.» s. pojedinačni nacrti). Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. konzultacije s ekspertima. o materijalima (npr. uzevši u obzir urbanističke. LPH 5.0 Projekt građevine HOAI. uredbe. volumen prostorije ili dijela prostorije itd. npr.0 1. Razrada detalja.] 1. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . "projektantske aktivnosti" . temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. podne obloge itd. VOB/Ačl. tehničke. 1 : 1 . tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. s potrebnim tekstualnim napomenama. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi.). Ovu materiju propisuje HOAI.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. 55 (2).27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. ako se primijeni opis i program izvođenja radova. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. gospodarske. LPH 6. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . 1 : 5 . o opremi (npr. gubitaka radnog vremena (prazan hod.) . funkcionalne.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. ventilacije. HOAI.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. suprotno od opisa i programa izvedbe. osnovna aktivnost.0 Plan izvođenja 1. npr. pravne. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. idejni projekt (7%). obloge zidova.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. * Građevne knjige (= knjige prostorija) . drvene itd. 1 : 1 0 . uobičajena mjerila 1 : 2 0 . 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%).73% cjelokupnog honorara s. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. 55 * Posebni nacrti. posebno aktivnost HOAI.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti.). "aktivnosti oko izvedbe" . podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. faza izrade 5. i prema potrebi konzultacije s ekspertima). Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. DIN-norme. instalacije grijanja. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). energetske (npr. 1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. linijski dijagrami. smjernice. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. 1. 1. glavni projekt (11%). duljina. izvršne odredbe. npr. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. procjena / obračun troškova usp.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. površina.2 Ciljevi / rizici nadzora 3.projekt 2. članak 15. armiranobetonske. članak 15.uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem.] 2.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3.. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. u smislu racionalne upotrebe energije). čl. briga oko objekta i dokumentacija (3%). * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja)..0 Nadzor 3. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost..9. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti.0 Građevina . određivanje materijala. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. biološke i ekološke zahtjeve.0 Građevina . članak 15.0 Ugovaranje radova 2. propadanje). oblikovne. nadzor (31 %). isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja).3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. 51 . građevno . niže) (odgovarajući software na raspolaganju).izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija.). širina. članak 15.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. suradnja oko ugovaranja (4%). uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. koje nisu surađivale na izradi projekata. elektroinstalacija itd. te usporedba s projektantskim planovima*).

-651. čl. podloge za izvedbu. "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. .kontrola i vrednovanje ponuda.sastavljanje.635. 2. otklanjanje nedostataka.640. jamstva. Obračun .međusobne obveze jasno utvrditi. AGB .a obavezujuće su za javnopravne investitore. čl. 5.633. Podjela VOB-a u tri dijela: .636. čl. vrsta / opseg radova. .uvjeti kvalitete. čl. VOB nije zakon ni pravni propis. sporovi. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. 23. čl.Bürgerliches Gesetzbuch. .kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova.pregovori s ponuđačima.643. jamstvene obveze izvođača. 1. hipoteka na građevinsko zemljište. čl. Izvođenje. cijene. naknade. AGB . Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. dovršetak preuzimanja. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću.prikupljanje ponuda. Ovu materiju propisuje HOAI. podjela rizika.644. postavljanje rokova i mogućnost promjene. 12. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. preuzimanje. Pomoćni radovi / posebni radovi. . zaključno reguliranje. dospjelost plaćanja.-651. zidarski radovi itd. čl. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. 7.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana . 16. čl. čl. 8. ometanje i prekid izvođenja. čl. VOB . čl. naknada štete zbog neizvršenja. čl. Važeće područje.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. Naslovi / sadržaji članaka su: čl.zakon.zakon). . čl. .Verdingungsordnung für Bauleistungen. čl. čl. uključujući pregled cijena *). čl. 2.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. rokovi.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda. osiguranje. izvođenje. 17. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima.634.639.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). odgovornost ugovornih strana. 15.638. Upute za opis radova . čl. otkaz od strane naručitelja.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s. obračun.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. čl. iscrpnih raspisa (br.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. usp. naknade. čl. kratka zastara.. VOB/A.. br. ugovor o isporuci djela -» s.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s.02 potrebni dopunski podaci.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. ugovaranje. 4.01 opći neophodni podaci. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. čl. BGB . odgovornost itd. 3. Građanski zakonik. otkaz od strane izvoditelja. npr.649.).1. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. čl. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu. kao npr. suradnja naručitelja. * Posebne aktivnosti: . 2.iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. uz potpunu 52 . članak 9.651.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. čl.suradnja pri dodjeli posla.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. čl.647. 6. či. Članci 631 .VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. čl. vrsta / opseg rada.646.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. ČI. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova.650. ponovljena izmjera odnosno odbici). pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C. posebni ugovorni uvjeti. dijelovi A/B/C ) s. 4. rad u akordu. prestanak jamstva. . 10. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7.641. smanjenja i prekida. opis radova / uvjeti ugovora itd. nositelj rizika. otkaz od strane izvoditelja. . 55 © . 14.631. . 13.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. Sadrže prave norme za ugovore o radu. kašnjenje izvedbe. čl. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. obveze prihvaćanja naručitelja.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. . nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. najčešće nedovoljni za jednoznačno. 55 © 0. kaznene odredbe. . čl.645. . uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova.637. usp. čl. čl. . predračun.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. 9. . utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. suština ugovora o radu. Opći sastavni dijelovi ugovora. isplata. izdavanje radova.648. Gradiva / građevinski elementi.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice.5. .642. . istovar i skladištenje". 18.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2. čl. . zemljani radovi. čl.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). .usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. 3. založno pravo izvoditelja. čl. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . rokovi izvedbe. jamstva naručitelja. 1.). moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. 5.632. 2. čl. 11. čl. čl. prekid i obustava zastare. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. čl. . članci 631 . otkaz od strane naručitelja. 15.2. službena odobrenja). Nejasne. čl. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: .

način izražavanja itd. . . . količini. iscrpna definicija aktivnosti. dimenziji. 1. planovima izvođenja i opisima aktivnosti. * Posebne aktivnosti: . 56 Programi aktivnosti. . ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova. * Osnovne aktivnosti: . . FLP. GEAB.0 Nadzor (nadzor na građevini. . . . nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. atesti. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata.iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja.predaja objekta. 3.9.obilazak građevine nakon predaje. troškova ili kapaciteta. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova./3-9). . . upute za rukovanje. Ponuđači: različiti izdavači ->• s. faze aktivnosti 8 i 9.knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). VOB/A.zajednička izmjera radova s izvođačima. čl. npr. .popis jamstvenih rokova. .1): Opis aktivnosti.suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja./10-12). uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . područja aktivnosti 800-999. VOB/B čl.izrada uputa za čuvanje i održavanje. .kao dio podloga za pogodbu radova . 56 > Treba razlikovati: . kakvoći.katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). tehnički. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. izvještaji u građevnom dnevniku. pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. . Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem).promatranje objekta.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača. potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova. . .kontrola radova na čuvanju i održavanju.upravljanje objektom.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika.sastavljanje popisa opreme i inventara. funkcionalno.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu.kontrola troškova. npr.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. čl. proračuni).sastavljanje. Opisi aktivnosti . skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. 56 * Opis aktivnosti.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. .zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države).1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. eventualne dodatne ugovorne odredbe.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. . Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. vrijede redom (usp.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta.nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. . s. objektu / dokumentacija) 3.sastavljanje plana zaliha.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram).nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom. . Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije. . rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. . obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. Svako poglavlje ima svoj broj. tehnički besprijekorne. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi. područja aktivnosti 100-199. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. . .priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). . eventualni dodatni tehnički uvjeti. područja aktivnosti 200-299.primjenu odredaba AGB . 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s.preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje. . područja aktivnosti 400-499. popisi aktivnosti. . _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . npr. 15.odredbe".zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima. . .opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti. ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. .unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. posebne ugovorne odredbe.sastavljanje. prema potrebi iz 5 odjeljaka.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). tj. * LV . ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8.kontrola računa. utvrđivanje nedostataka.vođenje građevnog dnevnika. 53 .obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). Ima li proturječnih dijelova ugovora.kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. . Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom. ČI. kao jednoznačna.9. . moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina). Postupak prijama itd. .

najkasniji početni. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. nacrti detalja. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. na pravom mjestu). Vremenski model je determiniran (v. CPM) . poglavlje izdavanje posla) -> s. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi).3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. ali CPM je rašireniji u praksi. sredstva za izvedbu itd. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. CPM).kontrola. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte.. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. upravljanju. 57 @ .» s. početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). 57 . list 1). Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). Nezadovoljavajući projektantski menadžment. Vremenski model je determiniran (tj. pojmovi vidjeti DIN 69900. u potrebnoj količini. stariji. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique.Path Method.3.najraniji početni. Loš nadzor. obračun kao dopuna AVA (raspis. npr. visina. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. potkopi i si.Mrežni planovi.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora.22]. pogrešaka u obračunu. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. Strelice odražavaju odnose organizacije radova.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). Dummy. nedostataka (vidljivi / skriveni). najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma.» s. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . dimnjaci i si.3. teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. tornjevi. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. ceste. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). . događaje kao čvor). CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). neraščlanjenost dijelova procesa. obračun. očiglednost.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. usp. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane).) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. 3. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. ne može se ustanoviti). Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. Temeljni odnos organizacije (def. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . Prednosti gantograma: preglednost. troškovi. razvijeniji. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). FAZ / najraniji termin završetka.3.) .Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. 54 . Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. puta [količina]. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. mehanizacije. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . kontroli odvijanja radova. planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM).12. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. PERT) prikazuju događaje čvorovima. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. završni rok FAZ/FEZ) . materijala u pravo vrijeme. vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. služe analizi. planiranju.g. najkasniji projektni rok početka SZ.v. SAZ / najkasnije rokove završetka. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. povećanja troškova.» s. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . izdava-nje. izmjere. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. v. ali nema primjenjivane metode. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). prikazu. vrijeme između početka i završetka procesa). SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag).planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi.g.« 5 7 . MPM) prikazuju procese čvorovima. posebni crteži). planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). Nedostaci gantograma: paušalnost. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). čitljivost (prikaz proporcija vremena).Potential Method.

kada W B .47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD .-b(. odgovornost.47 N N 4.zidno. bet. Werner Verlag.grijanje vode Z W E .891 Knjige prostorija (skraćeni oblik .475 N 0./WC 3.sudoper SPA . Planovi z a građ. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br.000 48. B + C I i 1.69 19. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. 1985.izjednačavanje potencijala S C H . F 0. konst.63 WWH - - AAD - 22 1 w c .utičnica za kuć.wc V W T . d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i.utičnica za antenu DB .09 1 2.uputa § 12 br. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2.4.475 N 8.36 2.interfon S T D . 3. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. grij.umivaonik (B. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre".588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6. 3. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo. promjene.ne postoji 8 Otkaz putem A G . tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. arm. dio 1.primjer) 55 .izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3. Düsseldorf.4) W B S . 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv.prekidač S P . • inst.ne postoji . smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr. 3. 6) § 4 Izvođenje (br.77 1 1 L 2. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam .prisilna ventilacija W 604 Vent.47 N 15. 5.-sp. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.363 2.utičnica za telefon W A . 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br. smetnje.uputa § 2 . 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . s.4.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st.47 2.razdjelnik stana W W H .utičnica TAD . nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod. aparat PA . N N 1.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.92 S > Visina m 2.stropno grijaće tijelo G A D . preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.

02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.. čelika.rad DM 24.02 Količ.60/DM 11. 1-3. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi.0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). 105 m2 UM/S: DM 24.T 5 (16) 35. bez bet. Dugi tekst 3. 2.: tridesetpet 70/100 35. B5" Primjer 1.-br. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3. u dvostranoj oplati. EP i.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . .1 str.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. EP u tekstu 2. sa / bez armature Č .. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. W. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K. za 1 m2 EP i. odsj. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2.60 -materijal DM11.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće .IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 ...70 3748. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35. 2) Zidovi 1. 12 cm. W. EP i količine u tekstu i u jednom retku 2. tridesetpet 70/100 . 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0.podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 .ostalo DM .. beton. 105. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br. koja se doprema / postoji na gradilištu. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br.02 105. KG. 4.T 4 . čist.T3. 12 cm.2.70 3748.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB.10 .50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2. 1 odsj.10/DM .70 3748. VOB/B § 1 br. Količina i EP izvan teksta Poz.. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.

Red EleJedin.< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 . vremena (dan mjes. 5 o. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. termin zavržtetka SZo 4 — S Z .smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI.smjenski pogon 1 . ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin.. br. § 15. termin početka SEZ = najkas.Raspis Ustupanje Obračun HOAI. § 15.smjenski pogon 2 .) Usporedba n Termin poč. god. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ.

Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 .402 303. £D— = •Su. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . poč. Z=D. Odnosi završetak. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . završ. + 1 . Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp. događ. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton.t ] w mu .* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. stup P1 401 Beton. završ. 502 Najrani Najkasrliji Ukup. vrijeme" poč. 403 401. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. događ. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. 16112 1 4 m C H .0. u.Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . 501 404. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. od i • Zavri događ. 304 302 301.M U — « ü h Br. zavr. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. stup P1 401 Beton. rez. događ.od I do janje br. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br. 302 104. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. zavr. •c CM Z = D.02 UNI 6 44¡56|48)60. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. stup W1 403 Beton.402 403.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. stup W1 403 Beton.poč. 301 203.

a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi. 500. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. Kienzle 1. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof.metar.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine.2SOO mm Keinzle T. a u Americi 40 palaca (cola) = 1. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta.5. Geometrijski deseterodijelni NZ . mjera za debljinu nabijenog beton. 48 . prozori i tome slično.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje..5 zaokružena na 63. 59 .. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. 4. tolerancije itd. 125 i udvostručenja broja 1 = 2. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455. 4. dr. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. 16. debljina žbuke. one su podloga za pojedinačne.2 5 d n i . 250. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . grede. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis. 7.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. 31. 1. 8 9 1 0 6c m 3. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). te u skladu s tim polovica od 125 = 62. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. £ < g > ( D X 1.15 odnosno 31. Kofičma Maci 1 ..OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. if o dp&n b p ss va o Weyeretr.: kamen. 8. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. visina do vijenca.02 :9 : prizemlje .» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. grube građevinske i izvedbene mjere. 8.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. 63. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323).00 m. mjere prijevoja. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . VOĐENJE GRADNJE .8 . zida = 25 cm = 25 cm. širina prozorske klupčice itd. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst. Ovakvi . Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I .5 .16 zaokružen na 3. širina reški.14 i VlO = 3. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja.016 m. 250. vezovi. stupovi. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji.ičeftja17. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. podvlake.9 . 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n . broj n = 3.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). posebno u visokogradnji.2 S 0 c i i i . Tu se primjerice unose visina parapeta.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi.red dakle je: 1. 16.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju.50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš. moraju biti usklađeni i sa NZ. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju.1 2 3 . 125.ispunjeni obrasci daju podrobniju.25. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. točno 1. 2. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. uz korištenje mjera u glavi obrasca. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 .5/2. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. 2 3. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. npr. (?). 1000 . Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. npr.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . H.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere.

nazivna mjera za duljinu opeke . npr. mjera 50 250x125x62. 1. normirane prema DIN-u 4172.25 cm. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade. s građevinskim normnim brojevima.6 cm. 1.5 30 32. 181-187. Uz dio 1.5 mm ? 60 .3 mm. 1 cm. 1 mm.2 x V reške = RR . 1. 2 cm. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.5 10 12. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a.3.5 85 87.2. otvori prozora i vrata -» s. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. npr. 1.5 35 37. NM = RR . sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama).5 5 7.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod.2 i 1. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. 1.2 mm. =300+1=301 cm. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.5 = 4:2:1.naziv. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . 8 mm. b.5 cm i manje. 73.1 Graditeljske modularne mjere. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. 1.5 55 57.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. 4.6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm.5 25 27.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.5 40 42. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm .5 95 97. treba ih odabirati u veličinama: 2.5 60 62.5 70 72.1.5 45 50 52. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine.5 90 92.5 80 82. 4. 2 mm.5 15 17.5 65 67. zidarske mjere (bez debljine žbuke). za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4. Primjena građevinskih normnih mjera 4. red R10.5 mm. 6. visine katova. Prema DIN-u 323. 5 mm. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. debljina međukatne ploče. 3. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice.5 mm Za stupce.modul.5 20 22. visine etaža itd. mjera nom.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3.6 mm. kao npr opeke. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V.5 cm. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost.5 75 77.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62. tlocrtne mjere postolja. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. 2. što opeci daje odlučujuće prednosti.25 mm.

0. Pruska. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. npr. valovitog lima. 80.25 = 2. Red mjera koji proizlazi iz 1. Pobliže -> BOL. 8.00 m.00 m (62.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje. rogove.25 m. 3. kranske staze i ostale elemente. prevodi se u metarski sustav kao 31. 2.krovovi itd.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . krovni pokrov. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. a isto tako i gipsane ploče. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. lakat 62. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. treba uračunati i širinu reški.00 m.818 m. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. stropne konstrukcije.g. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 .25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. itd. troškova i vremena.00 m. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . 50.50 m. O 3. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. vezače. Zbog toga su građevne ploče.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine.50 m). zidove. 60. čime se određuje položaj stupova. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. Kod zidnih blokova. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. 40. Engleski i američki sustav mjera. sredine zidova itd. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta.25.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 .-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm.25 cm.5 m. 2. zastakljene površine. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. 30. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". za pokrov ravnim pločama. bet. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. To je značajno pojednostavnilo.5 cm i pregradak kao 1. 6.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 .219 m) duljini 1. industrijske i skladišne građevine 1. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi. vrata. 15. koji se također zasniva na 4 stope. čak i podne hasure. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje.25 m preuzet je 1942. 100. prema tome. gdje su nakon velikog požara godine 1657. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi.75. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima.00 m. iverice i si.0 m. staklenih ploča. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati.. Serijska proizvodnja. armiranobetonskih ploča itd. nosača. materijala. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage.00 m. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). naročito ako se upotrebljavalo drvo. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom.50 m.00 m. pa su prozori i vrata.00 m.25 m.00 m. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5.5 i 10. pocinčanog lima s ukrućenjem. rajnska i danska stopa. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza. proizvedene na američkim strojevima. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. 20.25 m. 1:12. itd.50/2 = 1. 7. šed . 25. i danas najčešće 125/2 = 62. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2.25. letve. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova. Najzad. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. Istu osnovnu mjeru od 1. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali.125 . 27. Primjeri -> BOL. prozore. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti.75 m.

Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. To se naziva graničnim odnosom. .normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15.®.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. J i .) raščlaniti na djelomične sustave. osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos. prozori. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. ovisno o projektu. nosiva struktura. biti u sve tri dimenzije različiti. 0-©. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. . čiji su razmaci koordinacijske mjere.> © . Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26.> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. vrata itd. . uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . stube. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. središnji i rubni položaji u modularnim zonama.> © . Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr.> h = 322=18. .). Ti razmaci mogu. i . Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina.12.) ne moraju biti modularni. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava. Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka.

Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. graditeljstvo. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 .red 5.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . trokut. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . 50 mm i 75 mm. 1M. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . 6. elektrotehnika. 16 struko. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. 6.? T3 ?v ¿ 1 51 . (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. 12 20. 0 Osim toga.. za umetke i priključke s preklopom. I = 25 mm.red n = 1. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva.. 3. npr.teoretske baždarne mjere. 2. ?7 71 . "okrugle" građevine. (9) . 4. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. transport). postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . konstrukcijskih i ekonomskih razloga. © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. četverokut.1 ) • ( 5 . od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. . Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm.

6H Poklopac od oblica min. stanja podzemne vode. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. 4022.. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima).6 H (-2 0. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. DIN 4094. /?=80°.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0. p= 60°. posmična čvrstoća. kampada 7. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. potrebno je : pravodobno ispitati tlo. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. 4030. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem.1 1 r~r r "I 1. stišljivost. GRAĐEVNE JAME. vodopropusnost. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji.0—. Opis tla (stijene) DIN 4022. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054.5 I. prosuđivanje. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. k a m p a d a _ i ' ••I 1. količine iskopa. položaju i debljini slojeva tla. Ako takva iskustva nedostaju. specifična masa. vlažnost. 4124. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. Dubine temeljenja / iskopa. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom).18196. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Posljedica: potpuni slom temelja. savjetujući se po mogućnosti. sa stručnjacima za geotehniku. vrsti građevine i podacima koji se traže. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. Broj i dubina ovise o topografiji. konzistencija. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. kampada / (6) Tlocrt . Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. 4123. rasprostiranju. ROVOVI DIN 1 054.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0.— S 2 . (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j .

uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 .40 S razupiranjem b = d + 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.80 preko 0.00 m 0.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124.90 m 0. preko 0. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§). što ugrožava nosivost temeljnog tla.70 m 0. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.85 b = d + 1.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.40 Razina podzemne vode preko 0. JAME.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.40 preko 1.40 b = d + 0.25 m 0. 9 0 m do 1.30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0.80 do 1. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.70 b = d + 0.40 m preko 0 .40 b = d + 0.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode . Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.40 do 0.00 b = d + 0. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.50 m preko 1.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0. ZAŠTITA. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0. Mlazni beton na pokosima 0 .70 m do 0.00 m do 1.

Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . 18300.© .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. Prostor za rad > 50 cm . Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Što je tlo pjeskovitije. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla.X © . kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. horizontira se i podupre na slobodnom kraju.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 .© . Razulja je prožima. treba uključiti geodeta.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. koje označavaju vanjsku konturu zgrade. Nakon provjere. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. Građevna jama mora biti veća od kuće. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. blaži je nagib -> © . Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . jame Radni .> © . npr. Izmjeriti treba i visine-» © . najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom.50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. duljine 2030 mm. Nakon iskopa zemlje napinju se žice. mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © .© . Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. u različitim prostorijama. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . Visine se mjere gradiranom letvom. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. polazeći od nanosnih skela -> © . savitljiva cijev punjena vodom. Ravnjača -> (§).

ZEMLJANI RADOVI. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova.5 m. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje.3 do 3 m. trakasti temelji -» ® . Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. kalcijev klorid). pijesak.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. b) Piloti za zbijanje tla. drobljenac).> © . ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. Tlo se dosipava.). temeljna ploča ® . 4014 .kut nagiba padine. Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim.20 m. ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. c) Učvršćivanje i zbijanje tla. .> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). sabijanje u okrugu od 2.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura . Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 .80 -1. Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. Linije rasprostiranja opterećenja . razmak vibratorskih jezgri oko 1. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. Stabilizacija cementom.a u betonskima 60°. bez veziva.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn.5 m. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © .1055. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci.0-1. količini betona i dubini iskopa temelja. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Temeljenje na padini. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje.

Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. čelik. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. položaj i debljinu slojeva tla. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. If --I ' . Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. oni se izvode kontinuirano. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . Temeljenje na pilotima. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. vibriranjem. Mješoviti piloti. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno.0 m). Predgotovljeni piloti. T1) • 'v .0 B ili 2x promjer pilota. prostiranje. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. sastav. utisnuti piloti se utiskuju. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. tj.piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. Brechtelov sustav 0.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Kad se temelji na pilotima. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. Piloti izvedeni in situ. ispiranjem tla. osno opterećeni piloti. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. ugrađuju se u tlo zabijanjem. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . armirani beton. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. beton. ali š 6. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. utiskivanjem. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. Izrada i ugradba. • i-Ti. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. bušeni piloti .s2dF. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 .e U. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. 1 055. zabijanjem itd. Piloti izloženi savijanju. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom.

-Q-.© .-Q a'cP.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. •o.o-Q . Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . . zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. naprotiv. n ° . 0 //A^áVkVV/A\y/.@. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 .> © . ' o .> © . Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. Q . Kota poda \w ••o ./ t Izmjena slojeva. izolacijske trake za . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . filtarska obloga. češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. drobljenac ili šljunak. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana.

sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. element (drenažni kamen.-. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj.50 >0. 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima.15 >0..°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0.10 >0. Otjecanje Q u l/s .5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti.) Spojni element (drenažna ploča) Folija. .20 >0. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve. proizlazi iz slučajeva (?) .0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-.10 >0. Drenaža nominalni promjer DN 100. sabirno okno za ispiranje.50 >0. ispiranje i odvoda. r . kontrolu.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0.-. Je li drenaža iza zida potrebna.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.ploča.20 >0. pad 0. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 .l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak. o ••°. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža). redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće.IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0. Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje.. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. tako da ne nastaje hidrostatički tlak. • 0 o: 0 O'-O .

© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu. Izvedba. C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . ^ . bez premaza J^RV-i . 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1.5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm. ' • ^ ^ K o Hf. valovite s kalotama.B .(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 .oo -A^O ^ . bet. voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7). vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? .© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) . Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda.Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka. Ona najčešće leži uz vodu © .ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. .i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 . metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. o . Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla. p l o č e . Termoizolacija nasipom.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . ožbukan radi prihvata obodne izolacije. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode.Jl.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor .-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma. treba izvesti zaštitni zid.^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095. zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 .> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake.

4) 10(1. melafir.2) 30(3.2) 14(1.8) 6(0.2) 12(1.6) 10(1.2) 14(1.0) 40(4. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.0) 16(1.2) 8(0.0) 6(0. d) debljina (dubina) vezača je oko 1.6) Grupa prema tablici B C 2(0. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.0) 6(0.6) 22(2.6) 4(0.5) 7(0.9) 12(1.3) 5(0.4) 7(0.2) 14(1.9) 12(1.5) 6(0. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .6) 9(0.6) 22(2.) ne uračunava se u presjek.6) 16(1.5) 3(0. sijenit. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla. zid od tesanaca.0) 22(2.5) 5(0.4) 7(0.0) 50(5. niti manja od njegove visine.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.5) 6(0.8) 6(0.5) 3(0.8) 12(1.2) 8(0.6) 4(0.0) 7(0.-» (10).2) 16(1. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci. Min. bazaltna lava i si.7) 10(1.0) 16(1. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.7) 5(0.3) 3(0. ©. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.5 puta veća od visine sloja.8) 6(0. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.© .0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1. Za ciklopski zid (2).0) 16(1. sive sedimentne stijene granit.2) 3(0. nastao taloženjem.0) 7(0. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.9) 12(1.7) 5(0. diorit. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.0) 40(4.2) 16(1.1) 8(0.0) Vitkost odn.0) 7(0. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.2) 30(3.3) 30(3.5 . f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.0) 30(3.6) 4(0.6) 22(2. ciklopski zid.0) 7(0.6) 9(0.» © .2) 30(3.8) 8(0.2) 15(1. mješoviti zid . vapnenac. slojeviti zid.» © .7) 10(1.7) 10(1.6) 22(2.2) 3(0.4) 3(0.0) 40(4.6) 4(0.8) 12(1.3) 16(1.6) 22(2. © .0) 22(2.5 .0) 8(0. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.© Slojeviti kamen. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.2) 3(0. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).4) 10(1. zamjenjujuća vitkost 8(0.7) 5(0. Obloga kamenim pločama debljine 2. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .5) 10(1.6) 6(0.0) 22(2.0) 30(3. ali najmanje 30 cm. kvarcni porfirit. (3).2) 10(1.0) 10(1. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.0) 50(5.3) 5(0.2.5 cm (travertin.2) 22(2.2) 22(2. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.6) 16(1.0) 40(4.4) 3(0.5) 40(4.2) 16(1. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.6) 11(1. travertin.0) 30(3. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1.6) 9(0.8) 12(1.2) 2(0. mramor). Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. dijabaz i si.0) 30(3.2) 16(1.0) E 6(0. granit itd.4) 22(2.4) 10(1.0 m (visina radne skele).3) 12(1.7) 50(5.3) 5(0.2) 10(1.

5 x 6. 240) Debljine.0 51.0 24.5 17. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.5 76.25 <3.5 11.00 1.5 17.2 7.5 11.0x3.5 Sa/bez zračnog sloja.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2. vodeći računa o pravilima veza.5x2.00 36.0 x 3.0 30.00 Zid za ukrućenje u 1.5 x 12.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .0 6. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.0 x 3. do 4.5 14.5 Visina u cm 5.0x3. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11. u 5. pri zidanju naknad. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.0 14. 398. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara.00 <8.5 17.5 63.0 x 5.50 <5.5 6.0 x 4. od plinobet. vertikalno i u pravcu.50 1.5 Razmak um <4.0 x 6. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.5 24 30 36.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.40 1. 106.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.0 x 12.1 11. Preferentne mjere .0 51. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.0 51.50 <6.3 11.5x3. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas. i 6.0 6. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. Kad je dvostruki zid.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105.35 2.0 17. horizontalno 75 cm.5 < d < 17.5 x 2.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .0 36.75 1. 1053.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.0 x 12.5 >17.

2500 2.750 0.1667 0.5x7.5000 1.500 155 0.8125 0.50 0. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.885 1.7500 0.75 3.7500 0.000 2.125 0.875 2.510 Slojevi V 0.615 1.500 1.615 0.115 2. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.990 2.990 1.5 24 36.6875 1.625 0.0000 3.00 3.510 1. treba ugraditi serklaže.25 2.5000 0.250 0.1 12 0 Blokovi od plinobetona.0625 1.5x36.365 1.125 1.0625 0.5x11.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.0833 1.1666 1.250 1. 1053.385 0.5000 1.5x24x23.125 2.1875 0.6667 113 0.50 4. zaliveno mortom n 0 (U 11.135 2. O = mjere otvora.000 1.4375 0.510 0.5 24 36.25 1.6250 2. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.625 0.00 1.3 8 Stiropor 5 cm 5.3750 3.8334 1.5833 0.750 1.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .8334 3. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.6240 0.3334 175 0.3334 1.5000 0.010 2.1875 3.7500 238 0.625 1.8 37x30x23. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.3333 0.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere. treba predvidjeti serklaže.240 2.875 2. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže. 0 3 DF 24x17.490 1.5x23.375 1.5625 0.5833 1.375 1.365 2.2500 0.25 4.8 24.9375 1.635 1.115 1.5x11.0000 2.6666 1. 399.8125 3.760 1.115 0.250 1.0625 2.125 2.375 2.3125 1.385 1.1250 0.50 2.5000 2.5 24 30 24 30 36.3334 2.1666 3.8750 2.6666 2.260 2.50 1. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin. zida u cm 11.00 0.00 4.9175 1.625 1.4375 2. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).8 i šuplji 49.7500 0.875 1.1250 1.135 0.25 0.760 0.0000 3.865 1.5x17.2 0 E NF 24x11.000 2. 73 U sve vanjske i poprečne zidove. 18152.5625 0.6666 0.260 1.260 0.885 2.125 0.875 1.4167 0.0000 1.250 0.6875 0.3 24x24x23.1667 1.3334 0.250 2.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.4167 1.385 2.00 2.5 11.5 24 24 24 17.5 17.8750 0.1250 1.75 2. 18153.1875 0. 106.75 1.1666 0.740 1.75 4.125 1. 18151.365 0.3125 0.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.240 1.740 0.1875 1.9375 1.240 0.8333 0.135 1.635 0.1666 2. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.6667 0.865 0.5000 0.5 2 DF 24x11.000 1.3333 1.375 2.375 0.0000 1.490 0.0833 0.3750 0.8 37x24x23.5x5.8334 2.375 0.5 36.5x23.8 blokovi 49.0000 1.500 1.010 1.2500 1.250 2.75 5.5625 3. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.750 0. 4 DF 8 DF 24x24x11.2500 0.50 3.500 0.490 Duljine u m O 0.3 8 o.5x30x23.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.25 3. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.750 1.500 0.5000 1.3750 0.

ploča sa svijetlim rasponima = 4.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova.(2). Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 . Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. dod.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. vodi se neprekinuto do krova.5 ¿8.0 Ei 5 13 23 1.51) 17. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. na križanjima ^ 5 mm. prir. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. do 4. Reške s armaturom £ 2 cm. opterećenje vjetrom. npr. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje. „. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. plovuč. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena. škriljcem.5 312. npr. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije. obostrano ožbukanih \ D .0 Ei 8 14 25 2. povećati za 2 m.. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5. eks. 399. 73.5 cm biti = 30 kN. 1 8 1 5 2 . Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. Debljina zida ^ 11. dodatak za lake pregradne zidove p = 2.25 11. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm.1053. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. debljine 2 cm.25 m.5 i 24 = 1.5 124 130 <17.0 E Š2. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11. „ „_. glinom. potpuno ispunjena mortom. Vrste zidova. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline.5 312. zidova između stanova i zidova stubišta. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17.5 cm = 50 kN. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 .3 .5 4226 2 dio 13. a za zidove od 17.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. Povezivanje slojeva sidrima -> © .0 E i 4 2. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111.50 = 5.5 i 2.!.5 117.50 m. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14.0 5 9 Ei 6 9 16 1.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. te horizontalnim silama.5 Š3. 18151. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.25 Zid za u 1. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. ev. vertikalno korisno opterećenje uklj.5 cm.5 cm. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. debljine zidova. opterećenjem među katnih konstrukcija. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati. Armirani zid. etaže sa zidovima debljine 11.5" 17. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. ali s poroznim agregatom 312.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm. počevši od 10 cm iznad terena.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.50 16. požara i vlage.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. i 6. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. zvuka. npr. Čelik 0 ^ 8 mm.106.„.. Uklj. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12.00 š 17. mort III. Zračni međuprostor. zračni međuprostor debljine 6 cm.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer.

Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. drvo.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata.© 10*. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo. gips.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18.6-28. trska i glina.11-0. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline. izolacijski materijali. pluto.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . ziđe. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0.

povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2.. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 .. armiran. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke. « W//A ------U ^ .

Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .4 65 114 114 32. bukovinu.prekt 105.5 30 32. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I .©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4. male prost.5 52 72 50 19. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.4 19. drvo voćaka. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana. . zidovi. DIN 1691. Kolektor dima može biti od čeličnog.4 65 50 58 90 90 71 88 6.5 27.prekc 35. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 .> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 .@.5 26 104. brezovinu.5 13.90120 105 10S.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . Pod.9090 105 Dvostrano otvore noOtv. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.3030 35 60.4545 48 45 55 105.5 22. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.> © .> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © .5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6. hrastovinu.4 58 90 71 88 6. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 . s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ.5 m.4 64 80 6. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6.5 120 27.

mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. zidna puna opeka DIN 105. otvoreno ložište. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. površine >100 cm2. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . duljina najmanje stranice 10 cm.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje. kovačka vatra. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati.5 x h > 1.DIMNJACI DIN 18150. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 .5 x h MJ 1.5 cm.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. Za zajedničke dimnjake k 5 m. blokovi od plinobetona DIN 4165. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. šuplja opeka B DIN 105. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. Za plinovita goriva ž 4 m . puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. dulja stranica ne smije biti veća od 1.00 1.5-struke kraće stranice. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. puna opeka od šljake DIN 398.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Ako su zidani od opeke 2: 13. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža. zidna puna opeka. svaki otvoreni kamin. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. opeka od šljake DIN 398.

nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 .: Orrrtšir. pocinčanim ili bakrenim limom.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . Preporučuje se predgotovljeni opšav. azbestcementnim pločama. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim). 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča.® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje . Izolacijska vrpca 2-31 m i. laki beton DSN 1 8 1 5 0 .

Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal . U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore.. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. gdje je i zahod. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija.> © + © .. debljina vanjske stijenke 2. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. Količinskivza kupaonice. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0.. .3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih.(2). . gostionice i si. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. hoteli. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. . . Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © . V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu.5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje.2 m/s.3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. priključeni na jedan kanal -> 0 . Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . . bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke. popr. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima.1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom.

dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. način prijenosa sila. vrsti i težini pokrova. nagibu krovišta. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. pokretno opterećenje. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. armirani beton). toplina).Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. 15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . vjetar. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. opterećenju itd. hladnoća. što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. snijeg). čelik. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama.

prijenos sila na vezače. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . Ako je duljina rogova veća od 4.lom plohe krova) -> s. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. konstrukcijski sustav. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. duljina rogova do 8 m. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°.KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače.. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. inače ukrućenje veznikom -> s. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. snažno povezan. s kosnicima pod 45°. Koncentracija opterećenja u podvlakama. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4.5 m. 82 (§). duljina veznika do 4 m. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti.5 m.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 . raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. moguća i primjena oblica).5 m dvostruka je ili višestruka stolica. treba poduprijeti veznike -» s. Pravilan.5 m). 80.

0.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca.70 godina. nagib 18° 2 Valoviti crijep.Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ . bolje 10 cm. debljine sloja 1 8 . desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR . težak pokrov. duljine 1.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL . mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov.2 0 cm.Početni crijep za sljeme i greben desni FOR .crijepa/m krov (biber .55 I 84 .Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR .hrast. 0. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2. u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® . Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom.5 cm.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep). ili od eternit ploča. 200 kao zaštita od vjetra i prašine.60-0. Krovni pokrov od šindre -> @ .Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep.Dvovodni crijep lijevi . debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. rjeđe smreka.80 kN/m2.45-0. bor. na letvama razmaka 30 cm.Dvovodni crijep desni TOR .60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0.4 m.70 © Krov od šindre 0. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice. ariš.2 -1. laganiji. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 . 0. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. Preklopi 8 cm. s vrhom prema gore. 0.

7. bez težine rogova.7%) (13. 88-89.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . bitumen. podrožnica i vezača. Veća brzina tečenja protiv začepljenja.50 —i 11° ( 2 % ) h .55 0.. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min.25 0. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0. bakra.60 0. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ .9%) (29. 1 6 . 0.0 1.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije).9%) (17.). čelična traka preko 1 2 5 .145 cm za ploče duljine 1. R a z m a k obujmica 2 m. min.00H -Korisna širina 91 5 8 . Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma.63 mm) uklj.50 0. korozije i smrzavanja. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .7 Metalni pokrov aluminijem (alu.30 0. bakreni lim.60 0. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč.50 0. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8.1-2. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je. trgovački formati -» (?).6 mm) uklj.50 0. Mort dodati kao 0. ali uračunate letve. Debljina m m Trake 30-40 0. Svi fazonski komadi za sljeme. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.66) 0. deb.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. i* .2-2. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj.3 2 kg -Smjer pokrivanj. Min. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč.2%) 2 6 . savijanje itd. nagib krova. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129. titancinka. letve na oplati uklj.30 0.75 mm.7 mm) uklj.175 m za ploče od 2.4%) (22. titancinkom i pocinčanim čelikom.30 0.8-31.50 m.15 0. oluk.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. falcane ploče. Limeni krovovi od pocinčanog lima.1 0 ° 2 0 0 mm.5%) (25. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 . pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom.6 mm. cinka itd.45 0.6 (0.93 Ploče 2. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem. -> © .0 19 kg/m Zapr.7 m m Kuka za oluk: pocinč.50 0. aluminija.1 kN/m2.45 0.0 .50 ' l— 7.15 do 1. opšav ruba itd.1 7 5 180 preko 1 7 5 .0 tež 15. formati Duljina m Širina m. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.0 0. bitumen. Ijepenci uklj. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. reform ploče.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .0 8. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0.5 tež.25 0.0 8.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7.55 0.4%) (20. 13 uklj. max.(2).90 0.55 0.60 m i od 1.80 0.50 '/2 vala normalno Kornere.50 0.60 0. 0. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž. čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. razmak olučne cijevi od zida 20 mm. oplata 0. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0.

Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). inače treba ukrućenje vezačima. Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. moguća i upotreba oblica). Te se konstrukcije mogu i kombinirati. Koncentracija opterećenja u podvlakama. preklop. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.5 m). Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . dobro povezan konstrukcijski sustav. prijenos opterećenja u osi vezača. Pravilan. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. moguć unutarnji prostor bez stupova.90 Presjek A .D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C .

USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. Veličina. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . 0 njihovu obliku. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova.

30/100 (v.200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača. Da bi se odvela vodena para.5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au . ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd . Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL . slama i si. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min.018 m2/m . Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača.08= 2. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.0) = 0.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = . pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 .0. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. 4. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . DIN 4108.n s (m) H .180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. svaki veličine najmanje 2% površine krova. Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov. dio 4.08 m ji . dio 4) s . Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. tj.).0 .L (8 + 8) 200 100-16 = 2. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu. tablica 1 DIN 4108.debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0.0+9. 100 .4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m.T^pc (9.4 cm. 200 cm2/m.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno. stranica 7) sd = 30 x 0.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .

bolje 3%. 3.50° Krov od škriljca. bit. 90. sprečava stvaranje mjehura. uključivši i granični sloj zraka. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor. 90 (5) . također priključak parne brane. 90 (5) -(§). spojene postupkom zavarivanja.10. Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja . Brtviti priključak na odvodnu cijev.3 kg/m2 • Krovna ploća odn. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s. priključci u dvije razine. dimenzioniranje tablica (4).80 m2 • K/W 1.215% £ 23%. cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. 100% = 0.5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3.2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. temperaturne šokove. To je preduvjet za funkcioniranje sustava.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0.4 5 ° Krov od falcanog crijepa.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . konstrukcija. 52143. 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C.Nagibi krova 2° • 4° obično 3° .termoizolacija . rel. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° . Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama).4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2).40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 . Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune.80° obično 6 0 ° . Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja .zaštitni sloj.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0.7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133. Bitni detalji Slivnici s. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom.5%.4° Prohodni ravni krov 2. Topli krov s betonskom izolacijom: s. krovna Ijepenka s 1. Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. trake) 8° -15° obično 1 0 ° . Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu.94 . Stambene prostorije 20°C. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc. ako je nagib manji od 10%.@ moraju uvijek biti termički izolirani.betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija .1 2 ° Krovna Ijepenka. utjecaje ultraljubičastih zraka. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° . termoizolacija . 3.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija.12 15 . 90 @ .90° obično 5° . 90.15 14 . 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali).095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). u protivnom nastaju lokve.termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . Nagib = 1.(I).ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3).18338 Hladni krov s. dio.hidroizolacija .94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0.50° obično 2 2 ° . Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!). Topli krov kao obrnuti krov: s. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji.2).10 m2 • K/W 1. 2. 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža.120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. mehanička oštećenja.5° • 4° obično 3° . ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195).—\ Nagib krova -> s.pa ne može doći do kondenzacije.. Redoslijed sastava odozdo: krovna. može i šljunčani nasip. 70% relativne vlage .10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° .15 23 . x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 . Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.215 i 0.zaštitni sloj kao balast. dvostruki pokrov 30° . 3. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° . mehanički pričvrstiti.0.50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora). Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0.18 13 (%) -12 25 .hidroizolacija . "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. bit.215 m2 KAA/ 0. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka.12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° . treba predvidjeti u konstrukciji.30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin.90° obično 45° Krov od škriljca.

nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona . min.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova.3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak .RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo".Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) . Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl . umj< muviii vn lopiom Krovu. 2 slivnika. otporno na pritisak -Brtvena prirub. bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom. "Compi* traka .Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina .Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . Dvoetažni slivnik. bolje dvoetažno _> •-n. granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć. 177 Humus 3 0 .Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka.& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom. za pajriu branu rtvena prirubnica .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu.

dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola).bolje je položiti ploče.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. unutarnjeg sloja > 10 cm. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. koji se ljeti uvijek osuši.> © . Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje .bolje 3%. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. analogno toplom krovu. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. preveliki istak. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V .Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). 90 (2) primijeniti tablicu (3) . jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. preko toga filtarsko predivo -> s. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). lako je pronaći pogreške. Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. nema ograničenja primjene. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s.5%. znači "klimu barake". Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. Prednost: brza zaštita od oborina. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. 90 Nagib > 1. Hladni krov . naročito kod zatvorenih bazena. važno za odvodnju.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . Redoslijed slojeva -> (§) i (§).5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. neprikladno za vlažne prostorije. Umjesto tablice -> s.Šljunak Alu. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja).( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija. 110 120. nasipa keramičke sačme ili šljunka.

Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Građevinsko . seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa.fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. U Berlinu su oko 1890. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4. st. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . Veže prašinu 8. Povećava ukupne zelene površine. na koji su se naselile biljke. Poboljšava mikroklimu 5. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20.g.

cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.1 0 cm 10 cm 0. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol.15 kN/m2 40 l/m2 .4 kN/m2 60 l/m2 . opter. Kapljično navodnjavanje. 3.v. zeljaste biljke. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. . Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa. Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin. Intenzivno ozelenjivanje. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. trava. Zalijevanje. grmlje. Sve treba stalno održavati.2 0 cm 12 cm 1.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo .ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed. Kišenje. Prirodno navodnjavanje: kiša. Vrste ozelenjivanja krova.7 kN/m2 80-170 l/m2 . Ekstenzivno ozelenjivanje.v. grmlje. lođama i si.v.7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta .' Razdjelni sloj . „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova. Raslinje: livadna trava.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 .cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . Mobilno zelenilo.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. Raslinje: mahovina. ukrasno bilje.2 5 cm 14 cm 1.9-3. drveće.2 0 cm 12 cm 1. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše.v.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Gnojenje. drveće. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama. parapeta i balkona. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 .v.

\-XY. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja.\\'-. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. Zaštitni sloj.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. reakcija tla (pH . hidroizolaciju krova (mjehuri. slivnike. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. neravnine i progibe krovne konstrukcije. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— . ventilacijske cijevi). prodore (svjetlarnici.-. rubne priključke. Zadaće: spremište hranjivih tvari. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . Oni daju: stabilnost strukture. Razdjelni sloj. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) .trakama. Sloj za zaštitu od korijenja. Drenažni sloj. ^ 11 Vegetacijski sloj. Primjeri -» Q . Filtarski sloj. zračenje tla.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM .v. (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. isušivanje). prozračivanje.Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. oblikovanje nagiba. dilatacijske razdjelnice. pukotine). zadržavanje vode. drenažne trake od pjenastog materijala. zadržavaju vodu i oblikuju tlo. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . ostakljene kupole. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja. ploče od sintetike.Y:YXv/:\Y:\\v/^y. zaštitni materijali. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje).vrijednost).OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom .

U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. ili siju odnosno presađuju kao mladice. plinova i vode. javor i si. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. dio 4. 7. DIN 18195). 9. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike. ne smatraju se stranom vegetacijom. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. hasure.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. 10.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. 2. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. 12. Krovni pokrov . primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. Biljke koje se same nasele. te služi za dozirano otjecanje vode. Ovisno o opterećenju vjetrom. statiku. Zahtjevi. 8. 11. skloništima i si. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. funkcije. konstrukcijske mjere 1. sedra. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. dilatacije. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. . Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. topola.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . Na tim bi mjestima. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. 2. pa i mahovine i lišaji. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). šljunak. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. Krovnu konstrukciju. sijanje. 4. 6. Drenažni sloj . ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. naročito na krovovima. npr. 95 . Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. 3.daje biljci stabilnost.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. npr. zidni priključci itd. Filtarski sloj . 7. 5. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. prodori. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva.sađenje. 3. ploče). 3.) b/8 = 1 m = 2 m. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. kao npr. 8. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja.0. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . Zelena površina i održavanje 1. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. naročito vrba. podzemnim garažama. 6.* QP 5. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. šljunka. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. krovne priključke i sigurnosne pojase. u širini od (prema DIN 1055. 8. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. pH . V . breza. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . 2. 7. slivnici. 11. U načelu. Zaštita od korijenja . zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. tj. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. Vegetacijski sloj . 10. u najmanjoj širini od 50 cm.

krug. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). te natkrivanje gradilišta (rad zimi). najčešće 1. duljina neograničena. natkriti bazeni. vodonepropusno. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. -Tia*. propušta svjetlo. Širina = 45 m. Primjena: izložbene.5 m. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. Primjena: izložbene. pravokutnik. vodonepropusno. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. ne truli. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. visoka postojanost boje. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . čelika ili aluminija: rasponi max. vijek trajanja 20-30 godina. presvučeno slojem silikona (npr. industrijske i sportske hale.3 m. zavarivanjem. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. Sikabran). nadstrešnice itd. čelika ili aluminija. nadstrešnice. niski troškovi izvedbe 96 . sportske dvorane. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. upotrebljava se i za odjeću astronauta. Kroji se prema konstrukciji. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. Duljina do 2000 m. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). stabilno protiv uItraljubičastih zraka. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. skladišne i industrijske hale. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. skladišne i industrijske hale. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. paviljoni. spaja šivanjem. Primjena: spoj ne komunikacije. mnogokut. 40 m. Težina: 800-1 200 g/m 2 . Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. čekaonice. Visoka kakvoća glede svjetla. Vijek trajanja minimalno 30 godina. odbija pr~ ljavštinu i vodu. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. propušta svjetlo. Predgotovljavanje. © . Primjena: izložbene. obostrano folije od ETFE.2 0 godina. brza montaža.GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. trokut. vodonepropusno. lijepljenjem. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. Vijek trajanja: 1 5 . vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo.

Gutbrod. olimpijski stadion 1972. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h . stezne naprave 10. vodi se užad u obliku girlandi. 4. koja se zatim natežu i usidruju. u Montrealu izveden je na taj način .» ( § ) . Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. strehama i si..5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. Takozvani lebdeći stupovi .> © . 9. . letva: 4x6 cm 5. 1983. arh. kabelskih sidara itd. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. Montreal Expo 1967. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. Caragiannidis. čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. (7). lijevanih čahura. Kurt Ackermann i partner.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. ® . © .g. 6 x 6 cm 8.2. (T) Njemački paviljon. u Munchenu -> (3). (11) 2. 1. 7. najčešće kosih čeličnih stupova.nosivi elementi koji su i sami poduprti.g. (g). arhitekti: R.sidrenih vijaka. čelične mreže od užadi. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. G. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . preko pokretnih.5 mm PVC-om 3. letva.KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967.—. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. 6. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . (5). Arh.

Dortmund . Michael Hopkins -» ® . Vlačna užad je čelična. Echterhoffe. Richard Rogers .© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . Užad prenosi samo vlačne sile. Stuttgart A A A . arh: Bechnisch i partner. Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu.0 . tvornica motora u SAD. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija.OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. potreban "lebdeći stup" koji je. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Hugo. kao tlačni element. Norman Foster Ass.. izvrgnut izvijanju. Gerber i partner. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. sajamski kompleks Dortmund. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa. arh.@. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. slično kao kod mrežastih.> 0 . natječajni projekt: Portmann. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. projekt: Koncertna dvorana. Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. Swindon / Wiltshire arh. London .© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © .© .> © . Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger.. Arh: Michael Hopkins i partner. Cambridge/GB.. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund.

Primijenjeno na pet platonskih tijela. štapova.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar .W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . te prema tome i površina.roštilj.. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri. dakle tetraedre. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova.6. = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova. 60° i 90°.V. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. © Prostorna rešetka . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. a dodekaedar 24 štapa. oktaedre i ikosaedre. Kao i kod ravninskih rešetki. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. Pravilne ravne mreže trokutne su. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža..roštilj. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen.roštilj.roštilj. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture. kvadratične i šesterokutne. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '.. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova.» OSNOVE . od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 .

Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. ovisno 0 silama koje treba prenijeti. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor). kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa.i viševijčane veze. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. koju je razvio Mengeringhausen. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava.štap. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . dvoslojne nosive strukture. samo jednoslojne strukture. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani.(7). koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . arh. koji se najčešće izvodi sa 10 površina.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. arh. jedno. prenijeti i male momente savijanja -> 0 . Essen (NK-sustav) 100 . Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. može i trapezolika geometrija. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu.i višeslojne strukture. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. regularni čvor.: Berg Detalj šed-sljemena. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. veze vijcima neotporne na savijanje. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. 90° i njihove višekratnike. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . jedno. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . direktno oslanjanje krovne opne. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. direktno oslanjanje krovne opne. 60°. nego mogu. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. direktno oslanjanje krovne opne. jednoslojne strukture. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor).(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se.

klinaste spojke. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E.® . KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen.(5). lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 .centralni dio s 12 priključaka. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. proračuna ft kugle Priključni vijak i . Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. proračuna \ ^ 0 . Ruter.^ B r o j pozicije stat.Horde. klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. detalji -> © . 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat.1 0 0 m. Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). Dortmund . U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. a dodatno se može nanijeti i boja. Uglavnom su svi štapovi pocinčani.

Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. skeletna gradnja u čeliku. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. Visina stupova moguća i kroz dva kata. s uzdužnim okvirima. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. masivne ploče (zidne ploče. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. različita predgotovljenost. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © .slap).© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata.© . Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . zidovi stubišta). rebrasta ili kasetirana ploča. zglobna veza ploča u sredini polja). broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. najčešće kvadratični osnovni raster © . Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Dvozglobni okvir. šuplja. kao panelna ili skeletna gradnja. Skeletne gradnje s gljivastim pločama .> © . Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). bez greda. prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. Vezovi (košnici. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. Masivna betonska ploča.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. Uporabivo u svim područjima visokogradnje. stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. zabatni zidovi. s poprečnim okvirima. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama.» © . s uzdužnim i poprečnim okvirima. prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi.© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Skeletne gradnje s dijelovima okvira. pa je potrebna kruta jezgra. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. Omogućuje velik broj katova. aluminiju i drvu. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. Mogući mješoviti sustavi. Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). rešetke). vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata.

betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . beton. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. čime se postiže krutost u popreč.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ . "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm.625 .2 6 cm. Debljina elementa 15 i 18 cm. razmak prema stat. Debljina ploče 1 0 . pa je stoga vlastita težina ploče mala. Širina ploča najviše 2. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm. duljina do 7. Sloj betona nije potreban.5. betonska stropna ploča.35 m.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 .Nabijeni beton- ž 1.500 .1250 mm. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona.(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo . širina 1.1000 . i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) . Raspon od 6. smjeru ® Arm. Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. betonskih I . Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1.375 . Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje.48 m.20 m.20 m. povezanih vijcima. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U .5 cm. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. bez oplate. najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). razmak rebara š 70 cm. Širina stropnih elemenata 1 m. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho. uz to uvodi vlagu u građevinu.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta.750 .profila (arm. grede).

Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. © Kvadratični mozaik. mozaika i dasaka -» @ . malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . ^g^ Četverokuti s umetcima. ploča. Piljene ploče od vapnenca (mramora). 69/69. polaže se na betonsku podlogu -» @>. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu.(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. 50/50.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. -» (3). kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena.( | ) . Polažu se u mort ili lijepe na estrih. 33/33 mm 20/20. polubrušene i brušene -» 0 .(§) Ploče od prirodnog kamena.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. donekle i na kiseline.

rezi-. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. 44576 . Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. energija vode. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Viša cijena energije. t o . Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. 4755. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. Nema troškova skladištenja. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . / / / / / / .r a c r t a li 21 i a m ta . ' S J 4—Kotao I im o . Potreban veliki skladišni prostor. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . Ne ovisi se o uvoznim energentima. U porastu je grijanje zemnim plinom. Loženje plinom. 6608. Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu. 4756. Ovisnost o opskrbnoj mreži. Visoko zagađenje okoline. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). pa je potražnja za njima mala. r a ..» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Preporučljivo za vodozaštitna područja. energija vjetra. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. Kruta goriva.Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . 4108. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2.r a o ^ i a r a a S . Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. Niske cijene goriva. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Ovisno je o opskrbnoj mreži. . Tome pripadaju: Sunčeva energija. biološke mase (biljke). Loženje uljem. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. . Plaćanje nakon upotrebe. Mnogo rada oko loženja. Obnovljivi oblici energije. visok godišnji stupanj korisnog učinka. Velika emisija štetnih tvari. 4705. Lako se regulira. Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " .40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. Nema troškova skladištenja. Prednosti i nedostaci krutih goriva. o . . 4725.25%). Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. Niski troškovi održavanja. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. Plaćanje goriva prije upotrebe. pa državni propisi nameću visoka davanja. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. L u ' S n i . Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. Prednosti i nedostaci loženja uljem. i . p . Nisko zagađenje okoline. TT rtm.Kotao ~L Odvod . Visoka cijena energije. rezu.Odvod -Povratni vod • r t a o . Strah od eksplozije plina. otpadne tvari (bioplin). Slabe mogućnosti reguliranja. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. Lako se regulira.

a ispod 20% (§).306 0.21 0. nema otpadnih plinova.155 0. nema skladištenja. Nije potrebno ložište ni dimnjak. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži.345 0. od 20% do 70% odgovara @>. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije.48 1000 900 Grijanje strujom. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 . Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori. crkve. ovaj se oblik grijanja može regulirati. Zrak se zagrijava na grijaču. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču.255 0. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela.12° 0.255 0. Konvektori. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. zanemariva je potreba prostora.24 0. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom.09 0.14 0.205 0. 107. Tada se zrak hladi na prozoru.285 0. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. niski su troškovi održavanja. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. portirnice. Da bi se povećao učinak. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. nema skladištenja goriva.16 0. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima.12 0.185 0. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. moguće je samo u posebnim prilikama. podni konvektori) ugraditi ventilatori. stalna pripravnost za rad. Za razliku od podnog. npr. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. niski troškovi instalacija. 107 0 . čist pogon. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0.205 0.44 0. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. Konvektori ispod poda @ . Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. Ako su maske metalne.185 0. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . zbog visoke cijene struje. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. garaže. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji.zrak u prostoriji. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija.34 0. Akumulacijsko grijanje strujom.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min.18 2 0.

Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu. lijepljene .h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama.PE. npr.f o l i j a 0. Uskladištenje loživog ulja. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. stropno grijanje. mreža za cijevi .C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min.3 mm . zanemarivala grijaća tijela.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. npr.P E . ili tapison .m o n t .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .p l o č i c e 10 mm. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna .psihološku ocjenu sustava grijanja 107 . estrih ploče 19 mm . U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki.P E . Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .folija 0. tj. Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 . čiji je obujam po 500 2000 litara.posteljici od morta 30 mm . podnim konvektorima. pri ukopanim spremnicima). dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: .p l o č i c e 10 mm. Toplinski učinak može.a r m . zidno grijanje.a r m a t u r n a mreža ( 0 3. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko .polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm . kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. lijepljene. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama.5 mm) .f o l i j a 0.estrih (visina iznad cijevi min.novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) .p l o č i c e 15 mm u . Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. 4 5 mm) . ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0.termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. ali se to može riješiti dodatnim grijačima. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. Podno grijanje.k l i z n a folija 0. Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. uz uglavnom razmjerno niske temperature.PE-folija . iznositi 70-110 W/m 2 .15 m 2 kW. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja. C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn.2 m m -aluminijske lamele . Do sada su se. U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. ali i zidovima i stropu. Prijelaz topline u zrak je konvektivan. uslijed kretanja zraka površinom poda.e s t r i h 4 5 mm .vodilice . drva ili tekstila. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. ovisno o vrsti podne obloge.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. 24167. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). c. rješenje je "kuća u kući". prema DIN 4740. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama.uređaja DIN 4109". Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima.0 m 3.0 m J komorne centrale 6. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. a isisava se na stropu. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 .( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje).za tamne komore. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. 7. f . Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . Tome treba dodati prolaz 1. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . a može biti i pravokutan. Duljina u smjeru strujanja zraka 1.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG).0 m 3. s ispunom od mineralne vune. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3.5 do 2m za montažu i popravke. npr. b. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. 24163.tehnički zahtjevi VDI 3803.6 m. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. primjena naročito u industrijskim građevinama. 24191. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. ovisno o prigušenju. ožbukani. Zidovi zidani. ali moraju se moći lako čistiti. d. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala.sami se otvaraju. dobar pristup. s odnosom stranica do 1:3. s premazom koji se može prati.0 m ] 4. ispust sisanjem na strani hodnika. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL . Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . smjer strujanja horizontalan i vertikalan.4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 . Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. d . bolje keramika. Rešetke za dovod i odvod zraka.5-3m. Potrebno je redovito održavanje. Za kazališta. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . e • nepokretni. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo.75 m 4. 24151-53. ploče od tvrdih vlakana ili lima. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J.5 m l 4. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Odvodnja poda u svim komorama. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina. izbjegavati akumuliranje topline. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije).

postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. jačina buke š 30 do 33 fona. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). Opći zahtjevi: 1. 458-459. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. Klimatizacijski konvektori. općenito Pretvarač. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . kondenzator. Kanale svake godine treba čistiti.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. Nije li tako. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. Bez cirkulacijskog provjetravanja. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. DIN 4109 2. . izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. općenito Pumpa za tekućine. Visina 3-5 m. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. idealne prilike za strujanje. Izmjena zraka oko 15-30 puta. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. I. općenito Regulator. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. Kotlove. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. općenito Razdjelna komora. paziti na podtlak. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. po mogućnosti kružnog presjeka. općenito Prekiopnik. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. 3. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. 4. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. bez vibracija. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. npr. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). općenito ¿ © p Posuda općenito. Visokotlačni vodovi zraka. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana.

124. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.1/A= d' • D'.8 k D • FD + 0.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1.4 0 = 5.87 = 0.TERMOIZOLACIJA POJMOVI . 4 5 70 + = 0. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |.04 1.4K. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid".5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa. Što je manja brzina kretanja zraka. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal]. = 10 A. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu. ožbukan k2 Rog + _ l i " A. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. prozor (F). temperatura °C. Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome. tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§). manja je i toplinska vodljivost. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0.04 = 1.30 Vanjska žbuka 0. Na unutarnjoj strani elementa (1/a. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0. primjer uz 1/A od 0. s t o j e manji taj broj. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108. prijašnja dimenzija grd). navodi se u Wh [=1. = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine.33 0. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa.2 K 1/a a 4 % .ušteda energije za grijanje.E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje). . može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'.83 = 0. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak..02 0. što znači da je površina zida za 10.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije.7 = 0.6 K 2.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine.02 1/A 1/a. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .83 + 0.22 = 1.).12 0. zaštita čovjeka od previše i premalo topline. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a.13 + 0.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.056 + 0.015 Zid 0. zračenjem i difuzijom vodene pare. a prije svega kondenzacija vodene pare.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje.udobnost.16kcal]. (§). 0.4 0 = 1. "granični" sloj zraka. 123 . .45 k između rogova = 0. 1. razlike temperature K (kelvin.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija. vođenjem. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5).13 0.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. Količina topline.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). 1 3 % . = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0.34 0.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja).00 1/a.02 1.08).36 0.koeficijent toplinske vodljivosti .> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k . Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: .95 km = § 0 . površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL).33 bio bi odnos 0.5 0.04 (ako postoji vanjska obloga 0. krov (D). "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).

dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . posljedica je kondenzacija —> @ . X=max. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata. Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0.5 cm. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 .9 125.5. pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare.14 = 10.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista. X=max.3% 100. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.7% 5.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. želi li se to spriječiti. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani.3 mbar zrak 20°C. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp.2% 15.t. mogućeg. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. do granice pare („x") l mbar f 25 . plinovito agregatno stanje vode. Kad temperatura pada.2 173. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije.3 mbar / 1 2 .4% 60 25% 23% 21% 70 17. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm.5% 30.0% kova u smislu parnog kotla .4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. 12.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm.9 62. Unutarnja žbuka 1. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para.g. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.20 .6 mbar H d 4. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora. -»tablica (§)).» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v.parcijalni tlak pare. vrlo dekorativna na ružinim laticama. vani .3 mbar / 23. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. 123).5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 .3 mbar Razlika 119 . parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26.7 mbar.3 mbar / 17.6 mbar = 1 g vode/kg zraka). Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. tj. a s vanjske blag . jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 .8% 16. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. u protivnom dolazi do kondenzacije .4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94.» © .1 5 7 8 0 % = 1.3 88.9 238. zadan pravcem protoka temperature. loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A.9 40. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C.0% 105 = 9.5 2 4 = H d 6 1. Da bi se izbjegla oštećenja. 12.5 cm.8% 28. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal). 89 i dalje). °C -10 . unutarnji 2 cm) zanemariti. •Parna brana na pravom mjestu mbar . tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare.1 323. m). Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . udio graničnog sloja zraka odn.15 .» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s.8 mbar 105 = 0. 12.

obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. 92 i dalje. (—»s.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. 125. Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic.02 0. 123 © ) .Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare. Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu.12 1/y=1. sloj iznutra Ukupno 0. sloja termoizo. 124). Za vrlo vlažne prostorije (npr. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m). Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima.04 0.047 600 200 15 1. sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1. zr.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.Hidroizolacija i— Termoizolacija . "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. 123). faktor X smanjuje se iznutra prema van. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s.). zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta.120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . Međutim. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov". funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). Važno: termička izolacija. (ZZŽ3Z3 .Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. Kad je manji pad. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. 124. zr.0 0.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). 261-262). Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. 92 i dalje). tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini.5 Gran. Tipični su primjeri prikazani na ® . nego samo parcijalni tlak pare -» s.

09 0.03 0.07 0.22 0.06 0.36 0.08 0.49* 0.89"* 0.56" 1.32* 1.14 0.16 0.40 0.15 37.11 0. Armirani beton Arm.750) T M 500 500 "(625. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.82 0.09 0.12 a 500 "(625.13 0.12 0.33** 0.10 0.38 0.34* 1. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.04 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.60 0.04 0.09 25.09 0. bet.10 0.41" 0.66 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.99** 0.08 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .24 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .06 Debljina (cm) 18.12 0.52 0.82* 0.26 0.07 0.11 0.22 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.23 0.26 0.24 0.44 0.13 0.83* 0.10 0.34 0.34" 1.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11. pjenobeton laki beton.54" 0.12 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.10 0.33 0. viša temperatura).99 0.09 0.20 0. bet.28 0.85" 0.20 0.64* 1.63* 0.Kutnik .25 2.24 0.75 1. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.68" 2.17 0.69 0. Strop od arm.24 0.66"* 0.22 0. Arm.06 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.34 1.79 0.06 0.78*" 0.07 0.30 0.750) t 2.30 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.66 0.. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.79" 1.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .3%.18 0.18 0.14 0.11 0.21 0.10 0.28 0. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.87 0.12 0.16 0.30 0.36 1.26 0.42* 0.13 0.06 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.50 0.26 0. bet.09 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.95* 1.20 0. bet.14 0.0 1.41 0.25 0.17" 0.23** 1.11 0. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.25 0.27 0.06 0.63 1.08 0.09 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.5 2.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.18 0.12 31.25 0.04 0.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.32 0.35 0.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0.16 0.750) 500 (625.21 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka.22 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.750) ~ (625.50 0. Arm.15 0.13 Blokovi s potpun.43 1.31 0. 123) treba smanjiti.28 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ . slojevi do parne brane -> s.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.20 0.29 0.34 0.07 0.27 0. očvrsnut parom.15 0.08 0.97 1.55 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.750) 500 (625. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.57*** 0. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).750) Arm.19 0.11 0.63 0.70 1.15 0.33 0.07 0.51 1.

3. 1 2 x 3 .65x2.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.39x4.01 m2 m2 9.99 + 1.65 26.12 7.79 5. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.498 .46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.26 1.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.01 m 2 .26 x 2.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.418 kWh/a 1.60) x 2. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .51 x 3.33 m 11.3.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.39 x 4.5 .0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.76 m 2 .( 1 .9.01 1.6 1.95 m 3 535.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.87 + 1.76x2.12 1.26 11.51 x 0.85 A2 Kuhinja 1. 5 5 + 1.7.29 m 2 .28 m 2 Dop.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.76 1. kF prema WSVO: Dop.8 134.41 m 2 -7.40 1.81 1.prozori ne sjever/zasjenjeno 9.prozori ne istok 7.14 x 1 . kombinirano.46 m 3 3.01) Ukupna površina elementa: 143.06 m 2 .26 x 1.99 A2 .6 1.41 m 2 Okvir grupe 1. vrijed.40 1.50 27.55 + 1. sintetika. Ostali profili s atestom za kr do 2. vrata .0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.39 + 10. investitor: Neufert 1.51 x 2.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.600 W/(m 2 K) 2. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2.01) x 2.6 W/(m 2 K) 0.3.60 0.39x11.46 41.000 m 2 K/W 0. vrata .50 m 2 11.4 207.odbivši EG V3 UG 324.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11. vrijed.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.01x2. prozori.0121 .odbitak .55 m 2 134.99x13.12 + 10.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .26 m 2 1.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 . 4 4 x 2 4.51 m 2 1.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.4071 .60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535.030 W/(m 2 K) 1. k v prema WSVO: 3.50 m 2 3.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.99 x 11.26 + 3.28 m 2 159.50 m 2 .60 Okvir grupe 1.(1. vrijed.6 -3.9. drvo. kombinirano.99 + 11.51 x 3.8.01 1.000 m 2 K/W 532. sintetika.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.49 m 2 147.40 1.9.000 m 2 K/W 415.6 W/(m 2 K) 0.01 x x x x 1.41 1.30 m 2 163.99 x 3. <40% 0.012 m 2 £15%.2832 3.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.65 9.01 A4 Roditelji 2.26) x 2.39x2.89 x 2.8.51 + 3. < 40% 0.5012 .eq: Vrijednost k: prozori.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.407 m 2 ^ 15%.2 x 3. drvo.610 W/(m 2 K) 1.12 x 3.1 pojedinačni/dvojni objekt. Ostali profili s atestom za kr do 2.218 kWh/a 0.000 m 2 K/W 0.01 m 2 8./zap.

tab.781 m 2 0.1400 0.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.0 1 2. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov. tabl.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.3650 masa 0.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid. Ostali profili s atestom za kr = 2. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0.28 15 0.283 m 2 > 15%.1 mm 3 Polistirol (PS) .000 m 2 K/W 0.532 kWh/a 1.500 kg 0.0150 aditiva 2 Poroton .8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.šuplja opeka.130 m 2 K/W 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.408 W/(m 2 K) 0.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.501 m 2 > 15%. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.040 m 2 K/W 0. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo. sintetika.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.80.000 m 2 K/W 938.6 1.130 m 2 K/W 0. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.500 kg nema zahtjeva 128 .04 10 2.0 W/(m K) 0. zasjenjeno 3. općenito ne 147.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.3000 0.425 W/(m 2 K) 2. 6.0 W/(m2K) prozori.67 0. < 40% 0.00 1.400 kg 0.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka. bor.0200 0.000 m 2 K/W 290.727 kWh/a 0.1 2.02 19.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.585 W/(m K) 10. kombinirano.355 m 2 326.000 m 2 K/W 0.147 m 2 95. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2. sljubnice ispunjene. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1. tablica 1 Element odgovara DIN 4108. [m2 K/W] 0.0005 0.040 m 2 K/W 0.0 do 2.350 P .NB.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.50 okvir grupe 2. < 40% 0.040 25 0.854 W/(m 2 K) 2.70 okvir grupe 1 drvo.000 m 2 K/W 128.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.12 50 1.000 m 2 K/W 0.035 0.160 0.8 2.250 W/(m 2 K) 0.0120 X [W/mK] 0.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.300 0. 1 Element odgovara DIN 4108. kombinirano.040 m 2 K/W 0.60 okvir grupe 1 drvo.301 m 2 180. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0. neventilirano ne 159. okvir < 30% ne sjever. prostorna masaO.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. Ostali profili s atestom za kr = 2.80 kg/m 2 d [m] 0.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.130 m 2 K/W 0. nagib krova > 15° ne istok 3.6 W/(m 2 K) 0.0 1 2. vrata-prozori ne jug 8.0400 0.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2.060 W/(m 2 K) 1. prostorna 0.000 m 2 K/W 0.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima . 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.blokovi W6 .498 m 2 > 15%.1 W/(m 2 K) 0.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1. LM 21 2 Polistirol.726 kWh/a 2.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. sintetika.0 W/(m 2 K) krovni prozor. < 40% 0.130 m 2 K/W 0.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.06 dix 0.180 600 5 10 80 250 1.

810 W/(m 2 K) 0.0 1.64 kWh/a m .58 Af 9.900 15.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.200 0. 1Element odgovrara DIN 4108.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0005 0.398 0.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.0120 900 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535. izdanje od 16.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).0100 0.130 m 2 K/W 0.5 0.0020 0.0 0. 1994.58 0.70 Ad 159.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.00 1 Gipsana žbuka bez 0.040 50 3.398 ATk [W/K] 0.0 vrijed.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena.1600 2. 1 Element odgovara DIN 4108.0 1.04 X [W/mK] 0.58 1.170 m 2 K/W 0.500 kg 0. 8.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.35 147.600 1.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.040 m 2 K/W 0. k * f [W/(m 2 K)] 0.14 56.579 m 2 365.50 0.01 0. ne 26.78 159.tvrda pjena (stiropor) 040 0.50 31.57 10.182 0.4 17.7 0.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.5 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.0700 X [W/mK] 1.750 kg 0.785 W / ( m 2 K) 1.0350 15 20 50 1.78 Ag 0.37 kWh/a m : Q'h = 0.040 15 2.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.210 15 0.100 2400 0.1 30.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.0 15.1600 2.7 159. 1 Element odgovara DIN 4108.28 3.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30. Q'H-: 95.30 11.000 m 2 K/W 0.443 m 2 464.0 1.600 2.9 (Q'r + Q'L) .0 1.21 Ukupno 154.785 10.: 4.86 m3 Grijani volumen V: 520.130 m 2 K/W 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.040 - 15 pod na zemlji ne 11.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0. 129 .607 m 2 17.130 m 2 K/W 0.02 3.43 10.01 8.34 0. tabl.5 0.0 520.600 1.250 32.839 0.58 0.656 0.8 100. DIN 106/1+2. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.656 W / ( m 2 K) 1.03 1.22 13.1.4 26.400 kg 0. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18. : 8.0120 8 8 100000 100000 0.(Q'| + Q's): 94.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.035 0.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.435 0.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.2 100.06 0.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.210 m 2 545.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.8 0.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.400 P .01 4 Polistirol (PS) .000 2.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.95 520.335 W / ( m 2 K) 0. tabl.2 0.1 mm d [m] 0.06 0.335 2.0 29.1 6.00 32.100 kg 0.3 5.27 185.28 kWh/a m .5 Udio [%] 28.0 58.60 6.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.6 31.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.300 0 0.5 5.37 Sveukupno 0.0 520.75 22.392 1.000 0.700 1400 0.05 11.6 30.0400 X [W/mK] 1.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .785 0.13 kWh/a m .400 0.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.170 m 2 K/W 0.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.8 0.5 0.14 0.91 kWh/a m .000 1.50 28.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.170 m 2 K/W 0.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .357 Udio [%] 31.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.58 58.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.50 3.100 2400 0.0 1. Q"H = Q'H/0. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana. tabl.41 7.300 0 0. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.

389 0. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108. 1.600 2. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. 11 Vanjski prozon jug 8. A = 520.01 3. godišnja potreba topline za grij. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren. st 1 II. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).435 0.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat.50 1.21 Vanjski zid poroton 3 6 . površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26. meteorološki podaci.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ .99 (T) Presjek (?) 11.60 1. Q'HZUI = 30.75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.70 1.600 0.0 0. Međutim.565 0. istok 9.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ.50 1.35 159.785 0. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.60 0. dopust.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija.5 0. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795. Q'HZUI = 30.58 Vanjski zid stubište .50 1.' Vanjski zidovi 2 Aj. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV. Ap: Prozori. razlika elemenata građevine 1 1.30 11.44 134. Proračunska zapremina zraka V L = 428.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .69 m 3 11.28 1.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 . -prolaza topline K.5 Grijani volumen zgrade V = 535. = 4286.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.5 I.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ).64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt. godišnja potreba topline za grij.0 1.335 0.62 kWh/a h sadržan u Q.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.60 0.5. BV -samo uz korištenje stana A*=149.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171. 5 c m Krov 147.A*= .78 2 H 0. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.900 0.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9. 0. topi.600 2. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat.za druga korištenja .99 Prizemlje stambene površine 95.0 1.3.000 0.5 0. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje.37 m2 4 5 Max.41 3. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .

dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m.5 cm. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem.6 cm (el.zrak. motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. kod savijenog vala ovisi o materijalu. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine). dakle teškim debelim elementima građevine. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. tihi razgovor.glasovir (ujedno i zračni zvuk). glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk).0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. tj. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz. laka ploča od drvene vune 2. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T).7 dB. 132.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B).5 cm. tlaka zvuka (|ib). mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. 133.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja .element .5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. pjenobeton 11. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . G.element . Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. dr. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. Gosele. laka ploča. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. Primjer zračnog zvuka: radio . zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. Bellu). pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom.šumovi od instalacija .) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). debljini sloja i frekvenciji. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. žbuka 1. Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati).limena glazba materijalni zvuk: buka koraka .vika . Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). ubrzanje je teško i zahtijeva silu.nije ga moguće potpuno spriječiti. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. mjerljivim u mikrobarima (|ib). (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. a ako su u različitim prostorijama. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge .5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. izolacija od buke koraka — s. ekspandiran). prigušenje je zvuka dakako manje. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. 134. mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). stiropor 1. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val.zrak . to se postiže upijanjem zvuka -> s. s oblogom + 2 dB 131 . rezonantne frekvencije. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu.

6 1. drobljene opeke i si.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.5 250 187.5 | 3 | |11.2 1.6 0.0 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. ljuskom -> s.6 1.4 1. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka . obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca.6 0.4 1.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1.3 I Gips 0. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine . a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.5 250 250 250 250 250 187. 2 5 P u n a o p e k a * .> © . Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine.5 1. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). 2 5 11.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka.9 1. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ).5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm.3 l M i Ukočeno .5 111.8 1. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1.6 0.» (5). slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati.2 1.2 1. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 . šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.7 1.8 2 1. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.5 375 312.5 437. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 . .* s.2 1.8 1. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.8 1. na koje se nadovezuju pregradni zidovi.4 1. 131 © .0 1.4 1.8 0. puna opeka 1.6 1. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.5 I 2 2 |37. propisane vrijednosti .» (2). površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka.5 I 2 ' 2 .prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja). obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni. potrebna debljina zida . ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 .2 1.2 1.6 1.5 187. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .5 187.4 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi .6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0.4 1.0 1. otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 .5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f. stoga granični zidovi između stanova.8 1. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.5 187.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. 2 5 112. 11.5 1-1. „ „ .9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °.0 1.0 1.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 . provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .2 437. 0 Zračni zvuk .2 1.7 1. šljake.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.

ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). 133 . Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima.zbog utjecaja starenja . rub uvijek slobodno pokretan. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . pri čemu treba staviti Di > D2 2. Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". počinje li ona tek na razini terena. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica .D2. npr.Pijesak. reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški.vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. pokriven zaštitnim slojem. i preko toga estrih od betona. Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka.Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . Estrih je tanka kruta ljuska. Pri tome . dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod.Izolacija — Estrih (podloga) . šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB).Estrih (podloga) za pod Izolacija i . to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka.Elast. list 3). anhidrita. glina.

Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv.68 Valna duljina je h/7 =2. osobito prozore i vrata. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24. spavaća soba).2 V. sred frekv. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju. . vertikalni plinovodi. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke.suprotno od prigušenja zvuka .5 m samo 1. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8).2 0 ."v Akus.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si. 2 0 = h/>. podnožje koje apsorbira zvuk).68 = 3. nužan je atest. g u m a B = z r a č n i prostor.5/0.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. 8 1.68. pomoću prigušivača zvuka. odzračni ventili u armaturama. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho.5 sekunde .00 m 2 29. iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. Za nasipe. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora.) ¿340/500 = 0. poboljšanje: spri- I 1 o n / . poboljšanje svih armatura.05 100 m 2 zidova i poda • 0.idealno za privatne zatvorene bazene i si. npr. Ako se smanji refleksija zvuka. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. b) akustički izolirati vanjske zidove. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. kanali za smeće.•EZ] i i I I • I .50 m uz 500 Hz (podr. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru. npr nasipe.4 29 A = = 0. past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke.75 sekundi = = 2. 4 0 . efekt zaklona = 17dB 134 . postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). ako su prozori fiksni.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka . telefonskih prigušivača zvuka. već samo smanjuje reflektirani zvuk. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. vrijeme odzvanjanja dakle 0. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2). poboljšanje: lukovi umjesto koljena. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. Za vrijeme odzvanjanja od 1. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja).6 3.. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija).1 m).00 m 2 3.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine.. treba predvidjeti ventilaciju.mora ekvivalentna 1.2 6.4 • Konstrukcija. Primjer. Što je deblji komplet slojeva. između ostalog.a = 30° h = 2.4 12. polumjer jeke se povećava. dovoljne dimenzije. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. I Kmg). ^ V. zvučno izoliranim poklopcem gorača. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. obuhvaćaju se dublje frekvencije. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima.

> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti.ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a .5 N / m m 2 20 A k o to nije. m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u . V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge.p j e n e . p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . C j e v o v o d e . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . Pluto. Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. Zaštitu od materi- Laki zid . P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u . prema DIN-u 4109. ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0..s n a ž n a teški zid slaba pobuda. Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. a d a nisu preo p t e r e ć e n i .

5 1.6 2. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). Govor zahtijeva manje usporenje. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji. 0.3 i 1.0 Vrijeme 2. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata.1 3. 3. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti.razumljivost rečenice.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke.5 1.trajanje odjeka. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera.8 1.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 .0 1. dok rane refleksije. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).163 V as S (Sabineova formula) 3. Treba uzeti u obzir različite utjecaje. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini. . Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. ter (logatomi).7 2. kako se razumljivost ne bi smanjila.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje. subjektivno prepoznatljivi šiljci. od kojih su najvažniji. . opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama.. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1. dramsko kazal. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. npr lin. razumljivost sloga. ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. dulje je Max. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. Nije normirana. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. pojačavaju razgovjetnost -> (§).0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. tako da su uobičajeni pojmovi . pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. do 50 ms.0 h. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor).

npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja).Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. jer oba uha primaju različite signale Uske. Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. Oblik prostorije: za glazbu su uske. npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. 138 (2) Berlinska filharmonija. neraščlanjene površine. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu.arhiva u Bonnu 137 . visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven . Ako je nepovoljan oblik stropa. kad je posrijedi glazba. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. 136 © -Govor . ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Treba izbjegavati paralelne. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. visoke prostorije s raščlanjenim. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra.

1000. jednolike krivulje trajanja odjeka.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. prema DIN-u 5 2 2 1 2 . 2 0 0 0 . stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. 250. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. slično osobi koja sjedi. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. Dimenzije. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). 4 0 0 0 Hz. parapeti. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as.. niše itd. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. 136 © znatno premašen. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. tj. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). 500. osobe. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). Udio otvora. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka.

da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. mjesta na cjevovode. štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". k r o v n i v o d o v i .GROMOBRANI DIN 48801.e - ] Brojilo za vodu. zidovi i si. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . oluk. "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik. treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. 57185 Otprilike na 50. j a r b o l a . Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . zatvorene balkone. olučne cijevi i si. za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje.> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a .) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a .—. beton s priključkom Rub zgrade W | ! . - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a .

t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja.( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i .GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a .5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. ventilacijske cijevi i si . nisu O d g o v a r a goli al- Glina.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama. priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. krov priključiti na sljemeni vod i odvod . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo.(£}. c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji .Aluminijska o b l o g a min 0. na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij). c i j e v i ili ploča.> ( i ) . poljopriv. 5 mm jedne točke. Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a .

Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. u skladu s klasom zaštite. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. K l a s a g r o m o .> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma.U tom su području mogući direktni udari groma.O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža .Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . vanjski zidovi i pod podruma zgrade. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . isključeni. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA. a g r o m o b r a n a Of. pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3.

Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća . polarizaciju. srednjih. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. treba provesti statički proračun prema VDE 0855. Kad su ravni krovovi. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF .25 3. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene).1 12. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. te za više područja TV valova.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. valovi metarske duljine djelomično slijede. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod.75 m. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. kratkih i UKV valova. 75-ii. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. Kad su uređaji na jarbolu.5 3. pri uklještenju u zid > 0. a uz to i tzv. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. 140. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije.75 2 5 2 25 2. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd.8 28 7 24 9 20.0 2.3 21 6 18 1 15.

reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. 5000 do 15000 sati. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu.1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . DIN 5035 Radni prostori . općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh.1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak.200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . deseterostruki vijek trajanja © 143 .7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja.t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%. 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V).250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 .1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . parama P(W): 3 5 . Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. mliječnost stakla ograničena.Geschäftsstelle.2 5 0 Žarulja s halogenim met. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. Postfach.1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati. Berlin ERCO Leuchten GmbH. parama P(W): 3 5 . 144 (2). Visoka sjajnost (osvijetljenost). Burggrafenstr 6. žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 .1 5 0 Žarulja s halogenim met. nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 .1 5 0 Reflektor. Lüdenscheid S v j e t l o s n o .> t n Umjetna rasvjeta. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s.1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 . Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W).Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . srednje ili široko. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 .smjernice "Umjetna rasvjeta". vrlo dobra reprodukcija boje.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost.4 0 0 Žarulja s halogenim met. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 .250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 .2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . naročito u reflektorima. žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . simetrično ili nesimetrično. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG . parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . parama P(W): 7 5 .4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . toplo bijela. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje.1 0 0 Žarulja s halogenim met. Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti.1 0 0 Reflektor. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko. žarulja P(W): 2 0 . žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. nema treperenja.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. staklo može biti mliječno po želji. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela.

250 W = [I OT-DE n t .100 W Fluorescentna žarulja 18 .prizmatičnom lećom . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .55 W Žarulja sa živinim parama 50 .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 . otvor djelomično prekriven: .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo. • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.metalnim uloškom .zatamnjenim staklom .300 W QT Halogena žarulja 75 .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .indirektna y750 cd/klm i Direktno ..akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim. Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .

galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. muzeji. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. nastavne prostorije. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. galerije slika Zračne luke. cijevna = Halogena žarulja s metal. strojarnice. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. žarulja QR-LV = Niskonapon. reflekt. željezničke postaje. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. šalter-sale. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. galerije. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. halog. reflekt. žarulja. parama. eliptični oblik 145 . standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. aule. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice.

zidni širokokutni reflektori. 30% posrednog). potrebna je relativno mala električna snaga. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. naročito one niskonaponske. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Downlight . prostorija za skupove. Zidni širokokutni u nizu -» © . na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . simetrična rasvjeta 0 . Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot").posredna rasvjeta -> © . a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. prodavaonice) i filtara u boji. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. pomoću filtra za boju i prizmi. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. izložbene prostorije. simetrično © Zidni fluter.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Posredna rasvjeta -» (§). Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. podni širokokutni reflektori -> (§) . Stropni širokokutni reflektori. Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. © Direktno osvjetljenje. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. Neposredno . prostorija za kretanje publike i za prometna područja. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. Zidna svjetiljka -> @>.(9). 30° („Flood") i 90° („Fluter").indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. direktno . U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije.RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. Koriste se halogene žarulje. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. B e z osvjetljavanja poda. npr. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda.

Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama.» ( § ) . bolnica.y. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. škola.8 1.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja. tiskara. galerije Stan. . razmak svjetiljki: b . restoran. 1000. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* . 200. 500..150. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. Zbog toga je 200 lx min.dT-19 5a ' rM. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. npr. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost.100.@ . Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . 30.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. brojčana oznaka. npr. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. 2000 itd. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 .© . 75.Y. ured. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. npr.y^ " © Downlight. 1500.Y^iV. 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije.6 Druga brojčana oznaka: 0 .Y. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. 300. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. 50. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. brojčana oznaka. laki 750 Vizualni zadaci. hotel.750.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje. -» © . djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci.

koje proizvode pojedinačne svjetiljke. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. eloksiran. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. Pri reprodukciji boje. razmak d i kut upada svjetla a). visokopoliran Aluminij. Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). prije svega arhitektonske kriterije. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. sirova Cement. visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. poliran Emajl. Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. neutralno bijelo svjetlo (3300 K . zagasit Aluminij. vap. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane.tehničkih materijala 148 . poliran Aluminij. visokopoliran Mjed. uzevši u obzir ekonomičnost. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. crvena. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. visokopoliran Papir. visokopolirana Nikal. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). zagasit Krom. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). polirana Hrastovina.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. bijel Lak sasvim bijel Bakar. zagasit Aluminij. Osim tih kvantitativnih kriterija. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. Ograničenje blještavila 0 . Boja svjetla i reprodukcija boje s. čist. 144 Q). obojen. beton. sirov Opeka. polirana Granit Vapnenac Mramor. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). tamna. svijetla. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K).

3-0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .40 0.3-0. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx. Za uredske se prostorije često.75 0.5 6 . stropa i poda (2). E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.2 0.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0. osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.ffl. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.10 -13 . o .4 0.5 0.55 0.65 0.60 0.1-0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m. 5 . Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 .4 0.90 0. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 . 100 • 3 2 0 .00 0. Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini). 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .75 0.3-0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.45 0.85 0.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 .40 0.65 0. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova.45 0. 2 / 0 .75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.80 0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0.Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima. površina = 100 m2 i refleksiji 0. 7 5 (svjetla refleksija) 6. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.90 1.00 m k P. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 .90 0.75 0.ffl.5/0.4 0. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) . u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W).65 0.85 0.3-0. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .5 0.75 0.1-0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 .2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .75 0. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .3 0.55 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6. .1-0.3 0. 5 / 0 .80 0. ffl^.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja.60 0.2 0.6 0.7/0.2-0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .

papir Foto. razredi. čitaonice Društvene prostorije Restorani. koža Namještaj. koncert. obrt Radionice Elektrotehnika. ugostiteljstvo. sagovi Pribor za sport i igre. prodajni centri Industrija. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. pješačke zone Osvjetljenje vert. kupaonica. dvorane. dječji vrtići Knjižnice. satovi. staze. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . hobi. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. nakit Kozmetika. povrće Riba Robne kuće. hoteli Kazališta. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. voće. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište.

ručno i strojno slaganje. post. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. prešanje.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. podešavanje. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. poliranje stakla. oblikovanje. izrada tapeta 300 Krojenje. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. srednje fina 300 Montaža. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. dekoriranje. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. montažni radovi. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. podrum itd. tiskarski strojevi. valjaonice. litografija. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. čeličane. pletenje. radovi na kamenu i pločama. tkanje Šivanje. mljekare. izrada matrica 500 Ručni tisak. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . prešanje i jetkanje klišeja. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. mješalice ili mlinove Valjanje. prost. keramika. jetkanje. pozlaćivanje. u kojima se roba traži 100 Sklad. prost. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. gruba 200 Montaža. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. raspakiranje Klaonice. sortiranje papira 750 Retuširanje. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. lakiranje.

4-3.9-2.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . u grlu za standardnu žarulju). Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® .93%.5 1. nagrizanje.7-3. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). tamno žut Svila. vrata. sigurnosno staklo. svjetao Celon.75-3. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije.6 1. Lauenförde Gerresheimer Glas AG.80%. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih.f I I I I I . rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. oblaganje.2-5. informacije: Flachglas AG. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor. automobilsko staklo. žut (zamućen) Celon. bijela Svila. STAKLO. plav (zamućen) Celon. izvana matirano Prozirno staklo. bojenje. bijel (zamućen) Celon. obostrano ravnih sjajnih površina.0 10 6-8 6-8 4-6 2. Dodatna obrada: brušenje.8 1. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. Postfach 20. naročito ako su dvostruka i trostruka. Ono je jasno prozirno.0 1. Heyestraße 178. savijanje. prodavaonice.0 Svjetlosno .49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. apsorbiraju oko 35%. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9).75-3.5 .9 2. Prema dr. namještaj. Svilena sjenila u boji. kao obloženo staklo. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. a također i za vanjsku rasvjetu.0 7. jednolike debljine. slabo obojen Pergament.7-2. Prozorska stakla prozirna stakla. reklamu. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. s dobrom reprodukcijom boje.© .3 2-3 2-3 2-3 2.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 . neobojen Pergament. poliran Mramor. pečenje. obojen svjetlo žuto Pergament. bezbojno. Klasa 2: građevno staklo za tvornice. razdjelnih stijena. uz malo smanjenje propusnosti. Viktoriaallee 3 .akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. PROZIRNA. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. kazališta.1-2. natopljen Alabaster Karton. svjetlog opalnog stakla itd. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. sa smicanjem kosih zraka ® s.2-2.2-1. podrumske i tavanske prozore. propuštaju 65 .5 1. Primjena' ostakljenje prozora. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . sve vrste pisma. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi.3-10 3-5 11.0 1. skladišta. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. toniran Pollopas. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom.95% svjetla. matiranje. uobičajena primjena za kinodvorane. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S).6 1. izloga. za stambene i uredske prostorije. staklo za suhe ploče.5 3.9 1. sigurnosno staklo. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1.1 1. ovisno o kakvoći. dvostruke ploče. Auf der Reihe 2. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora). bitno naruši toplinska izolacija. svile. Stakla za dnevnu svjetlost. Svjetlopropusnost je 91 . imaju. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. s bijelom podstavom. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo.1 1. slično dnevnoj svjetlosti.2-13. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. oblikovanju boja. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost.8-3. ornamenata i likovnih prikaza. obojena Pamučna tkanina Resopal.

0 1:10 32 ± 1. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.8 1:10 20 280 500 8.0 1:10 28 ± 1.4 ca. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.5) (8.0 1:10 28 300 500 10. 38 4 4 4 (6) (6) 2.0 ±2.0 ±2.0 ±2.5) 1.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3. duljina stranice Min. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.1 3.0 ± 1.0 50 300 500 10.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 40 300 500 10.0 1:10 24 300 500 10. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3. ±2.0 1:10 30 300 500 12. lijevano staklo.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 1:10 20 245 300 6.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 . U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.4 1:6 18 141 240 3. spregnuto staklo s međuslojem).0 1:10 26 300 500 12.4 1:6 20 ± 1. zrcalno staklo.75 kN/m 2 odn.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0.9 5 5 5 (8. 30 Tolerancija deblj. dimenzije Odnos stranica Max .0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.5 20 185 300 3. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.0 60 3.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel. akustično izolacijsko staklo.0 1:10 34 300 500 10.0 25 185 500 3.4 1:6 16 141 240 3.0 ±2.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.0 ±2.4 ca.4 ca.0 3. ovisno o izvedbi. 30 5 5 5 (6) (6) 2. Višestruko izolacijsko staklo pruža.4 ca.0 1:10 22 ± 1. lemljeno izolacijsko staklo © B.0 1:10 32 300 500 10.0 1:10 22 280 500 8. staklo za zaštitu od sunca.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .0 1:10 24 300 500 8.0 1:10 36 ± 1.5) 1.5) (8.4 1:10 18 245 300 6.

6 1.34 0. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.25 0.32 0.40 1.4 1. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima.92 1. odnose se na SZR širine 12 mm.38 0.54 1.50 1. Primjer: auresin (= modro) 40/26. Što je njegova vrijednost manja. standardno višenamjensko staklo ne postoji.37 0. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.30 0.59 0.32 0. osoba i okoliša. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja. takvo staklo s vrijednostima k 1. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja .5 1. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.45 0.primjer 154 .15 1.37 0. zaštita od topline. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.30 0.3 1. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.64 0. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi. • gu(%) 0 _.2 2. spregnutim sigurnosnim staklom. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.16 1.4 1. IZOLACIJSKO STAKLO .08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = .4 1.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g).4 1.38 0.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo . Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.56 1. požara.50 0. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo.6 1.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.9 1.5 3. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1. zaštita objekata.85 1.38 1. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.68 1.49 | 0. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.4 1.30 0. zvuka.6 1.4 1. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra. Osim dobrih svojstava solarne izolacije. S = T L /g.4 1. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.44 0. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac. DIN 67507 u postocima. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.43 1. Reprodukcija boja označava se indeksom "R".4 1.45 0.23 0.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije.30 1. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.5 1.53 1. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima.3 1.5 1.. Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom. oklopnim izolacijskim staklom.4 1.37 0.00 1.48 1.36 0. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.54 1. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.14 1.09 1.83 1. manji je gubitak topline. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča.67 1. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k. sivo ili umbralno. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).2 % 43 W/m*K 0.31 1.49 0.4 1.09 1.vrijedn. estetika u oblikovanju.5 1.25 0. Navedene vrijednosti k.5 1. DIN 67507.55 0. ovisno o tipu.53 | 260x500 1.26 0. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.34 1.40 0. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.45 0. DIN 52619. 0/ 0//0 I 1. ipak. jednostrukim sigurnosnim staklom. DIN 67507. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena. Sunca.4 2.

0 1:10 1. dijelovi robnih kuća. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float .0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. Žilavo elastična folija otežava probijanje. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 .0 9/10/4 I so 23. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. Kod jednoslojnih A-tipova max. robne kuće. Max. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. klinike C 3 SA Draguljarnice.0 225x400 9.0 225X40C 6. Max.75 225x300 6. neznatno se smanjuje.0 225/400 6. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla.folijom.odnos Dodat. Naknadna obrada "ESG" nije moguća. muzeji.75 225x30C 6. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. škola i dječjih vrtića. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11.0 225x400 9. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju.0 225/400 6.parapetna stakla DIN 18516 dio 4.ograde. dimenzije cm Max. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka.0 225x400 9. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Osim što osigurava od provale.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max. računski centri C 2 SA Galerije. Klasa Sastav otpornosti Deb. psih. Suprotno float . Područje u cijelosti ostakljene fasade . antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9. ostakljenje otporno protiv eksplozije .staklu. Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB . povr. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. ljekarnice. Prozirnost.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6.75 225x30d 6. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. najčešće tupih rubova.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. vrata i razdjelne stijene. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta.Težins Max.C. Prednapon se postiže termičkom obradom. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9.B3.0 11/10/4 Iso 25. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje.5/10/4 Isc 24.odnos šina str.slovne oznake A . te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K).0 225x400 9. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. . 6 1:10 1 6 jati.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. djelomično i obavezna primjena.B .0 225x300 6. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala).popravne ustanove. npr. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. ovisno o debljini. okretanjem elemenata . Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max.0 A3 Jednoslojno 10. na vanjsko staklo.Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max.0 225x400 6. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . Napada se obično izvana.0 Gore navedene max. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu. od "ESG" nastaju mali komadići.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu.slovna oznaka D. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj . DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada.0 10/10/4 I so 24. energet. povr. koja je za staklo uobičajena. VSG je staklo koje veže krhotine. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.5 9.0 1:10 1.. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB .

79 0.0 1. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.9 2. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3. robne kuće.00 225x300 6.75 225/300 6.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 . g .0 1:10 0.0 77 95 62 50 6.00 225x300 6.30 6.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS .60 3.0 3.74 47/36 G l 36 40 3.0 Max. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt. navedena za neki tip stakla. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4. psihijatrijske klinike Draguljarnice.50 5.0 1. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis.9 2.75 6. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče.20 3. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. prema tipu. računski centri Galerije. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći. površina m2 1. g . Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.0 75 95 60 53 6. DIN 52290.0 1.. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max.00 4. dijelovi robnih kuća. krznarije. antikvarijati. ljekarnice.75 225/300 6. energet.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1.5 Iso Jednoslojno 32.83 0. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . jednost nost plinom reproduk.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.20 3.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.0 78 Opć. povr- Max.75 225/300 6.20 3.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6. muzeji.86 0.75 6.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte.jednost čna izolacija R w ispunj.0 72 93 54 55 6.0 1. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.10 0.62 Oklopno staklo . kazneno . odnos stranici Shading koef. jednoslojna izvedba 600 kg.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile. duljina Max. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.75 5. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.0 1. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.90 4. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla.0 4.6* 0.75 6.00 6.popravne inst.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32.00 225x300 6.vri. ovisi o okolnostima.20 Max. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.00 6. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5.00 6.9 3. svjetla cija boje.5/10/32.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb.74 50/40 Gl- 40 50 3. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.70 5.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.0 1.A^ustireproduk. svjetla plinom W/m 2 K % 3.Akusti- Max. sloma i proboja metkom.5/10/32.0 1:10 0. -> @ Što je razlika veća.0 1:10 0. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). površina Max.jednost čka cija boje.0 4. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.0 4.20 3.0 4. i sigurnosna obilježja protiv probijanja.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.00 225x300 6. najčešće je veći i učinak izolacije.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3. površina m2 6.75 6.vri.75 225/300 6.50 3. duljina povrstranica šina Shading Max.0 78 97 64 47 6.86 0.0 - - C4 45/30 G GH 9. dimenzija Max. Klasa otpornosti protiv eksplozije. Max.

1082. 1082. bronca. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. ESG. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. To je moguće samo ako je struktura plitka.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro . 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074.3 ±0. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. Nude se standardne i posebne dimenzije.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. kovano Sirovo sstaklo. staklo s parom mreža^ Arm. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . 504. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. cm 150x210 A « » 3ijela. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . sirovo staklo bijelo.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus.( f ) . zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. segmentna ili kružna vrata. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. Ostale mogućnosti: klizna vrata. činčila. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti.njemačko k . siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. od bočnih dijelova i nadsvjetla.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. VSG. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max.staklo. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1. staklo bijelo ili obojeno. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. d v o . 552. armirano staklo bijelo ili obojeno. žuta. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta.niemačko Staro . armiran 5 9 7 Arm. harmonika-vrata. 5 2 0 O r n a m e n t 521. sivo.2 ±0. Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. Prema statičkim zahtjevima. To staklo nije jasno prozirno. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max.3 ±0. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. mogu biti potrebna i ukrućenja.5 ±0.5 Sjajno. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata .

4102-3. bez obloge.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. rasvjetne trake. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.r-4—1 i 5 c a i Ili.2 W/m 2 K. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3. L profil 7 . prozorska klupčica 6 .profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. tvrdi spužvasti materijal 3.5 cm Formule za određivanje min.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .0 cm 135.000 42 512 504 10 2. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.5 <1.5 m 2 .profil 7-Metalni L-profil 8. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. svijetle razdjelne stijene.0 Optereć. b a a c STAKLO DIN 4242.8 cm m s 6 5 c m min.0 cm 24.Klizna reška 2.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2.Sidro ili čep Ugradba s jednostr.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. difuzni i matirani.Metalni držač.0 cm 65. npr.5 c m b a A b A = n. polumjer 19.0 cm od 2.5 <6. dobra svjetlopropusnost (do 82%).0 cm 105. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama.u vapnenom mortu k = 2.0 cm 370. b + n2 a | n.0 cm 180.Dilatarijska reška.3 cm c = 1. polumjer Širina reške 24. unutar.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1. polumjer 11. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8.0 cm c = 1. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. prozorska klupčica 6. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi.0 cm 95. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1. To su npr.0 cm 295. balkonske ograde i terasne stijenke. prozori.0 cm 105 c m min.0 128 Ugradba s U .8 cm 135 cm min.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.Metalni U . vjetra kN/m2 <0. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1.5 cm H =A+ c + d d = 6.0 2. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja. 1055. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1.9 W/m 2 K .8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .9 16 10 300 x 300x100 7. npr.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.8 3. npr.5 cm 200. povišene čvrstoće protiv udara.0 1.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova . •0.0 cm 215.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1. s oblogom izvana ili iznutra.5 cm 19. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane). bijelo ili u boji.3 2. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242.

90 7.85 1.85 4.75 3.65 4.75 3. .55 5.30 2.25 2. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .« . Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.25 3. iznad ter r .85 4.75 2. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.05 2.45 2.35 3.40 4.45 3.85 1.05 1.20 2.85 3.95 1.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.95 5. Posebni tipovi: profilit-bronca.90 4.8 W/m 2 K SP k = 2.75 100 m L* 2. gdje su stakla izložena udarcima. proizvedeno kao U .10 2.20 1.15 3.45 3.75 3.60 5. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.10 4. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.oblika e) Savijanje U .profil. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .00 do 20 m L* 2.20 2. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo . 112-464 D = jednoslojno.55 3.65 2.8 W/m 2 K. Amethyst. 5 Vis.95 2.65 4.75 do 20 m L* 2.55 L_ V do 100 m L* 2.75 2. 202-382 159 . 2 5 .65 2.60 5.45 4.00 do 100 m L* 2.65 4.50 2.65 do 100 m L* 1. postiže vrijednost k = 1.5 (2) Zatvorena zgrada (0.65 1. Nema blještavila u prostorijama.55 4.60 do 20 m L* 2.10 2.70 3. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1.95 2.6 W/m2 K NP k = 2.00 do 8 m L* 4.95 4.90 3. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .20 1.40 4. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.10 3.95 2.80 3.15 fL J ^"j65(85) 2.60 2.( 1 . 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .35 3. dulj.45 5.90 2.90 2.75 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja.65 6.75 1.55 do 8 m L* 4.50 2.15 4. rebra izvana ( n m B = jednoslojno. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij.75 1. Cascade.10 1.60 2.95 6. dulj. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.55 2.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.00 1.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.40 2. presvučeno slojem metalnog oksida.90 6.35 do 20 m L* 1.10 1.25 4.80 2. Prozirno je.5 [i 2 .25 do 8 m L* 3.05 II do 20 m L* 3. Topas.10 2. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .50 1.oblika ili slično. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.45 1.95 2.05 3. 308-488 E-l = dvoslojno.8 1.20 3.35 2.30 3.40 4.20 5. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.35 2.15 1.60 4.15 2.45 5.40 j do 100 m L3. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.95 3.75 5.95 3.10 2.( 1 .7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .20 do 100 rn L* 1.25 2.50 2.65 3.70 1.45 3.35 2. 146-506 i T T .35 4.50 3.7"."jantar" I P .70 3.40 3.65 2.65 3. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.90 4.5. Za ostakljenje sportskih prostorija.40 do 8 m L" 2.45 3.95 3.30 I do 20 m L* 2.80 2.95 1. .6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 . dulj.35 1.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.25 III do 20 m L* 3.70 3.55 5..25 2.85 5.65 1.50 2. dulj.50 3.15 4.i m A = jednoslojno.65 2.60 1.45 3. Gornji rub otv. dulj.15 2.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.00 6.

5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 .4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm.11 dB 4 4 0 .kombinacija u sklopu izolacijskog stakla.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 .5 m 6. znanstvene radne prostorije. po staklenom polju min. G180 F30. F90.39 dB 3 0 .staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. gostionice.5 m 6. T60.STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. složena specijalna ESG .0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja.50 dB (A) 30 .55 dB (A) 50 . visina elementa Max.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed. Obratiti pažnju na DIN 4109. kazalište.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom. F180 T30. širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. T180 Klasa vatrootpornosti .Om F 60 4. Prema DIN-u 4102.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI .50 dB (A) 4 5 . sazidati s U . konferencijske dvorane i predavaonice. ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. prodavaonice. akustična izolacija u visokogradnji. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. T120.4 9 dB .3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 .5 m 2 3.4 m 2 3. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi.12 dB . npr. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije. Za svako "G .0 m 2 3. G90. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. prednapeto borosilikatno staklo. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade. akust.4 m 2 3. ->(T) G . od zračnog zvuka L S M . U slučaju požara float . kino Studio z a tonska snimanja 4 5 .. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije.0 m 3 4 35 .4 0 dB (A) 20 .profilom i bez njega.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. sobe u hotelima. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. čekaonice. G60.34dB 2 5 .5 m 6. F60. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max.4 0 dB (A) 4 0 .Om 3.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. liječničke ordinacije i operacijske dvorane. Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210. G120. mirni pojedinačni uredi. najviše do G60/G90. F120. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 .25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 .8m jednoslojno G 120 2.5 m 6. zašt. knjižnice. T90.Om 1. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima.50 dB (A) danju noću 30 . bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova.G" Takozvana G . Pyran.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.4 5 dB (A) 4 0 . otprema Opera. G30 = 30 minuta).10 dB 7dB Ocijenj vel. crkve.5 m 6.2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe .5 m2 1 1 1. sa što manjim prozorima.8m dvoslojno G 90 9.

6. tvrdi pjenasti materijali. Petra u Rimu (1585. granulirani .5. Dvostruke ploče s rebrima. elektroinstalacija i pribor. pletiva. folije. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. 3. Gradiva. 3. oplate i pribor. 2. 2. Dvostruke ploče s rebrima. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. GF . 4.00 m. kod svjetionika). 2. stak.6.6. O. dakle zapaljivi.2. 3.3.2. 1. moguće i veće duljine. građevinske ploče i trake. primjene: 2. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski.4. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo).) 2600 kg/m A Sendvič . brtveni materijali. svjetlopropusno -> ( 3 ) .3.2. stak.2. Crkva sv. OsannstrafJe 37.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f.5.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom). rasvjetna tijela. 3.4. pneumatske i šatoraste konstrukcije. strop. brtvene trake. krov i pribor. 1. poluproizvodi. mala im je težina.> © . prozori.5 m. armature i ostale primjese. grijanje. Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. Pomoćna sredstva. 2.5.7 kuće od sintetičnog materijala. ukočenom drvu -> (3) itd. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. 4.60 m.. Konstrukcijska primjena. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. niska im je toplinska vodljivost. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. vlak. 3. 4. 1. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m).laki beton).2. vrata. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. Industrijska dorada kemijskim dodacima. K .0 m.(§). za vertikalno ostakljenje 3. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo). kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale.3. 2. širina 1200 mm. 1. bazeni. rasvjetna instalacija. ne traže održavanje. snijega i vjetra. Komercijalni oblici ( T ) . unutarnji zid. dijelovi okova.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. pričvrsni elementi. stubišta. 40 mm. 6. netkani tekstili. 1. a neki klase B3 (lako zapaljivo). sanitarni objekti.1. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič .1 krovovi i krovne konstrukcije. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. 4. s oznakama. 5. 2. duljine 1. 1. vanjski zid. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). ostali sitni dijelovi. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972.65 kg/m 161 . 4. punilima.1.7 cijevi. ljepila.8. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila.6. lako se obrađuju.5 m. Plošno (ljuska) 3. 5. 2. Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m).ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1.5. kamini. prostorne ćelije. doprozornici i pribor. kapije i pribor.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. 1. trake i ploče od mekog pjenastog materijala.2.1. silosi. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . Elementi građevine.7. sitni dijelovi i d r : 3. 16 mm. građevne materijale i predgotovljene elemente. dr.1 sanitarni dijelovi. 3. namještaj i pribor. 5. ventilacijski pribor (bez cijevi). 6. PUR integralna pjena. lako se oblikuju i mijenjaju oblik.4.30 m. 2. elastomere (trajno elastični).) 1. Oprema. propisima i smjernicama. crijeva i pribor.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). arm.obložni materijali za sportske površine. ležaji (oslonci). 6. tornjevi. 2. svijetli krovovi.5. obojeni su. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla.4. 6. 6. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>.1. veziva za žbuke i dr. visoko su otporni na svjetlo. 4.4. podne obloge. Kućna tehnika.6.UP (do 40 m). pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . 6. 1. u prahu. armature i sanitarni pribor. pneumatske membrane (0 do 74 m) .3. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. 6. posude. može biti i folija na čeliku. spremnici za gorivo. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. uređenje. 3. trake.3. 2. profili (bez prozora). 3. duljina za ostakljenje krova 2. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji.5 m.

ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak.5°. rujna. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja .5° niži nego pri ekvinociju. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama.5°. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. Kut azimuta -a. 21. duga itd. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača.5° = 15.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. prosinca za 23. rujna Ekvinocij Godišnja doba . Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. između ultraljubičastog i infracrvenog. Sunčeva deklinacija + 23.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 .valovi 10 Infracrveno 1013.00 sati (a s = 180°) za 23. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). Položaj je Sunca u podne 21. nasuprot tome je položaj Sunca 21. 180° = jug. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). 21. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. tj. za nastanak dnevnog svjetP la.5°. lipnja. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10". ožujka i 23.5 = 62.5° Ekvinocij 23.5). dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) .5°.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. Sunčeva deklinacija 0°. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). Svjetlost. tako su npr. valna dužina. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. Nagib Zemljine osi od 23. 90° = istok. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. Sunčeva deklinacija -23. rujna u 12. dakle u 12.5°. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. 0° = sjever. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. koji oko može osjetiti. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . većega udjela crvenog svjetla.5° viši nego 21. Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije).Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12. ožujka 23. ožujka i 23. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. neovisno o različitim nebeskim prilikama. npr.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. dakle 39° +23. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. (4) Visinski kut -ys 162 . ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . a 21. dakle 39°-23.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. Astronomske osnove: Sunce. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. ožujka i 23.

treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. 15° istočne dužine). 21. Da bi se odredio položaj Sunca. sjevernu i južnu Njemačku. Aachen. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). 8° 39' ID.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE . Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. Primjerice u Kasselu 23. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . zalazak Sunca u 18. npr.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ.00 sati-» Q] 163 . Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. npr. a zalazi istoga dana u 18. y s = 39° u 12. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . rujna Sunce izlazi u 6. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. izlazak Sunca u 6. 9. u mjesecu). Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. u 12. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata.00 sati i a s = 270°.9. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca.. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut).00 sati. odn.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°.00 sati pri a s = 90° (istok). Koln. 3.00 sati. za 51° SŠ. Položaj Sunca. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). 23.

a isto tako i zenitno zasjenjenje. podlažu za određivanje svjetla. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. topline itd. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. svaki se utjecaj na okolinu.DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. svjetlo. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. za urbanizam. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . toplinu. dobu dana i godišnjem dobu. ovisno o zadatku. treba prikazati za 21. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. zasjenjivanje. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se.00 sati. visinskom kutu. ožujka u 16. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. stručni odsjek arhitektura 164 . kompasa. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. dobu dana i godišnjem dobu. postoje sljedeća pomagala: .horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu..istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. . Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. 51° sjeverne širine. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. zračenja. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. 163 © + ( § ) . Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. zrake. ovisno o orijentaciji zgrade. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda.panoramska maska: Za sjevernu. . U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s.

ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. usporedi 1 I Jt 0 O. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla). za nas tipičnom.78 do 3. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja.5 pm u području vidljive svjetlosti).0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. oblačno.2 do 3. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 .0 6 0 0 .400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°).38 jam. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare.38 do 0. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima.30% S 000 20000 80100% refleksije.5 3. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla.S ® « 2. kao i zbog vodene pare. stanja neba itd. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište.800 2 0 0 . trajanje osunčanja. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake.0 (im. djelomično oblačno itd. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama.200 W/m 2 .0 2. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. tj. npr.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj.). prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. Tijekom većega dijela godine.78 pm (maksimum je pri 0.2 do 0. tmurno. Podaci prikazuju samo makroklimu. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. vidjeti sliku (§). na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. refleksija i apsorpcija zračenja. rasipanje. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . kao npr. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. O.

Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. može se dobiti kao energetska veličina. u vatsatima/m2 dnevno. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. ) . lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s. ur.zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . . U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © .» ® Obrnuto. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora.kolovoz. pomoću kolektora. od susjednih zgrada.. ® prikazuje ". dio 2.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline..primj. npr. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni.DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx).* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . / / Y* 0 i" 1 .) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . X \ \ \ A / \ ' / . Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH." pri vedrom nebu. U DIN-u 5034. navodi se globalno zračenje za oblačno.. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. -> Q Q 166 . 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje. . Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije.. .) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr.. U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja. vedro i "srednje" nebo. ventilacija itd. mjesečno ili godišnje. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). .. izraženo u W/m2ili npr.horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. topla voda. unutarnji termoakumulacijski zidovi. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba. solarnih ćelija .* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. koje treba odrediti za lokalno korištenje.

14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. lođe Markize. okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada .4 0..7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. grijanje zrakom i toplom vodom) .svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja. pomične lamele.4-0.25 a za lake 0 . ventilirane odozgo ili sa strane Markize.) . Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) .dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 .8 Trost.0 . 1 2 . y A Proizvodnja topline. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) .svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. šljunak ispred zgrade . "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini. ovisno o razlici temperature. staklon 0. ventilirane straga Žaluzine.25 0. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost.0 Ostakljenje 9 Dvost. reguliranje i raspodjelu u zgradi. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno).7 0. specifičnosti materijala i oblik zgrade. pretvaranja i predaju topline. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108.event. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. Što je razlika temperature zida i okoline veća.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline.svijetla do srednja obloga poda . 4.(drveće. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine.0. Tok topline stvara se razlikom temperature. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. 3.17 0.14 .svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom. u 2. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. gradivom. ta se solarna energija pretvara u toplinsku. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. biljke .12 0. folije Žaluzine 0. a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. 1 7 . Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno". fizikalne zakonitosti. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično.fleksibilni sustav grijanja (komb. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © .» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje.event. npr. ostakljenje prozir. općenito 0.principi (3) QQ Kolektor © z 1.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. tab. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi . ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline .poprečna ventilacija otklopnim krilom . Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) . U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. rolete. 1. dio 2. istak oko 90 cm . U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo.> @ . jednostavna mehan. pri čemu se oblikom zgrade. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2. akumulira i neposredno predaje zgradi. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi . konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku.6 0.trajanje osunčanja Toplotna kaskada . staklom 0. grilje.3 0.20..zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). ostakljenje prozir. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. Materijal zrači u svim smjerovima. solarno izolacijsko) 0. Tako zagrijani zrak diže se uvis. predaje se više topline. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . grmlje itd.25 0.5 Preporučene max. 2.

fr. Međutim. Lip. Z a sada o tome nema daljnjih podataka. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.2 % u rad. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva.za prozore na dvjema stranama. prostorijama . Ožu.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 .jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a . Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea).0% 7. prostorijama: ref. D m i n .> © . a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut.0% 14% 2.zasjenjivanje.DH . Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0. u rad.» @>. Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev.0% 5. . i jednolikost). ako je D = 1%.faktor unutarnje refleksije . D = (Ei : Ea) x 100%. Referentna površina i irdr. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo.DR .85 m iznad kote poda.175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: . Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni.DV .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 .faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 . (Ei = D x Ea/100%). Tra.. 75. točka sredina prostorije . Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . točka u najudaljenijem dijelu prostorije . širine ovisno o dobu dana i godine -» . Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. difuzno zračenje).Factor). Velj. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin .1. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. Stu. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama).Faktori redukcije: i .0% 10. npr. npr. 168 . prostorijama: ref. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima.» @>. Lis. 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle.zasljepljivanje . u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. . a u prostoriji 500 lx daje D = 10%.prljavština na ostakljenju k3 .faktor izgrađenosti . Ovdje znači: . Srp. Danje svjetlo Sij. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). Kol Ruj. pri (Dm) min .> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7. Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut. Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba.faktor osvijetljenosti neba .> (33) D m i n . jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx).jednoličnost . koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight .upadni kut danjega svjetla. Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. Svi.1 % u stamb.4 % .0% Jačina vanj. Pro.

razmake zgrada. Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem.1 • A / m 2 i 0.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 .20 m h8 £ 0.50 m t i 6.2) .30 m hB ž 0.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.9 za sredinu stambene prostorije.75 3.55 • b ^ 0.69 5.35 m 5m | 7m 2.50 m 1.75 3.85 2. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti. pod = 0. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije.3 m t S 1.90 m bF * 0.5 m u bolnicama) 1.75 3. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .18 - DIN 5034.50 m 1. vizualna povezanost Položaj.7.0 (0. prljavština k2 = 0.90 m b F i 0. dubina (t) = 6 m.25m i © . i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.85 3.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.85-1.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0. treba. .hp := 1.83 5.75 3.D% = 0. strop = 0. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: . veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.2 .75. .širina prozora = 0. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.75 3. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.55 x širina prostorije.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1.85 2. među ostalim. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .oblačno nebo.6. 5 0 m c .85 2.refleksija: zid = 0. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0. kao z a stambene prostorije.0 m T ^ Kl) hFž 1.1.07 - m 2. . ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.gubici svjetlosti: staklo = 0. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3. .85 2.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.85 2. paziti na upad svjetla. veličina prozora.95 .0.25 m 2 t> 5 m F .75 3. ako je: h s 2.75 3.85 4.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2.1. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada.75 3.75.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.16 A b F • h F / m 2 ^ 0. . prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 . To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.5 m 2 e F = 0.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . ®. npr. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.85 3.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0.DANJE SVJETLO Svjetlost.07 2.50 m.46 6.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.3 • A F . konstrukcijski elementi k1 = 0.

1 bis 0.1-0. 6 Drv.05-0. kriteriji kakvoće TL . Svjetle Op.15-0.uravnotežena raspodjela danjega svjetla.5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti.66 Zelena Plava Vrlo fino 5. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.4 0. elementi konstrukcije). Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§). Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade.3-0.4-0. .4 0.3 0.0 .15-0. 1 0 % je na južno strani previše.00 Smeđa Fino 10.1-0.15-0. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: . . .1-0. prijelaz iz interijera u eksterijer. od pij.zaštita od bliještanja .1-0. i va[ 0 .rasporedom prozora. .15-0.površine bez sjaja.izvana. Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.6 0. ovisno o vrsti aktivnosti. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6. pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . tj. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . stupnjevi refleksije.1 Nap.15 0. 5 .višeslojne odnosno stupnjevane fasade.» ©. opeka Žuta opeka 0.2 0.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen.ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.25-0.. . .25-0.5 Bijela (sred. -> © .0 .zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred. Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema. Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: .usmjerenje svjetla zaslonima.zaštita od sunca.( .2-0.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0.00! 0. 7 5 Siva Cma 0. 2 5 . . na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući . 6 5 Ziđe Crv.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .* Q0 170 .25 0.4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . 7 .iznutra.ne smije biti neposrednog bliještanja. 0 . . površini Tamne Srednje Svjetle 0. .45 Jačina osvijetljenosti. roštiljima ili si. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su.zaštita od sunca . višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba. .dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB).svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©. .stupnjevi refleksije (vrlo visoki).55 0.33 2. Sažetak. fino Danje svjetlo D°/c 1.5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.. Stupnjevani.0 .

. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. München Dvorana umjetnosti. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla.preusmjeri posebno difuzno zračenje. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. Eventualno TEB na prečki. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. Pogled. odn. Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. da se to svjetlo posredno koristi. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. . Osnove . staklene opeke. Dànska Bauhausarchiv. sljedeći sustavi -> @ : .staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. muzeji) -> Qp 171 . usmjeravanja svjetla. Zrcalne. .» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 .rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri. među ostalim.a DANJE SVJETLO .preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> . Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. . Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije.priguši gustoća zenitnog svjetla. ploče prizama su zrcala. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. Pogled u eksterijer je očuvan. Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke. zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla .izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. Paul-de-Vence Uffizi. © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). . . . Carolina. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. Solarna stakla. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ .izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. iskoristi sunčana energija zimi. S.

proporcije prostorije . . Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. To se može izvesti na temelju crteža ili modela. to je pri "nadsvjetlu" drugačije.tehnički.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m .5 puta veći od otvora na krovu. Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). širini i visini. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. po mogućnosti pastelnih boja. tj. jačine osvijetljenosti.nadsvjetlo .kartoni ili papiri različitih. mora bočni prozor biti 5. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: .faktori redukcije. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla.kriteriji kakvoće danje svjetlo . mjerno . o duljini. koloristične efekte. grafički. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont).transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. na tokove danjega svjetla. folija ili si. prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. Ei = 200 lx). Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. DV. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). dimenzije prostorija itd. analitički. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. translucentnim stropom.gustoća zenitnog svjetla . Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. Treba li na referentnoj ravnini (0. kompjutorski. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije.3000 lx. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . svijetlim. . matiranim.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx).-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima.

npr. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke .na kvocijent danjeg svjetla. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn. Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3.ke .3 1. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom.5 10- 50- SI 0. Preporučuje se stoga filigranska. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max . Uz to je navedena potrebna kF.faktor). 0. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 . © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja.5 do 1:2. k3 = difuzna svjetlost.7 Razmak nadsvjetla. jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. pri navedenim odnosima.7 2.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 .5.5 1. Suprotno tome. mora se udio površine prozora znatno povećati. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. dakle pri odnosu ~ 1:1. mora se za isti zahtjev. odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h).4 1.8 3 10 0.faktor). Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. nego na D min . Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1. k1 = konstrukcijski elementi. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. II -» © prikazana je. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. -» © .0 2.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje.4 1. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . Suprotno tome.1 1. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1.25 " S i 10 1- 5 0 0. do odnosa 1:1.faktor) . vidjeti s.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo .> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF .0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. U . Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). Preporuka | Nastojati ^ 1. usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0. k2 = prljavština na staklu.6 1.8 2.2 1.85 m iznad poda). Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora.3 S i S i 0-. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu.

natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti. Gunnar Birkets je. .tehnički odvojiti .osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju. .držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo. Zenit b) Nagib 60° (konkavni. usmjerivanje svjetla. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. konveksni) Šed otvori (konkavni. . bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja). za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. tj.ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu.difuzna i neposredna sunčana svjetlost .. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje).omogućiti pogled van.Dm .izbjegavati bliještanje. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti.izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . ali i pod umjetnim suncem.nadsvjetlo @ @ usporedi @ . bolje je plastično zasjenjenje. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . . b) Svod (npr. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. .» © + © .voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla . Međutim.pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. . termičko opterećenje itd. o geografskom položaju lokacije. Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . Projektni parametri . Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.

Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit. a od 21.Salzburg .Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. rujna) ekvinocija 175 . Stuttgart 35%). Za mjesta istočno od 15.svibnja do 21. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21.Stargard . lipnja) Najdulji dan u godini 51. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%. treba 3. Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena.Bornholm . tj. najtopliji dan nije 21. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja.5° sjeverne širine (Dortmund . (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca.2 .SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena.> s . a najhladniji dan nije 21. B. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg .Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). sa 55° sjeverne širine (Flensburg . U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. nacrtan na prozirnom papiru. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati.5° S Šir. Fisheru i W.München .Göttingen . Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. srpnja približno jednako traje. daju državni meteorološki uredi. 16 do 163/4 sati. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu.Königsberg). studenoga do 21.Militsch). Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.5° odbiti.Halle .5°. Za najsjeverniji dio.

Halle) ' ' 2 1 . Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j .SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij. © Zimski solsticij. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. prenesen na pogled. On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. ožujka i 2 3 rujna . Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. lipnja Ljetni solsticij 21. najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . prosinca). daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. 2 1 . što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini.

00 1.20 x 1.25 1.50 2.01-4. bez pomoćne konstrukcije.00 x 2.00x2.00 x 2.40 1.20 1.50 x 1.00 1.70 x 2.70 3. potrebni su otvori za odvođenje dima.00 1.80 1.20 x 1. 220. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.00 x 1. 100.50 B x x x x x 60 90 1.50 x 2.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 . a u posebnoj izvedbi 7.20 2.20 x 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.00 2.00- .50 4.80 x 1.50x1.00-4. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.50 1.40 B 1.60 1.80x2.01-5.50 x 1.50 190 m m Element Šed .50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.50 1.25x2.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1.80 x 1. 9 0 .80 1.50 m.50 1 40 mm 1 70 mm 5.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.00 1.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 .80 1. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.50x2.50 60x60 60 x 90 90x90 1.40 2.uz vjetar.50 x 1. odvodna površina treba biti aerodinamična.50 : \ A 1. x x x x x 2. dvorana.30 2. onda je orijentacija niz vjetar .20 1.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM. kosi šed 90°-šed.30 75x1.00 x 2.30 60 90 1. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.80 1.50 50 x 1. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.50 1. Ti su otvori različitih veličina do 5.00 X 1.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija.NADSVJETLA z S postoljem. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.20 x 2.20x2. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje. elementi za osvjetljenje.51-7.50 H 5.20 2.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 . 5 0 .50 x 3.80 2. na raspolaganju su: kupole.50 1. stubišta itd.20 1.00 1.00 4.0 (5) Svjetlosna traka. 180. kad ima više od 4 cjelovite etaže.00 1.51-6.00 x 1.50 1.45 x 2.6.20 2.61-4.25x2.80 2.08 72 x 2.20 X 1. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko . kasete.00 5 0 x 1.00 x 3.00 1. 1 2 0 .00 2.50 1.00 1.70 2. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. 1 5 0 .50 1.20 2. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2. učinak je 150 . kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.00x2.40 1.80 1. Za stubišta.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.00 1.5.40 1.50 m. te za odvođenje dima iz tih prostora.

Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. nagiba a 30°. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više.» © . Nagib krovne plohe je poznat. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0. Kod radnih prostorija viših od 3.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom.8 m 2 prozora.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) . ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 . b Potrebna veličina prozora za kuhinje. uz isti efekt osvjetljenja prostorije .ali nedostaje pogled na okolicu. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. d Kut upada svjetlosti.najmanja visina ostakljene površine 1. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. upadni kut svjetla 18° . uokvirenih bogatim razigranim dekorom. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da.14 = 2.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0.5 R. tj. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora.3AxB-> ©.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0.

a ^ i u sobu.* ( § ) - © © H ^ .75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE . elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice. lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ.

rujna (ekvinocij). Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. © Rebrenice iznutra. u podne a 1 = 50°. 1.® . u podne a 1 = 40°. 21. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 .SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. a = 27°. min. markiza 28%. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . alum.10 15° 2. u podne a 1 = 63°. ožujka i 21. srpnja.(8) 21.> © . Rolete. a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca.60 3 . Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . zaštita od sunca i bliještanja to § 2. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%).i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. a = 40°. sunce dopire iza stakla. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. lipnja (ljetni solsticij). lima (10) drveta. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. aluminij.vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . svibnja i 31. smanjiti ulazno zračenje topline. markize i markizolete postavljaju se po želji.5 Venecijaner Brise soleil. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla.

5 62. preporučljive za prozorske trake | Veličine. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za podrumske prozore s Veličine.5 62.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 .PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62.

28 2-3 0. a blaže nagnuti dulje prozore. 134cm .20 Veličina prozora Vel. (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. Strmi krovovi zahtijevaju kraće. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe.66 9 0. ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1. Bogati.© . široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova.74cm.55 5-7 0.93 11 1. .» © .vrata Otklopni prozor s metal. dodat.klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor.00 -1.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. 94cm 114cm . prozor . Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 .21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. .44 4-5 3. otklopno .12 13 m 2 1.36 3-4 3. 54cm "|B4cm | . prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0.

D i prema vrsti okvira ->@E .2 2. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A .0 2.6 > kR > 2.5 2.5 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne.2 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .d).2 3.3 3.3 2.0 2.9 3.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.4 1. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.6 3.1 2.2 3.8 2.4 4.6 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore . nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .H.7 2.3 2.4 3.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2. okvir (kF) 183 .7 3.2 3. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).1 2.1 | 2.6 1. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.0 2.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .0") 3. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.8 2.0 2.8 1.1 W/m2K.2 2. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.4 2.6") 4.2 2.1 10 1.1 Grupa 2.4 3.8 3.3 3.8 2.otklopne i otklopne prozore.2 5.1") 3. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.7 2.3 2.0 W/(m2 K) dokazan atestima.4 3.9 2.7 11 3. okretno . sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.5 1.8 W/(m2 K) dokazan atestima.2 3.2 3.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.9 2.1 2.PROZORI DIN 68121.9 2.2 2.7") 3. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.8") 3.vrata uklj. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.6 2.4 2.9 2.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

jer se samo tako postiže kontinuitet ograde . Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana.00 2. 1.00 2. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. stube. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S .5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 .> © . treba ih izbjegavati ako je moguće. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° .40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava.20-1.00 2. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište.> © . Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja. i 2. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26. Posebni oblici stubišta .2.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1.00 2. stube.

9.20-3.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M . 0 . uređaje itd. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina. nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. A k o je > 8 . 0 . 0 .8. ' • <10.0 6 .. silose.0 < 3.> © .0 4 .0 7 . TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1.0 9.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " . m j e r e .10 v . strojeve. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti.10 I 1.0 19. L.@ + Ljestve za uspinjanje.0 8 . potrebne su za uspon na krovove. 0 . Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.5.0-11. 0 . dimnjake.0-20.7.0 2.4. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799. 2 0 svij. <10.0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10.0-10. 0 .20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 . Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni . 9 0 x 1 .© Promjer koša 0.l S4-I <10. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) . Klizni prozor. 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . spremnike.70 m.0 5 . 24532.0 2.6.0 <10.LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .

5 . Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama. Pokretne stube u prometnim građevinama. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1.1. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 .5 m/sec 0. uredskim i upravnim zgradama.5 m/s. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%. u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°.000 1.50 m. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. 80 cm (1 .732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1. Dimenzije i kapacitet -» © . U prometnim građevinama. osobna dizala 8%. sigurnost). pokretne stube 90%. Kad su veće visine uspinjanja. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.> © .7 0 0 m 2 .© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 . Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija.000 5.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4. treba primijeniti nagib od 2 7 ° . dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. ako je moguće. Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje).0 . 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec .65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4.732 x 7.794.© • Ako je širina 100 cm. Brzina kretanja u robnim kućama.000 osoba/sat © 8. Širine 1.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1.00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1.65 m/s.5. Pokretne stube npr. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. Prema sadašnjim podacima.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) . Kut nagiba 27° 18° i 30°. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. konstrukcija.000 0.ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 . U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba). U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0. 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. Pokretne stube -» © .2 8 ° .

EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade.6713+ 3340 Sx 5.6713 + 15480 6400 H x 5.7046 x 5 m = zaokruženo 23. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.5 i 0.25 m 2 /osobi.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos.6 m/s.6713 11° 5. Moguć je kapacitet od 6000 . POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab. V = brzina kretanja u m/s. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u.® . dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. nagib 12° prosječna duljina = 4. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. 200 . bicikli i glomazni komadi prtljage. 800 1420 1500 © Pokretna staza.1145+ 3150 © Sx 4.7046 + 12950 5450 H x 4. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0.52 m.12000 osoba / sat. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0. K = Faktor popunjenosti.1446 12° 4.POKRETNE STAZE Presjek Event.5 .Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .7046 Primjerice visina prijevoza 5 m.75 m/s. kolica za kupovinu. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini.0. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica. Najveći nagib 12° = 21 %.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0.9.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5. a duge se staze mogu graditi do 250 m. brzini kretanja i faktoru popunjenosti.1446 + 14100 5900 H x 5. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U. u nagibu do 4° do 0.7 Brojka 0.prosječna vrijednost 0. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 . za razliku od -> © .1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. DN .

dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0.CrrVi 5 i i 4 0 0 . Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: . nosila. .najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida.60 1800 2100 2.tiA t 1 z 1000 kg l.63 1.6 nVs 12 2x1000kg 2.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1.50 0. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min.00 1.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. čak i ako imaju ručnu prtljagu. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: .najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min.00 1.63 1000 1. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala.50 1800 2600 o c •C S Min. 1X1000 kg 1.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala. dubina jame p Min. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.0 m/s 6 u e n . . širina c Min. mora biti jednaka dubini kabine. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba.63 1.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima. dimenzije kabine i vrata 201 . namještaja i invalida u kolicima . Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke. mjerena u smjeru dubine dizala.60 2.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako .orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere. 1« 1000 kg l. lijesovi.SnV> 2. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min. Nosivost Brzina kretanja Min. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog. lijesova. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.0 nrt 3 U 630 kg l.60 0. služe i za prijevoz bolesničkog nosila. dječja ili invalidska kolica.00 1800 1500 630 1.

» f. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete . površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine. f. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: . m7 r s h a b k e? i. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2.63 | 1. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 .631 1. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min..6 2700 3300 | 2. hotele itd.63 | 1.6 | 2. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika.63 | 1. .0 11.6 | 2 . visina strojarnice Širina kabine q c.0 | 1.631 1.631 1. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu.6 | 2 .DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.0 11.5 1600 0. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0.0 11.5 i f o t v o r za montažu Min.40 godina). dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi.0 | 1.0 11. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) . širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. m2 r s h a b k e. banke. dubina okna Min.5 2500 0. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min. 7 > 1. 5 2400 3000 2000 0.x .

3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm . Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0.63 2500 3200 .+ Bz + H (t. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 . Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. Ne prevoze osobe.. Visina strojarnice = 1. + t2) = . mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. 6 3 1..0 m/s. H = broj stajališta.40 0. v = brzina kretanja.4 u. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.8 m visina.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 . prenose male terete. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .0 HO 630 m/s mm 2000 0. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1.4 u.0 H S K 0. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 .4 0 mm . Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. spise. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama. 0 .) 2. hranu itd. Točnost zaustavljanja: .45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . t. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju.vožnji/min. h = visina dizanja. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0.25-0.63-1.. R a z m a k utovarnih mjesta min.4-0.8 m 2 .brzina: 0. u sekundama. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. za jednokrilna vrata 6 s. za dvokrilna vrata 10 s. 0. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.63 1.

Postoji više varijanata hidraulike ->• © . L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0.18 0. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.50 0.39 0.38 3200 0.30 0.24 0.30 0. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .0 B T H B H B T H S G min. .23 0. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.0 Dimenzije kabine mm. m Dimenzije kabine mm. 1000 0. na ručni ili automatski pogon. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala.0 1300 1900 2200 1600 0.8 m/s. m/s Nosivost Brzina kretanja.80 16. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.39 r f f ^ Ä . s jednostranim ili središnjim otvaranjem. Brzina je hidrauličnih dizala 0.0 3000 0.51 18.46 0.(?).30 0. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.0 0 19 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.15 0.21 0. .HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 .24 0.61 13.0 7.42 0.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH.0 Visina dizanja max. 100 mm od ostalih vrata.2 .0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.25 0.50 14.78 13.30 Brzina kretanja. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min.'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB . B i H S U min.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.i 7.20 0.62 18. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 .0 1100 1500 2200 1000 0. H S K min. . m/s Visina dizanja max.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0.18 0. zglobna klizna. dubine dna okna SGT. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 .47 6.0 7.23 0. m Dimenzije kabine mm.28 0.32 0. dubine jame za cilindar ZST.31 0. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.64 16.24 Visina dizanja max m 6. m Dimenzije kabine mm.0 7. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku.0 0.0.28 7.39 0. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.

© . Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom .25 -1.1.0 m/s izmjenična struja. Visina dizanja ^ 35 m.63. visoko polirano.© Schindlerov sustav.> © .20 osoba.1500 kg.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 . Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja.oblik . 8 -kutni oblik kabine 6. 0. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. Moguće je grupirati dizala -» ® . To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada. Nominalne brzine i pogon: 0.4. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam. Nosivost 400 . 0. polukružna U .0 m/s hidraulika. 5 . najviše 10 stajališta. okrugla. Oblici kabine: uglata. mjed i bronca.kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže. Panoramska dizala vrlo su privlačna.brušeno.

50 m. Köln. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4.und Verkehrswesen.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A . Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.v ® .60 profila.teretno vozilo KV .75 0.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu. Prometni profil za pješački promet širok je po 0. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.bicikl visok 2.75 m .» s . Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.50 m.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.25 m.70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.125 J 0. bolje je 4.25 4.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.00 m). Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1.20 m 14.komercijalno vozilo O V . Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .autobus B .25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .50 0.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen . 437 i dalje.75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V . Visina mu iznosi 4.20 m . rigola i stabiliziranih bankina.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo .25 m. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.25 m (1. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova.

00f75 3. .00f7.00 -K 4 ^ 1. 0 0 f . .3. 5 0 ^ ' 2 . kod "a 6 ms" znači: ..75 1.75 251. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik. 2 5 -J. ^ 3. 0 0 . ^ 3 . 0 o | .Oo[.00^^2."r" biciklistička staza unutar profila. 0 0 3 .\ . 2 5 -?<."s" utvrđena bankina. 0 0 J ^ .75 . 208.00 2. Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu.0 0 .00 Sj'2. usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila..2.3."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3. 2 5 ^ 3 . Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0.75 c4pr -7f2.^ 2 .7 1 . 2 5 c4mpr 0 3 . o o j .3 .2 ."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. površine za mirujući promet. 7 5 4 2 ."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. 2 5 3.00. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice.3 .2.501.2 5 ^ 2 .75 m.^ 2 . zaklonjene i zaštitne površine.00 10.3 . To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.00 ] f . 0 0 <-Jf2.. 2 5 75 3.50 75 3.25 • 3. propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.50 25 3.0 d4mpr 2.75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. 0 0 >'-2.5025 3 .501. 2 5 ^ 3 .50 -3.001 75 > .. 2 5 2.Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen .00f^2."m" izgrađen razdjelni trak.25 ^3.00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18.00 75 2 .25 -7f2. ..f 3..3 .SOf1 50 17. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.5) I 2..50 12. 0 0 •}(• 3.und Verkehrswesen.75 3.50f2. pogone i trgovine.25 • 75 B 3..00 -ŽL 2 . 0 0 } v 2 . 0 0 j s f 2 .00f^2. .25 5. 7 5 1.25-7f2.OOf 1. Köln.25 - ?1*4 L > r >. površine za zadržavanje i sjedenje.00jsj'2.00 .00 1.75 .3.00f 75 3.. . 0 0 f .00 ^ 2.75 ^ 25 2.75 d4pr .00> 75 f2p .50 (RQ9)e2 <RQ7.75 c2pr .3 .00 7. prostore gdje se doprema roba za privređivanje.2. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 . 208.> [ .0 . 0 0 ^ 1 . Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.00 75 c2pr : 2. Područja primjene tipskih profila -» s.0025 ( R Q 12) b 2 © 3. 1. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.00 - 5.00 9.3 .

voz.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. voz. Mot. Mot. voz. Mot. Mot. Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz. 207 208 . Mot.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz. Mot. Opći Opći Opći Mot. Mot. voz. Mot. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. voz. Mot. voz. voz. voz. voz. voz. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. voz. voz. voz.

u stambenim četvrtima {©.. niža je jačina buke i potrošnja energije. Pogodno za spori promet kao npr. 213. Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. mjereno od vanjskog ruba kolnika.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. bolju preglednost i prikladan završetak ulice.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN .@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. autoceste.više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje).. samo za spori promet 209 . Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja .

6 0 ) = 1. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m . 0 m ( i z n i m n o 1 .50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2. U blizini š k o l a .50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3. 5 0 m Š0. 2. a 2 .50 0 .50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.20. 7 0 0 .255' 6 (12)8 2.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4.60) S0.50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) .755' J ^ s o l (Ž0.7551 (S0. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2. 7 0 0 .e .5% 1 — r I \! \ 0.755' © (§0.50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 .50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.75 0. 5 0 m ( n a j m a n j e ^ . „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e . II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2.500 Biciklistička ulica 0. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m . zavoja H w = polumjer konkavnog vert. kanal fekal.75 -Is^^ MdvP S0. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1.60 |1.50Í'12 + 6. pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.755' ( S 0.75s' ( ž 0.50f (2.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .5% . kanalizac.Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) . r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd.60 0.00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. t r g o v a č k i h c e n t a r a .50) 3.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0. zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 .éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.00 do 4. 0 m ) .0 m a k o s u j e d n o t r a č n e . 2.2551 m—jfô.50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov.50 (2.50 (1. 7 0 0 .50)' ji_£0.25 5 1 ( 1 .p. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .50) KR >1 .b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre . D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 .75 5 1 (Š0.50) (1. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0.2.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2.50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. kanalizac. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7). zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0. kanalizacije kanal oborin. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .» s. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ).755» (S0. 9 0 1.00} ¿?0. Ž0.20|l.

Dječji bicikli su manji.60 1.75-80.00 1 .60 m. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I . Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle.70-1. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. površine 1 na 200 m? ukup. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih.80 : I—= 1—1 1.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® . st. postoji opasnost od ozljeda. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe. ostavljanja i izvlačenja bicikla.90-2.00 r 1. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren.75 1.50 1 .60 1.20 .© .2 po istovrem.00 ' ' 1.75-80. Suprotno tome. Treba predvidjeti poprečne staze.20 1.5 po učeničkom mjestu 0. na kolodvorima. tako da se može lako pronaći. Oslonac za okvir koristi se s obje strane.50 1 — — — l . Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. 0.prema potrebi.90-2.© .50 1.80 I i ' 2. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta. liječničke ordinacije Sportski tereni. 1.50-1.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © . prisut.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1.60 1. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 .80 1 1. čitaon.60 1. Duljina ležećih bicikala do 2. stranci 0. stavljanja prtljage. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu.80 5. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle . kupalištima i pri trgovačkim centrima. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1.50 .90-2.90-2. I 1. tandem do 2.75 3.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla.00 I— 1. 1. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja.60 m. 1. površine 1 po krevetu 0. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor.7 po učeničkom mjestu 0.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0.00 1 1. dvorane.80 m -> © .00 1.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1.3 po mjestu za sjedenje 0.35 m. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st.20 m ® Širina prilaznog puta 1. šport.50 .60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 . pa razmak treba biti 1.80 1. 1. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. široke 1.20 1. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini.00 m.

50 1. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom. Skladište bicikala 212 .00 - S 1.> @ 1. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko. sa 15 do 42 bicikla. Za etažne stalke širina je najmanje 2. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica . Betonska kocka.2.5% Zaštitni trak. a preporučuje se 2.60 . crven Kolnik . Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.10 Lučni krov.50 30 _ 2. —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica. Tlocrtna površina 4x4 m.10 1. crvene Asfalt.50 m za duljinu do 10 m.50 m. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.00-2.pješačka staza 2.00 m.70 — 1. crvena • Betonske ploče.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje.biciklistička staza .50 2. « S f c ^ . najmanje 1. potrebna je širina 2.2.2.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i .60 m. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.3 etaže. visina iznad terena 5 m .00 m.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. lučni krov (7) 2.90 2. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom. a bolje da je 1.00 . tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. 1.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.50 Dvostruko postavljanje i 1 0.40 m.50 m.50 m. Skladište bicikla može imati 1 .20 m za duljinu do 25 m. . Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.80 m za 15 m te 2.25 .

putokaz -» (12).50 1. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.00 29.00 m) (1. 5 0 0 ^ 5 0 3.75 | 3. RQ 26) a 4 ms 2. Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.00 a 0.50.50 2. Euskirchen —> CP 11.75 | 3.50 | 3.50 0.50 3. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje. .(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.50 3.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt. su 1.00 4. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.50 26.00 (4. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) .00 3.75 3. a uz to i najvišega kapaciteta.75 3. odvlačenje pažnje).75 é 3.1.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 . 2 .50 0.50 2.5% 2. 2.50 1.50) a 6 ms 2. Prometna signalizacija . Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost.1.00 3. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba. RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.50 0.75 0.50 .50.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37.50 3.50 2.5%.50 i 3.75 3.50. osim iznimno. 2 . Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.75 0.50 1.00 37.50 .50 I 4.5% 0 1. 5 0 3. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ .75 1. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.75 0.00 . a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.75) m | 1.00 0. 5 0 0 . (1.

može se nalaziti u cestovnom kolniku.50 Tip B 2. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0. a unutar uličnoga profila 5 m. Poprečni nagib: najviše 1:10.30 2.500.30 2.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje.5" -TD.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2. Sigurnosni pojas: širina 0. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i. BOStrab.05 3. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.5 2. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3.50 Tip B 2.00 (SO) 0.15 m).60 0. ali min.15 0.3 2. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.65 0.3 3.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0.uuu»»ujuy/lrB- 2.151 RJ ® J l P _ B = 4. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.50 m.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.30 2.65 Tip C 7.0brn 0.50.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO). podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. i Stupovi u sredini 3. Ako se predviđaju čekaonice.30 0. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m. iznimno 0 . Minimalna slobodna visina 4. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .00 m.50 I ili n Bez stupova 0.65 0. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V). Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0. bolje 3.3 2. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.40.50.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2.50 0.50 Tip C ^ 0. pri metarskom 120 mm.435 m.15 0.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .65 6. 2 .65 0. a ne sudjeluje u uličnom prometu. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.65 IFII 0. ali min.50 SI 0.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 . ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• .50 0.05 2.40 m.30 do 2.50 r r 2.30. iznimno do 40%o. t «sj. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.30.05 3.d_B = 4.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5.65 0.05 3. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd. duljina vlaka najviše 75 m.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0. ih ' ' r ' AN. Visina vagona najviše 3.60 odnosno 2.U ÜL TT" 12.30 2. Širina vagona: 2.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .95 m. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 . Uzdužni nagib: najviše 25%o.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.65 0.65 0.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera.50 m. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno). .65 C.40.40.5 m.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m. metarski kolosijek 1.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0.65 0. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4.00 0 20 h"' + 5 .00m 0. B e z stupova 0.65 0.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C . kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.40.20 m.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.50 u.65 0. 2 .15 0.

) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja.tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 .» s.PROMETNI PROSTORI prema R.© . prometne ulice sa 2 . Za ulice IV. II. smatrati dijelom urbanizacije. parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @.4 vozna traka. 216 © . odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © . Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. tj.H. s prostornog gledišta. Razlikuje se: i. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © . III. Zollneru Prometne površine (ulice. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV. Presjek (3) 4 . reda s prilazima. kolosijeci i si. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. Seredzunu . Ulice II. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . povezujući promet (gradske željeznice. autoceste) sa = 4 vozna traka. stambena ulica sa = 2 vozna traka.

. najbolje u usjeku. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 .© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0).'. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada. - ' ^ ^ . Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). + obrtnički pogoni (7) Na objektu. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. . 218. te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć. ali je bolje bočno napajanje. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. .120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. ali je povećana buka za okolno stanovništvo. Zaštita od buke ->s. ili nasipima sa zelenilom .PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. J t f - j - - ^ e B L f e j j . £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom. gdje buka manje smeta ©. Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji.» © ili potpuno u usjeku . vatrogasci. ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu.1. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici. Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB. Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. . neupitna je točnost voznoga reda. Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima.V.".'.K. posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 .» © .© .» © + © . " Jlfr. Izdignuti kolosijeci . 215 © .

predn.više prostora i sigurnosti za pješake . © Y 3 Promj. parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) . mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . regul.Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A .oblikovanje detalja C . (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. odn.> @ .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br. Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B . preoblikovanje ul. prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (.poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika . 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja.4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt. 217 .ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat).redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice . jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja.prometni sustav B .

a. Bedem za zast. c e s t a . < 4 dB (A).5 Visina zaštit. Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila.. područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . već pretežno o visini pregrade. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. R.81 daju iscrpne podatke za proračun.5 5 18. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). „„ „ . Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. autocesta (4 .. Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene".© .50 •g». koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR. STR.> © . očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind.19 1. I . O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. priključak na auto. DIN 18005 dio 1.5 7 23. drva i čelika. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. STR. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida . Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. . malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16. naročito u prometnim prostorima. očekivane buke od cestovnog prometa .50 Ije.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1.6 trakova) >3000-5000 1251 1. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2.50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) .5 6 20.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. Ta redukcija označuje se sa A LA.nije potpuna. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn.PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa.

Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. nazvana i lovačka ograda. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2.Drveni stup . na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine.00 m. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima.stakla na betonskom postolju 219 .00 m ta je udaljenost 0. Trajnost im je tada više od 30 godina. a za visoku do 2. plastificirana.» © Ogradu treba podići na međi. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. a kod drveća od sredine stabla. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. . okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu.20 m . Papuča za stup VRTOVI . Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . '«*/1' D . najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . A .00 m. obveza ograđivanja = 5.2 0 cm.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže. Ograda od ukrštenih letava. udaljenost od međe treba biti 1. voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. stupovi. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament .

Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm. uobičajena veličina oka 4-5.» © isporučuju se s okcima različitih veličina. Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . Žičana se ograda nateže preko drvenih.> ® i l i klesani . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i.' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament .i r . m 0.i ^ V .> ® . mogu se upotrijebiti neobrađeni .8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . granit ili kvare. g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l.200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. Žičana pletiva .90/0. 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. gotovo svaki oblik je moguć . 1— 1 .rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ . Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T . Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena. u skladu s različitim željama korisnika.i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu.40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.750+-875-+-1000-M 125 - .5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen.> ( D .65/0. . Zatezna č a h u r a .

samo se treba držati formule za stubišta ->s. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća.@ .i I ( T ) 1. STUBE.20% .> ® + ® . 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut.> © z a bicikle.» S.> ® .> S . i'i ! ! K a m e n a ploča [. Nagib prema brdu 5 . Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4.. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. između ostalog kutni profili. op. dječja kolica. Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. 193-197. POTPORNI ZIDOVI .60 i i !l tV.> @ . STAZE. grmlja i cvijeća. kolica za smeće i invalide s pratiocem. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo..90 m. polož. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. unutarnji ugaoni i obli profili. Rampe s bočnim stubištem .( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. Mašti ne treba postavljati granice. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . 205/125 polumjer 24.VRTOVI PERGOLE. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu.t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice . tako da se po njima može sigurno i udobno hodati.80 m. Primjeri © .> ® . prikladne su stube od oblica . Da bi se udobnije hodalo. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka. cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama.

a na površinama za sadnju biljaka 40 cm. . •yC*''-"}. Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 .). Ako nije u sjeni.0 19.0 19.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 .0 18. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. tj. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.0 14.0 18. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak. Za staze.0-20. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14.0 17. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. klizanja.* 3. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). nevezani nasipni materijal može se vibrirati. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . Ako su stube nagnute prema brdu.0 18. Kut prirodnog potkosa u grad. tež. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).0 16. Kosine.0 18. >?/ I—— 3 .5 18. 1. 4.0 16.0 18. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla.40 cm).5 20. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 . osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije.> Q D v/ s / h . pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . . 2.grejder) kad se izvodi nasip.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine.5 kg negašenog vapna.0 22. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . pijesak).0 20. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje.0 20. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. .0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. Uvijek treba valjati izvana prema unutra. Sipki. 5. slama itd. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.0 20. odnošenje tla vjetrom itd. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ .0-22..0 15.0 25.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.0 16. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova. Kamena rebra za odvodnjju . od padine prema sredini nasute površine. .

potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje.» © .> © . © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu.VRTOVI OSIGURANJE PADINE .Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. ceste i putove. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Preporučuje se. npr. međutim. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta.© . taracanjem ili zidovima. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . Krajolik ostaje zelen. izvedba blago nagnutih. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. Ako je nagib strmiji od 1:2. 222. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . 222.» © + © .) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . grmljem ili drvećem. pleterom. Mulleru 1969. Ovisno o sustavu i nagibu. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II . Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. Usidreni roštilji od greda različite izvedbe.

8 g r a n a v.> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .VRTOVI .T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 .5 h ® • Ogrozd -i 1. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.0 Sadnice T^o a h 1. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka . a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice.5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .0-4. / _ „ (7) Verrier . (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.

> ® .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .6 zelenkast 5 .6 smeđ 7 .6 zelenkast 5 . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.Wisteria sinenis Pavitina .6 zelenkast 6 .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .crven 5 .6 zelenkast 5 .Clematis montana Glicinija .8 različito 6 .crven 6 .Lonicera heckrottii Hmelj .5 m rast: brz 3 .© .6 žuto .P.Clematis vitalba Hortenzija penjačica .Euonymus fortunei Bijela loza .10 zelenkast 7 .9 različito 1 .2 m rast: brz 2 .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.Vitis coignetiae Vinova loza .9 bijel 6 .Humulus Lupulus Kozja krv .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena. tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .8 narančast 5 .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 . npr.> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .4 m rast: brz 1 .» ® .4 m rast: brz 3 .7 bijel 5 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .6 m rast: brz 2 .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .6 modar 7 .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.6 bijel 5 .VRTOVI .Vitis vinifera Kozjak . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .Campsis radicans Pasja loza . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .Polygonum aubertii Divlja loza .9 žuto . napeta žičana mreža .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .Hedera helix Troskot .> @ ili dvostrano žičano pletivo. Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.8 zelenkast 6 .9 bijel 5 .4 m rast: brz 2 .

polusjena. nategnute žice. brz Podupiranje: drvo. umjeren.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. sjenovito Rast: polagan. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .

Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem.jug Q . ali se zato može upotrebljavati godinama. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f).00-1. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. gredice ili kameni zidovi. npr. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. Pri sijanju. impregnirane oblice.50 m i dugačka 4 m. poriluk. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm . Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1.(3).zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1.25 (6) Povišena lijeha . Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © .> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni.

Glavni smjer vjetra Legenda . opločenim stazama. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. buke. Za spušteni vrt tipične su stube.( ? ) .(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih.. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. vjetra i prašine. Ona je suhozidovima.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone.» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. . 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. Pogodno za suptropsko raslinje. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. M. glavni i pomoćni ulaz. npr. živicama. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. obrasli zidovi i jezerce u sredini . Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica.» (5) . jer su kolni prilaz.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. . E. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. te štite stanovnike od pogleda. Neufert Legenda->(2) . 1 113. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj.

21 22. 5. 20.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13. odnosno ozelenjene. 10. 11. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . 15. 19. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje.00/1.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. 16. 13. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca .00/2.(rj) 1 2 3. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14. 4. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. 12. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. 17 18. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8.00 i 1. 6. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1. Ekonomična je zaštita iznutra. 9.

tvari iz tla •.. Za visinu živice do 1.2 m razmak treba biti 0.© Živica smanjuje brzinu vjetra. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje.50 m.-¿L \ O i i o \ o \ •. zaštitom od vjetra. buke.. regulira oborine.» © . to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega.> © .© . ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. a studeni u krajevima s blagom klimom. a za onu iznad 2 m 0. Svaka etaža ima svoje stanovnike . za visinu do 2 m 0. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih.75 m . prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom . godini nakon sadnje (lijevo ljetni."fvnriM-sSV QJ <3 • . Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad.25 m. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. Oblici stabala . 3. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. Živica na nasipu (tzv. i 5. spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti . povećava stvaranje rose. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve.» © . Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. ® Visoko deblo kod još mladog stabla. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. i to na južnoj strani. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla .> © . Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) .> © . kako bi štitio stablo od prejakog sunca.

žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. pijeska i raslinja dobro usklađene. Močvarne ili plitkovodne zone . oko 4 . potrebne su veće vodene zone dubine 5 . Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. odakle se jezerce dobro vidi. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. Mora se oblikovati i okolina jezera. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt.6 sati dnevno. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . ali već 3 . Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca.(5). Veličina jezera ovisi o veličini vrta. s razmakom među biljkama 20 . Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje.40 cm. Da bi se postigla skladna ukupna slika. nastat će nakon 6 .8 tjedana biološka ravnoteža. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Za poluvisoke treba razmak 30 . posude ili izravno u posebnu zemlju. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. što treba obaviti vrlo pažljivo. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . Ako su količine vode. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru.30 cm.> ( ? ) .(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. Ribe. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. Biljke se mogu posaditi u košare. Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). voda će se razbistriti.2 0 cm. Biljke u posudama. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm.

ne manje od 55 m2. područje za obnavljanje vode 90 m2.© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. zona plićaka 10-40 cm. prostor za kupanje 40 m2. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 .30 cm. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. područje za bistrenje 25 m2 -> © .6 sati sunca u danu.zapad sa 5 .vrlo su raznolike. duboka voda > 50 cm. Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . područje za kupanje > 1. oblika i uporabe. i volumena 35 m3. Idealan je položaj u smjeru istok . Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. -> ( § ) 232 .

( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju.10 m -» © . organskim. Prednost treba dati ležernim.svjetloružič. saditi u dno j e z e r a . korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. dubina vode 1 0 . crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. crv.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja.ružičasta smeđa ružičasta. bijela.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim.4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . smeđa bijelo . prirodnim i lijepim. korijenje u mulju z i m z e l e n a . sklona širenju z i m z e l e n a . prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. Treba biti što dulje. blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . prirodnim oblicima. i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. 0 . WX^TTW/s PVC .tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . idealno je 8 .

4. 2. za pranje rublja 18 I.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0.za piće i kuhanje 5 I. f = 0. 4. 3.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv. veći obujam postiže se malim povećanjem troškova.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. čišćenje 4 I. 9. godišnjoj količini oborina. 9.52 2000 / 2.45 1500/ 1.20-2. Naime. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:.335 1.60 za ravni krov s nasipom šljunka.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.išni kapaciteta do 12. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno.75 za kosi i ravni krov.75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu). zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. kupanje/tuširanje 40 I. 5. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). 3.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 . za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. 6. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov . 12. 10. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 . Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.605 1.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće).05 (5) 72 72 72 1.9% < 20% => g = 0.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God. 7 8.40 .koeficijent otjecanja f = 0. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 . 11. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta. ispiranje 10 I. Koeficijent otjecanja: f = 0. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.0.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min.75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. 5 6 7 8.0. Faktor g: g = 0..20 .50 Ekološki spremnik kišnice . površini krova i koeficijentu otjecanja. (6) 1500 /.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4. 20 mm ili 234 .

5 1.50/8.66/9.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.33/7.5 Dodatni mjeseci 5.25/6. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). svakako s nišom za ljestve ili stube. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl). ne djece! Razlika dubine bazena . 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.2 3.20/9.66/9.).mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 . općenito nije nosivo. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom. mjesec 1. nisu uključeni posebni utjecaji. 2/4-5 osoba).5 2. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb. tj.3 3.9 2. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode.0 6. rjeđe premaz (klor . x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn. Predvidjeti stazu oko rubova. bakreni sulfat).8 2.60/8.6 3. Pribor. mjesec 1.2 5. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor.kaučuk. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. Nosiva konstrukcija zidana beton.75/10.50/7.00/8.2 1. Bazen od poliestera. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.0 6.2 2.9 2.25 m. rijetko se izvodi na gradilištu. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda. dijatomit (površinski filtar).2 5. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga).2 2. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik. najčešće predgotovljeni elementi.70/7. mlazni beton preko jednostrane oplate.25 CD Prost. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4. pravokutnik. mjesec 2. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru. cementna boja). npr. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova).8 5.5 4.50 m. u vidnom polju.5 4. pjena od sintetičnog materijala.9 2. mjesec 1.60/9.dubina vode -> (4).75/10. rub osiguran drvenom gredom -Alumin.50/7. važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja). znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.8 3.50/9.25/9. Dubina vode: do brade domaćice. Veličina: Širina trake 2. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5). mjesec 1. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s.55/7. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. 1300 kcal/m2d).25/10.8 4.65/7.65/7. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća). zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).5 3.26/8.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE. Treba ga zaštititi od upadanja trave. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina). dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine.00/10.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja.08/7.u.98/8. Dužina zamaha pri plivanju 1.5 kW/m2d odn.6 2.80/9. sredstva protiv algi bez klora. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući.

® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® .® ® Prizemljem ® . Neufert U ® Presjek -> © .00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. Primjer -> © . P. pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.© Arh.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom.® Arh. K. U © Suteren -> @ . Kappler 236 . Richter + 6.® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® . u razini terena ispred dnevnog boravka.

0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna .30 . podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju. WC-om. o tome je li jednostran ili obostran. 186.na hodnika o d > 0 9m. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. škole. >90-1. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom. bolje t O m .PRETPROSTOR. izvan dominantnog smjera vjetra. Ulaz u pretprostor treba biti. VJETROBRAN.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n . a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . osovinski razmak zidova 1.6 m za 2 osobe.1. koliko je to moguće. 1 4 0 m širina 1. stubišta itd. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. >2. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi.e sir.). ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata.

25 ' H ® H 1. sa stalcima za glačanje 238 . GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće. sa stalkom za glačanje © Garderoba.30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.j liMr I S v j » .. Mm Garderoba.35 1.00 -i ^l) h 1.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 . jednodjelna.0 T 1.0—1-75- A 90 T 1.50 + 2. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 .— 2 1.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1. (7) Kaput ® Kišobran...15 1. nenapadno ali prikladno pri ruci.••. tu sve mora biti promišljeno.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI.f ^ h 1.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno.65 1. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿. Za dostavljače. dvodjelna.

o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. garderoba) °" Hodnik 7m 2 .p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe.3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom. garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. međutim.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. p dječje sobe. Ta širina. ostavom).» © . njprikladnije iskorištenje h o d n i . Zbog o t . Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara .Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 .@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 . pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. nije dovoljna za postavljanje ormara. garderoba ili slično.( i j ) . kupaonica. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ .

SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. ormare i pretince. metle itd. niše i uglovi nude prostore za ostave. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. (7). Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju.

bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. bolnice. hoteli. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). DIN 6623. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. umirovljeničke domove itd. s kliznim poklopcem i odvodom vode. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©.5 11. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza. 25 30 30 15 25 25 30 Min.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . kante. sredstva za pranje i čišćenje. papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima.110 litara. . letla za prašinu 1.5 11. 6629.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad .77 m 3 i 1.5 11.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). isto tako i za hotele. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena.3 5 % okna za bacanje smeća. Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. usisač. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s.kontejner za pražnjenje 241 . iz sigurnosnih razloga.10 m 3 (1100 I). Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). Okno 0 cm Za otpad Za odzr. Obujam 50. obujma 0. alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11.

1 k d rxs.00 60 4. a može biti kao kutak i za hobi. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1. za šivanje.0. glačanje.00- 1 á ¡él.40- 1. prost.» © . gosp. s dugim pultom za odlaganje .ilal. pranje rublja.0S.> © ..» © .80- + 1 8 .Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 .Lssrrp. Minimalne dimenzije _ • © .đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.20 (-60-100—I -2.40-2. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.60 Kuć. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.20-60-100-1 -2. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje .80 1 + (5 1 I—60-1. 90 ¡50> © Daska za glačanje. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje.40-2.© . sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr. Daska uz koju se glača stojeći .20 1.

košare za rublje. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. ljestve.> © . kovčege. korisna površina 1. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). ona mora biti hladna i prozračena. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . vrata se otvaraju prema van. SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. nakit za božično drvce. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. košare. daske za glačanje s. Najbolje je police postaviti sve do stropa. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana.razne veličine. Radi uštede prostora. hladnjače. torbe.23-3. spremišta. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja .06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. 242. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. daske za glačanje rukava.r-v. alata. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje.SPREMISTE. zaštićena od sunca.

znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.20 H—60—| !— a 1.10-1.20- na sudopera s policom . iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.

pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. Za lonce su najbolje metalne rešetke. Posebna oprema -> © . koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. upušta se ispod radne plohe. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . Visoki ili bočni ormarići . Vrata klizna. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju.^ . Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. eventualno električni bojler. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. Materijal: drvo. i dalje različiti. šperploče. Ispod sudopera je posuda za smeće.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . Tipizirani elementi. pogodni za ugradnju hladnjaka. sušilo za ručnik . iverice. drvo. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora.> (5) služe za metle. pribor za ispiranje i čišćenje. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. cej . vidljive plohe: brušeni lak. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. usprkos normizaciji.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka. kuhinjski kablić. sintetika. sintetika. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti.l .

ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. ali obilje komfora. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) . treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. Malo potrebnog prostora.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno.10 1. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. odlike su "single" kuhinje.

c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2.40 m (?). Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. To znači. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi.6 m 2 . Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. dobra rasvjeta radnog mjesta s. mjesto za pripravljanje.20 m. pribor itd. tj. ormarić za namirnice 60 cm. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn.> DIN 18011. površina za cijeđenje — @ > .00 m i — IV 1ÍT I E. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. 18022. štednjak. radna kuhinja 8 . radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 .I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . treba svrhovito poredati radna mjesta. zamrzivač 60 cm.. radni proces slijedi zdesna nalijevo. povoljno držanje tijela. mjesto za kuhanje 60 cm. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. hladnjak 60 cm. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. donji ormarići za posuđe. ormar za metle 50 cm. Kuhinja je u stanu radno mjesto. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine.©.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK .PREPORUKE . sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. te s podrumom. dječje igralište i terasa 0.0 . sudoper. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. ulazna vrata. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. pećnica 60 cm. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. 244. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake. izbjegavati rad u stojećem položaju.1 0 m 2 . omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. male naprave.

predjelo. bijelo i crno vino Meni. desert. piće Meni: juha. desert.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * . pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2.80-2. bijelo i crno vino -2.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3.2 • . potrebna površina za postavljanje stola 248 . jelo s mesom. jelo s ribom i jelo s mesom. potrebna površina za postavljanje stola Min. jelo s ribom i jelo s mesom.•> o c o c o C O o C O •O c 3 .6 3.14 Min. potrebna površina za postavljanje stola • Min.14 Npr.o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.o C . desert. bijelo i crno vino Meni: juha. sladoled.14 m 3. šampanjac. jelo s ribom i jelo s mesom.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1.80- C O . •i« B -1.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.9 5.8 3. šampanjac. 5P •I.a o I tfí m i ^ tx> = 1.1 5.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2.

Ako treba smjestiti više od 3 osobe. 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . ili i za glavne obroke. bolje 1. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati. . 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3.® Najmanji je promjer takvoga stola 0. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta.10-1 n •: 2.00—1 1-1. visine 70 . kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb. s D] II. dubine 40 cm.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . 4 do 6 osoba V 9 . ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku).00 1 T 80 C3 T > i.: II II : Bar .75 cm -> © . dobra rasvjeta prostorija 249 . Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora. stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta. © Min. Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm.4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1.90 m. Orijentacija blagovaonice prema zapadu. Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele.10 . najudobniji raspored stolica.. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ .1. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol. I (?) u I T 40 ' + 120 50 . ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © .0 \¡ QOOOQ O O 4.25 m. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © .27 1 i a a a D D D 0 M . Ako ima prostora.00 >j •i •i :ll .vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. Vanjski prostori (verande. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © . treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke.80 T 1. lonce i si.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića.@ Preporučuje se iz> laz na terasu. nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta.

75 .75 . ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. bolje 75 cm -> © . Osim rasvjete čitave prostorije. 100 x 190.00 . Uobičajene dimenzije: 90 x 190. a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. 100x200. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2). Ako nema raspoloživog mjesta.> © + © . 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare . Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. To je važno za namještanje kreveta. 2. Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2.00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 .00 2. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. treba naći mjesto na hodniku .p . 160 x 200. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama.60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm.

ateliere i si. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . ~ Tro katni krevet za spavaća kola. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru. počivaljka) - © Počivaljka. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. niski ormar za odjeću. prikladno za vrlo male prostorije. brodske kabine. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč.10 2. 11) kuće za odmor i dječje sobe.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe.72 -i— 68 ^ 2.338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. potreban prostor 0.

određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). ili još radije -> (5) .SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara.> © + © . a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . 252 . a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ .kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. Ako su kreveti razdvojeni. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. važan je njihov međusobni položaj. Ima li više kreveta. jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ . obliku kreveta.

00 : 1 55 1.00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. klizna vrata tipizirane proizvodnje. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari.25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. jllfi i t i á . izvrstan raspored ormara. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar.50 65 . treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode.Z I S .50 I I .SPAVAĆE SOBE 2. a za unajmljeni stan pokretni ormari. © i Ako su ormari uz vanjski zid. ušteda troškova i prostora -» © . Ventilacija je potrebna i za garderobe @ . zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati. 1.00 1. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 . 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare.25 3.

dimenzije s. 253 254 .. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje.5-10 kom. 1 frak 1.60 . 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir.45-1.. 50-70 cm 5-10 kom. (5) Muško rublje 3 kom. frotira* za tuširanje 6 kom. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju.

„ . Toaletn. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno. .ili dvostrana.25 1.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem.05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22. 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2. potrošnja vode 6 litara 1 . .04 1.KUPAONICE OPREMA -> tH 1. 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak .

Tuš .55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1.25 1 — V © -2. Dvostruki umivaonik širine 1.20 1 P© -2. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje. 256 . 4.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2. H — H H (SI (8) gl 20.80 100-120 120-150 V © 25 . Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 .15- ¥ fl 5. U — ® I—80—I—90 1 j————1. Pisoar ->• 0 . 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I . Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I.KUPAONICE tu i.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3.00—t—70—I [ — 1 . Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke).50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2. 40 15 50 20.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40. Mješalice s polugom štede vodu i energiju. 255. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada. 255 © .70 1.20.20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. n? 1 t t 160-180 70. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2.© Danas uobičajeno i u kući. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. 40 .kade služe uglavnom za pranje tijela. 7 0 ..35 1—'7°—H—9C 1| 1. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s.e 20 60 1..

s tušem „ I 2. kao drveni kostur s pločama od lesonita.285—I 1-1.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P .© .6 -1. ali i drugi sintetični materijal.875 1. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. zgrade s apartmanima. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže.76 2.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 . azbestcementa. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama .53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije. preporučljivo je predgotovljavanje. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki. ali tuš sa strane Kompaktna kabina . Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič. hotele i za sanaciju starih zgrada.30®.© .> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min. prešanoga nehrđajućeg čelika. aluminija.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1.> © . min.05 " si 39 !R "l 1 1.45 2.806 6 H—72—H 1.> © do (3) instalacijski zidovi. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi .SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>. kuće za više obitelji. sred.20 - 1.115 W (6) Kao prije. sred. Poliester armiran staklenim vlaknima. naročito za zgrade u nizu.945 2.53 1. © . max. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. zgrade za odmor. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala..2. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. .745 1.

V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. visoki ormari. ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . dostupna iz hodnika 5 5 0. Kupaonica između spavaćih soba. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj .5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i .® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. soba supruga Spav.

kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna.Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . čaše za pranje zuba. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. ® .» © . Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. kućno gospodarstvo.® . s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu .30 m. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. šalice za sapun i površine za odlaganje. a također i kupaonicu i kuhinju. rukohvati iznad kade. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga.@ ® . u drugim zgradama (npr. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. držači za male i velike ručnike. na visini od 1. ogledalo s rasvjetom. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja.© . Kada za kupanje i/ili tuš . Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A). Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. kuKuhinja.. bide i mali umivaonik zahodu. kutija za papir na dohvat ruke.kada. Prostorije se zaključavaju. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. upravne zgrade) + 15 °C. Verfasser © Kuhinja. a zahodska školjka. dodatna grijalica. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata. bojler za toplu vodu.» ( i ) . ^ Kupaonica u tavanu. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . sušilo za ručnike. Za zahod u stanu + 20 °C. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode.

80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1.15 m © 2. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni. ali širine 2. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1. 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni. umivaonik 1. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. Prema tome.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima. ali širine 2. tj.50 Kao -> 0 . sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge. bide.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku.> 0 .p 5.65 2.15 Kao -> 0 . potrebno u skučenom prostoru 260 .00 . WC.60-1.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester).KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri . zahtijevaju najmanje prostora.0 prikazuju minikupaonice.

Minimalne dimenzije bazena .25 obilazna staza u.. kompleks saune (sauna. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . tobogan. Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. Uz visoku prozorsku termoizolaciju. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. nikako gips. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%. problematično zbog toplinskih mostova. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk._ I.> © . opasnost od prehlade). 262 s kanalima u stropu i podu. pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža. sola rij. maksimalna brzina zraka 0. otvoreni prostor. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka. 2. zrak 30-31°.25 m/s. ali nužno. 40 °C). grijanje radijatorima. 262. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja.85 W/m2 k max).7.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 . Ostala oprema: startni blok. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. tuš. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s. 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja . uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. treba mnogo svjetla. prozore okrenute prema vrtu. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. prostorija za odmor) . bar. / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju. protustrujni uređaj za plivanje. ima smisla ako je izolacija poda k > 0. 262 (ii) . pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači).. priručna kuhinja. prostorija za hlađenje vode. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. %* ° a . kombinirano s uređajem za ventiliranje. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37.! > 150 res: Jako prskanje . b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. konvektorima ili zračno grijanje. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison).5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4.> ® . ako je bez otvora. aluminij otporan protiv morske vode.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje.© .00 .PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. mjesto za najmanje 2 ležaljke.73). bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s.4). inače. @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. masaža i fitnes. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. Nadzemni prolaz oko bazena ->s.j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. smjestiti uz kotlovnicu. relativna vlažnost zraka 60%-70%. nužno. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). ili zrak u hali < 29°.50. Podno grijanje je dodatni komfor.

Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo. prirodni kamen (pad prema slivnicima!).) 262 .. . Skimmer ili bolje žlijeb.. nekoliko kabina za presvlačenje.. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). lako pregledno Relat. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. stijena od platica|v°%y"v . hoteli za zimske sportove. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk).5 mm (izolacija).vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. Uobičajena podna obloga: keramika. analogan hotelskom. slijed donjih linija: stanje mirovanja. odvojeni ležaji. PVC folija debljine najmanje 1. plivajući protustrujni uređaj. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. temperatura vode tw=27°C. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. sauna. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. Važno: velike površine za ležanje. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije).»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . posebno stubište). ali potrebno samo s jedne strane. sprave za vježbanje. reška JT^TTT.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena . .(§) . oprema za odmor i zabavu. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . ali ormarići za odjeću pod ključem. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. Zajednički bazen. jeftino. najčešće bez nadzornika. a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze.gornja linija. npr. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X ... Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. Predvidjeti slivnik u podu.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. bar. kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna.30 "C/84% vF. te livadom za sunčanje.) odn. ležaljke. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) .

---r _ Terasa Plivački bazen.95 x 1.00 x 6.10 1.75 1.r ^ t .20 x 4. Korig. .50 x 3.00 x 1.50 12.20/1.20 x4.60 10.20 x 1.90 6. .50 6. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 .r -..80 . jesak .60 10. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .OÏ f .35 11.Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .20 x 2.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena..-.20/1.20 x 1..00 x 3.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda . mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.--_—_ --.^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija..50 p'tfp1' J:V> Q. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .50 ¿jpN _ . vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen. .10 x 1.50 x 3.20 x 1.10 x 1. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .00 x 1.70 x 5.40 1. 1.ovl bazen za 5. Go.

Dječji domovi: oko 4 kg/krevet.1 0 kg/krevet (tjedno 2 .5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. oko 1 2 . 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno. 4 pranja mjesečno za 1 SJ.0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat. klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 .V. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet.V.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. Za hotele.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici).V.••V. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje. tj. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 .1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet.3 izmjene rublja). Bolničko osoblje: oko 3. 5 .3 kg/mjesto. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57.6 kg/jedno pranje 2. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata). Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. oko 5 kg/krevet (turistički hotel.1 2 kg/krevet.V.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI . za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan. za dojenčad: oko 10 . Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4.5 do 5 perilica. (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 . oko 8 . tjedno 1 izmjena rublja).1 5 kg/krevet. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu. Dom.V. Hotel sa 150 kreveta. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. Bolnice. umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu.V.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%.V. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.8 perilica Potrebne su 1.8 = 2 perilice. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%).

samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . prost. zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.PRAONICA RUBLJA . za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 . Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati. svaku sa svojim prilazom . Podovi. postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv.20—t(4) Perionica .© .-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1. za pranje © Pokret.© .» © . V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić. Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu.00 © Sredst.» © . pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K.

Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). što izaziva hlađenje -»(5). Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. dovoljne dimenzije. jelo.0 m 2 balkon za 1 . © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7.6 osoba A = 6. Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3).4 osobe 266 .5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo.2 osobe B = 10 m2 za 3 . Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita. lošega vremena i sunca . ležanje. čitanje. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. Suprotno tome. pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim. drvo na nosivoj konstrukciji.> ( D .4 osobe B = g. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra. a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove.> ( j ) . kiša. i ugodniji su od slobodnih balkona . zaštita od pogleda.» © . pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. Služe za odmor.0 m2 balkon za 3 . ali se teško zaštititi od pogleda. već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). spavanje. jako sunce). postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra .BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori.0 m2 za 5 . a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. suncobrane i si. prostorni odnos prema stambenim. sintetični materijali. ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. javlja se propuh -»(§). © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane.

nosivi sloj 15 . 8 i 10 cm. 20/10. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 . Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. vatrogasne prilaze.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k.5 22. 150.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s. parkirališta./ m2 8 40. 12/6 itd. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 .25 11. parkirališta. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove. stabilizirane vozne trake. podove u halama. drobljenac veličine zrna 0 .5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak.25 11. Visine blokova 6. 221 Vezano opločenje: za ulice. 120. 180.5/11. Uz dobro nosivu podlogu.25 Duljina cm 22.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom.96 48.20 Komada po m^ 48. stabilizacija dna i kosina vodotoka.25. Dimenzije duljina/širina 22.5 22.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. 60.8 mm.5 Kom. osiguranje kosina protiv erozije. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj. Povezane i okrugle palisade od betona @ .96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. opločenje kolosijeka. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. 10/10. 80. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. prilazne putove u zaplavnim područjima.20 10. 100./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12.

07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica. sjedenje. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1. unutarnjim šatorima.Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom.kuća s visokim bočnim stranicama.45 m 3. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2. stanovanje 2.Joker 1 / Club . ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia . tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . jelo.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.

15 ' 2. H. 25 m stamb.. Konstantinidis Arh. Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. isto tako kraj vode. I 2. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . otvoreno prema jugu. ///////////////////// Površina 3.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 . Jensen Arh. drvo).ljestve I . površine 2 Arh.44- i i.15 KuhinjaJ Alat -3. .KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2.36 I ! I (3) Površina 7.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4.». Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. otvorene prema istoku (jutarnje sunce).26 2. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh. Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala.kuća za 4 osobe. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh.30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend . Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka. Površina 3.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube ..

> 0 . Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 .GRAĐENJE DRVENIH KUCA . Drvene skeletne konstrukcije. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm.@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. nazvane i kanatne kuće. kakvoće. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara.( | ) .» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . statike i udobnosti. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata.> @ . izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade.

manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. strme zrake sunca ljeti. tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. za zaštitu od sunca markize. 271 . što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo.zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). odnosno jugozapada. terasa i balkona . jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. stabala i si. Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. Vrt leži mirno. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). povoljan položaj stana: jug do jugoistok. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . Ako je zemljište šire. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever .> Q i (2). 175. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. duboko osunčanje zimi. sunčalište Prostori za sport. zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije.» © .Prilazni put Malo sunca. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). a gospodarske prostorije prema ulici -»(3).zapad -»(2) i (§). 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. pa čak i mjesto u sobi. jednoliko osvjetljenje. ugodno grijanje ljeti. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T).jug . treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. veliki prepust krova — s.Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. Uz pomoć sunčevih tablica -» s. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. mirno je oko njih i osunčane su (istok . To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). Kupaonica pav.zapad Stubište. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). najveće hlađenje zimi -> s. Osiguranje od zagađivanja. jer vjetar najčešće puše s juga do zapada.zapad). donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. s terasom od istoka do juga. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7).POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . Ako je kuća iznad ceste. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. već su prihvatljivi za industriju.jug -»(2). Ulica istok . U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute.» s . hladni zimski vjetrovi. okružen drugim vrtovima -»(?). Može se dovesti neposredno do kuće. garaža može biti uz kuću. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. hodnici.

4 | I | I | 150 0.5 (20) 1 — tc I 5.57 (0. raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 . I I — .5 0.32) 150 0.8 (0.8 0.78 | 0. Susjed.5 24 (26) 130 (143) T .75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.4 (0.4 160 0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7. kiša.5 ¡ 29-40 ^ 133 3. kuća s vrtom S D 01 13.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .6 0.79 I i 7 150 0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.5 I 22 77 — 3.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19.4 160 0.5 1 15 (13. 0 Ali •I * •i . pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.5 I ^ | | 0.4) 0.5)—0.5) 0.62 (0. okolina Klimatski utjecaji vjetar.5 (0.45) 0. prljavština.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3.3) | I i 0.6 (0.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .8 150 0.6 130 0. zasjenjenje.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.8 0.34 (0.5)17. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.45) (0. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.

2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . mogućnost otvaranja gradilišta. susjednih zgrada. ulica.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 . te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . trgova ili krajolika zahtijevaju .Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu.u prvom redu oblikovno .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A .1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B .

Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. zatvoreno građenje. 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. otvoreno građenje. rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. otvoreno ili zatvoreno građenje.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. posebno ekonomičan oblik kuće. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. ! FD A .glavni stan B . moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). katkada kao individualni projekti. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). otvoreno ili zatvoreno građenje. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova).» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . na ulici ili na zajedničkoj parceli. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu .

^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 . najekonomičniji oblik kuće s vrtom . izbor materijala. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. uz dobru kakvoću stanovanja. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja.00—| Kat J X WA Presjeci FD m. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće.V. rješenje detalja i izbor boja.V. Slobodno oblikovanje tlocrta. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. z a boravak fc. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. p r o s . 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).» ( 2 ) . garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja.» © . rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće. l V. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). Javlja se i kao individualni projekt. Minimalna veličina parcele 225 m 2 .50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L.-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. Kuća u nizu je.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. E urar 2 li 18-22° -12.

Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. i B. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. Leonhardt i E. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. K. H.

Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. L. R. suteren (l2) Prizemlje 277 .

nr 01 . premda na relativno malim parcelama. Bahlo. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća .F 3 Arh. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. jamči visoku kakvoću stanovanja. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. twf __ Vi^ Arh. A.> ( ? ) .® Izgrađeno vrtno dvorište. Kat Spavanje . Kohnke. 180 m 2 stamb. Kuhn. Chambertin . moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. Boskamp i partneri. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. Hennig ^ © Arh.T Spav.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh. Podrumska etaža Prizemlje. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. U drugom slučaju. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. C. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh.

STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 .1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh. Tissi u.— . Heckrott 279 . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.

. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt.® V>® Kat pr © Presjek -» ® . Cramer Arh.. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © . U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. Staklenici djeluju kao sunčani kolektori. ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. Gundogan V @ Prizemlje 280 . Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.@ Arh. temeljem kojih se određuju stakleni elementi. nego sustav koji treba tehnički definirati.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t .* ® ..® Arh. ventilacija i zasjenjenje. B. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. To je u vezi s različitim oblicima korištenja.® ® ) Presjek ® .

Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. Simons 281 .STAMBENE ZGRADE Arh. M. + K. B.

Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Lederer . • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh.( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. J. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d . KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) .STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA.

zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . ne zanemarivo. Mnogi izvođači. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. Prilaz za čišćenje. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. izvornog. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). zdravog stanovanja. Široki prepusti krova štite fasade.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. ovčja vuna i pluto. biološkim i. Taj način građenja odgovara ekološkim. uz stručno vodstvo majstora. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. cedar) također se prepušta naručitelju. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. pa je impregnacija suvišna. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. smreka. Garaže. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. Izbor vrste drveta (bor.(§).

(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh.. L..STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) . F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh. Neff 284 .

kuća uz kamenolom .Valentyn 285 . Neff •o .* (?) — (5) V ® Suteren © Arh . I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.d. L.STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje .. v. v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm.

Arh. Mj. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada.. R. California.STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. otvoren prema istoku. t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). autor. radna soba između ateljea i dvorane za boravak. Mj. Neutra 288 . 1:500 Arh.. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu. 1:500 Arh. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz.

. L. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD . R.* © t * © 1..® Perioni J Podrumska etaža .* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. k a t .STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2.Neff ® Prizemna kuća u SAD . Kappe.* ® . kat .* © Arh.* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh. M.. Bilt Modem ^3) Suteren Arch. Los Angeles 2.. Breuer 289 .. Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh. R.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. Linijska izgradnja @ Otvoreni. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. Iron 291 . Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija..VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. ili zgrada različitih koncepcija. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke.C. Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada.diskova u velike cjeline. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. W.. ravninski oblik izgradnje. E. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. ravninski oblik izgradnje. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada . 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana .> © Arh. Moguća velika gustoća.

L. Ulaz 12. Spavaća soba 4. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh. Kuhinja 3. Neufert/Mittmann/Graf 292 .Legenda: 1. Hodnik 5. 2 tro. Boravak 2. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch.. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana. Ostava 8. Dječja soba 7.. Neff (© Etaža sa četiri stana.. Jelo 10. Balkon 9. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh.i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh.. Predsoblje 11. Kupaonica 6.

nusprostorije > 35 m2 < 45 m2 2 sobe. Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh. s obzirom na oblik tlocrta. nusprostorije <107 m2 Dnevna soba > 18 m 2 . starijih osoba. kuhinja. U prizemlju treba projektirati stanove bez zapreka (DIN 18025). bro