• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori .zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor.osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke. rasadnici Vrtovi .puzavice i penjačice Vrtovi . garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište.osobna dizala za stambene zgrade dizala .položaj u kući Kupaonice . Drvene kuće . . vrste kuća. ekološko građenje.krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice . stube.izlaz za nuždu Pokretne stube .položaj kreveta Spavaće sobe .zavojita stubišta Ljestve za bijeg .ograde Pergole. ulaz Ulazi.ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. igrališta. potporni zidovi Vrtovi . hotele. dizal za bolesničke krevete Dizala .predgotovljavanje Kupaonice . kocke i šatora .povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . ceste Putovi i ulice 267 Ceste. Pokretne staze Dizala .zemljani radovi Vrtovi .osiguranje padine Vrtovi . velike Stambene zgrade . studentski domovi. .oblik kvadrata. smočnica Kuhinje Kuhinje . građenje drvenih kuća. dizala Stubišta Rampe .primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije.međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi.dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje .detalji 261 263 Praonice rublja. staze.za trgovačke i poslovne zgrade . .ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . uređaji za pranje Praonice rublja . .predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići.posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole. prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru.vrste kreveta Spavaće sobe .oprema Sanitarne kabine . .vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV . prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj. vjetrobran. laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe . etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor .SADRŽAJ Stubišta.uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi.elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice . ulazi Predprostor. .

benzinske postaje.dimenzioniranje. 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe. 344 Upravne zgrade . vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . vertikalni elementi 357 Banke .okretanje Teretna vozila .tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta.dimenzioniranje. parkirni objekti.dimenzioniranje. prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV . površine za namještaj 352 Upravne zgrade . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . upravne zgrade.osnove 337 Upravne zgrade .općenito 360 Banke . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice .osnove tipologije 341 Upravne zgrade . držanje životinja Nastambe za male životinje . višenamjenski centri. garaže. razdioba prostora .dimenzioniranje. tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. konstrukcija 349 Upravne zgrade .visoke zgrade 355 Uredske zgrade .dimenzioniranje.SADRŽAJ Knjižnica. kina. cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade .primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži.primjeri. . odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli. radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade . supermarket's.organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade .dimenzioniranje. tova mi mostovi.isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) .dimenzioniranje: potrebne površine . 345 Upravne zgrade . moteli. .parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe.trezori 361 Poljoprivredni objekti.

primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice. funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode.red mjera Bolnice . 611 Mjere. . džamije Crkve Orgulje Zvona.izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja .stan Životni prostor bez zapreka Bolnice .BMX Streljane Sportske dvorane . centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve. patologija Bolnice . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom. vrata. . muzeji. liječničke ordinacije. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros .ambulanta Posebne bolnice Bolnice .porodništvo Bolnice .općenito Bolnice . tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion .oblici građevina Bolnice .njega rodilja i novorođenčadi Bolnice . Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 .nastava i istraživanje Bolnice .nuklearna medicina. 607 608 .terapija zračenjem Laboratorij.područje opskrbe Bolnice .sigurnosni uvjeti Bolnice . sinagoge. 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike. dizala Bolnice . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje.planiranje izgradnje Bolnice . protupožarne pregrade .međunarodni primjeri Muzeji . težine.posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje. ambulantne operacije Bolnice . norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI .operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija . građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide .hodnici.područje uprave Bolnice . .dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 . stubišta.

(gegf. spez.25 propisi o HTZ slika br. vorh. poželjno entspr. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. evtl. Lit. t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. rel. UBA UW @ EQ cf $ Hochw.U.M.M. el. podjela 360 st.I.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. dgl. usporedno protusmjerno. i tako dalje äq. ggfs. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. vgl. s. U. Stud.O.A. ca. s. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž.d. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc.G. { 4 sek. pritisak i 2 stupnja. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. 3 minute. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. srednje jednako identično jednako različito približno. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak.50 S. građev.o. i daljnji (i ostali) ggf. R.u. i. gem. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje. sog.z.Allg. prosječno oko. DV EDV i. usw. Niedrw.B. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno. HHS. VDE u. odgovarajuće ff. A.v..

6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s . električne reaktivne snage Var (ver).163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3.1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice . a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI . K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9. m.8 133.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI . Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .J.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI .3 = 1 kg m .sustav) propisano od 1978.163 W/m K = 1.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg.6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.163 736 1.163 1. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! . količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.163 W/m 2 K = 1.jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0. s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.3 0.Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov.iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.01 kfl/m 3 = 0.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.98 1 10 4186 1.

u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 . okret.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R.80665 N 1 t = 9806.852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac.6 106 J = 3. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 .6 MJ PSh = 2. siječnja 1978.1888 J = 1.72) Oz. težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.344m sm = 1. po sek.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).76) Mehaničko naprezanje.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7. energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! .temp.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI . po min.sila tona .15K A0 = A7. O d 1. čvrstoća Rad.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8. površina presjeka.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3. E Joule kWh KS .80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI .q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.163 10"3 Wh kp m = 9. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .80665 N 1 Mp = 9806.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.459.6km/h 1kn = 1sm/h = 1.3 GB 4.80665 N/mm2 W.45359237 kg 1 pf = 0.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974.8288m mil = 1609.K novo Frekvencija.7 0 7 0 = 273.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .296° = 63.65 N 1 kg = 9.°Rk 0 = 7 . Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.8 h = 31.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.4mm ft = 30.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme.67 °F °R 0R = 4/5 0. recipročna vrijedn. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! . energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.48cm hvat = 1.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0.72) <2} —/ Površina. col.72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0.5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat. i 1977. površina zemljišta Volumen Normni volumen A. trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta.

npr. imaju istak na gornjemu rubu.širina "špigla" gornja margina. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice.841 m duljina stranice y = 1. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). bit će listovi nešto manji. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez). S obzirom na mogućnosti razvrstavanja. kuverte. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 .4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. -81 najveća širina slike . © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta.189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. Porstmann iz površine od 1 m 2 . C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. Registratori. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. mape. B.829. V. Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A. bilježnice i mape reda A. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja. normirana mjera (9) Uvezane. Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN . ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format.) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira).OSNOVNE NORME DIN 198. C predviđeni su za posebne veličine papira.476.format. normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). Standardne formate razvio je dr. četvrtine i osmine (kuverte. crteži itd. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. natpisi.

5 cm.5 * 29.5 cm.1 250. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. 4. n-.1200 mm. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO . 660.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu.7 cm. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 . 1 560 mm 250. isporuci i arhiviranju. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18. a za toliko je korisna površina nacrta manja. 900. 1 500. treba se preostatak preklopiti po polovici. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). 3. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu. 6 itd. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. 5. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm.18. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. za što je korisno primijeniti šablonu 18.8 x 21 cm. 900 mm) 650. 1. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista.C-.7 cm. 2. Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. pri dogovorima. 4. na gradilištu. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib). Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm.

© | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) . 2. 8). 1:5. mjerilo 4. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima.00). Ako j e moguće. 1:25000. Dimnjačke cijevi. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). 36. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova. 16. za situacijske planove: 1:500. 1:2000. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. idejni projekt. 1:200. 8). Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. u skladu s normama.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. 3. 3. 1:10000. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). količinu. 1:25. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer. 1:250. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu.5. 1:2500. Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina.» BOL QP . ime (potpis) investitora. 15. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. tlocrtima itd. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. 406. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane .1352 i 1356) — s. 1:100.69 \ 7 5Z_ + 2. 1:20. tlocrt.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. 54 2.69 Podaci o visini poda etaže itd. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. projekt itd. vrstu nacrta (skica. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta . 1:50. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. Sve predmete treba crtati u mjerilu. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1.). list 1 . Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. Primjer za ispravno kotiranje. © © b 3.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. a ostala mjerila manjim slovima.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida).6 ) . mora biti označen smjer sjevera. ali također i u milimetrima. presjek. a visine iznad osi (-> s. perspektiva itd. 1:10. nezgodnog kosog tlocrta.> © + © .52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . 1:1000. 1:2. 2. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0.). ime (potpis) projektanta. pogled. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. 823. u novije vrijeme . Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. 1:5000. "ako j e potrebno. a veće od 1 m u metrima. 4.

60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120.00-1.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.30x78 80 x 1. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 . 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.75 Kupaonica Kada 75 x 170. 90 x 90.2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 . 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1.40 .. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .1. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60.50 (16) Ormar 60/1.

193-197 B I -t.5. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D).5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0. prozor krilo na krilo (V) __ W ® . sandučasti prozor (K).1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.» @ .(minus). približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.00 dobivaju predznak . Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također). • 4.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 .OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s. 1 6 7 . a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ .) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. 1 9 3 .5/2M—8Vrb" 187. treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187. .1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. Brojevi stuba ispod ± 0. prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata. Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta. podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N .@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor. Stube treba od ± 0.5/250 I . •5.750 Kad je riječ o prozorima. dvostruki prozor (D). a dvokrakom beton ili kamen .50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s.

) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ.. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda... Ptš . dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći.| lužina | Ijubićas. | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo . Ptg .i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. 4) Drvo Daske od mekog drva .Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz. izolacija. itd..1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci.| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. Prodiruća vlaga Teren. 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. ... DIN 18195 simboli za brtvijenje. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. .j crveno [ijubičas. temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr.... voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm. Nosač žbuke . . M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. Ptd . .Zk Sd Zd . .) žuto |ljubičas. . ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. Pt . | kiselina | naranđ. plijesan. . . Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. .. na padini. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. prljavština. . Bukove platice .rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna. Pto Pd . . . |ljubičas. otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . . .. . . sirov Gipspanel s kartonom td . . | crveno | naranđ. .. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas. .

temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//. ••• I Park Postojeće Í.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + .Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov. stropu.'//. ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu.ÜN:"*'' l/t-v*. građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• . I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 .t . p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 .» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb.•//.

b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom.5 113. r JU i 1 1 24 188.35 0.02. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1. raster 0.76 376 3. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0.35 0.35 0. 1:50 cm).426 -437.5 11. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.35 0.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.7 0. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija .točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.5 674 113.cm 4 mm 2 I 3 4 1.5 0.35 0.0 0.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute. m 11 .88 88.24 24 24 24 0.5 885 885 3.polja Kotiranje koordinatama npr. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.35 0. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.5 "138. 5 .05 5 5 50 0.5 0.3. 1 m npr.35 0. što treba navesti u sastavnici (npr. -236' .25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta . konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem. 0.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0.25 0.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0.5 -86.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0. M: 1:50 cm.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine.5" 437.35 0 25 0.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m.25 0.točka (debela) Linija crta .25") 0. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.4 — -Jäf .7 Mjere ispod 1 m iznad npr.0 0.5 61.76 (7) Nazivi u kotiranju -188.5 "138.

bakar.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 . aluminij.7 0. dubina j e 0 .1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 . križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T . L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru .Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0.7 1:66.7 0. pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . 70°.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 . tankostijena DIN E N 2 9 5 . U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . 30°.DN 1.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11. 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . 70°. 8 0 m. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje. .3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 . pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° .nije uporabiva. V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade. 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja.l u k o v i m a . 60°. N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.1 + - + - X. + % Slijepi peleš X. odnosno nije prikladna. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°.5 0.norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66. 1.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1. treba izgraditi kanalizacijsko okno. 1. Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo . P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a . 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°.kolčak s pelešom 45°.1 .7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N .kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°. 90° Jednostruki kosi priključak .7 1:66.1 . 70°. X. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl. 45°.komad odn.5* 0. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju.00 m. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima.7** Keramička krajevima. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1. 70°. © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). Gledano u smjeru tečenja vode.20 m .1 .

D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja. Iz: E D I N E N 7 5 2 .5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. poklopaca o k a n a itd. škole Bolnice. s dopustivim tolerancijama* na pr. 5 % . vidjeti D I N 2 4 0 2 .) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 . veliki ugostiteljski objekti. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V. gostionice. način odvodnje Stambene zgrade. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d.0 7 Umivaonik z a ruke.5* 0. upravne zgrade. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta.1 1 9 9 2 .5 0.5* 2* 1 1.5 2 2. opseg itd. Vidjeti. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 . K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. fazonskih komada. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. hoteli Javna kupališta.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. npr.1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs. bit će mjerodavan taj instalirani dotok.Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. pumpe. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . izljev. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 .5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje. promjer d. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW.7 1.5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok. npr. spojne elemente za cijevi i fazonske komade. dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. tuš na stalku.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 . Npr. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .5 1 1. s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. z a cijevi.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom. Vrsta građevine. trokadero Tuškada. Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. pensioni.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 .1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). V. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta.1 2 K l/s 0. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. V. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade.0* 1. praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči.1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa. lječilišta.1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. sjedaća kada.2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .

b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost .5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G . Ima li više od tri promjene smjera.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. 4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode. za sve predmete odvodnje T. visinska razlika H mora biti manja od 1 m. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si.razmak W C . Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 .5 25 50 70 100 bez W C . O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r .7. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe. sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje .a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C .25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. npr. tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0. svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0.priključak na vertikalu preko FB . umivaonik z a ruke.5 4.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija.AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986. veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3.4 Vp.H maksimalno 4 m iznad položenog voda . može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati. uređaji za dizanje fekalne vode. treba primijeniti DN 50. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod. max.a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1.

DIN 1986 . Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-. npr. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .3 0.3 1. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d. može se proračun provesti s veličinama -> s.1 5. 200 l/(s • ha). a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom. sintetički travnjaci .1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. I. djelomočno učvršćene. Osim toga. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68.6).1 : 1 9 8 8 .2 97. 13.krov s kulirom . broj WC-a - I.9 146. uz suglasnost 1.3 6.5 4.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.5) uz odobrenje lokalnih vlasti. DN *) K = 0. 1988 . .za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.6 0.AW% Vs l/s 2.5). Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . rampe l .zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) . '' Prema smjernicama za projektiranje.0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986. .7 i/s K = 1. broj WC-a 9 - K = 0. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0.5 l/s maksim.krovne površine nagiba < 3° .) .zasađene krovne površine1* . Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.0 121. npr. 16. ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.3 0.7 0. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti.1 : 1988-06. retencijskih bazena i si.7 14. dopušt.površine pošljunčane ili obrađene šljakom. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama.). *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . dopušt.8 0. broj WC-a DN *> d.7 l/s K = 1.AWS maksim. broj WC-a - I. . npr.glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina. primijeniti i manja proračunska količina oborina.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s.teraco sa zalijevanjem reški J .asfaltne površine . Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine .gumna .5 l/s K= 0.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim.AWS maksim.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja . Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu. .5 115. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s.AWS maksim. = 0.vrtne staze s vodom vezanom površinom ili . Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade .travnjaci lokalnih vlasti.7).2 10.2 maksim.tarac s više od 15% reški. Dopunjujući DIN 1986 .športske površine s drenažom .3 0. min VS I.8 9. Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d.učvršćene površine s ispunom reški i .0 10. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .5 0. plavljenje neugroženih površina. tab.0 5.4 0.1.3 K = 0.2 97.n mm 70") maksim. broj WC-a - K = 1. .5 17. npr. broj WC-a - 70») 2.maksim.0 121.posebne izvedbe krova.9 146.9 146. npr. kocka 10 x 10 cm i manja .za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem. slivna površina u m 2 .6 7. broj WC-a - 68. s planiranim plavljenjem.5 115. npr. 16 © .0 l/s I.betonske površine.4 8.parkovi i površine pod vegetacijom .7 l/s I.vodom vezane površine . javljaju se razlike u očekivanoj količini vode.krovne površine nagiba većeg od 3° i . 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). m. maksim.5 0.površine od sintetičkog materijala.6 0.0 samom zemljištu (eventualno poniranje.0 121. Dimenzioniranje prema ©.6.vidjeti i DIN 1986 .1. dopust. npr.4. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. prema DIN 1986 . = 0.6 6.2 97. One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v. .6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod.za intenzivno ozelenjene .5 l/s maksim.0 l/s maksim.AWS maksim. 1988 .5 0.5 115.

statistički gledano. navode se podaci iz ATV .6 8.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460. Količina oborina 16 . imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina.radnom listu A 118. prekorači jednom godišnje.radnog lista A 118 u tablici 15.6.8 29.7 1. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0. /i/d.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. prekorači jednom u 20 godina.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940. odstupajući od odredaba u DIN 1986 . tj.2 1. Petominutna količina oborina. dop.3 7. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl. prekorači jednom u dvije godine.radnog lista A118. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem.7 7. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1. čija se količina na promatranom području. za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1. = 0. Na izljevu.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. prekorači jednom godišnje.) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem. Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). statistički gledano. DIN 19538.6 4.5) petominutni pljusak čija se količina.05) petominutni pljusak čija se količina. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1.) r 5(0. Vm = V.5 13. statistički gledano. V. i~5(0. f5(0.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena.0 cm/m.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV . ako je to dokazano hidrauličkim proračunom. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr.1 : 1 9 8 8 . statistički gledano. I/s 0. Gießen Göttingen Grambek/Holst. jednom u dvije ili jednom u 20 godina.8 2.5 m/s. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV .

Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1.80 m.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 .8 1*1 0.8 >0. duljina 2. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30.00 m -> Q . (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. vrata najmanje 65/195 cm. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. stubište.4m do <0.9 r Kapacitet Visin.8 0. visina 2.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986.6 X 0. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi . u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev. okno ij) 1. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo.00 m.18012.9x0. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0.8 dno mjesne kanalizacije SZ. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. visina 2.80 m. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0.00 m.50 m. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0.> © .0 il. duljina 3.

jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper. 1986. dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. npr. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno.S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka.u Prskalica na cijevi . oznake za smjer kao -> (D . stojeća //)////. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš .

terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra.23-3. bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod . npr.34-7. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati. a k o j e kotlovnica u tavanu.70-1. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.62 1.67 0.8-28.1 9.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).14-3.komad za čišćenje * \ Automatski .4 5.1-13. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade. ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T .9 2.kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.3 Protoka plina m 3 /h 1.komad za čišćenje K .91 0. zaklopac z a i.5-28.30 m 19 .6-60. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.

75 15 16. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. treba smjestiti što bliže dimnjaka. Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. površina uz vis.80 S 150 cm 2 .25 8. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. te ako ih je atestirao DVGW. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1.75/1. ako su u zatvorenom sandučastom okviru.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3.25 12.25 17. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. osim onih na vanjskim zidovima. Ostale peći. veličina. ventiliranih prema DIN-u 18017. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama.75 10 11.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji .00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. Kod unutarnjih prostorija. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova.75 kW 5 6. 2. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom.5 13. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera.

šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki. . npr. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. npr. npr. @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. npr. 40 717 Sporedni sat . dio 10 Višestruki telefon. npr. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 .4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. signalna sijalica. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. od 150 do 270 Hz 21 . općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije.ulaz Telefonska centrala. npr.® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. uređaj za duboko hlađenje. npr. npr. npr. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila.g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. npr. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . kuća . Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. općenito Niz svjetiljki. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. općenito prema DIN 40700. fotoćelija CH Truba ili rog. npr.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica.

Nadzemni vod. četveropolni Zaštitni prekidač i snage. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje. transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . npr. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. tropolni . općenito © Vodovi. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . kućište. potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. npr. vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. telefonija. stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. konzola. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . npr. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. Krajnji priključak. oznake. 63A tropolni 31) Prekidač. noćno uključivanje. namjena uzemljenje. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. tropolni l Prekostrujni relej. zatvarač ! Zaštitni prekidač. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka .tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. jednopolni) Izmjenični prekidač. npr. npr.vodič Strujna traka A © Krovni nosač. npr. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač. općenito K> Navojni osigurač. npr. npr. razvodni ormarić. npr. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. tijelo Element. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. uzemljenje . vod za trepćuće svjetlo. upravljački otpornik. 10A i tip Dll. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. npr. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. Zaštitni prekidač za motore. npr. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. I prikaz ako je potrebno i Kutija . npr. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). ©cijevi npr.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. jednopolni) @ Antenski odvojak. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. npr.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. 4 0 7 1 1 . npr. npr. npr. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 . dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje. 16A. npr. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo .

41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica .0 2.0 4.2 1.0 6.7 1.0 3.3 0.150 1 301.3 3.6 0.3 7.3 2.0 6.0 4.8 3.2 1.7 0.1201 200 I .18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .6 2. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.0 21.0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .1 0.5 4.0 18.6 0.0 2. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .1000 I 0.0 .5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.5 2.9-1.0 2.1 © 1 0 - Prihvatna motka.2 0.2 1.5 1.0 0. ~ T .0 0.0 8.0 2.e a .0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod. Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.5 3.0 1.5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.3 3. motka za zastavu 2.5 5.0/21.2.0 3.0 0.2 4.4 3.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda. 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1..5 1.0 0.3 14.2 0.5 5.2 0.8 2. 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .2 3.8 2. akumulator © Brojilo za vodu.0/24.0 2.0 0.1 0.0 18.

ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima.H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .zapreka . uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF . tipkovnicom © . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo .pregrada sa zatvaračem Čelična rolo . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l .pregrada © ) Rolo .otklopno krilo prozora. Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun. baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.polja Dojava promjene NF .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno . mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator. zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica.» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r .OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .

Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum). Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu .» @ i pohrane u ladicama. Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra). Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike. podjela dužine .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba . privlačno perspektivnim prikazima. paralelni razmjernik za šrafiranje. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir. a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno. Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . a ne cilj sam po sebi kao kod slikara.» © . nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom .» © .» (3). Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre .» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem . Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine. Lepezasto mjerilo.» s. 4. Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub .» 0 .» © . čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). internacionalno čitljivo. a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. 5.» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]). Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate .iimimii' pnmmmf* p'. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 .1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež.» s.» s. Improvizirana crtačka pomagala . uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") . Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. objektivno geometrijskim crtežima. Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora.

izograf itd. Za brisanje tuša: stakleni brisač. Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. uz mnogo vježbe. bez kutnika -> s. Dobro za loše pisatelje.(3). najčešće uvjerljivije nego riječi. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. 25. mjerodavno za uspjeh. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. nož za brisanje. Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . 25. Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. Ispravno držanje "šine" je. grafos. također nožić za brijanje. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 .

Emotivna strana nije manje važna. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. Na kraju. u kuhinji. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. p o s l o v n o m prostoru. nego su prikupljeni iz literature. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. kojima je čovjek okružen. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. Kako se neka prostorija dimenzionira. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. bilo u stvarnosti ili na slici. Izvedeni objekti. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. dimenzije ostalih prostorija. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. uvijek s ciljem da se projektantu . navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. On mora znati dimenzije predmeta. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. automobilu itd. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . metarska mjera to je dokinula. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. često nesvjesno. oboji. tramvaju. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. duga je toliko lakata. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. osvijetli. kao na primjer u vlaku. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. mjere razvile. najčešće znatno manje. svaki zadatak drugačiji. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. te da to neprekidno uvježbava. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. Dobije li arhitekt . Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. što je namjera ove knjige. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. i suviše lako navode na oponašanje. Tko uči graditi. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. Na kraju. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. 27 . Želi li se to promijeniti. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. Međutim. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. Međutim.. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka. a ne od jedino ispravne mjere . Time projektant . slučajno odabranih mjerila. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. uzevši u obzir njemačke norme. blagovaonici. Iz njih izvodi. izuzevši određene norme. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini.stvaralac dobiva u planski sređenom. osjeća. Sve u svemu je ipak. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. odjeće itd. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša.čovjeka. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. podijeli.stvaralac u ruke samo dijelove. naprotiv. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. treba projektantu pokazati iz čega su se. osnovni podaci i iskustva. namjesti i kakav joj je pristup. knjižnici itd. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. jer projektanti polaze od različitih. koncipirati i oblikovati.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. najčešće bez razmišljanja prihvaćene. namještaja itd.

43. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. zatim navodi koje su dali Alberti. širina noge (iznad gležnja) itd. Leonardo da Vinci. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. iz vremena Ptolomeja. Durera. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A. Dakle. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice.130 m itd. Poznat nam je kanon iz doba faraona. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. Krista). tako da su općenito u životu postale mjerodavne. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. duljina šake do zglavka. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala. pr. 28 . Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom.829 m. lica i stopala. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. 3000. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. Od godine 1945. s. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. te prije svega poznato djelo A. Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. Grka i Rimljana. visina do pupka 1. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. razmak bradavica na prsima. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. najmanje su se otada. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Zeising.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

f j ® Vagon brzog vlaka. vagon za prtljagu 18.97 —i y — 2.38 m. 68 sjedišta.62 m. 28 sjedišta 2.45 m po sjedištu.42 m. 48 sjedišta. razred i- 1.ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1. blagovaonicom i prostorom za prtljagu. 2. Tlocrt. visina stupa 28 .80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1. tlocrt. razreda 31 .75 m.32 cm. 0. Ukupna duljina odjeljaka 12. 1. Duljina vagona za prtljagu 12. ukupna duljina 20.62 Vagon putničkog vlaka.54 H 1. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.10 1 razred 2.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) .

..82 8..5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.:. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor.09 25.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0.40 35. Količinski je to kod ljudi različito. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s.7 % 1.91 48.76 7.5 1.05 59.003 0.. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.:.05 0. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .71 0.0* 300 3 1 2 + 1 0 .64 24.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:. oko 0.21 28. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi).58 1.63 78. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.05 0. U to spada zrak bogat kisikom. Max.05 0.49 2. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.37 3. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu.82 12.22 16. tj.0 .5 m .1 0.43 13. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja. djelatnosti i okolini 0 .6 m 2 i za djecu 3.01 9. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri.22 71. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije.86 75.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .6 3.:.03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .5 godina Odrasli u mirovanju Odr.05 1.5% 20. gljivicasid i vodenu paru.25 17. bez propuha a u laganom kretanju.14 62.64 3. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.5 0.92 3.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 . zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 . za dijete. a u danu 2520 toplinskih jedinica. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7. pri mirovanju.5 m 1 to znači za odrasle 6. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .004 0. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.4-9. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q .03 11.59 12.28 7.31 2.25 1.68 20.35 1. Dojenče Dijete od 2.69 2.13 2. a time utječe i na radnu sposobnost. Prema tome.76 0.36 65.0005 0.05 0.9% 1.89 30.41 37. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 . a ovima plijesni.3% 30.95 0.001 0. radu Odr.-^>7.00 43.71 41.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.2 0.83 1.73 68.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0. pri sred.1 2 m 3 . ugodna toplina. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka.14 1.28 6.0 10.5 2. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku. prehrani.98 5.48 33.39 5.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H.2-4.46 1.7 % 75. Međutim.51 39.25 53.004 0.5 0. .0 Ono je važno za proces hlađenCO2.22 3.40 46.98 1.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.60 5. u zatvorenim prostorima (npr.64 31. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama.31 14.15 1.043g/sat ugljičnog dioksida 0.90 2.23 4. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke.25 15.93 21.(3). jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija.55 4.8 m 2 stambene površine po osobi. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.52 50. izaziva si o tjelesnoj težini. a granične su vanje (bez pojave propuha).8% 43.62 27.39 8.82 6.24 22.64 10. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.86 0.1 - 0.33 18. i znojenje -> (5).89 4. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.32 10. 271.020 m /sat ugljičnog noće. Uz visinu prostorija 2.001 0.70 1. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°. pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.09 56.48 19. vrijednosti od 40 do 70%.3 0.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0.

Svježi zrak i izmjena zraka. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. visoka temperatura zračenjem. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. tj. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. hladi se na stropu i onda spušta.041 (Xco^0. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . proširenje krvnih žila. Ugodna klima veljača/ožujak. Isijavanje je proporcionalno 4. Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. Niska temperatura zračenjem. Temperatura i relativna vlažnost zraka. blistavo sunce na zasnježenom polju. zraka u prostoriji 8 L . prodire kroz zrak ali ga ne zagrije.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. Kritične su površine prije svega prozori. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija. preko podne obloge i temperature uz pod.% ne smije se prekoračiti. njegovu temperaturu i brzinu. a obuven to osjeća. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. sredina ljeta (tropski krajevi). tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. diže se. visina 2000 m.4 . konvekcija (brzina zraka. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije. Zrak i kretanje zraka. Ona je to kraća što je viša temperatura. vode u radijatoru). primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka. isparavanje.378 Xe). oblačno nebo. Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). brža je i cirkulacija zraka.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0.0.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu.4853+0. tj. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). povećanje brzine krvotoka. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. duboko modro nebo. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. Tople i hladne noge subjektivan su osjet. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). količina zraka u prostoriji. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože.> 28 Neu. Neugodna klima . Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. lijep zimski dan. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. Količina C 0 2 od 0. 5°C.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. a nije obilježje poda. čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. disanje (površina tijela.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. Temperatura zraka i okolnih površina. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr.2S^/kg Relativna vlažn. hlađenje: znojenje. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C .04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // .0 m 3 /sat.porast temperature površina). a i najzdravija (kaljeva peć). Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. suh zrak bez prašine. Ono se širi u svim smjerovima. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju.1 vol. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. zraka u prostoriji S L u °C . ovisno o prokrvljenosti tijela. te "osunčanje unutarnjeg prostora". a slučajno ili stalno provjetravanje nije. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%. temperaturom zračenja. visoka vlažnost i sparina. potenciji apsolutne temperature površine. Kretanje zraka osjeća se kao propuh.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper. Bosonog. postoji i klima u prostoriji. grijalicom). konvekcija: prijenos topline. £ 22 I o 2? 3 S Q. podrhtavanje mišića. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela). Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti.

na površini zemlje. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka.3). Prema Palmu. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji .Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže .» © . ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. -> QJ globalna je rešetka od približno 2. Međutim. S druge strane. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti)./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima.» © . > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 .jug i 5 do 6 m u smjeru istok . dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. tj. prema iskustvu.5 m linija polovičnih razmaka. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m . Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). No njihova pravilnost može. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever .J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 . postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. disanju."-. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka.» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. želucu i izmjeni tvari. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. bubrezima. pri čemu prednjače vodene žile . normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. također u periodama sedmice. smetnje na srcu.50 m-> (?) © " " T ^ . kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo . Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. desni je presiječen rubnom zonom. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu.0 x 2.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. od magnetskog sjevernog prema južnom polu. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. a okomito na njih u smjeru istok . •H \/ T / L. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno.zrak. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. fiziološki štetne.VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. u trakama širine oko 20 cm. Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. Svaka sedma traka je kao tzv. prije svega od sjecišta traka . vjerojatno uzrokovanih Suncem. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. što je Endros CD dokazao na modelu .jugoistok .» © .zapad oko 2 m Te su trake. širina 4 m. U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole).50 — tla. slabljenje životne energije.r H. b) tekuće i c) plinovito. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba. zona ili površina od 1. gradiva i instalacija. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m.> © . Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach .50 m. krvotoku. dakle. na visini od više tisuća metara. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok .križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. Djelovanje tzv. posebno utjecaj 2.80 x 2. čini se bez patogenih utjecaja .80 x 2. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila. neki su se pokazali izvorima smetnji. rasjedi ili diskontinuiteti. tj. Rešetka je magnetski orijentirana. . drugi red mnogostruko jača u djelovanju.jugozapad i sjeverozapad .00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja.- rt- f * "I H. građevina.zapad. prostorija. S : i •£/-t-•fj . dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. Povoljna je. pomoću posebno osjetljivih filmova.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji.» © .30 m bez smetnji.30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže.• T \ -» . duljina 5 m. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima.

•.. ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje.2./.5 m m 1 7 / / 4 . kao drveni ocat.. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D . gdje zrenjem nastaje masno vapno./. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari.v. pa i olovo. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr. Staklo. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike.. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. Primjerice kad je riječ o staklu. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). pri apsolutnoj ništici (°K = 273./. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . Beton.•.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. pokazao je apsorpciju zračenja. pjenobeton. Ne preporučuju se sintetični materijali. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / .••. i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona. Bronca (5 7 5 % bakra). / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. Poznato je da je vapno baktericidno. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . fgj Mljeveno pluto. ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. mine- Asfaltna hasura 2 . Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / './. ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. Metal. Masa molekula pare opet ovisi o toplini. Dugogodišnji pokusi prema Schröder ../ / / / // // // // // i // .. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom).„/. O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna. Gips je cijenjen kao prirodni gips. drveno ulje ili katran. / / / S U zrake iz tla . Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). navorana alufolija itd. vuna od šljake. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A . Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Postoji skepsa prema staklu u boji. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja.3 0 mm. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . i / ' / i 11 i i / I . if « f } « f « f « . u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. Glina se smatra zdravim materijalom. utemeljitelj antropozofskog društva. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m).' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. pečen na što nižoj temperaturi.. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. Djelomično se tolerira bakar. Aluminij ima velike izglede. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 . a naročito armirani beton. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani. Steiner.80% ultraljubičaste svjetlosti. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma. kao i u zrakopraznom prostoru.. zaslužuje pohvalu./ / / // . Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. i ' ' / i. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi.• • .i. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. Kositar se cijeni. tj. kao i višeslojno staklo. plinobeton. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). suprotno tomu. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. ^ 200"C.•. hasure od kokosovih vlakana. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. / . Uslijed toga je u susjednu (?). koža svila itd. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma. staklena vuna..

ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . Ukopani kabeli. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. astmu. čovjek sporije stari. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. tj. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Električni uređaji kao grijalice. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. ovisno o području i klimatskim okolnostima. instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade.Specka). tj. vjerojatno najučinkovitije. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. perilice. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. Hladnjaci. ali i na biljke.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. oboljenjima mjehura itd. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji.9 SU nisu dovela do smetnji. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . E. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. 1 . Depolarizacija. tj. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. reumu. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . uz kuhinje i kupaonice. a to se još pojačava kad struja poteče. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. od masivnih stropova još i pojačane. prodire do 300 m u tlo. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel. stvaraju poželjnu ravnotežu. orijentacija plusa prema minusu.3 m. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. Prema tome. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). Polarizacija. bojleri. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. npr. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. reumatskim bolestima. Prema američkim mjerenjima. (SU = mjerna jedinica. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi. Zračenja do 2. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. jača je redukcija kozmičkog zračenja. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. ovisno o dobu dana (prema R. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. Lotzu Q . Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. Visinsko zračenje. srednji i veliki ioni. U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. Nadalje. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Dakle. stalno trošeći struju. Od 6 SU vrlo jake smetnje. Endrosu) Utjecaj iona . a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. Postoje mali. podove i stropove. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. što je više negativnih aeroiona u zraku. krvotok. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. Biološki djeluju srednji i mali ioni. P 36 .

iako su jednake duljine. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. moraju bijele biti odgovarajuće manje. iako im je promjer jednak (relativna veličina). ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno. a prema gore zakrivljene stube.OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. To vrijedi i za sve elemente građevine.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. a horizontalne širinu—»d. . 37 . zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. jer bijelo dispergira svjetlost. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. vrata.> @ . © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. kao različito duge. o a \ D O / <0 L . Bijelo činimijenjaju dojam b. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. horizontalno ili mješovito) . Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. namještaja -> djeluje kao "crijevo". Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene). K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje.

37 @ i (§). o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. a trebaju biti vidljivi. uz to i . Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina. a horizontalni savijeni u sredini . BOL).(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu). ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. = 5 x 0. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika.000291 A k o j e strop visok. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). Prostorija.02 m. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim. . dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0. izaziva osjećaj zaštićenosti. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo . Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju. Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama. Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. harmoničnim predmetima i odnosima .OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava.204 = 1. uz ovo crteži —»(3) .( 9 ) . Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. 700 m. Ta udaljenost E može biti. 3 7 .» s. uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku.zamrznuta glazba". Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka. što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura . Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. čini se prostorija slobodnom i uzvišenom. 4 0 . osjećaj potištenosti. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti. 37 (§). tj. 5 0 m slika —>(T) —(2). svodovima i si. Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv.» Neufert. Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti.> s . 38 .» s. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. sjedala gledatelja od izvođača itd. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. u odnosu prema dimenzijama detalja.000291 = 0.» ( T ) .> s. a visina se uvijek čini većom. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika".204 m. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). ali ako j e prostorija vrlo duga.4 3 ili u uravnoteženim predmetima). Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3).

ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. tamna hrastovina. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. dostojanstveno. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše.žuto = osnovne boje. sa strane udaljavajuće.narančasto .plavo. mokar hrastovina. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje. u pogonima. Izbor boja u pogonima. npr. slijede žuta. odozdo glatko. naročito kod prividnog predimenzioniranja. Zelena boja opušta živce. crvena. sa strane ga griju i približavaju. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . Tople boje djeluju aktivno.© . od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. potičući kretanje. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. Hladne boje djeluju pasivno. aktivnost ili pasivnost. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. laboratorijima itd. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. poticajno. y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. življim i raščlanjenim. (3). pa time ih čini svjetlijim. odozdo otežavajuće i potišteno. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). —» © . uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. suh asfalt. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. Svijetle boje uzdižu. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. umirujuće uili introvertno. Suprotni trokut: zeleno . sa strane obuhvatno. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. katkada uznemirujuće. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. zelena i purpurna. sa strane hladno i tužno.

iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti.» . kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a. "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. a iskuljučuje disharmonične intervale . deveterokut . Peterokut . A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut. 42.5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 . šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§). Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. (5) Istostranični trokut. sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0.> ( D i kvadrat . Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e .» s.sekunde i septime. pravac BC raspolavlja AM u D. visine i duljine prostorija.» s.5 58°11' 0.koje treba primjenjivati na širine. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . Za projektiranje i konstruiranje tzv. kružni luk oko B s AB i C.> © . y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. trokut . Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4).kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. Drugi mnogokuti (npr.5 46°40' 0. Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu .5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.( ! ) . 43 © . Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija.y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S .

. Spitzenpfeila. ) n/A trokut prema A.® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . . . . . . Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine.> © . Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. 1. 1. 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s. . 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s. .4142011 .5 5 0. Jednakokračni pravokutni trokut . . . . 7 17 41 1. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik .ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature.58621 . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina.> © od A. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . 0.> ® . Porstmannu. .6 0. R.5857989 . Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv.41667.90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . . v. jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. 4 d. 0.> © --> s. "puža" .41379 . . .5 0. . .5857143.» © . To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2.pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1.> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove.58333 . dijagonalni trokut. D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta . 1. prema istraživanjima L. 0. Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © . Kao podloga je pri tome služio tzv.4142857 .4142135 . . Osim svih ovih likova. 1. Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s.> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. .4142135 i i 11 ! > 1 1 1. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 .® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga. Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu.4 1. v.5857865 . Zahvaljujući dr. 0. . mogu se.

b 1. koji su prethodno navedeni. od situacijskog plana do detalja opreme. kvadrat itd. što se može prepoznati na stubištima. dobije se rešetka s devet polja. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . .4137. Tako su Indijci u svojoj "Mansara". ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. upoznato je načelo Svetog reza. . sagrađen prema tim odnosima mjera. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 . i. Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". . Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza. .4 1. On koristi iste prostorne odnose (krug. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata.» BOL. . stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti.) 1 1. čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft.4142. opisao je Vitruvius.4166. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. staroj luci grada Rima.metodom . nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia.6%.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © . Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima. Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. (5) Sveti rez. trokut. 1. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata.Y i g / B ^ • /. uz odstupanje od samo 0.juč za PaHadijeve @ Palladio. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2).—. \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. .

prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).9 10619.10 0.0 44985.6 2028.70 0.26 1.2 1253.0 22492. polazeći od 2. a to je 1.2 6.1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera . Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere.8 1.26 0.ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA . prema Fibonacciju. . (ó) Metara 952.8 .4 1.74 4.» Q0 U 18.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.06 0.1 itd.8 226.01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .5 27802.3 8591. što kod većih mjera nije moguće. 1177.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.86 0.» s. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.45 .5 774.66.7 478.73 727.6 itd.33 0.7 16.01 85.7 36394.79 2.53 0. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.8 4.08 0.8 2.2 26.02 0.96 1.75 m .94 224.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.4 33.9 113.6 6563.03 0. 2 9 .0 139.88 449. 40 @ vima i mjerama -> s.4. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.8 3.4 957. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.9 1549.63 40.85 278.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).0 20.8 3281.7 13901. glava.4 7. 6 2 .3 53.25.7 58886.0 69. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.49 9.9 0. koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .16 0. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.83 1.28 12.19 65.» s.3 0 . solarni pleksus. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome . "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0.8 295.> © .56 25.86 363.3 4056.5 72788.6 591.3 2506.10 32.4 5309.04 0.53 7. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.92 3.66 2.43 0.» s.41.7 86.5 10.57 5.0 1.9 182. 59 d. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo.13 0.8 mm kao visine tijela.02 171.2 .8 365. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina.40 0.80 588. 1+1 ~ 89 dijelova . pa je uspostavio uz to i plavi red.91 53.83 106.5 17182.g.07 15.20 0.5 0.92 139.81 20.8 43.

Takvo je djelo . kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s. "koji imaju što reći". uvjerljiva ostvarenja. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. u svim su zemljama i vremenima slični. 47. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija.lijepo za sva vremena. i u današnje doba. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). Kasnije se pojavilo građenje drvom. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. ostvare njegove umjetničke predodžbe. Oblici koji su proizašli iz gradiva. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). slični su kao jaje jajetu. daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). temelji na tehnici građenja drvom. . Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. tehnike i potrebe. skrivaju to oku. ako nisu čak i jednaki. Pri primjeni drugog gradiva. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. prilagodba okolini. čeliku i staklu. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik. kao i svaka prava umjetnost. Kr. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. prije svega Alhambre u Granadi. svrsishodna. prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. a dalje se samo kultivira i usavršava. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor. Te "vječne oblike" dokazao je V. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". suzdržanost.» Q .zvuči paradoksalno . Za to treba: osjećaj mjere. ali bez vlastitog izraza. suprotno tome. zrelije će. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. 46. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. uz iste uvjete. organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena. organska povezanost gradnje. jeftina. oni iz godine 3000 pr. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da. Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. Obrada interijera maurskih građevina.

Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. od kamena najprije u doba Rimljana. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. slamom. ali često i besmisleni oblik. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija).. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič). Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. s prozorima od morževih crijeva. kamena. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. a uz upotrebu morta. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. a kasnije iz toga nastaje čisti. nad kružnim tlocrtom. obložene lišćem. trskom. drvenih motki i pletera od lijana. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. U Perziji su Sasanidi (6.. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja). 45 . koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. st.) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. od Likijskih kamenih grobnica. Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj.

kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . LJUSKE Arh.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . uzdužne ljuske . ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. skoro bez granica -> (3) Lagane. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije.» ( § ) . Wright (7) Arh. tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. F L. ali nisu svugdje dopustive.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije. suprotno vre- menu cara VVilhelma. 46 . L. Arh.» (9). ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). Wright (§) Arh. F L. M. bez obzira na to je li od kamena. Novicki s M. F L. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. drva ili gipsa.» ® .> 0 . pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§).» tU ČELIK (5) Arh. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. O.

jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. praznovjerja. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500. g. stoljeću promjenljive prostorije. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . g. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. s visokim pragom (nije bilo prozora. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. g. termičku i klimatsku izolaciju. pod od parketa ® Oko 1900. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. stoljeću. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700. nego nenametljivi. Između predsoblja. g. g. kuća stoji u velikom. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. je odraz kraja.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. a građevine svjetlije i lakše. 44. nenametljivo među drvećem ® Okog. g. zajednički njegovanom perivoju. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. postoji zvekir. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. prostorije u nizu. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. klizni prozori i potezne zavjese U 20. stoljeću je kuća još zatvorena. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi).. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. stoljeće. lijepi i oslobađajući okvir za život. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. klizna vrata za spajanje prostorija. Na građevinama i njihovim dijelovima. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. obloga poda linoleumom. 2000. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. zid i vrata služe samo kao ograda. 1000. Pod time. g. Mies v d. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. a i na drugim stvarima i načinu života.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. . a malobrojni su već stigli u 20. doduše. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave. razbojnika ili demona. g. široka dvokrilna vrata. 47 . su na brvnarama vrata bila niska. svatko zamišlja nešto drugo.vremena spaljivanja vještica. niska teška vrata. samo prostorno razdvajanje Arh.

s. visine. 48 . Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. postojeće vegetacije i susjedstva. građenje itd. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću..ukratko. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. ovisno 0 okolnostima. 49 i 50. ponajprije u duhu. 4. mogućnosti prilaza. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. 59. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. uređenje gradilišta. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. zreli arhitekti. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. položaja zemljišta. urbanistički uvjeti itd. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. Stariji. Dimenzije postojećeg namještaja. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. Za opisane radove arhitektu. 271 i prema stranama svijeta. 5. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. Položaj i veličina zemljišta. građevinski propisi. 51-58. Nakon toga. a kod drugoga filigranska crtarija. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. 3. Zahtijevane prostorije glede površine. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. 2. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. Način građenja koji treba primijeniti. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. Sada slijedi. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). gospodars ki dio objekta je na zapadu. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine.5 m iznad terena. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. Bolje su oblikovane prostorije. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled.M . Sad počinje razrada projekta. opasne stube u hodniku. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. Investitor je predvidio varijantu. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. ali često i u tijeku rada. Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. -» s.4. smjerova vjetra. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. konačna lokacija zgrade na zemljištu.). jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. vodoopskrbe i elektroinstalacija .

9. Projektni zadatak 1. Kolika je investicijska svota? 5. pisaći stroj? IV. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . 3. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Pogodba cijene 1. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5.PROJEKT PREDRADNJE . pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Općenito 1. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. telefon) 7. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. adresa.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. ubrzavaju napredovanje. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Osnove oblikovanja 1.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Radno vrijeme građevinskih radnika? V. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Ako nema ograde.SURADNJA INVESTITORA . Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. makar samo kao poticaj. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. 9. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to . Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4.telefon. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Sigurno su odstupanja potrebna.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. veličina)? 6. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. 3. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Podaci o investitoru 1. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. primjerice obrascima za predračun troškova. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Tko kontrolira račune? 4.

Predračun? 6. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. krilo na krilo. Datum raspisa natječaja? 10. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Završni obračun? IX. Izvedbeni nacrti? 9. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Rokovi 1.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Rok predaje ponuda? 11. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Početak građenja? 13. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Projekt (mjerilo)? 5.eventualno oblice. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Tehničke podloge 1. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki.PROJEKT VII. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. VIII. Podloge za projektiranje 1. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. talpe? 4. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. Ostalo. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Skice za dogovor s investitorom? 3. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. parna turbina. sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. s kutijom? 12. Podaci za izvedbu 1. vjetrenjača? 21.

pojedinačni nacrti). obloge zidova.). tehničke. koristeći priloge drugih stručnjaka. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. udvostručenje rada). i prema potrebi konzultacije s ekspertima). Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi.).0 Građevina . HOAI. ishođenje dozvola (6%). članak 15.1 1. LPH 6. "projektantske aktivnosti" .0 Izvedba građevine HOAI. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja). .1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2.] 1. 1 : 5 . suradnja oko ugovaranja (4%).0 Nadzor 3. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. pripreme ugovora (10%). procjena / obračun troškova usp.» s. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova. volumen prostorije ili dijela prostorije itd.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. LPH 5. biološke i ekološke zahtjeve. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. 55 * Posebni nacrti. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *).. energetske (npr. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. površina. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu.0 Građevina .izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . instalacije grijanja.). tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. 1 : 1 0 . suprotno od opisa i programa izvedbe. s potrebnim tekstualnim napomenama. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka.).15. glavni projekt (11%).uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami.projekt 2. podne obloge itd. 55 (2). radionički nacrti izvođača. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi.] 2.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. određivanje materijala. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži.. smjernice za mjesta okupljanja. npr. npr. sanitarija.2 Ciljevi / rizici nadzora 3.0 Ugovaranje radova 2. posebno aktivnost HOAI. DIN 276.0 Plan izvođenja 1. mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . članak 15. Razrada detalja. primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1. članak 15.fizičke. gubitaka radnog vremena (prazan hod. ventilacije. izvršne odredbe. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). 1. visina. faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%)..1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Ovu materiju propisuje HOAI.sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr.2 1. ako se primijeni opis i program izvođenja radova. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova. nadzor (31 %). Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija. funkcionalne. faza izrade 5. uzevši u obzir urbanističke.0 1. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba.0 Projekt građevine HOAI. 1.9. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun. sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama. niže) (odgovarajući software na raspolaganju). DIN-norme. elektroinstalacija itd. 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja. nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C.3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356.73% cjelokupnog honorara s. pravne. npr. širina. armiranobetonske. o opremi (npr. smjernice. koje nisu surađivale na izradi projekata. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi.) .2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2. te usporedba s projektantskim planovima*). građevno . s potrebnim tekstualnim objašnjenjem. o materijalima (npr. u smislu racionalne upotrebe energije). konzultacije s ekspertima. drvene itd. 1. VOB/Ačl. propadanje). linijski dijagrami. "aktivnosti oko izvedbe" . čelične. duljina. tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. 51 .).SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. usp.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. idejni projekt (7%). osnovna aktivnost.izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. uobičajena mjerila 1 : 2 0 .3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. tj. npr. čl. * Građevne knjige (= knjige prostorija) . oblikovne. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi. isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). briga oko objekta i dokumentacija (3%). dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. 1 : 1 .propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. članak 15. uredbe.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. gospodarske.

.631. prestanak jamstva. odgovornost ugovornih strana. isplata. naknade.-651. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. 2. hipoteka na građevinsko zemljište. rad u akordu.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma.02 potrebni dopunski podaci. Sadrže prave norme za ugovore o radu. čl. službena odobrenja).1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. čl. cijene. jamstvene obveze izvođača. . . čl. npr. čl. 1. postavljanje rokova i mogućnost promjene. Pomoćni radovi / posebni radovi. BGB . založno pravo izvoditelja. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. preuzimanje. čl.VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju. Opći sastavni dijelovi ugovora. podloge za izvedbu. čl.648.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana .0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2. posebni ugovorni uvjeti. 23. Ovu materiju propisuje HOAI. .649. čl. čl. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: . 12. . podjela rizika. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. Obračun . .sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju. Izvođenje.1. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. 55 © 0.643. AGB .rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje. * Posebne aktivnosti: . kratka zastara.međusobne obveze jasno utvrditi. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu. 1. 11. smanjenja i prekida. izdavanje radova. obveze prihvaćanja naručitelja. čl. zidarski radovi itd. nositelj rizika. čl. čl.642. kao npr.iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. čl. dospjelost plaćanja. otkaz od strane izvoditelja. 2. . usp.634. sporovi.2. dijelovi A/B/C ) s. suradnja naručitelja.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. Važeće područje. ugovaranje.645. . 2. naknade. članci 631 . zaključno reguliranje. čl. 4. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . ugovor o isporuci djela -» s. prekid i obustava zastare. 17. čl. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove.636.a obavezujuće su za javnopravne investitore. . suština ugovora o radu.prikupljanje ponuda. Građanski zakonik. 16.633. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno.641. zemljani radovi.632.635. . odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. 2. čl. 7. otkaz od strane izvoditelja. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. čl. čl. jamstva. .5.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. 4. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp.zakon). 14. predračun. br. Nejasne. . čl.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C.sastavljanje.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. 6. čl. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s.651.638.kontrola i vrednovanje ponuda. Podjela VOB-a u tri dijela: .Bürgerliches Gesetzbuch.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. članak 9. ometanje i prekid izvođenja. 5.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr.639.). odgovornost itd.-651. . "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. ČI. istovar i skladištenje". Članci 631 .sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti. vrsta / opseg rada.Verdingungsordnung für Bauleistungen. VOB .640. čl. čl.01 opći neophodni podaci. obračun. čl. 3. . otkaz od strane naručitelja. .usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. 18. čl. osiguranje. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta. čl. kaznene odredbe. uz potpunu 52 . čl.650. 9. Upute za opis radova .647. .637. čl. kašnjenje izvedbe. 3. 5. opis radova / uvjeti ugovora itd. 55 © . čl. otklanjanje nedostataka. AGB . či. Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. rokovi izvedbe. uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. naknada štete zbog neizvršenja. .zakon.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *).644. Gradiva / građevinski elementi. VOB nije zakon ni pravni propis. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja. . čl. . čl. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima. ponovljena izmjera odnosno odbici). uključujući pregled cijena *)..). čl. otkaz od strane naručitelja. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. 10. VOB/A. jamstva naručitelja. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. čl.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". .uvjeti kvalitete. usp. čl. 15. 8.suradnja pri dodjeli posla.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje).pregovori s ponuđačima. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. vrsta / opseg radova. najčešće nedovoljni za jednoznačno.646. čl. rokovi. čl.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. 15. iscrpnih raspisa (br. 13. dovršetak preuzimanja. čl. izvođenje. čl.

utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. kao jednoznačna. . Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi. posebne ugovorne odredbe. . kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima. . .nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom. . Ponuđači: različiti izdavači ->• s. . GEAB. područja aktivnosti 400-499. .sastavljanje popisa opreme i inventara.mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a).kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. 3. Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača.sastavljanje.iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja.regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. * Osnovne aktivnosti: . npr. .kao dio podloga za pogodbu radova .kontrola radova na čuvanju i održavanju. 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. . Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . . nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. eventualne dodatne ugovorne odredbe.unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju. planovima izvođenja i opisima aktivnosti.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A.obilazak građevine nakon predaje. . .9./10-12). s. područja aktivnosti 200-299. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. . čl.zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima. . npr. tehnički besprijekorne. . . ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost. .sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram). . 53 . potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C).zajednička izmjera radova s izvođačima.promatranje objekta. 15. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno. izvještaji u građevnom dnevniku.upravljanje objektom. pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. . Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje. FLP.nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. kakvoći. Svako poglavlje ima svoj broj. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. Opisi aktivnosti . .koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline").opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti.popis jamstvenih rokova. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. .suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. utvrđivanje nedostataka. dimenziji. . troškova ili kapaciteta.9. . .sastavljanje plana zaliha. područja aktivnosti 800-999. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. područja aktivnosti 100-199. VOB/B čl. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova.kontrola računa. Ima li proturječnih dijelova ugovora.odredbe".prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova. Postupak prijama itd. VOB/A.preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje. 56 * Opis aktivnosti. . cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države). Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. 56 > Treba razlikovati: . postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s.katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK). 1. * LV . eventualni dodatni tehnički uvjeti. .predaja objekta. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta. ČI. faze aktivnosti 8 i 9. obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. prema potrebi iz 5 odjeljaka. popisi aktivnosti. tj. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. čl. .priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. . atesti. skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka.obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). tehnički. _ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . objektu / dokumentacija) 3.primjenu odredaba AGB . ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK). .1): Opis aktivnosti./3-9). količini. * Posebne aktivnosti: . . . upute za rukovanje.vođenje građevnog dnevnika. funkcionalno. moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina).izrada uputa za čuvanje i održavanje. . . npr.0 Nadzor (nadzor na građevini.sastavljanje.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. . pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja.knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB).kontrola troškova. iscrpna definicija aktivnosti. proračuni). način izražavanja itd. 56 Programi aktivnosti. vrijede redom (usp.

kontroli odvijanja radova. 54 . planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . čitljivost (prikaz proporcija vremena). stariji. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. služe analizi. ne može se ustanoviti).) . upravljanju. SAZ / najkasnije rokove završetka. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). ali CPM je rašireniji u praksi. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). Strelice odražavaju odnose organizacije radova. mehanizacije. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma. izdava-nje. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor.Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. poglavlje izdavanje posla) -> s.3. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja.3.Potential Method. list 1).» s. a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). potkopi i si. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima).planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka.. planiranju.Linijski dijagrami (dijagrami brzine. FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. povećanja troškova. Vremenski model je determiniran (v. materijala u pravo vrijeme. Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM).) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. npr. Prednosti gantograma: preglednost. 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra . odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . 57 @ . Nedostaci gantograma: paušalnost. Loš nadzor. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme.kontrola. Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. završni rok FAZ/FEZ) . najkasniji početni. troškovi.» s. puta [količina]. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. MPM) prikazuju procese čvorovima.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). nedostataka (vidljivi / skriveni).najraniji početni.« 5 7 . pojmovi vidjeti DIN 69900.» s. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama.Path Method. obračun. Temeljni odnos organizacije (def. razvijeniji. CPM). Dummy. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . usp. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag).22]. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM. ali nema primjenjivane metode.3. Vremenski model je determiniran (tj.) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa.) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). 3. Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. u potrebnoj količini. tornjevi. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). nacrti detalja.Mrežni planovi. CPM) . procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). neraščlanjenost dijelova procesa. izmjere. odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. ceste.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. događaje kao čvor). 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. v. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. vrijeme između početka i završetka procesa). dimnjaci i si. posebni crteži). FAZ / najraniji termin završetka. očiglednost. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . sredstva za izvedbu itd.g. najkasniji projektni rok početka SZ. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. pogrešaka u obračunu. . planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). prikazu.12. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. na pravom mjestu). Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n). visina. 57 .g. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane).v. PERT) prikazuju događaje čvorovima. obračun kao dopuna AVA (raspis. Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa.

interfon S T D . grij. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. dio 1.razdjelnik stana W W H . blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.prekidač S P . tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. N N 1.-sp.47 N 15. smetnje. d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2.kada W B .588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br. Planovi z a građ.4) W B S .ne postoji 8 Otkaz putem A G . arm. aparat PA . 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br.92 S > Visina m 2.primjer) 55 . 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br.4.47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD . 1985. kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton. promjene.stropno grijaće tijelo G A D . 3.utičnica TAD .prisilna ventilacija W 604 Vent. 6) § 4 Izvođenje (br. (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo.uputa § 12 br.sudoper SPA ./WC 3.zidno. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek.uputa § 2 . odgovornost. F 0.69 19. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr. 3.475 N 0. B + C I i 1.36 2. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N .grijanje vode Z W E .4. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram.utičnica za telefon W A . preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika.wc V W T .475 N 8. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br. broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14.63 WWH - - AAD - 22 1 w c .utičnica za antenu DB .09 1 2.ne postoji .nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. Düsseldorf. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam . bet. s. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre".izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3.-b(.utičnica za kuć.47 N N 4.47 2.363 2. 3.000 48.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.izjednačavanje potencijala S C H . 5. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik . Werner Verlag. konst.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod. • inst. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6.umivaonik (B.77 1 1 L 2.

2) Zidovi 1.10/DM . 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.70 3748. KG. u dvostranoj oplati. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35.70 3748. koja se doprema / postoji na gradilištu.02 105.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.2.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće . u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. 105. 1 odsj. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br.02 Količ.rad DM 24. odsj. čist.. 105 m2 UM/S: DM 24. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3.: tridesetpet 70/100 35. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed.. tridesetpet 70/100 . 12 cm. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br.1 str.. bez bet.T 5 (16) 35..podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 ... čelika. EP u tekstu 2. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15.60 -materijal DM11.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si.-br. EP i količine u tekstu i u jednom retku 2.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . W. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. Količina i EP izvan teksta Poz.60/DM 11. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi.T 4 .50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2.70 3748. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto).T3. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br.10 . izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. sa / bez armature Č . 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. EP i.ostalo DM . bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 . 4. za 1 m2 EP i.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB. B5" Primjer 1. Dugi tekst 3. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0. . beton. 2. W. 12 cm. VOB/B § 1 br. 1-3.

< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 . termin zavržtetka SZo 4 — S Z . vremena (dan mjes.smjenski pogon 1 . termin početka SEZ = najkas. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 . § 15. 5 o.smjenski pogon 2 . Red EleJedin. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. br. ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin. god.Raspis Ustupanje Obračun HOAI..) Usporedba n Termin poč. § 15. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI.

Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< .402 403. 403 401. 302 104. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1.poč.2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D. događ. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp.02 UNI 6 44¡56|48)60. Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 . 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br.t ] w mu . Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp. od i • Zavri događ. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. događ. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. 501 404. rez. 502 Najrani Najkasrliji Ukup.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. zavr. stup P1 401 Beton. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. poč. + 1 . Z=D. zavr. stup W1 403 Beton. 16112 1 4 m C H . završ. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » .* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. Odnosi završetak.0.od I do janje br. •c CM Z = D. £D— = •Su. vrijeme" poč. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . 301 203. stup W1 403 Beton. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. događ. stup P1 401 Beton. u.402 303. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. završ.M U — « ü h Br. 304 302 301.

4. širina reški.5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji.15 odnosno 31. 48 . 125 i udvostručenja broja 1 = 2. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31. (?).00 m.2 5 d n i . Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m .Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju. One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. 8. 2.016 m.red dakle je: 1. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod.. npr. 63.OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva.8 . točno 1.5/2. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu.02 :9 : prizemlje . koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi.. npr.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati). Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. stupovi. moraju biti usklađeni i sa NZ. 59 . Geometrijski deseterodijelni NZ .50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš. 4.16 zaokružen na 3. 1.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub.» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. H. 16. 250. k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m . podvlake.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. tolerancije itd. £ < g > ( D X 1. 16. širina prozorske klupčice itd. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. visina do vijenca. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine.1 2 3 .: kamen. Kofičma Maci 1 . Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava. mjera za debljinu nabijenog beton. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. Kienzle 1. 31. broj n = 3. posebno u visokogradnji.14 i VlO = 3.5. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis. vezovi.1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 . Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. te u skladu s tim polovica od 125 = 62. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. 2 3. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. Ovakvi . debljina žbuke. 8 9 1 0 6c m 3.5 . nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. grede. 7.4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I . Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n . if o dp&n b p ss va o Weyeretr. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455. 125. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ.2 S 0 c i i i .5 zaokružena na 63. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti. dr. 8. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. one su podloga za pojedinačne. a u Americi 40 palaca (cola) = 1. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. VOĐENJE GRADNJE . grube građevinske i izvedbene mjere.9 .metar.ispunjeni obrasci daju podrobniju. prozori i tome slično.25.5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj). tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. zida = 25 cm = 25 cm.2SOO mm Keinzle T. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. 1000 . Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. uz korištenje mjera u glavi obrasca. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. mjere prijevoja. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi.ičeftja17. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. 250. 500. Tu se primjerice unose visina parapeta.. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2.

s građevinskim normnim brojevima.5 65 67. 1.5 mm Za stupce.2 x V reške = RR . npr.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3. mjera 50 250x125x62. 73.5 35 37. debljina međukatne ploče.5 cm i manje.5 = 4:2:1.5 45 50 52. Uz dio 1.5 15 17. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. 1. otvori prozora i vrata -» s.1. 8 mm. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm . treba ih odabirati u veličinama: 2. red R10. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2.5 25 27. 1.5 cm. =300+1=301 cm. 3.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove. Primjena građevinskih normnih mjera 4. 4.5 80 82. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm.5 60 62. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade.5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2.5 75 77.25 cm. 6.1 Graditeljske modularne mjere. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost.5 85 87. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. što opeci daje odlučujuće prednosti.5 95 97.3 mm.3.5 90 92. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. NM = RR . Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V. tlocrtne mjere postolja.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu.5 5 7. zidarske mjere (bez debljine žbuke).5 mm ? 60 .6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. 2 mm.naziv.6 cm. 2 cm.2 mm. mjera nom. mjera za debljinu zida od nabijenog betona . 1 cm.5 20 22. visine etaža itd. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst. visine katova.6 mm.5 30 32. 1 mm. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. npr.5 70 72.25 mm. 181-187. kao npr opeke.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine.2 i 1. 4. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore.5 55 57. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2. 1.2. 5 mm.nazivna mjera za duljinu opeke . sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a. normirane prema DIN-u 4172. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. Prema DIN-u 323.5 mm.5 10 12. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. 1. b. 1. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4. 2.modul.5 40 42.

Istu osnovnu mjeru od 1. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. čak i podne hasure.00 m. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije.00 m. 30. iverice i si. u zemljama s metarskim sustavom široke 1. 25. O 3.75 m.00 m.g. naročito ako se upotrebljavalo drvo.. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). prevodi se u metarski sustav kao 31. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1. 1:12.50 m). Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. letve. npr.0 m. troškova i vremena. a isto tako i gipsane ploče.25 cm. 3. 50. 6. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. krovni pokrov. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha.50 m.5 cm i pregradak kao 1. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. čime se određuje položaj stupova. vrata. šed . Primjeri -> BOL. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. zastakljene površine. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza.25. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu.5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. valovitog lima. 40. rogove.25 m. za pokrov ravnim pločama. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. industrijske i skladišne građevine 1. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . Engleski i američki sustav mjera.125 .219 m) duljini 1.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s.25 m. 60.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 .krovovi itd.5 i 10. To je značajno pojednostavnilo. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost.00 m.25 m preuzet je 1942. Serijska proizvodnja.25. Kod zidnih blokova. rajnska i danska stopa. lakat 62. 7. Pruska. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati.00 m.0. sredine zidova itd. vezače.50/2 = 1.00 m. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta. i danas najčešće 125/2 = 62. koji se također zasniva na 4 stope. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 . materijala. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena. nosača. 80. gdje su nakon velikog požara godine 1657. pocinčanog lima s ukrućenjem. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1.5 m. 15.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . armiranobetonskih ploča itd.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm.50 m. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1. proizvedene na američkim strojevima. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima.818 m.00 m. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". itd. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi.75. stropne konstrukcije. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. prema tome. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. 2.00 m. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. Najzad. Zbog toga su građevne ploče. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . 2. 20. Pobliže -> BOL.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan. 100. treba uračunati i širinu reški. bet. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove.25 = 2.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. Red mjera koji proizlazi iz 1. prozore. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka.25 m. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. zidove. pa su prozori i vrata. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita. kranske staze i ostale elemente. 8. itd. 27. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova.00 m (62. staklenih ploča.

nosiva struktura.normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. stube. . osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. prozori.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26.) raščlaniti na djelomične sustave. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. čiji su razmaci koordinacijske mjere. i . Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. fasadni ili pregradni zidni elementi itd.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv.12. Ti razmaci mogu. J i . ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. .> © . ovisno o projektu. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava.> © .®. To se naziva graničnim odnosom. biti u sve tri dimenzije različiti. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. vrata itd.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom.). Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine.> h = 322=18. uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama.) ne moraju biti modularni.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. . - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan. . 0-©.

. 0 Osim toga. 16 struko. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. 4. npr. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr. 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. za umetke i priključke s preklopom. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 .24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). ?7 71 .red 5. 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . graditeljstvo.1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . 6. 50 mm i 75 mm.red n = 1.teoretske baždarne mjere. (9) . četverokut. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni.Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . 3. trokut. 1M. 12 20. postoje i normirane nemodularne dopunske mjere. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. . © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu. kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. 6. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. I = 25 mm. 2. "okrugle" građevine. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv.1 ) • ( 5 . (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. elektrotehnika.. transport).? T3 ?v ¿ 1 51 . 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm.

rasprostiranju. prosuđivanje. kampada 7. Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. vlažnost. p= 60°.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1.. 4124.6H Poklopac od oblica min. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . sa stručnjacima za geotehniku. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja. stišljivost. položaju i debljini slojeva tla. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. k a m p a d a _ i ' ••I 1. specifična masa. konzistencija. norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji.5 I. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom). 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. Posljedica: potpuni slom temelja. ROVOVI DIN 1 054. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta.1 1 r~r r "I 1. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. Ako takva iskustva nedostaju. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. /?=80°. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Opis tla (stijene) DIN 4022. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. 4022.6 H (-2 0.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0.— S 2 . 4030.0—. količine iskopa. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300.H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. savjetujući se po mogućnosti.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA.05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. kampada / (6) Tlocrt . posmična čvrstoća. 4123. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. GRAĐEVNE JAME. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. Dubine temeljenja / iskopa. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). potrebno je : pravodobno ispitati tlo. stanja podzemne vode. vodopropusnost. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 .18196. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0. vrsti građevine i podacima koji se traže. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine). Broj i dubina ovise o topografiji. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču). Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. DIN 4094. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu.

40 b = d + 0.40 Razina podzemne vode preko 0.60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?. preko 0.80 preko 0.70 m do 0. Mlazni beton na pokosima 0 . Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .25 m 0.80 do 1.40 S razupiranjem b = d + 0.00 b = d + 0.85 b = d + 1. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.40 do 0.70 m 0.70 b = d + 0.40 m preko 0 .40 preko 1.40 b = d + 0.00 m 0.50 m preko 1.00 m do 1. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi. 9 0 m do 1.uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 . -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124. ZAŠTITA. JAME. što ugrožava nosivost temeljnog tla.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.90 m 0.

Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © . u različitim prostorijama. koje označavaju vanjsku konturu zgrade.© . Izmjeriti treba i visine-» © . jame Radni . npr. polazeći od nanosnih skela -> © .X © . savitljiva cijev punjena vodom. Građevna jama mora biti veća od kuće. mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. Nakon iskopa zemlje napinju se žice. 18300. Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . horizontira se i podupre na slobodnom kraju. Visine se mjere gradiranom letvom.© . najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 . Nakon provjere. Prostor za rad > 50 cm .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. duljine 2030 mm. U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . Što je tlo pjeskovitije.> © . treba uključiti geodeta. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. Ravnjača -> (§). Razulja je prožima.© . blaži je nagib -> © .50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m.GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. 18303 Ako zemljište još nije razmjereno. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © .

a u betonskima 60°. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. Stabilizacija cementom. temeljna ploča ® . Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd. trakasti temelji -» ® . kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. pijesak. ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Linije rasprostiranja opterećenja .80 -1. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura .3 do 3 m.5 m. b) Piloti za zbijanje tla. Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim. količini betona i dubini iskopa temelja. Temeljenje na padini.80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. drobljenac).r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi).kut nagiba padine. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci.5 m. Poboljšanje nosivosti temeljnog tla.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 . razmak vibratorskih jezgri oko 1.ZEMLJANI RADOVI.> © . kalcijev klorid). bez veziva. Tlo se dosipava. Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © .1055.). a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. c) Učvršćivanje i zbijanje tla. sabijanje u okrugu od 2.Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline.> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina.20 m.0-1.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje. 4014 . Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. . Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak.

T1) • 'v . Temeljenje na pilotima. npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. utisnuti piloti se utiskuju. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. Mješoviti piloti. Brechtelov sustav 0. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. ugrađuju se u tlo zabijanjem. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. ispiranjem tla. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. 1 055. • i-Ti. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. armirani beton. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo.piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem. Piloti izloženi savijanju. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. Kad se temelji na pilotima. zabijanjem itd. čelik. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. prostiranje. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . sastav. osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju.e U. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja.s2dF. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. utiskivanjem. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. Izrada i ugradba. T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 .10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. ali š 6.0 m). izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. If --I ' . Predgotovljeni piloti. beton. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. tj. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju.0 B ili 2x promjer pilota. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. bušeni piloti . uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine. Piloti izvedeni in situ. osno opterećeni piloti. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. vibriranjem. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . položaj i debljinu slojeva tla. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. oni se izvode kontinuirano. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla.

. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom. filtarska obloga. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . naprotiv. Kota poda \w ••o . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma.o-Q ./ t Izmjena slojeva.© .-Q a'cP. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V. n ° .-Q-. zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi.> © .Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. ' o . drobljenac ili šljunak. 0 //A^áVkVV/A\y/.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti.> © . •o.@. U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad. U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom. izolacijske trake za . češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. Q . Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage .

-.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.20 >0. redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. kontrolu. sabirno okno za ispiranje. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin.10 >0.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak.50 >0. • 0 o: 0 O'-O . 18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima. o ••°. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0.ploča. r . proizlazi iz slučajeva (?) ..50 >0.20 >0. element (drenažni kamen.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj.15 >0. .IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0.10 >0.) Spojni element (drenažna ploča) Folija. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000. Drenaža nominalni promjer DN 100. ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve..3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje. tako da ne nastaje hidrostatički tlak.-. pad 0. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža).5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-. Otjecanje Q u l/s . Je li drenaža iza zida potrebna.

Ona najčešće leži uz vodu © . bez premaza J^RV-i . zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake. bet. metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. ' • ^ ^ K o Hf. o .© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu. p l o č e . valovite s kalotama. ožbukan radi prihvata obodne izolacije.80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor . Izvedba.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A .^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke.oo -A^O ^ . mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova.IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095. Termoizolacija nasipom.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . treba izvesti zaštitni zid. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode.Jl. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 . ^ . Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7).B . C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena .5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm.-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 . najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj. voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode. . Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta.Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka.18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? .ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500.© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) . Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1.(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.

6) 11(1.4) 22(2. sive sedimentne stijene granit. (3).2) 15(1.3) 16(1.2) 16(1. Min. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke.0) 16(1.8) 8(0.2) 22(2.4) 7(0. vapnenac. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © . kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom). travertin.2) 30(3.0) 16(1.0) 22(2.0) 30(3.6) 4(0.3) 3(0.6) 4(0. ©.2) 22(2.2) 30(3.8) 6(0.6) Grupa prema tablici B C 2(0.7) 5(0.7) 5(0.0) 40(4. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci. granit itd. e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.4) 10(1.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.2) 30(3.9) 12(1.3) 12(1.5) 3(0.0) 16(1. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena.5 puta veća od visine sloja.8) 6(0. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja.6) 4(0.6) 9(0.6) 22(2.2) 16(1.2) 10(1. mješoviti zid .0) 6(0. mramor). ciklopski zid. zamjenjujuća vitkost 8(0.» © .5) 5(0.6) 16(1. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .0) 6(0.2) 2(0. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj.3) 5(0.7) 10(1.5 .2) 14(1.7) 5(0.6) 6(0.6) 22(2.) ne uračunava se u presjek.0) 7(0.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.7) 10(1. © .» © .2) 14(1. niti manja od njegove visine.0) 30(3.0) Vitkost odn. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje . slojeviti zid.8) 12(1.6) 4(0.5 cm (travertin.2) 16(1.0) 7(0.2.8) 12(1. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama.0) 10(1. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.7) 10(1. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0. diorit.6) 9(0.0) 50(5.8) 12(1.0) 8(0.2) 8(0.6) 22(2. sijenit.4) 3(0. kvarcni porfirit.© . prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.8) 6(0.4) 7(0. zid od tesanaca. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač.4) 10(1.2) 14(1.0) 7(0.3) 5(0. Obloga kamenim pločama debljine 2.4) 10(1. bazaltna lava i si.0) 22(2.0) 22(2.7) 50(5. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.4) 3(0.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 .0) 30(3.9) 12(1.5) 6(0.5 .0 m (visina radne skele).2) 12(1. Za ciklopski zid (2).0) 7(0. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.5) 7(0. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.5) 6(0.0) E 6(0. ali najmanje 30 cm.0) 30(3. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.2) 10(1.2) 8(0.5) 10(1.6) 10(1. melafir.2) 3(0.5) 3(0.2) 3(0.2) 16(1.0) 40(4. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.5) 40(4. d) debljina (dubina) vezača je oko 1. Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.0) 40(4. dijabaz i si.0) 50(5.6) 16(1. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.6) 22(2.© Slojeviti kamen. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.9) 12(1. nastao taloženjem.3) 5(0.0) 40(4.6) 9(0.3) 30(3.-» (10).2) 3(0. ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.6) 22(2.1) 8(0.

0 51.2 7.5 14.0 6.0 x 12.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.0 x 5. 398. u 5. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok.5 Sa/bez zračnog sloja.5 76.5x3.0 x 12. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno. vodeći računa o pravilima veza.50 1. i 6. 106.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 . horizontalno 75 cm. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11.0 6.5 6.5 63.5 >17.0 x 4.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.0 17.5 x 2.0 14.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .75 1.5 Razmak um <4.40 1.5 17.50 <5.5 17.5x2.0 30.00 Zid za ukrućenje u 1. od plinobet.50 <6. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.5 11.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105. Preferentne mjere .5 x 6.0 x 3.00 <8.5 Visina u cm 5. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida.0 24. pri zidanju naknad.5 < d < 17. 1053.> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2.0 51.0x3.0 36. vertikalno i u pravcu.5 x 12.3 11.0 x 3.0 51.0x3.35 2. 240) Debljine.00 36.5 11.00 1.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.25 <3. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara. do 4. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.1 11.5 24 30 36.5 17. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.0 x 6. Kad je dvostruki zid.

250 1.1250 0.00 4.1667 1.635 0.5000 0.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .000 2. zaliveno mortom n 0 (U 11.3333 1.260 1.0625 1.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.5000 1.4167 1. treba ugraditi serklaže.3125 1.25 4.3 8 Stiropor 5 cm 5.125 1.9375 1. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.0000 1.615 1.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.250 0.9375 1.00 0.750 1.365 0.2500 1.8 37x30x23.385 0.5x36.365 2.4375 2.500 1.490 1.5 11.1667 0.3334 175 0.0000 3.740 1.1666 3.5000 0.500 0.5833 1.6666 1.5 2 DF 24x11.0000 3. zida u cm 11.0833 1.6667 0.00 3.490 0.3125 0.375 1.750 0. 18151.3333 0.00 1.125 2.1666 0.25 3.75 3.375 2.3 8 o.250 2. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).010 1.8 i šuplji 49.875 2. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.7500 0.5 17.240 0.635 1.760 0.1250 1. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.0625 0. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.5x11.260 2.5x24x23.500 1. 106.885 2.385 2.7500 0.3 24x24x23.5 24 30 24 30 36.875 2. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.000 1.3334 2.8 37x24x23. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.125 0.240 1.25 2.2500 0.375 0.8 24.2500 0.6250 2.5625 0. 0 3 DF 24x17.1 12 0 Blokovi od plinobetona.0000 1.5x11.5x23.865 0. 4 DF 8 DF 24x24x11.115 2.75 1.5625 0.1666 1.5x7.625 0. O = mjere otvora.00 2.760 1.0833 0.625 1. 399.5000 1.5x5.1875 3.6667 113 0.125 0.50 2.3750 0.0000 1.4375 0.240 2.5625 3.375 0. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.000 2.500 0.875 1.510 0.75 4.125 1.8750 0.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.1875 1. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.135 2. 1053.250 1.250 2.500 155 0. 18152.5000 1.000 1.3334 1.615 0.750 1. 18153.5 24 36.1250 1.9175 1.865 1.5000 2.5x17.490 Duljine u m O 0. treba predvidjeti serklaže.50 3.7500 238 0.50 0.375 1.8125 0.7500 0.0000 2.5x23.2 0 E NF 24x11.1666 2. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.625 0.0625 2. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.6240 0.010 2.875 1.250 0.510 1.8334 1.115 0.990 1.75 5.740 0.5000 0.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.5833 0.75 2.750 0.5 24 24 24 17.5x30x23.6666 2.50 1.5 24 36.1875 0. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.50 4.625 1.8334 2. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.8334 3.135 0.6875 1.8333 0.260 0.3334 0.3750 0.8125 3.25 0.135 1. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.1875 0.25 1.375 2.6666 0.5 36.8 blokovi 49.990 2.2500 2.385 1.365 1.4167 0.8750 2.885 1.6875 0.125 2.115 1. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.3750 3.510 Slojevi V 0.

5 ¿8.0 Ei 5 13 23 1. Povezivanje slojeva sidrima -> © . 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. debljine zidova.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje.. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija.0 Ei 8 14 25 2. a za zidove od 17. Uklj.5 124 130 <17. Zračni međuprostor. dodatak za lake pregradne zidove p = 2. glinom. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5. do 4.106.25 Zid za u 1. i 6.. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati.51) 17.5 312. povećati za 2 m.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade.5 i 24 = 1. opterećenje vjetrom.„. npr. vertikalno korisno opterećenje uklj.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © . škriljcem.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11. Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm.5" 17. Vrste zidova.!.5 4226 2 dio 13. npr. 73. iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova.5 312. ali s poroznim agregatom 312. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora.00 š 17.3 . To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja. Čelik 0 ^ 8 mm.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.50 16.0 E i 4 2. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. 18151. 399. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima.(2). Reške s armaturom £ 2 cm.25 11. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm. potpuno ispunjena mortom. obostrano ožbukanih \ D . „. zvuka. požara i vlage.50 m. počevši od 10 cm iznad terena. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. ploča sa svijetlim rasponima = 4. zračni međuprostor debljine 6 cm. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. eks. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12. Debljina zida ^ 11.5 117.5 cm. opterećenjem među katnih konstrukcija. te horizontalnim silama. plovuč.5 cm = 50 kN. ev.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 . prir. „ „_.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer.5 i 2.1053. mort III. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. zidova između stanova i zidova stubišta.50 = 5. etaže sa zidovima debljine 11. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. dod. vodi se neprekinuto do krova. npr. 1 8 1 5 2 . Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena. debljine 2 cm.25 m.0 5 9 Ei 6 9 16 1. na križanjima ^ 5 mm. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11.5 cm.0 E Š2. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije. Armirani zid.5 Š3.5 cm biti = 30 kN. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s.

U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo.6-28. Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. izolacijski materijali. Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima. prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal .Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. drvo.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18. gips. trska i glina.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova.© 10*. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. pluto.11-0. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. ziđe.

« W//A ------U ^ . sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 .VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima.. armiran. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament. povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora.. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke.

4545 48 45 55 105. Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 .4 64 80 6. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata.5 26 104. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .5 22.5 52 72 50 19. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260. male prost. .© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1. bukovinu.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . Kolektor dima može biti od čeličnog. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda.4 58 90 71 88 6.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.@.90120 105 10S.5 30 32. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev.9090 105 Dvostrano otvore noOtv.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4. brezovinu. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo.5 13.5 27.3030 35 60.> © .prekt 105. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.4 19. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 .4 65 50 58 90 90 71 88 6. drvo voćaka.prekc 35. DIN 1691. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova.5 m. elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 . Pod. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © . 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ. zidovi.5 120 27. hrastovinu. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.4 65 114 114 32.

5 x h > 1. dulja stranica ne smije biti veća od 1. Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. otvoreno ložište. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje. Ako su zidani od opeke 2: 13. svaki otvoreni kamin. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža. šuplja opeka B DIN 105. Za plinovita goriva ž 4 m .Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . duljina najmanje stranice 10 cm. površine >100 cm2. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. zidna puna opeka. puna opeka od šljake DIN 398. Za zajedničke dimnjake k 5 m. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča .5 cm. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.DIMNJACI DIN 18150. blokovi od plinobetona DIN 4165. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 .5-struke kraće stranice.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. opeka od šljake DIN 398.00 1. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. kovačka vatra. zidna puna opeka DIN 105.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje.5 x h MJ 1.

Preporučuje se predgotovljeni opšav. azbestcementnim pločama.: Orrrtšir. nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 . pocinčanim ili bakrenim limom. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim).:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje .® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. Izolacijska vrpca 2-31 m i. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo . laki beton DSN 1 8 1 5 0 .

3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka.3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. .2 m/s. Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. . Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal . .. bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke.. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I.. debljina vanjske stijenke 2. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima. Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat.(2). a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . hoteli. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu.5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 . Količinskivza kupaonice. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © .1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. gostionice i si. popr. . gdje je i zahod.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33.> © + © . Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. . priključeni na jedan kanal -> 0 . Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0.

15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. način prijenosa sila. snijeg). nagibu krovišta. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. toplina). što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. armirani beton). vjetar. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. hladnoća. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. opterećenju itd. čelik. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. pokretno opterećenje. vrsti i težini pokrova. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine.

hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . prijenos sila na vezače. moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. 80. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. s kosnicima pod 45°.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 .. duljina veznika do 4 m. Ako je duljina rogova veća od 4. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. moguća i primjena oblica). inače ukrućenje veznikom -> s. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4.5 m. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka.lom plohe krova) -> s. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. što utječe na oblikovanje tlocrta -» s.5 m dvostruka je ili višestruka stolica. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda . Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. snažno povezan. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. Pravilan. konstrukcijski sustav.5 m.KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. duljina rogova do 8 m. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. Koncentracija opterećenja u podvlakama. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. treba poduprijeti veznike -» s. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja.5 m). 82 (§).

60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0. s vrhom prema gore.Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov.55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep).Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ .hrast.Dvovodni crijep desni TOR . rjeđe smreka. 200 kao zaštita od vjetra i prašine. težak pokrov.4 m. 0. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice.80 kN/m2.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca. debljine sloja 1 8 . ili od eternit ploča.70 © Krov od šindre 0. na letvama razmaka 30 cm.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR . užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. Preklopi 8 cm. nagib 18° 2 Valoviti crijep.50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep.Početni crijep za sljeme i greben desni FOR . 0. bor. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov.70 godina. bolje 10 cm.Dvovodni crijep lijevi . 0. Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 .2 0 cm. u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Okapni dvovodni crijep lijevi FOL .crijepa/m krov (biber .OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom.55 I 84 . desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .5 cm.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR . Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2.2 -1. laganiji. ariš. 0.60-0. Krovni pokrov od šindre -> @ . Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber. duljine 1.45-0.

75 mm.(2). pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br.60 0.30 0. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž. 0.50 '/2 vala normalno Kornere.5%) (25.6 mm.8-31. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj.9%) (17.25 0.7%) (13. max. bitumen. bez težine rogova. Min.6 mm) uklj. ali uračunate letve.80 0.7. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma. titancinka.30 0.50 m. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .1 0 ° 2 0 0 mm.15 do 1.0 8. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.50 0.0 1. deb. razmak olučne cijevi od zida 20 mm.7 Metalni pokrov aluminijem (alu. min. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min. Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj.45 0. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom.55 0.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0.60 m i od 1. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je.). Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj.0 . Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom. bakreni lim.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0.4%) (22. i* . oluk. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje.0 8.25 0. oplata 0. letve na oplati uklj. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč.2%) 2 6 . Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem. čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm. nagib krova.00H -Korisna širina 91 5 8 .66) 0. cinka itd. s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 .55 0.0 19 kg/m Zapr. 88-89.20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6.9%) (29. Ijepenci uklj. čelična traka preko 1 2 5 . Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6.1 7 5 180 preko 1 7 5 . Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije). opšav ruba itd.15 0. Mort dodati kao 0. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 .7 mm) uklj. titancinkom i pocinčanim čelikom. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0. korozije i smrzavanja.50 0.30 0. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru.50 ' l— 7.0 0. formati Duljina m Širina m.50 0. aluminija. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 .0 tež 15. bakra. 1 6 .145 cm za ploče duljine 1.1-2. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129.60 0. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj. Veća brzina tečenja protiv začepljenja.60 0. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. 13 uklj.45 0.63 mm) uklj.1 kN/m2. reform ploče. trgovački formati -» (?).2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.50 0. podrožnica i vezača.50 —i 11° ( 2 % ) h .7 m m Kuka za oluk: pocinč. falcane ploče.2-2..3 2 kg -Smjer pokrivanj. 0.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. Debljina m m Trake 30-40 0. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0.5 tež. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi.90 0.4%) (20. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ .25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. -> © . bitumen.50 0. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0. R a z m a k obujmica 2 m.175 m za ploče od 2. savijanje itd.55 0.6 (0. Svi fazonski komadi za sljeme.93 Ploče 2. Limeni krovovi od pocinčanog lima.

Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. dobro povezan konstrukcijski sustav. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). preklop. moguća i upotreba oblica). Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C .5 m). Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. inače treba ukrućenje vezačima. moguć unutarnji prostor bez stupova. Pravilan. Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4.90 Presjek A .D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga. prijenos opterećenja u osi vezača. Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata. Te se konstrukcije mogu i kombinirati.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. Koncentracija opterećenja u podvlakama. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta. osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1.

Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 . O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla. Veličina. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. 0 njihovu obliku. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade.

Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .L (8 + 8) 200 100-16 = 2.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno.5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au . DIN 4108.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd . Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . Da bi se odvela vodena para.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. dio 4) s . Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. tablica 1 DIN 4108. 4. stranica 7) sd = 30 x 0.08= 2. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0. 100 . dio 4. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore.0 .30/100 (v. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9. svaki veličine najmanje 2% površine krova. 200 cm2/m Tijek proračuna: AL .4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov.018 m2/m . Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača.0+9.0.08 m ji .n s (m) H .). slama i si. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan. 200 cm2/m.0) = 0.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.4 cm.debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = .200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača.T^pc (9. tj.

Redoslijed sastava odozdo: krovna. sprečava stvaranje mjehura. Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. priključci u dvije razine.095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.termoizolacija .80° obično 6 0 ° . Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja . 52143. Brtviti priključak na odvodnu cijev.0. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. 90 @ .15 23 .120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc.10. 2. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor.hidroizolacija .15 14 .215 i 0. bit. mehanička oštećenja. 90 (5) .2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. Stambene prostorije 20°C. 70% relativne vlage . cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). rel. 3. treba predvidjeti u konstrukciji.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje.12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° .4 5 ° Krov od falcanog crijepa.2). jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° . 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom.80 m2 • K/W 1.3 kg/m2 • Krovna ploća odn.zaštitni sloj kao balast.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat. Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. temperaturne šokove. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu.1 2 ° Krovna Ijepenka.50° Krov od škriljca.10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° . termoizolacija . dimenzioniranje tablica (4).ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3).18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati.50° obično 2 2 ° .—\ Nagib krova -> s.90° obično 5° . Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. 90 (5) -(§). 90. ako je nagib manji od 10%. Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. u protivnom nastaju lokve.@ moraju uvijek biti termički izolirani. 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora). redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . uključivši i granični sloj zraka.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. Topli krov s betonskom izolacijom: s.94 . To je preduvjet za funkcioniranje sustava.5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° .termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . Nagib = 1. konstrukcija. trake) 8° -15° obično 1 0 ° . ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195). položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). 3..18 13 (%) -12 25 .2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). 100% = 0. Bitni detalji Slivnici s. također priključak parne brane. Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune.725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.215 m2 KAA/ 0. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108.50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom .3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom.30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin.7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133.pa ne može doći do kondenzacije.5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0. normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom. bolje 3%. dio. ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 .4° Prohodni ravni krov 2.5° • 4° obično 3° .Nagibi krova 2° • 4° obično 3° . dvostruki pokrov 30° . normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° .betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija . 5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža.10 m2 • K/W 1.5%. 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0. beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0. utjecaje ultraljubičastih zraka. Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!). 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° .40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 .zaštitni sloj. bit.18338 Hladni krov s. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° . Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima.12 15 . krovna Ijepenka s 1. 90. 3. spojene postupkom zavarivanja. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali). polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama). dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C.90° obično 45° Krov od škriljca.(I). treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija.hidroizolacija . Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju.215% £ 23%. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! . mehanički pričvrstiti. može i šljunčani nasip. Topli krov kao obrnuti krov: s. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja .5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s.

Dvoetažni slivnik.RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo". "Compi* traka . kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima . granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć. za pajriu branu rtvena prirubnica . bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom. 2 slivnika.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina . min.Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka. umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . otporno na pritisak -Brtvena prirub.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. bolje dvoetažno _> •-n. brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona .& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. 177 Humus 3 0 . Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl . nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies.Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak ."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova.Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom.3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. umj< muviii vn lopiom Krovu.

Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča. 90 (2) primijeniti tablicu (3) .5%. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. Redoslijed slojeva -> (§) i (§). Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . nasipa keramičke sačme ili šljunka. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. unutarnjeg sloja > 10 cm.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak.Šljunak Alu.bolje 3%. nema ograničenja primjene. 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. analogno toplom krovu.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. znači "klimu barake". sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija. 90 Nagib > 1. Umjesto tablice -> s. naročito kod zatvorenih bazena. važno za odvodnju. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s.u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. 110 120. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§).( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s.5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. preveliki istak. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. neprikladno za vlažne prostorije. lako je pronaći pogreške. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. preko toga filtarsko predivo -> s. Prednost: brza zaštita od oborina. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. koji se ljeti uvijek osuši.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje .bolje je položiti ploče. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja). Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata.> © . Hladni krov . Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan .

Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani. U Berlinu su oko 1890. Poboljšava mikroklimu 5. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. na koji su se naselile biljke. Povećava ukupne zelene površine.g.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. Veže prašinu 8. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina .fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. st. Građevinsko .

9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 . Prirodno navodnjavanje: kiša. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja.7 kN/m2 80-170 l/m2 .cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 .cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 . (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. Kišenje. opter.7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . trava.9-3.v. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr. drveće. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. Raslinje: livadna trava. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.' Razdjelni sloj . lođama i si.4 kN/m2 60 l/m2 . Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 . Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. Mobilno zelenilo. grmlje. ukrasno bilje.15 kN/m2 40 l/m2 . zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . Vrste ozelenjivanja krova. 3. Gnojenje. Zalijevanje.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo . Raslinje: mahovina. Intenzivno ozelenjivanje. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur.v. grmlje. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.v. Sve treba stalno održavati.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. zeljaste biljke. Kapljično navodnjavanje. Ekstenzivno ozelenjivanje. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. drveće.2 0 cm 12 cm 1.v.1 0 cm 10 cm 0.2 5 cm 14 cm 1.cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama. parapeta i balkona. .2 0 cm 12 cm 1.v.

pukotine). Zaštitni sloj.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . Filtarski sloj. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . isušivanje). ventilacijske cijevi).trakama. slivnike.\\'-. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. hidroizolaciju krova (mjehuri.v. dilatacijske razdjelnice. neravnine i progibe krovne konstrukcije. Razdjelni sloj. oblikovanje nagiba. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja. drenažne trake od pjenastog materijala. ostakljene kupole. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro. prozračivanje. prodore (svjetlarnici. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr. Zadaće: spremište hranjivih tvari.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom .vrijednost). rubne priključke.Y:YXv/:\Y:\\v/^y. ^ 11 Vegetacijski sloj. zračenje tla.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. ploče od sintetike. Oni daju: stabilnost strukture. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). Sloj za zaštitu od korijenja. zaštitni materijali.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova . reakcija tla (pH . zadržavaju vodu i oblikuju tlo. Primjeri -» Q . Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— .Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 . Drenažni sloj. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja. zadržavanje vode.\-XY.-. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka.

Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . plinova i vode. ili siju odnosno presađuju kao mladice. 5. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. 10. Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. kao npr. šljunak. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi. Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. 8. slivnici. 8. 2. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja.0. te služi za dozirano otjecanje vode. Filtarski sloj . Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari.sađenje. 7. konstrukcijske mjere 1. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. naročito vrba.daje biljci stabilnost. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. topola. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. dilatacije. Na tim bi mjestima. 11. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. DIN 18195). pH . podzemnim garažama. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. ne smatraju se stranom vegetacijom. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. sedra. Zaštita od korijenja . Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . ploče). rasađivanje mladica (biljni kontejneri. 6.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja. funkcije. npr. naročito na krovovima. dio 4. V .) b/8 = 1 m = 2 m. 9. sijanje. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. 7.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. 3. 3. hasure. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. U načelu. 11.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. šljunka. javor i si. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. 3. zidni priključci itd. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. Krovni pokrov . Zahtjevi. tj. u širini od (prema DIN 1055. 7. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. Biljke koje se same nasele. Vegetacijski sloj . Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. 10. 8. npr. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. Krovnu konstrukciju. Drenažni sloj . 12. statiku. .vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. krovne priključke i sigurnosne pojase. 4. breza. prodori. 95 . 2. 6. u najmanjoj širini od 50 cm.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. skloništima i si. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). pa i mahovine i lišaji.* QP 5. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. Zelena površina i održavanje 1. 2. Ovisno o opterećenju vjetrom. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove.

Sikabran). oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. čelika ili aluminija. © . propušta svjetlo. Visoka kakvoća glede svjetla.GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. Primjena: izložbene. lijepljenjem. nadstrešnice.2 0 godina. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. vijek trajanja 20-30 godina. niski troškovi izvedbe 96 . Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. skladišne i industrijske hale. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. sportske dvorane. Vijek trajanja: 1 5 . Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. čekaonice. vodonepropusno. paviljoni. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. ne truli. skladišne i industrijske hale. zavarivanjem. posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. Duljina do 2000 m. nadstrešnice itd. Težina: 800-1 200 g/m 2 . 40 m. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. krug. Širina = 45 m. vodonepropusno. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. upotrebljava se i za odjeću astronauta. te natkrivanje gradilišta (rad zimi).3 m. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk). (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije.© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. presvučeno slojem silikona (npr. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE.5 m. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. Vijek trajanja minimalno 30 godina. čelika ili aluminija: rasponi max. Predgotovljavanje. odbija pr~ ljavštinu i vodu. brza montaža. najčešće 1. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. -Tia*. Kroji se prema konstrukciji. mnogokut. Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. vodonepropusno. duljina neograničena. industrijske i sportske hale. Primjena: izložbene. pravokutnik. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. Rasponi mogu biti i veći od 100 m. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. propušta svjetlo. spaja šivanjem. obostrano folije od ETFE. Primjena: spoj ne komunikacije. natkriti bazeni. trokut. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. visoka postojanost boje. Primjena: izložbene. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama.

u Munchenu -> (3).—. letva: 4x6 cm 5. G. stezne naprave 10. ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g). čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. (7). dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. letva. 1. 9. preko pokretnih. Arh. olimpijski stadion 1972. strehama i si. (g). (T) Njemački paviljon. 6 x 6 cm 8. Caragiannidis.sidrenih vijaka.> © . čelične mreže od užadi. arh. Kurt Ackermann i partner.2. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. © . Gutbrod. F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. ® .5 mm PVC-om 3. 4.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu . Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München. Montreal Expo 1967. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . (5). najčešće kosih čeličnih stupova.g.. arhitekti: R. 6.g. Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. (11) 2.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. . lijevanih čahura. koja se zatim natežu i usidruju. vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . vodi se užad u obliku girlandi.nosivi elementi koji su i sami poduprti. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h .KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. Takozvani lebdeći stupovi . Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. 7. ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. 1983. kabelskih sidara itd.» ( § ) . u Montrealu izveden je na taj način .

slično kao kod mrežastih. Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. Echterhoffe. sajamski kompleks Dortmund. potreban "lebdeći stup" koji je. Swindon / Wiltshire arh.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . projekt: Koncertna dvorana. Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. Vlačna užad je čelična.@. arh: Bechnisch i partner. ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France. Stuttgart A A A . arh. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. Gerber i partner. Užad prenosi samo vlačne sile.. Cambridge/GB. Michael Hopkins -» ® . Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%.0 .> 0 .© .> © .OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. Richard Rogers .. kao tlačni element. Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta. Dortmund . Norman Foster Ass. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa. London . izvrgnut izvijanju.. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © . tvornica motora u SAD. Arh: Michael Hopkins i partner. natječajni projekt: Portmann. (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati. Hugo. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole .

dakle tetraedre. od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . © Prostorna rešetka .> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. Primijenjeno na pet platonskih tijela. oktaedre i ikosaedre. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa.6. Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine. Kao i kod ravninskih rešetki. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova. 60° i 90°. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. kvadratične i šesterokutne. Pravilne ravne mreže trokutne su. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture.roštilj.. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 . = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova .roštilj..roštilj. te prema tome i površina. a dodekaedar 24 štapa.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar . mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno.W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža.roštilj. štapova..V. Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°.» OSNOVE .

Essen (NK-sustav) 100 . koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome.i viševijčane veze.: Berg Detalj šed-sljemena. veze vijcima neotporne na savijanje. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga.(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. 60°. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. regularni čvor. Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. ovisno 0 silama koje treba prenijeti.(7). donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). veze pomoću više vijaka otporne na savijanje. nego mogu. Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor . direktno oslanjanje krovne opne. koju je razvio Mengeringhausen. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. jedno. dvoslojne nosive strukture. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . jednoslojne strukture.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. može i trapezolika geometrija.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°.štap. jedno. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. direktno oslanjanje krovne opne. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. arh. dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . 90° i njihove višekratnike. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor).i višeslojne strukture. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . prenijeti i male momente savijanja -> 0 . Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor). arh. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. direktno oslanjanje krovne opne. samo jednoslojne strukture. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO.© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa.

Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja.centralni dio s 12 priključaka. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila.^ B r o j pozicije stat. klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. proračuna \ ^ 0 . Dortmund . Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 .Horde.(5). klinaste spojke. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E.1 0 0 m. upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . detalji -> © . Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen.® . od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. a dodatno se može nanijeti i boja. Ruter. Uglavnom su svi štapovi pocinčani. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. proračuna ft kugle Priključni vijak i .

Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. bez greda. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. s uzdužnim okvirima. zidovi stubišta). broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva. opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. pa je potrebna kruta jezgra. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. šuplja. vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. rebrasta ili kasetirana ploča. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. različita predgotovljenost. s uzdužnim i poprečnim okvirima. Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. Masivna betonska ploča. Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Visina stupova moguća i kroz dva kata. aluminiju i drvu. zglobna veza ploča u sredini polja).slap).© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. Dvozglobni okvir. Mogući mješoviti sustavi. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © . u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi. zabatni zidovi. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca.> © . predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge.© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. Vezovi (košnici. Omogućuje velik broj katova. što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . masivne ploče (zidne ploče. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. s poprečnim okvirima. najčešće kvadratični osnovni raster © . rešetke). Uporabivo u svim područjima visokogradnje.© . kao panelna ili skeletna gradnja.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi.» © . prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. skeletna gradnja u čeliku. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053.

smjeru ® Arm. razmak prema stat. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho.1250 mm. Širina stropnih elemenata 1 m. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm.375 .2 6 cm.5. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov.Nabijeni beton- ž 1.48 m. bez oplate.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta. povezanih vijcima. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 .(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 . najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2).500 . Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama. betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo . Sloj betona nije potreban. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. čime se postiže krutost u popreč. betonskih I .1000 .20 m. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. Raspon od 6.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ . i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) . Debljina ploče 1 0 .profila (arm. Debljina elementa 15 i 18 cm.5 cm. pa je stoga vlastita težina ploče mala. Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. beton. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima.35 m. grede). uz to uvodi vlagu u građevinu. betonska stropna ploča.750 .625 . Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. Širina ploča najviše 2. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U . širina 1. duljina do 7. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja.20 m. razmak rebara š 70 cm. proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm. Debljine konstrukcije najviše 19 + 21.

Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. Piljene ploče od vapnenca (mramora). ploča. ^g^ Četverokuti s umetcima. -» (3).(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. © Kvadratični mozaik.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela. mozaika i dasaka -» @ . 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama. 33/33 mm 20/20. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. 69/69. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. donekle i na kiseline. položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena.(§) Ploče od prirodnog kamena. 50/50. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče. pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. polubrušene i brušene -» 0 . polaže se na betonsku podlogu -» @>.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® .( | ) .

Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. biološke mase (biljke). Lako se regulira. Loženje plinom. Visoko zagađenje okoline. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. Niski troškovi održavanja. t o . Ovisnost o opskrbnoj mreži.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. Nema troškova skladištenja. Lako se regulira. Ovisno je o opskrbnoj mreži. ' S J 4—Kotao I im o . Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. Kruta goriva. visok godišnji stupanj korisnog učinka. Nema troškova skladištenja. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. otpadne tvari (bioplin).40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. U porastu je grijanje zemnim plinom. / / / / / / . Prednosti i nedostaci loženja uljem. energija vode. . 44576 . L u ' S n i . prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. TT rtm. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. 4725. 6608.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. Visoka cijena energije. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Mnogo rada oko loženja. i . Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu. veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo.Odvod -Povratni vod • r t a o . p . Nisko zagađenje okoline.Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 . pa državni propisi nameću visoka davanja. Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. . 4108. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Plaćanje nakon upotrebe. . 4705. Strah od eksplozije plina.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. 4756. o . Loženje uljem. Viša cijena energije.25%).Kotao ~L Odvod . Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. 4755. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. r a . energija vjetra. Obnovljivi oblici energije. rezu. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. Ne ovisi se o uvoznim energentima.. Velika emisija štetnih tvari. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Prednosti i nedostaci krutih goriva.r a o ^ i a r a a S . Preporučljivo za vodozaštitna područja. Tome pripadaju: Sunčeva energija. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . pa je potražnja za njima mala. rezi-.r a c r t a li 21 i a m ta . Potreban veliki skladišni prostor. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). Slabe mogućnosti reguliranja. Niske cijene goriva. Plaćanje goriva prije upotrebe.

345 0. portirnice. Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. stalna pripravnost za rad. nema skladištenja goriva.24 0. iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom.48 1000 900 Grijanje strujom. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije.18 2 0. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. čist pogon. ovaj se oblik grijanja može regulirati.155 0. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Za razliku od podnog.205 0. od 20% do 70% odgovara @>. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. 107 0 .14 0.44 0. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera. 107.205 0. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati.255 0. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. Tada se zrak hladi na prozoru. Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . Nije potrebno ložište ni dimnjak.306 0.58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Zrak se zagrijava na grijaču. crkve. Da bi se povećao učinak. nema otpadnih plinova. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru.12° 0.16 0. Konvektori ispod poda @ . Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. niski su troškovi održavanja.185 0. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine.34 0. Konvektori. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela .255 0.09 0. Akumulacijsko grijanje strujom.21 0. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima.185 0. a ispod 20% (§). npr. niski troškovi instalacija.12 0. zbog visoke cijene struje. nema skladištenja. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 . zanemariva je potreba prostora. moguće je samo u posebnim prilikama. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. garaže. Ako su maske metalne. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori.zrak u prostoriji.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr.285 0. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi.

Vrste panelnog grijanja: podno grijanje.P E . U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja. O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama.p l o č i c e 10 mm.GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. čiji je obujam po 500 2000 litara. (4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu. npr. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji.2 m m -aluminijske lamele .a r m a t u r n a mreža ( 0 3.PE. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike.h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko . pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama. npr.f o l i j a 0. ali i zidovima i stropu.a r m . ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0. uz uglavnom razmjerno niske temperature.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm .termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. tj. Uskladištenje loživog ulja.m o n t .e s t r i h 4 5 mm . ali se to može riješiti dodatnim grijačima. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna . C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja.folija 0. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 . lijepljene. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki. ovisno o vrsti podne obloge. 4 5 mm) .posteljici od morta 30 mm . Prijelaz topline u zrak je konvektivan.PE-folija . ili tapison . estrih ploče 19 mm . U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. zanemarivala grijaća tijela.p l o č i c e 10 mm. Podno grijanje. stropno grijanje. zidno grijanje. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. Do sada su se. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji.1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' .15 m 2 kW.3 mm .novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) . mreža za cijevi . U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike. U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja. kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje. Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. pri ukopanim spremnicima).f o l i j a 0. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja.psihološku ocjenu sustava grijanja 107 .P E . uslijed kretanja zraka površinom poda. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. podnim konvektorima.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala.k l i z n a folija 0. iznositi 70-110 W/m 2 . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr.5 mm) .vodilice . drva ili tekstila. lijepljene .p l o č i c e 15 mm u . Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan.estrih (visina iznad cijevi min. Toplinski učinak može.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

Potrebno je redovito održavanje. rješenje je "kuća u kući". Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču.0 m J komorne centrale 6. Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke.75 m 4.0 m 3. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. izbjegavati akumuliranje topline. ožbukani. e • nepokretni. prema DIN 4740. bolje keramika. a može biti i pravokutan. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima.0 m 3.tehnički zahtjevi VDI 3803. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama.5 do 2m za montažu i popravke. primjena naročito u industrijskim građevinama. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). Duljina u smjeru strujanja zraka 1. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. s premazom koji se može prati. ispust sisanjem na strani hodnika. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani.5 m l 4. c. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. d. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. 24167. 7. Zidovi zidani. 24151-53. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. ovisno o prigušenju. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. b. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala. d . Odvodnja poda u svim komorama. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. a isisava se na stropu.0 m ] 4. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge.5-3m. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG).4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 .7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Rešetke za dovod i odvod zraka. dobar pristup.za tamne komore. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. ali moraju se moći lako čistiti. f . QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL .sami se otvaraju. Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . smjer strujanja horizontalan i vertikalan. s ispunom od mineralne vune. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala. Tome treba dodati prolaz 1. 24191. 24163. ploče od tvrdih vlakana ili lima. ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije).uređaja DIN 4109". npr. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. Za kazališta.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). s odnosom stranica do 1:3.6 m.

Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Kotlove. općenito Regulator. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. 4. Opći zahtjevi: 1. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. Bez cirkulacijskog provjetravanja. idealne prilike za strujanje. bez vibracija. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. Kanale svake godine treba čistiti. DIN 4109 2. Visina 3-5 m. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. 3. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. općenito Pumpa za tekućine. 458-459. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. općenito ¿ © p Posuda općenito. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. općenito Pretvarač. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Izmjena zraka oko 15-30 puta. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. kondenzator. Klimatizacijski konvektori. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . npr. općenito Razdjelna komora. Visokotlačni vodovi zraka. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. . općenito Prekiopnik. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. po mogućnosti kružnog presjeka. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja).5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. jačina buke š 30 do 33 fona. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. I. paziti na podtlak. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. Nije li tako. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati.

daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja).vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a. Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33. 124. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . (§). krov (D).015 Zid 0. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid". za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje). Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108.udobnost. navodi se u Wh [=1. manja je i toplinska vodljivost.33 bio bi odnos 0. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu.83 = 0. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL). njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje.04 1.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0.2 K 1/a a 4 % . = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija. Količina topline. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. Na unutarnjoj strani elementa (1/a.7 = 0.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k . Što je manja brzina kretanja zraka.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0. 4 5 70 + = 0. vođenjem. 0. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm. tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. zaštita čovjeka od previše i premalo topline. 1 3 % . toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa.30 Vanjska žbuka 0.04 = 1.5 0.13 0.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1.00 1/a. ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0.056 + 0.TERMOIZOLACIJA POJMOVI . primjer uz 1/A od 0.16kcal].koeficijent toplinske vodljivosti . Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije.4 0 = 5. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5).zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. a prije svega kondenzacija vodene pare.04 (ako postoji vanjska obloga 0.. s t o j e manji taj broj.36 0. "granični" sloj zraka.95 km = § 0 . Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine.). Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.ušteda energije za grijanje.12 0. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. prozor (F).4 0 = 1.22 = 1.13 + 0.8 k D • FD + 0. zračenjem i difuzijom vodene pare.87 = 0.08).45 k između rogova = 0.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal].48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. temperatura °C. ožbukan k2 Rog + _ l i " A. "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m).33 0. razlike temperature K (kelvin. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome. svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa.83 + 0. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0. 123 . 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline).E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10. . pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§). Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s.02 1/A 1/a. ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .4K.34 0.02 0.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: .6 K 2. 1. što znači da je površina zida za 10. = 10 A. prijašnja dimenzija grd). Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline).02 1.1/A= d' • D'. .

r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para. Kad temperatura pada. plinovito agregatno stanje vode.5% 30.8% 28.3% 100.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 .g. •Parna brana na pravom mjestu mbar .14 = 10. u protivnom dolazi do kondenzacije . termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 . važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije. mogućeg. zadan pravcem protoka temperature.5 cm. a s vanjske blag . 12. -»tablica (§)). Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max.8 mbar 105 = 0.3 mbar zrak 20°C. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. 12. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26.3 mbar / 17. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11.6 mbar = 1 g vode/kg zraka).15 . dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s.7% 5.5 2 4 = H d 6 1.3 mbar / 23. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik.0% kova u smislu parnog kotla .» © .parcijalni tlak pare.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . posljedica je kondenzacija —> @ .9 40. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal). vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A. X=max.4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94.4% 60 25% 23% 21% 70 17. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi.1 5 7 8 0 % = 1.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje.2 173. Unutarnja žbuka 1. dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm.20 . Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. m).10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . vani .9 125. do granice pare („x") l mbar f 25 . Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 . unutarnji 2 cm) zanemariti.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. X=max. analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. °C -10 . vrlo dekorativna na ružinim laticama.t. toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini.7 mbar. tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C.3 mbar / 1 2 . on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm. 123).4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje.3 88.9 62. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine.3 mbar Razlika 119 . 89 i dalje).2% 15.5 cm. tj. Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi. želi li se to spriječiti. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0.1 323. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom. 12. Da bi se izbjegla oštećenja. izvana nizak faktor difuzijskog otpora.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s.0% 105 = 9.6 mbar H d 4. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata. izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.5. I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare. udio graničnog sloja zraka odn. raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista. treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare.8% 16. 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala. Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v.9 238.

Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si. 125. zr. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga.047 600 200 15 1. 92 i dalje.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i . Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu. sloja termoizo. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m).12 1/y=1. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima.Hidroizolacija i— Termoizolacija . ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s. Međutim. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta.04 0. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka. "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. nego samo parcijalni tlak pare -» s. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi).kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo.0 0. Za vrlo vlažne prostorije (npr. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s. faktor X smanjuje se iznutra prema van. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. 261-262). Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. 124. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). 123).- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija.). jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. 123 © ) .120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1. (—»s. 124). Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni.02 0.5 Gran. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo.«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. zr. Tipični su primjeri prikazani na ® . obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Važno: termička izolacija.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare.Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov". Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja. 92 i dalje). (ZZŽ3Z3 . Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. sloj iznutra Ukupno 0. Kad je manji pad. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini.

50 0.10 0.09 25.82 0.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0.06 0.5 2.12 0.04 0.06 0.14 0.13 0.12 0.08 0.750) 500 (625.10 0.22 0.20 0.75 1.Kutnik . bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i . za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68.22 0.20 0.34 0.34 1.24 0.07 0. bet. viša temperatura).52 0. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.18 0. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .11 0.28 0.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.26 0.89"* 0.18 0.06 0.10 0..97 1. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.63* 0.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije .33 0.29 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-.17 0.11 0.17" 0.33** 0.25 0.49* 0.15 37. 123) treba smanjiti.56" 1.09 0.11 0.07 0. Armirani beton Arm. slojevi do parne brane -> s. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.85" 0.26 0.34" 1.21 0.28 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.25 0.68" 2.04 0.50 0.08 0.43 1.26 0.34 0.79 0.95* 1.34* 1. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.03 0.69 0. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.21 0.20 0.09 0.11 0.12 a 500 "(625.19 0. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.10 0.24 0. bet.13 Blokovi s potpun.07 0.22 0.31 0. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr.25 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.57*** 0.63 0. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd.09 0. bet.15 0.08 0.66 0.60 0.09 0.07 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12.35 0.79" 1. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.24 0.24 0.750) 500 (625. bet.55 0.27 0.14 0. Arm.30 0.13 0.14 0.23** 1.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.36 1.83* 0.41 0.16 0.64* 1.30 0. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan.78*" 0.750) ~ (625. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.32* 1.' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.33 0.3%.10 0.38 0.06 0.82* 0.63 1.40 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.23 0.18 0.750) Arm.22 0.12 0. očvrsnut parom.06 0.41" 0.12 31.99** 0.26 0.87 0.11 0.16 0.42* 0.750) T M 500 500 "(625.20 0.13 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .750) t 2.66"* 0.99 0.54" 0.16 0.15 0. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.09 0.25 2. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).15 0.44 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.04 0.32 0. Strop od arm.09 0. pjenobeton laki beton.66 0.07 0.06 Debljina (cm) 18. Arm.08 0.0 1.30 0.51 1.28 0.27 0.12 0. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.36 0.70 1.

28 m 2 Dop. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.218 kWh/a 0.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.2832 3. vrata .0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.65 26.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.610 W/(m 2 K) 1.30 m 2 163.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0.76 m 2 .41 1.41 m 2 Okvir grupe 1.012 m 2 £15%.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535. kF prema WSVO: Dop. < 40% 0.9.8.01 x x x x 1.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.28 m 2 159.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1./zap.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.55 m 2 134.prozori ne sjever/zasjenjeno 9.12 + 10.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.39 x 4.33 m 11.60) x 2.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2. sintetika.odbivši EG V3 UG 324.50 27.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop.6 W/(m 2 K) 0.65 9.46 m 3 3.50 m 2 .4 207. vrijed. 1 2 x 3 .26 m 2 1.51 x 3.99 A2 . sintetika. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.40 1.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.46 41.6 1.26 1. kombinirano.030 W/(m 2 K) 1.6 W/(m 2 K) 0.01 1. drvo.7.51 x 2.000 m 2 K/W 0.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.76x2.99 + 11.39x11.99 x 3.95 m 3 535.600 W/(m 2 K) 2.01 A4 Roditelji 2.12 1.26 + 3.01 m2 m2 9.26 x 1.odbitak . vrijed.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3.2 x 3.4071 .14 x 1 .01 m 2 8.51 x 0. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108. vrata .55 + 1.3.50 m 2 11.1 pojedinačni/dvojni objekt.99x13.87 + 1.418 kWh/a 1.000 m 2 K/W 532.5012 .(1.000 m 2 K/W 0.65x2.99 x 11.29 m 2 .81 1. 5 5 + 1.3.12 7.50 m 2 3.85 A2 Kuhinja 1.41 m 2 -7.60 Okvir grupe 1.( 1 .26 11.60 0. Ostali profili s atestom za kr do 2.12 x 3.0121 .51 + 3.39 + 10.01) Ukupna površina elementa: 143. kombinirano.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.3. vrijed.26) x 2.40 1.26 x 2.40 1.8. investitor: Neufert 1.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1. drvo. k v prema WSVO: 3.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11. <40% 0.51 m 2 1.51 x 3.89 x 2.78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 .6 -3.498 .01x2.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.06 m 2 .49 m 2 147.407 m 2 ^ 15%.01 m 2 .01) x 2.6 1. Ostali profili s atestom za kr do 2.76 1. prozori.prozori ne istok 7.eq: Vrijednost k: prozori.39x2. 4 4 x 2 4.39x4.79 5.99 + 1.000 m 2 K/W 415.01 1.9.9.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120.5 .8 134.

600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. Ostali profili s atestom za kr = 2.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor.0 W/(m2K) prozori. tablica 1 Element odgovara DIN 4108.0005 0.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.000 m 2 K/W 0. tab.3000 0.1 2.500 kg nema zahtjeva 128 .50 okvir grupe 2. LM 21 2 Polistirol.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.160 0.0 1 2. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.NB.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.6 W/(m 2 K) 0.283 m 2 > 15%. sintetika. kombinirano.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2. 6.000 m 2 K/W 0. nagib krova > 15° ne istok 3.060 W/(m 2 K) 1.180 600 5 10 80 250 1.6 1.040 m 2 K/W 0. općenito ne 147.0200 0. kombinirano.0150 aditiva 2 Poroton . vrata-prozori ne jug 8. bor.3650 masa 0. okvir < 30% ne sjever.eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.130 m 2 K/W 0. sintetika. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.0400 0.5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. < 40% 0.28 15 0. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.500 kg 0.498 m 2 > 15%.425 W/(m 2 K) 2.300 0. neventilirano ne 159.147 m 2 95.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1. Ostali profili s atestom za kr = 2.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.350 P .67 0.60 okvir grupe 1 drvo.12 50 1.000 m 2 K/W 938.000 m 2 K/W 0.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0. sljubnice ispunjene.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka.501 m 2 > 15%. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.1 mm 3 Polistirol (PS) . prostorna 0. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.301 m 2 180.0 W/(m K) 0.8 2.040 25 0.726 kWh/a 2.854 W/(m 2 K) 2.130 m 2 K/W 0.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.781 m 2 0.035 0.0 W/(m 2 K) krovni prozor.1 W/(m 2 K) 0. < 40% 0.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3.040 m 2 K/W 0.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima . dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo. 1 Element odgovara DIN 4108.00 1.130 m 2 K/W 0.80 kg/m 2 d [m] 0.šuplja opeka.0120 X [W/mK] 0.532 kWh/a 1. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0. tabl. [m2 K/W] 0.040 m 2 K/W 0. < 40% 0.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. zasjenjeno 3.blokovi W6 . jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2. prostorna masaO.130 m 2 K/W 0.000 m 2 K/W 290.04 10 2.400 kg 0.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.80.355 m 2 326.02 19.585 W/(m K) 10.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov.70 okvir grupe 1 drvo.000 m 2 K/W 128.000 m 2 K/W 0.0 do 2.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.0 1 2.727 kWh/a 0.1400 0.408 W/(m 2 K) 0.250 W/(m 2 K) 0.06 dix 0.

tabl.2 0.1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.01 0.000 1.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.4 26.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .43 10.400 0. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).000 m 2 K/W 0.0700 X [W/mK] 1.57 10.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.750 kg 0.600 1.0 1.30 11.700 1400 0.170 m 2 K/W 0.50 28.0005 0.95 520.500 kg 0.13 kWh/a m .1600 2.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .5 0.5 0.210 m 2 545.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.130 m 2 K/W 0.229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.0 vrijed.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.130 m 2 K/W 0.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.50 0.00 1 Gipsana žbuka bez 0.0 15.656 0.28 kWh/a m .350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.040 - 15 pod na zemlji ne 11.400 kg 0.21 Ukupno 154.0120 900 0.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.810 W/(m 2 K) 0.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.50 3. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.0 1.100 2400 0.00 32. DIN 106/1+2.130 m 2 K/W 0. tabl.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.5 0. izdanje od 16.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26.182 0.58 0.78 159.3 5.398 ATk [W/K] 0.14 56.040 50 3.600 1.040 m 2 K/W 0.27 185.0 520.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.1 mm d [m] 0.656 W / ( m 2 K) 1.170 m 2 K/W 0.14 0.4 17.000 0.01 8.0 1.357 Udio [%] 31.34 0.1.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena. k * f [W/(m 2 K)] 0.78 Ag 0.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0.8 100.6 30.1600 2.6 31.64 kWh/a m .210 15 0.03 1.785 10.0 58.: 4.392 1. 1 Element odgovara DIN 4108.70 Ad 159.1 30.040 15 2.06 0.8 0.435 0.22 13.28 3.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.170 m 2 K/W 0.900 15.9 (Q'r + Q'L) .000 2.58 58.0350 15 20 50 1.tvrda pjena (stiropor) 040 0.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.02 3.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30.05 11.335 2.86 m3 Grijani volumen V: 520.2 100.600 2.0400 X [W/mK] 1.37 Sveukupno 0. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana. : 8.04 X [W/mK] 0.60 6.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140. 129 .930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.06 0.100 kg 0.37 kWh/a m : Q'h = 0.0100 0.300 0 0.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.579 m 2 365.0 1.7 159.200 0.91 kWh/a m .785 W / ( m 2 K) 1.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.(Q'| + Q's): 94. 1Element odgovrara DIN 4108.7 0.75 22. tabl.0 0.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0. Q'H-: 95. 1994.5 5.0020 0.300 0 0.41 7.58 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.400 P . Q"H = Q'H/0.839 0.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.01 4 Polistirol (PS) .250 32.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.607 m 2 17.785 0.5 Udio [%] 28.0120 8 8 100000 100000 0.335 W / ( m 2 K) 0.100 2400 0.58 1.0 1.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.0 520.035 0.1 6.5 0.50 31. 8. ne 26.443 m 2 464.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.0 29.398 0.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0.8 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.58 Af 9. 1 Element odgovara DIN 4108.35 147.

389 0. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.565 0. 11 Vanjski prozon jug 8. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika. Ap: Prozori.75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1.60 0.35 159.785 0. meteorološki podaci.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.za druga korištenja .600 0.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ .60 0.0 0.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.70 1.30 11. Međutim. topi.5 I.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV. Q'HZUI = 30.900 0.21 Vanjski zid poroton 3 6 .21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795. 1.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ). 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7. = 4286.50 1.41 3. istok 9.3.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .50 1.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.50 1. godišnja potreba topline za grij.60 1.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.28 1.600 2. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka).335 0.600 2. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108.48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612. A = 520.0 1. BV -samo uz korištenje stana A*=149.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .000 0.' Vanjski zidovi 2 Aj. godišnja potreba topline za grij.5 0.5. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.44 134.99 Prizemlje stambene površine 95. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje. Q'HZUI = 30.435 0.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene. 5 c m Krov 147. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26.37 m2 4 5 Max. st 1 II. Proračunska zapremina zraka V L = 428.99 (T) Presjek (?) 11.91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 .5 Grijani volumen zgrade V = 535.250 Br element broj Faktor specifičnih temperat. -prolaza topline K. dopust.58 Vanjski zid stubište .59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171.69 m 3 11. razlika elemenata građevine 1 1.A*= .48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.62 kWh/a h sadržan u Q.01 3.0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.5 0.0 1. 0.78 2 H 0.

laka ploča od drvene vune 2. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. a ako su u različitim prostorijama.6 cm (el. Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz.5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune.glasovir (ujedno i zračni zvuk). mjerljivim u mikrobarima (|ib). izolacija od buke koraka — s. debljini sloja i frekvenciji.5 cm. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Primjer zračnog zvuka: radio .nije ga moguće potpuno spriječiti. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom.zrak.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). dr. G. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. to se postiže upijanjem zvuka -> s. Gosele. Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica. tihi razgovor. Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak . Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine). Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. Bellu). (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). dakle teškim debelim elementima građevine. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo.5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. 134. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). pjenobeton 11. stiropor 1. zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m.0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. 133. ekspandiran). veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. s oblogom + 2 dB 131 . žbuka 1. pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine.vika . rezonantne frekvencije. veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge .element . mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi.) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). 132. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T). prigušenje je zvuka dakako manje.element .šumovi od instalacija . kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon). laka ploča. kod savijenog vala ovisi o materijalu.7 dB. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s.5 cm.„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja . Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. tlaka zvuka (|ib). tj. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata.zrak .

Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm.6 0. 11.8 1. . 2 5 P u n a o p e k a * . otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 . 2 5 112.6 1.6 1.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1.5 1-1.4 1.5 187.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve.4 1.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.5 111.8 1. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 .> © . šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.8 1.5 250 250 250 250 250 187.4 1. treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora. puna opeka 1. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine . slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati.4 1.5 375 312.2 1. stoga granični zidovi između stanova.5 | 3 | |11.2 1.» (5).7 1.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.6 1. a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.4 1.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1.0 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja).9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °. ljuskom -> s.0 1.* s.2 437. 2 5 11.7 1.2 1. na koje se nadovezuju pregradni zidovi. propisane vrijednosti . površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata. šljake.8 2 1. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0. „ „ .9 1.6 0.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 . kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja.3 I Gips 0.0 1.5 I 2 ' 2 . drobljene opeke i si.8 1.5 187.2 1.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka . Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.2 1.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.8 0. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka.5 250 187. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. potrebna debljina zida . obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.5 1. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata. Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0. 131 © .5 I 2 2 |37. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 . Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.0 1.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .0 1.5 437.6 1. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 .6 0.5 187.2 1. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi . 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10.4 1.2 1. čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora.3 l M i Ukočeno . moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136. 0 Zračni zvuk .» (2). Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine.

Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . npr. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. pri čemu treba staviti Di > D2 2. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). glina. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka. i preko toga estrih od betona. Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r.Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . pokriven zaštitnim slojem. proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). anhidrita. vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . Estrih je tanka kruta ljuska. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica .D2.Estrih (podloga) za pod Izolacija i . Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade.Pijesak. šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3). Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. list 3).vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. Pri tome . već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije. minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere.Elast. 133 . dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod .zbog utjecaja starenja . rub uvijek slobodno pokretan.Izolacija — Estrih (podloga) . lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. počinje li ona tek na razini terena. to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo".

Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2).•EZ] i i I I • I . ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. 2 0 = h/>. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. . Za nasipe.05 100 m 2 zidova i poda • 0.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru.4 • Konstrukcija. polumjer jeke se povećava. grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija).) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi. Za vrijeme odzvanjanja od 1.1 m). akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. b) akustički izolirati vanjske zidove.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja). vrijeme odzvanjanja dakle 0. npr. 4 0 . Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima. ^ V.2 6. poboljšanje: spri- I 1 o n / . postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a. poboljšanje svih armatura. Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a .5/0.5 m samo 1. sred frekv. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho. Primjer.00 m 2 3. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora. ako su prozori fiksni. © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A.5 sekunde . a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći. npr nasipe.68 = 3.2 0 .68. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. dovoljne dimenzije.najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. nužan je atest. past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke. Ako se smanji refleksija zvuka. treba predvidjeti ventilaciju. zvučno izoliranim poklopcem gorača. efekt zaklona = 17dB 134 . između ostalog.) ¿340/500 = 0. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka..75 sekundi = = 2.50 m uz 500 Hz (podr. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2.68 Valna duljina je h/7 =2.2 V. odzračni ventili u armaturama. pomoću prigušivača zvuka. Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8). Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). obuhvaćaju se dublje frekvencije.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko."v Akus. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima. osobito prozore i vrata. Što je deblji komplet slojeva. kanali za smeće.4 29 A = = 0. spavaća soba).5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. g u m a B = z r a č n i prostor. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija.00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.4 12.. već samo smanjuje reflektirani zvuk. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk.6 3. telefonskih prigušivača zvuka. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju.00 m 2 29. 8 1.a = 30° h = 2.suprotno od prigušenja zvuka . oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. podnožje koje apsorbira zvuk). bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. I Kmg). vertikalni plinovodi.mora ekvivalentna 1.idealno za privatne zatvorene bazene i si. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka .

prema DIN-u 4109. C j e v o v o d e . treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . Zaštitu od materi- Laki zid . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton. npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u .p j e n e .> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a . Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge. ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ .5 N / m m 2 20 A k o to nije. Pluto. r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0. n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u . ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. a d a nisu preo p t e r e ć e n i .s n a ž n a teški zid slaba pobuda.ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka..

0. Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka. kako se razumljivost ne bi smanjila. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka.5 1. ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. subjektivno prepoznatljivi šiljci. dulje je Max. Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera. Treba uzeti u obzir različite utjecaje.0 h. .refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 . Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).5 1. 3. od kojih su najvažniji. razumljivost sloga. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji.razumljivost rečenice.3 i 1.163 V as S (Sabineova formula) 3. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor).') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 .8 1.7 2.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje.6 2. pojačavaju razgovjetnost -> (§). pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke.. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti.0 Vrijeme 2. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon. . opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J. Nije normirana. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . dok rane refleksije. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. tako da su uobičajeni pojmovi . do 50 ms. ter (logatomi). S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1. dramsko kazal.1 3. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka.trajanje odjeka. Govor zahtijeva manje usporenje.0 1. npr lin.

U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag. npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. Oblik prostorije: za glazbu su uske. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. Treba izbjegavati paralelne.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica.Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. neraščlanjene površine. visoke prostorije s raščlanjenim. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). jer oba uha primaju različite signale Uske. Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven .arhiva u Bonnu 137 . Ako je nepovoljan oblik stropa. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. kad je posrijedi glazba. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. 136 © -Govor . 138 (2) Berlinska filharmonija. što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7).

o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3).. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. 250. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125. niše itd. 500. 1000. prema DIN-u 5 2 2 1 2 . 136 © znatno premašen. Udio otvora. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. Dimenzije. 4 0 0 0 Hz. stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. osobe. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. tj. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju. slično osobi koja sjedi. parapeti. 2 0 0 0 . Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. jednolike krivulje trajanja odjeka. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala .

zidovi i si. stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje. j a r b o l a . za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. k r o v n i v o d o v i . npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik.> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . beton s priključkom Rub zgrade W | ! .e - ] Brojilo za vodu. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . mjesta na cjevovode. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 . Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . 57185 Otprilike na 50. olučne cijevi i si.GROMOBRANI DIN 48801.—. oluk. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . zatvorene balkone. s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez". m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a . - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® .) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom.

R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o .— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama.> ( i ) . o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a .Aluminijska o b l o g a min 0. priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. 5 mm jedne točke. zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji . c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a . Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i . Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el.5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova. krov priključiti na sljemeni vod i odvod . nisu O d g o v a r a goli al- Glina. Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © . poljopriv. t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. ventilacijske cijevi i si . c i j e v i ili ploča.GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m.(£}. na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij).( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k .

isključeni. zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 .> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B . Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma.U tom su području mogući direktni udari groma. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov. a g r o m o b r a n a Of.O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža .Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. _ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. K l a s a g r o m o . vanjski zidovi i pod podruma zgrade. postoji neprigušeno polje odterećenja groma. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. u skladu s klasom zaštite. Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom.

3 21 6 18 1 15. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. 75-ii. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd.75 2 5 2 25 2.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima.8 28 7 24 9 20. Kad su ravni krovovi. a uz to i tzv. Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25. pri uklještenju u zid > 0. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih. polarizaciju.1 12. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije.25 3.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. kratkih i UKV valova. srednjih.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U.75 m. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . treba provesti statički proračun prema VDE 0855. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. Kad su uređaji na jarbolu. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene). te za više područja TV valova. 140.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća .Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju.5 3. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. valovi metarske duljine djelomično slijede. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje.0 2. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34.

žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . srednje ili široko. Lüdenscheid S v j e t l o s n o . Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 .1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra. općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke. žarulja P(W): 2 0 .1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA .> t n Umjetna rasvjeta. općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter.1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . parama P(W): 7 5 .t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. Postfach. staklo može biti mliječno po želji.1 0 0 Reflektor. žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . Berlin ERCO Leuchten GmbH. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V).1 5 0 Žarulja s halogenim met. nema treperenja.1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke. stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). DIN 5035 Radni prostori . parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu.1 0 0 Žarulja s halogenim met.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama.• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%. 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max.250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 . Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I.Geschäftsstelle. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG . simetrično ili nesimetrično. nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 . okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im).4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. mliječnost stakla ograničena. Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 .2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo.1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 .200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 . Burggrafenstr 6. vrlo dobra reprodukcija boje.1 5 0 Reflektor. parama P(W): 3 5 . 144 (2). deseterostruki vijek trajanja © 143 .4 0 0 Žarulja s halogenim met. 5000 do 15000 sati.smjernice "Umjetna rasvjeta". naročito u reflektorima. parama P(W): 3 5 . a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne.2 5 0 Žarulja s halogenim met. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru. toplo bijela.250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 . Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W). uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati. Visoka sjajnost (osvijetljenost). male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko.

250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.100 W Fluorescentna žarulja 18 .55 W Žarulja sa živinim parama 50 . otvor djelomično prekriven: . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .metalnim uloškom .indirektna y750 cd/klm i Direktno .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .. Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .250 W = [I OT-DE n t .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno .300 W QT Halogena žarulja 75 .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .prizmatičnom lećom .zatamnjenim staklom .

žarulja. halog. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. nastavne prostorije. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. cijevna = Halogena žarulja s metal. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. željezničke postaje.cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. galerije. strojarnice. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. muzeji. šalter-sale. reflekt. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. galerije slika Zračne luke. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. aule. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. žarulja QR-CB-LV= Niskonapon.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. parama. žarulja QR-LV = Niskonapon. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. reflekt. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. eliptični oblik 145 . dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane.

pomoću filtra za boju i prizmi. Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. simetrično © Zidni fluter. Downlight . Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Stropni širokokutni reflektori.(9). Koriste se halogene žarulje. izložbene prostorije. © Direktno osvjetljenje. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. simetrična rasvjeta 0 . Zidna svjetiljka -> @>.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. prodavaonice) i filtara u boji. Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. zidni reflektori s rasterom -> 0 . podni širokokutni reflektori -> (§) . Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. Posredna rasvjeta -» (§).indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. naročito one niskonaponske. npr. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). direktno . 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. Zidni širokokutni u nizu -» © .zidni širokokutni reflektori. Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. prostorija za skupove. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . 30% posrednog). Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. Preduvjet je dovoljna visina prostorije.posredna rasvjeta -> © .RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . B e z osvjetljavanja poda. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. potrebna je relativno mala električna snaga. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. Neposredno . Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više.

Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. škola.mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. npr. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. 300. brojčana oznaka. 500. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama.8 1.y. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva.» ( § ) .y^ " © Downlight. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. 2000 itd. ured.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja.6 Druga brojčana oznaka: 0 .@ . 50. restoran.150.© .dT-19 5a ' rM. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. Zbog toga je 200 lx min. 75. -» © . kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20.Y. 200. razmak svjetiljki: b . 1000. laki 750 Vizualni zadaci. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . .Y. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama.Y^iV. 1500. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 . © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . galerije Stan.100. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore.. npr. bolnica. hotel. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. tiskara. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. npr.750. brojčana oznaka. 30. Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* .2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje.

Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. neutralno bijelo svjetlo (3300 K . visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. vap. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). uzevši u obzir ekonomičnost. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). beton. tamna. visokopolirana Nikal. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. polirana Granit Vapnenac Mramor. zagasit Aluminij. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). razmak d i kut upada svjetla a). Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana.0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. visokopoliran Mjed. poliran Aluminij. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. visokopoliran Papir. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. Ograničenje blještavila 0 . sirova Cement. zagasit Aluminij. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto. Boja svjetla i reprodukcija boje s. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. visokopoliran Aluminij. žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. obojen. zagasit Krom. crvena. bijel Lak sasvim bijel Bakar. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . poliran Emajl.tehničkih materijala 148 . polirana Hrastovina. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. eloksiran. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. 144 Q). Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. Osim tih kvantitativnih kriterija. sirov Opeka. Pri reprodukciji boje. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. čist. svijetla. prije svega arhitektonske kriterije.

Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja.5 0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m. Za uredske se prostorije često.1-0.85 0.3-0.2 0.5 6 .5 0.4 0. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx.00 m k P.2 0.4 0. Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 . O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora . P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .1-0.3-0.10 -13 .90 0.> @ 1 0 0 ' 8 0 0 .3 0.75 0. u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W). 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .ffl. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova.2-0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 .80 0. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © .Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima.6 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 .45 0. . 7 5 (svjetla refleksija) 6.45 0.00 0.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0.ffl.75 0.3 0.60 0.3-0.3-0.60 0.5/0.4 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.65 0. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 . osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.75 0.85 0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0.75 0. o . 100 • 3 2 0 . stropa i poda (2). treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .1-0.2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .65 0. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja. ffl^.40 0. 5 .75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.75 0.90 0. 2 / 0 .1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.55 0.65 0. 5 / 0 . E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.55 0.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0. površina = 100 m2 i refleksiji 0. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .80 0.90 1.40 0. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.7/0.

nakit Kozmetika. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. pješačke zone Osvjetljenje vert. hobi. koža Namještaj. razredi. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. hoteli Kazališta. satovi. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. voće. prodajni centri Industrija. obrt Radionice Elektrotehnika. kupaonica. papir Foto. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. dvorane. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. čitaonice Društvene prostorije Restorani. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . sagovi Pribor za sport i igre. staze. koncert. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. ugostiteljstvo. povrće Riba Robne kuće. podrum Vanjska rasvjeta Ulice. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. dječji vrtići Knjižnice.

u kojima se roba traži 100 Sklad. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. radovi na kamenu i pločama. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . gruba 200 Montaža. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. post. keramika. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. sortiranje papira 750 Retuširanje. pletenje. pozlaćivanje. prešanje. srednje fina 300 Montaža. montažni radovi. mljekare. oblikovanje. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. poliranje stakla. ručno i strojno slaganje. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. valjaonice. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. lakiranje. prost. tiskarski strojevi. litografija. mješalice ili mlinove Valjanje. podešavanje. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. podrum itd. prost. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. izrada matrica 500 Ručni tisak. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. prešanje i jetkanje klišeja. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. tkanje Šivanje. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. raspakiranje Klaonice. čeličane. dekoriranje. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. izrada tapeta 300 Krojenje. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. jetkanje. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža.

0 1.0 10 6-8 6-8 4-6 2. PROZIRNA. za stambene i uredske prostorije. bijel (zamućen) Celon.2-1. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. Auf der Reihe 2. pečenje. apsorbiraju oko 35%. poliran Mramor. slično dnevnoj svjetlosti. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 . sigurnosno staklo. sa smicanjem kosih zraka ® s. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249.9 1. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade.f I I I I I . zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1.2-13.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. toniran Pollopas.95% svjetla.7-2. reklamu. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene. s dobrom reprodukcijom boje. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. STAKLO. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih.2-5. oblikovanju boja. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. žut (zamućen) Celon. jednolike debljine. svjetlog opalnog stakla itd. Postfach 20.80%. Prozorska stakla prozirna stakla. uz malo smanjenje propusnosti. plav (zamućen) Celon. Heyestraße 178.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 .3-10 3-5 11. ovisno o kakvoći.0 7.5 1. podrumske i tavanske prozore. imaju.1 1. uobičajena primjena za kinodvorane.6 1. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora). Prema dr. tamno žut Svila. dvostruke ploče. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. natopljen Alabaster Karton. informacije: Flachglas AG. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. Svilena sjenila u boji. svjetao Celon. svile. bezbojno. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica.1-2.9 2. Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. Klasa 2: građevno staklo za tvornice. automobilsko staklo. oblaganje. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§).0 1.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). savijanje. Ono je jasno prozirno.1 1. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. kao obloženo staklo.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo.5 . izloga. namještaj. obojena Pamučna tkanina Resopal.3 2-3 2-3 2-3 2.75-3.0 Svjetlosno . a također i za vanjsku rasvjetu. propuštaju 65 .8 1.9-2. s bijelom podstavom.8-3. Dodatna obrada: brušenje.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 .6 1. bitno naruši toplinska izolacija. izvana matirano Prozirno staklo.93%. sigurnosno staklo.7-3. sve vrste pisma. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost.5 3. obojen svjetlo žuto Pergament. Stakla za dnevnu svjetlost. ornamenata i likovnih prikaza. Primjena' ostakljenje prozora. slabo obojen Pergament.© .2-2. matiranje. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . neobojen Pergament. razdjelnih stijena. skladišta. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla.4-3. staklo za suhe ploče. bojenje. bijela Svila. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. nagrizanje.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. u grlu za standardnu žarulju). iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor. prodavaonice. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. obostrano ravnih sjajnih površina. Viktoriaallee 3 . Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom. Svjetlopropusnost je 91 .75-3. kazališta.5 1. naročito ako su dvostruka i trostruka. Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . vrata.

0 1:10 26 300 500 12.4 1:6 20 ± 1. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3.0 1:10 24 300 500 8. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.0 1:10 22 280 500 8. lijevano staklo. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .4 1:6 18 141 240 3.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel.0 1:10 34 300 500 10. dimenzije Odnos stranica Max . lemljeno izolacijsko staklo © B. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.4 1:6 16 141 240 3. duljina stranice Min.4 ca.9 5 5 5 (8. zrcalno staklo.75 kN/m 2 odn. ovisno o izvedbi.0 1:10 28 300 500 10.4 ca.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo.5) (8.0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.0 25 185 500 3.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.0 1:10 36 ± 1.0 1:10 32 ± 1. 30 Tolerancija deblj.4 1:10 18 245 300 6.0 ±2.0 1:10 32 300 500 10.0 ±2. spregnuto staklo s međuslojem).4 ca. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B. 30 5 5 5 (6) (6) 2. ±2.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 . Višestruko izolacijsko staklo pruža.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 ±2.5 20 185 300 3.5) 1.0 50 300 500 10.0 ± 1.0 3.0 60 3. akustično izolacijsko staklo.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0.5) (8. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.0 1:10 22 ± 1. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin. staklo za zaštitu od sunca.0 1:10 20 245 300 6.0 ±2.4 ca.0 1:10 28 ± 1. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.0 1:10 30 300 500 12.0 1:10 24 300 500 10.2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 ±2.5) 1.8 1:10 20 280 500 8. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.1 3. 38 4 4 4 (6) (6) 2.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.0 40 300 500 10.

30 0.4 1.00 1. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu.32 0. DIN 67507 u postocima.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja . Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.92 1.5 1.34 0.25 0. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.40 1.44 0.6 1. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.9 1. DIN 67507. osoba i okoliša.4 1. IZOLACIJSKO STAKLO .2 2. Navedene vrijednosti k.5 1. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.4 2.4 1.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S.3 1.30 0. Primjer: auresin (= modro) 40/26.45 0. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.15 1.4 1.4 1. Sunca.5 3. zvuka.68 1.34 1. ovisno o tipu. estetika u oblikovanju.37 0. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav.25 0.09 1.49 0. S = T L /g.53 | 260x500 1.38 0.38 1.2 % 43 W/m*K 0. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.83 1.6 1.40 0. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.37 0. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije. oklopnim izolacijskim staklom.4 1.59 0. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.4 1.36 0. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima.38 0.09 1. manji je gubitak topline.54 1.3 1. odnose se na SZR širine 12 mm.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije.5 1.45 0. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo . Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.14 1. 0/ 0//0 I 1. spregnutim sigurnosnim staklom.. DIN 52619.31 1. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala. jednostrukim sigurnosnim staklom.vrijedn.30 0. • gu(%) 0 _.30 1. Reprodukcija boja označava se indeksom "R". sivo ili umbralno.5 1. Što je njegova vrijednost manja. požara.43 1.50 1.32 0.6 1.56 1.primjer 154 .26 0. ipak. zaštita objekata.67 1. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).37 0.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0.55 0. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići. takvo staklo s vrijednostima k 1.4 1.45 0.50 0.23 0.4 1. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra.16 1.53 1. zaštita od topline.54 1.48 1. DIN 67507. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena.49 | 0. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm.64 0. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g). lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča.4 1.85 1. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = . standardno višenamjensko staklo ne postoji.5 1. Osim dobrih svojstava solarne izolacije.

"ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno .0 225x300 6. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.slovne oznake A . Osim što osigurava od provale.0 A3 Jednoslojno 10.folijom.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. psih. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile.C. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9. muzeji. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max. koja je za staklo uobičajena. Prozirnost. Žilavo elastična folija otežava probijanje.5 9. okretanjem elemenata . školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga. računski centri C 2 SA Galerije.5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6.0 225x400 9. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani.0 225X40C 6. Klasa Sastav otpornosti Deb.75 225x300 6. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. .0 225x400 9.0 225x400 9. dimenzije cm Max. neznatno se smanjuje. na vanjsko staklo. djelomično i obavezna primjena. energet. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max.slovna oznaka D. 6 1:10 1 6 jati.popravne ustanove.Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. Max.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 .5/10/4 Isc 24.stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. Kod jednoslojnih A-tipova max. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max. Naknadna obrada "ESG" nije moguća. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave". DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada. ljekarnice. ovisno o debljini. povr.75 225x30C 6. Prednapon se postiže termičkom obradom. vrata i razdjelne stijene.0 9/10/4 I so 23.staklu.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB . dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float . Područje u cijelosti ostakljene fasade .0 Gore navedene max.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max.0 1:10 1.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju.Težins Max. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja.B3. ostakljenje otporno protiv eksplozije . npr.0 1:10 1.0 225/400 6. od "ESG" nastaju mali komadići. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). Suprotno float . antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9.odnos šina str..0 10/10/4 I so 24. škola i dječjih vrtića.0 225x400 9.0 11/10/4 Iso 25. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. dijelovi robnih kuća. robne kuće.parapetna stakla DIN 18516 dio 4. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj . ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Napada se obično izvana. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11. klinike C 3 SA Draguljarnice. povr. Max.75 225x30d 6. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 . Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB . šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6.B . čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala).odnos Dodat. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor. najčešće tupih rubova.0 225x400 6.0 225/400 6. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu.ograde. VSG je staklo koje veže krhotine.

jednoslojna izvedba 600 kg.75 6.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4.0 75 95 60 53 6.74 50/40 Gl- 40 50 3. duljina Max. površina Max.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH).71 C5 53/42 Gl- 42 55 3.. antikvarijati. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2. površina m2 6.74 47/36 G l 36 40 3.5 Iso Jednoslojno 32.0 1. i sigurnosna obilježja protiv probijanja. psihijatrijske klinike Draguljarnice.50 5. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.75 6.6* 0.75 225/300 6. -> @ Što je razlika veća.20 3.0 - - C4 45/30 G GH 9. odnos stranici Shading koef.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .00 6.vri. kazneno .0 Max.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32. energet.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile.9 3.75 6. ovisi o okolnostima.00 6.20 3. sloma i proboja metkom. svjetla cija boje.0 1.0 1.0 4.5/10/32.62 Oklopno staklo .0 4.9 2.75 6.0 3.00 225x300 6. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.00 4.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.00 225x300 6. krznarije. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.0 1.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.30 6.60 3.0 1:10 0.0 78 Opć.75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.Akusti- Max. najčešće je veći i učinak izolacije.20 Max.75 225/300 6.75 5. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć.79 0.86 0.20 3. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis. prema tipu. navedena za neki tip stakla.10 0.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte.A^ustireproduk. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka.0 78 97 64 47 6.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.00 225x300 6.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1.0 1:10 0.jednost čna izolacija R w ispunj.75 225/300 6.00 6.0 72 93 54 55 6. ljekarnice. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale.0 1. računski centri Galerije.75 225/300 6. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © .© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . g . oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.83 0. dijelovi robnih kuća.20 3.0 1.70 5.0 4. g .certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka. Max.jednost čka cija boje.86 0.50 3. svjetla plinom W/m 2 K % 3. duljina povrstranica šina Shading Max.popravne inst. površina m2 1. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt. povr- Max. DIN 52290.90 4. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6.00 225x300 6. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.0 77 95 62 50 6.5/10/32.vri. dimenzija Max. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max.0 1:10 0.9 2. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr. muzeji. jednost nost plinom reproduk. Klasa otpornosti protiv eksplozije. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. robne kuće.0 4.

Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus. bronca. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. ESG.staklo.5 Sjajno. To staklo nije jasno prozirno. 5 2 0 O r n a m e n t 521. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. žuta. 5 9 7 Patio Sirovo staklo. kovano Sirovo sstaklo.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. 1082. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. Nude se standardne i posebne dimenzije. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. cm 150x210 A « » 3ijela. 552.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. 504. staklo s parom mreža^ Arm. Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. d v o . odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine.2 ±0. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. od bočnih dijelova i nadsvjetla. dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max.Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro .dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. harmonika-vrata. sivo. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) .6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 . To je moguće samo ako je struktura plitka. staklo bijelo ili obojeno.3 ±0. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. armirano staklo bijelo ili obojeno. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. sirovo staklo bijelo. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . Ostale mogućnosti: klizna vrata. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana.njemačko k . armiran 5 9 7 Arm. 1082.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. Prema statičkim zahtjevima.niemačko Staro .3 ±0. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1.( f ) . segmentna ili kružna vrata. VSG.5 ±0. činčila. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. mogu biti potrebna i ukrućenja. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta.

0 cm 370. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.0 cm 295.8 cm 135 cm min.0 cm 180. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja.0 Optereć. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška.u vapnenom mortu k = 2. polumjer 19.0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1.5 <1.5 c m b a A b A = n. To su npr.000 42 512 504 10 2. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3. prozori. b a a c STAKLO DIN 4242.9 16 10 300 x 300x100 7. vjetra kN/m2 <0.r-4—1 i 5 c a i Ili.5 <6.Metalni U .5 cm 200.0 cm 65.0 128 Ugradba s U .3 2.Klizna reška 2. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade.0 cm 95.5 cm 19. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1. npr. prozorska klupčica 6.držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1.0 cm 24. svijetle razdjelne stijene.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11.8 3.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1. unutar. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren. L profil 7 . •0.8 cm m s 6 5 c m min. b + n2 a | n.5 m 2 . polumjer 11.0 1. prozorska klupčica 6 .5 cm Formule za određivanje min. balkonske ograde i terasne stijenke.3 cm c = 1.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane). dobra svjetlopropusnost (do 82%).0 cm 105 c m min. npr. bez obloge. Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L . 1055.Dilatarijska reška. tvrdi spužvasti materijal 3. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8.0 cm 135. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.2 W/m 2 K.5 cm H =A+ c + d d = 6.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija.9 W/m 2 K . Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.0 cm 105.4102-3. povišene čvrstoće protiv udara.0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242.0 2.profil 7-Metalni L-profil 8.0 cm od 2. difuzni i matirani.0 cm c = 1.Sidro ili čep Ugradba s jednostr.Metalni držač.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U . prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.0 cm 215. rasvjetne trake. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1. bijelo ili u boji. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom. s oblogom izvana ili iznutra.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova . Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3. npr. polumjer Širina reške 24. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi.

85 4.40 4.15 3. 5 Vis.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.95 1.55 5.50 3.05 II do 20 m L* 3.35 2.40 do 8 m L" 2. 2 5 . 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij.05 1."jantar" I P .95 3.65 2. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.50 2.70 1.oblika ili slično. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.15 1.60 4.75 2.20 5.30 I do 20 m L* 2.15 4. .10 4.55 4.00 do 100 m L* 2.70 3.50 1.35 2.« .95 3.65 1.65 1."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja.10 2.95 2.20 1.55 L_ V do 100 m L* 2.95 2.05 2.95 4.55 3.90 4. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1. 112-464 D = jednoslojno.40 4.65 2. proizvedeno kao U . dulj.65 3. iznad ter r .85 1.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2. dulj. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom. promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.10 1.15 2.95 3. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .( 1 .90 7.75 3.65 2.45 4.15 fL J ^"j65(85) 2. postiže vrijednost k = 1..K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.85 4. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .35 3. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.95 2.90 4.55 do 8 m L* 4.20 1.90 3.80 3.60 2.i m A = jednoslojno. Gornji rub otv.45 3.35 3.30 2.60 5.65 6. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.50 3.65 4.60 2.85 3.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.75 100 m L* 2.5 [i 2 .75 2.8 W/m 2 K SP k = 2.45 3. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .40 2.95 2. dulj.( 1 .45 5.25 III do 20 m L* 3.60 do 20 m L* 2.5 (2) Zatvorena zgrada (0.25 2.95 6.45 5.35 2.6 W/m2 K NP k = 2.55 5.50 2.8 W/m 2 K.00 1.40 j do 100 m L3.65 4. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij. Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika. 202-382 159 . rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.40 3.45 1.25 4.25 2.10 1.75 2.75 5.00 do 20 m L* 2. rebra izvana ( n m B = jednoslojno.65 3.20 2.95 5.50 2.75 3.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.45 3.75 1.35 4.45 3.10 2. dulj.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij.90 6. Za ostakljenje sportskih prostorija.45 3.80 2. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm.5.90 2. 146-506 i T T .25 do 8 m L* 3.40 4. presvučeno slojem metalnog oksida.65 4.75 1.7".profil.10 2.65 2.> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5. Topas.10 3.85 1. 308-488 E-l = dvoslojno.85 5.95 1.35 do 20 m L* 1.00 do 8 m L* 4.50 2. Cascade.05 3.70 3.00 6.30 3.70 3. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .20 do 100 rn L* 1. . Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova.55 2.25 2.60 5. Amethyst.15 4.35 1. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 . Prozirno je.80 2.15 2. Posebni tipovi: profilit-bronca.90 2.75 do 20 m L* 2. dulj.60 1.20 2. Nema blještavila u prostorijama. gdje su stakla izložena udarcima.20 3.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .25 3.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .45 2.8 1.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .10 2.75 3. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.65 do 100 m L* 1.oblika e) Savijanje U .

5 m 6.Om 3. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade.G" Takozvana G . otprema Opera. ->(T) G . za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom.5 m 6.12 dB .00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. mirni pojedinačni uredi. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se.50 dB (A) 30 .10 dB 7dB Ocijenj vel. otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde.4 m 2 3. treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max. čekaonice. srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste. prednapeto borosilikatno staklo.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm.4 m 2 3. visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 . F90. sa što manjim prozorima. složena specijalna ESG .stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena. npr. knjižnice. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara.kombinacija u sklopu izolacijskog stakla. širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima..5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 . najviše do G60/G90.6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . kazalište. gostionice. liječničke ordinacije i operacijske dvorane.5 m 2 3.profilom i bez njega.42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH.11 dB 4 4 0 .5 m 6.8m jednoslojno G 120 2. kino Studio z a tonska snimanja 4 5 .2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe .3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 .50 dB (A) danju noću 30 . sobe u hotelima. po staklenom polju min. T120. akust.39 dB 3 0 . T90. Prema DIN-u 4102. visina elementa Max. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola.8m dvoslojno G 90 9. -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima. crkve.0 m 2 3. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed. Obratiti pažnju na DIN 4109.Om 1. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4. G60.4 0 dB (A) 20 .55 dB (A) 50 . Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210.5 m 6. T180 Klasa vatrootpornosti .5 m 6. zašt. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. Za svako "G . ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 . znanstvene radne prostorije. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova. F60.smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 .50 dB (A) 4 5 . F120. od zračnog zvuka L S M .25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. konferencijske dvorane i predavaonice. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. prodavaonice. G30 = 30 minuta).protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI . Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova.4 0 dB (A) 4 0 .Om F 60 4. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije.34dB 2 5 .4 9 dB . Pyran. akustična izolacija u visokogradnji. F180 T30. sazidati s U . aule Uredi z a više osoba Veliki uredi.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste. T60. G120.0 m 3 4 35 .STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. G90. U slučaju požara float .5 m2 1 1 1. G180 F30.4 5 dB (A) 4 0 .

pneumatske i šatoraste konstrukcije. 1. kapije i pribor. Oprema.2. OsannstrafJe 37. 5. punilima.60 m.5 m.5. Plošno (ljuska) 3. stubišta.5 m.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). ljepila. 6. stak. arm.) 1. pneumatske membrane (0 do 74 m) .00 m. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. tornjevi.2. namještaj i pribor. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). grijanje. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar).5 m. moguće i veće duljine. svjetlopropusno -> ( 3 ) . ležaji (oslonci). ukočenom drvu -> (3) itd. 40 mm. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m). pletiva. folije. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič . Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). oplate i pribor. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. duljina za ostakljenje krova 2. Elementi građevine. 1. crijeva i pribor. uređenje. 6. vrata.(§). 4. netkani tekstili. ventilacijski pribor (bez cijevi). Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. O. profili (bez prozora).obložni materijali za sportske površine. 1. Kućna tehnika.> © .4. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. lako se obrađuju. 6.1.2. dakle zapaljivi.5. Crkva sv. granulirani . Konstrukcijska primjena. poluproizvodi. 3.2.8. 4.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. 3. snijega i vjetra. vlak. 6. prostorne ćelije. armature i sanitarni pribor. silosi. 3. PUR integralna pjena.5. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama. podne obloge. 5.) 2600 kg/m A Sendvič .7 cijevi. Dvostruke ploče s rebrima. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. 1. Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. elastomere (trajno elastični). bazeni. građevinske ploče i trake. 3. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. s oznakama.0 m.7.1. 2. mala im je težina. spremnici za gorivo.7 kuće od sintetičnog materijala. elektroinstalacija i pribor. 6. 16 mm. pričvrsni elementi. u prahu. 2. 1. strop. vanjski zid. može biti i folija na čeliku.2. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. 2. 2. 1. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva.1. rasvjetna tijela. Pomoćna sredstva.6. 6. Petra u Rimu (1585. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>.3. ne traže održavanje. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. niska im je toplinska vodljivost. 3. građevne materijale i predgotovljene elemente. sanitarni objekti. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. K . Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući.6.4. armature i ostale primjese. 2. a neki klase B3 (lako zapaljivo).5. kod svjetionika). širina 1200 mm.4. kamini. 5. brtvene trake. 3. duljine 1. doprozornici i pribor. tvrdi pjenasti materijali. prozori. ostali sitni dijelovi. veziva za žbuke i dr. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale. unutarnji zid.65 kg/m 161 . 3. Komercijalni oblici ( T ) . sitni dijelovi i d r : 3. 2. 2.3. 4. svijetli krovovi.UP (do 40 m). propisima i smjernicama. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f. trake. stak. 4. 6. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. obojeni su. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . 1.kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. 2. 3. 6.laki beton). gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila. posude. 2.1. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo).ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1.3.4. krov i pribor. GF .3. 1. Dvostruke ploče s rebrima. visoko su otporni na svjetlo.30 m.. 2.6. 4. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). 4.4.6. brtveni materijali. dr.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom).2. rasvjetna instalacija. za vertikalno ostakljenje 3. Gradiva.5. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. primjene: 2.1 sanitarni dijelovi. dijelovi okova.3. Industrijska dorada kemijskim dodacima.1 krovovi i krovne konstrukcije.

rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG).ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine.5°. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja. rujna u 12. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. npr. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10".5 = 62. većega udjela crvenog svjetla. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°. Sunčeva deklinacija 0°. dakle 39°-23. Astronomske osnove: Sunce.00 sati (a s = 180°) za 23. tako su npr. 21. Svjetlost. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. rujna Ekvinocij Godišnja doba . za nastanak dnevnog svjetP la. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine. Kut azimuta -a.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10.5). Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta.Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. prosinca za 23. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. dakle u 12. tj. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. ožujka 23. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke. duga itd. a 21. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . rujna. 90° = istok. Nagib Zemljine osi od 23. između ultraljubičastog i infracrvenog. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan).posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). Položaj je Sunca u podne 21.5° niži nego pri ekvinociju. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta.5°. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. lipnja.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili. (4) Visinski kut -ys 162 . Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja .valovi 10 Infracrveno 1013. dakle 39° +23. nasuprot tome je položaj Sunca 21. koji oko može osjetiti.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 . Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12.5°.5° = 15. 0° = sjever.5° Ekvinocij 23. neovisno o različitim nebeskim prilikama.5° viši nego 21. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. ožujka i 23. Sunčeva deklinacija + 23.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.5°. valna dužina. Sunčeva deklinacija -23.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). 21. ožujka i 23.5°. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. 180° = jug. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. ožujka i 23. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama.

MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). 8° 39' ID. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . 15° istočne dužine). Položaj Sunca.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. npr. sjevernu i južnu Njemačku. 23. odn. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata.00 sati. izlazak Sunca u 6. Koln.00 sati. Da bi se odredio položaj Sunca. Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. u mjesecu). 3. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme.00 sati-» Q] 163 . treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). za 51° SŠ. rujna Sunce izlazi u 6. Primjerice u Kasselu 23. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23.9. npr. y s = 39° u 12.00 sati pri a s = 90° (istok). Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone. 21. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE .00 sati i a s = 270°. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. zalazak Sunca u 18. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. u 12. a zalazi istoga dana u 18. 9. Aachen.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°..

topline itd.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. stručni odsjek arhitektura 164 . toplinu.grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. svaki se utjecaj na okolinu. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. ožujka u 16. . zračenja. treba prikazati za 21. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . ovisno o zadatku.panoramska maska: Za sjevernu. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. a isto tako i zenitno zasjenjenje. dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju..DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. zrake. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. dobu dana i godišnjem dobu. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. dobu dana i godišnjem dobu. ovisno o orijentaciji zgrade. postoje sljedeća pomagala: . podlažu za određivanje svjetla. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora . Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. svjetlo. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". 51° sjeverne širine.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. . za urbanizam. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. 163 © + ( § ) . postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. kompasa. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda.00 sati. visinskom kutu. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. zasjenjivanje. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene.

"Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. Podaci prikazuju samo makroklimu. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . vidjeti sliku (§). za nas tipičnom. kao i zbog vodene pare. Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. djelomično oblačno itd. (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida. Tijekom većega dijela godine. 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno.800 2 0 0 . sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. npr.2 do 3. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati.200 W/m 2 . ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja. ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. tj.).0 [im "TT Tl > Q • D Položaj.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla. kao npr. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 . tmurno.78 pm (maksimum je pri 0. usporedi 1 I Jt 0 O. Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište.30% S 000 20000 80100% refleksije.0 6 0 0 .78 do 3. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline".5 pm u području vidljive svjetlosti).38 do 0.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom.5 3.2 do 0. rasipanje. trajanje osunčanja. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1.38 jam. refleksija i apsorpcija zračenja.0 (im. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla).5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju. O.0 2.S ® « 2. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. oblačno. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". stanja neba itd. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla.

mjesečno ili godišnje. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca.primj.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . . Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba. npr. moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . topla voda. lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s.. ) . navodi se globalno zračenje za oblačno. solarnih ćelija .* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja.horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. pomoću kolektora. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH. U DIN-u 5034. ® prikazuje ". pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije. u vatsatima/m2 dnevno. . ventilacija itd. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr.» ® Obrnuto. navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja.. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje. može se dobiti kao energetska veličina. . izraženo u W/m2ili npr. Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora. koje treba odrediti za lokalno korištenje. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok .. / / Y* 0 i" 1 .) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja..* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. -> Q Q 166 . dio 2. od susjednih zgrada. X \ \ \ A / \ ' / . Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni. udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx). vedro i "srednje" nebo.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline. Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® .zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana.DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. .. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°).kolovoz. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". ur. unutarnji termoakumulacijski zidovi.." pri vedrom nebu.

poprečna ventilacija otklopnim krilom .0 Ostakljenje 9 Dvost.principi (3) QQ Kolektor © z 1. pomične lamele.primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline.20. specifičnosti materijala i oblik zgrade. pri čemu se oblikom zgrade. gradivom.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije .zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). ostakljenje prozir. 1. biljke .17 0.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi.25 0. y A Proizvodnja topline.dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0.. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline . a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline.trajanje osunčanja Toplotna kaskada . Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično.event. pretvaranja i predaju topline.3 0. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 . ventilirane straga Žaluzine. dio 2. ovisno o razlici temperature. Što je razlika temperature zida i okoline veća. folije Žaluzine 0. akumulira i neposredno predaje zgradi. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja.6 0. u 2. 2. staklon 0. predaje se više topline. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo. staklom 0. 4. reguliranje i raspodjelu u zgradi. solarno izolacijsko) 0.4 0. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost. grijanje zrakom i toplom vodom) .aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje.7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) .svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.(drveće. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi . šljunak ispred zgrade . U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada.0. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. istak oko 90 cm . tab.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.12 0.25 a za lake 0 . konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno".svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) .fleksibilni sustav grijanja (komb..4-0. jednostavna mehan. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max. ostakljenje prozir.event. pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) . dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2. grilje.svijetla do srednja obloga poda . grmlje itd. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. fizikalne zakonitosti.7 0.25 0.14 .5 Preporučene max. Materijal zrači u svim smjerovima.8 Trost. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno).0 . 1 2 . Tako zagrijani zrak diže se uvis.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. ta se solarna energija pretvara u toplinsku. okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada . Tok topline stvara se razlikom temperature. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom. rolete. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © . općenito 0. ventilirane odozgo ili sa strane Markize. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. lođe Markize. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. 3.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . npr.) . a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. 1 7 . Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini.> @ . "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini.

> (33) D m i n . D = (Ei : Ea) x 100%.faktor unutarnje refleksije . Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut. . Z a sada o tome nema daljnjih podataka. Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. Ovdje znači: . Kol Ruj. točka sredina prostorije .> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora. Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0.> © . Srp. a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. (Ei = D x Ea/100%). ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. pri (Dm) min .85 m iznad kote poda. difuzno zračenje).» @>. Stu. Međutim.2 % u rad. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva.jednoličnost .jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a . Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . Lip. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti.zasljepljivanje . Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . Tra. u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. D m i n .faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 . širine ovisno o dobu dana i godine -» . Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. Velj.stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 .1.0% Jačina vanj.DR . a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. Danje svjetlo Sij. Ožu. Svi. 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle.. Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba.faktor osvijetljenosti neba .DH .DV . koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight .Factor). prostorijama . Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4. Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. Referentna površina i irdr. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. 168 .4 % .Faktori redukcije: i . jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx).175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: .zasjenjivanje. npr.za prozore na dvjema stranama. Pro. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima.prljavština na ostakljenju k3 . u rad. Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan.0% 7. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut. npr. prostorijama: ref.upadni kut danjega svjetla.fr. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. .0% 10. i jednolikost).» @>.2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. točka u najudaljenijem dijelu prostorije .» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 . ako je D = 1%. prostorijama: ref. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama.1 % u stamb. 75. Lis. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.0% 5.0% 14% 2.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7.faktor izgrađenosti . osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea).

Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.75 3.46 6.75 3.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.25 m 2 t> 5 m F . odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada.85 3. treba. ®.75 3.90 m bF * 0.50 m 1.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.1.75 3.hp := 1. pod = 0.16 A b F • h F / m 2 ^ 0.25m i © . strop = 0.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 . konstrukcijski elementi k1 = 0.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije.75.0 m T ^ Kl) hFž 1.oblačno nebo.9 za sredinu stambene prostorije.6. npr.refleksija: zid = 0.55 x širina prostorije. . ako je: h s 2.0 (0.50 m t i 6.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb. odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije. dubina (t) = 6 m. .85 2.1.širina prozora = 0.75. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.90 m b F i 0. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: . prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 .1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.85 2. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7. veličina prozora.7. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve. prljavština k2 = 0.85-1. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®. 5 0 m c .07 - m 2.gubici svjetlosti: staklo = 0.D% = 0.85 3.0.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1.75 3.75 3.85 2.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2. kao z a stambene prostorije.50 m 1.18 - DIN 5034.5 m u bolnicama) 1.2) .5 m 2 e F = 0.20 m h8 £ 0. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom. .3 • A F .01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.07 2. razmake zgrada.1 • A / m 2 i 0. vizualna povezanost Položaj. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.55 • b ^ 0.DANJE SVJETLO Svjetlost.75 3.55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 . Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem.30 m hB ž 0. paziti na upad svjetla.35 m 5m | 7m 2.75 3. . .95 . -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 . među ostalim.83 5.2 . ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.50 m. Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .85 4.kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s.85 2.69 5. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.85 2.3 m t S 1.

00! 0.bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.0 .1-0. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade. površini Tamne Srednje Svjetle 0. . Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.45 Jačina osvijetljenosti.1-0. 1 0 % je na južno strani previše.1-0.05-0.dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB). Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .* Q0 170 .zaštita od bliještanja (također i na sjeveru). .zaštita od sunca.15-0. . . 7 5 Siva Cma 0. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: . na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući . Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . 6 Drv.ne smije biti neposrednog bliještanja.ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti. Sažetak.5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.rasporedom prozora.3 0.Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred.izvana. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.uravnotežena raspodjela danjega svjetla.4 0. .» ©.00 Smeđa Fino 10. . .0 .25 0.25-0.3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0.5 Bijela (sred.svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr.1 bis 0. Svjetle Op.usmjerenje svjetla zaslonima.površine bez sjaja. 6 5 Ziđe Crv.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti.55 0. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca.4-0. tj.. kriteriji kakvoće TL . Stupnjevani.15-0. .66 Zelena Plava Vrlo fino 5. opeka Žuta opeka 0.25-0. višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba. od pij.4 0.1-0.15 0.4 DANJE SVJETLO -»OD 0 . 2 5 . . roštiljima ili si. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©.zaštita od sunca . Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: . elementi konstrukcije). .> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. -> © . ovisno o vrsti aktivnosti. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su..Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen.3-0. Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).2-0.1 Nap.stupnjevi refleksije (vrlo visoki).15-0. fino Danje svjetlo D°/c 1. 0 .2 0.( .15-0. stupnjevi refleksije. i va[ 0 . 7 . pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 .6 0.33 2.iznutra. prijelaz iz interijera u eksterijer.višeslojne odnosno stupnjevane fasade. .0 . Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6. 5 .zaštita od bliještanja .

a DANJE SVJETLO . © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka.ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo. Carolina. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. među ostalim. zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ .preusmjeri posebno difuzno zračenje. . usmjeravanja svjetla. Dànska Bauhausarchiv. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka. Paul-de-Vence Uffizi.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla). .» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . Pogled u eksterijer je očuvan. S. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. München Dvorana umjetnosti.izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. . staklene opeke. Pogled. . dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete.rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri. Osnove . .solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. da se to svjetlo posredno koristi. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p. Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. iskoristi sunčana energija zimi. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m.preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> . Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke.zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). odn. Solarna stakla. Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth.staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. muzeji) -> Qp 171 . . Eventualno TEB na prečki.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford. Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. ploče prizama su zrcala. Zrcalne. sljedeći sustavi -> @ : . zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. .priguši gustoća zenitnog svjetla.

jačine osvijetljenosti. Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. o duljini.faktori redukcije. mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. po mogućnosti pastelnih boja. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi". tj.gustoća zenitnog svjetla .85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom. to je pri "nadsvjetlu" drugačije. Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. koloristične efekte.3000 lx.kriteriji kakvoće danje svjetlo .tehnički. analitički.proporcije prostorije .kartoni ili papiri različitih. dimenzije prostorija itd.nadsvjetlo . kompjutorski. mora bočni prozor biti 5. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. na tokove danjega svjetla. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . . Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr.transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja. Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: . prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. folija ili si. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane . Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj). svijetlim. translucentnim stropom. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim. . dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). grafički. Treba li na referentnoj ravnini (0. Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. mjerno . širini i visini. To se može izvesti na temelju crteža ili modela. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont). DV.-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima.5 puta veći od otvora na krovu.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. matiranim. Ei = 200 lx). a samo 50% tog svjetla u bočni prozor.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte.

1 1. U .uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 . II -» © prikazana je. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%.» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. npr.faktor). 0. jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". mora se za isti zahtjev. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu.0 2. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF . Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja.na kvocijent danjeg svjetla. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h). odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke .ke . usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. -» © .faktor). dakle pri odnosu ~ 1:1. Preporučuje se stoga filigranska. pri navedenim odnosima.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0.3 S i S i 0-. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla.5. Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3. nego na D min . mora se udio površine prozora znatno povećati.3 1. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn. Preporuka | Nastojati ^ 1.8 3 10 0.4 1.7 Razmak nadsvjetla.5 10- 50- SI 0. naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. k3 = difuzna svjetlost.0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1.6 1. Suprotno tome. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2.5 1. k2 = prljavština na staklu. © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 . to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m .4 1. do odnosa 1:1.faktor) . s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0.5 do 1:2.2 1. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max . Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. vidjeti s.> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1.25 " S i 10 1- 5 0 0. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora.85 m iznad poda).7 2. k1 = konstrukcijski elementi. Suprotno tome.8 2. Uz to je navedena potrebna kF. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke .6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1.

izbjegavati bliještanje. Zenit b) Nagib 60° (konkavni. izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti.držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo. otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju. usmjerivanje svjetla.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno . b) Svod (npr. termičko opterećenje itd. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor. konveksni) Šed otvori (konkavni. ali i pod umjetnim suncem.. rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © . o geografskom položaju lokacije. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje). bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja).^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu. Projektni parametri . . tj. Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom.» © + © . Međutim.ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr. .izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti.Dm .nadsvjetlo @ @ usporedi @ .pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje.omogućiti pogled van. bolje je plastično zasjenjenje. . .difuzna i neposredna sunčana svjetlost . .osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju.tehnički odvojiti . . Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. Gunnar Birkets je.voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla .

2 . Za najsjeverniji dio. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . daju državni meteorološki uredi. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. tj.Stargard . treba 3. nacrtan na prozirnom papiru. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto.Bornholm . Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. lipnja) Najdulji dan u godini 51. a od 21. Stuttgart 35%). Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%.München . U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno.svibnja do 21.Militsch).Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. najtopliji dan nije 21. srpnja približno jednako traje. Za mjesta istočno od 15.5°. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg .Salzburg . rujna) ekvinocija 175 .5° sjeverne širine (Dortmund . Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. B.5° odbiti.Königsberg). Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.Göttingen . siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . studenoga do 21.Halle . sa 55° sjeverne širine (Flensburg . prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja.5° S Šir. a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3. a najhladniji dan nije 21. (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 .SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. Fisheru i W.> s . Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit. 16 do 163/4 sati. © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21.

2 1 . najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund . jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. ožujka i 2 3 rujna . Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu.Halle) ' ' 2 1 . Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. © Zimski solsticij. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. prosinca). što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. lipnja Ljetni solsticij 21. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. prenesen na pogled.SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij.

00 x 1.80 2. odvodna površina treba biti aerodinamična.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed.61-4.80 1. učinak je 150 .20 x 1. 220.5.50 1.00 1.50 60x60 60 x 90 90x90 1.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 . 180.00 x 2.80 x 1. potrebni su otvori za odvođenje dima. kad ima više od 4 cjelovite etaže.70 2.30 60 90 1.00x2.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1.20 X 1.30 2. kasete.50 x 1.01-4. te za odvođenje dima iz tih prostora. elementi za osvjetljenje. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2. stubišta itd.80 1.50 m.00 1.20 x 2.50 1.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.00- .20 x 1.0 (5) Svjetlosna traka.20 1. Za stubišta.40 1.70 3. kosi šed 90°-šed.00 1.51-6.00x2.50 1.80 2.00 x 2.00 1.00 1.00 x 1.00 1. onda je orijentacija niz vjetar . Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.20 2.00 2.70 x 2.40 1. 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.00 1. 100.00 x 3.40 B 1.40 1.50 1. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.51-7.50 x 1.50 50 x 1.50 4. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.50 1. bez pomoćne konstrukcije.20 1.80 1.40 2.80 1.20 1.50 2.01-5. 9 0 .00 X 1.50 m. dvorana.6.20 2.00 4.20x2.50 H 5. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera.45 x 2.50 x 1. a u posebnoj izvedbi 7.50 190 m m Element Šed .08 72 x 2.00 1.50 x 3.00 1. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 .30 75x1.80 x 1. 1 5 0 .50 1.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .25 1.00 5 0 x 1.20 x 1.50 B x x x x x 60 90 1.50 : \ A 1.NADSVJETLA z S postoljem.50x2. 5 0 .20 2.uz vjetar.80x2.50 1.20 2. na raspolaganju su: kupole.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija. 1 2 0 .00 2.60 1. Ti su otvori različitih veličina do 5. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.50 x 2.50x1.25x2.00-4. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje.00 x 2.50 1 40 mm 1 70 mm 5. x x x x x 2. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .25x2. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.80 1. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.

uokvirenih bogatim razigranim dekorom.ali nedostaje pogled na okolicu. upadni kut svjetla 18° . U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora.PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. d Kut upada svjetlosti. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 . b Potrebna veličina prozora za kuhinje.14 = 2. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0.najmanja visina ostakljene površine 1.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: . Kod radnih prostorija viših od 3. Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0. uz isti efekt osvjetljenja prostorije . U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima.5 R. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora.3AxB-> ©. Nagib krovne plohe je poznat. tj. Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) . nagiba a 30°. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine.8 m 2 prozora.» © . Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor.30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0.

* ( § ) - © © H ^ . topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE . lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 .PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ.a ^ i u sobu. elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1.

10 15° 2.5 Venecijaner Brise soleil. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. lipnja (ljetni solsticij). 21. Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . 1. markiza 28%. lima (10) drveta. srpnja. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. u podne a 1 = 50°. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela.60 3 .> © . svibnja i 31. a = 40°. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) .vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . rujna (ekvinocij). istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel.i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . alum.® . u podne a 1 = 40°. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%. smanjiti ulazno zračenje topline. u podne a 1 = 63°. Rolete. Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . markize i markizolete postavljaju se po želji. min.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. ožujka i 21. a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca. sunce dopire iza stakla. a = 27°.(8) 21. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . zaštita od sunca i bliještanja to § 2. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). aluminij. djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. © Rebrenice iznutra. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 .

preporučljive za prozore/vrata ElVeličine. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. preporučljive za prozorske trake | Veličine.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 .5 62. preporučljive za podrumske prozore s Veličine.5 62. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62.

28 2-3 0. Bogati. dodat.00 -1. prozor .12 13 m 2 1. a blaže nagnuti dulje prozore. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje. 134cm .vrata Otklopni prozor s metal.44 4-5 3.20 Veličina prozora Vel.55 5-7 0.74cm.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0. Strmi krovovi zahtijevaju kraće.© . . prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0. (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor. prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . 54cm "|B4cm | . . ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .» © .36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe.93 11 1.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal. 94cm 114cm .66 9 0. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1.36 3-4 3. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor. otklopno .

0 2.6") 4.9 2.7 2. Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.D i prema vrsti okvira ->@E .8 3.8 W/(m2 K) dokazan atestima.4 2.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.1 2.1 2.2 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3.2 2. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .1 | 2.7 2.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .6 2.2 3.3 3.5 1.7 3. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.d). okretno .otklopne i otklopne prozore.6 2. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori .2 2.5 2. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.9 2.1 W/m2K.vrata uklj. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).H.0 2.4 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila. Podjela prozora prema vrsti krila -> © A . sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.8 2.2 5.2 3.0") 3.4 2. okvir (kF) 183 .2 3.7 11 3.PROZORI DIN 68121.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5.8") 3.1") 3.0 W/(m2 K) dokazan atestima.1 2.3 2.3 2.0 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.4 3.9 2.8 2.3 2.2 3. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva.1 Grupa 2. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.4 3.3 3.6 > kR > 2.2 2. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .0 2.9 3.8 2.9 2.5 2.8 1.6 1.6 3.4 4.7") 3.2 2.1 10 1.4 1.2 2. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

> © .00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° . Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja. treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . Posebni oblici stubišta .20-1. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1. U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja.00 2. stube. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji. treba ih izbjegavati ako je moguće.5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom.2. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta. i 2.00 2.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu .00 2. Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište.> © .00 2. s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 . s korisnom širinom od 80 cm -KD-®. stube.40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde .00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. 1. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2.

Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni . L. 0 .6.0 19. 0 . 0 .0 < 3. strojeve.4. spremnike.20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) . potrebne su za uspon na krovove.0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .0 2. 9 0 x 1 .0 8 . silose.0 5 .70 m.20-3. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti.© Promjer koša 0.10 v . Klizni prozor. A k o je > 8 . 0 . 0 . dimnjake. <10.0 2.0-11.0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M .0-10. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799. nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama.0 7 .5.> © . 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10.0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 .LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .l S4-I <10. 2 0 svij.0 6 . m j e r e . 0 . 24532.0-20.8.0 4 ..7. ' • <10.0 <10.@ + Ljestve za uspinjanje.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " . uređaje itd.0 9.10 I 1.9. 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina.

000 1.© • Ako je širina 100 cm.© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 . S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m.0 .00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. Prema sadašnjim podacima. osobna dizala 8%.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja. Dimenzije i kapacitet -» © . U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba). pokretne stube 90%.732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem. 80 cm (1 .> © . dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. konstrukcija.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) .5. Brzina kretanja u robnim kućama. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. Širine 1. 3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4. sigurnost). 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). treba primijeniti nagib od 2 7 ° .732 x 7.2 8 ° .5 m/sec 0. Pokretne stube -» © . Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2.000 osoba/sat © 8. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1.7 0 0 m 2 . Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak.5 m/s. U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0. Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija. U prometnim građevinama.794. ako je moguće. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .65 m/s.1. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 . Kut nagiba 27° 18° i 30°.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. Pokretne stube npr. Pokretne stube u prometnim građevinama.000 0. 5 .ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . Kad su veće visine uspinjanja.50 m.000 5. uredskim i upravnim zgradama.

5 . DN . Moguć je kapacitet od 6000 . svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza.1446 12° 4.5 i 0. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0.prosječna vrijednost 0. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba.7046 + 12950 5450 H x 4. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. u nagibu do 4° do 0. K = Faktor popunjenosti. kolica za kupovinu. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m.6713 11° 5. 200 .1145+ 3150 © Sx 4. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 . a duge se staze mogu graditi do 250 m.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0. nagib 12° prosječna duljina = 4. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m. bicikli i glomazni komadi prtljage.12000 osoba / sat.6 m/s.POKRETNE STAZE Presjek Event. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.7 Brojka 0. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u.7046 x 5 m = zaokruženo 23.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5.75 m/s. 800 1420 1500 © Pokretna staza.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. Najveći nagib 12° = 21 %.7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos.9. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab. uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U. za razliku od -> © . Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade. V = brzina kretanja u m/s.1446 + 14100 5900 H x 5. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0.6713 + 15480 6400 H x 5.® . brzini kretanja i faktoru popunjenosti.25 m 2 /osobi.52 m. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .6713+ 3340 Sx 5.0.

00 1. namještaja i invalida u kolicima .orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. mora biti jednaka dubini najdublje kabine.tiA t 1 z 1000 kg l.60 1800 2100 2. lijesovi.0 m/s 6 u e n .50 0. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: .najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida.najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min.50 1800 2600 o c •C S Min. mjerena u smjeru dubine kabine dizala. . čak i ako imaju ručnu prtljagu.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako . Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: .60 2. Nosivost Brzina kretanja Min.63 1000 1. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke.SnV> 2.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere.0 nrt 3 U 630 kg l. širina c Min.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. služe i za prijevoz bolesničkog nosila. nosila.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala. dječja ili invalidska kolica. mjerena u smjeru dubine dizala. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min.63 1. lijesova.00 1800 1500 630 1. Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0. dubina jame p Min.6 nVs 12 2x1000kg 2. 1X1000 kg 1. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog. U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min.63 1. 1« 1000 kg l.00 1.CrrVi 5 i i 4 0 0 . dimenzije kabine i vrata 201 . visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1. mora biti jednaka dubini kabine. .60 0.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih.

visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede.63 | 1.x .6 2700 3300 | 2. 5 2400 3000 2000 0. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .6 | 2 . površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min.0 11.5 2500 0.6 | 2 . visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće.0 11. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.6 | 2. m7 r s h a b k e? i. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. dubina okna Min.40 godina). dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi. 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) . visina strojarnice Širina kabine q c.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0..63 | 1.631 1. f. Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa.0 11. . Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika.6 26Q0 2600 1900 2800 | 2.5 1600 0. banke.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2.0 11.631 1.631 1.63 | 1. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: . Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe.0 | 1. hotele itd. m2 r s h a b k e. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0. 7 > 1.0 | 1. » f.5 i f o t v o r za montažu Min. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 .

Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm .0 m/s.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 .vožnji/min. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop. Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.brzina: 0.4-0. v = brzina kretanja. Proračun kapaciteta teretnih dizala @. prenose male terete.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0. h = visina dizanja.63 1. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja.+ Bz + H (t. za jednokrilna vrata 6 s.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0. b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. t. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.) 2. mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.8 m 2 .4 0 mm . H = broj stajališta. 6 3 1. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka..63 2500 3200 .. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 .3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min.4 u.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n .63-1. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 . spise. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0. Točnost zaustavljanja: .25-0. hranu itd.0 H S K 0. Visina strojarnice = 1. R a z m a k utovarnih mjesta min. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. u sekundama. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom.4 u. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©. t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata.40 0. Ne prevoze osobe. S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 . za dvokrilna vrata 10 s... 0. 0 . + t2) = .00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1.0 HO 630 m/s mm 2000 0.8 m visina.

24 Visina dizanja max m 6. 1000 0.31 0.20 0. dubine jame za cilindar ZST.0 Dimenzije kabine mm. H S K min.0 7.51 18. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.23 0.62 18. 100 mm od ostalih vrata. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.18 0.25 0.0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0. dubine dna okna SGT.30 0. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 . Brzina je hidrauličnih dizala 0. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.2 . . na ručni ili automatski pogon. m Dimenzije kabine mm.39 0.78 13.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.30 0. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.0 3000 0.39 0.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH.0 0 19 0. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.30 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.32 0. Postoji više varijanata hidraulike ->• © . m/s Visina dizanja max.0 1300 1900 2200 1600 0.30 Brzina kretanja. s jednostranim ili središnjim otvaranjem. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB .18 0.0.15 0.(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine.(?).28 7. m Dimenzije kabine mm. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna.0 7. m Dimenzije kabine mm.47 6.8 m/s. zglobna klizna.50 0. B i H S U min.0 7.28 0.0 0. B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku.64 16.21 0. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.38 3200 0. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min. .23 0.39 r f f ^ Ä .0 Visina dizanja max.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.61 13. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 . HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 .0 1100 1500 2200 1000 0.42 0.i 7. . što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.24 0.46 0.0 B T H B H B T H S G min. m/s Nosivost Brzina kretanja. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0.80 16.24 0.50 14.

Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže.0 m/s hidraulika. polukružna U .1500 kg.20 osoba.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 . Panoramska dizala vrlo su privlačna. Visina dizanja ^ 35 m. okrugla. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada.4.brušeno. Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam.63. najviše 10 stajališta. mjed i bronca. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja. 0.© Schindlerov sustav. 8 -kutni oblik kabine 6. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti. Oblici kabine: uglata.oblik .DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom . Nominalne brzine i pogon: 0.> © . visoko polirano.0 m/s izmjenična struja.1. Moguće je grupirati dizala -» ® .25 -1. 5 . 0.© . Nosivost 400 .

50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.75 m .25 m (1. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0.v ® .25 m. bolje je 4. Köln.autobus B .60 profila. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3.50 m. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen .C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.bicikl visok 2.00 m).» s .25 m.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A . Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1.komercijalno vozilo O V . Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4. 437 i dalje.75 0.20 m .50 m.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo . dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3.25 4. Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .und Verkehrswesen. Visina mu iznosi 4. Prometni profil za pješački promet širok je po 0.teretno vozilo KV .osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2.gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .125 J 0.20 m 14.50 0. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika. rigola i stabiliziranih bankina.

7 5 4 2 .25 - ?1*4 L > r >.25 -7f2. površine za mirujući promet. 2 5 75 3."r" biciklistička staza unutar profila.Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen .2.00 1.0 . Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.25 5.501.00.2. . 0 0 . 208. Područja primjene tipskih profila -» s.00f 75 3. 2 5 -J."m" izgrađen razdjelni trak. 0 0 j s f 2 .75 c4pr -7f2.00 .75 1.00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18. 1. 0 0 ^ 1 .75 ^ 25 2.3 . 2 5 ^ 3 . 0 o | . 0 0 >'-2.00 10.3 . 0 0 J ^ .00^^2. ^ 3. 208.00 ^ 2.75 .. 0 0 3 . propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati. 7 5 1. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice.00 -K 4 ^ 1.Oo[.00 75 c2pr : 2. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu. zaklonjene i zaštitne površine.75 c2pr .75 m.0 d4mpr 2. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik.00 -ŽL 2 .75 .75 3.001 75 > ..25-7f2.50 12. .7 1 ."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.> [ .^ 2 .00 - 5.3 .0 0 . Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu.25 ^3. To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama. 0 0 <-Jf2.. 0 0 f .00 Sj'2. 5 0 ^ ' 2 .2 .. 2 5 ^ 3 .00 75 2 .00 ] f ..25 • 3.75 d4pr . .00 9."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3. površine za zadržavanje i sjedenje. prostore gdje se doprema roba za privređivanje.501.25 • 75 B 3.5025 3 .00f^2.5) I 2.3. 2 5 3.00 2."6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s.\ .50 -3.3 ..f 3.3 . usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila. Köln. 0 0 } v 2 . 2 5 c4mpr 0 3 .00 7.50f2.0025 ( R Q 12) b 2 © 3. 2 5 -?<.. kod "a 6 ms" znači: . .OOf 1.und Verkehrswesen.00f7. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0. 0 0 f .00> 75 f2p ..50 (RQ9)e2 <RQ7. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 . .00f^2.00jsj'2.2 5 ^ 2 .2. o o j . ^ 3 .00f75 3.50 25 3.^ 2 . pogone i trgovine.75 251..SOf1 50 17.3. 2 5 2. 0 0 •}(• 3.3.3 .75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv."s" utvrđena bankina. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.50 75 3.

voz. voz. Mot. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. voz. voz.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Mot. Mot. Opći Opći Opći Mot. 207 208 . Mot. Mot.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz. Mot. voz. voz. Mot. voz. Mot. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. voz. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz. voz. voz. Mot. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. Mot. Mot. voz. voz. Mot.

Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja . bolju preglednost i prikladan završetak ulice. mjereno od vanjskog ruba kolnika. Pogodno za spori promet kao npr.@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® . samo za spori promet 209 .i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . u stambenim četvrtima {©. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . autoceste. Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. niža je jačina buke i potrošnja energije.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade.. 213. Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju.više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje).. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća.

75s' ( ž 0.50 0 .2551 m—jfô.2.75 0. zavoja H w = polumjer konkavnog vert.» s. kanal fekal.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0. ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m . 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2.755' © (§0. t r g o v a č k i h c e n t a r a .25 5 1 ( 1 . kanalizacije kanal oborin. 7 0 0 .60) S0. kanalizac. U blizini š k o l a . 5 0 m ( n a j m a n j e ^ .50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3.50 (2. 9 0 1.60 |1.p.5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4. kanalizac.60 0.20|l.5% .50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0. 6 0 ) = 1.755' ( S 0. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7).50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert.25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ).00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .50f (2.Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .255' 6 (12)8 2. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire. 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e . pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.75 5 1 (Š0.00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .50) KR >1 .755' J ^ s o l (Ž0.00 do 4.50 (1.50) 3.755» (S0.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2. Ž0. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 . 2. 7 0 0 .50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 .7551 (S0.50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) . a 2 .20. II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0.50Í'12 + 6.00} ¿?0. 0 m ( i z n i m n o 1 .500 Biciklistička ulica 0.75 -Is^^ MdvP S0. 7 0 0 . KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0. 2. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. 5 0 m Š0. r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd.50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m .50) (1.e . zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 . 0 m ) .50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov.5% 1 — r I \! \ 0. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1.50)' ji_£0.b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre .0 m a k o s u j e d n o t r a č n e . „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .

20 1. postoji opasnost od ozljeda.75-80.75 3.50 . 1. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I .20 1. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. šport.80 m -> © .BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® .80 5. površine 1 na 200 m? ukup. na kolodvorima.20 m ® Širina prilaznog puta 1. Treba predvidjeti poprečne staze. Dječji bicikli su manji. široke 1.75-80. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 . Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle.60 m. čitaon.80 1 1. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja. Oslonac za okvir koristi se s obje strane. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe.70-1. Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu.90-2.00 1 .50 1 — — — l .00 m.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini.2 po istovrem. liječničke ordinacije Sportski tereni.© .60 m.00 1 1.90-2.00 r 1. Duljina ležećih bicikala do 2. 1.80 1. st. dvorane. stranci 0.35 m. tako da se može lako pronaći.00 ' ' 1.00 I— 1.© . Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. 1. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. I 1. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 .50 1 .3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1. stavljanja prtljage.50-1. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle . Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1. pa razmak treba biti 1. Suprotno tome. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta.60 1. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini.90-2. tandem do 2. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu. ostavljanja i izvlačenja bicikla. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © .20 .60 1. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st.80 I i ' 2.60 1. prisut. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla.3 po mjestu za sjedenje 0. kupalištima i pri trgovačkim centrima. 0. Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih.60 1.50 .80 : I—= 1—1 1.50 1.00 1.5 po učeničkom mjestu 0. površine 1 po krevetu 0. 1.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi.7 po učeničkom mjestu 0.90-2.prema potrebi.75 1.

50 m.50 m. Skladište bicikala 212 . Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1. Za etažne stalke širina je najmanje 2. Skladište bicikla može imati 1 .60 m.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. visina iznad terena 5 m .50 30 _ 2. . —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica.10 1.biciklistička staza .40 m.pješačka staza 2. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom.50 2.> @ 1. crvene Asfalt.10 Lučni krov.60 . Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.50 1. crven Kolnik . najmanje 1.00-2. 1.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i .80 m za 15 m te 2.3 etaže. potrebna je širina 2.2.20 m za duljinu do 25 m.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3. lučni krov (7) 2. « S f c ^ .50 Dvostruko postavljanje i 1 0.2. Tlocrtna površina 4x4 m.25 .2.50 m za duljinu do 10 m.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje. a bolje da je 1. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom.90 2.00 m. Betonska kocka.5% Zaštitni trak.00 - S 1.00 m.00 . crvena • Betonske ploče. sa 15 do 42 bicikla. a preporučuje se 2.70 — 1. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0. Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.50 m.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1. dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica . Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko.

a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.50 | 3.75 0. .50 2. 5 0 0 ^ 5 0 3. Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.50 . 5 0 0 . 2 . osim iznimno.50.00 (4.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila.00 37. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) . RQ 26) a 4 ms 2.00 3.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37.50 I 4.putokaz -» (12). RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste. 2 .50) a 6 ms 2.00 0.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 . Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.75 | 3. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5.50 3.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.50 i 3.75 3.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.50. a uz to i najvišega kapaciteta. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom.50 2.50 1.75 3. Euskirchen —> CP 11.1.50 3.75 3.50 . su 1.5% 0 1. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.50 0.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.00 m) (1.1.00 a 0.50.75 é 3.5% 2. Prometna signalizacija . a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ .75 1. 2.50 3.75 0.00 . Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.00 29. 5 0 3.50 1. odvlačenje pažnje). (1.75 | 3.00 3.00 4.50 0.50 0.50 26.75) m | 1.50 1. Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost.75 0.5%.50 2.

65 0.50 SI 0.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.00 m.5 2.60 0.50 m. Ako se predviđaju čekaonice.500. Širina vagona: 2.40.15 0. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0. a unutar uličnoga profila 5 m.3 2. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd.00m 0.65 Tip C 7.40.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C .65 0.65 0. Sigurnosni pojas: širina 0. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5.65 0. Postaje: širina perona treba biti najmanje 3.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0.65 6. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. B e z stupova 0. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m.50 Tip B 2.50 u. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.151 RJ ® J l P _ B = 4. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4.U ÜL TT" 12.65 0.40 m.0brn 0.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I. ih ' ' r ' AN.00 0 20 h"' + 5 .40. Visina vagona najviše 3.65 0. Uzdužni nagib: najviše 25%o. nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.65 0.50 I ili n Bez stupova 0. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno).d_B = 4.95 m.60 odnosno 2.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona).65 0.5" -TD.3 2. može se nalaziti u cestovnom kolniku.05 3.435 m.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.65 C. 2 . t «sj.50 0.55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.30.30 do 2.15 0.50 r r 2. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 .30.30 2. Minimalna slobodna visina 4. 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 .30 2.05 3.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0. .65 0.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0. i Stupovi u sredini 3. a ne sudjeluje u uličnom prometu.50 m. iznimno do 40%o. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO). 2 .30 0.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 . iznimno 0 .50.15 m). BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.5 m.50 Tip B 2. ali min.3 3.05 3.40.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 .05 2. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3. ali min.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2.30 2.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4. pri metarskom 120 mm. duljina vlaka najviše 75 m.50. BOStrab. metarski kolosijek 1.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m. bolje 3.15 0.00 (SO) 0. Poprečni nagib: najviše 1:10.50 0.uuu»»ujuy/lrB- 2.50 Tip C ^ 0.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .65 IFII 0.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.30 2.20 m. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• . Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.

Presjek (3) 4 . Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. Zollneru Prometne površine (ulice.PROMETNI PROSTORI prema R. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. Za ulice IV. s prostornog gledišta. Razlikuje se: i. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . stambena ulica sa = 2 vozna traka. Ulice II. 216 © . III. prometne ulice sa 2 .tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . povezujući promet (gradske željeznice. smatrati dijelom urbanizacije. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. II.» s. autoceste) sa = 4 vozna traka. Seredzunu . Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © .4 vozna traka.H. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi. tj. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV.© . kolosijeci i si. parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. reda s prilazima. odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © .

© . 218. . vatrogasci. J t f - j - - ^ e B L f e j j . . ili nasipima sa zelenilom .120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada. ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0).PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. . - ' ^ ^ . G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada. Izdignuti kolosijeci . što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 .» © ili potpuno u usjeku .'.» © + © .» © . Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima.'. Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). Zaštita od buke ->s.© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . " Jlfr. ali je povećana buka za okolno stanovništvo. te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom.1. + obrtnički pogoni (7) Na objektu. Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji. £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom.K. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici.". Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB. . posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 . gdje buka manje smeta ©.V. ali je bolje bočno napajanje. najbolje u usjeku. (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. 215 © . neupitna je točnost voznoga reda.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.

ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika . predn. mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama . parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice .4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt. © Y 3 Promj. regul.poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom.više prostora i sigurnosti za pješake . jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja.prometni sustav B . preoblikovanje ul.oblikovanje detalja C .ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat). Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B .Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A . B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja. (T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (.> @ . odn. 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 .redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . 217 .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br.

malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra. autocesta (4 .tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn. koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR.5 Visina zaštit. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . DIN 18005 dio 1. a.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A). O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona.50 Ije. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida .nije potpuna. očekivane buke od cestovnog prometa . očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16. < 4 dB (A). .5 5 18. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max.5 7 23.50 •g». Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti .50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) . Bedem za zast.. I .5 6 20. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. c e s t a . Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene".PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase. Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2.6 trakova) >3000-5000 1251 1. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. Ta redukcija označuje se sa A LA. naročito u prometnim prostorima.> © . STR. Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. priključak na auto. područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje. drva i čelika. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi.81 daju iscrpne podatke za proračun. već pretežno o visini pregrade. Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. STR.12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 .19 1.© . Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa.. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. „„ „ . R. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t .

00 m ta je udaljenost 0. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. udaljenost od međe treba biti 1. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi.stakla na betonskom postolju 219 . Ograda od ukrštenih letava. nazvana i lovačka ograda.Drveni stup .00 m.00 m. stupovi. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta.2 0 cm. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . Trajnost im je tada više od 30 godina. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2. a kod drveća od sredine stabla. oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. Papuča za stup VRTOVI .20 m . plastificirana. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu.» © Ogradu treba podići na međi. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. obveza ograđivanja = 5. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže. uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. A . . Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine. '«*/1' D . Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. a za visoku do 2.OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima.

Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna.40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . 1— 1 . Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena. gotovo svaki oblik je moguć . mogu se upotrijebiti neobrađeni .> ® i l i klesani . Žičana pletiva . . betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu.90/0. m 0. granit ili kvare. I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i.' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament .65/0.i ^ V .> ( D . Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm. uobičajena veličina oka 4-5.i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . u skladu s različitim željama korisnika. 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. Žičana se ograda nateže preko drvenih./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .» © isporučuju se s okcima različitih veličina.> ® .750+-875-+-1000-M 125 - . Zatezna č a h u r a . g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l.rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ .i r .5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen.200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed.

VRTOVI PERGOLE. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4. samo se treba držati formule za stubišta ->s. Rampe s bočnim stubištem .> ® . ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d . treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . Da bi se udobnije hodalo. Nagib prema brdu 5 . Mašti ne treba postavljati granice.> S . Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . POTPORNI ZIDOVI . 193-197. dječja kolica.80 m.20% . Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. STUBE. grmlja i cvijeća.. STAZE. Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu. kolica za smeće i invalide s pratiocem. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati. i'i ! ! K a m e n a ploča [.90 m..i I ( T ) 1. Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina. Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7). polož.60 i i !l tV. Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka.> ® + ® . prikladne su stube od oblica .t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice .> @ .» S.> © z a bicikle. Primjeri © . nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . op. tako da se po njima može sigurno i udobno hodati. unutarnji ugaoni i obli profili. 205/125 polumjer 24.@ . Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo.> ® . cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama. između ostalog kutni profili.

0 16. slama itd. Ako nije u sjeni. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni.0 18.0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom. tež. od padine prema sredini nasute površine. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak.0 20.0 19. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen. tj. Kosine.5 20. .* 3. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom . Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. Za staze.0 18. nevezani nasipni materijal može se vibrirati. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije. Kut prirodnog potkosa u grad. 4. 2. . Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.0 19.> Q D v/ s / h . 1. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm).0 20.5 kg negašenog vapna.0 15. Sipki. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine. odnošenje tla vjetrom itd.0 14. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 .grejder) kad se izvodi nasip. Uvijek treba valjati izvana prema unutra. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm. stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . pijesak). za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla. Kamena rebra za odvodnjju . osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. .0-20.0 17. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo. mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ .0 20.. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14.0 18. Ako su stube nagnute prema brdu. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 . •yC*''-"}.Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 . Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova.0 16.0 22.5 18. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje.0 16.0 18. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode. 5.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost. Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.0 25. >?/ I—— 3 .0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15.0 18. . klizanja. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar .0-22.40 cm).). travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora).4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 .

taracanjem ili zidovima. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s.© . međutim. mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Ako je nagib strmiji od 1:2. izvedba blago nagnutih. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II .» © + © . Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L.> © . Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom .Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. npr. zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom. Mogu se svladati i znatne visinske razlike .VRTOVI OSIGURANJE PADINE . pleterom. stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. grmljem ili drvećem. u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . 222. Usidreni roštilji od greda različite izvedbe.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Mulleru 1969. Ovisno o sustavu i nagibu. 222.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . Preporučuje se. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. Krajolik ostaje zelen.» © . ceste i putove. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere .

T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 .0-4. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno. a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice.5 h ® • Ogrozd -i 1. / _ „ (7) Verrier .0 Sadnice T^o a h 1. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 .VRTOVI .® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1.8 g r a n a v. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 . Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka .> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.

8 različito 6 .5 m rast: brz 3 .> @ ili dvostrano žičano pletivo.9 bijel 6 .4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.6 bijel 5 .> ® .Wisteria sinenis Pavitina .6 modar 7 .6 smeđ 7 .2 m rast: brz 2 .4 m rast: brz 3 .Clematis montana Glicinija .9 žuto .Euonymus fortunei Bijela loza .3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .Polygonum aubertii Divlja loza .Hedera helix Troskot .6 zelenkast 5 . napeta žičana mreža .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.VRTOVI .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .Vitis coignetiae Vinova loza .8 zelenkast 6 .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .6 m rast: brz 2 .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .9 bijel 5 .9 različito 1 .1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .© .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .10 zelenkast 7 .6 zelenkast 6 . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) .7 bijel 5 . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada. potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.P.4 m rast: brz 2 .» ® .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala .crven 6 .crven 5 .Clematis-Hybriden Zimski jasmin .6 zelenkast 5 . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .6 zelenkast 5 .Humulus Lupulus Kozja krv .4 m rast: brz 1 .8 narančast 5 .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis . npr. Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .6 žuto .Vitis vinifera Kozjak .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.Campsis radicans Pasja loza . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © .Lonicera heckrottii Hmelj .

sjenovito Rast: polagan. umjeren. polusjena. nategnute žice.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 . brz Podupiranje: drvo.

Pri sijanju. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © . Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni. ali se zato može upotrebljavati godinama. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. impregnirane oblice. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe. gredice ili kameni zidovi. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja.50 m i dugačka 4 m. Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . poriluk. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f). jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm .slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) .(3). npr.> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju.00-1. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke.25 (6) Povišena lijeha .zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 .jug Q . Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture.

Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. . opločenim stazama.. Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone. jer su kolni prilaz. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. glavni i pomoćni ulaz. Neufert Legenda->(2) . 1 113. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. vjetra i prašine. Ona je suhozidovima. M.» (5) . npr. Pogodno za suptropsko raslinje. Za spušteni vrt tipične su stube. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. obrasli zidovi i jezerce u sredini . Bočni zidovi akumuliraju toplinu. te štite stanovnike od pogleda.(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . buke.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. .» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta.Glavni smjer vjetra Legenda .10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. E. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. živicama.( ? ) . Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone.

19.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. 12. 4. 21 22. 17 18. 15. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 5.00/2.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. 13. 11. 10. 6. odnosno ozelenjene.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj.(rj) 1 2 3. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13.00 i 1. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima.00/1. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. 20. Ekonomična je zaštita iznutra.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca . U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . 9. 16. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1.

> © . spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života.-¿L \ O i i o \ o \ •. tvari iz tla •.> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža.2 m razmak treba biti 0. zaštitom od vjetra. godini nakon sadnje (lijevo ljetni.50 m. Živica na nasipu (tzv. a studeni u krajevima s blagom klimom. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. i 5. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla .75 m . povećava stvaranje rose.> © . Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih.. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m.» © . i to na južnoj strani. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom.25 m. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom .© Živica smanjuje brzinu vjetra. Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad. ® Visoko deblo kod još mladog stabla. Oblici stabala . kako bi štitio stablo od prejakog sunca. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla.. a za onu iznad 2 m 0. za visinu do 2 m 0. desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . 3. ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti .kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. regulira oborine. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. Svaka etaža ima svoje stanovnike . Za visinu živice do 1.© ."fvnriM-sSV QJ <3 • . Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega.» © . buke. Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca".> © . to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla .

nastat će nakon 6 . Močvarne ili plitkovodne zone . Veličina jezera ovisi o veličini vrta. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. odakle se jezerce dobro vidi. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti. Da bi se postigla skladna ukupna slika.6 sati dnevno. voda će se razbistriti. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. Za poluvisoke treba razmak 30 . posude ili izravno u posebnu zemlju.2 0 cm.30 cm. Ribe. Biljke u posudama. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna.40 cm. ali već 3 . Biljke se mogu posaditi u košare. Mora se oblikovati i okolina jezera. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike.8 tjedana biološka ravnoteža. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Ako su količine vode.(5).VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. pijeska i raslinja dobro usklađene. oko 4 . Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja.5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . potrebne su veće vodene zone dubine 5 .(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. s razmakom među biljkama 20 .> ( ? ) . Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2). što treba obaviti vrlo pažljivo.

JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. područje za bistrenje 25 m2 -> © . planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . prostor za kupanje 40 m2.30 cm. -> ( § ) 232 . područje za obnavljanje vode 90 m2. ne manje od 55 m2. područje za kupanje > 1. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. zona plićaka 10-40 cm. duboka voda > 50 cm. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. oblika i uporabe.vrlo su raznolike.6 sati sunca u danu. Idealan je položaj u smjeru istok .© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu. i volumena 35 m3.zapad sa 5 .

svjetloružič.ružičasta smeđa ružičasta. Treba biti što dulje. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a .® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. saditi u dno j e z e r a . prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 .tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela .( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora .4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. organskim. Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. dubina vode 1 0 . sklona širenju z i m z e l e n a .tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce. WX^TTW/s PVC . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. prirodnim i lijepim. posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. smeđa bijelo . crv. korijenje u mulju z i m z e l e n a . Prednost treba dati ležernim. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . bijela. 0 .10 m -» © . prirodnim oblicima. Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. idealno je 8 . crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak.

raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4.05 (5) 72 72 72 1.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God.60 za ravni krov s nasipom šljunka. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). 5. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. 3. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov . površini krova i koeficijentu otjecanja.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina. godišnjoj količini oborina.0. 4. za pranje rublja 18 I. 9.45 1500/ 1.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 . veći obujam postiže se malim povećanjem troškova.50 Ekološki spremnik kišnice . Faktor g: g = 0. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 .koeficijent otjecanja f = 0.40 . Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv. čišćenje 4 I. bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2. 4.64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:.335 1.0.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće). 2. ispiranje 10 I. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. 3. 12. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1. 11.75 za kosi i ravni krov. Koeficijent otjecanja: f = 0. 9. 5 6 7 8. 10.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje.20 . Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 ..75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu). Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. 20 mm ili 234 .75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God.20-2.900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe. 7 8.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0.605 1.išni kapaciteta do 12. za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta.52 2000 / 2. Naime.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. f = 0. 6.9% < 20% => g = 0.za piće i kuhanje 5 I. kupanje/tuširanje 40 I. Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. (6) 1500 /.

za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja.u. dijatomit (površinski filtar). pjena od sintetičnog materijala.08/7. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. sredstva protiv algi bez klora.65/7.20/9. Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode.0 6. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja).75/10.25/9. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom.9 2. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda. mjesec 1.kaučuk. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s. x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn.2 2. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.60/8. Dužina zamaha pri plivanju 1. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik.8 3.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. cementna boja). bakreni sulfat).55/7. npr. Bazen od poliestera. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4. mjesec 1. mjesec 1.6 2.8 2. 2/4-5 osoba). ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl).65/7. tj. 1300 kcal/m2d).0 6.8 5. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb. Dubina vode: do brade domaćice. mlazni beton preko jednostrane oplate. Pribor.5 1. potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.75/10. u vidnom polju. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja). važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar. Veličina: Širina trake 2.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 .5 4. Treba ga zaštititi od upadanja trave. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).25/10.98/8. općenito nije nosivo.80/9.00/10.9 2. svakako s nišom za ljestve ili stube.2 2.66/9.50/7. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina). rijetko se izvodi na gradilištu.60/9.26/8. Nosiva konstrukcija zidana beton.5 4.50 m. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća). rub osiguran drvenom gredom -Alumin. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd. mjesec 1. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 .25/6. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga). mjesec 2.50/8.6 3.33/7.25 m.8 4. pravokutnik.66/9.).© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.5 3.50/7. najčešće predgotovljeni elementi.5 kW/m2d odn.2 5.2 1. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova).00/8.5 2.70/7.5 Dodatni mjeseci 5. 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor.9 2.25 CD Prost.2 5. nisu uključeni posebni utjecaji. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5).3 3.50/9. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE.2 3. Predvidjeti stazu oko rubova. ne djece! Razlika dubine bazena .dubina vode -> (4). rjeđe premaz (klor .

U © Suteren -> @ . u razini terena ispred dnevnog boravka.® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. Richter + 6. Primjer -> © .© Arh. Kappler 236 .® ® Prizemljem ® . P.00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. Neufert U ® Presjek -> © . pristup iz suterena ili vanjskim stubištem.® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom.® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® . K.STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® .® Arh.

1 4 0 m širina 1. 186. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s.0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna .40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje.0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . stubišta itd. o tome je li jednostran ili obostran. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom. >2. WC-om.30 .6 m za 2 osobe.).25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n . podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. osovinski razmak zidova 1. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata. >90-1.PRETPROSTOR. Ulaz u pretprostor treba biti. koliko je to moguće. VJETROBRAN.e sir.1. škole.na hodnika o d > 0 9m. bolje t O m . izvan dominantnog smjera vjetra. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi.

50 + 2.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 . sa stalkom za glačanje © Garderoba. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno.0—1-75- A 90 T 1.80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1. (7) Kaput ® Kišobran. sa stalcima za glačanje 238 . Mm Garderoba.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI.00 -i ^l) h 1.25 ' H ® H 1. dvodjelna. tu sve mora biti promišljeno. šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿.65 1..0 T 1.35 1.0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4. nenapadno ali prikladno pri ruci.f ^ h 1.— 2 1. jednodjelna.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala. Za dostavljače.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 .30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4.j liMr I S v j » .15 1..""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam..••. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.

garderoba) °" Hodnik 7m 2 . te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 . garderoba ili slično.» © . ostavom). njprikladnije iskorištenje h o d n i . međutim. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 . p dječje sobe. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. kupaonica. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara .3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom.( i j ) . o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc. Ta širina. uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male.F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. nije dovoljna za postavljanje ormara. Zbog o t . pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija. ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade. garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ .t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC.Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 .

Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. niše i uglovi nude prostore za ostave. metle itd. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova .SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova. (7). Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. ormare i pretince. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija.

Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. isto tako i za hotele. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5).5 11.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad . Okno 0 cm Za otpad Za odzr. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće.10 m 3 (1100 I). Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza.77 m 3 i 1. 6629. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11.3 5 % okna za bacanje smeća. DIN 6623. sredstva za pranje i čišćenje.5 11. . Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima.5 11.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci . bolnice. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§). Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. umirovljeničke domove itd. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave. s kliznim poklopcem i odvodom vode. obujma 0. hoteli.» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena.kontejner za pražnjenje 241 . letla za prašinu 1. 25 30 30 15 25 25 30 Min. iz sigurnosnih razloga. Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena.110 litara.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. usisač. Obujam 50. kante.

đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.0. Minimalne dimenzije _ • © . Daska uz koju se glača stojeći .Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 .ilal. pranje rublja. sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D . 1 k d rxs.00- 1 á ¡él. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.80 1 + (5 1 I—60-1. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.60 Kuć. bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje . za šivanje.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.20 1.0S.» © .> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1. 90 ¡50> © Daska za glačanje. gosp.20-60-100-1 -2.40-2.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .40- 1. glačanje.40-2..20 (-60-100—I -2.00 60 4.80- + 1 8 . Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.Lssrrp. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr.> © . prost. a može biti kao kutak i za hobi. s dugim pultom za odlaganje .» © .© .

Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. spremišta. vrata se otvaraju prema van. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. nakit za božično drvce. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice.23-3. daske za glačanje rukava. ona mora biti hladna i prozračena. kovčege. Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. Radi uštede prostora. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3).razne veličine.> © . Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. torbe. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 .r-v. 242.SPREMISTE. hladnjače. daske za glačanje s. košare za rublje. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. korisna površina 1. košare.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. alata. Najbolje je police postaviti sve do stropa. u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače . ljestve. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. zaštićena od sunca. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja .

KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.20- na sudopera s policom .znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .20 H—60—| !— a 1.20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.10-1.

pribor za ispiranje i čišćenje. Za lonce su najbolje metalne rešetke. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. kuhinjski kablić. Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. upušta se ispod radne plohe. bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor.> (5) služe za metle. drvo.l . sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. sušilo za ručnik . šperploče. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. vidljive plohe: brušeni lak.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna. Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. Ispod sudopera je posuda za smeće. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. eventualno električni bojler. sintetika. uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče).l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . Tipizirani elementi. pogodni za ugradnju hladnjaka. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. usprkos normizaciji. cej . Materijal: drvo. Posebna oprema -> © . pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini.H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. Visoki ili bočni ormarići . iverice.J I 100 100 l-i-l-l 1 l .^ . i dalje različiti. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. sintetika. Vrata klizna. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka.

24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. odlike su "single" kuhinje. Malo potrebnog prostora. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. ali obilje komfora. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.10 1.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) . treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića.

Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. male naprave. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 . dobra rasvjeta radnog mjesta s.. Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. ulazna vrata. sudoper. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje.00 m i — IV 1ÍT I E. izbjegavati rad u stojećem položaju. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. radna kuhinja 8 . prilagoditi visinu radne plohe visini tijela. te s podrumom. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. 18022. štednjak. ormarić za namirnice 60 cm. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. površina za cijeđenje — @ > . Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. donji ormarići za posuđe. zamrzivač 60 cm.> DIN 18011. tj. pećnica 60 cm.6 m 2 . dječje igralište i terasa 0.20 m. Svi su primjeri koncipirani za dešnjake.0 . hladnjak 60 cm.PREPORUKE . ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. 244. povoljno držanje tijela.Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK .1 0 m 2 . Za ljevake to će biti slijeva nadesno. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1. Kuhinja je u stanu radno mjesto. To znači. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. mjesto za kuhanje 60 cm. radni proces slijedi zdesna nalijevo. mjesto za pripravljanje. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . pribor itd. ormar za metle 50 cm.40 m (?). u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine.©. treba svrhovito poredati radna mjesta. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm.

•i« B -1. jelo s ribom i jelo s mesom.6 3.9 5.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2.80-2. bijelo i crno vino Meni: juha. desert.•> o c o c o C O o C O •O c 3 .o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É. potrebna površina za postavljanje stola • Min. jelo s mesom.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * . bijelo i crno vino -2.8 3.14 Min.14 m 3.a o I tfí m i ^ tx> = 1.o C .„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha. piće Meni: juha. 5P •I.2 • . jelo s ribom i jelo s mesom. sladoled. jelo s ribom i jelo s mesom. predjelo. desert. potrebna površina za postavljanje stola Min. bijelo i crno vino Meni.00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1. desert. šampanjac. šampanjac.80- C O . pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2.1 5.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3. potrebna površina za postavljanje stola 248 .14 Npr.

Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora.00 >j •i •i :ll . treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati.: II II : Bar . 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu.. najudobniji raspored stolica.® Najmanji je promjer takvoga stola 0.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . dobra rasvjeta prostorija 249 . dubine 40 cm.25 m.10 . veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. bolje 1. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb.00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu. 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3. I (?) u I T 40 ' + 120 50 . stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. Ako treba smjestiti više od 3 osobe. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol.10-1 n •: 2.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . Orijentacija blagovaonice prema zapadu.90 m.00 1 T 80 C3 T > i. Ako ima prostora. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © .80 T 1. . Vanjski prostori (verande. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © . Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . visine 70 . Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta. razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 .75 cm -> © . ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © .4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1. lonce i si. © Min.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu. mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta.0 \¡ QOOOQ O O 4.ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1. ili i za glavne obroke. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra.00—1 1-1. s D] II. nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta.© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku). Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © . ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol.27 1 i a a a D D D 0 M .@ Preporučuje se iz> laz na terasu.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . 4 do 6 osoba V 9 . Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči.1.

potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2).75 .00 . 2.00 2. ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . Ako nema raspoloživog mjesta. To je važno za namještanje kreveta. 75 . 100x200.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare . Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. treba naći mjesto na hodniku . Osim rasvjete čitave prostorije.p . 160 x 200. Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm.60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p .> © + © .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama. 100 x 190. Uobičajene dimenzije: 90 x 190. bolje 75 cm -> © .

niski ormar za odjeću. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. brodske kabine. ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. 11) kuće za odmor i dječje sobe.72 -i— 68 ^ 2. preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t .338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč. potreban prostor 0.10 2. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. počivaljka) - © Počivaljka. ateliere i si. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. prikladno za vrlo male prostorije.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i.

252 . a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . važan je njihov međusobni položaj. određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta. bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin.SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . obliku kreveta. Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata).> © + © . jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. Ima li više kreveta. ili još radije -> (5) . vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ . Ako su kreveti razdvojeni.(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama.

ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 .00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora. Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. izvrstan raspored ormara. jllfi i t i á . © i Ako su ormari uz vanjski zid. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. 1. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar. ušteda troškova i prostora -» © .25 3.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare.50 I I . a za unajmljeni stan pokretni ormari.00 : 1 55 1.25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?). 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2.SPAVAĆE SOBE 2. klizna vrata tipizirane proizvodnje.50 65 . 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ . treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode.00 1. Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari.Z I S . dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1.

malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću. dimenzije s. (5) Muško rublje 3 kom. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking.. 253 254 . 50-70 cm 5-10 kom. frotira* za tuširanje 6 kom..60 . 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir.5-10 kom. 1 frak 1.45-1.30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje.

potrošnja vode 6 litara 1 . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1.KUPAONICE OPREMA -> tH 1. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 .25 1. .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22.ili dvostrana. „ .70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno. 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak .04 1.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem. . također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2. Toaletn.

Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s. 256 . 40 15 50 20. Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2. 255.80 100-120 120-150 V © 25 .70 1. 4.© Danas uobičajeno i u kući. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I. 255 © .20 1 P© -2. Tuš ..15- ¥ fl 5.. Mješalice s polugom štede vodu i energiju. K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje.] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke). Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. Pisoar ->• 0 .20.e 20 60 1. Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 . U — ® I—80—I—90 1 j————1.00—t—70—I [ — 1 . 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I . —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2. Dvostruki umivaonik širine 1. H — H H (SI (8) gl 20. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju. 40 .05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3.KUPAONICE tu i.50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid. n? 1 t t 160-180 70.55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1. Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1.kade služe uglavnom za pranje tijela. 7 0 .35 1—'7°—H—9C 1| 1.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40.20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju.25 1 — V © -2.

. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi .875 1. Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič.945 2.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min. aluminija. .745 1. prešanoga nehrđajućeg čelika.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1.> © .© . S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki.45 2.32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P . zgrade za odmor.2. hotele i za sanaciju starih zgrada. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama .115 W (6) Kao prije. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. sred. sred. preporučljivo je predgotovljavanje.05 " si 39 !R "l 1 1.53 1.20 - 1. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. © . zgrade s apartmanima. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala.30®.6 -1. kuće za više obitelji. s tušem „ I 2. max.> © do (3) instalacijski zidovi.806 6 H—72—H 1. ali i drugi sintetični materijal. naročito za zgrade u nizu. min. ali tuš sa strane Kompaktna kabina .© . Poliester armiran staklenim vlaknima. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže. azbestcementa.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 . kao drveni kostur s pločama od lesonita.285—I 1-1. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv.76 2.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>.

temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 . ® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . dostupna iz hodnika 5 5 0. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl.kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet). mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav. a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . Kupaonica između spavaćih soba.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i .® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . visoki ormari. soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove. min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. soba supruga Spav.

kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . dodatna grijalica.» ( i ) . držači za male i velike ručnike. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem). Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Kada za kupanje i/ili tuš . kućno gospodarstvo. ^ Kupaonica u tavanu. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. šalice za sapun i površine za odlaganje. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata. kutija za papir na dohvat ruke. Verfasser © Kuhinja. rukohvati iznad kade. upravne zgrade) + 15 °C. ® .® . bide i mali umivaonik zahodu. sušilo za ručnike. a također i kupaonicu i kuhinju. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna. kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja.» © . jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh.30 m. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. ogledalo s rasvjetom. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje. a zahodska školjka. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. u drugim zgradama (npr. bojler za toplu vodu. čaše za pranje zuba. Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu .. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod.@ ® . na visini od 1. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba.kada. U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. Prostorije se zaključavaju. Za zahod u stanu + 20 °C. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A).Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba .© . Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. kuKuhinja. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici.

15 m © 2. Prema tome. ali širine 2.00 .KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri . zahtijevaju najmanje prostora. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester). umivaonik 1.0 prikazuju minikupaonice.50 Kao -> 0 . WC. potrebno u skučenom prostoru 260 . 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni. sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1.p 5. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. tj. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni.44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku. ali širine 2.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto. bide.> 0 .15 Kao -> 0 .60-1. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima.^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš.65 2.50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1.

Ostala oprema: startni blok.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 . pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. masaža i fitnes. nužno. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. Uz visoku prozorsku termoizolaciju. aluminij otporan protiv morske vode. prozore okrenute prema vrtu.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2. ili zrak u hali < 29°. maksimalna brzina zraka 0. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju. %* ° a . 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja .j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. mjesto za najmanje 2 ležaljke.50.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. ugradbom dvostrukog stakla (K = 1. zrak 30-31°. nikako gips.! > 150 res: Jako prskanje . grijanje radijatorima. Minimalne dimenzije bazena . @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj. bar. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. konvektorima ili zračno grijanje.25 m/s. 262 (ii) . kompleks saune (sauna. Podno grijanje je dodatni komfor. opasnost od prehlade). rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%.73). pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). treba mnogo svjetla._ I. Nadzemni prolaz oko bazena ->s. 2. 262 s kanalima u stropu i podu. prostorija za hlađenje vode. djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). inače. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. kombinirano s uređajem za ventiliranje.7. b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. tuš. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. ako je bez otvora. ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. priručna kuhinja. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°.00 . otvoreni prostor. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline.85 W/m2 k max). prostorija za odmor) . a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. protustrujni uređaj za plivanje.© . smjestiti uz kotlovnicu. 40 °C). 262. prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . tobogan. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. sola rij. u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. ali nužno. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1.> © . U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka).25 obilazna staza u. problematično zbog toplinskih mostova.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. ima smisla ako je izolacija poda k > 0.. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s..5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). relativna vlažnost zraka 60%-70%.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža.4).> ® .

(3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. reška JT^TTT. . sprave za vježbanje. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo.(§) .»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . odvojeni ležaji. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati. Zajednički bazen. temperatura vode tw=27°C. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) . bar. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona.) 262 . b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika.30 "C/84% vF. ležaljke.gornja linija. već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. stijena od platica|v°%y"v . mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF..vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. plivajući protustrujni uređaj. najčešće bez nadzornika. lako pregledno Relat..Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja. posebno stubište). u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). npr. prirodni kamen (pad prema slivnicima!). ali potrebno samo s jedne strane. Skimmer ili bolje žlijeb. hoteli za zimske sportove. . ali ormarići za odjeću pod ključem. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v. Predvidjeti slivnik u podu. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). nekoliko kabina za presvlačenje.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. slijed donjih linija: stanje mirovanja.. Važno: velike površine za ležanje. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge. granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X . PVC folija debljine najmanje 1.. jeftino. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. sauna. te livadom za sunčanje.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena . oprema za odmor i zabavu.. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks.) odn.5 mm (izolacija). kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. analogan hotelskom. Uobičajena podna obloga: keramika. Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna.

jesak .OÏ f .50 x 3.00 x 1..Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .80 .20/1.--_—_ --.20 x 4.00 x 1. vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 ..20 x 1..70 x 5.50 6.00 x 3..Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .00 x 6.35 11. Korig.10 x 1.---r _ Terasa Plivački bazen.1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.20 x 1.10 x 1.20/1.20 x4. Go. .50 ¿jpN _ .^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.75 1. 1.r ^ t . . vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .60 10.95 x 1.r -.40 1. .20 x 1.60 10.50 12.10 1.50 x 3. mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.ovl bazen za 5.-.50 p'tfp1' J:V> Q. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F . /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 .20 x 2.90 6.

Bolničko osoblje: oko 3. oko 8 . 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57.V.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI .••V. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . tjedno 1 izmjena rublja). Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%.3 izmjene rublja). Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. 4 pranja mjesečno za 1 SJ. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet.5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave.V. Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat. Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ).20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA .0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1.V. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%.1 2 kg/krevet.5 do 5 perilica. Dom. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18. (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 . popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan. 5 . klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 . oko 1 2 . to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata). Za hotele. za dojenčad: oko 10 .1 5 kg/krevet.V.1 0 kg/krevet (tjedno 2 .3 kg/mjesto.V.V. oko 5 kg/krevet (turistički hotel. Bolnice.6 kg/jedno pranje 2. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja).V. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%. tj.8 perilica Potrebne su 1. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet.8 = 2 perilice. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu. 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje. Hotel sa 150 kreveta.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu.

za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 . svaku sa svojim prilazom .© . pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K. Podovi.samoposluga ®_J KfflDhZMT -4.20—t(4) Perionica .» © . Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1. zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati. V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić.» © .PRAONICA RUBLJA . tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. za pranje © Pokret. Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu.© .00 © Sredst. prost.

Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. ležanje.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. Služe za odmor. postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). suncobrane i si. jako sunce). tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . Suprotno tome. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3).> ( D . a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. što izaziva hlađenje -»(5). čitanje.2 osobe B = 10 m2 za 3 . Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita.0 m 2 balkon za 1 .> ( j ) . © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj.4 osobe B = g. javlja se propuh -»(§). Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. jelo. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra.BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. zaštita od pogleda. ali se teško zaštititi od pogleda. Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). sintetični materijali. lošega vremena i sunca .» © . Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. buke i klimatskih utjecaja (vjetar. kiša. Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda.4 osobe 266 .0 m2 balkon za 3 . pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7. prostorni odnos prema stambenim. spavanje.0 m2 za 5 . dovoljne dimenzije. i ugodniji su od slobodnih balkona .6 osoba A = 6. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. drvo na nosivoj konstrukciji.

20/10. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina.5 22. Visine blokova 6. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 . Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11.96 48. vatrogasne prilaze. 180. 221 Vezano opločenje: za ulice. osiguranje kosina protiv erozije. 10/10. 150. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 .25.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k.25 11.20 Komada po m^ 48.20 10. 12/6 itd. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. Povezane i okrugle palisade od betona @ .25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. nosivi sloj 15 . 120. stabilizirane vozne trake. Dimenzije duljina/širina 22. 60. opločenje kolosijeka. 100. Uz dobro nosivu podlogu.34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s./ m2 8 40. prilazne putove u zaplavnim područjima. podove u halama.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51.25 11.25 Duljina cm 22. stabilizacija dna i kosina vodotoka. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12. 80. drobljenac veličine zrna 0 .8 mm. parkirališta.5/11.5 22.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. parkirališta.5 Kom. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. 8 i 10 cm.

12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta. Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje.45 m 3.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator . ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia . prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2.Joker 1 / Club . toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni.Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1. sjedenje. nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2.kuća s visokim bočnim stranicama.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta. jelo.Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1. unutarnjim šatorima. stanovanje 2. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 .

44- i i.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2. otvoreno prema jugu. isto tako kraj vode. Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4. 25 m stamb. H.30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend . Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka.ljestve I .36 I ! I (3) Površina 7.kuća za 4 osobe.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube .26 2. drvo). Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala.». Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. površine 2 Arh. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh.KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova..15 ' 2. Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh. Površina 3. . Konstantinidis Arh.. ///////////////////// Površina 3. Jensen Arh. I 2. otvorene prema istoku (jutarnje sunce).15 KuhinjaJ Alat -3.> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 . Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a .

pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo. statike i udobnosti.GRAĐENJE DRVENIH KUCA . Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem. kakvoće. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. Drvene skeletne konstrukcije.» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje. Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. nazvane i kanatne kuće. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike. Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara.( | ) .@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 .> @ .> 0 . Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe.

Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. za zaštitu od sunca markize.zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. duboko osunčanje zimi. veliki prepust krova — s. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora. što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. Ako je zemljište šire. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. 271 . U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. najveće hlađenje zimi -> s.zapad Stubište. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T). bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. odnosno jugozapada. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad.zapad -»(2) i (§).zapad). orijentiran prema sunčanoj strani i dolini. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. Ako je kuća iznad ceste. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). terasa i balkona .jug . usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug.» © .> Q i (2). 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . povoljan položaj stana: jug do jugoistok. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. sunčalište Prostori za sport. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). garaža može biti uz kuću. Osiguranje od zagađivanja. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. s terasom od istoka do juga. 175.» s . dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. strme zrake sunca ljeti. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. Uz pomoć sunčevih tablica -» s. ugodno grijanje ljeti. Ulica istok . zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . već su prihvatljivi za industriju. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. Može se dovesti neposredno do kuće.Prilazni put Malo sunca. pa čak i mjesto u sobi. mirno je oko njih i osunčane su (istok . hodnici. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba.jug -»(2). Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama). Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina. Vrt leži mirno. tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste .Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). jednoliko osvjetljenje. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. stabala i si.POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . hladni zimski vjetrovi. slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. Kupaonica pav. okružen drugim vrtovima -»(?).

raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 .5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.8 0. 0 Ali •I * •i .45) 0.5 I ^ | | 0.6 (0.4 (0. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.8 0.5 (20) 1 — tc I 5.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 .34 (0.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19.45) (0. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3.57 (0.5) 0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.32) 150 0.62 (0.20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka. prljavština.5 I 22 77 — 3. Susjed.4 160 0.78 | 0. zasjenjenje.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.4 160 0.8 150 0.4 | I | I | 150 0.- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.79 I i 7 150 0. okolina Klimatski utjecaji vjetar.4) 0.3) | I i 0.5 ¡ 29-40 ^ 133 3.6 0.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.5 (0.6 130 0. I I — . kuća s vrtom S D 01 13.5 0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom.5 24 (26) 130 (143) T .8 (0.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3.5 1 15 (13.5)17. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana. skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .5)—0. kiša.

u prvom redu oblikovno . Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren. položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 . mogućnost otvaranja gradilišta. susjednih zgrada. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A .2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . ulica.Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka. te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije. poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . trgova ili krajolika zahtijevaju .prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće.

Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli.glavni stan B . katkada kao individualni projekti. zatvoreno građenje. moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. posebno ekonomičan oblik kuće. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. ( 2 ) Kuće u lančanom nizu .Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . na ulici ili na zajedničkoj parceli. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. otvoreno ili zatvoreno građenje. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. otvoreno ili zatvoreno građenje. ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća.» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. otvoreno građenje. 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća. ! FD A . 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 .stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli.

Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi. z a boravak fc. Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. uz dobru kakvoću stanovanja. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja.» ( 2 ) . Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. Slobodno oblikovanje tlocrta. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). rješenje detalja i izbor boja. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 .» © . E urar 2 li 18-22° -12. Javlja se i kao individualni projekt. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Kuća u nizu je.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L.V.-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. najekonomičniji oblik kuće s vrtom .V. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće. Minimalna veličina parcele 225 m 2 .00—| Kat J X WA Presjeci FD m. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja. izbor materijala. Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju). l V. p r o s .

kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. H. i B. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. K. Leonhardt i E. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh.

Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. R. suteren (l2) Prizemlje 277 . L. Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada.

Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — .T Spav. moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. C. Kat Spavanje .F 3 Arh. Chambertin . twf __ Vi^ Arh. Boskamp i partneri. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. jamči visoku kakvoću stanovanja. Kohnke. Hennig ^ © Arh. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh.® Izgrađeno vrtno dvorište.nr 01 . 180 m 2 stamb. U drugom slučaju. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti .STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. Bahlo. površine u ® Prizemlje -» © V® Arh.> ( ? ) . Kuhn. premda na relativno malim parcelama. Podrumska etaža Prizemlje. A. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine.

Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.— . Tissi u.STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 . Heckrott 279 .1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.

Staklenici djeluju kao sunčani kolektori.@ Arh. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © .. Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt. B. U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe.® V>® Kat pr © Presjek -» ® .f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t .* ® ..STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. Cramer Arh. Gundogan V @ Prizemlje 280 ..® Arh. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.® ® ) Presjek ® . nego sustav koji treba tehnički definirati. ventilacija i zasjenjenje. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. To je u vezi s različitim oblicima korištenja. Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . temeljem kojih se određuju stakleni elementi.

STAMBENE ZGRADE Arh. B. Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. + K. M. Simons 281 . Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh.

KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh.STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) .( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp. • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d . Lederer . J.

Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. izvornog. uz stručno vodstvo majstora. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. Prilaz za čišćenje. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Taj način građenja odgovara ekološkim. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. Izbor vrste drveta (bor. Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja.(§). ne zanemarivo. Garaže.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. Mnogi izvođači. cedar) također se prepušta naručitelju. Široki prepusti krova štite fasade. zdravog stanovanja. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. smreka. ovčja vuna i pluto. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk. biološkim i. pa je impregnacija suvišna. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom.

Neff 284 .. L..(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh. F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh.STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh. P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .

Valentyn 285 . L. v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm.kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje . I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.kuća uz kamenolom . Neff •o .STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .d..* (?) — (5) V ® Suteren © Arh . v.

Arh. autor Stambena zgrada u Beverly Hillsu. otvoren prema istoku. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog vrta od vjetra i pogleda. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. Mj. California..STAMBENE ZGRADE VELIKE Kolni prilaz ^ ^ rrrrTT: | r /tn Stambena zgrada jednog arhitekta. Mj. autor. 1:500 Arh. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoćni ulaz. Neutra 288 . t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). R. 1:500 Arh. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada.. radna soba između ateljea i dvorane za boravak.

Neff ® Prizemna kuća u SAD . k a t . M.* ® V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh. R. Kappe... Meier Kuća u Kaliforniji Ostava Ulaz Arh. R...* © t * © 1. Breuer 289 . Bilt Modem ^3) Suteren Arch.STAMBENE ZGRADE MEĐUNARODNI PRIMJERI iV t " © 2. kat ..® Perioni J Podrumska etaža .* ® .* © ifflEr- Vrt Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh. Los Angeles 2. kat-* (2) P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD .* © Arh. L.

STAMBENE ZGRADE Podrum -> ( 9 ) p © Prizemlje I " ® 290 .

Miiller 3-4 stana Galerija _ n a etaži {4) Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © Izgradnja velikih blokova <> 5 1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaća s. ili zgrada različitih koncepcija. Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) strukturama zgrada.VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE Blokovska izgradnja © Zatvoreni. W. Izgradnja u diskovima © Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke. ravninski oblik izgradnje. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. Linijska izgradnja @ Otvoreni. bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih zgrada.. Moguća velika gustoća. Oblikovanje prostorija može se samo naznačiti. 4 Dječja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica "Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana . Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. "Točkasta" izgradnja © (1) 2-4 stana na etaži 0 Galerija Blokovska izgradnja 0 JI •o $ 2-4 stana Galerija @ n a etaži Linijska izgradnja m Cb o ^ Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno na površini. te nema mogućnosti diferenciranja prostorija.C. kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kuća. E. U 2-4 stana Galerija Unutrašnji na etaži hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima 1 2 3 4 5 cp (§) Stambena zgrada Augsburg -» © © Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Dječja soba Arh.diskova u velike cjeline.> © Arh. ravninski oblik izgradnje. izgradnja poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. Iron 291 .. Između vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. Izgradnja velikih blokova © Proširenje i povezivanje zgrada .

Ostava 8. Predsoblje 11. 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch. Peichl (14) Etaža sa četiri stana Arh. Balkon 9.Legenda: 1. Diener i partneri Etaža s dva četverosobna stana (5) © Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana.. Roditelji a K Etaža s dva stana sa stubištem unutar zgrade Arh. L. Kupaonica 6.i 1 dvosobni ® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh. Jelo 10. Spavaća soba 4. Ulaz 12. Hodnik 5... Dječja soba 7. Kuhinja 3. Neufert/Mittmann/Graf 292 .. 2 tro. Neff (© Etaža sa četiri stana. Boravak 2.

nusprostorije < 77 m2 (82 m2) 4 sobe. nusprostorije > 35 m2 < 45 m2 2 sobe. nusprostorije < 60 m2 (65 m2) 3 sobe.SOCIJALNI STANOVI ZA IZNAJMLJIVANJE Zgrade za više obitelji. samaca. kuhinja. treba oblikovati tako da budu pregledne i komunikativne. To se prekoračenje ne preporučuje. Potrebe invalida. s obzirom na oblik tlocrta. s prostorom za jelo > 20 m2 Jelo i spavanje ne spadaju u istu prostoriju. Veličine stanova smiju se u iznimnim slučajevima povećati za 7 m2. kuhinja. starijih osoba. kuhinja. nusprostorije <107 m2 Dnevna soba > 18 m 2 . broj stanova najednom stubištu i katu te s obzirom na način korištenja interijera. Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh. nusprostorije < 92 m2 (98 m2) 5 sobe. U pri