V C T ^ J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveuilita u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljae 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemakog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se koritenje naziva sveuilini prirunik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, graenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, ureaje i pribore s ovjekom kao mjerilom i ciljem : prirunik za arhitekte i druge graditeljske strunjake, investitore, predavae i sluae na fakultetima i strunim kolama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemakog Andrija Prager>. - 36. proireno i preraeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udbenici Sveuilita u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udbenik 420426013

Copyright hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom graevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posveeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maleti, dipl. iur. Glavni urednik i struni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simovi, dipl. ing. gra. Preveo s njemakog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. gra. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav erbeti, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Juri, dipl. ing. gra. Dr. sc. Radule Kneevi Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaek - Kuini Kompjutorski slog eljko Strunjak Duko Kosanovi Tisak Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA

Osnove, norme i propisi o projektiranju, graenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, ureaje i pribore s ovjekom kao mjerilom i ciljem

Prirunik za graditeljske strunjake, investitore, predavae i sluae na fakultetima i ostalim strunim kolama Nastavili Peter Neufert Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. proireno i preraeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w g

Peter Neufert/Ludwig Neff

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemaka knjinica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemake knjinice.

Si 0 M

Podaci koje sadri ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdava ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste to bi moglo proizai iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdava je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obraeno i znatno proireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izraeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, proireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, proireno i preraeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izala su na engleskom, francuskom, panjolskom, portugalskom, talijanskom, grkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, ekom, maarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridrana Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdava Vieweg je poduzee skupine strunih izdavaa Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zatieni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije doputena bez suglasnosti izdavaa i kanjiva je. To se posebno odnosi na umnoavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektronike sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi suraivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crtea sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehniku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemaki je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su ukljueni dijelom u skraenom ili saetom obliku. Za pouzdanu tonost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih podruja poduprli su savjetniki i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinanih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj portvovnoj suradnji. Odgovarajua literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen to je mogue krae, te u svakom sluaju u svezi s crteima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki vani podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. oujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se graenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla etiri desetljea u svako je novo izdanje ugraeno sve to je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Meutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon viegodinjeg rada, biti dovrena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala poteena, poevi od novog slijeda stranica i odgovarajue promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomo pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemakog graevinskog asopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz asopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost dananje graevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zatita od poara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivalita dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali graevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske graevine i ureaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodei arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crtea obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je ve u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadraja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajuih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadri vie od 6000 crtea, tablica i dijagrama, a proirenje registra na 8000 pojmova dalje e pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upuuje se i na specijalizirane lanke iz strunog asopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Jo me za ivota autor, moj visoko potovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavtinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, na specijalist za graevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, nai suradnici i ja bili pripremljeni da zaponemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smru u veljai 1986. Nae dananje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugaije tehnike i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadrati genijalno oblikovanje knjige, ali sadraj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odluili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proiriti, kako bismo mogli obuhvatiti sve to arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve to se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne vie od toga. Izdava i mnogi koji su svojim strunim znanjem pridonijeli ovom djelu, utroili su etiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da e za kupce, koji trae suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo znaiti dobitak.

Kln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavaa uz 33. izdanje Prije vie od pola stoljea mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju ve i energiju da oivotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomono sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno odravao "mladim" i prilagoavao ga potrebama vremena. Posljednja opsena prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), jo prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomo Ludwiga Neffa, koji je jo za autorova ivota mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon viegodinjeg rada djelo predstaviti. Izdava je ponosan to moe Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u meuvremenu proireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadrajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeena autorska prava i dunosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "poloe rauni" i o onome to su s time i to su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, potovani itatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljai 1986. bilo je 32. njemako izdanje na tritu. Mi smo tijekom vie od etiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, to znai da je svaka stranica opremljena novim crteima i tekstom te obogaena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno vanim poglavljima kao to su drvene kue, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekoloko graenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. oujka 2000., na stoti roendan prof. Ernsta Neuferta, dovreno je 36. izdanje ove knjige. ivot i djelo Ernsta Neuferta kao da je proeto nekom osebujnom brojanom simbolikom. Roen 1900 godine, ivot mu je tekao usporedno sa stoljeem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta lee u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kua. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog roendana izlobom "Ernst Neufert - normirana kultura graenja u 20. stoljeu". Peteru Neufertu treba zahvaliti to e se izloba moi vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljitu oeve kue dao podii "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izloba posveena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreu u dvjema dojmljivim graevinama u meusobnom iskazu potovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je elja bila da se odre Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaenje novih izdanja. Tu elju uspjeno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodinjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadri sada vie od 6400 crtea, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prelo se na novi njemaki pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i bre projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje preraeno, proireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Kln/Weimar, 15. oujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvoenje gradnje. M. Menzel, graenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Brner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inenjerski ured Trmper/Overath, zat. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih graevina, ostakljeni pasai i prenamjene U. Portmann, odravanje i sanacije. J. Weiss, knjinice. f .- " . U. Kissling, javne knjinice. R.K. Jopp, knjinice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zooloki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske visee konstr., objeene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zatita od poara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Renanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, damije. W. Hugo, muzeji.

Ludwig Neff arhitekt ef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zatita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crtea sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

y => sV

i'i
/

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke kole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zrane luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazalita

A. Kohler dipl. ing. arh. graenje bolnica, tehnika skladitenja, lijenike ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. graenje bolnica, tehnika skladitenja, lijenike ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je prirunik nastao iz podloga za moja predavanja na dravnoj Graevinskoj visokoj koli u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraivanja u ovjekovu okruju koja su potrebna pri projektiranju graevina, ali s otvorenou prema novim mogunostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naih predaka, no s druge strane sve se kree, mi smo djeca naeg vremena s pogledom u budunost, a uz to je gledite svakog pojedinca esto razliito. Razlozi su u razliitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajuem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naa dananja tako "sigurna prosudba" uistinu konano ispravna, ostaje nerijeeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas ui da kasnije vrijeme pravinije sudi o tome nego nae koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadravati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unato svekolikoj tenji za istinom i objektivnou, unato svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritiki promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude moe se izbjei ako se spoznajom samo ustvrdi da nije nita dovreno, ve da slui i podlijee ivotu, nastajanju i razvoju. Iz toga za uenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vjenom nastajanju, u slubi razvoja, jest u tome to ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", ve daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije vie od 2500 godina saeo u reenici: "Ja dajem mom ueniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Roeni arhitekt ili ovjek koji tenju prema graenju nosi u srcu zaepit e si ui i zatvoriti oi ako mu se nametne rjeenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave graevine, tko njeno djelovanje istrauje, kritiki ispituje, u mislima pregrauje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najveoj ivotnoj radosti koju osjea samo istinski stvaralac. Ovo shvaanje ivota neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih pouavanja, u

krajnjem sluaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralaku djelatnost, neka mu bude pomo pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici naeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koraali nai stari da bi doli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predloaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i eljama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj enji. Ve odgovarajue sroen zadatak izaziva predodbe koje kroz graevinsko - tehnike mogunosti vremena i uz uvaavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu slinost s onime do tada poznatim. Te nove graevine mogu tehniki i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetnikoga gledita podnijeti usporedbu s istovrsnim graevinama prolih vremena. Usporedi li se dananji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljea ili zanatskom radionicom 15. stoljea, bit e i najuskogrudnijem konzervatoru oita nadmo naih novogradnji. To znai: svagdje gdje graditeljski zadaci slue stvarnoj potrebi naeg vremena, mogu se od ivueg, vremenu prilagoenog arhitekta oekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim graevinama starih, dapae ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u dananjoj visokoj koli ponajprije usredotoiti na razmatranje sadanjosti i gledati u budunost, a na prolost se osvrtati samo koliko je nuno i korisno. To preporuuje i jedan od naih velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraivanju prolosti vie gubi u razmatranjima da se naslovom takvim uenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz podruja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to dogaa

raun snaga koje su potrebne za ostvarenje iroko stvaralatva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja prouinjeno, pri emu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i ak svesti u apstraktno, kako bih korisniku oteao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadraj. Razliiti e oblici ionako biti do neke mjere ujednaeni protekom vremena u kojem se istie tenja prema zajednitvu iskazanom jednolikom usmjerenou ljudi odreenog razdoblja, pri emu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obiljejem. Ernst Neufert

UPUTE ZA KORITENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed graenja. Mnoga su srodna podruja smjetena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi vani razlozi zahtijevali udaljeniji razmjetaj. Svi pojedini dijelovi graevine koji se javljaju u mnogim, iako ne ba u svim vrstama zgrade, obrauju se zasebno. To vrijedi i za ope smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizalo 35 cjelina: Sadraj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadraja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristine pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima moe nai. Objanjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjei jer se tako tedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da paljiv itatelj uglavnom moe shvatiti njihovo znaenje a da ne treba traiti objanjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji e se sluiti ovim djelom jest u tome to je gradivo najvanijih znanja o projektiranju i zgradarstvu saeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadre uobiajene granine mjere, pri emu je ovjek mjerilo svih stvari koje ga okruuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predvienu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazalita na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke kole na stranicama 316-320, knjinice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaa i parkiralita prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potraiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veliinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Voenje prometnica i ograivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, poloaju i nainu izvedbe stubita i dizala na stranicama 199-205. Veliina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nune usporedbene tablice za metarske veliine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno graevinu, prilagoavajui se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjeajem za vrijeme i nain ivljenja.

KAKO SE DAKLE SLUITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba paljivo proitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog sluaja, iznai temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izraunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veliinu prostorija raspoloivoj predraunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " oznaeni crtei koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje preraivati.

XI

Objanjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija graenja Elementi graevine Grijanje, ventilacija

1 2

Djeji vrtii, igralita, prenoita za mlade Knjinica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluivanja Tehnika skladitenja Radionice, industrijske graevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, dranje ivotinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasai, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zatita graevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubita, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

eljeznice

Parkiralita, garae, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zrane luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zooloki vrt Kazalita, kina, cirkusi, vienamjenski centar Sportski objekti Bolnice, lijenike ordinacije, graenje za invalide Staraki domovi, centri za starije osobe Groblja Zatita od poara Mjere, teine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kune nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kune prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, ureaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kua, ekoloko graenje, etana gradnja, graenje drvenih kua 268 Sanacija starih zgrada 299 kole Visoke kole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, damije 586

XII

SADRAJ Objanjenje oznaka

Objanjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgraena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Graenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mree uadi Ovjeene i poduprte konstrukcije Prostorne reetke - osnove Prostorne reetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za graevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljita Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera

ovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor ovjek i vozila ovjek i stan Klima u prostoriji Graevna biologija Oko ovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladitenje tekuih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjae Hlaenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi graevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Graevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i naina ivota . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zatita graevina

Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - nain graenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustina izolacija Zrana akustina izolacija Zatita od zranog zvuka i od buke koraka Zatita od vibracija - materijalni zvuk Akustinost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija graenja
Izvedba graevine Voenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo

Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploe . . . . Staklo Sintetiki materijali Dnevno svjetlo Suneva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi graevine
Temeljno tlo - temeljenja, graevne jame, rovovi Graevna jama - zatita, jame, zemljite Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija graevina Dreniranje kao zatita graevina Zie od prirodnog kamena Zie od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski nain graenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovita .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja ienje zgrade Vrata Posebna vrata Ureaji za zakljuavanje Osiguranje zgrade i zemljita 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

SADRAJ Stubita, dizala

Stubita Rampe - zavojita stubita Ljestve za bijeg - izlaz za nudu Pokretne stube - za trgovake i poslovne zgrade . . . . Pokretne staze Dizala - osobna dizala za stambene zgrade dizala - osobna dizala namijenjena preteno za urede banke, hotele; dizal za bolesnike krevete Dizala - dizalo za male terete Hidraulina dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205

Zatvoreni bazen
Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje - detalji 261 263

Praonice rublja, ureaji za pranje

Praonice rublja - ureaji za pranje 264

Balkoni
Balkoni 266

Putovi, ceste
Putovi i ulice 267

Ceste, prometni prostori

Ceste Biciklistiki promet Autoceste Tramvaj, gradska eljeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori - zatita od buke 206 211 213 214 215 217 218

Stanovi za odmor, vrste kua, graenje drvenih kua, ekoloko graenje, etana gradnja
Stanovi za odmor Kue za odmor - vrtne kue Graenje drvenih kua Poloaj kue Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kue Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i atora . . . . Drvene kue - ekoloko graenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade, velike Stambene zgrade - meunarodni primjeri Viekatne stambene zgrade Oblikovanje etae Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rjeenje etae Galerijske stambene zgrade Terasaste kue Sklonita 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297

Vrtovi, rasadnici
Vrtovi - ograde Pergole, staze, stube, potporni zidovi Vrtovi - zemljani radovi Vrtovi - osiguranje padine Vrtovi - puzavice i penjaice Vrtovi - poviene i breuljkaste lijehe Vrtovi - ogledni primjeri Staklenik Drvee i ivice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi - uporaba kinice Vrtni plivaki bazen Stambene kue s plivakim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236

Kune nusprostorije, ulazi

Predprostor, vjetrobran, ulaz Ulazi, garderobe Hodnici Spremita 237 238 239 240

Sanacija starih zgrada

Sanacija starih zgrada Ouvanje i sanacija 299 304

Gospodarske prostorije
Prostorije za kuanstvo Spremite, smonica Kuhinje Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice - posude i namjetaj 241 243 244 245 248

kole
kole Veliki prostori u gradnji kola 307 314

Visoke kole, studentski domovi, laboratoriji Kune prostorije

Spavae sobe Spavae sobe - vrste kreveta Spavae sobe - poloaj kreveta Spavae sobe - krevetske nite i zidni ormari Garderobe Kupaonice - oprema Sanitarne kabine - predgotovljavanje Kupaonice - poloaj u kui Kupaonice - primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke kole - predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323

Djeji vrtii, igralita, prenoita za mlade

Djeja obdanita Pribor za igru, igralita Prenoita za mlade 327 328 329

XIV

SADRAJ Knjinica, upravne zgrade, banke

Knjinica 331 Upravne zgrade - osnove 337 Upravne zgrade - osnove tipologije 341 Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne povrine . 344 Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345 Upravne zgrade - dimenzioniranje, ureenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349 Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnika oprema graevine 350 Upravne zgrade - dimenzioniranje, radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade - dimenzioniranje, povrine za namjetaj 352 Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade - primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355 Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357 Banke - openito 360 Banke - trezori 361

Poljoprivredni objekti, dranje ivotinja

Nastambe za male ivotinje - dranje iz hobija Dranje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i dranje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda - tov bikova Ureenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420

eljeznice
Kolosijeci Odpremanje robe Putniki kolodvori 421 424 425

Parkiralita, garae, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo

Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkiralita Teretna vozila - okretanje Teretna vozila - parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe, tova mi mostovi, podizne platforme Garae Nadstrenice za osobna vozila Garae i parkirni objekti Parkirne graevine Parkiranje i parkirne graevine Parkirne graevine Benzinske postaje Odmorita 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449

Ostakljeni pasai, tipologija

Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 363 364 366 367

Prodavaonice, supermarket's, samoposluivanja

Prodavaonice 368 Prodavaonice za ivene namirnice 369 Prodavaonice - isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svjee robe (trnica) . . . 373 Klaonica i skladite 374 Mesarski centar 375

Zrane luke Tehnika skladitenja

Visoka skladita Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zrane luke 450

Ugostiteljski objekti
Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotaima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462

Radionice, industrijske graevine

Stolarska radionica Tesarski i drvopreraivaki pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske graevine Transportna i skladina tehnika Hale Vieetani objekti Sanitarne prostorije Ureaji za pranje Sanitarni ureaji Garderobe, odlaganje odjee 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401

Hoteli, moteli, kongresne zgrade

Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470

Zooloki vrt
Zooloki vrt i akvarij 472

Kazalita, kina, vienamjenski centri, cirkusi

Kazalite Kinematograf Vienamjenski centar Drive-in kina Cirkus, stacionaran 475 485 487 488 489

Adaptacije
Adaptacije 402

XV

SADRAJ Sportski objekti

Stadion Stadion - opi pregled Igralita Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igralita Minigolf Igralita za golf Jedrilicarski sport - marine Veslaki sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje, manjei Skijaka skakaonica Klizalita Brzo tranje na koturaljkama Biciklistiki kros - BMX Streljane Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvo(squash) Kuglane Zatvorena kupalita Otvorena kupalita Zatvorena i otvorena kupalita Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 . . . . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike, ambulantne operacije Bolnice - podruje opskrbe Bolnice - podruje uprave Bolnice - nastava i istraivanje Bolnice - ambulanta Posebne bolnice Bolnice - nuklearna medicina, patologija Bolnice - njega rodilja i novoroenadi Bolnice - posebna podruja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582

Staraki domovi, centri za starije osobe

Domovi za starije osobe 583

Crkve, muzeji, sinagoge, damije

Crkve Orgulje Zvona, tornjevi Sinagoge Damije Muzeji Muzeji - meunarodni primjeri Muzeji - primjeri iz Njemake 586 588 590 591 592 593 595 596

Groblja
Krematoriji Groblja 597 598

Bolnice, lijenike ordinacije, graenje za invalide

Lijenike ordinacije Skupne ordinacije Graenje za invalide Graenje za invalide - stan ivotni prostor bez zapreka Bolnice - openito Bolnice - planiranje izgradnje Bolnice - oblici graevina Bolnice - red mjera Bolnice - hodnici, vrata, stubita, dizala Bolnice - operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija - sigurnosni uvjeti Bolnice - izdvojeni prostori Podruje intenzivne njege Podruje njege Podruje lijeenja - porodnitvo Bolnice - terapija zraenjem Laboratorij, funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569

Zatita od poara
Preventivna zatita od poara 599 Ureaji za dojavu poara 600 Sprinklerski ureaji 601 Ureaji za gaenje prskanjem vode, ureaji za gaenje

pomou C02
Ureaji za gaenje prahom, ureaji za gaenje pjenom Ureaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gaenje, protupoarne pregrade . Okna dizala F90 Ponaanje graevnih materijala i elemenata u poaru

602
603 604 . 607 608 . 611

Mjere, teine, norme

Mjere i teine Odnos njemakih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna optereenja 614 615 616 617

Popis literature Kazalo pojmova

624 634

XVI

OBJANJENJE OZNAKA I KRATICA

Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjinica pod balkon ured sluinska soba tavan krovni vrt trijem tu soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaa soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaa odlaganje odjee prostor za ugljen prostor za kovege djeja soba djevojaka soba soba za muziciranje nia gornja etaa pergola parkirna povrina ormar A.G.I. radna zajednica za industrijsko graenje Mjerne jedinice, kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm

Grki alfabet

10 cm 12 mm (mala poviena brojka znai mm) tekui metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko irina ili iroko povrina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija koliina topline sila tlak, pritisak i 2 stupnja, 3 minute, { 4 sek. podjela 360 st. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tranica mjerilo po (na pr. t/m = tona po metru) nominalna irina

A a (a)

Eg
Elt Ez Fl G Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N

BauNVOodredbe o koritenju graevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju graenja VOB MBO zbirka gra. propisa Zakon o graenju BO odnosno bzw. DIN njemake industrijske norme Elt elektrino LNA lake beavne cijevi erw. poeljno entspr. odgovarajue ff. i daljnji (i ostali) ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2,50 S. Stud. UBA UW @ EQ cf $ Hochw. Niedrw. HHS. DV EDV i.M. ca. dgl. evtl. gem. i.Allg. rel. s.u. vgl. vorh. usw. VDE u.U. spez. s.o. sog. Lit. U.A. UV stranica student (ica) osovinski razmak u graenju smjetaja = 1,25 propisi o HTZ slika br. 1 vidjeti popis literature mukarci ene visoka voda mala voda najvii vodostaj obrada podataka elektronika obrada podataka srednje, prosjeno oko, priblino slino eventualno prema openito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemakih in. el. pod uvjetom specifino vidjeti prije tako zvano popis literature i slino ultraljubiasto

alfa B (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi

H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12 J Ws N Pa 2 3' 4" % ili vH %0

Z (z)

N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0

ni ksi omikron

Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j

OK FO SO M / NW

X X (ch) hi y y (p) psi Q to(o) omega

Matematike oznake
>

Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV =

vee od vee ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosjeno, srednje jednako identino jednako razliito priblino, oko sukladno slino (i za ponavljanje rijei) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identino puta, pomnoeno sa podijeljeno okomito volumen, obujam prostorni kut korijen konani prirast sukladno trokut istosmjerno, usporedno protusmjerno, usporedno

1
2 3 4 5

og PC Pd S Schlz spavaa soba Si sjedee mjesto Sk tajnik, tajnica So sin Sp smonica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaa Tg ki To Tr terasa Tz soba za aj Vr predsoblje Vrr spremite Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr ekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoni ulaz stubite dizalo sjever

>
< <

I sin cos tan ctg

=

6
7 8 9 10 15 100 150 200 300

c=
CL =

*
e ~ 00

cc = ccc =

II

H.B.O. graev. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. i tako dalje q. R.z.d. A.v.M. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz povrina pod zgradom iskaz povrina etaa iskaz koliina pri graenju plan izgradnje visina sljemena podruje obrta industrijsko podruje

# *
X

/ _L V (0

CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960

A
^

A
tt U

CAD-fhige Abbildung auf der CD-ROM Nufert, Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf

Osnovne veliine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost elektrine struje 5 Temperatura (termodinamika temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Koliina tvari

Naziv osnov- Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s

Definicija na temelju Valna duljina zraenja kriptona Meunarodni prototip Trajanje perioda zraenja cezija Elektrodinamika sila izmeu dva vodia Trojna toka vode Zraenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule

U definiciji sadrane SI jedinice

-

OSNOVNE NORME
SI JEDINICE System Internationale d' Unites- QP

Amper

kg, m, s
~

Kelvin kandela mol

K cd mol

Decimalni odnosi i njihove skraene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisua) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice

su: c m M n P f a

(cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato)

= = = = = = =

1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisuinka jed.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio)

kg, s kg

Za oznaavanje decimalno viestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak

Decimalni viekratnici i dijelovi jedinice

(?)

S! - osnovne jedinice

Veliina koja se mjeri duljina povrina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar C K

-

Jedinica u mreunarodnom mjernom sustavu (SI - sustav) propisano od 1978. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3,6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3,6 MJ Watt Watt

Faktor preraunavanja

a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (C. K) Znaenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature koliina topline sposobnost provoenja topline (koeficijent provoenja topline) ekvivalentna sposobnost provoenja topline (koeficijent provoenja topline) koeficijent proputanja topline (veliina proputanja topline) koeficijent predaje topline (veliina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veliina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline

masa sila tlak

9,8 133,3 0,98 1 10 4186 1,163 1,163 736 1,163

(K)
(Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa)
2 2

q
X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c

temperatura rad (energija, koliina topline) snaga (zraenje energije ili topline)

Ws,J, Nm Wh kWh W W

* od 1975 propisano (i) Preraunavanje osnovnih jedinica

(m 2 K/Wcm) veliina toplotnog otpora specifini toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdunog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomini) pare koliina pare koliina kondenzata relativna vlanost zraka veliina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent proputanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor proputanju vodene pare faktor poloaja faktor poloaja slojeva zraka cijena grijanja

s
a

P o 9o 9k
V

1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5)

m = 1 m2 1 m 1 s - 1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s - 2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m - 3 = 1 kg m - 3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s - 1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s)

(9) (9) (%)

(-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh)

Primjeri za "izvedene SI - jedinice" meusobnom kombinacijom osnovnih jedinica

^
M-d

Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N

= 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2

Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber

1 n

= 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A

Ao
1/A0

1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V

Siemens 1 S

1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr

(.iX HV
P

1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs

b) akustika izolacija X f f (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granina frekvenicija rezonantna frekvencija dinamiki modul elastinosti dinamika krutost veliina akustike izolacije (zrani zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustike izolacije (zrani zvuk) graevinska veliina akustike izolacije (zrani zvuk) mjera zatite od zranog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veliina poboljanja nekog sloja obloge stropa mjera zatite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna povrina pasorpcije zvuka polumjer odjeka snienje razine zvuka (7) ()

Watt se moe pri navoenju elektrine prividne snage oznaiti kao voltamper (VA), elektrine reaktivne snage Var (ver), a Weber i kao Voltsekunda (VS)

Nazivi i oznake izvedenih SI - jedinica

Ev da
S' R

1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s)

1 A 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F

R m
R' LSM

Primjeri za SI - jedinice izvedene izmeu osnovnih i izvedenih SI - jedinica

Ln V/M
TSM a

(dB)
(dB)

Otpor proputanju topline Veliina toplinske provodljivosti Veliina prolaza topline Veliina prelaza topline Zapremisnka gustoa Raunska teina Tlana vrstoa

2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0,8598 m K/W

X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K
2 a = 1 kcal/m h K

= 1,163 W/m K = 1,163 W/m 2 K = 1,163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0,01 kfl/m 3 = 0,1 N/mm2

H
(m2)

A
r al

(m) (dB)

= 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2

Fizikalne oznake u SI - sustavu

()

Preraunavanje tablinih vrijednosti na nove mjerne jedinice

Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI - jedinica uslijedilo j e postupno izmeu 1974. i 1977. O d 1. sijenja 1978. vrijedi meunarodni mjerni sustav sa SI - jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).

OSNOVNE NORME
SI J E D I N I C E QP

Veliina

Simbol u formuli

SI jedinic a Naziv radijan

Zakonska jed nica

Stara jedinica Oznaka Meustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57,296 = 63,662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1 = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25,4mm ft = 30,48cm hvat = 1,8288m mil = 1609,344m sm = 1,852km Beton DIN 1045 (izdanje 1.72)

Oz- Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon

Oz- Naziv naka pla pravi kut stari stupanj

Graevinski materija! - K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550

Kut u ravnini

gon

novi stupanj nova minuta nova sekunda

9 a cc in ft fathom mil sm

Duljina

metar

mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar

nm mm cm dm km

palac, col, (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja

Laki beton (vidjeti "Richtlinien fr Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefge") (izdanje 6.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.62) Betonski elik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.72) <2} /

Povrina, povrina presjeka, povrina zemljita Volumen Normni volumen

A,q

kvadratni metar

m2 ar hektar a ha I
3 Normni kubni m. Nm cbm Kubni metar

1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765,8 h = 31,557 106s

kubni metar

m3 litra

t Vrijeme, interval vremena trajanje

sekunda

s minuta sat dan godina min h d a

Skraene oznake za graevinske materijale uzevi u obzir definiciju vrstoe Graevinski materijal - K novo

Frekvencija, reciprona vrijedn. trajanja periode Kruna frekvencija Kutna brzina Broj okreta, brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa, teina (kao rezultat vaganja)

Hertz

Hz

1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadbama veliina

a

0)

0)

reciprona sekunda radijan u sekundi reciprona sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram

1/s rad/s 1/s okret, po sek. okret, po min. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret, u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h vor kn

=2xf

a =2xn 1/s = t/s = U/s

Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1.72)

Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3,3 GB 4,4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28

1 m/s = 3,6km/h 1kn = 1sm/h = 1,852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2

Opeka visoke vrstoe DIN 105 dio 3 (izdanje 7.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.72)

< ?

1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0,45359237 kg 1 pf = 0,5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9,80665 * 10"3 N 1 kp = 9,80665 N 1 Mp = 9806,65 N 1 kg = 9,80665 N 1 t = 9806,65 N

Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojee dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.69)

Sila Sila tee

F G

Newton

N din pond kilopond megapond kilogram - sila tona - sila

Puna opeka za visoke pei DIN 398 (izdanje 6.76)

Mehaniko naprezanje, vrstoa Rad, energija

Newton po metru kvadratnom

N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat

Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.58) Reetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.75) uplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.71) uplji blokovi i uplji T-blokovi od betona sa zatvorenim upljinama DIN 18153 (izdanje 8.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.72)

N/ mm2

2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0,0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9,80665 N/mm2

W, E Joule

kWh KS - sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm

Koliina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga, energija P

Joule Newtonmetar Watt

J Nm J W

1 1 1 1 1 1

J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3,6 106 J = 3,6 MJ PSh = 2,64780 10s J erg = 10~7 J cal =4,1888 J = 1,163 10"3 Wh kp m = 9,80665 J

1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0,73549675 kW

Teromdinamika temperatura Celzija temperat. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur - temp.

T 0 A6 ili AT
0F

Kelvin

K stupanj Celzijusa C C

stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj

0R

stupanj Fahrenheita stupanj Rea,ira

K 1 K = 1 K 1 R = 5/s K R,Rk 0 = 7 - 7 0 7 0 = 273,15K A0 = A7, pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 C = 1 grd u jednadbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 - 459,67 F R
0R =

4/5

0,

1 R = 5/4 C

ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38

S! - jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo)

Skreene oznake za greevinske materijale s izmjenom definicije vrstoe u 5% fraktilu

OSNOVNE NORME
DIN 198.476.829.4999
y/2

Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. V. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namjetaja. Ovaj pak utjee na razvoj tlocrta. Prema tome je za projektanta posebno vano poznavati DIN - format. Standardne formate razvio je dr. Porstmann iz povrine od 1 m 2 , koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x y = 1 (3) duljina stranice x = 0,841 m duljina stranice y = 1,189 m uredskog

( 3 ) Temeljni formati

Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18

Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22

Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81

Temeljni format (pravokutnik povrine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostruavanjem temeljnog formata

- + (D
Dodatni redovi B, C predvieni su za posebne veliine papira, npr. kuverte, biljenice i mape reda A. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ + (6) Trakasti formati nastaju uzdunim dijeljenjem glavnih formata na polovice, etvrtine i osmine (kuverte, natpisi, crtei itd.) Kartice za kartoteke tono odgovaraju normiranom formatu. S obzirom na mogunosti razvrstavanja, imaju istak na gornjemu rubu. Registratori, mape, fascikli irega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o ureaju za privrivanje. Za irinu treba po mogunosti odabrati dimenzije iz redova A, B, C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski sredinji formati prema formatima

Dodatni redovi

Blokovi i blokovi za kopije tono su normirani glede formata, ali ako

Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297

postoji perforirani rub bit e listovi uz taj rub odgovarajue manje dimenzije () Povezane i obrezane knjige i asopisi imaju tono normirani format. Ako je pri uvezivanju potrebno jo jedno obrezivanje, bit e listovi neto manji, ali korice moraju tono odgovarati normiranom formatu. @ irina korica ovisi o postupku uvezivanja.

Uzduna polovica Uzduna etvrtina Uzduna osmina Uzduna polovica itd.

Trakasti formati

III 1/81/8

1/4 A/4

Registrator

Trakasti format A4

210- irina "pigla" gornja margina.

-81 najvea irina slike

- 5

u cicerima irina "pigla" Visina "pigla" (bez naslova kolumne) Razmak izmeu "palti" 37 55 1 37 18 38 551/2

u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250

(8)

Blok, blok za kopije

Najvea irina slike preko dvije "palte" Najvea irina slike u jednoj "palti"
najvea irina slike 167

Unutarnja margina (polovica trake za uvez), normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira), normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira), normirana mjera

donja margina

Donja margina (donji rub papira), normirana mjera

(9)

Uvezane, obrezane knjige

->

Za "pigl" sloga i irine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme - (10)

OSNOVNE NORME
NACRTI
DIN 824, 476 Norme za nacrte olakavaju arhitektu sreivanje nacrta u atelijeru, na gradilitu, pri dogovorima, isporuci i arhiviranju. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 , (3)

Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO - A3 = 10 mm

s

kod formata A4 - A6 =
Normirani nacrt
DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5

5 mm.

Kod malih se nacrta doputa rub za uvez irine 25 mm, a za toliko je korisna povrina nacrta manja. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240

Veliine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list

mata svog reda. Od uobiajenih irina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtai i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. 1 500, 1 560 mm 250,1 250, 660, 900 mm) 650, 900,1200 mm.

mm

841x1189

594x841

420x594

297x420

210x297

148x210

Veliine listova

Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0, potrebna je i neobrezani format linija na nacrtu, obrezivanje kopije

Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i sloiti prema (f).

1. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom poloaju. 2. Na poetku savijanja mora se svakako odrati irina od 21 cm (prvi pregib), a korisno je upotrijebiti ablonu 21x29,7 cm. 3. Od toke c previja se trokutasti dio crtea prema natrag (pregib 2) kako bi od konano sloenoga nacrta bilo uvezano ili probueno samo polje lijevo dolje oznaeno kriiem. 4. Polazei od strane a nacrt se poklapa ulijevo u irinama od 18.5 cm, za to je korisno primijeniti ablonu 18,5 * 29,7 cm. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici, tako da se dio na kojem je sastavnica nae na vrhu. Produeni standardni formati preklapaju se u istom smislu. 5. Nastale trake preklapaju se poev od ruba b. Za pojaanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta moe se na nje(4) Veliina DIN A3

govu poleinu nalijepiti komad kartona veliine A5 = 14,8 x 21 cm.

n-.C-.~~

Drei se navedenih pravila moe se formatizirati bilo koju veliinu lista. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta irine 21 cm preostali dio nije irok za parni broj 2, 4, 6 itd.18,5 cm, treba se preostatak preklopiti po polovici.
Isjeak DIN A4
Broj jednakih polja pri veliini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6

120--

a b

lib

Podjela za

A4 4 4

( D

Veliina DIN A4

( f ) Podjela na polja

DIN A 3 a i CL Q.I

|" I ^ I

Mjere i sheme preklapanja

OSNOVNE NORME
RASPORED NACRTA (prema DIN 6, 15, 16, 36, 406, 823,1352 i 1356) s. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u irini od 5 cm biti prazan. Sastavnica sasvim desno na 0 sadri: 1. vrstu nacrta (skica, idejni projekt, projekt itd.); 2. vrstu prikazane graevine ili podatak o elementu graevine (situacija, tlocrt, presjek, pogled, perspektiva itd.); 3. mjerilo 4. koliinu, "ako j e potrebno. Kod nacrta za graevnu dozvolu (za graevinske vlasti) nacrt sadri i: 1. ime (potpis) investitora, 2. ime (potpis) projektanta, 3. za odgovarajui sluaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje, 4. za odgovarajui sluaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova,

Istona fasada Presjek

Sjeverna fasada

Zapadna fasada

Prizemlje

-15-:
Temelji Poloaj greda Poioaj rogova Situacija

(i^

Praktini raspored nacrta na listu

10

20

30

5. napomene nadzorne slube: a) o ispitivanjima 1 po mogunosti b) o suglasnostima j na poleini lista Na situacijskim nacrtima, tlocrtima itd. mora biti oznaen smjer sjevera.

| I I t I | I I I I |
Praktino crtanje mjerila

MJERILA (prema DIN 825) - >

U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim, a ostala mjerila manjim slovima; potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba crtati u mjerilu; kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. Ako j e mogue, treba odabrati samo sljedea mjerila: za graevinske nacrte1:1, 1:2,5, 1:5, 1:10, 1:20, 1:25, 1:50, 1:100, 1:200, 1:250; za situacijske planove: 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000, 1:10000, 1:25000.

KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406, list 1 - 6 ) - > Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje openito se daju u centimetrima, a vee od 1 m u metrima; u novije vrijeme - BOL QP , ali takoer i u milimetrima. Dimnjake cijevi, tlane cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali oznaavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (irina / duljina), a ako su krunog presjeka oznakom = promjer. Presjek drvene grae oznaava se u obliku razlomka: irina / visina. Dimenzije stuba navode se du osi uspona, pri emu se mjera gazita navodi ispod, a visine iznad osi (-> s. 8). Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz sredinju os pri emu je svijetla irina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. 8).
Primjer za ispravno kotiranje, u skladu s normama, nezgodnog kosog tlocrta, navedene mjere su zidarske mjere -* s. 54

2.69

\ 7

5Z_
+ 2,69

Podaci o visini poda etae itd. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine ( 0,00). Brojevi prostorija upisuju se u krunicu. Podaci o povrini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta - toka i oznaavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobiajene su i kose kotne crtice - > i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. Poloaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se moe lako proitati bez okretanja nacrta. Svi kolni brojevi piu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane, a u lijevom kvadrantu s lijeve strane - > + .

b
3,52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima

I-

6250 5250

I I

Dnevna soba

Spavaa soba

OSNOVNE NORME
Krevet 95 x 195

Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba

OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTEDIN107

Noni stoli 50 x 70, 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba

IEI
<ZD

1 Zidni ormar ' Donji ormari ) Gornji ormari ) Stol za glaanje

( 3 ) Viekutni stol 7 0 - 1 0 0

Dvostruki krevet 95 x 195, 100x200

) Elektrini tednjak

120x180
O

Stol na razvlaenje Brani krevet (francuski krevet) 145x195

OO

Stolica, stolica bez naslona 45 x 50

) Stroj za pranje posua

Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Djeji krevet 70 x 140-170

Zamrziva

( 7 ) Leaj 95 x 195

Ormar za odijela 60 x 120

Pei i tednjaci s izvorima energije

(50) vrsta goriva

( 8 ) Sofa 80/1.75

Kupaonica
Kada 75 x 170, 85 x 185

Ulje

( 9 ) Glasovir 60/1.40 - 1.60

Imiiiiiimii

Mala kada 70x 105, 70x 125

<L H

Plin

Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160

Tu 80 x 80, 90 x 90, 75 x 90

Struja

Kutni tu 90x90

I Grijae tijelo

Televizor Umivaonik 50 x 60, 60 x 70 Stoli za ivanje 50/50 - 70 ivai stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s loitem za kruta goriva

(13) Stol za previjanje 80/90

(ss)
O o

Dvostruki umivaonik 60 x 120, 60 x 140

Loenje plinom

(14) Sanduk za rublje 40/60

Ugraeni umivaonik 45x30 Loenje uljem WC koljka 38x70

(15) krinja 40/1.00-1.50

(16) Ormar 60/1.20

Pisoar 35/30 Bide 38/60

"A,,

Kutija za smee

TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\

Kuke na razmaku 1 5 - 2 0 cm Garderoba

Niz pisoara

Okno za smee

Kuhinja
Ormar za odjeu i rublje 50 x 100-180 Pisai stol 70x 1.30x78 80 x 1.50x78

=
HOD

Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150

Kanali za dovod i odvod zraka

( 4 l ) Stupnjeviti sudoper

C D

Stalak za cvijee

TD OD DH HD

BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulino dizalo

W2) Kuhinjski izljev

OSNOVNE NORME
Prozori sa slijepim okvirom s. 1 6 7 - 1 7 3

C5 (O

OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE

i&il

bez sa parapetne nie Jednostmki prozor s unutarnjim (2'.) Sanduasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem, dvostruki prozor (D), prozor krilo na krilo (V) __
W

^ ^

otvaranjem tedi prostor, daje mjesto za grijae tijelo

(3)

Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem

Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem

Prozori s doprozornicima

Sin OJ

Klizni prozor

CM KO

mm CM n< 0

K
(5) Jednostruki prozor

Dvostruki prozor (D), sanduasti prozor (K), prozor krilo na krilo (V)

(7)

Jednostruki prozor (S)

(8)

Dvostruki prozor (SD)

Klizna vrata

Klizna vrata

Klizna vrata, podizna

^
>1) Obrtna vrata dvokrilna

Y
Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata etverokrilna Harmonika stijena

^ l / N . .

5.50C| 16STG 172/290

Bez praga

Jednostrani prag

Dvostrani prag

Prizemlje s. 193-197

B
I -t- 5,5001 8 STG 172/290

Jednokraka stubita

| 0,0001

8 STG 172/290
4 STO

187.5/2M8Vrb" 187.5/250 I - 750

Kad je rije o prozorima, treba uvijek lijevu stranu crtati s niom, a desnu bez nie Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ - @ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza, treba krila tijekom vrnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s. 1 9 3 - 1 9 7 Jednokrakom stubitu odgovara izvedba u drvu, a dvokrakom beton ili kamen - @ - @> U tlocrtu svake etae prikazuje se horizontalni presjek kroz stubite, priblino na 1/3 visine etae iznad razine poda. Stube treba od 0,00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. Brojevi stuba ispod 0,00 dobivaju predznak - (minus). Brojevi se upisuju na gazite prve stube i na istup podesta. Sredinja linija poinje kod pristupa kruiem i zavrava kod istupa strelicom (u podrumu takoer).

4.1251

Podrum (26)

Prizemlje

Dvokraka stubita

OSNOVNE NORME
@ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci, ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle povrine prozora svijetle povrine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova

OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTE

u m2 na dvije decimale

Brtvljenje, izolacija, DIN 18195 simboli za brtvijenje, voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* m, M& Mk ia K Mt M Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s ulokom od pletiva

(2)

Kratice za oznaavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloenom metalnom folijom Izravnavajui sloj, tokasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj povrini Kit za poravnavanje

Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Votana boja Zakretna vrata Rotirajua vrata Klizna vrata

Strop Sv St Sm Su So

Zid Zv Zt Zm Zu Zo

Keramika Drvo Klinker Tapete itd.

- Zk Sd Zd - Zu Sp Zp

u prozorskim odnosno vratnim okvirima

Utisnuti ljunak Pijesak Predpremaz, temeljna boja itka brtvena masa

(3)

Kratice za oznaavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr. dvoslojni)

1) Kouljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploe Granitne ploe Ploe od vapnenca Ploe od umjetnog kamena Mramorne ploe Ploe od pjeenjaka "Solukof" ploe Ksilolit ploe

Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo

Ploe od kamentine Ploe od peene gline . . . 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploa Blokovi od ljake Opeka itd. 4) Drvo Daske od mekog drva . . Bukove platice . . . . Hrastove platice Borove platice Ariove platice Bukov parket Hrastov parket itd. Pt . Ptd . . . Ptg . . . Pt . . Pto Pd ... ... ... ... . . ... ...

Nosa buke - rabic Impregnacija

Filtarska hasura Drenana ploa Podzemna, na padini, stajaa voda

Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp

Povrinska voda

Pojava vlage, plijesan, prljavtina, itd.

Prodirua vlaga

Teren, sraslo tlo Izolacija

(?)

Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403

mw\wmmmwmt9tm
["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vrua para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | uto | zeleno | kondenzat | uto | uto | uto | uto | uto acetilen | uto | uto ugljina kiselina 1 crno 1 uto 1 crno 1 uto | 1 plavo 1 uto 1 plavo 1 uto | kisik vodik 1 crveno | uto 1 crveno | uto 1 zeleno | uto j zeleno | uto duik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrui zrak | uto 1 Ijubias.) uto |ljubias.| uto | I | | plavo | | crveno uto | generatorski plin i ut0 1 gradski plin, I I \>rasvjetni plin uto~~| vodeni plin | zeleno | | smee |

Termo - i akustika izolacija openito Izolacija od mineralnih vlakana

Izolacija od staklenih vlakana

uto~~| uljni plin 1 bijelo 1 uto | 1 bijelo 1 uto

Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetiki materijal Pluto

| zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naran. | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno

| zeleno | tehnika voda, rijena voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda, otpadna voda | uto 1 uto

AAAAAAA
mmmmmm

I zeleno .) vod za ispiranje

Ploa od drvene vune vezane magnezitom

| naran. | kiselina | naran. | crveno | naran. |ljubias.| luina | Ijubias.j crveno [ijubias. J luina 1 ulje I koncentrirana I kiselina

Ploa od drvene vune vezane cementom

| plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I "t0 | plavo | ugljena praina

Gipsana ploa

| plin Iz pei, proien

ut0

!1

uto

| plin Iz pei, sirov

Gipspanel s kartonom

td

Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK P SO S TO T ST C 0 OZ ZO Z

= = = = = = = = = = = = = = = = = = = =

strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu lijeb u p o d u otvor u stropu lijeb u stropu otvor u temelju lijeb u temelju sidrena traka ahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv. se) ljeb u zidu

GR DR G R PS

Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov, p o d a = donji rub z i d n o g lijeba poloaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR Z

OSNOVNE NORME
OZNAKE ZA GRAEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 - QP Oznake u tlocrtima i presjecima
2)

Za oznake nS = = iS = nP = nt it k

' Jednobojno

U bojama

3)

Kratice svaki put dodati

svijetlozeleno

= ispod terena = u kontinuitetu

pecea siena

sraslo tlo

Vd PI Gr Ve El

Z a svrhu koritenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija

crno bijelo smee crveno Ral 3016 smee crveno Ral 3016 smee crveno Ral 3016 smee crveno Ral 3016 Bb. ZM BI KZM KL

nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu

Zid od opeke u cementrnom mortu

Zid od opeke u produenom mortu

Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od uplje opeke u produenom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pjeenjaka u vapnenom mortu

ZJ
Z

^
r////.

smee crveno Ral 3016 smee crveno Ral 3016 smee crveno Ral 3016 smee crveno Ral 3016 smee crveno Ral 3016

i Ulkonanici se zatvara

= ostaje otvoreno 7/b

^777//

lijeb u podu, stropu, temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu

SC H

Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu

lijeb na donjoj strani stropa u presjeku

x

smee crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinano uto

Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu ljunak ljaka Pijesak

isto u tlocrtu

Kanal u podu u presjeku

sdo'

isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu lijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu

V////////A
bijelo

oker

FEG

Kouljica (gips) buka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton

ljubiasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) ahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za graevinske obrasce <'<'///<'//,'//,//, ""////'%'''// maslinasto RAL 6013

Nearmirani beton

TOC.
smee RAL 8001

elik u presjeku Drvo u ravninama presjeka

Situacija postojee javne prometnice

*
XK
Objekt koji e se ukloniti

munmm

Akustika izolacija

crno i bijelo

Hidro- i termo izolacija

Predviene ali jo neizgraene prometnice

Javna zelena povrina

sivo RAL 7001

l + - t - | Groblje
+

Stari dijelovi graevina

I . I Park Postojee ;N:"*'' l/t-v*. graevine Kamp i teren z a izletnike Kupalite

I 11 l i j Trajni mali 1, I 1 Sportski I teren Djeje igralite

Ismeel uto [smee] plinsko ulje [smede| cmo [smee] katransko ulje |smede|crveno|smee] benzin

|smee| bijelo [smee] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum

10

DIN 1356 + DIN 15 Dio 1

OSNOVNE NORME
Za graevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadrati i pri crtanju tuem.

Vrste linija

Najvanija primjena

Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200

irina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presjeenih dijelova graevine

1 0,5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m,cm 4 mm

I 3

1,0

0,7

Mjere ispod 1 m iznad npr. 1 m npr. 0,05 5 5 50 0,24 24 24 24 0,88 88,5 885 885 3,76 376 3,76 3760

Vidljivi rubovi dijelova graevine, konture uskih ili malih presjeenih dijelova graevine Kotne linije, raster

0,5

0,35

0,35

0,25

0,25

0,25

Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta - toka (debela) Linija crta - toka (srednje debljine) Tokasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova graevine

0,35 0,5

0.25") 0,35

0 25 0,35

Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom, to treba navesti u sastavnici (npr. 1:50 cm).
Mjerne jedinice

Oznaka za ravninu presjeka

1,0

0,7

0,5 ploice mort kouljica parna brana izolacija konstrukcija stropa

Osi

0,35

0,35

0,35

Dijelovi graevine koji se nalaze iza promatraa

0,35

0,35

0,35

*) crtkana linija crte su dulje nego razmaci meu njima tokasta linija toke ili crta su krae od razmaka meu njima **) 0,35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute, linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV ureajem, te kod nacrta koji su odreeni da se kopiraju na mikrofilm, mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija. kota kotna linija pomona linija granica kotne linije

(T)

Vrste i debljine linija

- 3.76

(7)

Nazivi u kotiranju

-188,

-236' . 5 - 4

-Jf

- 426 -437,5-

625 24 3E

-674Kotiranje izvan crtea na pr. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24,

r JU

i
1 1

24

188,5

11,5

426

24

1 1 1 1 1

1 i
1 1 1 1 C2

UZ
266 236 (3)

62.5

113,5
"138,5

674

113,5 61,5 "138.5" 437,5

-86,5-

1
1 1 1 1 1 0b,02,
5 88s 62

1 1 1 1 1
1 1 1 1 u

Kotiranje stubaca i otvora npr. M: 1:50 cm

1 1
1

1 1 020B

1 1

-<j>0,00 K

il mint-

polje

Oc

Ob 0b2 0b2

b b, b2

*" cjcjcm"
(?)

^
(8) Raster osi - polja

Kotiranje koordinatama npr. M: 1:50 cm, m

11

Glavn i vod

O d i/od obor nske vo de

OSNOVNE NORME
DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA
Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponaanje pri poaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66,7 1:66,7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100
vm

Materijal D I N - norma ili o z n a k a atesta

Nedostupno u objektu

Prikljuni I spojnl vod

Vod u padu

Sabirni vod

U zgradi

|
i

Na otvorenom

Mjeovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66,7 1:66,7 ! DN 2

Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1.DN 1.DN

Oborinska i mjeovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1.DN 1' D N 1:DN

do

D
+

Keramika cijev s kolakom

DIN 1 2 3 0 - 1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od

200

DIN 1 2 3 0 - 6 Keramika cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 - 1 - 3 krajevima

A1

Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2)

0,5

0,7

0,7

0,5*

0,7**

Keramika krajevima, tankostijena

DIN E N 2 9 5 - 1 - 3 + + + + + + + + A1

* z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 takoer i 0 , 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s prikljukom na okno sa slobodnim protokom takoer 11,0

cijev s glatkim odobrenje

^2)

Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izloena opasnosti o d smrza-

Kanalizacijska
Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s peleom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolakom + + A1

vanja. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m poloaju, dubina j e 0 , 8 0 m, 1,00 m, 1,20 m . V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a - l u k o v i m a , pri e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i e 4 5 . N e m o e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma, treba izgraditi kanalizacijsko okno. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi rave s najvie 45. U priblino horizontalnim v o d o v i m a dvostruke rave nisu doputene. Gledano u smjeru teenja vode, j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada).

A1

Armiranobetonska cijev

DIN 4 0 3 5

_
+

A1

Staklena cijev

odobrenje
DIN 19840-1-2

A1

Salonitna cijev

+ +

A1 nije zapaljivo

Salonitna cijev

DIN 19850-1-2

A2

Limene cijevi (cink, bakar, aluminij, pocinani elik)

DIN 18461 + A1

Ljevano eljezna cijev bez kolaka ( S M L )

DIN 1 9 5 2 2 - 1 + + +

A1

Slika
elina cijev DIN 19530-1-2 + + +

Simbol )
1

Naziv

A1

( 3 ) Komad s kolakom ( 4 ) Komad s peleom (Komad s kolakom i v ^ / peleom Jednostruki pravokutni prikljuak s kolacima Dvostruki pravokutni prikljuak s kolacima Jednostruki pravokutni prikljuak s peleima Jednostruki pravokutni prikljuak - kolak s peleom Jednostruki kosi prikljuak s kolacima 45, 70, 90 Dvostruki kosi prikljuak s kolacima 45, 70, 90 Jednostruki kosi prikljuak s peleima 45, 70, 90 Jednostruki kosi prikljuak - kolak s peleom 45, 70, 90 Koljeno s kolakom Rava s peleima

Cijev odnehrajueg elika odobrenje +

A1

t=a
+ + B1 teko zapaljivo

PVC-U-cijev

DIN V 1 9 5 3 4 - 1 - 2

+
-

Rava s kolacima

PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi -

PVC-U-cijev profilirana

+
-

Paralelni prikljuak s kolacima T - komad odn. krini komad s peleima

PVC-U-cijev s izolacijom

odobrenje

+
-

>

PVC-C-cijev

DIN 19538

+
-

B1

IE

PE-cijev tvrda

DIN 19535-1-2

+
-

B2 normal zapaljivo

DIN 19537-1-2

+
-

+
-

Redukcijski komad s kolakom, L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolakom na irem otvoru . Redukcijski komad s peleom Redukcijski komad s peleom i kolakom Redukcijski komad s kolakom i peleom XZH <>-Komad za ienje, L=300-550 i Cijevni zatvara

PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom

odobrenje -

P=tJ

E=K

PP-cijev

DIN 1 9 5 6 0

+
-

B1

D=i
PP-cijev pojaana odobrenje

DIN 19561

B2

Koljeno s peleom S-komad (etani luk) I O J

ABS/ASA/PVC cijev

+
-

B2

\
\_7

Luk s peleima (razl. kutevi)

ABS/ASA/PVC odobrenje s pojaanim vanjskim slojem

B2

Dvostruki luk s peleima Luk s kolakom 15, 30, 45, 60, 70 Luk s kolakom i peleom Redukcijski luk s peleom

t""
t

* h- -

Kapa

UP-GF-cijev

DIN 1 9 5 6 5 - 1

+
-

+
-

X.
+

Slijepi pele

X.

Znaenje simbola: + m o e se upotrijebiti, - nije uporabiva, odnosno nije prikladna.

X.
Podruje primjene kanalizacijskih cijevi

Sifon

Fazonski komadi za cjevovode

12

Naziv Jedinica Simbol u formuli Objanjenje (definicija)

OSNOVNE NORME
DIN 1 986, ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJITA
Koliina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi ureaja z a odvodnju, s pripadajuim trajanjem oborina (T) i uestalosti (n).

Proraunska koliina oborina

l/(sha)

Slivno podruje

A
V

m2

Horizontalna projekcija podruja (A) s kojeg oborinska voda pritjee ureaju z a odvodnju

Koeficijent otjecanja

U smislu ove norme odnos koliine oborina koja pritjee ureaju z a odvodnju i ukupne koliine oborina slivnog podruja. Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Koliina otpadnih voda Za odreivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna koliina otpadne vode koja se moe oekivati Vs, Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz razliitih ureaja, prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim sluajevima iz stvarnog dotoka:

VS=K-

+ \/e

Dotok vode

V, V, V,

l/s

Efektivni dotok koji ne podlijee razmatranju istovremenosti

Otjecanje oborinske vode

l/s

Otjecanje oborinske vode prikljuenog slivnog podruja pri zadanoj proraunskoj koliini oborina

Otjecanje fekalne vode

l/s

Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj prikljuenih izljevnih mjesta, uzevi u istovremenost

obzir

Otjecanje mjeovite vode

Vm

l/s

Zbroj koliina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V, vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preraunavanje S/AM/s za razliite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. Ako je tako ustanovljena koliina otpadne vode Vs manja od najveega instaliranog dotoka jednog od potronih mjesta, bit e mjerodavan taj instalirani dotok. Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifine namjene zgrade.
Vrsta graevine, nain odvodnje Stambene zgrade, gostionice, pensioni, upravne zgrade, kole Bolnice, ljeilita, veliki ugostiteljski objekti, hoteli Javna kupalita, tuevi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja
Karakteristika prikljuka Nominalni promjer pojedinog prikljunog voda

Kapacitet toka

v AW, K Vv

l/s

Raunski odreeni kapacitet nekog pogonskog ureaja, npr. pumpe. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

K l/s 0,5 0,7 1,0* 1,2*

Karakteristika prikljuka

Proraunska veliina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s)

Koeficijent otjecanja

l/s

Veliina ovisna o vrsti graevine, proizlazi iz karakteristike otjecanja

Kapacitet otjecanja

l/s

Proraunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statikog pre- ili podtlaka

Otjecanje pri djelominom punjenju

VT
h/d, 1

l/s

Otjecanje pri djelomino ispunjenom cjevovodu. Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

Stupanj punjenja

Odnos visine punjenja h prema promjeru d, poloene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda

AWS
0,5

Nagib

cm/m

Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Npr. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7

Umivaonik z a ruke, sjedaa kada, umivaonik u nizu 50

Pogonska hrapavost

ki
DN

mm

Veliina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. Vidjeti. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 - 0 7

Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper, dvostruki sudoper) ukljuivo stroj z a pranje posua kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora, izljev, kuna perilica kapaciteta

Nominalni promjer

Identifikacijska veliina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge, npr. z a cijevi, spojne elemente za cijevi i fazonske komade. Nominalni promjer treba priblino odgovarati traenom promjeru, vidjeti D I N 2 4 0 2 . Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidraulikom promjeru umjesto traenog promjera s a m o ako se od proraunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 , 5 % , ukoliko se radi o krunom presjeku cijevi. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posua, stroj z a hlaenje Podni izljev DN DN 50 70

1 1.5* 2* 1 1,5 2 2,5 1 1

= 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50

D N 100 W C koljka, trokadero Tukada, tu na stalku, praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim prikljukom Kada z a kupanje prikljuena pomou cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0

Traeni promjer

DS

mm

Unutarnje dimenzije (traene dimenzije) cijevi, fazonskih komada, poklopaca o k a n a itd. s dopustivim tolerancijama* na pr. iz proizvoakih podataka z a pridravanje traenih veliina presjeka (povrina, opseg itd.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2

1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi odreeni minimalni promjer koji proizlazi iz doputene tolerancije traenog promjera na nie. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 - 1 2 Kada z a kupanje ili tu kada s indirektnim prikljukom (izljev), prikljuni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d, Kada za kupanje ili tu kada s indirektnim prikljukom (izljev), prikljuni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istjeu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu ui, pa ostaje na povrini ili prodire u zgradu. Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 - 1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preoptereenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otjeu pod tlakom, ali ne dospijevaju na povrinu i ne uzrokuju prelijevanje. Iz: E D I N E N 7 5 2 - 1 1 9 9 2 - 0 8 odnosno ureaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinana koljka)* 0,5* 0,5 Spojni vod izmeu izljevnog ventila kade i izljeva

40

50

70

_
1

k 40 50

40* 50 Nominalni promjer sabirnog prikljunog

Dionica

Ts

Dio cjevovoda u kojem se protok, promjer d, i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0,5 1 1,5 2

voda D N 70 70 70 100

Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 - 1

preko 6

* sada donja granica dimenzija

* Ako postoji uputa proizvoaa moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti ukljuiti u dimenzioniranje

i)

Pojmovi odvodnje zgrada i zemljita

Vrijednosti prikljuaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinanih prikljuaka (sabirni vodovi prikljuaka)

13

Vrste jedinice a) viesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) viesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija, ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. za sve predmete odvodnje

T.AWS 5 4

OSNOVNE NORME
DIN 1986, O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJITA Dimenzioniranje kanalizacijskih ureaja u nastavku na tlane vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r . b) kod fekalne i mjeovite kanalizacije mjerodavna je vea vrijednost - protok iz crpke ili ostala koliina otpadne vode, uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda. Raunska provjera prekoraenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0,7. A k o je vie crpki za otpadnu vodu prikljueno na jedan zajedniki glavni ili sabirni kanalizacijski vod, moe se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati, npr. svaka se daljnja crpka uzima u raun sa 0,4 Vp.

4 4

Karakteristike prikljuaka odreenih jedinica (za vertikalne, sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike prikljuaka

Za sluajeve optereenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preraunavaju u karakteristike prikljuaka AWX.
Sluajevi optereenja Niz praonika i niz tueva Laboratorij Ureaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3, DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe, ureaji za dizanje fekalne vode, veliki automati za pranje rublja odnosno posua koji su tlanim vodom prikljueni na kanalizaciju Proraunska koliina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe

Dimenzioniranje kanalizacije Prikljuci Q> Za pojedinane prikljuke umivaonika, tu-kada i sjedeih kada koji nemaju vie od tri promjene smjera (ukljuivo luk na sifonu) m o e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. Ima li vie od tri promjene smjera, treba primijeniti DN 50. Sabirni prikljuni vodovi @ Sabirni neodzraeni prikljuni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (ukljuivo najudaljeniji pojedinani prikljuak) najvie 3 m, uz DN 70 najvie 5 m i uz D N 100 (bez prikljuka zahodske koljke) 10 m; visinska razlika H mora biti manja od 1 m. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m, odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeu veu DN ili cjevovod od zraiti. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s prikljucima zahodskih koljki i visinskim razlikama H o d 1 m ili vie treba bezuvjetno odzraiti.

Udio oborinske vode u mjeovitoj kanalizaciji Sluajevi optereenja

l/r otjecanje oborinske vode

Pojedinani prikljuni vodovi Osnovni DN

D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje

Predmeti kanalizacije

Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3

Neod- Odzrazraeno eno

Duljina L m1>

DN 40 50 70

DN 40 40 50

40 Umivaonik, umivaonik z a ruke, sjedea kada 40

do 3

Kada z a kupanje - prikljuak na vertikalu preko FB - D N vertikale > 7 0

40

do 1

do 0,25

bez ogranienja

40

40 Sabirni prikljuni vodovi D N uzevi u obzir kriterije polaganja

do 3 Kada z a kupanje s direktnim prikljukom 50 preko 3 i

do 0,25 preko1 do 3 bez ogranienja bez ogranienja bez ogranienja bez ogranienja

50

50

maksimalne DN

Kriteriji za polaganje

70

50

neodzraeno 1

odzraeno
-

Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5

Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1

neodzraeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100

odzraeno DN
-

Kada z a kupanje s prikljukom na podni izljev

>40

do 3 do 5

do 0,25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3

40 70

40 1 70 3 3 1,5
-

50
-

Podni izljev s prikljukom kade ili tukade

70

preko 5 do 10

100

70

4,5

do 10

70

16 70 50

Pojedinani prikljuni vodovi

50

preko 3 preko 5

100 bez W C - a

" 100

do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzraivanje -

100 bez ogranienja 70 100 100

-

1,5 4,5 25

50 70 100 bez W C - a 100 saWC 100 saWC svi 100

Pojedinani prikljuni vodovi

70

do 10 Pojedinani prikljuni vodovi bez W C koljke 100 preko 10 ii

do 1 preko 1

125 do 3

100

16

W C koljka W C koljka, max. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinani prikljuni vodovi

100 100

do 5 do 5

do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ogranianje

100 100

100 100

25 >16

prisilno odzraivanje prisilno odzraivanje

svi

prisilno odzraivanje

W C s jednim umivaonikom (WT) u E G - H maksimalno 4 m iznad poloenog voda - razmak W C - a maksimalno 1 m od vertikale

H L

visinska razlika od prikljuka na odzrani vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona

iLst l A

Maksimalno doputene duljine i visinske razlike pojedinanih prikljunih vodova

2)

broj lukova ukljuivo izlazni luk sifona

H visinska razlika od prikljuka na odzraeni vod (vertikala, sabirni ili glavni vod) do najvieg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona

umu

(3)

Nominalni presjeci sabirnog prikljuka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi

(4)

Nominalni presjeci sabirnog prikljuka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi

14

maksim. dopust.
DN
*)

K = 0,5 l/s maksim. broj WC-a

9
-

K = 0,7 l/s

K = 1,0 l/s

OSNOVNE NORME
DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA

d, min

VS

I,AWS

mm
70">
100 125 150

l/s

maksim. broj WC-a

-

I.AWS

maksim. broj WC-a

-

68,2
97,5 115,0 121,9 146,3

1,5
4,0 5,3 6,2 10,1

5
33 57 78 208

2
16 28 38 102

Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. Vertikale s glavnim odzraivanjem treba dimenzionirati prema U je naveden i broj prikljuaka kojima se vertikala smije opteretiti. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu, naveden je i granini broj zahodskih koljki (daju velike koliine tekueg i djelomino krutog otpada) koji se smije prikljuiti. Osim toga, navedena je i koliina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. 13. Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzraivanjem mogu se opteretiti sa 70% veim protokom. Dimenzioniranje prema . Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (poloeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-, = 0,5). Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 navie dimenzionirati prema (h/d, = 0,7). Veliine protoka pri djelominom punjenju cijevi dane su prema poloaju (unutar ili izvan zgrade - vidjeti i DIN 1986 - 1; 1988 - 6, tab.4.). Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloenje (v. DIN 1986 - 1; 1988 - 6). Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode Proraunska koliina oborina Otjecanje s neke slivne povrine treba izraunati prema jednadbi

64 112 154 408

13 22 31 82

8 14 20 52

4 7 10 25

*) vidjeti objanjenja **) ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzraivanjem

prikljuiti na zasebnu

DN

K= 0,5 l/s maksim. maksim. doput. S AW% broj Vs d m m mm WC-a l/s

68,2
97,5 115,0 121,9 146,3

K = 0,7 i/s

K = 1,0 l/s
I.AWS maksim. broj WC-a
-

I.AWS

maksim. broj WC-a

-

70)

2,1
5,6 7,4 8,7 14,1

18
125 219 303 795

9
64 112 154 406

4
31 55 76 199

100 125 150

25 44 61 159

16 28 39 102

8 14 20 50

*> vidjeti objanjenja **' ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 vertikalu (kuhinjska vertikala)
odzraivanjem

prikljuiti na zasebnu

Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomonim

K = 0,5 l/s

K= 0,7 l/s
I.AWS maksim. broj WC-a
-

K = 1,0 l/s
maksim. broj WC-a

DN

*>

d, m,n mm
70")

maksim. doput. I,AW% Vs l/s

2,6
6,8 9,0 10,5 17,2

maksim. broj WC-a

-

gdje znai: Vr A i//

T(n)

10000

u l/s

68,2
97,5 115,0 121,9 146,3

27
185 324 441 1183

14
94 165 225 604

7
46 81 110 296

100 125 150

37 65 88 237

24 41 56 151

12 20 28 74

otjecanje oborinske vode u l/s; slivna povrina u m 2 ; koeficijent otjecanja @

r T ( n ) proraunska koliina oborina u l/(s ha);

*> vidjeti objanjenja **> ne smije se vie od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . 13 vertikalu (kuhinjska vertikala)
(Z)

prikljuiti na zasebnu

Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proraunsku koliinu oborina od najmanje 300 l/(s ha). Pri tome se moe primijeniti formula ili -> s. 16. Dopunjujui DIN 1986 - 1 : 1 9 8 8 - 6 treba pri unutarnjoj odvodnji veih krovova predvidjeti zadovoljavajui rezervni odvod. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: - za sabirne i glavne vodove unutar zgrade moe se, uz suglasnost
1,0

Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzraivanjem

Vrsta povrine

Koeficijent otjecanja V

Vodonepropusne povrine, npr. - krovne povrine nagiba veeg od 3 i - betonske povrine, rampe l - uvrene povrine s ispunom reki i - asfaltne povrine - teraco sa zalijevanjem reki J - krovne povrine nagiba < 3 - krov s kulirom - zasaene krovne povrine1* - za intenzivno ozelenjene - za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja - za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomino propusne povrine i povrine sa slabim otjecanjem, npr. - tarac od betonskih blokova poloen na prijesak ili ljaku oploene povrine - tarac s vie od 15% reki, npr. kocka 10 x 10 cm i manja - vodom vezane povrine - djeja igralita s dijelom nepropusnih povrina - portske povrine s drenaom - povrine od sintetikog materijala, sintetiki travnjaci - gumna - travnjaci

lokalnih vlasti, primijeniti i manja proraunska koliina oborina, ali najmanje dvogodinji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom sluaju je za vee ravne krovove (oko 5000 m 2 ili vie) potreban proraun preoptereenja na sluaj dvadesetogodinjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) . Ako mjesne vlasti ne raspolau podacima o oborinama, moe se proraun provesti s veliinama -> s. 16 . Unutar podruja preoptereenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju, prema DIN 1986 - 1 : 1988-06. - glavni vodovi oborinske vode ispod povrina koje ne treba tititi od poplave mogu se proraunati na manju koliinu oborina, npr. 200 l/(s ha), ali najmanje na dvogodinji petominutni pljusak r5{0,5) uz odobrenje lokalnih vlasti. - zbog razliitih pretpostavljenih veliina pri dimenzioniranju odvodnje zemljita s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane, javljaju se razlike u oekivanoj koliini vode. One se kompenziraju zadravanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na

0,8 0,5 0,3 0,3 0,5

0,7 0,6 0,5 0,3 0,6 0,4 0,3

Vodopropusne povrine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom, npr.

- parkovi i povrine pod vegetacijom - povrine poljunane ili obraene ljakom, djelomono uvrene, npr. - vrtne staze s vodom vezanom povrinom ili - prilazi i parkiralita od upljih zatravljenih blokova

0,0

samom zemljitu (eventualno poniranje, plavljenje neugroenih povrina, retencijskih bazena i si.) - posebne izvedbe krova, npr. s planiranim plavljenjem. Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja, a optereenje vodom obuhvatiti statikim proraunom.

'' Prema smjernicama za projektiranje, izvedbu i odravanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova

Koeficijenti otjecanja y za odreivanje otjecanja oborinske vode Vr

15

DN 50 60* 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200

max. dop. V, I/s 0,7 1,2 1,8 2,6 4,7 7,3 7,6 8,5 13,8 29,6

r = 300 l/(s ha) V= 1,0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0,8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 = 0,5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972

r = 400 l/(s ha) V= 1.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0,8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0,5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervrde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto

OSNOVNE NORME
DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA
Koliina oborina

'i 51 ()

5 05 <.)

5(0,Q5)

l/(s ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531

108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112

*' Dimenizije prema DIN 18460; za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1, DIN 19538, DIN V19560 i DIN V19561 Veliine slivnog podruja koja se mogu prikljuiti na kanalizaciju oborinske vode i njene prikljune vodove pri minimalnom uzdunom nagibu (/ mm = 1,0 cm/m, /i/d, = 0,7)

Sva u zemlji poloena kanalizacija mora, bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100.

imati nomi-

Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen

Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidrauliki proraun koji se odnosi na graevinu. Za dimenzioniranje sustava treba raunati s najmanje 300 l/(s ha). Za funkcioniranje potreban uspor u podruju odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklaeni s odredbama DIN 19599. Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statikom proraunu. Pri dimenzioniranju tlanih vodova za odvoenje oborinske vode, kao raspoloiva tlana visina uzima se razmak izmeu odvoda i povrine usporene vode. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru teenja vode doputa se, odstupajui od odredaba u DIN 1986 - 1 : 1 9 8 8 - 6, ako je to dokazano hidraulikim proraunom. Na izljevu, tj. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem, treba osigurati pretvaranje visoke kinetike energije reduciranjem brzine teenja na < 2,5 m/s. Petominutna koliina oborina, proraunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska, ija se koliina na promatranom podruju, statistiki gledano, prekorai jednom godinje, jednom u dvije ili jednom u 20 godina, navode se podaci iz ATV - radnog lista A 118 u tablici 15. Izriito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim koliinama oborina. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljita treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV - radnog lista A118. Jednom godinje prekoraene koliine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV - radnog lista A118 podloga su za proraun petominutnih koliina metodom koeficijenta vremena. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai jednom godinje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV - radnom listu A 118. Ova se koliina moe samo u obrazloenim iznimnim sluajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljita. i~5(0,5) petominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai jednom u dvije godine. f5(0,05) petominutni pljusak ija se koliina, statistiki gledano, prekorai jednom u 20 godina. Dimenzioniranje mjeovite kanalizacije Koliina mjeovite otpadne vode, mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije, sastoji se od koliine fekalne vode Vm i koliine oborinske vode Vr. Vm = V, + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. Za glavne vodove mjeovite kanalizacije izvan zgrade s prikljukom na kanalizacijsko okno sa slobodnim teenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili vie (h/d\ = 1, cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).

Gieen Gttingen Grambek/Holst. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Kln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl.) Lbeck Mainz Mnchengladbach Mhlhausen*' Mnchen Munster-Lager Neumnster Oldenburg Osnabrck Passau Rsselsheim Saarland (allgem.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tbingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg

*'Ove vrijednosti potjeu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte fr die Entwserungstechink)" GE 1940. Koliina oborina

16

1 Kuni prikljuak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvara Mjerilo potronje plina 6 Izjednaavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kunog prikljuka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Prikljuak vode 2 3 4 5

OSNOVNE NORME
DIN 1986,18012, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJITA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kune prikljuke. Prostorije za kune prikljuke treba projektirati u suglasnosti s poduzeima za opskrbu i odvodnju, Moraju biti pristupane s openito pristupanih prostora (npr. stubite, podrumski hodnik) i ne smiju sluiti za prolaenje. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze prikljuni vodovi - > - Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30; vrata najmanje 65/195 cm. Kod prikljuka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo. Kod prikljuka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu. Mora postojati mogunost odzraivanja izravno u vanjski prostor. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30C. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25C. Prostoriju treba zatititi od smrzavanja. Dimenzije prostorije za prikljuke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji prikljuak na toplovod: svijetla irina >1,80 m, duljina 2,00 m, visina 2,00 m -> Q . Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s prikljukom na toplovod: irina 1,80 m, duljina 3,50 m, visina 2,00 m.

(J)

Prostorija za kune prikljuke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr. u temeljima Daljinski dojavni ureaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mreu W Brojilo potronje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosa izjednaenja potencijala Kutija prikljuka jake struje Kutija prikljuka jake struje

1 Mehaniko odzraivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25

1 2 3 4 5 6 7

Rev. okno ij) 1,0 il. Kanal fekalne vode Kana! mjeovite vode Kanal oborinske vode Prikljuak vode Prikljuak plina Prikljuak na toplovod 8 Prikljuak struje 9 Prikljuak telekomunikacija

(7)

Sanduk sa crpkom Odzraivanje preko krova Tlana ravnina

Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlani vod dno prikljunog kanala
Svjetla irina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0,4m do <0,8 >0,8

dno mjesne kanalizacije

SZ.

Presjek okna

Prikljuak na mjesnu kanalizaciju W W W

O
'

0,8 1*1 0,9x0,9

r
Kapacitet Visin, dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100
-

'

si otvor za ienje
0,6 X 0,8 0,8 x 1

Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900

DNZ u mm 100 125 150

I I D
bez penjalica bez penjalica

I D

Jr Iii

LLU-JjJ

10-

Obiteljska zgrada Zgrada za vie obitelji Stambeni blok

m3/h m 3 /h m /h
3

*' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0,8 m

Primjer zglobni priKljuaK

18

Mjere za okno ->

Izvedba okna sa zglobnim prikljukom

(8)

Ureaj za dizanje DIN 1986 T31

17

S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451, 1986, 1 8 4 6 0

OSNOVNE NORME
V O D O V O D I KANALIZACIJA
Tlocrt

Tlocrt

Nacrt

Naziv
Fekalna kanalizacija, tlakom oznaava se sako je pod DS

Nacrt

Naziv

(27) Pumpa za odvodnju podruma

i i i i i g i i i

Kanalizacija oborinske vode, pod tlakom oznaava se s DSako je

(2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode

(2^) Kada za kupanje Mjeovita kanalizacija ( ) Tu kada

O ovisno o vrsti vodova

Odzranjvod, oznake za smjer kao -> (D , npr. poinje i nastavlja se prema gore

(31) Umivaonik, umivaonik za ruke

V
Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) poinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i zavrava se d) poinje i nastavlja se prema gore

( | | ) Bide

(3|) Pisoar

0)

c )

(3^) Pisoar s automatskim ispiranjem

/ / / / / / /

TJ

( ) Promjena materijala

|qJ

WC koljka, stojea

//)////,

( 7 ) Zatvara na kraju cijevi

-a

Cijev za ienje s krunim ili pravokutnim otvorom

tr
m

7777777/

(3^) WC koljka, zidna

(37) Izljevna koljka (trokadero)

( )

Zatvara cijevi za ienje (3^) Sudoper, jednostruki

(IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper, dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni ljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni ljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posua

Hl
-

nn

nn

Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaraem za fekalija (15) Separator masti

(41) Stroj za pranje rublja

-CD-

"TlT

^ 2 } Stroj za suenje rublja

mr
"nr -CD(tD
nn
H Sp

(16) Separator kroba

Klima ureaj

Separator benzina (separator za lake tekuine)

^ 8 ) Talonik za mulj (19) Separator kiselina

Mali ureaj za proiavanje, dvoetani sustav Mali ureaj za proiavanje, vieetani sustav Mali ureaj za proiavanje, vieetani sustav Mali ureaj za 1 proiavanje, vieetani sustav

K K V K N Kl
|/Vo

Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomina slavina hladne vode

"ET
nn
H Sp

Separator loulja (separator za lake tekuine) Brana za loivo ulje Brana za loulje s povratnim zatvaraem Povratni zatvara za vodu bez fekalija Povratni zatvara za fekalnu vodu

Slavina s navojem

-> bunar

Upojno okno, upojni

Tlani ispira WC-a

Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425

Izljevni ventil s plovkom

o-e18

Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom

Prskalica za tu

.u

Prskalica na cijevi

Simboli za plinske instalacije

OSNOVNE NORME
PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI

25

Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru)

Plinski priuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montaom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijai kotao

Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vrue vode Plinska pe / plinski kotao

Termiki kapacitet kW 8,8-28,1 9,5-28,4 5,1-13,9 2,6-60,3

Protoka plina m 3 /h 1,14-3,62 1,23-3,67 0,70-1,91 0,34-7,79

Ulaz plinovoda u zgradu

(3
Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Krianje dvaju vodova bez povezivanja

Fleksibilni vod

plin uto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo

za vodove:

Vrijednosti prikljuaka na plinsku instalaciju

pijesak Krini spoj Odvojak

Plinske vodove poloiti u sraslo tlo; ne treba osigurati od smrzavanja

|rt 4-rk

T - komad za ienje K - komad za ienje

* \ Automatski . zaklopac z a i, klinove

1
Kuni prikljuak okomito na frontu zgrade

Gradski plin I 1 m3

Spoj s dugim navojem Vijani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj

8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvara 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a prikljuak aparata, terrnostatski zatvara 9 Plinski aparat: tednjak, bojler

Produkti sagorijevanja plina

Osigura strujanja i zaklopac za otpadne plinove

Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil

Y
P0=31 SF
Plinska brojila na katovima

Terrnostatski zatvara Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu

T O

H T
X X X X X X X
X

Plinsko brojilo

1 Opskrbni vod gradske mree 2 elini vod - kuni

Plinski tednjak (4 plamenika)

Instalater

prikljuak
3 Oblona cijev 4 Osigura na izvlaenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod; plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade, npr. a k o j e kotlovnica u tavanu. Plinovod ne zathijev a zatitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati. Otvori oko 1 0 c m 2 Kod sputenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.

Ol

-cfe
Plinski tednjak s grijalicom (4 plamenika)

H 2 -

5 Glavni zatvara ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica izmeu G V U i instalatera 7 Regulator tlaka

Dumm] Tiiinim

Plinski hladnjak

Opskrba plinom

(48 Plinska toplinska pumpa

1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2

Polaganje plinskih cjevovoda

Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Ureaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama); takoer i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protoni bojler

ra.
Lri
Kotlovnica > 35 kW

Plinski kombinirani bojler

Kuni prikljuak za vodu i plin u istom prostoru irine 1 m i dubine 0,30 m

19

Kupaonica

Kuhinja s prozorom

OSNOVNE NORME
PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0

Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osiguraa strujanja. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogunosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda

nn

Ureaji - potroai plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov poloaj, veliina, graevinska izvedba i nain potronje ne izazivaju opasnost, te ako ih je atestirao DVGW. Razmak izmeu dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih ureaja i instalacija ili eventualno umetnute zatite od toplinskog zraenja mora biti dovoljan da se iskljui opasnost od poara. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. Ti prostori izmeu zapaljivih materijala i potroaa odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi dolo do akumuliranja topline. Ne smije se ometati odvoenje otpadnih plinova. Pei na vanjskim zidovima sa zatvorenim loitem, ako su u zatvorenom sanduastom okviru, moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvoaa ureaja. Obloga mora bono i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kuita pei. Ostale pei, osim onih na vanjskim zidovima, treba smjestiti to blie dimnjaka. Za veliinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termiko optereenje, odnosno zbroj nominalnih termikih optereenja. Kod unutarnjih prostorija, ventiliranih prema DIN-u 18017, treba

Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom

Kupaonica Kuhinja s prozorom

150 cm -

nn
Protoni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osiguraa strujanja plinskog bojlera

S 1,80

S 150 cm 2 .

(2)

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom

Kuhinja s prozorom

obujam prostorije izraunati prema graevinskim mjerama. Graevinske mjere su svijetle mjere dovrenih prostorija i otvora.

nn
Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada

Mali bojleri (protoni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera. Takve prostorije moraju imati ventilacijske ureaje. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Za prostorije vee od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova.

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom; doputeno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW
Kuhinja s prozorom

Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi, ali iznad osiguraa strujanja

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici; dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji e biti Tlocrtna Obujam, povrina uz vis. 2,5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3,75 kW 5 6,25 8,75 10 11,25 12,5 13,75 15 16,25 17,5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438

Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvoenje otpadnih plinova preko krova

2 34 W/m2 47 W/m

i 50/100 mm

0.75/1.00 m m ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Prikljuci na dimnjak za otpadne plinove

Veliina i kapacitet toplinskih ureaja

20

potroai struje

OSNOVNE NORME
ELEKTROINSTALACIJE
Svjetiljka openito Viestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica, npr. 5 sijalica od po 60W Pomina svjetiljka Svjetiljka s prekidaem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s priguivaem Glavni signalni sat

Elektrini ureaj openito Elektrini tednjak s tri ploe Kombinirani elektrini

rJi tednjak s dijelom za ugljen

pecnicom per Elektrini tednjak s Penica Pe

-X

>

DIN 4 0 7 1 1 , 40 717
Sporedni sat

- g
-

Fonograf

Ureaj za reprodukciju tona

-x

\ Svjetiljka za paniku

Pojaalo, iljak strelice oznaava smjer pojaanja Telefonski aparat, openito prema DIN 40700, dio 10 Viestruki telefon, npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelominom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvunik

-D

Magnetofon

( 6 ) Mikrovalna penica

( 7 ) Infracrveni grija

(X
G D

Svjetiljka za nudu Reflektor

Pozivna i prekidna ploa

Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nudu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti

0
^

-B-

Brojilo

Ploa za zagrijavanje

^ g ^ Stroj za pranje posua (IO) Kuhinjski stroj

Ureaj za hlaenje, npr. ureaj za duboko hlaenje, broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2

36 W 58 W

Ploa brojila, npr s jednim osiguraem Uklopni sat, npr. za promjenu tarife za struju

Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama, openito Niz svjetiljki, npr. 3 svjetiljke po 36W

Dojava temperature Vremenski relej, npr. za stubinu rasvjetu Relej ili prekida sa miganjem Prekida za strujni udar

Niz svjetiljki, npr. @svjetiljke po 58W 2

Radio aparat

broj zvjezdica Zamrziva,vidi gore (13) Klima ureaj

Signaini i komunikacijski ureaji

o
U h

Telefizor izmjenini

Straarski automat, npr. s sigurnosnim prekidaem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla, svjetlosna barijera Dojava poara s tasterom Automatska dojava poara

Interfon, npr. veza kue i ulaza Protusmjerni interfon, . kua - ulaz Telefonska centrala, openito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka, signalna sijalica, svjetlosni signal

i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica, openito

-(D)
0+

(14) Ureaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protoni bojler GH @ Friteza

Budilica s naznakom vrste struje

o
0
D

(jOl) Udarna budilica, gong

Ventilator

t>
o en

Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon

Budilica za sigurnosni prekida ogranienjem vremena zvonjave

O
- 4
1

Generator openito Motor openito . Motor s naznakom vrste zatite prema DIN 40050 ^ t Suilo za ruke, suilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za suenje rublja Infracrvena grijalica 1T0

Dojava policiji

o
o a

Budilica s

Dojava poara s mehanizmom za pokretanje

UJ

Dojava taljenjem metala

-a
I HVt I

Slualica Glavni razdjelnik (signalni ureaj) Preklopnik ispod buke

^
(JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida

"T

Automatski pokaziva temperature Automatski pomoni ureaj za dojavu poara

m
Vz Vz

? V

- zvonjave Budilica sa
svjetlosnim signalom

/jj

Preklopnik nad bukom

egrtalka
Zujalo

Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu poara Automatska dojava promjene osvjetljenja, npr. fotoelija

CH

Truba ili rog, openito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kuni interfonski aparat
50/270

(^) Sirena, openito

rrrm

Grijanje prostorije openito Termoakumulacijska grijalica Elektrino grijano staklo

EM

miftHi

&
^

110 Sirena s naznakom vrste struje

larmi

(111
^

Ulazni interfonski aparat

Sirena s naznakom visine frekvencije, npr. 140 Hz Sirena sa zavijajuim tonom, npr. od 150 do 270 Hz

21

S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O
C D 'stosmjerna struja Izmjenina openito struja Izmjenina struja s Tehnika izmjenina naznakom frekvencije struja Izmjenina ili istosmjerna struja (svestrana struja)

/ t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije, cijevi npr. ica u Izolirani vod za vlane prostorije Kabel polaganje u vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe

- 0
m

Pretvara openito Ispravlja, npr. prikljuak na mreu izmjenine struje Pretvara, npr. izmjene polova

OSNOVNE NORME
ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 , 4 0 7 1 1 , 4 0 710

2 kHz

H2

(k)

Senzorski efekt, openito

Vodovi, oznake, namjena

uzemljenje, nulovanje zatitni prekida (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zatitni vodi (PE) PEN-vodi
16A I

Osigura openito

^05) Dodirni efekt, openito

K>
Navojni osigura, npr. 10A i tip Dll, tropolni Niskonaponski osigura visokog kapaciteta (NH), npr. 50A veliina 00 Rastalni prekida za osigurae, npr. 63A tropolni 31) Prekida, zatvara ! Zatitni prekida, etveropolni Zatitni prekida i snage, npr. 16A, tropolni . Zatitni prekida za motore, tropolni l Prekostrujni relej, npr. predprekida

( 6 ) Mjeovita struja izmjenina struja Niskofrekventna Visokofrekventna izmjenina struja Izmjenina struja najvie frekvencije

Zatitni vod, npr.

Pasivni infracrveni senzor pokreta

Vremenski relej, npr. za stubinu rasvjetu

^08) Prekida za strujni udar ^09) Prazna kutija

Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2

( H ^ Vod openito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac, stup openito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup

A. A
3/N/PE

Viestruka utinica

Jednostruka utinica sa zatitnim kontaktom Kao gore, za trofaznu struju Dvostruka utinica sa zatitnim kontaktom

4Cu 20 X 4

N - vodi Strujna traka

Krovni nosa, konzola, cijevni stup openito

/////////////++++++ X-X-X-X-X

Strani vod Daljni oblici prikazivanja, npr. telefonija, nono ukljuivanje, vod za trepue svjetlo, vod za rasvjetu u nudi Uvijeni vod, npr. dvoilni Koaksijalni vod i Pravokutni uplji vod za ' najviu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore , Vod usmjeren prema ' dolje jH

^ 4 ) Utinica s prekidaem

(16) Natezni stup Reetkasti opnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' openito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup

o-o-o-o-o -i-i-i-i-i-

Prekida za iskljuenje u nudi Zvjesdasti trokutni prekida Pokreta, upravljaki otpornik, npr. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka - prekida Osvijetljena tipka prekida Prekida s kontrolnom sijalicom Prekida 1/1 (iskljuivanje, jednopolni) Prekida 1/2 (iskljuivanje, dvopolni) Prekida 1/3 (iskljuivanje, tropolni) Prekida 4/1 (grupni prekida, jednopolni) O

^ 5 ) Utinica sa zatvaraem

Prikaz po potrebi za 'J okomito Utinica za razdjelni transformator Elektrini prikljuak openito

" 0 0
3/N/PE

-0-

^ 9 ) Prikljuak trofazne struje

@ Poprenoili postavljeni H - stup portalni stup @

Portal od reetkastih stupova Uzduno postavljeni A - stup Oslonac s vlanim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom

I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija, I prikaz ako je potrebno i Kutija , Krajnji prikljuak, krajnja rava Ormari za kuni prikljuak jake struje openito Ormari za kuni prikljuak s naznakom naina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata, npr. kuite, razvodni ormari, razvodna ploa Uzemljenje openito Mjesto prikljuka sigurnosnog voda prema VDE0100

(Si) RWA-tipka ventilatora

RWA - tipka dojave'

0 IfdvI

( S ) Dojava poara (tipka)

( S ) EDV - prikljuna kutija irokotrani

Vodovi i spojevi v o d o v a
(29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomini vod ! Podzemni vod, npr. uzemljenje . Nadzemni vod, npr. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad bukom Vod u buki

Prekida 5/1 (serijski prekida, jednopolni) Prekida 6/1 (izmjenini prekida, jednopolni) Izmjenini prekida, potezni

BRI komunikacijski ureaj

Vt
(125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utinica (127) Utinica za antenu

Prekida 4/1 (krini prekida, jednopolni)

@ Antenski odvojak, npr dvostruki

/5q\ Antenski razdjelnik, npr. v f ^ dvostruki

^ ) Vremenski prekida

-FX-

1 H h

( 7 l ) Masa, tijelo Element, akumulator ili baterija

m mm

m fflm

(l) Dimmer
>

(130) Antensko pojaalo , Utinica za antenu (prolazna kutija) Antenska utinica s prikljunim otpornikom

<xf Kh<f

^02) Senzorski prekida

9
o

Vod ispod buke

Transformator, npr. transformator za zvono

^03) Dodirni prekida

22

Svjetlosni signalizatori
DIH40708 Svjetlosni signalizator openito

Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0

Kontura zgrade o i ) Oluk i oluna cijev Armirani beton s y prikljukom Elektrini aparat Elektrini tednjak Ugraeni kotli Ugraena penica Mikrovalna penica Rotilj

OSNOVNE NORME
ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708, 4 8 8 2 0
Prikljuena snaga (kW) Izmjenina struja Trofazna struja 8,0 6,0 2,5 1,0 0,8 2,0 3,3 14,0 8,5 5,0

Trepui signalizator s pokazivaem smjera

Svjetlosni signalizator s prekidaem za zamraenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokaziva s automatskim vraanjem Pokaziva s automatskim vraanjem svjetlei

L T
]

elina konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak

0 0

m
- e a
,

6
(2

Krovni nosa za elektrine vodove Ekspanziona posuda, spremnik Reetka za snijeg

Toster / topla ploa Runi misker / sokovnik / mjealica Ekspresna ploa Ploa za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protoni bojler Protona grijalica Elektrini stojei bojler Glaalo Stroj za glaanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za suenje rublja Suilo za kosu Suilo za ruke Suilo za runike Ovlaiva zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrziva Kombinacija hladnjak / zamrziva Stroj za pranje posua Centar za pranje posua Usisava Usisava perkusioni Ureaj za ienje cipela Naprava za latenje poda Prikljuna snaga elektrinih aparata
Stambena povrina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utinice 2 3 4 5 6

Pokaziva s automatskim vraanjem svjetlei ili maui Pokaziva bez automatskog vraanja Pokaziva bez automatskog vraanja svjetlei

3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501- 150 1 301- 1201 200 I - 1000 I

0,9-1,7 0,2 1,0 .2,0 1,0 2,0 0,7 1,2 1,6 2,0 0,3 2,0 2,0 4,0 6,0 21,0 18,0/21,0/24,0 2,0 18,0

(2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod, otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod bukom

1,0
2,1 0,4 3,2 3,3 3,3 0,8 2,1 0,6 0,2 1,0 0,2 0,2 0,3 3,5 3,5 1,0 0,6 0,2 0,5 4,5 5,0 3,3 7,5

o
o O

Signalizator s ureajem za punjenje

( i T ) Signalizator s pisaem

0,1

1 0 -

Prihvatna motka, motka za zastavu

2,2 4,0 4,5 2,0 18

(12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim

2,8 3,5

/ O j Prikljuak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja

fc signalizatorom

($)

14) Viestruki signalizator

@ Cijev i ipka za uzemljenje

( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrite (4^) Iskrite zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo

JL }( H H -

Signalizator obustave napajanja

Baterije
l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata

Stambena povrina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100

Broj strujnih krugova za rasvjetu i utinice 3 4 6 7 8

^ S i r
1| 1|-

( l 8 ) Element, akumulator

Brojilo za vodu, brojilo za plin

Prema DIN 18 015/2

(46)

Bogatija oprema

* <

Kuhinja

a 0
L16A8
P o izboru *

i m_
raj
Prostorija [ | ] za kuanske poslove Stroj z a glaanje , 16A9 L 1 b A * t <

L_ -n

L16A10

Kupaonica '

_
..41j

-16A14
A 6 |L16A ^

Predsoblje / hodnik

mm Kupaonica ; ~ T . Dnevni~oba J 7 1 0 _blajjovaomca

" ~ L"16A15 _ _

Djeca^ Kuni prikljuak

\<-(.18A1B '
Razvodni plan

"

Rezerva

23

OSNOVNE NORME
TEHNIKA OSIGURANJA - DP
Tehnika dojave provale
>>'71 y Optiki signalizator Ukljuni relej Digitalni prikljuak na provodnik Analogno digitalni pretvara s prikljukom na provodnik smjer toka signala

iJ
r . JL 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Ukljuni relej Ureaj za daljinsko ukljuivanje Alarmni reflektor

Kontrolni prolaz osoba

L U
* D l - H

H-

Obrtni kri

Okretna vrata

( 3 ) Magnetni kontakt

^ ^ ^

Dojava vibracija

Tehnika dojave poara

Termo - maksimalni signalizator

T d
L_ _J
r L n J

1
1

<jo>
Ekran

Vrata s elektrinim otkljuavanjem Vrata s elektrinim otvaranjem Nadsvjetlo

C D Kontakt klatnom 0 Prekida na vrpci Folija

Tipkovnica Kuite i n i I Nadzirano kuite

Termo - diferencijalni signalizator Optiki signalizator dima

Zatitna reetka

-JUIT

( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima

V L

I Nadzirani razdjelnik

C o

Sigurnosna rozeta

Sigurnosni dugi titnik

Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javlja kretanja

IR signalizator plamena

Tehnika televizijske kontrole

\L

Okretno - otklopno krilo prozora, osiguranje krila Krina kljuanica Kljuanica sa zakretnim zasunom

<
< ^ 0

UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica)

TV kamera TV kamera s vario-optikom

<?

< 0 c > Svjetlosna zapreka

Dojava svjetla

(o)

(42) Runi signalizator

TV kamera, zatitno kuite Zatitno kuite s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta

+
H R

Kljuanica sa zasunom (95) Stranja kuka Osiguranje rolo kapkom

Ukljuni relej Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremite kljueva

Mikrovalni Dopplero vi2/ javlja kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF - polja Dojava promjene NF - polja Dojava promjene kapacitetnog polja

U@
Centrala za dojavu prepada i provala

Osiguranje preklopnim kapcima

Centrale / pribor

@signalizatorom
E M

Istovremeno otkljuajmo) vanje/zakljuavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ruica na zakljuavanje

BM Centralazadojavu pozara
Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu

c?

Monitor

J
Tipkovnica, ureaj za izbor slike Monitor s videosignalnim ukljuenjem slike

Sigurnosni preklopni th lim brave

CD*

FU
H H ( 2 l ) VF - zapreka , Ultrazvuni Dopplerov javlja kretanja W S Ultrazvuna zapreka Kontakt s novanicom

Popreni zasun, dvostruki zasun Osiguranje pdrumske reetke

LD

[_o o o_|

ff
Tehnika kontrole prilaza

( Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave ice Masivna ograda, mrea

radocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvara Prijenosni pretvara Analogno - digitalni pretvara Mreni ispravlja

ba
&

TO

il
-XXXX+ + +

ita isprava Samostojei ita isprava s dodatnim unoenjem koda ita sa stalnom vezom ita isprava s dodatnim unoenjem koda

/
7

Dojava prepada

T
L J

Elektromehanika sklopka Duhovna sklopka

L_' 1 J

OL
A

V1
J

Vremenska sklopka

Akumulator, baterija Automatski ureaj za biranje i najavljivanje

Samostojei ita sa 1 dodatnim unoenjem koda

Rolo - pregrada sa zatvaraem elina rolo - pregrada

) Rolo - ili kosa reetka

Svjetlosna sklopka

Sef Dvostruko sigurnosno staklo

H
24

i Akustiki signalizator

>

Aktivator I registratorskog ureaja

Terminal s podacima, tipkovnicom

I 1|

V o e n j e malim prstom du ruba ravnala

CRTANJE
Govor projektanta je crte. Njime svoje zamisli izlae nedvojbeno, internacionalno itljivo, objektivno geometrijskim crteima, privlano perspektivnim prikazima. Crtaka vjetina olakava mu izlaganje svoje predodbe i uvjeravanje investitora. Graevinski crte je sredstvo za postizanje svrhe, a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. U tome se struni crte i perspektivni prikaz razlikuju od umjetnike slike. Za prostoruno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratinim uzorkom papira (veliina kvadrata pola centimetra), a za tonije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom, neto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom - 0 . Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. Za poetak se sa smotka reu listovi prikladne veliine. Pojedinani listovi kidaju se du kutnog ravnala - (3) ili se reu du njenog unutarnjeg ruba - (3). Graevinski crtei tvrdom olovkom na jasno prozirnom, teko poderivom crtaem papiru u DIN-formatu - s. 4, uokviruju se zatitnim rubom ("obrube se") - @ i pohrane u ladicama. Za crtanje tuem prikladan je transparentni papir, a za slikanje i grafike prikaze vodootporni papiri. Crtai se papiri na jednostavnu crtau dasku (za DIN-formate - s. 4 od lipovine ili topole privruju avliima s jednolikim zailjenjem - . Najprije se presavije oko 2 cm iroki rub papira koji e poslije postati obrub - s. 5, ime se ravnalo malo odie od papira pa ne dolazi do brisanja crtea (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!). Crtei se mogu privrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira - (6y umjesto avliima (u tom sluaju moe podloga za crtanje biti od nekog sintetinog materijala [Cellon ili neki slini glatki materijal]). Takozvani crtai strojevi uobiajeni su u inenjerskoj struci -() Osim jednostavne, postoji i specijalna "ina" kojom se mogu postavljati razliiti kutovi (patentirani autorov izum). Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre - . Lepezasto mjerilo, paralelni razmjernik za rafiranje, podjela duine - Jednakokrani pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9). Improvizirana crtaka pomagala - . Krivuljari >

?
X

1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j

250 1125

250 750 > j-

I I Skiciranje (graevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira

Konini oblik pravilno

Previjanje sprijeava deranje

(4)

Obrubljivanje nacrta

()

Naprava za crtanje

<Smm/

'.iimimii' pnmmmf*

p'.

4176 "7 O S 5000 /

\SOOO

(7)

Specijalno kutno ravnalo

(8)

Crtai pribor

Trokuti

Pomagala pri crtanju

( T ^ Pomo pri rafiranju

Pravilno dranje prstiju

25

CRTANJE
Perspektivni prikazi objanjavaju zamisli projektanta, najee uvjerljivije nego rijei. Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara buduoj stvarnosti. Izometrije mogu nadomjestiti ptiju perspektivu ako su crtane u mjerilu 1:500 -> (). Perspektivni raster je u uobiajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (). Crtake doskoice: brzo i tono crtanje pravokutnih likova samo "inom", bez kutnika -> s. 25. Ispravno dranje "ine" je, uz mnogo vjebe, mjerodavno za uspjeh. Podjela neke crte na odreene razmake olakana je odgovarajue kosim poloajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. 25. Razna crtaka pomagala: tehnika olovka odgovara za crtae mine promjera 2 mm svih tvrdoa od 6B do 9H. Za brisanje tua: stakleni brisa, no za brisanje, takoer noi za brijanje; brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje. Za crtee s mnotvom crta treba upotrijebiti ablonu za brisanje -> . Slova je najbolje pisati bez pomonih sredstava, a za tehnike crtee trebaju ablone sa cjevastim perima, grafos, izograf itd. ili je pogodno upotrijebiti kisti (g). Dobro za loe pisatelje. Meunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776. Upotrijebiti ablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> () - (3).

(4)

Minu okretanjem drati iljaton

ABC,
ABCDE
AlBCfWII

(l^

Samoljepljiva slova i preslikai

(8)

Veliine slova mjere se u tokama

Pisai stroj za opisivanje

Trokraki instrument za crtanje perspektive

Podloga za crtanje perspektive

Rub crtae daske

Oite

(13)

Izometrija

^ ^

Metoda za crtanje perspektive

^5) '

Reilesehov pribor za crtanje perspektive

Raster za crtanje perspektive

26

UVOD
OVJEK KAO MJERILO I CILJ ovjek stvara predmete da bi mu sluili. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. Jo danas moemo bolje predoiti neku stvar ako se kae: visoka je poput ovjeka, duga je toliko lakata, toliko je stopa iroka ili za toliko glava via. To su pojmovi koji su nam priroeni i ije nam veliine takorei lee u krvi. Meutim, metarska mjera to je dokinula. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je mogue tonu i ivu predodbu. To ine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporite za razumijevanje dimenzija na nacrtima. Tko ui graditi, trebao bi poeti s tim da si koliko je mogue zorno predoi dimenzije prostorija i predmeta u njima, te da to neprekidno uvjebava, tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veliina projektiranog namjetaja, prostorije ili zgrade bude slikovito pred oima. O veliini nekog predmeta odmah emo stei toan dojam ako kraj njega vidimo ovjeka, bilo u stvarnosti ili na slici. Karakteristino je za nae doba da se na slikama (crteima/fotografijama) u naim strunim asopisima graevine i prostorije preesto prikazuju bez ljudi. O tim graevinama samo na temelju slika esto stjeemo pogrean dojam o veliini, i udimo se kako posve drugaije izgledaju u naravi, najee znatno manje. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti graevina meusobno, jer projektanti polaze od razliitih, sluajno odabranih mjerila, a ne od jedino ispravne mjere - ovjeka. eli li se to promijeniti, treba projektantu pokazati iz ega su se, najee bez razmiljanja prihvaene, mjere razvile. Projektant mora znati u kojemu su meusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog ovjeka i koliki je prostor ovjeku potreban u raznim poloajima i pokretima. On mora znati dimenzije predmeta, odjee itd. kojima je ovjek okruen, kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajue dimenzije spremita, namjetaja itd.
Projektant mora znati koliko mjesta o v j e k treba izmeu namjetaja, u kuhinji, blagovaonici, knjinici itd., kako bi se namjetaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. Projektant mora znati na koji e nain n a m j e t a j biti pravilno razmjeten, kako bi ovjek u s v o j e m u d o m u , p o s l o v n o m prostoru, u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati.

Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od ovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. Mnoga su naelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istraena (razvijena) i meusobno odmjerena. Dananje su tehnike mogunosti ukljuene u najveoj mjeri, uzevi u obzir njemake norme. Opisi su ogranieni na najnunije i koliko je mogue dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crteima. Time projektant - stvaralac dobiva u planski sreenom, saetom i suvislom obliku potrebne podloge, koje bi inae morao mukotrpno pronalaziti u mnotvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih graevina. Pri tome je najvea pozornost usmjerena na to da se izloi samo saetak, osnovni podaci i iskustva, a izvedene se graevine prikazuju samo ako su mogle posluiti kao opi primjer. Sve u svemu je ipak, izuzevi odreene norme, svaki zadatak drugaiji, pa ga svaki arhitekt mora iznova prouiti, koncipirati i oblikovati. Samo je tako mogu dinamian napredak u skladu s duhom vremena. Izvedeni objekti, naprotiv, i suvie lako navode na oponaanje, ili barem stvaraju vrste predodbe kojih se arhitekt radei na slinoj zadai najee teko moe rijeiti. Dobije li arhitekt - stvaralac u ruke samo dijelove, to je namjera ove knjige, bit e prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. Na kraju, navedeni dijelovi nisu manje ili vie sluajno popabireni iz raznih asopisa, nego su prikupljeni iz literature, sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifini projektni zadatak. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspjenim graevinama iste vrste, i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa, uvijek s ciljem da se projektantu - praktiaru pritedi trud oko pronalaenja tih osnovnih podataka, kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti vanom stvaralakom dijelu posla.

Na kraju, on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kree, kao na primjer u vlaku, tramvaju, automobilu itd. O tim tipino najuim prostorima on ima vrste predodbe. Iz njih izvodi, esto nesvjesno, dimenzije ostalih prostorija. Meutim, ovjek nije samo tjelesno bie kojemu treba prostor. Emotivna strana nije manje vana. Kako se neka prostorija dimenzionira, podijeli, oboji, osvijetli, namjesti i kakav joj je pristup, najznaajnije je u smislu kako se to doivljava, osjea. Polazei od svih ovih razmiljanja i spoznaja poeo sam godine 1926. planski prikupljati znanja razliitih djelatnosti iz prakse i nastave.

27

UVOD
MJERA SVIH STVARI

Odnosi ovjejih mjera odreeni oslanjajui se na spoznaje A. Zeisinga Q D

1 1

/2 h = itav gornji dio tijela od rascjepa, /4 h = duljina noge od glenja do koljena i duina od brade do pupka,

Najstariji poznati kanon o odnosima ovjejih mjera pronaen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. 3000. pr. Krista). Dakle, najmanje su se otada, znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose ovjejih mjera. Poznat nam je kanon iz doba faraona, iz vremena Ptolomeja, Grka i Rimljana, kanon Polikleta koji je dugo smatran normom, zatim navodi koje su dali Alberti, Leonardo da Vinci, Michelangelo i ljudi srednjega vijeka, te prije svega poznato djelo A. Durera. U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izraunavaju prema duinama glave, lica i stopala. Kasnije su te veliine dalje dijeljene i dovoene u meusobni odnos, tako da su openito u ivotu postale mjerodavne. Sve do naeg doba bili su stopa i lakat uobiajene mjerne jedinice. Prije svega su Durerovi navodi postali ope dobro. On je polazei od ovjekove visine odredio podjelu izraenu razlomcima kako slijedi:

Vq h = duljina stopala, Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade, razmak bradavica na prsima, 1 /io h = visina i irina lica (ukljuivo ui), duljina ake do zglavka, 1 /i2 h = irina lica u visini donjega ruba nosa, irina noge (iznad glenja) itd. Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. U prolom je stoljeu prije svih drugih A. Zeising, istraujui odnose ovjejih mjera na osnovi zlatnog reza i najtonijim mjerenjima i usporeivanjem, uveo u ovu problematiku veu jasnou. Naalost njegovu djelu donedavna nije posveena duna panja, sve dok znaajni istraiva na tom polju E. Moesel Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. Od godine 1945. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"- C . Njegove su mjere: visiP na ovjeka 1,829 m; visina do pupka 1,130 m itd. s. 43.

28

LJUDI
MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utroku snage

625

h300-i

875

1 8 0 0 s 1 1

V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-\1 00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL

Mjere na stolici za rad

Mjere na stolici u stanu i blagovaonici

Mjere na naslonjau

710

(17)

Rad stojei

Sjedei

uei

29

LJUDI
POTREBAN PROSTOR IZMEU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama Q i utroku snage Q

POTREBAN PROSTOR S RUNOM PRTLJAGOM

POTREBAN PROSTOR S TAPOM I KIOBRANOM

30

ELJEZNIKE MJERE M = 1:100

OVJEK l VOZILA

Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba

^ 1.54 H 1.62 Vagon putnikog vlaka. Tlocrt, 68 sjedita, 0,45 m po sjeditu. Ukupna duljina odjeljaka 12,75 m. Duljina vagona za prtljagu 12,62 m, visina stupa 28 - 32 cm.

2,80 Presjek uz (?)

tu I o ff^

1,20 -i
u

26 --1 \ / 60 75 O ' c* *

-s SD
TTT7-

)
- f j

Vagon brzog vlaka, tlocrt, 48 sjedita, ukupna duljina 20,42 m, vagon za prtljagu 18,38 m.

1. razred

i-

1.97

2.10
1 razred

2. razred

uzduni presjek uz

Donja etaa etveroosovinskog dvoetanog vagona s gospodarskim odjeljkom, blagovaonicom i prostorom za prtljagu, 28 sjedita 2. razreda

31

OVJEK I STAN
21 srednja temperatura "': 23% srednja relativna vlanost zraka oko 0,02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21 srednja temperatura "'::;:;:;:;.;.. 23% srednja relativna vlanost zrakar*::::i&?; oko 0,015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare . .-^>7,4 srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlanost zraka : oko 0,03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai ,043g/sat ugljinog dioksida

0,015 m3/sat ugljinog dioksid^ (J) Spavanje

kod nie vlanosti zraka osjetno vie

Rad

15 000 mkg srednji satni radni uinak na ergostatu

( D

Izluivanje ugljinog dioksida i vodene pare ovjeka (prema pokusima H. VVolperta)

Stanovi trebaju ljude tititi od vremenskih nepogoda i pruiti im okruenje koje znaajno pridonosi da se to ugodnije osjeaju, a time utjee i na radnu sposobnost. U to spada zrak bogat kisikom, bez propuha a u laganom kretanju, ugodna toplina, ugodna vlanost zraka i odgovarajua rasvjeta. Za te je elemente presudan poloaj stana u krajoliku, razmjetaj prostorija u zgradi i nain izgradnje -> s. 271. Os-

Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Pri temperaturama iznad 70-80 dolazi do raspadanja iji ostaci nadrauju sluznice ustiju i drijela te izazivaju osjeaj suhoe zraka. To je razlog zato su eljezne pei i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na povrini neprikladni za stambene zgrade.

Max. Tempesadraj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5

T i
4

Vlanost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjeanje termika izo25 1 # H prostoriji pri relativnoj lacija, dovoljno veliki prozori ispravno smjeteni prema vlanosti od 50 do namjetaju, dovoljno grijanje i odgovarajue provjetra20 6 0 % , a granine su vanje (bez pojave propuha). vrijednosti od 40 do 70%. Previsoka vlaPotrebna koliina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem ovjek udie kisik iz zraka i izdie ugljini diokorganizmima, gljivicasid i vodenu paru. Koliinski je to kod ljudi razliito, a ovima plijesni, izaziva si o tjelesnoj teini, prehrani, djelatnosti i okolini 0 - @ pojaan osjeaj hlad3 U prosjeku se po osobi rauna na 0,020 m /sat ugljinog noe, stvaranje trulei dioksida i 40 g/sat vodene pare Q - (3). i znojenje -> (5). lako koliina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma razliito je lje disanje, zrak u stanu ne bi smio sadravati vie od 1 %o prema uvjetima -> 0 - 0 Ono je vano za proces hlaenCO2. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja ovjejeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije, naroito ako ona prelazi 37C (temperatura jete. Meutim, i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi). jee zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do

I / I M 1

//

dva puta u satu, pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 nainu graenja) i 8 - 1 2 m 3 , za dijete. Uz visinu prostorija 2,5 m 1 to znai za odrasle 6,4-9,6 m 2 i za djecu 3,2-4,8 m 2 stambene povrine po osobi. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor, izmjena zraka zranim kanalima) moe se potrebni prostor po osobi reducirati na 7,5 m , a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. Ako se zrak oneiava otvorenim plamenom svjetiljaka, neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama, u zatvorenim prostorima (npr. gledalite u kazalitu) - stranica 119-122 mora se umjetno pojaati izmjena zraka, tj. dovoditi kisik i odvoditi tetne sastojke. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20, pri mirovanju, a pri radu 15-18 ovisno 0 intenzitetu kretanja. ovjeka se moe usporediti s pei koja se loi hranom i koji proizvodi oko 1,5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite teine. Prema tome, odrasla osoba teine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105, a u danu 2520 toplinskih jedinica, to bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 - 0 . i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.
Dojene Dijete od 2,5 godina Odrasli u mirovanju Odr. pri sred. radu Odr. pri tekom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1,9% 1,5% 20,7 % 1,3% 30,8% 43,7 % 75,8 % ( 4 ) tetne koncentracije najvanijih tvornikih plinova prema Lehmannu mg po litri, ostalo cm3 po litri Q P
3

Podnoljivo vie sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljini monoksid Ugljini disulfid Ugljini dioksid 0,0005 0,001 0,001 0,01
-

Podnoljivo pola sata do sat % o 0,003 0,004 0,004 0,05 0,05 0,2 0,3 0,5 1,5* 80

Neposredno opasno % 0
-

0,05 0,05 1,5 0,5 0,6 3,5 2,0 10,0* 300

3 1 2
+ 1

0
- 1

0,1
0,2
-

u
T

2
3

10

oko 140 oko 90

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25

82,63 78,86 75,22 71,73 68,36 65,14 62,05 59,09 56,25 53,52 50,91 48,40 46,00 43,71 41,51 39,41 37,40 35,48 33,64 31,89 30,21 28,62 27,09 25,64 24,24 22,93 21,68 20,48 19,33 18,25 17,22 16,25 15,31 14,43 13,59 12,82 12,03 11,32 10,64 10,01 9,39 8,82 8,28 7,76 7,28 6,82 6,39 5,98 5,60 5,23 4,89 4,55 4,22 3,92 3,64 3,37 3,13 2,90 2,69 2,49 2,31 2,14 1,98 1,83 1,70 1,58 1,46 1,35 1,25 1,15 1,05 0,95 0,86 0,76 0,71 0,64

Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP

Maksimalni sadraj vode u m 3 zraka u g

32

KLIMA U PROSTORIJI
Objanjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima, postoji i klima u prostoriji, s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka, njegovu temperaturu i brzinu, te "osunanje unutarnjeg prostora", tj. temperaturom zraenja. Optimalna usklaenost tih imbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi ovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. Termika se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnotei, tj. kad tijelo termiku regulaciju postie uz minimalni utroak energije. Ugodnost se uspostavlja kad odvoenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj povrini. Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje koe, poveanje brzine krvotoka, proirenje krvnih ila, podrhtavanje miia; hlaenje: znojenje. Izmjena topline izmeu tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koi, ovisno o prokrvljenosti tijela. Vanjski protok topline: provoenje topline preko nogu; konvekcija (brzina zraka, koliina zraka u prostoriji, razlika temperature izmeu odjevenih i neodjevenih povrina tijela); isijavanje topline (razlika temperature izmeu povrine tijela i okoline); isparavanje, disanje (povrina tijela, razlika tlaka vodene pare izmeu koe i okoline). Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provoenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka, zraka niska (porozni izolacijski materijali!); konvekcija: prijenos topline. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. grijalicom), die se, hladi se na stropu i onda sputa. Zrak cirkulira i prenosi prainu i lebdee djelie. to je bri protok u grijaem mediju (npr. vode u radijatoru), bra je i cirkulacija zraka. Isijavanje topline: povrina toplog tijela emitira zraenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Isijavanje je proporcionalno 4. potenciji apsolutne temperature povrine, primjerice uz dvostruko veu temperaturu je 16 puta vee. S temperaturom mijenja se i valna duljina zraenja. Ona je to kraa to je via temperatura. Iznad 500C toplina postaje vidljiva svjetlost. Zraenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. Ono se iri u svim smjerovima, prodire kroz zrak ali ga ne zagrije, a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zraenjem). Iz psiholokih je razloga ta apsorpcija topline za ovjeka najugodnija, a i najzdravija (kaljeva pe). Ugodna klima veljaa/oujak, visina 2000 m, 5C, suh zrak bez praine, duboko modro nebo, blistavo sunce na zasnjeenom polju, visoka temperatura zraenjem. Neugodna klima . sredina ljeta (tropski krajevi), oblano nebo, temperatura zraka + 30C prani velegrad, visoka vlanost i sparina. Niska temperatura zraenjem. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. Temperatura zraka i okolnih povrina. Ljeti je ugodno 20-24C zimi oko 21 C (plus/minus 1C). Temperatura okolnih povrina ne smije odstupati za vie od 2 do 3C od temperature zraka. Promjena temperature zraka moe se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature povrina (pad temperature zraka - porast temperature povrina). Dijagrami! Pri suvie velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. Kritine su povrine prije svega prozori. Veliko voenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17C). Tople i hladne noge subjektivan su osjet, a nije obiljeje poda. Bosonog, ovjek osjea toplinu/hladnou samo preko podne obloge i njene debljine sloja, a obuven to osjea, preko podne obloge i temperature uz pod. Temperatura povrine stropa ovisi o visini prostorije. Temperatura koju ovjek osjea priblino je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih povrina. Zrak i kretanje zraka. Kretanje zraka osjea se kao propuh. Propuh u tom sluaju izaziva lokalno hlaenje tijela. Temperatura i relativna vlanost zraka. Ugodna je relativna vlanost zraka 40 do 50%. Pri manjoj vlanosti (ispod 30%) estice praine poinju lebdjeti. Svjei zrak i izmjena zraka. Kontrolirano provjetravanje je povoljno, a sluajno ili stalno provjetravanje nije. Koliina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Koliina C 0 2 od 0,1 vol.% ne smije se prekoraiti, prema tome u stambenim i spavaim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Potrebna koliina svjeeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32,0 m 3 /sat. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0,4 - 0,8 puta obujma prostorije na sat po osobi. Apsolutni sadraj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg ,2S^/kg Relativna vlan. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0C 4C 18C 21 C 20 C 30 C Opis

" 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji

r
a

[ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u e n i faktori

(2)

Utjecaj topline zidova

30 C 28 26

N V

1 24 Q. 22
I o 2? 3 S Q. 20 18 16 14

orema \ Roedleru

prema Franku \

/ / /

\
V

\
14 16 18 20

<

&

12

22

24 26C

28

12

14

Temperatura prostorije 9 L

16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u C - >

(^3)

Polje ugodnosti

(4)

Polje ugodnosti

Neugodno

Ugodno

Neugodno

12

14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in C - >

(Jf)
41) 38

Polje ugodnosti

y 36 t o a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Jo ug Ddno

Neu god no top 0

\ \

Z
5 a b

\ \

1
odno

\
*
12 14 16 18 20 22 24 26C Temper, zraka u prostoriji 8 L - > 28

Neu- l

14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper, zraka u prostoriji S L u C -

Polje ugodnosti f Sadraj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajue sve loije ve opasno nepodesno

Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svjee normalno jo podnoljivo teko, sparno vlano vrue nepodnoljivo

Sadraj vode u zraku pri izdisaju kod 37 C (100 %)

Kondenzacija vode u plunim mjehuriima Prema formuli koju preporuuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustou vlanog zraka numerika jednadba p = [3,4853+0,0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 j (1-0,378 Xe). Ova se jednadba moe napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0,041 (Xco^0,04)] (9) Vrijednosti za vlanost zraka pri disanju // ,

lijep zimski dan, klima za lijeenje plua (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suvie vlana klima u prost. tropska kina uma

^ekoliko vrijednosti relativne vlanosti zraka za usporedbu

33

Sje

er

GRAEVNA BIOLOGIJA
->QP Ve se desetak godina trude prije svih lijenici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraivake grupe za geobiologiju Eberbach - VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okolia na ovjeka, posebno utjecaj
2,50

tla, graevina, prostorija, gradiva i instalacija. Geoloki utjecaji Prema navedenim autorima, oko itave se Zemljine kugle protee tzv. globalna reetka -> od stacionarnih valova, vjerojatno uzrokovanih Suncem. No njihova pravilnost moe, prema Hartmannu dovesti do zakljuka

1
2,00

Globalna mrea magnetno ureena s naroito patogenim tokama krianja

Lijevi krevet stoji u toki krianja, desni je presijeen rubnom zonom, rafirane zone rubne mree izgleda nemaju tetnog utjecaja

kako je rije 0 terestrikom zraenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu reetkastu mreu. Reetka je magnetski orijentirana, u trakama irine oko 20 cm, od magnetskog sjevernog prema junom polu. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2,50 m, a okomito na njih u smjeru istok - zapad oko 2 m Te su trake, prema iskustvu, fizioloki tetne, a naroito njihova sjecita pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecitima (kreveti). Tome se u pravokutnim prostorijama pridruuju korespondentne prostorne reetkaste mree, ini se bez patogenih utjecaja - U punom smislu postaju sjecita traka globalne reetke patogena kad se poklope s geolokim smetnjama kao to su vodeni tokovi, rasjedi ili diskontinuiteti, pri emu prednjae vodene ile -

Mrea globalne biologije Istok

Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Povoljna je, dakle, zona ili povrina od 1,80 x 2,30 m bez smetnji, izmeu traka globalne r e e t k e Prema Hartmannu najuinkovitije je odmaknuti krevete iz podruja smetnji, prije svega od sjecita traka - > . Prema Palmu, -> QJ globalna je reetka od priblino 2,0 x 2,5 m linija polovinih razmaka. Stvarna reetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje, s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever - jug i 5 do 6 m u smjeru istok - zapad. Svaka sedma traka je kao tzv. drugi red mnogostruko jaa u djelovanju, dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m - . Svaka

Lijevi krevet je naroito ugroen jer smetnji izmeu traka se globalne globalne ila,kriaju se tetno mree i vodena Zona bezmree 1,80 x 2,30 m ime djelovanje pojaava
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16

I i 1 1 1 1 1

1 -i-

T V _ L

14

h -H S/ 4. H \/ T / L. S : i /-t-fj . Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S f ItT J_H >1-I-i 1 -r

> ->-> *

/ s i \ -J1- -r -1-h / * s h } Hr f j S 't-i- T \

- - -

rt-

f * "I H- r H- / \ / t i1 \ L
->-

+ --

sedma traka tog drugog reda, dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se jo pojaanom zonom smetnji treega reda. I u ovom sluaju su najizraenija sjecita tih traka. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15 Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka, na visini od vie tisua metara, pomou posebno osjetljivih filmova. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna reetka smjerova sjeveroistok - jugozapad i sjeverozapad - jugoistok - , takoer u periodama sedmice, ali sa samo jednom etvrtinom djelovanja. S druge strane, postoje izvjetaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle, jer moderne graevine mogu utjecati na iglu. Ve odstupanja od 1 do 2 dovode do osjetne pogreke lociranja jer su rubne zone naroito patogene. U svakom sluaju za paljivo istraivanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utroiti dosta vremena (viekratni obilazak zbog kontrole), jer se zone smetnji otkrivaju raljama ili radioureajima. ini se da je najvanija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. Meutim, kao to se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo - zrak, tj. na povrini zemlje, dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim ploama viekatnih zgrada, to je Endros CD dokazao na modelu - . Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zraenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz-

--

(-

*l

% i

Granit Zrak Granit Zrak

Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba, premjetanjem u lijevi poloaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova

Globalna mrea prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s tokastim linijama polovice razmaka 2 x 2,50 m-> (?)

" " T ^ - Vodi prema sjeveru

Magnetno polje Zemlje

H t t t H M
Silnice elektrinih polja vodenog toka, koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone

Modelsko ispitivanje R. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na povrinama otklanjaju od vertikale i proiruju

mjerene veliine takvih smetnji iznad jedne vodene ile - > Glavni tetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija, tj. slabljenje ivotne energije, smetnje na srcu, bubrezima, krvotoku, disanju, elucu i izmjeni tvari, sve do tekih kroninih bolesti kao to je rak. U veini sluajeva nakon kratkog vremena pomae premjetanje kreveta u zone bez smetnji - . Djelovanje tzv. ureaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaeno; neki su se pokazali izvorima smetnji. Navodno nema smetnji u prostorijama koje su graene prema naelu zlatnoga reza: visina 3 m, irina 4 m, duljina 5 m. Pohvale dobivaju okrugle kue i esterokutni tlocrti (pelinje sae).

0 M

10

15

20 Reakcije ralji

Fiziari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) vrsto, b) tekue i c) plinovito. Tipian je primjer voda: ispod 0 = a = led, normalno = b = voda i iznad 100 = c = para. Kod drugih tvari vrijede druge granine temperature za tu pretvorbu. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena, oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju. U metalima primjerice oni se lagano kreu oko neke toke ravnotee - Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekue stanje -> ( | ) . Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje (,3). >

1 TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \

P*' v 7 ; . : : ~ v "
^ l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode

Povrina terena

---."-.J*' Tok podzemne vode

Mjerene razlike elektrinog potencijala i reakcije ralji iznad toka podzemne vode

34

GRAEVNA BIOLOGIJA -QP

S druge strane, pri apsolutnoj nitici (K = 273,15C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula, kao i u zrakopraznom prostoru. Gornji primjeri s metalima nisu meutim tipini za druge materijale. Primjerice kad je rije o staklu, toplina ne mijenja razmjetaj atoma koji i tako nisu poredani. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili vie osjetno prikazuje (4). Masa molekula pare opet ovisi o toplini, pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s niim tlakom). Zato zbog izjednaenja (tlakova) ulazi zrak, jednako svladavajui ( T ) Atomi metala u vrstom stanju (?) Atomi metala u tekuem stanju difuzijski otpor dijela graevine -> ( D . Dugogodinji pokusi prema Schrder - Specku -> Qp pokazuju da zraenmolekula vodene pare molekula zraka

ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zraenja mineralnog podrijetla. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploi doveo je do loma, odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zraenja prostoriju prodrlo koncentrirano zraenje . Uslijed toga je u susjednu (?).

o O o
O

o o o o o o o o o

ooo o oo* o*oo

o o o # o * o * o

ohmomo
O t O O O I

oootoo oomooo oooiot

OIOOOO oo o o o o i o i o O O O i O l

Pokus s mljevenim plutom, suprotno tomu, pokazao je apsorpciju zraenja. Prikladne su i ploe od pluta debljine 2 5 - 3 0 mm, ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). Glina se smatra zdravim materijalom, pa ona peena na priblino 950C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. Za zidanje se preporuuje masno vapno (zrano vapno) bez sastojaka sumpora, a dobiva se gaenjem peenog vapna u vapnari, gdje zrenjem nastaje masno vapno. Za zie izloeno vlazi treba upotrijebiti hidraulino vapno. Poznato je da je vapno baktericidno, pa je uobiajeno liiti staje vapnenim mlijekom. Gips je cijenjen kao prirodni gips, peen na to nioj temperaturi, ^ 200"C, ima izvrsnu konstantu vlaenja kao i ivotinjski tekstil, koa svila itd. Pjeenjak se kao prirodni vapnenaki pjeenjak tolerira, ali se od njega ne bi trebali izvoditi itavi zidovi. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. Zatitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva, kao drveni ocat, drveno ulje ili katran. Drvo intenzivno reagira na mirise: odrava dobre i razara loe. Zbog toga se pravo drvo preporuuje i za unutarnje obloge, ako treba i kao ploe od piljevine vezane prirodnim vezivima. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se sijee samo zimi, kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana moiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilino skupo).

o omomoo*o o i o o mmomomo omomomoo#o o *o*o*

o o * o
unutra toplo vanjski

oioooo

O O I O I O
vani hladno

o ooo o OOo o

( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju

Molekule vodene iz prostorije, tople unutranjostipare kreu sezakoene vanjskim zidom, u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. Molekule zraka kreu se izvana prema unutra.

if f } f f ;
Armiranobetonska strop na ploa / / / / / / /' / / / / / /' / / ,' / t*:|/ /

S U zrake iz tla i materijala

/
/ /
/

\
i:J /

/si/zra'ke iz tla /
/ / // '

/
/

' '' /

1 / 'Prirodno tlo <

Betonske stropne ploe proputaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. 34 @)

Atomska reetka vapnenca

Za izolacijski materijal preporuuju se prirodni materijali kao pluto, mljeveno ili u obliku ploa (mogu biti i bitumenizirane), hasure od kokosovih vlakana, sva biljna vlakna kao na primjer morska trava, ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. Ne preporuuju se sintetini materijali, mine-

Asfaltna hasura 2 - 2,5 m m

1
7 / / 4 - H j / / /

-44-4^-44

jl

ralna vuna, staklena vuna, vuna od ljake, pjenobeton, plinobeton, navorana alufolija itd. Staklo. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim, kao i vieslojno staklo. Prednost se daje vieslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. Postoji skepsa prema staklu u boji. Preporuuje se kvarcno odnosno biostaklo koje proputa 70 - 80% ultraljubiaste svjetlosti. Metal. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i openito za oblikovanje velikih povrina, ak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve). Openito treba izbjegavati iru upotrebu metala. Djelomino se tolerira bakar, eljezo se ne prihvaa (navodno grijaa tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). Kositar se cijeni, pa i olovo. Bronca (5 7 5 % bakra), zasluuje pohvalu. Aluminij ima velike izglede. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. Za razne namaze preporuuje se pal-

'/////' / '././.i...v./.

Amiiranobetonski s t r o p ' / / /

,,.,/, ,,,/,.,,..

da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojaa tetni utjecaj

* fMljeveno pluto

/ / ?4/ / / ./ / / / // // // // // i // ,/ / / // , / , fmsMss/s / / im^^fm^mm / / ' / / MS/A*/, ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla, tako // //
/ / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / /

f / 1
/

f / 1
'

/ /

$ r\

H 1/

jivo prouiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo tetno zraenje.

i
' ' /

i, i
/ '

11 i
i

I
.

1
1

i /
/ / / / / '

^Armiranobetonski strop

Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal, tj. prikladan za ivot i bez tetnih nuspojava. Beton, a naroito armirani beton, odbija se izriito Doputa se ipak u podruju temeljenja i podruma. Kao posebni zagovornik graenja drvom navodi se dr. Steiner, utemeljitelj antropozofskog drutva, u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu, ali je ipak konano novi Steinerov Goethea-

/
/ / /

i;
/

/ / S U zrake iz tla . < /

1
'

1 1 / 1

'

Prirodno tlo ^ w / w / A . i M W

num posebno masivna graevina od armiranog betona. O tome vidjeti istraivanja industrije betona QP.

fgj

Mljeveno pluto, takoer i plutene ploe s preklopom (mogu biti i bitumenizirane), debljine 25-30 mm apsorbira tetno zraenje

35

Otvoreni kabel

GRAEVNA BIOLOGIJA
->QP
Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zraenja od prirodnog cementa i gipsa. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom), kanalizacija i plinske instalacije zrae u svoju okolinu i utjeu u manjoj ili veoj mjeri na ljude i ivotinje, ali i na biljke. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i ivotinja trebale biti to je mogue dalje od tih ureaja, npr. spavaonice ili sjedee garniture u stanovima. Prema tome, instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade, uz kuhinje i kupaonice, po mogunosti sve zajedno u instalacijski zid s. 276 () To posebno vrijedi za instalacije izmjenine struje pod naponom, dakle i kad nema

Kabel od utinice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. Izvlaenjem utikaa nestao je napon struje pa je dolo do ozdravljenja (prema Hartmannu)

Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premjetanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu)

protoka struje jer se stvaraju elektrina polja s patogenim djelovanjem, a to se jo pojaava kad struja potee. Dr Hartmann je odmah izlijeio narueno ope zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utika i tako elektrini kabel pri uzglavlju iskljuio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak sluaju nestale su sline tegobe kada je kabel, koji je bio pod uzglavljem branih kreveta, premjePosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeninog polja od 50 Hz. Elektrini ureaji kao grijalice, perilice, bojleri, i naroito mikrovalne penice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice, najee emitiraju patogeno zraenje koje prolazi kroz zidove i stropove, tako da stanovnik esto dolazi pod utjecaj vie izvora -(3). Tome se pribrajaju lutajue struje koje prate oteene ili dotrajale stare vodove, prolaze u nekoliko metara irokim trakama kroz zidove, podove i stropove, stalno troei struju. Kod novih instalacija mogu se zraenja sprijeiti odgovarajuom izolacijom vodia. Kod postojeih instalacija pomae samo premjetanje ili radikalno iskljuenje na strujomjeru. Sada ve postoje automatski prekidai za razdoblje kad nema potronje struje. Hladnjaci, zamrzivai i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom sluaju odvojeno napajanje. Nadalje, transformatorske stanice izazivaju smetnje u iroj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zraenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu), a isto tako i elektrine eljeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. Zajedniko uzemljenje vie susjednih zgrada takoer moe izazvati patogeno zraenje.

Elektrini aparati i motori uzrokovali su smetnje u kui, od masivnih stropova jo i pojaane. Zraenja do 2,9 SU nisu dovela do smetnji. Od 3 SU nastaje sklonost prehladama, reumatskim bolestima, oboljenjima mjehura itd. Od 6 SU vrlo jake smetnje, djelovanje prema tjelesnoj konstituciji.

(4) ^ ^

Srednja godinja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije, ovisno o dobu dana (prema R. Endrosu)

Utjecaj iona . Priblino 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. ovjek je na otvorenom izloen naponu od priblino 180 V, ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. U kubinom centimetru zraka moe biti nekoliko stotina do nekoliko tisua iona, ovisno o geografskom poloaju i lokalnim okolnostima. Postoje mali, srednji i veliki ioni. Bioloki djeluju srednji i mali ioni. Prema amerikim mjerenjima, u godinjem je prosjeku dnevna koliina iona izmeu 300 - 600 iona/cm 3 gotovo konstantna, a u sluaju mjerljivih oborina koliina je negativnih iona za priblino 100/ cm 3 vea - > ( 4 ) Izmeu najee negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snano elektrino polje s velikim utjecajem na organe. Ve su istraivanja koje je ievski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na ivotinje i ljude. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletrinog potencijala ovjeka tijekom starenja. Dakle, to je vie negativnih aeroiona u zraku, ovjek sporije stari. Istraivanja posljednjih 50 godina potvruju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak, astmu, krvotok, reumu. U zatvorenim i pranim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni; samo negativno nabijeni kisik iz zraka je bioloki vrijedan. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi, a njihova koliina varira od 100 do 10 000 iona po kubinom centimetru zraka, ovisno o podruju i klimatskim okolnostima. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani, ak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje; otkrivene su ak i u uskim planinskim dolinama. Visinsko zraenje, vjerojatno najuinkovitije, prodire do 300 m u tlo, a moe se mjeriti jo 1000 m pod vodom. ovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. Openito vrijedi: to je gue gradivo, jaa je redukcija kozmikog zraenja. Polarizacija, tj. orijentacija plusa prema minusu, odnosno primanje i otputanje naboja rezultira redom. Depolarizacija, tj. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. Ukopani kabeli, plinovod i vodovod uzrokuju snana polja smetnji. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. Velika je ponuda ureaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione, tj. stvaraju poeljnu ravnoteu. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poeljnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda, klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih ureaja. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od priblino 2 - 3 m. (SU = mjerna jedinica; prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder - Specka).

1 - 6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Brani kreveti 11 krevet veeg djeaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever - jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa kodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. E. Lotzu Q ; P

36

OKO
crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga

U f !

>

f1 V', ^ I
Ako se eli utisak jednake veliine crnih i bijelih povrina, moraju bijele biti odgovarajue manje. Svijetla boja uz tamnu ini da tamna izgleda jo tamnija. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso.

(J)

Crne povrine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veliine, crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji, bijelo odjeveni deblji nego to zaista jesu. To vrijedi i za sve elemente graevine.

Duine a i b djeluju zbog beznaajnih dodataka, a duine A-F i F-D zbog ukljuivanja u razliite povrine, kao razliito duge, iako su jednake duljine.

o o o o o C 0 3
()

ft

cgo
Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crteu izgledaju razliito veliki, jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive. Boja i uzorak tkanina odjee osobe. Crno ini vitkim a jer crno @apsorbira svjetlost. Bijelo inimijenjaju dojam b, jer bijelo dispergira svjetlost. Vertipunanim kalne pruge poveavaju visinu c, a horizontalne irinud, karirani uzorak po veava irinu i visinu e.

Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku razliito veliki, iako im je promjer jednak (relativna veliina).

Dinamiko djelovanje

(9)

Statiko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku razliito od jednakih dimenzija u horizontali.

Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed razliitog smjera crta djeluju ne samo raz liito velike nego i sasvim razliito u izraaju.

- o

OD
OD

O OO OO
Brojani podaci u modularnim 12 </ jedinicama

(il)(14) Bez obzira na arhitektonsku raslanjenost (vertikalno, horizontalno ili mjeovito) - > @ , mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di ' jelu povrine zida, usprkos jednake veliine zgrade i visine etaa (razmjetaj prozorskih preki moe tome znaajno pridonijeti).

\
D O

<0
L

.I

' 12 'H12 16 Ve zbog poloaja oita izgleda graevina viena odozgo viom nego odozdo. K tome dolazi i osjeaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje, zbog kojeg sve izgleda vie nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore.

150

Mi/

Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim razliito uslijed rasporeda prozora, vrata, namjetaja -> djeluje kao "crijevo", -> v) je u dojmu krae zbog popreno smjetenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. Popreni poloaj prozora kod - \D uz odgovarajui namjetaj ini izgled prostorije irim nego duljim

Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno, a prema gore zakrivljene stube, vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene).

37

OKO
KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O
Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Gledanje ponajprije slui naoj tjelesnoj sigurnosti, a promatranje poinje tamo gdje gledanje zavrava; o n o dovodi do uivanja gledanjem pronaenih "slika". Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" du

Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika)

Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika)

objekta, razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. Stacionarna se slika uspostavlja priblino u povrini krunog isjeka iji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnotee. Ravnotea je prvo obiljeje arhitektonske ljepote. (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o estom ulu, tj. o osjetilu ravnotee ili statikom osjetilu koje bi bilo temelj naeg smisla za lje-

ovjeje vidno polje pri mirnom dranju glave i pokretima oiju je iroko 54, a veliko prema gore 27 i prema dolje 10 > udaljenost pri potpunom sagledavanju graevine = irini graevine ili dovostrukoj visini graevine iznad visine oka.

Vidno polje nepokretnog oka obuhvaa vrh stoca od 1 to daje priblino povrinu nokta na palcu ispruene ruke

potu koju osjeamo u simetrinim, harmoninim predmetima i odnosima - s. 4 0 - 4 3 ili u uravnoteenim predmetima). Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. Oko u kretanju napreduje du zapreka koje zapaa sve dalje po dubini i irini. Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjea kao takt ili ritam, to izaziva osjeaj slian onome to ga uho prima od glazbe ("Arhitektura - zamrznuta glazba", - Neufert, BOL). U zatvorenom se prostoru takoer javlja stacionarna ili "opipna"

Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 , 5 0 m

slika >(T) (2). Prostorija, iju gornju granicu (strop) opaamo kao stacionarnu sliku, izaziva osjeaj zatienosti, ali ako j e prostorija vrlo duga, osjeaj potitenosti.

Tone konture vidi oko samo u kutu od 01' = polje itanja; time je odreena ograniena udaljenost na kojoj se odreeni detalji mogu raspoznati. Ta udaljenost E moe biti, u odnosu prema dimenzijama detalja, dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E tg 0 T tg01'0 ""0,000291

A k o j e strop visok, pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis, ini se prostorija slobodnom i uzvienom, uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklaeni. Pri tome treba obratiti pozornost na injenicu d a j e oko podlono optikim varkama. Oko tonije ocjenjuje irine nego dubine ili visine, a visina se uvijek ini veom. Poznato j e da se toranj gledan odozgo ini mnogo viim nego odozdo - s. 37 @ i (). Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju, a horizontalni savijeni u sredini - > s. 37 (), uz to i - > s . 3 7 - ( T ) - ( 9 ) . Imajui na u m u te injenice ne smije se prijei u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojaati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. Petra u Rimu) ili ak perspek-

Treba li neki natpis biti itljiv na udaljenosti od npr. 700 m, mora debljina slova (prema ()) iznositi d > 7000 x 0,000291 = 0,204 m; visina slova "h" je uobiajeno peterostruka debljina, = 5 x 0,204 = 1,02 m.

Veliina jo raspoznatljivijih elemenata graevine moe se lako izraunati iz trigonometrijskih odnosa i odreene udaljenosti oka

tivno naslikanim vijencima, svodovima i si. Odluujue za odreivanje dimenzija je veliina vidnog polja -(3), u nekim sluajevima "polja preciznog gledanja" @ a za tono raspoznavanje detalja veliina "polja itanja" >(5) i . Potrebna veliina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. Grci su se tono drali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog preputa stropa tako da pri udaljenosti od 27(7) ispunjavaju "polje itanja" od 01' (7) (kako je Maertens > QP dokazao; uz ovo crtei (3) - (9)) konstruirani prema njegovu

Cjelina objekta i okolice

djelu).
Elementi graevine koji se nalaze iznad istaka, a trebaju biti vidljivi, moraju se izvesti na odgovarajuoj visini (a); pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi vee povrine (b i c)

Pri odreivanju irine ulica koje omoguuju opi pregled i razgledavanje detalja treba se pridravati gore navedenih naznaka

Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili vee udaljenosti knjiga od itatelja (razliita u skladu s veliinom slova), sjedala gledatelja od izvoaa itd.

38

OVJEK I BOJA
toplo

lagano

Boje su sile koje djeluju na ovjeka i izazivaju osjeaj ugode ili neraspoloenja, aktivnost ili pasivnost. Izbor boja u pogonima, uredima ili kolama moe radni uinak pojaati ili oslabiti, a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. Utjecaj boje na ovjeka dogaa se posredno njenim posebnim fiziolokim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proiriti ili suziti, pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjeaj potitenosti ili slobode > - . Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja > (2), (3). Najveu impulzivnu snagu ima naranasta boja; slijede uta, crvena, zelena i purpurna. Najmanju impulzivnu snagu ima plava, zelenoplava i ljubiasta boja (hladne i J pasivne boje). U prostoriji su impulzivno snane boje prikladne samo za male povrine, dok za velike povrine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. Tople boje djeluju aktivno, poticajno, katkada uznemirujue. Hladne boje djeluju pasivno, umirujue uili introvertno. Zelena boja oputa ivce. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. Tople i svijetle boje odozgo potiu duh; sa strane ga griju i pribliavaju; odozdo ga olakavaju i uzdiu. Tople i tamne boje djeluju odozgo zavrno, dostojanstveno; sa strane obuhvatno; odozdo sigurno za koraanje i prihvaanje. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajue i oputajue; sa strane udaljavajue; odozdo glatko, potiui kretanje. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijetei; sa strane hladno i tuno; odozdo oteavajue i potiteno. Bijelo je boja apsolutne istoe i urednosti. U koloristikom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji, pa time ih ini svjetlijim, ivljim i ralanjenim.

umirujue

Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno - plavo- uto = osnovne boje, od kojih se teoretski mijeanjem mogu dobiti sve boje. Suprotni trokut: zeleno - naranasto - ljubiasto = mijeane boje koje nastaju mijeanjem osnovnih boja

< vanje na ovjeka D

Tamne i svijetle boje i njihovo djelo-

jarkocrvena

naranasta

uta

svjetloplava^^i

i^-^zelena

plavozelena

Lake i teke boje (nisu istog znaenja kao tamne i svijetle boje - , jer osim udjela tamnoe na osjeaj teine utjee i udio prirodne crvene boje)

Krug boja u dvanaest dijelova

Tamne boje optereuju. Prostorije izgledaju nie ako su stropovi naglaeni jakom bojom.

Svijetle boje uzdiu. Prostorije izgledaju vie ako su zidovi naglaeno tamni nasuprot svijetlom stropu

Kao boja reda, bijela se boja koristi za oznaavanje povrina za skladitenje i postavljanje, za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. .

Duge prostorije izgledaju krae ako se zavrni popreni zidovi jako naglase bojom.

Bijelo kao boja za voenje pri kretanju, npr. u pogonima, laboratorijima itd.

Pojedinani tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snano i jako se istiu.

Pojedinani svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lake, naroito kod prividnog predimenzioniranja.

Stupanj svjetlosti povrina Vrijednosti izmeu teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun uto Slonova kost Krem Zlatno uto, isto uto kao slama Svijetlooker isto-krom uto isto-naranasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmee isto-be srednje smee losos-ruiasta zasieno arlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubiasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 isto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa, pastelno srebrno sivo siva vapnena buka sivi sirovi beton perploa uta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploa prosjena boja kamena asfalt, suh asfalt, mokar hrastovina, tamna hrastovina, svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinani eljezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16

oko oko oko oko oko oko oko oko oko

39

kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5

ODNOSI MJERA
OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Vaniji konkretni podaci potjeu iz Pitagorina vremena. Pitagora j e polazio od toga da akustiki brojani odnosi moraju biti i optiki harmonini. Iz
\ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5

toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadrava sve harmonine intervalne proporcije, a iskuljuuje disharmonine intervale - sekunde i septime. Iz tih brojanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Pitagorejske odnosno diofantske jednadbe daju skupine brojeva @ (4),koje treba primjenjivati na irine, visine i duljine prostorija. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izraunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 - x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x, y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor poveanja odnosno smanjenja. i: Vrlo su znaajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug, trokut - > ( D i kvadrat - > , iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. Drugi mnogokuti (npr. sedmerokut primjerice petnaesterokut (), deveterokut - y ) mogu se oblikovati s a m o priblino ili preklapanjem. Tako se moe konstruirati preklapanjem istostraninog trokuta i peterokuta. Peterokut - > ili pentagram (noga neastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu - s. 43 - ( ! ) . Njegovi posebni odnosi mjera nekada ba i nisu upotrebljivi. Za projektiranje i konstruiranje tzv. "okruglih" graevina potrebni su

^
M j Pitagorin pravokutnik, ukljuuje sve intervalne proporcije a iskljuuje disharmonine, sekundu i septimu (j2j

m= ry'

Pitagorin trokut

a 3687' 2262' 1626' 2807' 1268'

a 3

b 4

c 5

53 13' 1 7374' 1 7732' 1 7108' 0,5 4640' 0,5 5811' 0,5

x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9

5 12 13 6738' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 6193' 0,5

1892' 12 35 37 4360' 20 21 29 3189' 28 45 53

Brojani odnosi iz pitagorejskih jednadbi (izbor)

(4)

Primjer

Tetiva = r

mnogokuti. Iznalaenje najvanijih mjera: polumjer r, tetiva s i visina trokuta h pokazano j e - - s. 42.

(5)

Istostranini trokut, esterokut

Raspolovljenje polumjera B, kruni luk oko B s AB i C, A-C stranica peterokuta

Peterokut

Petnaesterokut BC

2__1_=

15

(9)

Priblini sedmerokut, pravac BC raspolavlja AM u D, BD je priblino 1/7 opsega kruga

Priblini deveterokut, kruni luk oko A s AB daje toku D na AC = c1 Kruni luk oko C sa CM daje toku E na krunom luku BD = a. Duina DE priblino odgovara 1/g opsega kruga k d

h = r cosp S = r sin B 2 S = 2 r sin p h = S . cotang p

I
(li)

fm1
(i 2) Deseterokut i zlatni rez Proraun mjera u mnogokutu -> S. 63 (14) Formula

Peterokut i zlatni rez

40

ODNOSI MJERA
OSNOVE QP Jednakokrani pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. Jednakokrani trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspjeno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri odreivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. Jednakokrani pravokutni trokut - > od A. v.

n/A trokut prema A. v. Drachu

Iz osmerokuta razvijeni kvadrati -

Dracha -> CP neto je iljatiji od prethodnoga, jer se njegova visina odreuje vrhom rotiranog kvadrata. Njegov pronalaza ga je takoer uspjeno primjenjivao na detalje i ureaje. Osim svih ovih likova, mogu se, prema istraivanjima L. R. Spitzenpfeila, dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih graevina. Kao podloga je pri tome sluio tzv. dijagonalni trokut. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik - - > @ ima odnos stranica 1 : VZ. To

znai da raspolovljenjem ili udvostruenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. Zahvaljujui dr. Porstmannu, taj je odnos mjera postao osnova njemakih DIN-formata - > --> s. 4 d.

->

Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta - > - a ljestvicu stupnjeva ine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -() Vezu izmeu kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje - > . Postupak razlaganja na faktore omoguuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova graevine. Na osnovi priblinih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu reetku MERO prema naelu tzv. "pua" - > Netonosti pravog kuta izjednaavaju se vijanim prikljucima tapova na vorove. Jedan drugaiji priblini proraun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove graevine daju verini razlomci (- s. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G

))

1 V 2 - pravokutnik

^g^

Stupnjevana ljestvica brojane vrijednosti korijena

10

V~2 =

{ i + AUizi V+/ { 1+ /
+

3 7 17 12

41 29

99 70 239 1C

i n
f) Povezanost kvadratnih korijena "Pu"
V 2 = 1,4142135

i i 11
! >
1 1 1,5 5

0,5 0,6 0,58333 . . . 0,58621 . . . 0,5857143. . . 0,5857989 . . . 0,5857865 . . .

7
17 41

1,4 1.41667. . . 1.41379 . . . 1,4142857 . . . 1,4142011 . . . 1,4142135 . . .

12
9

7 0 | 99 169 239 V2

Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s. 56 MERO-prostorne reetke: konstruirane na V2 i V3 - s.90-92

V3

Verini razlomci V2

41

ODNOSI MJERA
PRIMJENA QD

/M
\
3 1 V -L
0 Rimsko kazalite prema Vitruviju (2)

Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa, koji su prethodno navedeni, opisao je Vitruvius. Prema njegovim je istraivanjima primjeri-

V7
I 1 /

ce rimsko kazalite zasnovano na etiri puta rotiranom trokutu

V
1 J_

, a grko na tri puta rotiranom kvadratu (2). Obje konstrukcije daju dvanaesterokut, to se moe prepoznati na stubitima. Moessel eli dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza, ali to nije vjerojatno (3) Jedino grko kazalite, iji se tlocrt zasniva na peterokutu, nalazi se u Epidaurusu U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia, staroj luci grada Rima, upoznato je naelo Svetog reza. To se naelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. Spoje li se toke u kojima se kruni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata, dobije se reetka s devet polja. Sredinji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata, uz odstupanje od samo 0,6%. Zbog toga sveti rez predstavlja i priblinu metodu za kvadraturu kruga itav je graevinski kompleks, od situacijskog plana do detalja opreme, sagraen prema tim odnosima mjera. Palladio u

Grko kazalite prema Vitruviju

Potporni zid

svoje etiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski klju koji se zasniva na Pitagorinim radovima. On koristi iste prostorne odnose (krug, trokut, kvadrat itd.) i harmonije za svoje graevine Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istonjakih kultura nai u potpuno jasnim formulacijama >(n). Tako su Indijci u svojoj "Mansara", Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou", ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" - metodom - BOL, stvorili graditeljske sustavnosti koje omoguuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti.

Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. Prema Moesselu Qp

(4) v '

Kazalite u Epidaurusu

X
1 2 5 12 24

X
1 3 7 17 41

y / x ( V 2 = 1,4142. . .) 1 1,b 1.4 1,4166. . . 1,4137. . .

(5)

Sveti rez, graevine u Antica Ostia

Geometrijski princip

(7)

Tlocrt cjelokupne gradnje

^g^

Podni mozaik u jednoj kui u Antica Ostia

Geometrijski k.ju za PaHadijeve

Palladio. vjla Pisani u B a g n o l u

\
\ t \
\

/ ji ft- Y

g
/ B ^

/.. i.

\ \

S! -

m
Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od etverokuta podijeljen u po 6 f a s a d n i h elemenata. 48-kut razvijen iz: t trokuta -

^l)

Japanska riznica

Cehovska kua Rgen u Zrichu

42

ODNOSI MJERA
PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA - Q0
U 18. stoljeu i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome - s. 59 d. Tek se uvoenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera - s. 40 @ vima i mjerama -> s. 6 2 - 6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta-

Geometrijska konstrukcija zlatnog reza

Meuzavisnost kvadrata, kruga i trokuta

zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela. "Zlatni rez" neke duine moe se odrediti geometrijski ili s pomou formula. "Zlatni rez" znai da se cijela duina prema veemu odsjeku nakon dijeljenja odnosi kao vei odsjeak prema manjemu

m = 0,382

2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova

L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija izmeu kvadrata, kruga i trokuta (DTo znai: Zlatni rez neke duine moe se odrediti i verinim razlomkom 1 G = 1 + To je najjednostavniji beskonani pravilni verini razloG mak. ->(3) Le Corbusier je oznaio tri dijela ljudskog tijela koji, prema Fibonacciju, stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo, solarni pleksus, glava, prsti podignute ruke (-vidjeti i temeljni lik u BEL). Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosjene visine Europljanina, a to je 1,75 m - s. 2 9 - 3 0 , koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108,2 - 66,8 - 41,45 - 25,4. - > Kako posljednja mjera gotovo tono odgovara veliini od 10 palaca, ovdje nalazi vezu s engleskim colima, to kod veih mjera nije mogue.
1+1

~ 89 dijelova - 1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre"

Verini razlomak: zlatni rez

G - 1

G = 1 + -1+1
1+1

Zbog toga je 1947.g. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828,8 mm kao visine tijela. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red navie i nanie Razlike lanova tog reda prevelike su za praktinu upotrebu, pa je uspostavio uz to i plavi red, polazei od 2,26 m (vrhovi prstiju uz-

(4)

Figura proporcija

dignute ruke), koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda - > . Veliine lanova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktino primjenjive mjere. ->()

Vrijednosti izraene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280,7 58886,7 36394,0 22492,7 13901,3 8591,4 5309,8 3281,6 2028,2 1253,5 774,7 478,8 295,9 182,9 113,0 69,8 43,2 26,7 16,5 10,2 6.8 2,4 1,5 0,9 0,6 itd. () Metara 952,80 588,86 363,94 224,92 139,01 85,91 53,10 32,81 20,28 12,53 7,74 4,79 2,96 1,83 1.13 0,70 0,43 0,26 0,16 0,10 0,06 0,02 0,01 Plavi niz: BI Centimetara Metara

117773,5 72788,0 44985,5 27802,5 17182,9 10619,6 6563,3 4056,3 2506,9 1549,4 957,6 591,8 365,8 226,0 139,7 86,3 53,4 33,0 20,4 7,8 4,8 3,0 1,8 1,1 itd.

1177,73 727,88 449,85 278,02 171,83 106,19 65,63 40,56 25,07 15,49 9,57 5,92 3,66 2,26 1,40 0,86 0,53 0,33 0,20 0,08 0,04 0,03 0,01

A =108 B = 216

(7J

Modulor

Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru

(8)

Neograniene brojane vrijednosti

43

DIJELOVI GRAEVINE
KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA
U poetku ljudskih kultura vezovi, vorovi i uad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. Kasnije se pojavilo graenje drvom, koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika, ak i u grkim hramovima

Ove su spoznaje razmjerno nove, ali je sve vei broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost.

Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo znaajan rad - Q , u kojem je Q

Izvorna drvena konstrukcija, osnova oblikovanja grkih hramova Q\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^

posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture, prije svega Alhambre u Granadi, temelji na tehnici graenja drvom. Obrada interijera maurskih graevina, suprotno tome, proizlazi iz tehnike tkanja (slino kao trake i astragali u grkim graevinama), bilo da su ukrasi ablonama otisnuti u gipsu ili su uloeni kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaa "spletenost" zidova u gipsu, tono kao to su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama atora. Ovdje je oblik proizaao iz atorske tehnike jednostavno prenesen u gips. Oblici koji su proizali iz gradiva, tehnike i potrebe, uz iste uvjete, u svim su zemljama i vremenima slini, ako nisu ak i jednaki. Te "vjene oblike" dokazao je V. Wersin -> 00 uvjerljivim primjerima. Uporabni predmeti u istonoj Aziji i Europi, oni iz godine 3000 pr. Kr. i u dananje doba, slini su kao jaje jajetu. Pri primjeni drugog gradiva, druge tehnike i drugaije uporabe na-

Drvena konstrukcija slina (T) kakva se jo i danas svugdje primjenjuje

Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od isto obraenog kamena

mee se i drugaiji oblik, iako povremeno iskljuivo ukrasni oblici, koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik, skrivaju to oku, taje ili ak prikazuju neto drugo (barok). Za oblikovanje graevina odluujui je dakle na kraju ipak duh vremena.

Razvijena povrina 33 cm

Danas nas kod starih graevina opet vie uzbuuje pitanje nastanka umjetnikog oblika nego rezultat. Svaki nain graenja jednom pronalazi svoj vjeni oblik i logini zavretak iznalaenja, a dalje se samo kultivira i usavrava. Danas se jo zalaemo za odgovarajue izraavanje u betonu, eliku i staklu; kod tvornikih i drugih velikih zgrada ve su uspjela nova, uvjerljiva ostvarenja, jer za njih potreba velikih povrina prozora jasno odreuje sustav graenja -> Jasni prikaz sastavnih dijelova graevine, prema njenoj odreenoj tehnikoj zadai, daje mogunosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. U tome lee novi poticaji za nas arhitekte.

avlana drvena skeletna konstrukcija, svrsishodna, jeftina, ali bez vlastitog izraza. Bolje ju je sakriti oplatom ili bukom

Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova, oslonjena na konzolni istak stropne ploe

Bilo bi pogreno vjerovati da naem vremenu pripada samo zadatak razraditi iste konstrukcije, kako bi budua vremena na njima samo kultivirala isti oblik -> (2). Daleko je vanija zadaa svih arhitekata da, uz opseno koritenje tehnikih mogunosti svog vremena, ostvare njegove umjetnike predodbe, kako bi temeljem tog osjeaja za ivot oblikovali suvremene odgovarajue graevine s. 47. Za to treba: osjeaj mjere, suzdranost, prilagodba okolini, organska povezanost gradnje, prostora i konstrukcije i dobro usklaen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehniko, organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. ak su i snani umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje, "koji imaju to rei", podloni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". to je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor, zrelije e, sa-

44

Armiranobetonska konstrukcija s uvuenim stupovima sa statiki povoljnim i ekonominim konzolnim istakom s prozorskim vijencem

( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploa s tankim elinim stupovima u ' vanjskom zidu izmeu prozora > s. 46.

drajnije i trajnije biti njegovo djelo. Takvo je djelo - zvui paradoksalno - lijepo za sva vremena, kao i svaka prava umjetnost.

GRAEVINSKI OBLICI
KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE
SVODOVI
Blokovi od snijega
Led k a 0

Prozor

Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nae na licu mjesta, kamena, drvenih motki i pletera od lijana, obloene liem, slamom, trskom, krznom ili slinim materijalom

Slino grade i Eskimi svoje ljetne kue od kitovih rebara obloenih krznom, s prozorima od morevih crijeva, to odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. Slina je i zimska kua "iglu"

Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. Na Pantenonu je to izvedeno u najiem obliku, nad krunim tlocrtom.

U Perziji su Sasanidi (6. st.) prilikom graenja svojih prvih kupola polazili od kvadratinog tlocrta. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama"

Luni veza od trske Hasura od trske

Tlinf A
Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva, ali iznutra sakrivena optikim efektima (dematerijalizacija). Osim krune kupole se kao pokrov u mnogim krajevima moe nai bavasti svod, od "vezaa" od trske i pokriven pletenom trskom (nain graenja u Mezopotamiji) ... od kamena najprije u doba Rimljana, a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u ibeniku) Polazei od krinog svoda (prodor dvaju bavastih svodova) nastali su u gotici primjenom iljatih lukova smjeli zvjezdasti i mreasti svodovi, iji je nain provoenja sila postao bitnim obiljejem stila (potporni lukovi i kontrafori)

DRVO

Podnoje od lomljenog kamena

U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slino oblikovane, kao posljedica konstrukcijskog rjeenja

U podrujima koja su siromana drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinani drveni stupovi i prozori izmeu njih). Kao ukruenje slue konici u prozorskim parapetima

Suprotno prethodnoj, razvila se kanatna konstrukcija s pojedinano razmjetenim prozorima s ukruenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog prua i gline

Panelna graevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrauju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilitu

KAMEN

"

Od neobraenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnoja), stoga se prva kamena kua takorei sastojala samo od krova s niskim ulazom

Obraeni lomljeni kamen omoguuje izvedbu viih zidova, a uz upotrebu morta, ak i zabatnih zidova i nadsvoenih otvora

U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi tono obraenim kamenom. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i bukaju

Tenja za to veim prozorima na gradskim kuama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima, slina skeletnim drvenim kuama - uQ)

Na poetku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja, a kasnije iz toga nastaje isti, ali esto i besmisleni oblik, koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Za to se mogu nai bezbrojni primjeri, od Likijskih kamenih grobnica, na kojima svaki

laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija, do automobila na prijelazu stoljea koji imitira koiju (ukljuivi i dra za bi).

45

NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI - tU

ELIK

(5)

Arh. L. Mies van der Rohe

(?)

iste eline konstrukcije omoguuju najlake pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima - > 0 , ali nisu svugdje dopustive. Samo se u rijekim iznimkama doputaju vanjski goli elini stupovi - ( ) . U kombinaciji s vidljivim elinim stropnim gredama nude se naroito

lagani, a ipak solidni oblici sa irokim otvorenim prostorima, skoro bez granica -> (3) Lagane, otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvuenim konzolnim krovovima su domena graenja elikom ili aluminijem ->

ARMIRANI BETON

()

Arh. F L. Wright

(7)

Arh. F L. Wright

()

Arh. F L. Wright

Za mnoge graevine zahtijeva graevinska inspekcija vatrootporne ili ak nezapaljive konstrukcije, pa obloeni elini elementi slie istom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipi-

no obiljeje veliki konzolni istak stropnih ploa preko podvlaka -> ( D ili uklijeten u toranjsku jezgru -> (), jezgru zgrade- @ ili oblikovan poput gljivaste ploe- ().

LJUSKE

Arh. O. Niemeyer

Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsjeenim segmentima - (9),

uzdune ljuske - , ritmiki nastavljenih poprenih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-tokama_> rt?).

Arh. M. Novicki s M. Deitrich

Visee konstrukcije su ve kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona- Cirkuski ator je najpoznatiji oblik lake visee plohe _ ().- Armiranobetonske visee plohe u

kombinaciji s krutim rubnim nosaima daju ekonomine i vrlo efektne graevine takoer s mogunou velikih konzolnih istaka

Nae je vrijeme opet poelo razvijati oblike iz konstrukcije, ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike, nego najee zbog duhovnog poniranja u sutinu novoga naina graenja, traei odgovarajui izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaom. Odluujua je razlika u traenju oblika koji proizlazi iz konstrukcije, suprotno vre-

menu cara VVilhelma, kada su se primjenjivali postojei oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji, bez obzira na to je li od kamena, drva ili gipsa, tako da je prazni besadrajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija".

46

ZGRADA I OBLICI
KAO ODRAZ VREMENA I NAINA IVOTA VANJSKI PRETPROSTORI

Oko 1500. g. su kue i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni tekim vratima

Oko 1700. g. zid i vrata slue samo kao ograda, omoguujui pogled koji mnogo obeava

U 19. stoljeu je kua jo zatvorena, ali je okolni prostor otvoren okruen niskom ogradom

ULAZI

U 20. stoljeu nema vie nikakvih ograda (naroito u Americi), kua stoji u velikom, zajedniki njegovanom perivoju, nenametljivo meu drveem

Okog. 1000. su na brvnarama vrata bila niska, s visokim pragom (nije bilo prozora, svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu)

(&)

na, postoji zvekir, prozori s reetkama i malim okruglim ispupenim staklima

Oko 1700. g. ulazna vrata imaju ukrasne preke, prozirno staklo i potezno zvono

U 20. stoljeu povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. Fotoelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja

VEZE PROSTORIJA

V
(9) Oko 1500. g. niska teka vrata, elije s oskudnim dnevnim svjetlom, pod od irokih kratkih dasaka

i] fj J j 1 1
1

1 1 i [ i

l
c

I-4

i i

'

Pomina stijenka klizni prozor

Oko 1700. g. iroka dvokrilna vrata, prostorije u nizu, pod od parketa

Oko 1900. g. klizna vrata za spajanje prostorija, obloga poda linoleumom, klizni prozori i potezne zavjese

U 20. stoljeu promjenljive prostorije, klizna vrata i zrcalni prozori na elektrini pogon, markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zatita od sunca

Zahod i bide

Spavaa soba

Strana prema vrtu

Drvena kua oko 1500. g. je odraz kraja, naina graenja (brvnara) i naina ivota (mali prozori)

Kamena kua oko 1500. g. Masivni zidovi kao zatita od neprijatelja i hladnoe zauzimaju istu povrinu kao prostorije

Kua oko g. 2000. s vitkim nosivim elinim stupovima, neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi iji sastav osigurava najbolju akustiku, termiku i klimatsku izolaciju. Izmeu predsoblja, dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata, samo prostorno razdvajanje Arh.. Mies v d. Robe

U razdoblju izmeu otprilike godine 1500. - vremena spaljivanja vjetica, praznovjerja, sitnih prozora i kua nalik na tvrave, iji se oblici ponekad i danas jo prieljkuju - i naega doba postoji golem tehniki i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. Na graevinama i njihovim dijelovima, a i na drugim stvarima i nainu ivota, jasno se vidi kako je tijekom tih stoljea ovjek postao slobodniji i samosvjesniji, a graevine svjetlije i lake. Za modernog ovjeka kua vie nije utvrda protiv neprijatelja, razbojnika ili demona, nego nenametljivi, lijepi i oslobaajui okvir za ivot, otvoren

prema prirodi ali ipak svestrana zatita od njenih nepogoda. Pod time, dodue, svatko zamilja neto drugo; o stvaralakoj snazi pojedinca ovisi to e pri tome vidjeti i osjeati, i u kojoj je mjeri sposoban da taj doivljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. 44. Pri tome je odluujue investitorovo definiranje zadatka. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjeajima jo u 15. stoljeu, a malobrojni su ve stigli u 20. stoljee. Poklapanje stoljea ovdje predstavlja "sreu u braku" izmeu investitora i arhitekta.

47

- M . 1:2000"

PROJEKT
POSTUPAK IZRADE

Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traenih povrina u jedinstvenom mjerilu i utvrivanjem traenih odnosa prostorija meusobno s. 271 i prema stranama svijeta. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. Sada slijedi, na temelju opisanog postupka definiranja povrine zgrade, konana lokacija zgrade na zemljitu.
(T) etiri prijedloga poloaja zgrade na gradilitu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. Investitor je predvidio varijantu.4, a prihvaena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena Spred zgrade povoljan, gospodars ki dio objekta je na zapadu, izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru,

Pri tome su odluujua pitanja strana svijeta, smjerova vjetra, mogunosti prilaza, poloaja zemljita, postojee vegetacije i susjedstva. Za iskoritenje mogunosti -> Q potrebno je vie pokuaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv, ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogui poloaj zgrade. Na osnovi takvih istraivanja odluka nastaje najee vrlo brzo, pa se konture zgrade ve jasnije razabiru- (2). Sad poinju "poroajne muke" prvoga projekta zgrade, ponajprije u duhu, pri uivljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodba cjelokupnog sadraja zgrade i njenog prostornog ugoaja, te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu, kod jednoga je ishod onoga "raanja" slobodna skica ugljenom, a kod drugoga filigranska crtarija. Nespretni razraivai esto pokvare nadahnutost prve skice. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnou najee raste jasnoa misaone predodbe. Stariji, zreli arhitekti, esto su u stanju projekt neposredno prostoruno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konano rjeenje. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi, ali im najee nedostaje zanos mladenakih ostvarenja. Nakon dovretka idejnog projekta - (3) preporuljiva je stanka 3 do 14 dana, jer donosi odmak od projekta i omoguuje otrije zapaanje nedostataka i raanje ideja za njihovo otklanjanje. To vrijeme omoguuje nestanak nametnutih predodbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. Sad poinje razrada projekta, dogovor sa statiarom i projektantima grijanja, vodoopskrbe i elektroinstalacija - ukratko, utvruje se konstrukcija i instalacije. Nakon toga, ali esto i u tijeku rada, podastiru se nacrti nadlenim organima vlasti. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. U tom vremenu radi se predraun i raspisuje natjeaj prema propisima -QP tako da do dobivanja graevne dozvole pristignu i ponude, pa se radovi mogu ugovoriti i zapoeti. Za opisane radove arhitektu, ovisno 0 okolnostima, treba 2 do 3 mjeseca za veu obiteljsku kuu, a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si.). Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno tedjeti, jer se valjana priprema obilno nadoknauje utedom vremena i trokova graenja. Vana pomo pri tome su upitnici knjige s. 59. s. 49 i 50 i graevne

Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki, kupaonica i prostorija za pripremanje preuske, opasne stube u hodniku, iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3)

Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. Bolje su oblikovane prostorije. Zbog prirodnog pada terena su spavae sobe 2,5 m iznad terena, garaa ispod njih u razini terena (3)

Projektni program Rad poinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomo iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika - s. 49 i 50. Prije poetka projektiranja mora biti poznato: 1. Poloaj i veliina zemljita, visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. Poloaj instalacija vodovoda i kanalizacije, graevinski propisi, urbanistiki uvjeti itd. Ishoenje ovih podloga obavlja se kod ovlatenog geodetskog inenjera i u uredu za katastar koji e izraditi slubeni lokacijski elaborat. 2. Zahtijevane prostorije glede povrine, visine, poloaja i meusobnih funkcionalnih veza. 3. Dimenzije postojeeg namjetaja. 4. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljita, ureenje gradilita, graenje itd. - s. 51-58. 5. Nain graenja koji treba primijeniti; kad zgrada ima pokrov crijepom drugaije e se otpoetka graditi nego zgradu s ravnim krovom.

48

PROJEKT
PREDRADNJE - SURADNJA INVESTITORA - QP

Rad na projektiranju esto se pouruje a izvedba ugovara i zapoinje s nedovoljnim podlogama. Iz toga je shvatljivo to se "definitivni" crtei i trokovi pojavljuju tek kad je graevina ve skoro dovrena. Tu ne pomau poduke i predavanja investitoru; pomae samo arhitektov ubrzan i auran rad te odgovarajua priprema u uredu i na gradilitu. Najee se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci, koji moraju ve pri ugovaranju radova biti pri ruci, ubrzavaju napredovanje. Sigurno su odstupanja potrebna, ali je itav niz podataka tako openit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti, makar samo kao poticaj. Upitnik to slijedi samo je dio obrazaca koji slue utedi rada, a kojima bi se projektna kua trebala sluiti kao i ostalima, primjerice obrascima za predraun trokova. Upitnik za izvjetaj o narudbi Izvjetaj za narudbu br.: Izdavatelj naloga: Narudba: Izvjestitelj: Kopije za: I. Podaci o investitoru 1. Kakav je razvoj poduzea? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potjeu podaci? 2. Kakvo je poslovno ponaanje? 3. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Koje su investitorove posebne elje u umjetnikom pogledu? 5. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti openito? A posebno u svezi s naim nainom rada? 6. Na koja investitorova osobna obiljeja treba posebno obratiti pozornost? 7. Tko nam ini potekoe? Zato ih ini? Koje su mogue posljedice? 8. eli li investitor kasnije svoj objekt izloiti javnosti? 9. Moraju li crtei biti razumljivi za laike? 10. Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Zato prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veliine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. Pogodba cijene 1. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Koja je priblina ocjena odnosa graevinskih i obrtnikih radova? 3. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izraunati cijenu? 4. Kolika je investicijska svota? 5. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvren dogovor? III. Osobe i poduzea vezani na posao 1 - S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. Tko je nadlean za koja specijalistika podruja? 3. Tko kontrolira raune? 4. Koji nain naruivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Moemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. Osnove oblikovanja 1. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Kako su oblikovane postojee zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII, 9. 3. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajalita snimatelja)? Narueno? 4. to inae treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Visine postojeih zgrada i katova? Ulina regulacijska linija? Graevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drvee (vrsta, veliina)? 6. Koje kasnije zahvate treba ve sada uzeti u obzir? 7. Trai li se generalni plan urbaniziranja podruja? 8. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilite? 9. Tko je revident za umjetnike elemente u okviru graevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalite? Je li uputno konzultirati ga ve u fazi idejnog projekta? 10. Koja je via instancija za sluaj albe? Koji je postupak? Koji je rok podnoenja albe? Kakvo je stajalite nadlene institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Kojeg izvoaa preporuuje investitor? (naziv, adresa, telefon) 7. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poeljan? Starija ili mlaa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Je li investitor sporazuman s naim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilitu? Oprema za to - telefon, pisai stroj? IV. Openito 1. Ako nema ograde, treba li naruiti ograivanje gradilita? Moe li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naruiti natpisnu plou za gradilite? Natpis na njoj? 2. Toan naziv novogradnje? Konani naziv objekta? 3. Ime nadlene (najblie) eljeznike postaje? 4. Naziv nadlenog (najbliega) potanskog ureda? 5. Telefon na gradilitu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. Radno vrijeme graevinskih radnika? V. Projektni zadatak

1. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije poetka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojeim ili buduim zgradama? -> VIII, 9. 3. Kojim lokalnim ili dravnim propisima podlijee novogradnja? Prostorni plan? 4. Postoji li struna literatura o toj vrsti graevine? to se o tome nalazi u naoj dokumentaciji? 5. Gdje je slian objekt primjerno izveden? 6. ijim je posrednitvom mogue razgledanje? Ve dogovoreno?

49

PROJEKT
VII. Tehnike podloge 1. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Jesu li na gradilitu provedena geotehnika ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Koliki se doputeni pritisak na tlo moe prihvatiti? 4. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najvii vodostaj? 5. Je li na zemljitu ve postojala neka graevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. Kakav se nain temeljenja moe smatrati prikladnim? 7. Na koji nain treba izvoditi graevinu? Posebno vano: Pod u podrumu: nain graenja? Optereenje? ime? Obloge? Zatitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploa nad podrumom? Nain graenja? Optereenje? ime? Obloge? Stropna ploa iznad prizemlja: Gradivo? Optereenje? ime? Obloge? Krovna konstrukcija: nain graenja? Optereenje? ime? Obloge? Zatitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olune cijevi izvana ili iznutra? 8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Kakva konstrukcija stubita? Optereenje? 11. Kakvi prozori? elik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Nain otvaranja? Jednostruki, krilo na krilo, s kutijom? 12. Kakva vrata? Uklaena? elini okvir? Ukoeno drvo? elik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Nain grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loivim uljem? Dizalo za ljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kinicom za punjenje sustava? 14. Priprema tople vode: potrebne koliine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li ureaj za omekavanje? 15. Nain ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaivanje? 16. Kakvo hlaenje? Priprema leda? 17. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mrei? Postoje li znaajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Kakva je kanalizacija? Prikljuak na gradsku mreu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li mogue izvesti septiku jamu? Doputa S se to? Vlai stiti talonik? Trai li se samo mehaniko ili i bioloko kondicioniranje? 19. Koji je 0 prikljuka na plinsku mreu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike koliine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzraivanje? 20. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogunost prikljuka? Ogranienje potronje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Nona tarifa od - do? Popust za visoku potronju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat, parna turbina, vjetrenjaa? 21. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Vrsta signalnog ureaja? Zvono? Svjetlo? Komandni ureaj? 23. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Ostali transportni ureaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pota? X. Rokovi 1. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Skice za dogovor s investitorom? 3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom trokova? 4. Projekt (mjerilo)? 5. Predraun? 6. Isporuka nacrta za graevnu dozvolu, sa statikim proraunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Predvidivo trajanje procedure izdavanja graevne dozvole? Nadlena tijela? Mogunosti pourivanja? 8. Izvedbeni nacrti? 9. Datum raspisa natjeaja? 10. Rok predaje ponuda? 11. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Poetak graenja? 13. Prijam grubih graevinskih radova? 14. Tehniki prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Zavrni obraun? IX. Podaci za izvedbu 1. Kolika je udaljenost gradilita od teretnog eljeznikog kolodvora? 2. Postoji li prikljuni kolosijek za gradilite? Normalni ili uski kolosijek? Mogunosti istovara? 3. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor - eventualno oblice, talpe? 4. Kakve su skladine povrine za gradiva? Kvadratura otvorenih povrina? Kvadratura natkrivenih povrina? Koje su visine u odnosu prema gradilitu? Moe li vie izvoaa neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? ienje? uvanje? Hortikulturni radovi? 6. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i naini isplate primjereni? 7. Koja su gradiva uobiajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veliina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Ostalo. VIII. Podloge za projektiranje 1. Je li pregledana zemljina knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Postoji li situacija naselja? Je li naruena? S podacima o prometu? 3. Postoji li lokacijski nacrt? Naruen? Slubeno ovjeren? 4. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Narueno? 5. Jesu li razjanjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Uvjeti rjeenja kanalizacije? 7. Je li razjanjen prikljuak na plinsku mreu? 8. Je li odreen prikljuak na elektromreu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zrani vod? 9. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov nain graenja? 10. Je li stabilizirana stalna toka za geodetske radove? 11. Je li potreban plan ureenja i organizacije gradilita? 12. Kome se treba obratiti za ishoenje graevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj, crvenoj boji? Kairano na \ platnu? 13. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statikog prorauna? Tko je ovlateni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga odreuje nadlena institucija za graditeljstvo?) UPITNIK

50

SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1.0 Graevina - projekt 2.0 Graevina - izvedba B Aktivnosti pri izvedbi graevine Plan izvoenja Definiranje aktivnosti / sadraji Ciljevi / rizici u planiranju izvoenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja, nacrti pojedinosti * posebni crtei * graevna knjiga 2.0 Ugovaranje radova 2.1 Definiranje aktivnosti / sadraji 2.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C, uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti, programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV - uzori * podloge namijenjene izvoau 3.0 Nadzor 3.1 Definicija aktivnosti / sadraji 3.2 Ciljevi / rizici nadzora 3.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA, sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crtei, podaci iz ugovora o graenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami, linijski dijagrami, mreno planiranje) C Upute u literaturi o izvoenju graevinskih radova > CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz podruja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje odreeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure - propisi o honoriranju arhitekata i inenjera na temelju prvog i drugog lanka Zakona o reguliranju rada inenjera i arhitekata) [poglavlje 1.] 1.0 Projekt graevine HOAI, lanak 15., faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%), idejni projekt (7%), glavni projekt (11%), ishoenje dozvola (6%); "projektantske aktivnosti" - 27% od ukupnog honorara [poglavlje 2.] 2.0 Izvedba graevine HOAI, lanak 15., faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%), pripreme ugovora (10%), suradnja oko ugovaranja (4%), nadzor (31 %), briga oko objekta i dokumentacija (3%); "aktivnosti oko izvedbe" - 73% cjelokupnog honorara s. 55 (2). HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi, tj. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. B Aktivnosti pri izvedbi graevine 1.0 Plan izvoenja 1.1 Definiranje aktivnosti / sadraji. Ovu materiju propisuje HOAI, lanak 15., faza izrade 5. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rjeenja), uzevi u obzir urbanistike, oblikovne, funkcionalne, tehnike, graevno - fizike, gospodarske, energetske (npr. u smislu racionalne upotrebe energije), bioloke i ekoloke zahtjeve, koristei priloge drugih strunjaka, tako da se postigne rjeenje pripravno za izvedbu. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nunim pojedinostima, primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1, s potrebnim tekstualnim napomenama. 1.0 1.1 1.2 1.3

IZVEDBA GRAEVINE
-ro

Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1, s potrebnim tekstualnim objanjenjem; odreivanje materijala. Izrada podloga za druge strune suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rjeenje pripravno za izvedbu. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvoenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u graevnoj knjizi, kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija, kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). Provjera planova izvoenja koje je sastavio izvoa na temelju opisa i programa izvedbe radova, te usporedba s projektantskim planovima*). Razrada detalja. Provjera i odobravanje nacrta treih osoba, koje nisu suraivale na izradi projekata, glede njihove usklaenosti s izvedbenim nacrtima (npr. radioniki nacrti izvoaa, isporuiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja), ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti ukljueni u predraun. *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomino osnovna aktivnost. U tom sluaju otpadaju odgovarajue osnovne aktivnosti ove faze radova, ako se primijeni opis i program izvoenja radova. 1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvoenja Cilj planiranja izvoenja je da se graenje odvija bez smetnji i pogreaka. Pretpostavka za to su potpuno rijeeni oblikovni i tehniki problemi do u detalje te njihova provjera s formalne, pravne, tehnike i ekonomske strane (pravne podloge: dravni graevinski propisi, uredbe, npr. izvrne odredbe, smjernice, npr. smjernice za mjesta okupljanja; tehnike podloge: priznata pravila tehnike i umijea graenja, npr. DIN-norme, konzultacije s ekspertima; ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu trokova, npr. procjena / obraun trokova usp. DIN 276, i prema potrebi konzultacije s ekspertima). Nedovoljno planiranje izvoenja radova esto dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka, propadanje), gubitaka radnog vremena (prazan hod, udvostruenje rada), stalnog smanjenja vrijednosti (pogreke u planiranju / pogreke u izvedbi.). 1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvoenja * Izvedbeni nacrti, sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama; uobiajeno mjerilo 1:50 -> s. 55 @ * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja, pojedinani nacrti), dopunjuju izvedbene nacrte za odreene dijelove graevine; uobiajena mjerila 1 : 2 0 , 1 : 1 0 , 1 : 5 , 1 : 1 - s. 55 * Posebni nacrti, - izrauju se za posebne konstrukcije (npr. armiranobetonske, eline, drvene itd.) - prikazuju druge dijelove graevine / ureaje prema potrebi; uobiajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. Obradu svih vrsta crtea propisuje DIN 1356, mogu se rijeiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. nie) (odgovarajui software na raspolaganju). * Graevne knjige (= knjige prostorija) - sadre tablino potpune podatke o veliinama (npr. duljina, irina, visina, povrina, volumen prostorije ili dijela prostorije itd.), o materijalima (npr. obloge zidova, podne obloge itd.), o opremi (npr. instalacije grijanja, ventilacije, sanitarija, elektroinstalacija itd.), pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova, posebno aktivnost HOAI, lanak 15. LPH 5, suprotno od opisa i programa izvedbe, osnovna aktivnost, HOAI, l.15. LPH 6; usp. VOB/Al.9.).

51

2.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2.1 Definiranje aktivnosti / sadraji. Ovu materiju propisuje HOAI, l. 15., faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: - iznalaenje i prikazivanje koliina kao podloga za sastavljanje opisa radova, uz upotrebu priloga drugih strunim suradnika na projektu; - sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama; - usuglaavanje i koordiniranje opisa radova strunih suradnika na projektu; - sastavljanje obaveznih uvjeta za izvoenje svih vrsta radova; - prikupljanje ponuda; - kontrola i vrednovanje ponuda, ukljuujui sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova, uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7; - usklaivanje i objedinjavanje aktivnosti svih strunjaka koji sudjeluju u ugovaranju; - pregovori s ponuaima; - rekapitulacija trokova prema DIN-u 276 na temelju jedininih ili paualnih cijena iz ponuda; - suradnja pri dodjeli posla. * Posebne aktivnosti: - sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s graevnom knjigom *); - sastavljanje alternativnih opisa radova za odreena podruja aktivnosti; - sastavljanje usporednih pregleda cijena koristei priloge drugih strunih suradnika na projektiranju; - kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova, ukljuujui pregled cijena *); - sastavljanje, kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima. 2.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru graanskog prava, utvreno odgovarajuim uredbama (usp. Graanski zakonik, BGB - Brgerliches Gesetzbuch, lanci 631 .-651., odnosno Uredba o ugovaranju graevinskih radova, VOB - Verdingungsordnung fr Bauleistungen, dijelovi A/B/C ) s. 55 . Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. 55 za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova, kao npr. opis radova / uvjeti ugovora itd. + pismena potvrda s podacima o mogunostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaanje i ostajanja u obvezi itd.). Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuaa, odnosno njegova ovlatenog zastupnika, postaju ponuda a prihvaena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvoenja; npr. vrsta / opseg radova, cijene, rokovi, odgovornost itd.) Ugovori o graenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raistiti mogue nesuglasice izmeu ugovornih strana - meusobne obveze jasno utvrditi. Nejasne, nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loih ugovora koji izazivaju sukobe / prekoraenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne trokove. 2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Graanski zakonik) propisuje u ugovoru o graenju (ugovoru o radu) pravne odnose izmeu investitora / izvoaa (naruitelja / izvoditelja) ako nema drugaijih sporazuma. lanci 631 .-651. Sadre prave norme za ugovore o radu. Naslovi / sadraji pojedinih lanaka su: l.631. sutina ugovora o radu, l.632. naknade, l.633. jamstvene obveze izvoaa, otklanjanje nedostataka, l.634. postavljanje rokova i mogunost promjene, smanjenja i prekida,

IZVEDBA GRAEVINE
->&) l.635. naknada tete zbog neizvrenja. I.636. kanjenje izvedbe, l.637. prestanak jamstva, l.638. kratka zastara, l.639. prekid i obustava zastare, l.640. obveze prihvaanja naruitelja, l.641. dospjelost plaanja, l.642. suradnja naruitelja, l.643. otkaz od strane izvoditelja, l.644. nositelj rizika, l.645. jamstva naruitelja, l.646. dovretak preuzimanja, i.647. zalono pravo izvoditelja, l.648. hipoteka na graevinsko zemljite, l.649. otkaz od strane naruitelja, l.650. predraun, l.651. ugovor o isporuci djela - s. 55- * VOB (Pravilnik o obavljanju graevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno openitim odredbama BGB) i vodi rauna o tome da u ugovoru o graenju budu regulirani raznovrsni struni i pravni problemi / zahtjevi (usp. AGB - zakon). VOB nije zakon ni pravni propis, pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C, mogu i u okviru opih poslovnih uvjeta, usp. AGB - zakon, l. 23.5.). Podjela VOB-a u tri dijela: - VOB/A (DIN 1960) = Ope odredbe za izdavanje graevinskih radova Sadraj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natjeaja, izdavanje radova, ugovaranje. Odredbe VOB/A imaju obiljeje preporuke (za privatne investitore) - a obavezujue su za javnopravne investitore. - VOB/B (DIN 1961) = Ope odredbe za ugovaranje izvedbe graevinskih radova Sadraj: posebno sastavljene odredbe za graevinske ugovore, koje odgovarajua BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno. Naslovi / sadraji lanaka su: l. 1. vrsta / opseg rada, l. 2. naknade, l. 3. podloge za izvedbu, l. 4. izvoenje, l. 5. rokovi izvedbe, l. 6. ometanje i prekid izvoenja, l. 7. podjela rizika, l. 8. otkaz od strane naruitelja, l. 9. otkaz od strane izvoditelja, l. 10. odgovornost ugovornih strana, l. 11. kaznene odredbe, l. 12. preuzimanje, l. 13. jamstva, l. 14. obraun, l. 15. rad u akordu, l. 16. isplata, l. 17. osiguranje, l. 18. sporovi. - VOB/C (DIN 18300 18450) = Opi tehniki uvjeti za ugovaranje graevinskih radova (ATV) Sadraj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. zemljani radovi, zidarski radovi itd.) prema jedinstvenoj sistematizaciji s. 55 0. Upute za opis radova - pomone napomene za sastavljanje jednoznanih, iscrpnih raspisa (br.01 opi neophodni podaci, br.02 potrebni dopunski podaci, usp. VOB/A, lanak 9.1. 1. Vaee podruje, - upuivanje na postojee DIN-norme (tehnike odredbe za izvoenje); generalna klauzula: "Gradiva i graevinski elementi podrazumijevaju se ukljuivi isporuku, istovar i skladitenje". 2. Gradiva / graevinski elementi, - uvjeti kvalitete, "standardi" za gradiva /graevne elemente (DIN-norme, slubena odobrenja). 3. Izvoenje, - propisi glede tehnike izvoenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvoenje". 4. Pomoni radovi / posebni radovi, - utvrivanje vrste / opsega pomonih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. 5. Obraun - propisi za obraun prema utvrenim stvarno izvedenim koliinama (odnosi se na obraunske jedinice, razgranienje dijelova graevine koji se meusobno isprepleu, ponovljena izmjera odnosno odbici). Opi sastavni dijelovi ugovora, najee nedovoljni za jednoznano, zakljuno reguliranje, dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti, posebni ugovorni uvjeti, ne smiju biti u proturjeju s opim odredbama za ugovaranje, uz potpunu

52

primjenu odredaba AGB - zakona (uravnoteenost VOB-a kao "cjeline"), _ potrebni dodatni sporazumi razjanjavaju jednoznano VOB "moe se - odredbe", npr. Postupak prijama itd. - mogui dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje slue definiranju aktivnosti (bez naruavanja uravnoteenosti VOB-a), npr. izvjetaji u graevnom dnevniku, nain izraavanja itd. s. 56 * Opis aktivnosti, kao jednoznana, iscrpna definicija aktivnosti, postaje podlogom kasnijeg ugovora o graenju s. 56 > Treba razlikovati: - opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A, l.9,/3-9); - opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti, FLP; VOB/A, I.9./10-12). Opisi graenja (opi prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. popisi aktivnosti, rastavljanje na pojedinane pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti, kakvoi, koliini, dimenziji, obiljeeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. 56 @ mogu se ralaniti nepovezano (stupnjevi izgraenosti / faze graenja / stupnjevi dovrenosti) ili prema naslovima (saeto prema vrstama radova) uz pomo "prethodnih napomena" ->s. 56 Programi aktivnosti, opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno, funkcionalno, tehniki, ekonomski) koji se odnose na dovrenu aktivnost. Odustajui od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinanim pozicijama; mogu je standardizirani popis aktivnosti bez naznake koliina). Opisi aktivnosti - kao dio podloga za pogodbu radova - unoenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o graenju. Ima li proturjenih dijelova ugovora, vrijede redom (usp. VOB/B l. 1.1): Opis aktivnosti, posebne ugovorne odredbe, eventualne dodatne ugovorne odredbe, eventualni dodatni tehniki uvjeti, opi tehniki uvjeti za ugovore o izvedbi graevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "opeg") -> s. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za graevinarstvo pomae pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: saete tekstove, tehniki besprijekorne, potpune) tako to nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajua podruja aktivnosti (podruja aktivnosti priblino su vrste graevinskih radova prema VOB/C). Poglavlja standardnog teksta rasporeena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. Svako poglavlje ima svoj broj. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje, prema potrebi iz 5 odjeljaka; skraeni tekst / opirni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka, tj. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omoguuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajedniki odbor elektronika u graditeljstvu, GEAB; cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na podruju cijele drave). Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: - katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK), podruja aktivnosti 100-199; - katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK), podruja aktivnosti 200-299; - knjiga standardnih aktivnosti savezne eljeznice (StLB-DB), podruja aktivnosti 400-499; - regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinanih korisnika, podruja aktivnosti 800-999. * LV - obrasci za popise aktivnosti slini su graevnoj knjizi (prethodnik StLB). Ti obrasci obuhvaaju to je mogue vie varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem), pa zbog toga u

IZVEDBA GRAEVINE

kompletu postaju vrlo opseni. Ponuai: razliiti izdavai -> s. 56 * Obrasci namijenjeni proizvoaima za popise aktivnosti nude dodatne informacije, pomau pri rjeavanju posebnih konstrukcijskih detalja. Cijelo je podruje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi, prorauni). Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvoenja mogua je primjenom odgovarajueg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obraun) softvvareom. 3.0 Nadzor (nadzor na graevini, objektu / dokumentacija) 3.1 Definicija aktivnosti / sadraji regulirano propisom HOAI, l. 15. faze aktivnosti 8 i 9. * Osnovne aktivnosti: - nadzor tijekom izvoenja objekta glede usklaenosti s graevnom dozvolom, planovima izvoenja i opisima aktivnosti, kao i s openito prihvaenim pravilima tehnike i odnosnim propisima; - koordiniranje strunjaka koji sudjeluju u nadzoru; - kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata; - sastavljanje i praenje terminskog plana (gantogram); - voenje graevnog dnevnika; - zajednika izmjera radova s izvoaima; - prijam graevinskih radova uz suradnju drugih strunjaka ukljuenih u projektiranje i nadzor; utvrivanje nedostataka; - kontrola rauna; - utvrivanje trokova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obraun u stanogradnji; - zahtjev za slubena primanja radova i sudjelovanje u njima; - predaja objekta, ukljuujui sastavljanje i predaju potrebnih podloga, npr. upute za rukovanje, atesti; - popis jamstvenih rokova; - nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova; - kontrola trokova; - obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvoaa; - nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka, ali najdulje do pet godina od primitka graevinskih radova; - suradnja pri oslobaanju od aktivnosti osiguranja; - sustavno sreivanje crtea i prorauna objekta. * Posebne aktivnosti: - sastavljanje, nadgledanje i daljnje voenje plana isplata; - sastavljanje, nadgledanje i daljnje voenje diferenciranih planova vremena, trokova ili kapaciteta; - djelatnost odgovornog voditelja gradnje, ako ta djelatnost prema zakonima dotine zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8; - sastavljanje plana zaliha; - sastavljanje popisa opreme i inventara; - izrada uputa za uvanje i odravanje; - promatranje objekta; - upravljanje objektom; - obilazak graevine nakon predaje; - kontrola radova na uvanju i odravanju; - priprema brojanih podataka za datoteku objekta; - iznalaenje i utvrivanje trokova za izradu financijskih pokazatelja; - preispitivanje analize trokova / koristi za graevinu i poslovanje.

53

3.2 Ciljevi/rizici graevinskog nadzora. Graevinski nadzor usmjeren je na dva teita: - kontrola, izmjere, obraun kao dopuna AVA (raspis, izdava-nje, obraun; usp. poglavlje izdavanje posla) -> s. 57 - planiranje tijeka graenja uz primjenu metoda projektantskog menadmenta (raspoloivost ljudi, mehanizacije, materijala u pravo vrijeme, u potrebnoj koliini, na pravom mjestu). Najvanija pomona sredstva jesu tehnike planiranja tijeka graenja / tehnike terminskog planiranja prema razliitim metodama. Lo nadzor, manjkava kontrola dovode esto do nezadovoljavajueg izvoenja, nedostataka (vidljivi / skriveni), pogreaka u obraunu, poveanja trokova, opasnosti za ljude (nesretni sluajevi) i materijal. Nezadovoljavajui projektantski menadment, odsutnost koordinacije najee dovode do kanjenja / dodatnih trokova. 3.3 Sredstva/instrumenti za graevinski nadzor * Podloge AVA, kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objanjeni su pod 1.3.12.3. Graevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti, nacrti detalja, posebni crtei), te eventualnoj graevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o graenju. * Tehnike planiranja tijeka graenja / terminsko planiranje koriste razliite uobiajene metode: - Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / graevinske procese, a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajue vrijeme (odreeno temeljem iskustvenih vrijednosti / prorauna) koje je prikazano duljinom odgovarajue horizontalne crte. Redoslijed graevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajuim redom upisa u dijagram. Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka graenja = liste podataka o radovima) pripomau pri izradi gantograma i omoguuju usporedbu predvieno ostvareno. Prednosti gantograma: preglednost, oiglednost, itljivost (prikaz proporcija vremena). Nedostaci gantograma: paualnost, neralanjenost dijelova procesa, tekoe u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritini / kritini procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa, ne moe se ustanoviti). Podruja primjene: prikaz tijeka graenja bez posebnog smjera dovravanja, planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti), planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) - s. 57 @ . - Linijski dijagrami (dijagrami brzine, puta [koliina], vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o graevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane), a na drugoj jedinice duljine puta (rjee koliina). Iz toga se raspoznaje brzina izvoenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci izmeu aktivnosti. Prednost: oigledna predstava brzina i kritinih razmaka. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju razliitih aktivnosti (prostorno, vremenski kad tijeku graenja nedostaje smjer prema dovrenju) Podruja primjene: prikaz tijeka graenja s odreenim smjerom dovravanja (duljina, visina, npr. ceste, potkopi i si., tornjevi, dimnjaci i si.) - 5 7 - Mreni planovi, rezultati tehnike mrenog planiranja (dio istraivake oblasti Operation Research) [si.22], slue analizi, prikazu, planiranju, upravljanju, kontroli odvijanja radova. Uvrta-vanjem to vie ulaznih parametara (vrijeme, trokovi, sredstva za izvedbu itd.) prikazuju se meusobne ovisnosti razliitih aktivnosti. Mreni prorauni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni vor, pojmovi vidjeti DIN 69900, list 1), pronalaze (proraun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin poetka, FAZ / najraniji termin zavretka, FEZ) za nastupanje svih dogaaja / procesa (D = trajanje, vrijeme izmeu poetka i zavretka procesa). Rezultat = put najduljega trajanja (kritini put) / projektni termin zavretka FZ(n). Ukljuene prethodno procijenjene vremenske

IZVEDBA GRAEVINE
CD

rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok zavretka VZ(n), najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove poetka, SAZ / najkasnije rokove zavretka, SEZ) za nastupanje svih dogaaja / procesa (proraun unatrag), najkasniji projektni rok poetka SZ, odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih dogaaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . najkasniji poetni, zavrni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok - najraniji poetni, zavrni rok FAZ/FEZ) - s. 57 Razliite orijentacije mree (procesi / dogaaji) i prikazi (strelice / vorovi) daju tri tipa mrenih planova s. 57 @ 1 Metode strelinog mrenog planiranja (Critical - Path Method, CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). vorovi predstavljaju poetne i zavrne dogaaje procesa. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost izmeu dogaaja /procesa moe se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (odreeni odnos od zavretka prethodnog do poetka sljedeeg dogaaja; zavrni dogaaj procesa A = poetni dogaaj procesa B). Vremenski model je determiniran (tj. procesu je odreeno konkretno procijenjeno vrijeme). Meusobno ovisni procesi koji teku usporedno, meuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedeeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze, Dummy, odnosi redoslijeda u strelinim mreama s vremenskim razmakom 0) - s. 58 @ Sadraji strelinih mrenih planova odraavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinanih aktivnosti s odgovarajuim naznakama vremena) s. 58 2 Metode vornog mrenog planiranja (Metra - Potential Method, MPM) prikazuju procese vorovima. Strelice odraavaju odnose organizacije radova. Temeljni odnos organizacije (def.v.g.) kod MPM je poetni slijed (odreen odnos od poetka prethodne do poetka sljedee aktivnosti; poetni dogaaj aktivnosti A = poetni dogaaj aktivnosti B). Vremenski model je determiniran (v. CPM). Sadraji vornih mrenih planova prikazuju se u listama procesa (usp. CPM) - s. 58 @ @ 3 Metode mrenog planiranja pomou vorova dogaaja (Progmamm Evaluation and Review Technique, PERT) prikazuju dogaaje vorovima. Strelice odraavaju odnose organizacije radova. Vremenski model je normalno stohastiki (= odreivanje vremenskih razmaka izmeu dogaaja raunom vjerojatnosti). Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mjeovite prikaze (procese kao strelicu, dogaaje kao vor). Teoretski se moe zamisliti mreni plan pomou strelica dogaaja, ali nema primjenjivane metode. Prednosti / nedostaci / podruja primjene razliitih metoda mrenog planiranja: unaprijed organizirane mree s deterministikim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvoenja graevina (teite na pojedinim aktivnostima). Mree orijentirane prema dogaajima (PERT) bolje slue okvirnom i preglenom planiranju (dogaaji = miljokazi). vorni planovi aktivnosti (MPM) lake se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena), prikazuju vei broj uvjeta nego strelini planovi aktivnosti (CPM; ali CPM je raireniji u praksi; stariji, razvijeniji, organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrenim planovima uobiajeni su slijed aktivnosti u 70-80% sluajeva). Mreni su planovi openito vrlo detaljirani, ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma, v.g.) Kao pomo za posebno velike mrene planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrenog plana dovoljan je unos odgovarajuih podataka iz liste procesa). Postoji odgovarajui software (preteni dio: CPM).

54

L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. Planovi z a gra. d o z v o l u

ORGANIZACIJA GRAENJA
->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB

l p h 5 I z v e d b e n i projekti

B G B ugovor o radu 632 Naknade |

VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obraun | Rad u akordu Izvoenje (br 7) Jamstvo (br. 3, 5, 6)

l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju

6 3 3 Nedostaci

634 Postavljanje rokova, promjene, smanjenje 635 Naknada tete

| 17 Osiguranje | | 13 Uinci jamstva (br. 3, 6) 4 Izvoenje (br. 7) 8 Otkaz putem A G (br 5) 13 Jamstvo (br. 7) 5 Rokovi izvoenja 13 Jamstvo (br. 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br. 3, 7) Jamstvo I Prijam | Plaanje | Izvoenje Otkaz putem A N - uputa 12 br. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam - ne postoji - ne postoji 8 Otkaz putem A G - uputa 2 - nije predmet V O B

636 637 638 639 640 641 642 643 644 645 646 647 648 649 650 651

Zakanjenje izrade Prestanak jamstva | Zastara (kratka) | Zastara (prekid, obustave) | Prijam | Dospjelost plaanja Suradnja naruitelja Otkaz od strane izvoaa Rizik Odgovornost naruitelja Dovrenje umjesto prijama Pravo izvoaa na hipoteku Hipotekarno osiguranje graevine Pravo otkaza naruitelja Predraun trokova Ugovor 0 isporuci

lz: Mantscheff: "Einfhrung in die Baubetriebslehre", dio 1, Werner Verlag, Dsseldorf, 1985. s. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvoenje, smetnje, preuzimanje VOB/B Izvoenje Podnoenje rizika, odgovornost, garancija Plaanje

Izolacija

Podloga za pad 8 cm, arm. betonska ploa Procjedni otvor 10 cm

(8)

Opi uvjeti ugovaranja 2. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. bet. radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod, kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton, blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. konst. (R)DIN 18335 Graenje elikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivai i krovo- izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3. Zavrni radovi (R) DIN 18350 bukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram. radovi i oploenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi

(3)

Nacrt detalja

[Ugovor 0 graenju)

"
Dodatak

r
Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti

(4^)

Ugovor o graenju

Pravni propisi 0 ugovaranju radova 6 3 1 ff B G B

Dio

A, B + C

I i

1. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Buai radovi (R)DIN 18302 Graenje bunara (R)DIN 18303 Zagraivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenae (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka, nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekuinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5
ELT/ss 6 Transp tek. -

Odnos investitor / izvoa

A2 Oznaka prostorije 1 Privr. broj prostorije A B 2 Koritenje

3
Korisnik (ABT)

B2 Veliina prostorije 1 2

3 <61 m 3
N 14,87 e Sadrai

B4 Kuanski tehniki prikljuci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js

B5 Mjerne veliine 1 3

ti

< 2
>

Povrina m2 6,92

S >

Visina m 2,47

Temp

LW

Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD - utinica za antenu DB - stropno grijae tijelo G A D - utinica za ku. aparat PA - izjednaavanje potencijala S C H - prekida S P - sudoper SPA - interfon S T D - utinica TAD - utinica za telefon W A - kada W B - umivaonik (B.4.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.4.4) W B S - zidno. grij. tijelo s S C H

c
104 Hodnik

W W

N N

1 1

_
WWH

_
ZWE

c
20

F C H LUX 1

_
WA WB

204

Kup./WC

3,47

2,475

8.588

wc
W 304 Kuhinja

SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB

TAD SPA -

24

6,09

2,47

15,04

WWH

ZWE

SP

20

W W

404 504

Loa st.-b(.-sp.

N N

1,69 19,77

1 1 L

2,363 2,47

N N

4,000 48,63

WWH

AAD

22

w c - wc
V W T - razdjelnik stana W W H - grijanje vode Z W E - prisilna ventilacija

604

Vent. inst.

0,36

2,475

0,891

Knjige prostorija (skraeni oblik - primjer)

55

IZVEDBA GRAEVINE
0)

Redni broj (OZ) 3,01

Brojana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja istoe podloga horizontalna gornja povrina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm

Koliina

Jedinica mjere

EP

GP

25

(jl)

Dodatne pojedinosti

(^2)

Opis djelatnosti Kratki tekst: "si. ist., beton, B5"

Primjer 1. Koliina i EP izvan teksta Poz. 2.02 Koli. 105,0 Opis m podnih ploa podruma od nabijenog betona B debljine 10, 12 cm izvesti: Povrine treba oblikovati u padu prema slivnicima. za 1 m2 EP jedinina cijena GP ukupna cijena

35,70

3748,50

Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2. EP u tekstu 2.02 105,0 m podnih ploa podruma od nabijenog betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Povrine treba oblikovati u padu prema slivnicima. - rad DM 24,60 -materijal DM11,10 - ostalo DM - , za 1 m2 EP i. W.. tridesetpet 70/100

- Godina izdanja StLB: 1981 podruje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi beton na licu mjesta sloja istoe - podloga horizontalna gornja povrina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm

81013 013 11 11 10 TT 2 ,T3.T 4 ,T 5 (16) 35,70 3748,50

Standardni tipski tekstualni opis

Izvod: StLB, LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed. Dugi tekst 3.2. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obraunu odjeljka 0.1 str. 7 Konstruktivno povezani elementi graevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.-br. Kratki tekst

Nedostaci: EP i koliine nisu u istom retku Primjer 3. EP i koliine u tekstu i u jednom retku 2.02 Podne ploe podruma od nabijenog betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Povrine treba oblikovati u padu prema slivnicima. 105 m2 UM/S: DM 24,60/DM 11,10/DM - , EP i. W.: tridesetpet 70/100

35,70

3748,50

Prednosti: a) velika uteda prostora b) koliine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti

037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3

Beton na licu mjesta za zid zid okna zid kanala zid izmeu eline konstrukcije parapet stubini parapet atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid leaja 11 jedna bona povrina u nagibu
, nagih

Popis djelatnosti (LVZ)

zid zid okna zid kanala zid parapet stubini parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj leaj beton na licu mjesta

Prethodne napomene i pozicije

Podloge za ustupanje radova (VOB/A 17 br. 1 odsj. 2d) Raspis (poziv za podnoenje ponuda (VOB/A 17 br. 4)
+

21

obje strane nagnute

Izvod: standardna knjiga radova

Pogodbene podloge (VOB/A 10 br. 1-3; VOB/B 1 br. 2) Tehniki sadraj (1) Opis radova (4) Dodatni tehniki propisi ZTV (5) Opi tehniki propisi VOB/C Ugovor o graenju Pravni sadraj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opi ugovorni uvjeti VOB/B

Uvjeti natjeaja (VOB/A 10 br. 4. odsj. 2)

Zidovi 1. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto), u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati, sa / bez armature ... koja se doprema / postoji na gradilitu, bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m po m 2 3 betonski elik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi, KG, u armiranom betonu debljine 30 cm od B15, u dvostranoj oplati, bez bet. elika, bez oplate
Popis radova

(15)

Podloge za ustupanje radova

56

Raspis Ustupanje Obraun

HOAI, 15, LPH 6 -i 7

IZVEDBA GRAEVINE
-CP
493 m

HOAI, 15, LPH 8

(19)

N a d z o r na objektu

Program gradnje
WW Veliaa 21 20 Ouiak Travani

fc
lb b E

radna Teka-

19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10

fc fc
IE ^ S _ J SSr= 3 a S3

j
<=

f
o

p B

= CS

radna_ reka

1 it, i
3 1

3
$W a eg t 3T o e a

n m ureenje gradilita CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi

w77t oplate i radovi u eliku i i postavljanje skele uklanjanje skele

Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa

Program mehanizacije

Redoslijed radova: Gradilite urediti i raspremiti Zemljani radovi i ruenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka

Terminski plan graenja

Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraivanjaBroj radnih mjesta / 1 - smjenski pogon 2 - smjenski pogon 1 - smjenski pogon Elementi mree /^Tehnika mrenog planiranja Ostalo

f
Sijeanj Veljaa | Oujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -poetka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. termin poetka SEZ = najkas. termin zavrtetka

SZo 4 S Z , Red EleJedin. br. ment Radni mjere grae proces vine Koliina Utroak h/E Xh Trajanje h/jedin. vremena (dan mjes., god.) Usporedba
n Termin po. 5 o. projektiranja ra c Startni vor

4SZ,<

5 =
Rezerva Kritini put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin poetka FEZ = najraniji termin zavretka | Termin zavretka projektiranja

= vz(n)
Zadani termin zavretka projektiranja

treba jest treba jest treba jest

Elementi mrea Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica

Proraun mree

* Dogaaj vor

Tablica ispunjenja plana

Orijentacije mree

57

0,
Odnosi zavretak- poetak (prividna aktivnost) Normalni slijed

0,
Normalni slijed s prividnom aktivnou Vremenski uvjetovana prividna aktivnost

IZVEDBA GRAEVINE

Dio procesa Br. Skraeni poz opis 103 Iskop P2

od j

Termin Tra- od I do janje br. doga. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9

Dummy od I do br. doga. 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23

Najranije Najkasnije 1 po. zavr- po. zavr- * 1 etak etak 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0

1
Zavrni dogaaj od j

i fr

Zavr. doga. od i

Zavri doga. od j

102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton, stup P1 401 Beton, stup W1 403 Beton, stup P2
1

vor SA SE GP FA FE NP

VN
VD

VN VD NP FA FE SA SE GP

broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrenog plana najraniji poetak najraniji zavretak najkasniji poetak najkasniji zavretak ukupno rezervirano vrijeme = lanana igra aktivnost nulta veza odn. Dummy kritini put
16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28

16 16 0 4

0 13

Uf t

> = lanana igra Procesna lista (CPM) usp. Redni broj

\
I

\
4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12

Ii
/

I I .

0 19

vor

Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP

Opis aktivnosti
FA 1 0 I SA

Odnos redosljeda

10 20
i \ i \
0 0 0 103 2 2 2 0

FA 2 3

FE VN

SA

SE

X f

28 19 9 10

20 26 303 32 30 2 17 4 2 18

32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32

X
13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16

VD

GP

broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrenog plana najraniji poetak najraniji zavretak najkasniji poetak najkasniji zavretak ukupno rezervirano vrijeme = lanana igra ovisnost > kritini put
16132116132 401

Metoda mrenog planiranja strelicama aktivnosti

nm

32|44 3 6 p 15 12 l 4

Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram

Metoda mrenog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema voru 3 I2 I 6

MOMS TTTTT
302

11618 1 6 1 1.02 UNI 6

4456|48)60; 16112 1 4

m
C H - t ]

w mu
, Z=D,

^ 26Bgj^8I3?

L zm ge m
131 8 1 0
60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403

turn

min 2

WTW
L 104

m T W T
141201

s?O < u

- D

KZh-

5 15 1 5 Mreni plan

Q3

Mota
T-^o Or*N3
< , u. D = Su.
c CM

Z = D, + 1 - M U h

Br. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton, stup P1 401 Beton, stup W1 403 Beton, stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2

Preth. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103, 302 104, 301 203, 304 302 301,402 303, 403 401,402 403, 501 404, 502

Najrani Najkasrliji Ukup. rez. zavr. vrijeme" po. zavr. po. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32

44

2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72

0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60

2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72

0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4
4

hHD CH-a

CQ.2

vizi
h E ^no
t

:i-cf

Dk^ct

Z = D, + 2

503 Gornji ustroj P2-VV2

1

60

> = lanana igra Procesna lista (MPM) usp.

Usporedba oblika prikazivanja razliitih tehnika odvijanja aktivnosti

(}

58

Vaan obrazac za pojednostavljenje i poboljanje voenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju. Ovakvi - ispunjeni obrasci daju podrobniju, pregledniju i jasniju informaciju o graevini nego bilo kakav opis, a njima se mogu koristiti izvoaevi kalkulanti i voditelj gradnje, a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj slubi. Naknadna pitanja koja smetaju i esto izazivaju pogrerle odgovore na taj se nain gotovo sasvim izbjegavaju. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknauje neveliki trud uloen u sastavljanje graevne knjige = knjige prostorija. Glava obrasca ve sadri rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na nain da ih je lako provjeriti. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se vie puta kopiraju, tako da svaka pozicija sadri istovjetan tekst; listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. Po zavretku izvoenja graevna je knjiga podloga za obraun radova, uz koritenje mjera u glavi obrasca. Kasnije e to za iskusnog strunjaka biti prava kronika graenja objekta. Bit e najbolje da poleina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crtei koji se odnose na sljedeu stranicu. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. Stupac "veliina" neka slui samo za unoenje dimenzija predmeta. Tu se primjerice unose visina parapeta, visina do vijenca, irina prozorske klupice itd.

VOENJE GRADNJE - OSNOVNE MJERE

Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove graevine. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac moe upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove. (?).

k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW NEUFERT H T A N G A TU N RF
m . 4 partner

KNJIGA PROSTORIJA
Projekt terasasta zgrada Povrina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2.5 7 5 2 2 bras pso cfafefio, if o dp&n b p ss va o

Weyeretr. 48 - 5 - 5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat r K Staub, kuta ua Dba un i 6 irina 5

StrBroj projekta Broj prostorija Kat:

2 : 455.02 :9 : prizemlje ....

Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b

ha. Kofima Maci

1 . 2 3. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli l t 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1
2

**

itespi Promd vBfjnflbon zJ ae sverih hst w a rs n o h v a s om i

Bj os bijela

Pntnjaibe

gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t a teps, se n gnjfto rde j c s eri en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRhio we i rS d f n, w t H bw ae & & n a M fr c p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d b ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j

strtftotatoje

4
5 6. 7. 8 9 1 0

6c m 3,5/2,5 m

miij so m
sfiK&ka

1 gb ljeto 2,50/69 r ae 4 uasce normira n^e

3
1

20a 00
sseoji p r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr irecazaaifeitsi
sMa

( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m pow.ieftja17.1 rn p m ^jeqsltioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c a o ' pee t r f ku pe t realistikom r na pfqektu

B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo

kreni b a o j

2c a to
^ ^ Knjiga prostorija

OSNOVNE MJERE (- Pravilnik o graditeljstvu ) BOL, Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehnikih ureaja moglo jednoobrazno provesti i meusobno prilagoditi, stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323), koji jednako vrijede u Francuskoj pa ak i u Americi. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere - metar, a u Americi 40 palaca (cola) = 1,00 m, tono 1,016 m. ista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem, pa je utvrena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava, nastala od polovinog dijeljenja broja 1000 = 500, 250, 125 i udvostruenja broja 1 = 2, 4, 8, 16; sljedei broj 32 je s obzirom na tonu vrijednost odgovarajueg broja iz prvoga reda od 31,25, broj n = 3,14 i VlO = 3,16 zaokruen na 3,15 odnosno 31,5 (poloaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj), te u skladu s tim polovica od 125 = 62,5 zaokruena na 63. Geometrijski deseterodijelni NZ - red dakle je: 1; 2; 4; 8; 16; 31,5; 63; 125; 250; 500; 1000 - ( V e i petodijelni i precizniji dvadesetero- i etrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim meuvrijednostima interpolirati).

Ovi normni brojevi pruaju mnoge prednosti pri raunanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ; 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ; 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. Graevinske mjere Suprotno strojogradnji, u graditeljstvu teko da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretenu primjenu aritmetikih redova za jednake dijelove graevine, npr.: kamen, grede, podvlake, vezovi, stupovi, prozori i tome slino. Normni brojevi za graevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve, ali uzevi u obzir elju za tehnikim jedinstvom, moraju biti usklaeni i sa NZ. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvruje graevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih graevinskih normi, kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu. DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva, posebno u visokogradnji, zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. 1 Pojmovi

< =
Pribline n vrijednosti J I

Veza s 10"" i 2im nizom

<=

10"
n .

< g > ( D

1.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veliine i iz toga izvedene pojedinane, grube graevinske i izvedbene mjere. 1.2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere; one su podloga za pojedinane, grube graevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. One su potrebne da bi se svi dijelovi graevine planski povezali. Primjer:

m<%>cD
Hill

oa

r w i < ^ > ( S Q ) Mantise

< % > ( 5 g o )

\ m } <

.1

.4 J5 A
Normni brojni red R 10 ( D I N 323)

.8

.9

.0

Veza sa sustavom mjera: 2 m - 2 5 d n i - 2 S 0 c i i i - 2SOO mm

Keinzle T. H. Berlin 1941

modularna mjera za duljinu opeke mod. mjera za debljinu nabijenog beton, zida

= 25 cm = 25 cm.

K 4444

V 2)

Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. dr. Kienzle

1.3 Pojedinana mjera: pojedinane mjere su mjere (najee male) za jedinice grubih ili zavrnih radova, npr. irina reki, debljina buke, mjere prijevoja, tolerancije itd.

59

1.4 Gruba graevinska mjera: grube graevinske mjere jesu mjere za grube radove, npr. zidarske mjere (bez debljine buke), debljina meukatne ploe, mjera neobukanih otvora za vrata i prozore. 1.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovrenu graevinu, npr. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovrene obrade povrina, tlocrtne mjere postolja, visine katova. 1.6 Nazivna mjera: kod graevinskih elemenata bez spojnih reki nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. Kod dijelova graevine koji sadre reke dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reki. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reke = 1 cm - nazivna mjera za duljinu opeke - modul, mjera za debljinu zida od nabijenog betona - naziv, mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Graevinski normni brojevi
Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2 3 d 2 4 25 10 Redovi prvenst. za detaljne mjere e
=

OSNOVNE MJERE
4.3. Grube graevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova graevine s rekama ili povrinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reke ili povrinske obrade. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm; modularna mjera irine prostorije =300 cm nazivna mjera irine prost. =300+1=301 cm. Objanjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata graevine, kao npr opeke, s graevinskim normnim brojevima, sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s rekama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s rekama). To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. Uz odgovarajuu visinu s rekom od 62,5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62,5 = 4:2:1, to opeci daje odluujue prednosti, kako je u BOL-u opirno prikazano C i (1) D Na taj nain u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih graevinskih radova a, b, c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. 73, otvori prozora i vrata - s. 181-187, visine etaa itd. normirane prema DIN-u 4172, tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju. Uz dio 1.2 i 1.6 DIN 4172

= 24 cm = 25 cm = 25 cm.

Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5

5 2

6V 4 8V, 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4

2 1 3

2,5 5 7,5 10 12,5 15 17,5 20 22,5 25 27,5 30 32,5 35 37,5 40 42,5 45 50 52,5 55 57,5 60 62,5 65 67,5 70 72,5 75 77,5 80 82,5 85 87,5 90 92,5 95 97,5 100

5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10

37 V2

mod. mjera nom. mjera

50

250x125x62,5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm

50

Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama

Vt H^

75

75

75

75 81 V4

83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4

100

100

100

100

3. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2,5 cm i manje. Prema DIN-u 323, red R10, treba ih odabirati u veliinama: 2,5 cm; 2 cm; 1,6 cm; 1,25 cm; 1 cm; 8 mm; 6,3 mm; 5 mm; 3,2 mm; 2,5 mm; 2 mm; 1,6 mm; 1,25 mm; 1 mm. 4. Primjena graevinskih normnih mjera 4.1 Graditeljske modularne mjere, izvedbene mjere i pojedinane mjere treba uzeti iz tablice. 4.2 Grube graevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreu kod dijelova graevine bez reki ili povrinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama. Takoer ih treba uzeti iz tablice

Graevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reke = RR + 2,5 mm Za stupce; NM = RR - 2 x V reke = RR - 2,5 mm ?

60

Najstarija pravila o graevinskim mjerama ima Japan, gdje su nakon velikog poara godine 1657. u Tokiju odreeni stil i veliina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1,818 m. Osovinski razmaci zidova odreivani su na cijeli ken ili na polovicu kena, pa su prozori i vrata, ak i podne hasure, dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. To je znaajno pojednostavnilo, pojeftinilo i ubrzalo graenje kua u Japanu. Primjeri -> BOL. U Njemakoj je prije uvoenja metarskog sustava u podrujima kanatnog graenja postojala slina sustavnost. Mjerodavna je veliina bila pruska stopa, koja je najire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi. Osovinski razmak stupova bio je najee 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 . Pruska, rajnska i danska stopa, koja je jo i danas u danskom graditeljstvu u uporabi, prevodi se u metarski sustav kao 31,25 cm, lakat 62,5 cm i pregradak kao 1,25 m. Istu osnovnu mjeru od 1,25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzea za svoje standardne gradnje, naroito ako se upotrebljavalo drvo. Engleski i ameriki sustav mjera, koji se takoer zasniva na 4 stope, vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1,219 m) duljini 1,25 m. Zbog toga su graevne ploe, proizvedene na amerikim strojevima, u zemljama s metarskim sustavom iroke 1,25 m, npr. iverice i si. Njemake krovne ploe od eternita takoer su normnih dimenzija 2x1,25 = 2,50 m, a isto tako i gipsane ploe. Najzad, brojka 125 je NZ koji se najee primjenjuje. Red mjera koji proizlazi iz 1,25 m preuzet je 1942.g. kao normativ za odgovarajue nagibe krova (2). U meuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisue tipskih graevina. Osovinski je razmak gredica kod montanih stropova, prema tome, i danas najee 125/2 = 62,5 cm = duljina koraka odraslog ovjeka -> s. 27. Ujednaeni osovinski razmaci za pogonske, industrijske i skladine graevine 1. Osovinski razmaci a) Openito Industrijske i skladine graevine se u tlocrtu najee dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. Kao mjerna crta uvijek slui os statikog sustava konstrukcije. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta, ime se odreuje poloaj stupova, nosaa, sredine zidova itd. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne sredinje osi leajnih toaka u temeljima. Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka, to vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. b) Industrijske graevine Kod industrijskih graevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2,5 m. Viekratnik od toga daje osovinske razmake od 5,0; 7,5 i 10,0 m, itd. U posebnim sluajevima (nastambe

OSOVINSKE MJERE
ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2,50/2 = 1,25 m i njeni viekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1,25; 3,75; 6,25; 8,75 m. Primjenu te polovine mjere iznad 10 m treba izbjegavati. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporuuje se iznad 10 m: 12,50 m, 15,00 m, 20,00 m, 25,00 m, 30,00 m, 40,00 m, 50,00 m, 60,00 m (62,50 m), 80,00 m, 100,00 m. 2. 2. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovita. U skladu s praktinim potrebama utvruju se sljedei nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod elinih i armiranobetonskih konstrukcija, uz izuzetak posebnih konstrukcija kao to su ljuske, ed - krovovi itd.; 1:12,5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji; 1: 4 za pokrov od valovitog salonita, pocinanog lima s ukruenjem, valovitog lima, pocinanih elinih ploa na letvama ili oplati, pocinanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake); za pokrov ravnim ploama, itd.

1:2

Objanjenja Planska standardizacija na podruju industrijskih graevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. Navedeni osovinski razmaci utjeu na pojedine detalje graevine: stupove, zidove, stropne konstrukcije, vezae, rogove, letve, krovni pokrov, prozore, zastakljene povrine, vrata, kranske staze i ostale elemente. Odreivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih graevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez meumjera. Kod zidnih blokova, staklenih ploa, armiranobetonskih ploa itd. treba uraunati i irinu reki. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je mogue standardizirati razmake leaja kranskih staza. Normirani graevni elementi i dijelovi za ugraivanje mogu se meusobno zamijeniti, mogu se izraivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. Serijska proizvodnja, mogunost zamjene i dranje zalihe na skladitu donose utedu radne snage, materijala, trokova i vremena. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu graevine. Poblie -> BOL.

O 3.125 - 1125%] / | iljati krov za odreena podruja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa
1 8 7 5 - p75%1

Nagib krova za kriljevac i obine ljebnjake

1 250 - |

50%1

Nagib krova za ljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte
200 - -15L
125 -

5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za eline i arm. bet. kontrsrukcije

Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova

Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova

61

MODULARNA KOORDINACIJA
DIN 18000

Graevni elementi u koordinatnom sustavu

Koordinatni prostor (ogranien sa est e ravnina)

DIN- normama 18000 preneseni su meunarodni sporazumi o projektiranju i izvoenju graevina kao i za projektiranje i proizvodnju graevnih elemenata i poluproizvoda u njemake normative. Modularna koordinacija je pomono sredstvo za usklaivanje mjera u graditeljstvu. Pojam "usklaivanje" ovdje znai da se kod modularne koordinacije radi o sreivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova graevine. Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. Modularna koordinacija adri podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava, kao pomono sredstvo za projektiranje i izvoenje u graditeljstvu. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifian. i . Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se graevine i graevni elementi te odreuje njihov poloaj i veliina. Uz toga proizlaze nazivne mjere graevnih elemenata kao i mjere reki i prikljuaka. 0-,. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih meusobno orijentiranih ravnina, iji su razmaci koordinacijske mjere. Ti razmaci mogu, ovisno o projektu, biti u sve tri dimenzije razliiti. Najee se dijelovi graevine u jednoj dimenziji uklapaju meu dvije paralelne koordinacijske ravnine na nain da ispune koordinacijsku mjeru, ukljuivi reke i vodei rauna o tolerancijama. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim poloajem. To se naziva graninim odnosom. - > - > U nekim drugim sluajevima moe biti korisno da se element ne uklapa meu dvije koordinacijske ravnine, ve se njegova sredinja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po poloaju. - > - > Koordinacijski se sustav moe za razliite skupine elemenata (npr. nosiva struktura, elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.) ralaniti na djelomine sustave. - > Pokazalo se da pojedinani detalji (npr. stube, prozori, vrata itd.) ne moraju biti modularni, nego samo graevni elementi sastavljeni od njih (stubita, fasadni ili pregradni zidni elementi itd.). ->() Za nemodularne graevne elemente koji popreno ili uzduno prolaze kroz cijelu graevinu moe se uvesti tzv. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomina sustava. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate ve u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava, jer se nemodulama zona moe odrediti samo potpuno odreenom mjerom. - > Daljnje su mogunosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. sredinji i rubni poloaji u modularnim zonama. -

Koordinatna ravnina

(2)

Koordinatni sustav

Granini odnos

ipa
(sjecite dviju ravnina)
Koordinatni pravac

Granini odnos, osovinski odnos

Koordinatna toka (sjecite triju ravnina)

Superponirani djelomini koordinatni sustav

Nemodulama zona
9 na "

/\

1H 1 Popreno prikljueni nemodularni graevni elementi u sredinjem poloaju

Popreno prikljueni nemodularni graevni elementi u rubnom poloaju

Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala

-72M-

12.12. J i .

30

121

30

18 12 12

Dsoblj

33M Io

30 M = 300:19 = 15,8 16
36M 96M 114M

ilagajna/ kiosk

V\

Kafeterija /jelo

30

io

- > h = 322=18,75 cm 16 16 26 = 416 cm 420 = 42 M

Idejni projekt objekta za odmor na autocesti

Predgotovljeni armiranobetonski stubini krak

= 26,2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm)

-> b=

62

Osnovni modul Ogranienje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3, 6, 12 20, 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1M Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M- red n = 1, 2, 3, 4, 16 struko, 1M- red 5, 6, ... 30 struko

KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE

PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm, 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. iz njih se stvaraju ogranieni viekratnici preferentnog reda brojeva. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere - teoretske badarne mjere. Ogranienje je proisteklo iz funkcionalnih, konstrukcijskih i ekonomskih razloga. 0 Osim toga, postoje i normirane nemodularne dopunske mjere, I = 25 mm, 50 mm i 75 mm, npr. za umetke i prikljuke s preklopom. (3) > Koordinacijski sustav u praktinoj primjeni. Uz pomo pravila kombinatorike mogu se i graevni elementi razliitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav

P r e f e r e n t n i brojevi

5 E ci

Proraunom brojanih skupina (npr. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. verini razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. (2) + (D Uz pomo konstrukcije nizova poligona (npr. trokut, etverokut, peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. "okrugle" graevine.
(3) Dopunske mjere u vertikalama

|f| Uli (2)

4nU ||| 4nM 4 n m M 4 n m M UU

Primjer za primjenu, kosi krov

Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnika podruja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije meusobno zavisna (npr. graditeljstvo, elektrotehnika, transport). (9)

11 ??

29

0 5 ffi 39

24 M

"27

,?
T3 ?v 1
51

, ?7 71

- 24 _
29 41 29 46

34

39
34 22 22 51* 39 34

34

Takoer DIN 30798

7 f 2 r*
-

,? ?
?7

56 68

22 65 ' 63 90

I I

i 3

Dopunske mjere u horizontalama

1 " " ][ no 0 bi l bi l
1
"

Najmanja mogua mjera, od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed, izraunava se pomou kritinog broja (Krit Z). Krit Z = (a -1) (b -1)
-

() Primjena rotacije za 45 uz pomo 12M u tlocrtu

Namjetaj

W t OM Z = ( 1 2 - 1 ) ( 5 - 1 ) = 44 Kombinacija dimenzija graevnih elemenata bez zajednikog faktora

Zgrada

Graevinski radovi za elektroniku opremu

Transportna sredstva |

N / Domena transporta

Utovame jedinice |

rj\

Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija)

Modularni niz mnogokuta

(9)

Primjer povezivanja tehnikih podruja primjenom modularnih redova

63

TEMELJNO TLO
Povrina terena

3-

TEMELJENJA, GRAEVNE JAME, ROVOVI DIN 1 054, 4022, 4030, 4123, 4124, 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraivanje, prosuivanje. Pogrene ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode, kao i ponaanja odabranog naina temeljenja, dovode najee do tehnikih / ekonomskih nepopravljivih teta. Oteenja temelja nastaju uslijed bonog istiskivanja tla pod optereenjem, tako da temelj tone u tlo ili se pomie u stranu. Posljedica: potpuni slom temelja.

(T)

Pokos graevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obruava

Postojea z g r a d g ^ >

Povrina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma

Stopa t e m e l j

S 2

,0,

Al (?) Mjere osiguranja pri graenju

Podzemna voda

Osiguranje zgrada

postojeih susjednih

Slijeganja nastaju zbog tlaenja tla optereenjem temelja i/ili ako se pojave i optereenja u neposrednom susjedstvu. Posljedica: deformacije i oteenja (pukotine) u gornjemu dijelu graevine. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu, rasprostiranju, poloaju i debljini slojeva tla, norma za rutinske sluajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji; temeljne ploe) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). Ako takva iskustva nedostaju, potrebno je : pravodobno ispitati tlo, savjetujui se po mogunosti, sa strunjacima za geotehniku, imati uvida u slojeve tla = iskop jame (runo / bagerom), buenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje; DIN 4094. Broj i dubina ovise o topografiji, vrsti graevine i podacima koji se trae. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u buotine i redovito mjerenje (promjene razine). Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav, vlanost, konzistencija, specifina masa, stiljivost, posmina vrstoa, vodopropusnost. Sondiranja daju kontinuirane podatke o vrstoi / gustoi do dubine do koje su provedena. Rezultate istraivanja / ekspertno miljenje o temeljnom tlu (neskraeno dostaviti izvoau). Opis tla (stijene) DIN 4022, klasifikacija za zemljane radove DIN 18300,18196, podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom, stanja podzemne vode. Dubine temeljenja / iskopa, koliine iskopa. Ureenje i osiguranje stijenki graevne jame DIN 4124. Fali prijevod do kraja Bez proraunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoraiti sljedei kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod vrstog ili poluvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45, p= 60, /?=80.

Postojea zgrada

Predviena zgrada

Postojea zgrada

Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba gra. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgraivanje (zid, beton ili armirani beton) 10 t iskopa

Stopa t e m e l i a : > y ^ f

Ali

w Podzemna voda 2 0,5

I- H Temeljenje u presjeku - (7)

(4)

Podgraivanje u presjeku ->

VI

r T
1. kampada

7,1 1
r~r

"I
1. kampada

"1

r
Sljedea kampada

Sljedea kampada

1. k a m p a d a _ i '

I
1. kampada

(6)

Tlocrt - * ( 4 )

Tlocrt -> (5) |-aO,6H

Poklopac od oblica min.<t> 10 cm Podlona gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > ~ potrebno) >0,05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukruenje razuporom

1-2:0,6 H (-2 0.6H

vi VI

Visei elini tap <> J 16 m m ili 10x30 m m

1..

Ovjes (rak)

(8)

Jarak sa zakoenim rubovima

(9)

Djelomino razuprti jarak

Osiguranje ugradnjom vertikalnih Jarak s rubnim gredama kanalskih platica

64

GRAEVNA JAMA
DIN 4124, ZATITA, JAME, ZEMLJITE Protiv prodora vode sa strane pomae ograivanje graevne jame. Mlazni beton na pokosima 0 , Ugradnje nosaa i betonske ispune (D elino murje 0 uvijek osigurano geosidrima. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu graevne jame (). Kod jaeg dotoka vode kroz dno graevne jame, to ugroava nosivost temeljnog tla, potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna graevne jame. Jarci takoer moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja oznaen je razmak od povrine terena do dna kanala ili do cijevi.
preko 0,70 m do 0,90 m 0,40 m preko 0 , 9 0 m do 1,00 m 0,50 m preko 1,00 m do 1,25 m 0,60 m

O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom

Osiguranje nosaima i ispunom od betona

f?,

-Geosidro

elini stup

( 7 )

O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a

Graevina se naginje

Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama

do 0,70 m 0,30 m

Normalna dubina polaganja Svijetla irina jarka

Minimalna svijetla irina jarka bez dostupnog radnog prostora

Vanjski promjer cijevi odnosno kolaka i pelea d u m do 0,40 Razina podzemne vode preko 0,40 do 0,80 preko 0,80 do 1,40 preko 1,40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla irina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0,40 S razupiranjem b = d + 0,70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60 | b > 60

Povieni tlak tla

b = d + 0,40

b = d + 0,70 b = d + 0.85 b = d + 1,00 b = d + 0,40 b = d + 0,70

^7)

Graevna jama ispod razine podzemne vode - uzgon djeluje na graevinu

^B)

Minimalne svijetle irine za prohodne jarke DIN 4124

osiguranje stijenki djelominim razupiranjem

(8^

Otvorena odvodnja graevne jame

1)

Kanalizacijski jarci

Nanosna_ skela

CjoN Graevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama

Graevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke

65

GRAEVNA JAMA
RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196, 18300, 18303 Ako zemljite jo nije razmjereno, treba ukljuiti geodeta. U slubeni situacijski plan tada e se ucrtati kua - To je najvaniji prilog zahtjevu za izdavanje graevne dozvole. Nakon izdane graevne dozvole bit e zgrada na zemljitu isk o l e n a - > - . Predviena graevna jama oznaava se drvenim kolcima -> - . Graevna jama mora biti vea od kue. Prostor za rad > 50 cm - X - . Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. to je tlo pjeskovitije, blai je nagib -> . Nakon iskopa zemlje napinju se ice, polazei od nanosnih skela -> , koje oznaavaju vanjsku konturu zgrade. Na presjenim tokama odreuju se pomou viska vanjski uglovi zgrade -> . Izmjeriti treba i visine- . Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. Ravnjaa -> (), najee drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugraenom ili nasaenom libelom, horizontira se i podupre na slobodnom kraju. Visine toaka terena oitavaju se na graduiranoj letvi. Razulja je proima, savitljiva cijev punjena vodom, duljine 2030 mm, na ijim krajevima vertikalno drane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omoguuju pogled na povrinu vode. Nakon provjere, kad se obje staklene cijevi dre jedna kraj druge, mogu se prenositi visine s milimetarskom tonou izmeu toaka koje se i ne moraju meusobno vidjeti, npr. u razliitim prostorijama.

0
Izvod iz katastarskog plana (?)

Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom

Projektirana kua razmjerena na terenu

50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mjeovita tla vezana tla trona i kompaktna stijena

Graevna jama

Konopac C ' \ 4m Dno gra. jame Radni - 50 prostor (5) Kua u graevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m

^
b

\
a

Nanosna skela tako se iskolava zgrada -

Odreivanje pravokutnog trokuta po Pitagori

Drvena

Ukruenje

daska

Podravnjaa

4 ^ Utisak

Ravnjaa je najee duga 3 m. Visine se mjere gradiranom letvom.

Krievi

Reper

Uglovna skela ->

Ravnjaa

Susjedna zgrada

Visina H nazidka

Visina ceste (poklopac kanala)

Graevna jama za projektiranu zgradu

Kota dna iskopa -4,05

7777777Z
(7) Odreivanje visina za zgradu

66

ZEMLJANI RADOVI, RADOVI U TLU I TEMELJENJE

DIN 1054,1055, 4014 - > D D Graevinsko-tehnika ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehniki besprijekorno projektiranje i izvedbu graevina. Ovisno 0 vrsti graevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). Na osnovi strune ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistiki mogue) odreuje se lokacija graevine (izbjegavajui movarne dijelove zemljita itd.). I vrsta zgrade utjee na izbor naina-temeljenja: temelji samci - , trakasti temelji - , temeljna ploa . Ako je nosivi sloj tla na veoj dubini: temeljenje na pilotima - Kut rasprostiranja optereenja u zidanim temeljima ne smije prijei 45,a u betonskima 60. Zidani su temelji rijetki zbog viih trokova. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja optereenja i normalni su nain temeljenja manjih objekata visokogradnje. Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su vee irine i vei kontaktni pritisci. Za prijenos vlanih sila ugrauje se armatura - > - Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postie uteda u visini, koliini betona i dubini iskopa temelja. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojee zgrade -> Presjeci temeljnih ploa - @ primjenjuju se u sluaju slabe nosivosti tla, kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti optereenje. Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 0,80 m kod inenjerskih konstrukcija 1,0-1,5 m. Poboljanje nosivosti temeljnog tla. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator), sabijanje u okrugu od 2,3 do 3 m; razmak vibratorskih jezgri oko 1,5 m. Tlo se dosipava. Poboljanje ovisi o granulometriji i prvobitnom poloaju. b) Piloti za zbijanje tla, upljina se zatvara mineralnim agregatom razliite granulacije, bez veziva. c) Uvrivanje i zbijanje tla. Stabilizacija cementom; ne moe se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. .Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline, kalcijev klorid). Trenutno i trajno okamenjivanje moe se primijeniti samo ako tlo sadri kvare (ljunak, pijesak, drobljenac).
(8) Najee se izvode trakasti temelji

Pretpostavka p r a k s e d a s e

o p ^ e - f ^ f j )

enje rasprostire pod 4 5 nije tona.

Prema Kogleru i Scheidingu -> QP

su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) priblino k r u n o g oblika

Uz jednako kontaktno naprezanje e slijeganja pod irim temeljem biti vea nego pod uskim.

Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja poveava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. Vano za novogradnju blizu ve konsolidirane postojee zgrade.

Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0,80 -1,20 m. Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaenje. Optereenje se raspodjeljuje na veu povrinu temeljnog tla.

Temeljenje na padini. Linije rasprostiranja optereenja - kut nagiba padine,

Temelji samci za lagane zgrade bez podruma

a) Ploa konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogreno) b) Temelj nije razdvo en

b) Ploa ojaana gredama

S z z z z J I

Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploa ojaana gredama

8 (A

c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima

d)Teme|j

.r
kraj

stojee 2grade

d) Pojaanje ispod stupova

0 =

(9)

Armiranobetonska temeljna ploa

Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. dilatacijskim rekama

^4)

Presjeci temeljnih ploa

Jednostavni pravokutni temelj od mravog betona

Stepenasto proireni temelj od nearmiranog betona

Skoeni temelj od nearmiranog betona

Jo iri temelj kao armirano betonska ploa

67

ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE

DIN 1054, 1 055, 4014 [JJ Graevine koje obino treba proraunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . Za ocjenu doputenih naprezanja tla treba sondanim jamama ili buenjem (razmak buotina 25 m) ustanoviti vrstu, sastav, prostiranje, poloaj i debljinu slojeva tla, ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajue obavijesti. Kad se temelji na pilotima, treba dubinu buenja raunati od ravnine glava pilota 0 . Dubina istranih buotina moe se za treinu reducirati (T = 1,0 B ili 2x promjer pilota, ali 6,0 m). Potrebni razmaci buenih pilota -> za zabijene pilote 0 . Navedene veliine razmaka ne vrijede za nosive zidove od murja ili buenih pilota; oni se izvode kontinuirano. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod buenih pilota -> bueni pilot betoniran pod tlakom, Brechtelov sustav 0. Temeljenje na pilotima, osnovni pojmovi: optereenje pilota moe se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oploju, pritiskom na stopi pilota ili na oba naina. Nain prijenosa optereenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. Stojei piloti: optereenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo, te dodatno trenjem po oploju Lebdei piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. Nain prijenosa optereenja' lebdei piloti prenose najvei dio optereenja na nosive slojeve trenjem po oploju. Stojei piloti prenose optereenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope; trenje po oploju je u ovom sluaju nebitno. Doputeno optereenje znatno se poveava proirenjem stope. Poloaj pilota u tlu: piloti u tlu - piloti koji su itavom duljinom u tlu. Slobodnostojei piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan, pa su prema tome izloeni izvijanju Gradiva: drvo, elik, beton, armirani beton, prednapeti beton Nain ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju, utisnuti piloti se utiskuju, bueni piloti - piloti koji se ugrauju u buotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju, istiskuju ili razrahljuju Vrsta optereenja, osno optereeni piloti, vlani piloti optereeni su vlanom silom koju prenose na tlo trenjem po oploju. Tlani piloti optereeni su tlanom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oploju. Piloti izloeni savijanju, npr horizontalno optereeni bueni piloti velikog presjeka. Izrada i ugradba. Predgotovljeni piloti, dopremljeni na gradilite u dijelovima ili u potpunoj duljini, ugrauju se u tlo zabijanjem, ispiranjem tla, vibriranjem, utiskivanjem, uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene buotine. Piloti izvedeni in situ, tj. ugraeni u upljinu izvedenu u tlu buenjem, zabijanjem itd. Mjeoviti piloti, izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilitu. Prednost je in situ pilota u tome to se njihova duljina odreuje tijekom graenja, na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom buenja.

a) u tlu upeta stijenka od murja ili betonirana in situ

b) usidrena stijenka od murja ili betonirana in situ

c) stijenka od murja ili betona ukljuena u graevinu

d) graevina betonirana l stijenku graevne jame

e) gravitacijski potporni zid

f) polugravitacijski potporni zid

(jf)

Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055, T2)

[i

(J2)

Minimalne dubine za graevinske buotine prema DIN 1054

3d

1,10 m

f-

(3)

Potrebni razmaci buenih pilota (prema DIN 4014, T1)

'v

- e

U, If --I ' .

i-Ti.s2dF, I

()

Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026)

W V / /

IU

Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope buenih pilota (prema DIN 4 014, T1)

U l a z n a vilica

Ispust v o d e "

Ulaz

Lijevak z a ulije-

Ulaz zraka

K a p a z a pritisak

%
y /

Cijev z a buenje

5Z

Gumeni . prsten

68

Bueni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel)

IZOLACIJA GRAEVINA
DIN 18195, 4095 > tU Podrumi se danas sve manje koriste kao iskljuivo skladini prostor, naprotiv, ee kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. U skladu s tim javlja se elja za

j|

Podrum treba horizontalno i vertikalno zatititi od vlage iz tla -> (7)

veim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal-

Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno paljivo zatititi, a brdske vode odvesti drenaom ->

nom izolacijom zatititi od kapilarne vlage - > - . Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> - @. Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije - > - Kod unutarnjih zidova moe se gornja izolacija izostaviti. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka, izolacijske trake za

Kota poda

\w
o .o-Q .-Q-.Q
Kota terena! Kota t e r e n a

krovove i izolacijske trake od sintetinih materijala. U skladu s vr-

m1

Kota poda

stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zatitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati graevni otpad, drobljenac ili ljunak.

.-Q a'cP. o. Q , n . ' o . 0

//A^VkVV/A\y/.

\ \ \ \ \ \ \ \

k w\| \\ \\

Izolacija zgrade bez podruma, sa skromnim zahtjevima glede koritenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije

Izolacija zgrade bez podruma, sa skromnim zahtjevima glede koritenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija slui protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage

Nosivi pod

vlaga iz tla

Kota p o d a

oborinska voda
Kota t e r e n a

izolacija protiv procjedne vode

'i
\ \

Zrani prostor A\'

k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka

izolacija protiv vode pod tlakom

(5)

Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zranim prostorom

Izolacija zgrade bez podruma: pod lei nisko, u razini povrine okolnog terena

T e m e l j n a ploa

Izolacija zgrade s podrumom, sa skromnim zahtjevima glede koritenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima)

(8)

Izolacija zgrade s podrumom; zidovi od opeke na trakastim temeljima

^g^

Izolacija zgrade s podrumom; zidovi od betona

Izolacija zgrade s podrumom; zidovi od opeke na temeljnoj ploi

V./

t
Izmjena slojeva, filtarska obloga, d r e n a n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda

Zatita valoviti tekstil Cementna buka ili slina izolacija

Drenaa i izolacija

Zatitni zid od upljih blokova

Izolacijska hasura

^gj

Zatitni sloj od azbest-cementnih ploa ili slino

69

IZOLACIJE GRAEVINA
DRENIRANJE KAO ZATITA GRAEVINA DIN 4095, 18195 -CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenanim slojem i drenanim cijevima, kako bi se sprijeio hidrostatiki tlak vode koja miruje u tlu. Pri tome treba sprijeiti ispiranje sitnih estica tla (filtarska drenaa). Drenana se instalacija sastoji od ureaja za dreniranje, kontrolu, ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenane cijevi i drenane slojeve. Je li drenaa iza zida potrebna, proizlazi iz sluajeva (?) - (3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire moe drenaom ukloniti, tako da ne nastaje hidrostatiki tlak. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom, redovito u obliku podzemne vode ili kad odvoenje vode drenaom nije mogue.

o:

O'-O

o .0

(T)

Vlaga u tlu kod jako propusnog tla

Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu

ljunak 4/32 Pijesak 0 / 4

Poloaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaa s minimalnim drenanim slojem

Materijal ljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045

Debljina u m >0,50 >0,10 >0,20 >0,20 >0,50 >0.10

Ispred zidova

filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 ljunak granulacije 4/32 i geotekstil

Na stropovima Ispod podnih ploa

ljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i ljunak granulacije 4/32 i geotekstil ljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 ljunak granulacije 4/32 i geotekstil

Oko drenanih cijevi

>0,15 >0,10 >0,10

ljunak 4 / 3 2

= 0.3 |

D N 100

(5)

Drenaa s drenanim elementima

DN 3on s_0,5%

(d)

Drenaa oko podzemne graevine

Izvedba i debljina drenanog sloja za mineralna gradiva. Drenaa nominalni promjer DN 100, pad 0,5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje, kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000.

r
- 0
DN 1000 D N 100 "tr

Primjer rasporeda drenanih cijevi i ureaja za kontrolu i ienje kod prstenaste drenae
Simbol h-.-.-.l Dio graevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak, geotekstil (filtarska vuna) ljunak pojedin. element (drenani kamen, - ploa.) Spojni element (drenana ploa) Folija, premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50

Drenani sloj

R<X>34 Zatitni sloj Razdvaj. sloj ljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaa

Cijev za ispiranje i kontrolu; sabirno okno za ispiranje...

Otjecanje Q u l/s . Betonske filtarske drenane cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenanih sustava

Sintetike drenane cijevi

^g^

Negativni bunar za male koliine otjecanja

(9)

Simboli za drenane elemente

70

IZOLACIJE GRAEVINA
DIN 4095,18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i proputa ih kao nasuto zemljite, voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatiki tlak vode; zbog toga je potrebna drenaa za odvod vode -> 0 - ili izolacija kao za sluaj vode pod tlakom (4) - Voda pod tlakom Ako su dijelovi graevine potopljeni u podzemnu vodu, mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploe i oko bonih zidova. Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla, najviu razinu podzemne vode i mogue kemijske tvari u njoj. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najvie razine podzemne vode. Izolacija se izvodi od vie slojeva bitumenizirane Ijepenke, metalnih folija ili folija od sintetinih materijala. Izvedba. Nakon snienja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda, treba izvesti zatitni zid, obukan radi prihvata obodne izolacije, nakon toga treba izvesti armiranobetonsku plou poda i nosive zidove podruma, koji e izolaciju pritisnuti uz zatitne zidove. Obratiti panju na zaobljenje uglova -<6)-(7). Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod itavog objekta. Ona najee lei uz vodu - (D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.-

' Betonska posteljica

( j ^

Z i d o v e g r a e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zatititi od v o d e

18,80

0100

3 Okno za ienje i kontrolu

Kontrolni otvor

ij

Taionik pumpe

B Odvod u kanalizaciju

Povrinska d r e n a a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a a s u m j e t n i m preljevom

/ \ ljunkoviti pijesak

Ispuna razdjelnice

Kolnik od lijevanog asfalta

Prema kanalizaciji

Kontrolni otvor , - Beton

Zaliveno mastiksom Zatitni sloj Elastina brtvena traka, 2 sloja po 2 m m poloena bez lijepljenja Izolacija

a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomou tanjurastih sidara

/ V / V

/
Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1,5 cm irina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm, vijci M 2 0

^ o qi'o-i'VoTo ' ? . o . ' ^ ^ K o Hf.Jl.oo -A^O ^ . ^ - ^ T r T ^ V ^

Drenana cijev 0 150 - Povrinski filtar 15 cm ljunkoviti pijesak @

b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomou prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reki

( )

Presjek A - B - >

Izolacija pominih dilatacijskih reki u armiranobetonskim ploama 2 sloja bakrene trake, valovite s kalotama,

Vodonepropusna obloga

IsDuna razdielnice

Sitna kocka

Staklene prizme

Prirodno tlc plinoviti pijesak

Zidna drenaa mjeoviti filtar pjeskoviti ljunak 4 - 32mm

__ ( 4 )

Podloni beton

pjeskoviti ljunak ( 5 )

r o a i u z n i Deion

fj|( a Prijelaz izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m . bet. p l o e . Termoizolacija nasipom.

C i j e v n a d r e n a a s mjeovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren

Cijevna d r e n a a s stupnjevanim filtrom

Brtveni sloj uz prikljuak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena - ploa kao leaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500, bez premaza

J^RV-i - i

I 1

laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom

N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode

Izolacija n a r u b n o m l e a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m

71

ZIE
OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema nainu obrade kamena: zid od lomljenog kamena, ciklopski zid, slojeviti zid, zid od tesanaca, mjeoviti zid - - Slojeviti kamen, nastao taloenjem, mora se u zid ugraditi u poloaju kako se nalazio u kamenolomu 0 , (3), to daje ljepi i prirodniji izgled i u statikom je smislu ispravnije, jer optereenje djeluje okomito na ravninu sloja. Za ciklopski zid (2). prikladan je kamen eruptivnog podrijetla. Duljina pojedinog kamena ne treba biti vea od 4 do 5 njegovih visina, niti manja od njegove visine. Vrlo je vano odrediti dimenzije kamena. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama. Veze u zidu od istog prirodnog kamena moraju u itavom presjeku odgovarati pravilima struke. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stranjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju vie od tri reke, b) ni jedna sudarna reka ne prolazi kroz vie od dva sloja, c) na dva dunjaka dolazi najmanje jedan veza, ili da se izmjenjuju slojevi dunjaka i vezaa, d) debljina (dubina) vezaa je oko 1,5 puta vea od visine sloja, ali najmanje 30 cm, e) debljina (dubina) dunjaka bude priblino jednaka visini sloja, f) preklapanje sudarnih reki kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm , , , g) na uglovima ugrauje se najvee kamenje - - , Vidljive plohe treba naknadno fugirati. Izravnavajui sloj za statiko izjednaenje svakih 1,5 - 2,0 m (visina radne skele). Reke ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. Upotrijebiti vapneni ili produni mort jer isti cementni mort mijenja boju kamena. Kod mjeovitih zidova se uzidani kamen uraunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm . Obloga kamenim ploama debljine 2,5 - 5 cm (travertin, vapnenac, granit itd.) ne uraunava se u presjek. Ploe se nehrajuim sidrima uvruju u zid na razmaku od 2 cm.- (10).

(T)

Suhozid

(2)

Ciklopski zid

Grupa

Vrste kamena

(5)

Nepravilno uslojeni zid

Uslojeni zid od poluobraenog kamena

statiki nosivi presjek A B vapnenci, travertin, vulkanski tuf meki pjeenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (vrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. mramor), bazaltna lava i si. kvarcitni pjeenjaci (sa silicijskim vezivom), sive sedimentne stijene granit, sijenit, diorit, kvarcni porfirit, melafir, dijabaz i si.

Min. tlana vrstoa u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50)

c
D

800 (80)

1 2 0 0 (120)

1) Minimalna tlana vrstoa nekih vrsta kamena

Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0,2) 2(0,2) 3(0,3) 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 4(0,4) 7(0,7) 10(1,0) 8(0.8) 12(1,2) 16(1,6) Grupa prema tablici B C 2(0,2) 3(0,3) 5(0,5) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0) 6(0,6) 9(0,9) 12(1,2) 10(1,0) 16(1,6) 22(2,2) 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 6(0,6) 9(0,9) 12(1,2) 8(0,8) 12(1,2) 16(1,6) 16(1.6) 22(2,2) 30(3,0)

Vrsta zia 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Zie od lomljenog kamena

D 4(0,4) 7(0,7) 10(1,0) 6(0,8) 12(1,2) 16(1,6) 10(1,0) 16(1,6) 22(2,2) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0)

E 6(0,6) 9(0,9) 12(1,2) 10(1,0) 16(1.6) 22(2,2) 16(1.6) 22(2.2) 30(3,0) 30(3,0) 40(4.0) 50(5,0)

Uslojeni zid od poluobraenog kamena

Zid od tesanaca

()

Mjeoviti zid

Nepravilno i pravilno uslojeno zie

statiki nosivi presjek

Zid od klesanaca

1 2 3 4 iid S 4 c m 5 6 18 20 10

Osnovne vrijednosti doputenog tlanog naprezanja zia od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2)
10(1,0) 10(1,0) 7(0,7) 5(0,5) 3(0,3) 12(1,2) 12(1,2) 8(0,8) 6(0,6) 4(0,4) 3(0,3) 16(1,6) 16(1,6) 11(1,1) 8(0,8) 6(0,6) 4(0,4) 22(2,2) 22(2,2) 15(1,5) 10(1,0) 7(0,7) 5(0,5) 3(0,3) 30(3,0) 30(3,0) 22(2,2) 14(1,4) 10(1,0) 7(0,7) 5(0,5) 40(4,0) 40(4,0) 30(3,0) 22(2,2) 14(1,4) 10(1,0) 7(0,7) 50(5,0) 50(5,0) 40(4,0) 30(3,0) 22(2,2) 14(1,4) 10(1,0)

Vitkost odn. zamjenjujua vitkost 8(0,8) 8(0,8) 6(0,6) 4(0,4) 3(0,3)

12 14 16

stegom'' ^

Sa Stat ki n 0 S V i m Pfe

'

'

"

Obloga ploama statiki nije nosiva

(3)

Doputena tlana naprezanja zia od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2

72

ZIE
OD UMJETNOG DIN 105, 106, 398, 1053, Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = uplja opeka VHLz = fasadna uplja opeka KHLz = uplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obloni blokovi KSL = uplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obloni blokovi DIN 18153 uplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od ljake HSV = puni blok od zgure HHbl = uplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok. od plinobet. s otvorima uplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53

Jednoslojni obukan

Jednoslojni s vidljivim licem

115 20

240

>17 5 (115)

V VBI S

Sve zidove treba izvoditi horizontalno, vertikalno i u pravcu, vodei rauna o pravilima veza. Kad je dvostruki zid, stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida + @ Slojeve treba povezati s pomou najmanje 5 icanih sidara, promjera 3 mm po kvadratnom metru zida. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm, horizontalno 75 cm.
Dvoslojni s obloenim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 irina u cm 11,5 11,5 11,5 17,5 Visina u cm 5,2 7,1 11,3 11,3

Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105

20-100 Il

H 240^00

Jednoslojni sovjeenom fasadom

ejan^ni

S unutam

Jm

Meusobna ovisnost visina opeke. Preferentne mjere - >

b-J l I

Debljina zida d u cm

Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom optereenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2,50 1,75 1,35 2,00 1,40 1,00

36,5 30 24

Minimalne debljine podrumskih zidova

Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11,5 < d < 17,5 17,5 < d < 24 Dvoslojni sa zranim meuslojem (8) Dvoslojni bez zranog sloja 24 < d < 30 30 < d (14)

Visina etae um <3,25 <3,50 <5,00

Zid za ukruenje u 1. do 4. u 5. i 6. punoj etai odozgo Debljina u cm > 11.5 >17,5

Razmak um <4,50 <6,00 <8,00

Duljina >1/5 visine

> 11^(17 5 , 240)

Debljine, razmaci i duljine zidova za ukruenje

Debljina zida u cm 11,5 14,5 17,5 24 30 36,5 Sa/bez zranog sloja, obukan Obloga ploama na ziu visoke termike izolacije

Vertikaln ljebovi irina x c ubina u cm izved. pri zidanju naknad. izrezano

-

Horizontalni i kosi utori irina x dubina u cm

-

11,5x2,0 14,5 x 2,0 17,5x3,0 24,0 x 4,0 30,0 x 5,0 36,5 x 6,0

51,0 x 3,0 51,0 x 6,0 51,0 x 12,5 63,5 x 12,5 76,0 x 12,5

6,0x3,0 6,0 x 3,0 6,0x3,0

Bez statikog provjeravanja doputeni vertikalni utori i ljebovi

73

ZIE
OD UMJETNOG KAMENA DIN 105, 106, 399, 1053, 18151, 18152, 18153, 4165 Zie treba osigurati zidovima za ukruenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploa (princip prostorne elije). Zidovi za ukruenje su ploasti elementi graevine protiv izvijanja nosivih zidova -s. 73 - Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti vie od svoje vlastite teine jedne etae. Nenosivi zidovi su ploasti elementi graevine koji su optereeni samo vlastitom teinom i ne slue kao ukruenje protiv izvijanja. Udubljenja i ljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog prorauna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inae treba dati raunski dokaz - s. 73 U sve vanjske i poprene zidove, koji kao vertikalne ploe preuzimaju horizontalna optereenja, treba ugraditi serklae. Isto vrijedi za zgrade s vie od dvije etae, ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima, naroito ako zbroj irina otvora prelazi 60% duljine zida ili irina prozora iznosi vie od dvije treine visine etae ili 40% duljine zida, treba predvidjeti serklae.

Dvoslojni zid sa zranim meuslojem

(2)

Prikljuak na podnoje

Krianje armiranih zidova od blokova od laganog betona

Redni broj

Armirano zie, nadvoji nad prozorima i vratima

A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0,115 0,240 0,365 0,490 0,615 0,740 0,865 0,990 1,115 1,240 1,365 1,490 1,615 1.740 1,865 1.990 2,115 2.240 2,365 2,490

Duljine u m O 0,135 0,260 0,385 0.510 0,635 0,760 0.885 1,010 1,135 1,260 1,385 1,510 1,635 1,760 1,885 2,010 2,135 2,260 2,385 2,510

Slojevi V 0,125 0,250 0,375 0,500 0,625 0,750 0,875 1,000 1,125 1,250 1,375 1,500 1,625 1.750 1,875 2,000 2,125 2,250 2,375 2,500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52

Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.0833 0,1667 0,2500 0.3333 0,4167 0,5000 0.5833 0.6667 0,7500 0,8333 0,9175 1,0000 1,0833 1,1667 1,2500 1.3333 1,4167 1,5000 1,5833 1,6667 113 0,125 0,250 0,375 0,500 0,625 0,750 0,875 1,000 1.125 1,250 1,375 1,500 1,625 1,750 1,875 2.000 2,125 2,250 2,375 2,500 155 0,1666 0,3334 0,5000 0,6666 0,8334 1,0000 1,1666 1,3334 1,5000 1,6666 1,8334 2,0000 2,1666 2,3334 2,5000 2,6666 2,8334 3,0000 3.1666 3,3334 175 0,1875 0,3750 0,5625 0,7500 0,9375 1,1250 1,3125 1,5000 1,6875 1,8750 2,0625 2,2500 2,4375 2,6250 2,8125 3,0000 3,1875 3,3750 3.5625 3,7500 238 0,25 0.50 0,75 1.00 1,25 1,50 1.75 2,00 2,25 2,50 2,75 3,00 3,25 3,50 3,75 4.00 4,25 4.50 4.75 5,00

0.0625 0,1250 0,1875 0.2500 0,3125 0,3750 0,4375 0,5000 0,5625 0,6240 0,6875 0,7500 0,8125 0,8750 0,9375 1,0000 1,0625 1,1250 1.1875 1,2500

Zie od blokova od lakog betona (uplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona

^g^

Zie od upljih blokova s koritastim nadvojem

* A = vanjske mjere, O = mjere otvora, V = nominalne mjere

(jj)

Projektantske mjere za zidove

Format bloka

Oznak bloka

Mjere u cm

D DF
E

Broj slojeva na 1 m visine 16

Debljin; zida u cm 11,5 36,5

Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16

Po m 3 zia

morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100

24x11,5x5,2

0
E

NF

24x11,5x7,1

12

0 Blokovi od plinobetona, lijepljeni reke: 1 mm

Zid od porozne opeke, zaliveno mortom

n 0
(U

11,5 24 36,5 11,5 24 36,5 17,5 24 24 24 17,5 24 30 24 30 36,5

2 DF

24x11,5x11,3

Stiropor 5 cm

5.
0

3 DF

24x17,5x11,3

o.

4 DF 8 DF

24x24x11,3 24x24x23,8

8 4 4 4 4 4 4 4

Blokovi i uplji blokovi

Blokovi 49,5x17,5x23,8 i uplji 49,5x24x23,8 blokovi 49,5x30x23,8 37x24x23,8 37x30x23,8 24,5x36.5x23,8

74

Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i ljebovima za punjenje mortom

Montani zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort

Potrebni materijal za zidarske radove

Ploica od sintetike (samo za dvoslojno zie sa zranim meuprostorom) Meukatna ploa

ZIE
OD UMJETNOG KAMENA DIN 105,106, 399,1053, 18151, 1 8 1 5 2 - 3 , 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. Svaki sloj mora imati 2 reda kamena, izmeu kojih prolazi jedna kontinuirana uzduna reka smaknuta po slojevima, potpuno ispunjena mortom, debljine 2 cm. Obloga je ukljuena u nosivi presjek -> s. 73. Dvoslojni zid bez zranog meuprostora. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja, a za vitkosti i razmake ukruenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. Prazni prostor izmeu slojeva moe se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje graevinske inspekcije. Dvoslojni zid sa zranim meuprostorom. Najmanja debljina unutarnjeg sloja - Vanjski sloj i 11,5 cm, zrani meuprostor debljine 6 cm. Povezivanje slojeva sidrima -> - (2). Vanjski sloj mora nalijegati punom povrinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m uvren vezom s unutarnjim slojem. Zrani meuprostor, poevi od 10 cm iznad terena, vodi se neprekinuto do krova. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade, horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom - . Armirani zid. Debljina zida ^ 11,5 cm, Klasa vrstoe zidnog bloka ^ 12, mort III. Reke s armaturom 2 cm. elik 0 ^ 8 mm, na krianjima ^ 5 mm. Vrste zidova, debljine zidova. Statiki potrebnu debljinu zida treba dokazati. To nije potrebno ako odabrana debljina zida oigledno zadovoljava. Pri odabiru debljina zidova treba voditi rauna 0 funkciji zida glede zatite od topline, zvuka, poara i vlage. Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje, treba predvidjeti vanjsku buku prema DIN 18550 ili neku drugu zatitu od atmosferilija. Nosivi zidovi su najee ploasti elementi optereeni vertikalnim tlanim silama, npr. optereenjem meu katnih konstrukcija, te horizontalnim silama, npr. optereenje vjetrom.

Dilatacijska razdjelnica

iano sidro za dvoslojno zie za vanjske zidove

Sidrenje vanjske ljuske -> s. 66-67

Debljina zida u cm Visina etae u m Korisno optereenje u kN/m2 uklj. dod. za lake razdjelne zidove Broj punih etaa iznad

17,5 3.25

11,5

i 2,75 41)2) 22)

Doputeno samo kao meuoslonac kont. ploa sa svijetlim rasponima = 4,50 m, pri emu je kod krino armiranih ploa mjerodavna manja stranica3' Izmeu ukruujuih poprenih zidova doputa se samo po jedan otvor irine = 1,25 m. Uklj. ev, etae sa zidovima debljine 11,5 cm 2) Izvode li se krino armirane ploe mogu se vrijednosti za smjer, iz kojih proizlaze manja optereenja zidova, poveati za 2 m. 3) Centralno locirana koncentrirana optereenja od krovne konstrukcije su doputena ako se centrinost dokae. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11,5 cm biti = 30 kN, a za zidove od 17,5 cm = 50 kN.

Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm; uvjeti primjene

Debljina Doputena veliina pov rine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m

E
11,51) 17,5 i 24

= 1,0

Ei
8 14 25

2,0

Ei
5 13 23

1,0

2,0 5 9

Ei
6 9 16

1,0

i
4

2,0 6

12 20 36

16

12

(7)

Povriva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III)

DIN norma

Oznaka

Prostorna masa kg/m3

Vanjski zidovi DIN 4108

Zidovi izmeu stanova i stubini zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365

18151

Broj doputenih punih etaa ukljuujui izgraeno potkrovlje Kod stropova koji optereuju samo jednoslojne poprene zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprenom raspodjelom optereenja, npr. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova
1

13

uplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri upljine

1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400

300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350

11,5"

17,5

18152

puni blokovi od lakog betona

24

24

) Najvie dop. vertikalno korisno optereenje uklj. dodatak za lake pregradne zidove

p = 2,75 kN/m2

4165

blokovi od plinobetona

(6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton graevinski elementi velikog formata s ekspand. glinom, eks. kriljcem, prir. plovu., pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. i neporoznim agregatom kao ljunak kao naprijed, ali s poroznim agregatom 312,5 312,5 312,5 250 250

Minimalna debljina unutranjeg sloja u cm, pri dvoslojnom ziu za vanjske zidove

Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111,5 117,5 124 130 <17,5 <24 <30

Visina etae m = 3,25

Zid za u 1. do 4. punoj etai odozgo debljina cm

ukruenje u 5. i 6. punoj etai odozgo debljina cm

Razmak m 14,50 16,00

4226 2 dio

1600 1800 2000 1200 1400 1600

450 625 775 275 325 425

250 250 250 250 250 250

i 11,5 4226 2 dio 13,50 = 5,00

17,5 8,00

Minimalne debljine vanjskih zidova, zidova izmeu stanova i zidova stubita, obostrano obukanih

\ D

, , _,,!,,* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje

75

buka od umjetne smole

VANJSKI ZIDOVI
NISKOENERGETSKI NAIN GRAENJA Vaan element za tednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom nainu graenja bitno ovisna 0 povezivanju razliitih elemenata graevine. U tim detaljima moe -doi do znatnih gubitaka topline. Standardni presjeci s navedenim graevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao to su beton, zie, drvo, izolacijski materijali, gips, pluto, trska i glina. Glina se kao gradivo dokazala tisuljeima. Ona je najrairenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. Bioloki je i ekoloki besprijekorno gradivo. Danas se moe nai na tritu u obliku predgotovljenih elemenata, prilagoenih dananjem stanju tehnike -> -

10*, 120-150 175+240 Q Zie s termoizolacijom Vanjski sloj Termoizolacijski materijal .Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obloni sloj.

Gipsana buka 175 (4) Dvoslojno zie

Ploa od gipsa s vlaknima OSB ploas

Drvena obloga

0,11-0,19 W/(m 2 K)

Niskoenergetski ekokua) Drvena oplata

zid

(Heckmann

(fT)

Zie s izolacijskom ljuskom

(j9)

Graenje drvenim ploama

18,6-28,6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava

76

VEZOVI ZIDNIH OPEKA

2. holandski vez: naizmjenino umetanje vezaa izmeu dva dunjaka i sloj samih vezaa

Vez dunjaka s preklopom 1/2 ope ke

Vez dunjaka s preklopom 1/4 ope-

Vez dunjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu

Vez dunjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenino v/m v m W//s

56:
" M " Ira w

i
I M fe^ZE W/A MM

vm vm

'////A V////A V//A

y///A
^g^

^
,

W//A

------U

^
...

^^ "
Vez 1 vezaa sa 2 dunjaka izmjenino po slojevima

^ t o
'///A

y m

Vez 1 dunjaka i 1 vezaa izmjenino po slojevima

1 veza i 1 dunjak naizmjenino po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo

1 veza i 1 dunjak naizmjenino po slojevima, preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo

zid od 1/2 opeke, armiran, s poljima od 4 opeke

i I i i i fl

1 1

Nasatini obloni zid ispred zranog prostora, povezan sidrima s unutarnjim zidom

uplji zid od dva nasatina zida od 1/4 opeke, povezan vezaima (koji upljinu dijele horizontalno) i nasatinim sidrenim opekama

Zid od opeke koji djeluje kao ornament, sa smaknutim upljinama

uplji zid od dva nasatina zida od 1/4 opeke s nasatinim sidrenim opekama

i i

B IP B P

/SM

1
m

P P

i
m

m w
kao (21) drugaije sloeno (mogue mnoge varijacije) Jako izloena podna obloga od nasatinih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s etvrtinama opeke (uzorak pletiva)

Podna obloga od cijelih i polovica opeka (takoer i klinker)

Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju

kao (25) (otvori 1/4x1/2 opeke)

kao

(otvori 1 x 1 / 4 opeke)

77

KAMINI
O T V O R E N ! K A M I N I - > DD

Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim podrujem

Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama

g
4*

Svaki se kamin mora prikljuiti na vlastiti dimnjak 0 - @. Presjek dimnjaka i veliina loita kamina moraju se meusobno uskladiti -> Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 - Djelotvorna visina dimnjaka od loita do grla dimnjaka = 4,5 m. Prikljuak spojnog komada na dimnjak pod 45 -> Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnoju kamina sprijeda ili sa strane - > , - > Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo vorova, bukovinu, hrastovinu, brezovinu, drvo voaka, ili loiti plinom prema DVGW radni list G 260. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 povrine poda. Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora loita -> . Zapaljivi predmeti i graevni elementi te ugraeni namjetaj moraju odozgo, odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora loita - Otvoreni kamini moraju biti sagraeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1. Pod, zidovi, prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od amotnih opeka ili ploa. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izraeni za graenje dimnjaka. U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev, DIN 1691. Kolektor dima moe biti od elinog, mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm.

&

Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama

Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim podrujem

Tip Povrina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici povrina za zraenje topline Veliina otvora loita (cm2) Svijetle mjere otvora loita (cm)

Otvoreno s jedne strane 1 male prost. male prost. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22- 3030 35 60- 9090 105

Dvostrano otvore noOtv. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35- prekc 35- 4545 48 45 55

105- 90120 105

10S- prekt 105- 150150 150 150 150 200

3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30
-

0 (cm) odgovarajueg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Teina (kg) 22,5 13,5 52 72 50 19,5 42 88 6 165

30 30
-

35 30
-

25 30
-

30 30
-

35 30
-

25,5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7

50 77 77 64 80 6,4

58 90 71 88 6,4

65

50

58 90 90 71 88 6,4

65 114 114 32,5 82 95 360

108 77 108 77 82 95 6,4 64 80 6,4

19,5 22,5 26 104,5 120

27,5 30

32,5 27,5 30

Razmaci izmeu otvora loita i gra. elemenata od zapaljivog materijala

310 385 470

225 300 405

190 255

Zatita zapaljivih podova ispred otvora loita / dovoda zraka

()

Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina

f
s O U
^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin

78

DIMNJACI
DIN 18150,18160 > C D Kuni dimnjaci su okna sagraena u zgradi ili do nje, namijenjena odvoenju dimnih plinova od loita preko krova u atmosferu. Na jedan dimnjak moe se prikljuiti: jedno loite nazivne termike snage vee od 20 kW ili plinsko loite snage iznad 30 kW. Svako loite u zgradama s vie od 5 etaa, svaki otvoreni kamin, kovaka vatra, otvoreno loite, loite s upaljaem i mijehom mora imati svoj dimnjak. Na zajedniki dimnjak mogu se prikljuiti dp tri loita na kruta ili tekua goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska loita snage i 30 kW. Dimnjaci moraju imati kruni ili pravokutni svijetli presjek, povrine >100 cm2, duljina najmanje stranice 10 cm. Ako su zidani od opeke 2: 13,5 cm, dulja stranica ne smije biti vea od 1,5-struke krae stranice. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka 4 m. Za zajednike dimnjake k 5 m. Za plinovita goriva 4 m . Grlo dimnjaka 40 cm iznad najviega ruba krova nagiba veega od 20 - () kod nagiba ispod 20 1 m. Ako je dimnjak od dograenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje, mora biti za 1 m vii od dogradnje. Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Svaki dimnjak mora imati otvor za ienje irok > 10 cm i visok 18 cm, smjeten > 20 cm ispod najniega prikljuka loita. Ako se dimnjak ne moe istiti kroz grlo, mora se u tavanu ili na krovu izvesti jo jedan otvor za ienje. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150, zidna puna opeka DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, puna opeka od ljake DIN 398. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pominim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili amota DIN 18147; za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona, zidna puna opeka, uplja opeka B DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, opeka od ljake DIN 398, blokovi od plinobetona DIN 4165. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. Slobodne vanjske povrine dimnjaka u tavanu treba grubo obukati > 5-10 mm debelo. Stijenke dimnjaka ne smiju se optereivati.

Brojana usporedba stupnjeva korisnog uinka

O
Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1,00
1,00

Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu

h
<1,5 x h > 1,5 x h

MJ

1,00

(?)

Visine dimnjaka iznad krova

(T)

Montani dimnjaci

()

Montani dimnjaci s ventilacijom

(9)

Montani dimnjaci

(IO)

Montani dimnjaci s ventilacijom

Oplata

na krovu nagiba preko 15 potrebne su nagazne daske, reetka ili stube za kretanje- (jj)

Oplati

Letva 4 x 6

Reetka za pristup ienja dimnjaka ->

Izlaz na krov

Glava dimnjaka s oblogom od kriljevca

Zidana obloga Razdjelna reka do obloge

1 - 2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu plou Razmak izmeu drvenog grednika i dimnjaka

" ploa - Dimnjak Razmak izmeu krovne grede i dimnjaka

79

Zatita od toplinskog zraenja

DIMNJACI
Ev. laki beton DSN 1 8 1 5 0 , 1 8 1 6 0 CD

>40 < Nezapaljivi zid

Opav glave dimnjaka treba izvesti od kriljanih ploa, azbestcementnim ploama, pocinanim ili bakrenim limom, privrstiti za dimnjak epovima (ne drvenim). Preporuuje se predgotovljeni opav. -(J6)
Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za ienje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo eljezo

;: Orrrtir;:::: g'

Jj

Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala

(?)

Zatita ugraenog namjetaja

zmi

EFpr
Predvidjeti ventilaciju gore i dolje

. Izolacijska vrpca 2-31

i- Predvidjeti ventilaciju gore i dolje

Bliski zidovi od zapaljivih odn. nezapaljivih materijala

Bliski zidovi od zapaljivih materijala

(g)

Vrataca za ienje u tavanu

Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom

Glava dimnjaka / obloga kriljcem

80

DN 80

Naglavak cijevi za odvod zraka duine

D N 80 x 3 cm

N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka duine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm

SUSTAVI VENTILACIJE
DIN 18017 list 1 - 3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao to su kole, hoteli, gostionice i si. koriste se ventilacijski ureaji za jednu ili vie prostorija, prikljueni na jedan kanal -> 0 - (2). Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat. Koliinskivza kupaonice, gdje je i zahod, zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po koljci. Svaka prostorija u unutranjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne moe zatvoriti) za ulaz zraka. Veliina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubini metar volumena prostorije. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22C. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadravaju = 0,2 m/s. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu, a za pojedinane ventilacijske instalacije doputa se odvoenje u dobro prozraene neiskoritene tavanske prostore. Svaka pojedinana ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal - > + . Zajednike ventilacijske instalacije imaju i zajedniki glavni kanal -> @ + . Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termikim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloivoj povrini presjeka okna u odnosu na broj prikljuaka -> . Pojedinana ventilacijska okna bez motornog pogona z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaa. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji.

V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in-

stalacije pod bukom i

t 1

I
\ \ i\

In
^Ventilator

Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod bukom

vi

vi I V s r -s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_

H ti . , ... .. , . Centralno ventilacijsko postrojenje s odvoenjem zraka preko krova

Svijetli presjek glavnog kanala cm

2

Doputeni broj prikljuaka

Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20

Ventilator '''^-Ventilator I- V \ | v r

do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8

10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9

preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10

340 400 500 340 400 500 340 400

[|

|
||
(T\

\ t

500

(9)

Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33,3 cm)

] 2x15/10 3x15/10

\ V

H || t Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima

POOP4X15/10 /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih, bez sekundarnih ka

O O O O Q

>*15/10
8x15/10 uzduno tanke stijenke; popr. pregrade 5 cm

0 7 x 1 5 / 1 0

Ventilacija pojedinanim kanalima, debljina vanjske stijenke 2,5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. Meidinger ploom Izlazni presjek na svakoj strani jednak
I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a

Jednokanalno ventilacijsko postro j e n j e prema DIN 18017 1.1 sustav Hamburka ventilacija (Berlinska ventilacija)

Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka)

Ventilacija pom. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom

Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala

81

Duljina rogova kod krovita s rogovima

KROVITA
Jednostavno krovite od samih rogova predstavlja za male irine zgrade najekonominije rjeenje. Krovita s veznicima ispod 45 nisu nikad najjeftiniji, ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovita. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovita s rogovima, dakle prikladna samo za iznimne sluajeve. Dvostruka stolica je u veini sluajeva najekonominija konstrukcija. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo iroke graevine.

Granica ekonominosti krpvita od rogova / krovita s veznicima

Krovovi su gornji zavrni dio graevina, tite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar, hladnoa, toplina). Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova.
Visina elemenata h

Nagib krova u stupnjevima

Raspon L u m

Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo, elik, armirani beton), nagibu krovita, vrsti i teini pokrova, optereenju itd. Za veliine optereenja vidjeti propise (vlastiti teret, pokretno optereenje, vjetar, snijeg). s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovite od rogova i krovite s podronicama. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. Karakterizira ih razliita funkcija nosivih elemenata, nain prijenosa sila, to utjee i na raspodjelu prostorija u tlocrtu.

1540

10-20

"-i

30-60

10-20

Krovite s veznicima

Krovite s podronicama bez kosnika

(?)

Krovite s podronicama s kosnicima

Krovite s veznicima i izgraenim potkrovljem

(9)

Krovite s veznicima i podronicama

82

KROVITA
->CP

Krov s podronicama. Rogovi imaju podreenu funkciju (slabi presjeci, mogua i primjena oblica). Koncentracija optereenja u podvlakama, prijenos sila na vezae. Potreban je niz podupora u unutranjosti, to utjee na oblikovanje tlocrta - s. 80 @ prvobitni oblik^ krovita; prijanji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjae. Dvovodni krovovi s podronicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4,5 m. Pri veim irinama zgrade i duljini rogova = 4,5 m dvostruka je ili viestruka stolica. Krov od rogova (naelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku mogu kad je mala duljina rogova (do 4,5 m); inae ukruenje veznikom -> s. 82 (). Pravilan, snano povezan, konstrukcijski sustav, mogue rjeenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. Izmeu stope roga i stropnih greda potrebna je vlana veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvienje na kraju stropnih greda - lom plohe krova) -> s. 82 Za vee mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. Ako je duljina rogova vea od 4,5 m, treba poduprijeti veznike - s.
80.

(jf)

Krovite od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima

Krov od rogova s veznicima pogodan je za irine zgrade do 12 m, duljina rogova do 8 m, duljina veznika do 4 m. Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom.

Krovite od drvenih reetkastih rogova, Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja, s kosnicima pod 45, raspon < 25 m

8-14

12-14 A =nosa sjednostr hrptom B =nosa s dvostr. hrptom C =nosa sa sanduastim hrptom

Sustav I nosaa

Gang-Nail avlana ploa Gornji pojas ,, Gornji pojas produenje

%

Krovite od lijepljenih rogova I presjeka, odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20

(7j ^^

Spoj na tupi sudar s obrazima

Nagibi krova na dvije vode 6, 15 i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6,10 i 15
aj

Silazne dijagonale s vertikalnim tapovima

d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim tapovima

Mogu i konzoln istak ' :

ii

| Donji pojas

b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim tapovima

) z!azne~l"siaze~cfijagonale~

Euro-predgotovljeni veza u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode

Oblici drvenih vezaa i ukruenja

83

OBLICI KROVOVA

KROVNI POKROVI
> CP Za slamnate krovove od raene slame ili trske s runom vridbom, duljine 1,2 -1,4 m, na letvama razmaka 30 cm, s vrhom prema gore, debljine sloja 1 8 - 2 0 cm. Vijek trajanja u sunanim predjelima 60 - 70 godina, u vlanima jedva polovicu tog vremena -> . Krovni pokrov od indre -> @ - hrast, ari, bor, rjee smreka. kriljevac: na oplati od dasaka irine ^ 2,5 cm, debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. 200 kao zatita od vjetra i praine. Preklopi 8 cm, bolje 10 cm. Najprirodnije djeluje "njemaki pokrov" - () Pokrivanje prema abloni prikladno i za umjetni kriljevac (azbestcementne ploe) - Crijep: biber, uljebljeni ili koritasti - suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. -(9) Fazonski crijepovi -> @
POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni zavrni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za zavretak okapnice, desni uglovni crijep za boni prikljuak desno crijep za boni prikljuak lijevo crijep za boni prikljuak jednovodnog krova lijevo Zavrni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL - Dvovodni crijep lijevi - Okapni dvovodni crijep lijevi FOL - Dvovodni crijep za prikljuak sljemena lijevo GR - Poetni crijep za sljeme i greben desni FOR - Crijep za prikljuak dvovodnog sljemena desni F Prikljuni crijep sljemena OR - Dvovodni crijep desni TOR - Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Sredinji crijep u polju GZ - Stakleni crijep

Betonski crijep sa

Crjepovi posebnih formata nor-

PSL GL G -

POR T

P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR

atorasti krov, mnogokutni tlocrt

(T)

Mansardni krov, mnogokutni tlocrt

(jT)

Fazonski crijepovi

kNmd

r a 6 n e S a m e Hi t r S k 6

'

'

0,70

Krov od indre 0,25 kN/m2

Engleski krov od kriljca, ili od eternit ploa, 0,45-0,55 kN/m2

Dvostruko pokriven crijep),crijepa/m krov (biber , teak pokrov, 0,60 kN/m 34-44
2 2

Betonski crijepovi 0,60-0,80 kN/m2, nagib 18

2 Valoviti crijep, laganiji, 0,50 kN/m

(^7)

Uljebljeni crijep, 0,55 I

84

KROVNI POKROVI
Azbestcementni krovovi od valovitih ploa s razmakom podronica 70 - 145 cm za ploe duljine 1,60 m i od 1,15 do 1,175 m za ploe od 2,50 m. Preklopi 150 odnosno 200 mm - @ - (2). Limeni krovovi od pocinanog lima, titancinka, bakra, aluminija, cinka itd. -> - 0 . Svi fazonski komadi za sljeme, oluk, opav ruba itd. bakreni lim, trgovaki formati - (?). Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveu vlanu deformaciju do sloma, pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlaenje, savijanje itd.). Patina koja je tipina za bakar vrlo je omiljena. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem, titancinkom i pocinanim elikom; kombinacija s olovom i nehrajuim elikom prihvatljiva je. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru, zato su posebno prikladni za hladne krovove - s. 88-89. Vlastita teina krovnog pokrova (raunska teina u kN/m2 povrine krova) za etvorni metar krovne plohe pod nagibom, bez teine rogova, podronica i vezaa. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta, ali uraunate letve. Mort dodati kao 0,1 kN/m2.
Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vueni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep, reform ploe, falcane ploe, ploe za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 ljebljeni crijep DIN 456 Ploe DIN 1118 Ploe velikog formata (do 10 kom/m2) ljebnjaci bez polaganja u mort 0,7 Metalni pokrov aluminijem (alu. deb. 0,7 mm) uklj. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0,6 mm) uklj. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinanog lima (debljine 0,63 mm) uklj. bitumen. Ijepenka i oplata Pokrov njemakim kriljcem na oplati uklj. bitumen. Ijepenka i oplata s velikim ploama (360 X 280 mm) s malim ploama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov kriljcem uklj. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen. Ijepenci uklj. oplata Staronjemaki pokrov kriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova elinim ploama (pocinani lim DIN 59231) na letvama uklj. letve na oplati uklj. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinani elini lim DIN 59231) uklj. privrsni materijal cinani pokrov preko letava od cinanog lima br. 13 uklj. oplata 0,60 0,80 0,60 0,55 0,55 0.50 0,50 0,50 0,90 0,25 0,30 0,30 0,50 0.45 0,45 0,55 0,50 0,60 0,15 0,30 0,25 0,30

Krov od azbestcementnih valovitih ploa s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0,20 kN/m2

= 10 nagiba s brtvenim uetom

{2)

Minimalni nagibi krova klopi po visini

i pre-

ISmjer pokrivanja Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 irina mm 920 920 920

Smjer vjetra 1250 920 debljine 6,5 te. 1 6 - 3 2 kg

-Smjer pokrivanj; Profil 130/30 Duljina mm 2500 irina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6,0 te 15,8-31,5

\3j

Valovite ploe od azbestcementa

(7)

Mogunost privrenja

Limeni krov s falcanim pokrovom 0,25 kN/m2

Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinanim elinim limom

7,50 i 11 ( 2 % ) h - 7,50 ' l 7,50

'/2 vala normalno Kornere, formati Duljina m irina m, max. Debljina m m Trake 30-40 0,6 (0,66) 0,1-2,0 8,93 Ploe 2,0 1,0 0,2-2,0 8,93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 - 2 5 mm 10 13 15 17 (17,4%) (22,5%) (25,9%) (29,2%) 2 6 - 5 0 mm 5 8 10 12 (8,7%) (13,9%) (17,4%) (20,8%)

3 ( 5 % )

Duljina mm 9000 irina mm 1000

7500 4000 1000 1000

8,0 19 kg/m

Zapr. teina kg/dm 3

irina ploe 1 0 0

1-1,00H

-Korisna irina 91 5 8 - 1 0 2 0 0 mm. s brtvljenjem preklopa Privrenje 129.. i* , Q O

i (J)

i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta)

i H
Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploe i trake
Odvodnjavana Normirana krovna povrina veliina uz polukruni oluka oluk Pocinani lim D I N 9721 min. 0,7 m m Kuka za oluk: pocin. elina traka elini lim D I N 1541 pocinan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 irina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni)

1015

150 mm. bez brtvljenja preklopa

preko 15 100 mm bez brtvljenja preklopa

Pokrov ploama od elinog lima

^ ^

Pokrov valovitim limom, min. nagib krova, boni preklop

irina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni)

Odvodnja krova

Odvodnjavana Normirani krovna povrina promjer uz kru. presjek olune olune cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200

Polukruni

Pravokutni

obloen olovom Kuka z a oluk: pocin. elina traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocin. elina traka

preko 1 2 5 - 1 7 5 180 preko 1 7 5 - 2 7 5 200

Leei

Oznake: (primjer: polukruni visei oluk 333 Z N 0,75 mm; s kukama 333 St Stojei Zn)

Oluke principijelno postavljati u padu. Vea brzina teenja protiv zaepljenja, korozije i smrzavanja. Kuke za oluk su u pravilu pocinano plosno eljezo irine 20-50 mm i debljine 4 - 6 mm.

Privrenje obujmicama (zatiene od korozije), iji unutarnji kruni luk odgovara olunoj cijevi. Min. razmak olune cijevi od zida 20 mm. R a z m a k obujmica 2 m.

(li)

Oblik i poloaj oluka

Materijali

Normirane veliine oluka u odnosu prema povrini s koje se odvodi voda

Normirani otvori olunih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj povrini

85

KROVNE KONSTRUKCIJE
DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podronicama od krova samo s rogovima. Te se konstrukcije mogu i kombinirati. Karakteristika im je razliitost funkcija nosivih elemenata. Nain prijenosa optereenja utjee i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. Krov s podronicama: rogovi imaju podreenu funkciju (slabi presjeci, mogua i upotreba oblica). Koncentracija optereenja u podvlakama, prijenos optereenja u osi vezaa, niz podupora u unutranjosti utjee na oblikovanje tlocrta. Krov od rogova: (naelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku mogu kad su male duljine rogova (do 4,5 m); inae treba ukruenje vezaima. Pravilan, dobro povezan konstrukcijski sustav, mogu unutarnji prostor bez stupova. Veza izmeu stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakteristian vanjski izgled).

eona daska

^JPj Detalj krovne okapnice krovita s podronicama

Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom

Prikljuak roga svornjakom na podvlai

Vezica roga

Obloga

Potporanj roga, preklop, veza avlom

Rog sprepustom preko strehe

rRog

g ^ ^

elinim

sp0jnim

Sidreni vijak

// /y '
"V Nazidnica 80 > 1,90

Presjek A - B

Pogled

(8)

Povezivanje sidrenjem

Pnavlani lim

Mijena

Presjek C - D

Perspektivni prikaz

Izduena "gajba" krova s podronicama

Zavretak roga, osiguranje vijkom

Detalj veze kada je rog konzolno preputen izvan krovita

86

USPRAVNI KROVNI PROZOR

Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana, grade se uspravni krovni prozori s odgovarajuom konstrukcijom. Veliina, oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veliini krova i 0 potrebnoj koliini dnevnog svjetla. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogunosti biti iste vrste i veliine. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova, 0 njihovu obliku, gradivu i rjeenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. irina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova.

iljata "gajba" 45

(2)

Zabatna "gajba" 45

(JT)

Zabatna "gajba" 45

(?)

Trapezna "gajba"

kao

kao @

(7)

Plosnata "gajba" s ravnim krovom

(8^

kao

kao

(l5)

Izvuena "gajba"

Zaobljena "gajba"

kao

kao

kao

Panoramska "gajba"

Obrubljena panoramska "gajba"

(17) Trokutna "gajba"

"Gajba" tipa "imi" (volovsko oko)

87

Hladni zrak

Usporena voda

IZGRAENA POTKROVLJA
DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kua sluili su kao "ostave" za uskladitenje ljetine (sijeno, slama i si.). Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan, pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske Tako je snijeg ostajao jednoliko leati na itavoj povrini krova. Nastanjene je prostorije ispod tavana titila od hladnoe uskladitena ljetina. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije, topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova spreava tu pojavu. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore, svaki veliine najmanje 2% povrine krova. Da bi se odvela vodena para, to znai prosjenu visinu proreza od 2 cm/M (fi).

Presjek kroz planinsku seljaku kuu sa spremitem

(?)

Shema stvaranja ledene barijere

Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10 (shematski) B^

Sastav krova: izolacija izmeu rogova Razmatra se ventilacijski presjek izmeu termoizolacije i donjeg ruba oplate

H
AJ(5)

55

^
Uvjet: = 2%o pripadajue nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min. 200 cm2/m Tijek prorauna: AL - ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9,0 - 0,018 m2/m - 180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traenog min. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min. 200 cm2/m. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaenje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevi u obzir irinu rogova od 8 cm uz Al - 200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A, 100 - (8 + 8) 200
L

Proraun

Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10 (shematski)

Dokaz: Ostala krovna povrina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek prorauna: Visina ventilacijskog
pr0St0ra=

100 - L (8 + 8) 200
100-16

= 2,4 cm Pri tome treba raunati na debljinu donje oplate, tj. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min. 4,4 cm. Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zranog sloja

Ventiliranje potkrovnog prostora rekama u drvenoj oplati

"Sljemenjak

Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrtenim letvama i oplatom

Sljemenjak

100-16

H u 2,4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL 200 cm2/m. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m

Betonski krov

(jT)

Drvena krovna konstrukcija

Sljemenjak

(10)

Drveni krov s ovjeenim stropom

Dvoslojni hladni krov; ventiliranje obaju zranih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci

Uvjet: S 0,5%o pripadajue nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek prorauna Au - ventilacijski presjek 05 Au sljeme = .T^pc (9,0+9,0) = 0,009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvoaa.

Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. difuzijska debljina zranog sloja a = 10 m: sd = 2 m a 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd 10 m uz sd - n s (m) H - vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v. DIN 4108, dio 4) s - debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0,08 m ji - 30/100 (v. tablica 1 DIN 4108, dio 4, stranica 7) sd = 30 x 0,08= 2,4 m = s sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploa od mineralne vune s kairanom aluminijskom folijom (naruiti kod proizvoaa) s = 8 cm Sd = 100 m > s potrebno = 2 m Uz pripremu odgov. izolacije moe se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd razliitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvoaa.

Primjer: proraun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108

88

Nagibi krova
2 4 obino 3 - 4 Prohodni ravni krov 2,5 4 obino 3 - 4 Drvo-cementni krov 3 30 obino 4 - 10 Krovna Ijepenka sa ljunkom 4 50 obino 6 - 12 Dvostruka krovna Ijepenka 3 - 90 obino 5 - 30 Cinani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. trake) 8 -15 obino 1 0 - 1 2 Krovna Ijepenka, jednostruka 12 18 obino 15 Ravni krov od elinog l i m a ^ 18 - 50 obino 2 2 - 4 5 Krov od falcanog crijepa, 4-stPuki fale 18 21 obino 19 - 2 0 Krov od indre (indra 90) 2 0 33 obino 2 2 Krov od falcanog crijepa, normalan 18 35 obino 25 Krov od valovitog cinanog ili elinog lima 5 90 obino 30 Krov od valovitih azbestcementnih ploa 2 0 90 obino 2 5 - 4 5 Krov od umjetnog kriljca 25 90 obino 30 - 50 Krov od kriljca, dvostruki pokrov 30 - 90 obino 45 Krov od kriljca, normalan 30 45 obino 33 Stakleni krov 30 60 obino 45 Pokrov crijepom, dvostruk 35 60 obino 45 pokrov krunskim crijepom 40 60 obino 45 Pokrov ljebnjacima 45 Pokrov krovnim trakama - 50 obino 45 45 Pokrov trskom ili slamom - 80 obino 6 0 - 7 0

RAVNI KROV
DIN 52128-133, 52143,18338 Hladni krov s. 91 Nain graenja s ventiliranim vanjskim pokrovom; ako je nagib manji od 10%, provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108, 3. dio. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): nain izvedbe s parnom branom; redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana - termoizolacija - hidroizolacija - zatitni sloj. Topli krov kao obrnuti krov: s. 90. Redoslijed sastava odozdo: krovna, konstrukcija,- hidroizolacija - termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav sluaj - zatitni sloj kao balast. Topli krov s betonskom izolacijom: s. 90. termoizolacija - betonska ploa kao krovna konstrukcija i hidroizolacija - rizino! Nosiva masivna ploa mora se zbog termikih dilatacija osloniti na klizne leaje; izvesti dosljedno klizne leaje na nosivim zidovima s. 90 i odvojiti unutranje razdjelne zidove od ploe (prethodno ugraditi trake od stiropora). To je preduvjet za funkcioniranje sustava. Nagib = 1,5%, bolje 3%, treba predvidjeti u konstrukciji, u protivnom nastaju lokve. 'Parna brana treba se po mogunosti izvesti kao krovna obloga s ulokom od aluminija 0,2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora praine); poloaj parne brane dovoljno nisko da se iskljui kondenzacija -(2), ispod nje razdjelni ili izravnavajui sloj (DIN 18338, 3.10.2). Termoizolacija po mogunosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali); dimenzioniranje tablica (4); polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama). Krovna opna polae se na sloj za izjednaavanje tlaka pare (rebrasti karton ili uljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. Izmeu dva sloja staklene mree dolazi jedan sloj staklene vune, ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d 5 mm), spojene postupkom zavarivanja. Jednoslojna izolacija folijom dodue je doputena ali je riskantna zbog male debljine (mogue mehaniko oteenje) i mogue pogreke u spajanju (drugi sloj prua dodatnu sigurnost!). Zatitni sloj po mogunosti 5 cm sloj ljunka profila zrna 1 5 - 3 0 mm na dvostrukom vruem premazu s razdvajajuom folijom; spreava stvaranje mjehura, temperaturne okove, mehanika oteenja, utjecaje ultraljubiastih zraka. Dodatnu sigurnost daju ploe od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabaaja ljunka. Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). Bitni detalji Slivnici s. 90 @ - @ moraju uvijek biti termiki izolirani, prikljuci u dvije razine, takoer prikljuak parne brane. Brtviti prikljuak na odvodnu cijev. Termiki izolirana odvodna cijev s parnom branom s. 90 0 spreava tete uslijed kondenzacije. Bezuvjetno osigurati pad 3% prema slivnicima. "Odzranik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni leaj -> s. 90 (5) -(). Spoj na rubu treba biti pomian a izvodi se pomou predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. 90 (5) - (I); cinani su prikljuci tehniki neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). Spoj sa zidom mora biti 15 cm iznad razine odvodnjavanja, mehaniki privrstiti, ne samo lijepiti (obvezujui propis iz DIN-a 18195). Trapezasti lim kao krovna ploa moe zbog vibriranja potrgati krovnu opnu; treba poveati krutost (deblji lim) ili poloiti lagane ploe od drvene vune debljine 15 mm (mehaniki privrene) kako bi se smanjila amplituda vibracija, moe i ljunani nasip, te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvoenja topline)!

,\

Nagib krova -> s. 85

Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20/- 15C sadraj vlage (100%)

Sm

% relat. vlanost zraka

-20

-10

+10

+20

+30

Temperatura

1 Vlani zrak izluuje vodu ako se ohladi ispod toke roenja. Razlika izmeu temperature zraka u prostoriji i toke roenja - ovisno o sadraju vlage u zraku moe se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). 2. Razlike izmeu unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve graevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom ueu u termoizolaciji. 3. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad toke roenja - pa ne moe doi do kondenzacije. Stambene prostorije 20C, 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivalita 30C, 70% relativne vlage - 12 15 - 15 14 - 18 13

(%)

-12 25

- 15 23

- 18 21

Max udio "x" u termoizolaciji elementa graevine to ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati, ukljuivi i granini sloj zraka, ako se eli sprijeiti kondenzacija

Primjer: Stambeni prostor, rel. vlanost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15, x = 23% Betonska ploa 20 cm 1/A = 0,095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0,215 m2 KAA/ 0,215% 23%; 100% = 0,94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0,94 - 0,215 i 0,725 = 3 cm stiropora na parnu branu nee nastati kondenzat.
5 cm pranog ljunka 7/53 i dvostruki vrui premaz Staklena mrea, bit. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc. bit. krovna Ijepenka s 1,5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajui sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 vie) 1,5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3,5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja)
2

Traka perforirane staklene vune (samo poloena) Pretpremaz bitumenom 0.3 kg/m2 Krovna ploa odn. beton u padu

Besprijekorna izvedba toplog krova Teina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 () Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0,80 m2 K/W 1,10 m2 K/W 1,40 m2 K/W

Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108

89

RAVNI KROV
DETALJI TOPLOG KROVA
Zatitna reetka "izolacijsko tijelo", otporno na pritisak -Brtvena prirub. za pajriu branu rtvena prirubnica ."Izolacijski prsten" Krovna opna

Termoizolacija

buka

Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod

Odvodnja krova, min. 2 slivnika, nagibi 3%

Slivnik na ravnom krovu od polies- & tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom; bolje dvoetano _>

-n. Dvoetani slivnik, brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene iji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10
MS zavrni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona . Termoizolacija Hidroizolacija

Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev")

Rubno ispupenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosai na razmaama

Beton 2bl - Klizni leaj -Termoizoiacijska (meka) i ploa zbog irenja ploe

Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom rekom (klizna traka)

Aluminijski zavrni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja buka Zakitana reetka Kuka

Skriveni zavretak krova

Betonski rubni profil (sustav Kani)

- buka

KutniK od cinanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija

Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna ina . "Compi* traka - Stdrena ina

Podne ploe poloene na predloke

to

Svomjak < Spuvasta guma Brtveno ue 0 10

Zatita: dvostruki uloak ljunka, bolje ljunani nasip

^ f 00)

'dom, kutnik od cinanog lima i pokrovna letva

sa z

Spoj sa zidom s prirubnom irinom

Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaenje)

Ovoslojna rasvjetna kupola

Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploe na podlocima

- Betonska ploa I ' Termoizolacija I ' Hidroizolacija - Roe na podlocima

Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu

Dra voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predloak 15/15/18

Spoj sa zidom, bolje je da prag vrata bude iste visine kao zatitni nazidak
- Pokrov razdjelnice Pomona konstrukcija

Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima - s. 177

Humus 3 0 - 3 5 c m buka Sloj slame ili staklene vune ljunak, granuiirana keramika ili ljaka 10-20 cm Zatitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton buka

Postavljanje gromobrana na betonske podloke bez prodora kroz krovnu opnu

Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zatitom

a Dilatacijska razdjelnica s pomo- p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^

Krovni vrt na toplom krovu, umj< muviii vn lopiom Krovu, umjesto zatitnog estriha preporuuju ploe od granulirane gume

Prikljuak dimnjaka s obloenom ploom

90

ljunak

Alu.-zavrni profil Laki beton Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija

RAVNI KROVOVI
ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. 90 @ (rahlo polagati u ljunanu posteljicu ili na podmetae. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja).

buka Termoizolacija Betonski krov (vodonepropusan)

I ' *

oSmann-krot)bet0nSk ^

t"

Ravni krov brtvljen folijom

Krovni vrt s povrinskom drenaom od drenanih ploa, nasipa keramike same ili ljunka, preko toga filtarsko predivo -> s. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si.: Ventilirati prostor iznad objeenog stropa ili tu upljinu grijati. Umjesto tablice -> s. 90 (2) primijeniti tablicu (3) .Uobiajeno: udio svih slojeva do parne brane ukljuivo granini sloj prema zraku najvie 13,5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rjeenje. Vano: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u sluaju masivne ploe, ne samo zbog male teine po jedinici povrine nego i zato to bi inae udio slojeva do parne brane (granini sloj zraka + debljina drva) bio previsok. Obrnuti krov - (2): nekonvencionalno rjeenje, dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). Samo ljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan - bolje je poloiti ploe. Prednost: brza zatita od oborina, lako je pronai pogreke, nema ogranienja primjene. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. Betonski krov -> : zbog "pogrenog poloaja" termoizolacije mogua je pojava kondenzata, koji se ljeti uvijek osui; neprikladno za vlane prostorije. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko prikljuka na prodore kroz krov rizino je zbog pojaane potrebe za panjom pri izvoenju. Hladni krov - > - ( ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 110 120. unutarnjeg sloja > 10 cm, sloj zraka slui samo za izjednaenje tlaka pare, analogno toplom krovu, jer moe za ventiliranje sluiti samo uz nagib iznad 10%. Redoslijed slojeva -> () i (). Vano: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. 90 Nagib > 1,5%,bolje 3%, vano za odvodnju. Termiki izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov - (). Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i prikljuci na zidove, naroito kod zatvorenih bazena; toleriraju se neizbjeni avlani spojevi). Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. Nepovoljna PTA: praenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija, znai "klimu barake", ne moe se poboljati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak, jer e inae zrak iz prostorije ulaziti u upljinu krova.
Pred premaz Masa za lijepljenje po itavoj povrini Masa za lijepljenje - u obliku traka ili tokasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake

5 cm ljunka 15/30 ili podne ploe na podlocima '

Poloaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani

i ci i

(5)

Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosaa; podgled blanjane talpe

Dodatni odzranik s prilijepljenom kapon

Hladni krov teke konstrukcije

Koara za zatitu od lia 3 sloja Ijepenke

buka'""'

Beton

t<

Dodatni odzranik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne povrine i za ventiliranje uz prikljuak na vie dijelove graevine
Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja ljunak

Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru

buka armirana staklenom mreom

(8)

Hladni krov lake konstrukcije

Jednostruka Ijepenka Pokrov limom

Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka

Termoizolacija

Stvaranje ledene barijere

bol ab-hsfrKrovna traka

Sloj za izjednaenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reke & u m P a s t a za premaz

Izolacijska traka s tekstilnim ulokom Izolacijska traka s metalnim ulokom buka Zid Izolacijska traka s ulokom od sintetike Folija od sintetike

p Zatita povrine sitnim dro. bljencem

Zatita povrine ljunkom

Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata; preveliki istak; ventilacijski jh /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se moe zamrznuti V - ' kupalite)

Simboli za oznaavanje sastava krovne izolacije

91

OZELENJIVANJE KROVOVA
Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljea prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. U Berlinu su oko 1890.g. seljake kue radi zatite od poara pokrivane slojem humusa, na koji su se naselile biljke. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. stoljeu otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova

Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu"

Krovni vrtovi kao skupina lonanica na balkonima i krovnim terasama

1. Termika izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju ivotni mikroprocesi (procesna toplina) 2. titi od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Poboljava zrak u gusto naseljenim podrujima 4. Poboljava mikroklimu 5. Poboljava se odvodnja grada i vodni reim u okolici 6. Graevinsko - fizike prednosti ultraljubiasto zraenje i velike oscilacije temperature sprijeene su uslijed zatitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. Vee prainu 8. Element je oblikovanja /poboljava kvalitetu ivota 9. Poveava ukupne zelene povrine.

Semiramidini visei vrtovi u Babilonu (u 6. st. prije Krista)

Izgubljene zelene povrine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova

Pri "uobiajenom" krovu

Pri "zelenom" krovu

(5)

Pregrijani, suhi gradski zrak-> (6)

Hladniji i vlaniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troe energiju

Raspodjela oborina - vrste povri-

Raspodjela oborina povrine

neizgraene

Pri "uobiajenom" krovu

Pri "zelenom" krovu

(7)

Stvaranje i kovitlanje praine- ( s )

(8)

Poboljanje gradskog zraka filtri ranjem i apsorbiranjem praine i uslijed kisika to ga proizvode biljke

Gradnjom svake nove kue gubi se dio slobodnog terena -> (14)

Veliki dio izgubljenih slobodnih povrina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova

Povrinski sloj humusa hranjive tvari

Prirodno kruenje vode i hranjivih tvari

Psiho-fizika vrijednost zelenih povrina (zelene povrine pozitivno utjeu na osjeaj ugodnosti)

92

OZELENJIVANJE KROVOVA
Nagibi krova. Kod dvostrenog krova nagib ne bi trebao biti vei od 25. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. Vrste ozelenjivanja krova. Intenzivno ozelenjivanje. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama, loama i si. Sve treba stalno odravati. Raslinje: livadna trava, grmlje, ukrasno bilje, drvee. Ekstenzivno ozelenjivanje. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. Raslinje: mahovina, trava, zeljaste biljke, grmlje, drvee. Mobilno zelenilo. Lonanice i drugo bilje u posudama slue za ozelenjivanje krovnih terasa, parapeta i balkona. Prirodno navodnjavanje: kia. Voda se akumulira u drenanom sloju i vegetacijskom sloju. Zalijevanje. Kinica se akumulira u drenanom sloju i ta se voda mehaniki dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. Kapljino navodnjavanje. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenanom sloju navodnjavaju biljke u doba sue. Kienje. Ureaji za kienje iznad vegetacijskog sloja. Gnojenje. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi.
.v.v.' Razdjelni sloj .v.v.v.

(3)

Raspored slojeva zelenog krova 4

Sanduci s biljkama kao obrub zelene povrine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album
Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. zatitna hasura 2 folije za zatitu od korijenja .hidroizolacija krova

Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo - ruiasta) Otri ednjak (uta) Bijeli ednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti ed. (svjetlozelena) Zimzelen (uta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (uta) Zimzelen (uta) Zimzelen Zimzelen uvarkua (ruiasta) uvarkua (ruiasta) uvarkua (ruiasta) Podnevnik (uta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena)

visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm

cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI

Sedum Album Coral Capet" Sedum Album Laconicum" Sedum Album Micranthum" Sedum Album Murale" Sedum Album Cloroticum" Sedum Hybr. Sedum Floriferum Sedum Reflexum Elgant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr. Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx

Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra

Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain

Prokuane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno)

te
Sloj usitnjenog treseta Mjeavina zemlje 3 Filtarska hasura "4 Drenani sloj 6 Sloj za zatitu od korijenja Razdvajajue-zatltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija

Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Povrin. opter. 3,7 kN/m2 Koliina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta - cm Mjeavina zemlje 23 cm Drenani sloj 12 cm Navodnjavanje runo ili automatski

do 250 cm 19-35 cm 1,9-3,7 kN/m2 80-170 l/m2 - cm 7-23 cm 12 cm Runo ili automatski

5 - 2 5 cm 14 cm 1,4 kN/m2 60 l/m2 - cm 5 cm 9 cm Runo ili automatski

5 - 2 0 cm 12 cm 1,1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Runo

5 - 2 0 cm 12 cm 1,15 kN/m2 40 l/m2 - cm 7 cm 5 cm Runo

5 - 1 0 cm 10 cm 0,9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Runo

Razliiti naini ozelenjivanja krova

93

OZELENJIVANJE K O O A RVV
DETALJI
Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj ljunak Drenani sloj Zatitni sloj Sloj za zatitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajui sloj Krovna ploa

tD

fr

Topli krov -> ( | )

(2)
Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj

Topli krov sa zelenilom

- ljunak

Drenani sloj Zatitni sloj Sloj za zatitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosa Zrani prostor Termoizolacija 1. ^ 11

Vegetacijski sloj. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani kriljevac. Oni daju: stabilnost strukture, zraenje tla, zadravaju vodu i oblikuju tlo. Zadae: spremite hranjivih tvari, reakcija tla (pH - vrijednost), prozraivanje, zadravanje vode. Filtarski sloj. Sastoji se od filtarskog materijala i spreava zamuljivanje drenanog sloja. Drenani sloj. Spreava suvino navodnjavanje biljaka. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja, drenane trake od pjenastog materijala, ploe od sintetike, zatitni materijali. Zatitni sloj. Prua zatitu u fazi graenja i spreava koncentrirana optereenja. Sloj za zatitu od korijenja. Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM - trakama. Razdjelni sloj. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. Primjeri - Q - prikazuju uobiajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Treba paljivo ispitati tehniku ispravnost krovne povrine. Obratiti naroito panju na: sklop slojeva (stanje), oblikovanje nagiba, neravnine i progibe krovne konstrukcije, hidroizolaciju krova (mjehuri, pukotine), dilatacijske razdjelnice, rubne prikljuke, prodore (svjetlarnici, ostakljene kupole, ventilacijske cijevi), slivnike. Dvostreni krovovi se takoer mogu ozelenjeti. Ozelenjivanje kosih krovova -{) - zahtijeva opsene konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja, isuivanje).

(S)

Hladni krov -> @

Vegetacija

Hladni krov sa zelenilom

Busen u svitku (ispod toga mjeavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. polistiren-pjena

Drenana cijev Nasip ljunk

Filterski filc Ekstr. polistiren pjena

ljunak

Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenani sloj Zatitni sloj Termoizolacija Sloj za zatitu od korijenjaj

Rubni krovni profil

Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploa

'"p 1

Hidroizolacija krova

Odvodna cijev

viv

Obrnuti krov -> (?)

Obrnuti krov sa zelenilom

Detalj strehe kosog ozelenjenog krova

Obloga ploama na pijesku Filtarski filc Drenani elementi Folija za zatitu od korijenja Hidro- | 32 izolacija 1 2 5 1

Detalj strehe -> (n

Vegetacija Vegetacija (koja moe uspijevati na ljunku, rijetki busen)

u

Vegetacijski sloj

50

I I lllJ 11

Mjeavina ijuFiltarskhstej - ^ O S O n k a i zemlje Drenani sloj "^IJT" S l o j za zatitu od korijenja "TL Klizno-zatitni sloj Hidroizolacija krova

.Y:YXv/:\Y:\\v/^y.\-XY.\\'-.v.-.\

k d

mogue)

K s s s s s f l s s r

Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom ljunka

"ikasta" drenana hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^

t^ (9)

Ozelenjivanje kosog krova

^0)

Ozelenjivanje strmog kosog krova

Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov

Prijelaz s pjeake staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje

94

Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobiajenih slojeva, npr. ljunka, zatitnim slojevima koji zahtijevaju odravanje. 2. Raslinje treba u velikoj mjeri biti preputeno samo sebi, a njegu u smislu odravanja smanjiti na najmanju mjeru. Podruje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene povrine koje nemaju prirodni dodir s tlom, naroito na krovovima, podzemnim garaama, sklonitima i
si.

OZELENJIVANJE KROVA
IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . V . - * QP 5. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz graevinsko - fizikih razloga imati i funkciju zatite od korijenja 6. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zatitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. 7. Sloj za zatitu od korijenja mora biti zatien od mehanikog oteenja; primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. 8. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. 9. pH - vrijednost neka u kiselom podruju ne prelazi 6,0. 10. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu koliinu oborina od najmanje 30 l/m2. 11. U vodom zasienom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. Zelena povrina i odravanje 1. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina, stepa i kamenjara Balast rubno podruje kg/m 2 Unutarnje podruje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati; prednost dati biljkama koje se same regeneriraju. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja, ili siju odnosno presauju kao mladice. 3. Odravanje: pregled najmanje jednom godinje, pri emu posebno treba kontrolirati i po potrebi oistiti slivnike, krovne prikljuke i sigurnosne pojase. 4. Biljke koje se same nasele, pa i mahovine i liaji, ne smatraju se stranom vegetacijom. 5. Nepoeljnu stranu vegetaciju treba odstraniti. 6. Stranom vegetacijom smatraju se stablaice, naroito vrba, breza, topola, javor i si. 7. Treba predvidjeti redovitu konju i gnojenje. 8. Pod utjecajem okoline moe doi do promjena u vegetacijskom sloju.
Rubno podruje Unutarnje podruje mm 40 kg/m 2 1

Konstrukcijske osnove projektiranja i izvoenja 1. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zatitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. 2. Krovnu konstrukciju, statiku, zahtjeve graevinske fizike i vegetacijsko - tehnike zahtjeve treba meusobno uskladiti. 3. Najmanja teina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedeoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemakog krovopokrivakog obrta: 4. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje

80 130 160

5. Ovisno o optereenju vjetrom, nain se izvoenja i teina balasta odreuju prema visini zgrade i dimenzijama povrine krova. 6. U podruju ruba i uglova rubova krova treba raunati s poveanim silama sisanja, u irini od (prema DIN 1055, dio 4.) b/8 = 1 m = 2 m. 7. 8.

Rubno podruje

min 80 kg/m 2 -

Zatita od poara 1. Treba postupati u skladu s protupoarnim propisima. 2. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teko zapaljiv (materijal klase B 1). Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedei redoslijed: Ekstenzivna biljna povrina - saenje, sijanje, rasaivanje mladica (biljni kontejneri, hasure, ploe). Vegetacijski sloj - daje biljci stabilnost, sadri vodu i hranjive tvari te omoguuje izmjenu tvari, plinova i vode. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i dranje vode. Filtarski sloj - spreava ispiranje hranjivih tvari i sitnih estica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenanog sloja, te slui za dozirano otjecanje vode. Drenani sloj - slui sigurnoj odvodnji suvika vode i prozraivanju vegetacijskog sloja, te zadravanju i eventualnom dovoenju vode. Zatita od korijenja - titi hidroizolaciju od kemijskog i mehanikog djelovanja korijenja, koje traei vodu i hranjive tvari moe razviti znatne razarajue sile. Krovni pokrov - mora na itavoj povrini i na svim prikljucima biti trajno nepropustan (DIN 18531, DIN 18195). Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno sprijeeno.

Unutarnje poaruje

Sigurnosni trak

9. U naelu, ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za odravanje, tj. moraju biti lako pristupana mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu, kao npr. slivnici, prodori, dilatacije, zidni prikljuci itd. 10. Na tim bi mjestima, u najmanjoj irini od 50 cm, zatitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala, npr. ljunak, sedra. 11. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima slinim koritu potoka, kako bi se omoguila odvodnja suvine vode iz vegetacijskog sloja. 12. Velike krovne povrine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. Zahtjevi, funkcije, konstrukcijske mjere 1. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. 3. Treba omoguiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupana kontroli 4. Sloj za zatitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno tititi.

95

GRAENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA

Konstruiranje atorastih i tekstilnih krovova sve vie se usavrava. Od jednostavnih atora i krovova prelazi se na graenje tehniki sloenih tekstilnih graevina najrazliitijih vrsta. Materijal: tkanje od sintetinih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo, s obostranim zatitnim slojem od PVC-a, otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvueno slojem PTFE, vodonepropusno, proputa svjetlo, vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo, stabilno protiv uItraljubiastih zraka, upotrebljava se i za odjeu astronauta. Visoka kakvoa glede svjetla. Vijek trajanja minimalno 30 godina. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana, presvueno slojem silikona (npr. Sikabran), vodonepropusno, proputa svjetlo, vijek trajanja 20-30 godina. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mrea od staklenih vlakana, obostrano folije od ETFE, vodonepropusno. Svojstva: visoka vrstoa (sigurno protiv optereenja snijegom i vjetrom), ne truli, otporno je na agresivne utjecaje okolia, odbija pr~ ljavtinu i vodu. Teina: 800-1 200 g/m 2 ; Proputanje svjetla: od "neprozirno" do 50%; Otpornost protiv poara: teko zapaljivo prema DIN 4102; Vijek trajanja: 1 5 - 2 0 godina; (20-30 godina) Izgled: u svim bojama, visoka postojanost boje; Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u irini od 1 - 3 m, najee 1,5 m. Duljina do 2000 m. Kroji se prema konstrukciji, spaja ivanjem, zavarivanjem, lijepljenjem, kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Natkrivaju povrine raznih oblika: kvadrat, pravokutnik, trokut, krug, mnogokut. Primjena: spoj ne komunikacije, ekaonice, paviljoni, nadstrenice itd. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. Zrane ustave spreavaju jae istjecanje nosivog zraka. Dovod zraka moe se kombinirati s grijanjem. Dodatna je izolacija mogua unutarnjom membranom (zrani jastuk). irina = 45 m, duljina neograniena. Primjena: izlobene, skladine i industrijske hale, sportske dvorane, natkriti bazeni, te natkrivanje gradilita (rad zimi).
Natkrivanje povrina

HuMMI

Gradnja kupole

Napete konstrukcije: Pomou uadi i jarbola membrana se napinje izmeu toaka i uzdu rubova. Membrana moe biti vieslojna radi bolje toplinske izolacije. Rasponi mogu biti i vei od 100 m. Primjena: izlobene, industrijske i sportske hale, dvorane za skupove ili sportske aktivnosti, nadstrenice. - S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva, elika ili aluminija, oko kojeg je napeta membrana kao zatitna presvlaka. Primjena: izlobene, skladine i industrijske hale.

-Tia*. (4)

4Sm

Pneumatske hale

Napete konstrukcije, posebni oblici gradnje tekstilom

Provizorne graevine s nosivom skelom od drva, elika ili aluminija: rasponi max. 40 m. Predgotovljavanje, brza montaa, niski trokovi izvedbe

96

KONSTRUKCIJE OD MREE UADI

Konstrukcije od mree uadi omoguuju da se svladavaju s lakoom veliki rasponi bez oslonaca. Njemaki paviljon na Svjetskoj izlobi 1967.g. u Montrealu izveden je na taj nain - > . . olimpijski stadion 1972.g. u Munchenu -> (3), , (5), (7), kao i klizaka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g), (g), Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveuilita i Strune visoke kole u Dortmundu - ( ) . Konstrukcijski su elementi preteno elini piloni, eline mree od uadi, eline ili drvene reetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojaane sintetinim materijalom. Na rubovima konstrukcije od mree uadi, strehama i si. vodi se uad u obliku girlandi, preko pokretnih, najee kosih elinih stupova, koja se zatim nateu i usidruju. Takozvani lebdei stupovi - nosivi elementi koji su i sami poduprti, dijele duljinu glavne nosive uadi kako bi im se smanjio presjek. Sile zategnutog ueta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata - sidrenih vijaka, lijevanih ahura, kabelskih sidara itd. Privrenje uadi moe se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomou tlanih spona.

(T)

Njemaki paviljon; Montreal Expo 1967; arhitekti: R. Gutbrod, F Otto

Sportska hala

U
Sportska hala

Montreal 1967

(^3)

Park olimpijade Mnchen 1972.

^g^

Prijenos sila s kablova na poprene grede glave jarbola

Toka promjene smjera rubnog ueta

(9) (4) Olimpyski stadion Mnchen 1972. Arh.: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske toke

Studentski projekt: S. Caragiannidis, G. Bili

II
5

3 A Hl

Popreni presjek

Uzduni presjek

Klizaka dvorana olimpijskog parka Mnchen; arh.. Kurt Ackermann i partner, 1983.

.. (11)

2. 4. 6. 7. 9.

1. krovna opna poliestersko pletivo obloeno BST ploe spojna os sintetiki podloci h - 2,5 cm ploni elik 300/60x8 kabelska mrea 11,5 mm

PVC-om 3. letva: 4x6 cm 5. letva. 6 x 6 cm 8. stezne naprave 10. vijak

S t e z n a naprava kabelske mree sa sastavom krova

Stezna naprava rubnog ueta kabelske mree

97

OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE- tu

Vjeanje i podupiranje nosivih konstrukcija slui smanjenju presjeka, ime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Uglavnom se to moe izvesti samo primjenom elinih ili drvenih skeletnih konstrukcija. Vlana uad je elina, i u normalnim sluajevima moe se i naknadno utezati. Uad prenosi samo vlane sile. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridrati konzolne nosae. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak leaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka - Kod poduprtih je konstrukcija, slino kao kod mreastih, potreban "lebdei stup" koji je, kao tlani element, izvrgnut izvijanju.
Interijer izlobene hale

Prodajna centrala Renaulta, Swindon / Wiltshire arh.. Norman Foster Ass., London

. (2)

Znaajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster - 0 - @, Richard Rogers - > - , Michael Hopkins - - i Gunter Behnisch - Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih elinih nosaa koji su u gornjoj etvrtini sljemena ovjeeni na okrugle prednapete eline jarbole - > 0 - 0 . Projekt omoguuje proirenje osnovne povrine za priblino 67%. Ovjeena konstrukcija daje spojne toke koje omoguuju izvedbu graevnih radova bez prekidanja radnog procesa. Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu, tvornica motora u SAD, trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovjeenu konstrukciju kako bi unutranjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -

(3)

Vanjski izgled s galerijom

Slina je ideja u osnovi projekta istraivakog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins - - i sportskih hala Guntera Bechnischa - . Putnike zgrade zranih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) - ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) - @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu graevine.

(4)

Detalj sustava ostakljenja "Planar"

(5)

Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu; arh: Bechnisch i partner, Stuttgart

JP

Fleetguard Fabrik Quimper/France; (7) Presjek kroz fasadu

Arh: Richard Rodgers i partner, London

Otpremna zgrada zrane luke Paderborn / Lippstadt; projekt:

Koncertna dvorana, sajamski kompleks Dortmund; natjeajni projekt: Portmann, Echterhoffe, Hugo, Panzer

98

Istraivaki centar Schlumberger, Cambridge/GB; Arh: Michael Hopkins i partner, London

(9)

Perspektiva interijera / zimski vrt

Postaja podzemne eljeznice Stadtgarten Dortmund; arh.. Gerber i partner, Dortmund

PROSTORNE REETKE
Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar
-

OSNOVE - > Q P Prostorne reetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraninih i/ili istokranih pravokutnih trokuta na nain da nastaju pravilni poliedri. Kod ravnih beskonanih mrea postoje tono tri geometrijske strukture, a kod sferinih konanih tono pet pravilnih poliedarskih mrea, koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa vorova, tapova, te prema tome i povrina. Pravilne ravne mree trokutne su, kvadratine i esterokutne. Primijenjeno na pet platonskih tijela, proizlazi iz jednadbe reetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od vorova i tapova kinematiki stabilne iji tapovi tvore zatvorenu mreu trokutova, dakle tetraedre, oktaedre i ikosaedre. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 tapova, a dodekaedar 24 tapa. Ako sferina trokutasta mrea nije zatvorena preko itave povrine, mora osnovni poligon biti odgovarajue nepokretno oslonjen. Duljine tapova tijela za prostorne reetke ine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne reetke dovoljan je vor s najvie 18 prikljuaka pod kutovima 45, 60 i 90. Kao i kod ravninskih reetki, mora se poi od toga da se tapovi na vorove veu zglobno.

= = = = =

4-povrina 6-povrina 8-povrina 12-povrina 20-povrina

sferine mree

(T)

Platonska tijela

Jednadba reetke

Za postizanje kinematike stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadba reetke: broj tapova = 3 x broj vorova - 6, jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki vor biti fiksiran s tri tapa. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridrajna tapa, prema tome je 3 x broj vorova (1+2+3) = broj tapova.

Prostorna reetka - rotilj; sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim tednim otvorima u donjem pojasu

'...V..W3-

N A A A A A A A A / ^ "

Prostorna reetka - rotilj; od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom

Prostorna reetka - rotilj; od poluoktaedara i tetraedara u poloaju paralelno s rubovima

Prostorna reetka - rotilj; od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom poloaju (45)

Prostorni graevni elementi oktaedar i tetraedar

Prostorni graevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom

^g^

Prostorni graevni elementi poluoktaedar i tetraedar

Prostorni graevni elementi poluoktaedar i tetraedar

'S

>
K/

W V W V W V
Geometrijski red duljina tapova s f a k t o r o m V"2 i prirodni predloak za geometrijske redove: kuite amonita Jednoslojna sferina ikosaedarska kupola Prostorna reetka

Prostorna reetka

99

Normalni vor s 18 povrina doputa kuteve prikljuaka od 45, 60, 90 i njihove viekratnike. Postoji samo jedan normirani vor jednog tipa, koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome, regularni vor, koji se najee izvodi sa 10 povrina, dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike koliine identinih vorova u prostornim rotiljnim reetkama. Specijalni se vorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudbi, glede veliine prikljuaka kao i kuta izmeu dva ubuena navoja. Mero-vorovi

PROSTORNE REETKE
PRIMJENA Qp Prostorna reetka MERO, koju je razvio Mengeringhausen, sastoji se od vorova i tapova -> 0 - (3) Pri tome vrijedi osnovno naelo da se, ovisno 0 silama koje treba prenijeti, biraju odgovarajui vorovi odnosno tipovi tapova iz asortimana tog sustava. Kod graevnih elemenata MERO prikljuci tapova na vorove ne djeluju kao "idealni zglobovi", nego mogu, u skladu s uzdunim silama u tapovima, prenijeti i male momente savijanja -> 0 - (7). Kod prostornih kombinacija postoji mogunost da se, uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednou tih duljina tapova, projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive povrine -> (i|), @ Neograniena fleksibilnost dolazi do izraaja u mogunosti oblikovanja zakrivljenih reetkastih rotilja. Do sada najvea polukuglasta zgrada u svijetu je Globe - arena u Stocholmu -> Postupci montae su slobodna konzolna gradnja, montaa odsjeaka ili postupak podizanja ploa. Radi protukorozijske zatite svi su dijelovi pocinani. Uslijed mnogostruke statike neodreenosti prostornih reetki, otkaz nekoliko tapova u sluaju poara ne dovodi do sloma konstrukcije. Polazei od kuglastog zgloba sa 18 mogunosti prikljuaka za cijevne tapove okruglog presjeka, razvojem se dolo do velikog broja dopunskih sustava vor - tap, koji omoguuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> -

Prikljuak tapova na vor

Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera tapa

L3 = proizvodna mjera tapa L4 = neto duljina cijevi

1 Kruni profil upljine KHP (cijev) 2 Stoasti naglavak (3) Graenje Mero reetke

3 Osigura navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez

6 Zavareni av 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvoenje trna

NK-sustav (lonasti vor) direktno oslanjanje krovne opne na tapove gornjeg pojasa, dvoslojne nosive strukture, veze vijcima neotporne na savijanje, kompaktno oblikovan prijelaz tapa u vor gornjeg pojasa, donji pojas u KK-sustavu

TK-sustav (tanjurasti vor), direktno oslanjanje krovne opne, samo jednoslojne strukture, veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru, kompaktno oblikovan prijelaz tapa u vor

ZK-sustav (cilindrini vor), direktno oslanjanje krovne opne, jednoslojne strukture, moe i trapezolika geometrija, veze pomou vie vijaka otporne na savijanje, kompaktno oblikovan prijelaz tapa u vor

BK-sustav (blok vor), direktno oslanjanje krovne opne, jedno- i vieslojne strukture, jedno- i vievijane veze, optika vora integracijom tapova

(12)

Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu; arh. Strizevvski

Presjek Globe-arene u Stockholmu; arh.: Berg

Detalj ed-sljemena. Pogled na krovove paviljona za izlobe biljaka Gruga, Essen (NK-sustav)

100

PROSTORNE REETKE
PRIMJENA CD Prostornu reetku Krupp-Montal koncipirao je i razradio E. Ruter, Dortmund - Horde. tapovi se unutarnjim esterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog eljeza. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju tapa i pritee je u vor. Uglavnom su svi tapovi pocinani, a dodatno se moe nanijeti i boja. U sustavu Krupp-Montal mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz tapova; u sluaju potrebe mogu se tapovi zamijeniti bez razaranja. Sustav Krupp-Montal prikazan je -> 0 - (5), detalji -> - . KEBA-veza cijevi s vorom predviena je za prijenos vlanih i tlanih sila, bez vijaka i bez problema u sluaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste eljusti (KEBA), klinaste spojke, klina i obuhvatnog prstena s osiguraem. Prostornu reetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usauju u krajeve tapova i priteu u kuglasti vor -> Za sve prostorne reetke karakteristino je da omoguuju slobodne raspone od najmanje 80 - 1 0 0 m.

vorna toka

(2)

Sustav prostorne reetke

Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. prorauna ft kugle Prikljuni vijak i - ^ B r o j pozicije stat. prorauna

^ 0 . 3 '

Dimenzije cijevi Prikljuni vijak

tapovi gornjeg pojasa

(?)

Dijagonalni tapovi
Glava stupa

Elastomerni leaj

Dimenzije cijevi Prikljuni vijak Broj pozicije stat. prorauna ft kugle Upeti stup Kugla

(5)

tapovi donjeg pojasa

(6)

Svestrano pomini leaj

(7)

Glava stupa, upeti stup

(o)

Privrenje podronice

Modul mree S

Opi sredinji vor - centralni dio s 12 prikljuaka, od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni tapovi

Opi sredinji vor

1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Leite klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigura 13 Dijagonalna cijev (13)

3 elini trapez, lim 7 Klin 11 Dra klina

4 Postolje 8 Podronica 12 Horizontalna cijev

Primjer mogueg oblika krova i detalji njegovih vorova - @ @

(14)

Sustav prostorne reetke

vorna toka

101

KATNE KONSTRUKCIJE
-QQ

r r

ir ir

i i

ir

Prolazni stupovi, preke na sakrivenim konzolama

(D

Prolazni stupovi, preke na konzolama

Nastavljani stupovi, stupovi s prekama

pojedinani

Nastavljani stupovi, preke na sakrivenim konzolama

Nastavljani stupovi, preke na konzolama

Katni okviri oblika slova H

Izvode se na gradilitu ili od predgotovljenih elemenata, kao panelna ili skeletna gradnja. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. Uporabivo u svim podrujima visokogradnje, broj katova ogranien nosivou i teinom gradiva. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlanom vrstoom ili bez nje. Nuna su vertikalna ukruenja poprenim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama. Debljine zidova i ukruenja: DIN 1045/1053. Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor; slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovjeena). Omoguuje velik broj katova, razliita predgotovljenost. Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: graenje na samom gradilitu i predgotovljenost, skeletna gradnja u eliku, aluminiju i drvu. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosaima na zglobnim stupovima, s poprenim okvirima, s uzdunim okvirima, s uzdunim i poprenim okvirima. Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosai odreuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim vorovima (spojevi stupova i greda). Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim vorovima povezani su u katne okvire. Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede meusobno kruto povezani, pa su te tako nastale krute ploe zglobno postavljene jedna iznad druge. isto zglobni okviri: zglobni vorovi izvedeni. Vezovi (konici, reetke), masivne ploe (zidne ploe, zabatni zidovi, zidovi stubita). Mogui mjeoviti sustavi. Kruti vorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje; predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najee sa zglobnim vorovima, pa je potrebna kruta jezgra. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> . Grede lee na konzolama ili skrivenim konzolama. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima - > - . Pojedinani stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> . Visina stupova mogua i kroz dva kata. Spoj stupova moe biti pomaknut od kata do kata. Zglobni stupovi s jezgrom za ukruenje. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. Skeletne gradnje s dijelovima okvira - Dijelovi okvira u obliku slova H s objeenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Dvozglobni okvir, u srednjem polju slobodno poloena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). Skeletne gradnje s gljivastim ploama - . Stupovi s konzolno istaknutom ploom na sve etiri strane (ploe kruto spojene sa stupovima, zglobna veza ploa u sredini polja). Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna optereenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. Masivna betonska ploa, bez greda, uplja, rebrasta ili kasetirana ploa, vrlo je teka kad su veliki razmaci stupova, to je loe za provoenje instalacija (mogu postupak lift - slap), najee kvadratini osnovni raster -

Dvozglobni okvir

Stupovi oblika slova T i L

Masivna betonska ploa

102

Gljivasta okvirna konstrukcija

Stropni nosivi sustav s nosaima u jednom smjeru: nosa lei neposredno na stupu

Stropni nosivi sustav s nosaima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova; optereenja podvlaka preuzimaju glavni nosai

Stropni nosivi sustav s nosaima u dva sloja: optereenje nosaa ploe prenose se preko podvlaka na stupove

Parket Cementni estrih Ploe od mineralnih vlakana perploe

perploe Akustina izolacija

STROPNE KONSTRUKCIJE
Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daanih nosaa @ - (2) u otvorenom ili zatvorenom nainu graenja. Polaganjem betonskih ploica debljine 60 mm poboljava se zatita od buke (2) Djelomino ili potpuno montane stropne konstrukcije postavljaju se u suho, bez oplate, i odmah su sposobne preuzeti optereenje -> (3) - Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 - 375 - 500 - 625 - 750 - 1000 - 1250 mm. Masivna stropna ploa betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona, uz to uvodi vlagu u graevinu. Krino armirana betonska ploa: odnos stranica do 1:1,5. Debljina = 7 cm granica ekonominosti oko 15 cm. "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih, najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploa u funkciji oplate i spreu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploe (2). Debljina ploe 1 0 - 2 6 cm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montane gradnje s dobrim stranama konvencionalnog graenja. irina ploa najvie 2,20 m. Strop je nakon ispune spojnih reki bez buke pripremljen za lienje. Stropovi od opekarskih proizvoda -> mogu se izvoditi montano. Debljine konstrukcije najvie 19 + 21,5 cm. Raspon od 6,48 m. irina stropnih elemenata 1 m. Sloj betona nije potreban. uplja ploa od prednapetog betona -> sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa upljinama, pa je stoga vlastita teina ploe mala. Elementi se meusobno spajaju zalijevanjem reki. Debljina elementa 15 i 18 cm, irina 1,20 m, duljina do 7,35 m. Spregnuta elina stropna konstrukcija ->(3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinanog elinog lima.

(D

Drveni grednik od lijepljenih daanih nosaa s otvorenim podgledom

Strop od predgotovljenih arm. betonskih elemenata s ispunom od upljih elemenata koji statiki nisu nosivi

Montani strop od arm. betonskih rebara i ispunom od opekarskih upljih blokova

goo
- Nabijeni beton-

1.10 Opeka

1 1

Ovisno 0 strelici luka Opeka

Monta-strop od upljih opeka i sa ljebovima za armaturu i beton

uplja ploa od prednapetog betona s upredenom icom za prednapinjanje

Nabijeni beton pri osov. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. razmaku 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov. razmak prema stat. proraunu Strop od elinih nosaa s ispunom - @

3 m

Kompletno montani strop od arm. betonskih I - nosaa

Kompletno montani strop od arm betonskih nosaa sanduastog presjeka

Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta, razmak rebara 70 cm, irina rebra = 5 cm

Rebrasti strop od U - profila (arm. beton. grede), povezanih vijcima, ime se postie krutost u popre. smjeru

Arm. betonska stropna ploa, armirana u jednom smjeru ili krino

Strop od elinih nosaa s ispunom od armiranih ploa od lakog betona

103

PODOVI
Podovi u znatnoj mjeri odreuju ukupni dojam o prostorijama, kvaliteti stanovanja i trokovima odravanja. Ploe od prirodnog kamena:Solnhoferske ploe, ploe od kriljevca i pjeenjaka mogu se upotrebljavati neobraene, polubruene i bruene - 0 - ( | ) . Piljene ploe od vapnenca (mramora), pjeenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po elji obraenu gornju povrinu. Polau se u mort ili lijepe na estrih. Mozaik-podovi: raznobojno oploenje od stakla, keramike ili prirodnog kamena poloeno u cementni mort ili lijepljeno. - (3)- (J) Keramike podne ploe: ploe i mozaik-ploice dobivaju se od gline koja se u procesu peenja sinterizira, pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. Zbog toga su otprne na smrzavanje, donekle i na kiseline; malo se mehaniki troe i nisu uvijek otporne na ulja. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daica, ploa, mozaika i dasaka - @ - @ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploa izrauje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri razliita asortimana -> - @ Vrste drva za daani pod: njemaka smreka / jela; za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela, ameriki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). Drveni tarac: (eono drvo) kvadratinog ili okruglog presjeka, polae se na betonsku podlogu - @>- ()

Ploe od prirodnog kamena, poloene bez pravilnog rasporeda

Ploe od prirodnog kamena, u rimskom slogu

Mali kvadratini mozaik, 33/33 mm

20/20,

Kvadratini mozaik, 50/50, 69/69, 75/75 mm

Mali peterokutni mozaik 45/32 mm

z a ! k

Essenskog oblika,

^g^

etverokuti s umetcima, uzorak pletiva

^gj

etverokut s umetcima 100/100, 50/50 mm

Mozaik parket

Uzorak pletiva

Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajui sloj ili plivajuCi estrih

Osnovni premaz

Predgotovljene parketne ploe na konstrukciji s podnim grijanjem

Predgotovljene parketne ploe na starim drvenim podovima

Drveni tarac poloen u ljepilo s povrinskom obradom (stambeni prostori)

Drveni tarac poloen u ljepilo, na glatko zaribanom poloenom betonu (profesionalno)

104

130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm

2

385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200

2

2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termiki uinak

GRIJANJE
DIN 4701, 4705, 4725, 4755, 4756, 6608, 4108, 44576 - Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaih povrina. Loenje uljem. Jo uvijek je najrasprostranjenije loenje lakim loivim uljem. Prednosti i nedostaci loenja uljem. Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 - 25%). Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mrei. Lako se regulira. Visoki trokovi spremnika i uskladitenja. U najamnim zgradama gubi se dio mogue najamnine zbog skladinog prostora za gorivo. U vodozatitnim podrujima i podrujima ugroenim od poplava mogua primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Plaanje goriva prije upotrebe. Visoko zagaenje okoline. Loenje plinom. U porastu je grijanje zemnim plinom.

Loionica s 2 vrata

(J)

Loita s temikim uinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu loionicu

| Dimnjak

/ / / / / / / / / V
T Loionica s 8 m 3 = 2,0 m i Dovod zraka

Prednosti i nedostaci loenja plinom. Nema trokova skladitenja. Niski trokovi odravanja. Plaanje goriva tek nakon upotrebe. Preporuljivo za vodozatitna podruja. Lako se regulira, visok godinji stupanj korisnog uinka. Mogue grijanje pojedinanih stanova odnosno prostorija (plinske pei). Nisko zagaenje okoline. Ovisnost o opskrbnoj mrei. Via cijena energije. Strah od eksplozije plina. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Kruta goriva. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postie ekonominost takvog grijanja. Ta goriva emitiraju velike koliine tvari koje su tetne za okolinu, pa dravni propisi nameu visoka davanja. Prednosti i nedostaci krutih goriva. Ne ovisi se o uvoznim energentima. Niske cijene goriva. Mnogo rada oko loenja. Potreban veliki skladini prostor. Velika emisija tetnih tvari. Slabe mogunosti reguliranja. Obnovljivi oblici energije. Tome pripadaju: Suneva energija, energija vjetra, energija vode, bioloke mase (biljke), otpadne tvari (bioplin). Amortizacija ovih instalacija ne moe se postii tijekom radnog vijeka, pa je potranja za njima mala. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos-

Loionica (minimalne veliine 8m3) potrebna za termiki uinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l

Presjek

Dimnjak

V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 /
Odvod zraka Loionica1 s 22 m 3 1 Ss2,40m Dovod zrakai

z z z z z

/ / / / / / / / / / / / / / / / /

Druga vrata loionice (odn. prozor) za sluaj nude

redan prenositelj. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu.

Loionica s 2 2 m 3

Vrata loionice otvaraju se van

" ; / / / / / / ; ; ; ; / / / / / / / /'A
Jh-HiV/i

Podrumska vrata za sluaj nude (3) Loionica s 2 vrata (min. veliina 22m3) potrebna za termiki uinak = 350 kW

Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. Nisu potrebna loita ni dimnjaci. Nema trokova skladitenja. Plaanje nakon upotrebe. Preporuljivo za vodozatitna podruja. Pri prijelazu energije u toplinu titi se okolina. Visoka cijena energije. Ovisno je o opskrbnoj mrei. Promjena naina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka.

Plinski b o j l e r t T ~ |

n=U

TT

rtm,

r a .

t o .

rezi-,

rezu.,

Plinski Odvod
vodovi

Povratni vod

C E ^ g

c t i r c i

p a

&
sa
a t a

- Odvod -Povratni vod

r t a

o - r a

o ^ i a

r a
a

S . L u ' S n i . i . ' S

J 4Kotao I

im

o - r a

c r t a
li 21

i a

ta
- Kotao

~L Odvod - Povratni vod

Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi-

Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi-

Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom

Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade)

105

GRIJANJE
-tu

0 U g r a e n ispod p o d a g) U g r a e n ispod p o d a h ) U g r a e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem

i)Konvektor iza klupe

(2)

Razliite mogunosti ugradnje konvektora prema GEA

Visina hl
/ 4 0 min.

Razmak nosaa u mm 200 350

H2

Dubina

/C_H

K o d d u b o k i h radijatorskih nia preporuuje s e ostaviti p r o r e z e

u mm 280 430

i
580 500

111

680 980

77777777777,

600 900

u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220

Povrina za lienje po lanku (m2) 0,185 0,09 0,12 0,185 0,255 0,12 0,18 2 0,255 0,34 0,306 0,205 0,44 0,58

Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720

Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720

Visina h,

m
4HWI50 H Duina

u mm 300 450 600

Razmak nosaa H2 u mm 200 350 500

Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220

Povrina za lienje po lanku (m2) 0,16 0,155 0,21 0,14 0,205 0,285 0,24 0,345 0,48

1000

900

Grijanje strujom. Trajno grijanje prostorija elektrinom strujom, zbog visoke cijene struje, mogue je samo u posebnim prilikama; iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom nonom strujom. Prednost je struje u grijanju povremeno koritenih prostorija, npr. garae, portirnice, crkve. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajue temperature, ist pogon, nema skladitenja, stalna pripravnost za rad, niski trokovi instalacija. Akumulacijsko grijanje strujom. Primjenjuje se kao elektrino podno grijanje i za grijaa tijela poput termoakumulacijske elektrine pei i elektrinog bojlera. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potronje struje u distribucijskoj mrei. Podno grijanje zasniva se na tome to se nou pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. Slino tome se u akumulacijskim peima ili bojlerima odgovarajui dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog optereenja mree. Za razliku od podnog, ovaj se oblik grijanja moe regulirati. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Nije potrebno loite ni dimnjak, nema otpadnih plinova, zanemariva je potreba prostora, niski su trokovi odravanja, nema skladitenja goriva. Konvektori. Kod konvektora se toplina ne prenosi zraenjem nego izravno na molekule zraka. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski uinak. Nedostatak im je intenzivno komeanje zraka i kovitlanje praine. Uinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaeg tijela. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 . Konvektori ispod poda @ . Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%, od 20% do 70% odgovara @>, a ispod 20% (). Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov uinak ovisi o koliini zraka koji prolazi, a time i o razlici temperatura grijaeg tijela - zrak u prostoriji. Da bi se poveao uinak, mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori, u stambenim su prostorijama samo ogranieno uporabivi-> 0 . Grijaa tijela mogu se na razne naine maskirati. U nekim sluajevima se javlja znaajno smanjenje korisnog uinka. Treba paziti na zadovoljavajue mogunosti ienja. Ako su maske metalne, toplina se zraenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji, ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti, toplina se zraenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. 107 0 . Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Zrak se zagrijava na grijau, struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima. Ohlaeni zrak tee preko poda opet prema grijau. Drugaije je ako se grija nalazi uza zid nasuprot prozoru. Tada se zrak hladi na prozoru, pa onda tee hladan preko poda prema grijau i zagrijava se tek tamo s. 107.

Mjere za ugradnju elinih radijatora prema DIN 4722

^g^

Dimenzije elinih radijatora prema DIN 4722

DD
f h i
D u i n a po "lanku 4 6 m m

i
-

fS I-

I i +1

s
1 igy m '/////////V,

r>>

35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno

ffl
s_|amelama E E

w
Razliiti oblici plata vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijae tijelo

821

) Horizont 2-redno

1001 1 I) Vertikalno 2-redno

106

Cijevni radijator (3-cijevni)

Prikaz razliitih ploastih grijaih tijela

GRIJANJE
-tu

Trea je mogunost da umjesto grijaeg tijela pod slui za zagrijavanje prostorije. U tom sluaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. Problemi se javljaju samo kad su prozori suvie veliki, ali se to moe rijeiti dodatnim grijaima, npr. podnim konvektorima. O problemu alergija na kunu prainu u grijanim prostorijama. Do sada su se, kad je rije o mjerama protiv alergija na kunu prainu odnosno grinje, zanemarivala grijaa tijela. Grijai s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kunu prainu, pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama. Osim toga se kod grijaa s konvekcijskim lamelama javljaju nerjeivi problemi glede ienja. Pogodna su dakle grijaa tijela kod kojih su ispunjeni sljedei uvjeti: to je mogue manji udio konvekcije i mogunost ienja bez tekoa. To se postie jednoslojnim ploama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora. Uskladitenje loivog ulja. Koliina loivog ulja mora biti dovoljna
(2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja

I Zatvorena obloga gnjaeg tijela 3 otvorena odn. perfortrana obloga grijaeg tijela

A irina okna - C+2k E Razmak nosaa radijatora B Razmak od poda minimalno H Min. mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. C Dubina gnjaeg tijela

(1T)

Promjene emisije topline pri razliitim nainima oblaganja grijaih tijela

za najmanje 3 mjeseca i najvie za jednu sezonu grijanja. Priblina prosjena godinja koliina loivog ulja iznosi oko 6 - 1 0 litara po kubinom metru grijanoga prostora. U kotlovnici se smije uskladititi najvie 5 m 3 . Spremnici moraju stajati u posudi koja moe primiti cjelokupnu koliinu ulja. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od proputanja, npr. dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetinog materijala. U vodozatitnim podrujima propisuju se maksimalne koliine i dodatne sigurnosne mjere. U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike, iji je obujam po 500 2000 litara, ili se postavljaju elini spremnici proizvoljnog obujma

(5)

Podno grijanje (mokro polaganje)

Slojevi poda odozgo prema dolje: - p l o i c e 10 mm, lijepljene - estrih (visina iznad cijevi min. 4 5 mm) - a r m a t u r n a mrea ( 0 3.5 mm) - P E - f o l i j a 0,2 mm -termoizolacija PST 33/30

Vodove stropnc/ grijanja treba uz vanjske zidove poloiti na manjim razmacima

koji se izrauju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. Prostor sa spremnicima mora biti pristupaan. U odreenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. U sluaju nude mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup-

^^Betonskapl'o

nu koliinu ulja. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzraivanje. Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i ureaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. pri ukopanim spremnicima). Panelna grijanja sastoje se openito od velikih povrina na graninim povrinama prostorija, uz uglavnom razmjerno niske temperature. Vrste panelnog grijanja: podno grijanje, stropno grijanje, zidno grijanje. Podno grijanje. Kod podnog grijanja se toplina od povrine poda predaje zraku u prostoriji, ali i zidovima i stropu. Prijelaz topline u zrak je konvektivan, tj. uslijed kretanja zraka povrinom poda. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zraenjem. Toplinski uinak moe, ovisno o vrsti podne obloge, iznositi 70-110 W/m 2 . Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobiajena obloga od keramike, drva ili tekstila, ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti vei od 0,15 m 2 kW.

(4)

Podno grijanje

(8)

Podno grijanje (suho polaganje)

Slojevi poda odozgo prema dolje: - p l o i c e 15 mm u - posteljici od morta 30 mm - k l i z n a folija 0,3 mm - e s t r i h 4 5 mm - a r m . mrea za cijevi - PE- folija 0,2 mm -termoizolacija PST 33/30

Slojevi poda odozgo prema dolje' - p l o i c e 10 mm, lijepljene, ili tapison - m o n t . estrih ploe 19 mm - P E - f o l i j a 0,2 m m -aluminijske lamele - vodilice - polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm - h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustika izolacija (ako je potrebno)

(S)

Podno grijanje (termiki moduli)

Slojevi poda odozgo prema dolje: - novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) - PE-folija - termiki modul s termoizolacijom

Stropno grijanje s aluminijskim kasetama

Zidni ureaj za grijanje zraka

16 20 24"

16 20 24

16 20 24

16 20 24

16 20 24

16 20 24

Razvod zraka pom. ploa

Krivulje temperature u prostoriji za termiko - psiholoku ocjenu sustava grijanja

107

GRIJANJE - Q P

E3-

JiE^

t!

Razne mogunosti postavljanja normiranih spremnika loivog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

(2)

Iskop jame za spremnik loivog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Sredinjeg saveza njemakih graevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i optereenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijae cijevi koje lee neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne raunajui oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju iri, a na poetku grijanja javljaju se razlike temperature izmeu gornje i donje strane. Zbog tako prouzroenih razlika u irenju, nastaju kod keramike podne obloge u gornjoj zoni estriha vlana naprezanja koje moe preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termikih prorauna, posebni zahtjevi za ogranienje provoenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela graevine izmeu grijae povrine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova graevine sa znatno niim temperaturama u unutranjosti biti vei od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najvee doputene temperature povrine poda: za podruja stalnog boravka to je 2 9 C , a za rubna podruja ija irina ne smije biti vea od 1 m 3 5 C . Za kupaonice i kupalita vrijedi najvea doputena temperatura poda od 9C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje mogue jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim sluajevima, npr. ako su velike povrine prozora ili ako prostorija ima vie od dva vanjska zida, potrebno je vie topline. U tom sluaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statine grijae povrine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetinih materijala

Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Teina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla irina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

Spremnik za loivo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loivo ulje, pogled sprijeda

60

Teina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zatitna kada za spremnike

Dimenzije cilindrinih spremnika za ulje (posude) ->

108

SKLADITENJE TEKUIH GORIVA->QP

60

-10

(T)

Spremnici za loivo ulje u prostorijama %

R a z m a k ogranien

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u sluaju istjecanja uskladitene tekuine sprijeiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najveega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika vei od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od elika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji ureaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojaanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadlenih slubi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne vrstoe, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadravati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupanog najmanje je 40 cm, inae je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa - 0 Klase opasnosti: A Plamite ispod 100C AI Plamite ispod 21 C AII Plamite od 21do 55C A III Plamite von 55 do 100C B Plamite ispod 21 C pri 15C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili krunog omotaa najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindrinih spremnika do 2000 m 3 obujma i etverokutnih prihvatnih prostora moe se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti ureaje za odvod vode, ali mora postojati mogunost njihova zatvaranja. Ako voda moe otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se poveava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog moguega poara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu - ()- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najvie 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje irine 1 m, odnosno 0,2 m ire od otvora slivnika. Ako okno lei na prometnoj povrini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Prikljuna mjesta za punjenje moraju odobriti nadlena tijela ako se radi o zapaljivim tekuinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupana za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim rekama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i ureaji za pranjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekuim gorivima klase A III, npr. loivo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladititi zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna podruja povrina i separatora ne smiju se preklapati. - @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: ureajima za ventiliranje i odzraivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zatieni od kinice; ureajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatikog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajuih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loivo ulje EL, kojima je obujam vei od 1000 litara imaju automatski ureaj za prekid punjenja preko granine visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zatitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna povrina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladite tekuih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proirenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnoloka para

Pomona postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekoloki povoljna proizvodnja struje, pare ili vrue vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja praine, izgaranja na rotilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtlonog slojevitog izgaranja. Razvijeni su razliiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zatite okolia, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtlonog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj oekuje od dananjeg atmosferskog prema visokotlanom vrtlonom sloju. - ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvanije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s vie kotlova, bunkera i manjih spremita za ugljen, pomonih postrojenja - elektrinih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadri zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske ureaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz sredinje upravljake prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao to su ugljen, loivo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlaenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P**80

+JL

Fini pepeo

Shema dispozicije termoelektrane

Grijae povrine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktka para

*
Fini pepeo

Priprema i skladitenje krutih i tekuih materijala obavlja se centralno u pomonim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potroai u sklopu termoelektrane. - j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtlonim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehanikim transportnim trakama dovodi na vrui pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio loita; ako se raspolae suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u loite. Pri temperaturama izmeu 800C i 900C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijau i tlanim ventilatorom uvodi u loite kroz sapnice u podu loita kao primarni zrak, te kroz bone otvore na vie razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrui dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u loitu intenzivnim vrtloenjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlae sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijae povrine u loitu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mjeavine dimnih plinova i pepela najvei dio krutih estica izdvaja i povratnim tokom pepela vraa se u loite - tako se postie cirkulacija krutih tvari. Vrui se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaim povrinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140C u elektro - ili mreastim filtrima oslobaaju sitnih estica i usisnim ventilatorima upuuju u pojedinane dimnjake ili u jedan zajedniki. Kako bi se sprijeila emisija sumpora, u odgovarajuim se koliinama u loite ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajuih krutih tvari dodaje se, izmeu ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomino i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vrue vode, razne postupke suenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, proiava i vraa u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veliine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogunou proirenja za jo jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojee energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogunost proirenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojeeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne povrine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Popreni presjek -> (4) tlocrt termoelektrane

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

Proirenje

Tlocrt termoelektrane s vrtlonim zagrijavanjem

10

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Nain graenja, oblikovanje i veliina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kuita, poloaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. to je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na graevinski dio.

V I Prosjeno optereenje.

5 0 % -|

Pratea

Oe p ro 0[?tereen)eTm, f n vt

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Podruje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, vie sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (izmeu 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najvie 70 m) Za snage do najvie 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlana protona hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protona (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram optereenja mree i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifinim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna graevina 3 Tlani cjevovod 4 Okno zatvaraa 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvaraa 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) >>;; 8 Nizvodni razdj. vod ' 9 Odvod 10 Ulazna graevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smjetenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kuite: Francisovim i Kaplanovim turbinama obino se v o d a dovodi kroz spiralno kuite; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slino b r o d s k o m propeleru i smjeteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kuite je s a m o zatita od prskanja upotrijebljene vode. Poloaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobiajen j e i kosi poloaj. B r o j strojeva: uinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veliine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e t e n j e u s v o m bloku ije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu graevinskih trokova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske poloaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno priblino j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a u i prateih prostorija koje treba uz najmanje m o g u e t r o k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Nain graenja strojarnice: veliina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlana hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najveih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri e m u s e najvei dijelovi stroj e v a sputaju ili diu kroz m o n t a n e otvore e k s t r e m n o nisko smjetenog krova strojarnice p o m o u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlanih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u n o s t i u vrstoj stijeni i s m a l o m koliinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojeom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potrae alternativnu energiju prema uobiajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridruuje jednako vana nunost zatite okolia. Energetski ispravnim graenjem moe se potreba energije stambene zgrade smanjiti za priblino 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U naem je klimatskom podruju Sunevo zraenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kuanskih ureaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najvei gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom graenju Potrebna energija za stambenu zgradu moe se znatno smanjiti na tri osnovna naina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. poveanjem koritenja energije Sunevog zraenja, 3. promiljenim ponaanjem korisnika u svrhu poboljanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade moe se dobiti ve pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog podruja neke regije ve postoje razliiti uvjeti, npr. visinskim poloajem zemljita mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na juno orijentiranim padinama ako je zemljite na njenoj gornjoj treini, ali ispod sljemena. Vanu ulogu pri energetski ispravnom graenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati to manju povrinu fasada u odnosu na ukupno izgraeni obujam zgrade. Treba teiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojee jednoobiteljske kue.

Hi3)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosjean broj sati osunanja godinje

Sunane zrake / trajanje osunanja = 30

/f
./V"
l y i/

\ N

a = 45

sV S -V

90

= 60

a = 90

V \ NN

Sljean Veljaa

Oujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunevog zraenja na ulasku u kuu (primjer)

Djelotvorno globalno zraenje pri razliitom nagibu a kolektora (prosjene vrijednosti za Njemaku prema mjerenim podacima njemake meteoroloke slube)

Kut upada Sunevih zraka p (visina Sunca za geografsku irinu 50 sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba paljivo ispitati kako bi se gubici paljivo ispitati kako bi se gubici Sunevog zraenja smanjili koliko je mogue

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jine zraenja na neku po vrinu

o kutu upada zraka

of

\\>

l !
(4)

Godinji tijek optimalnog nagiba a za Njemaku

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veliine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Juno orijentirane povrine u nagibu 55 do 65 omoguuju najvee iskoritenje Suneve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno koritenje Suneve energije, toplina se dobiva izravnim zraenjem i akumuliranjem u odreenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logina organizacija tlocrta. Stalno koritene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u podruju za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje vani razlozi: 1. proiruje se stambena povrina, 2. dobiva se Suneva energija, 3. stvara se termika tampon - zona. Manje koritene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona izmeu toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Koritenje Suneve energije Koritenje Suneve energije moe biti aktivno i pasivno. Aktivno koritenje Suneve energije znai primjenu tehnikih ureaja, npr. sunanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Suneve energije. Za investiciju i odravanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac moe vratiti samo utedom trokova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomini. Pasivno koritenje Suneve energije - znai upotrebu odreenih dijelova graevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni uinak ovog sustava ovisi o odreenim imbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesena temperatura, geometrija osunanja odnosno Sunevog zraenja, trajanje osunanja, zraenje energije; 2. nain koritenja Suneve energije: neposredno koritenje, posredno koritenje; 3. izbor gradiva: sposobnost povrinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Juno orijentirane povrine u nagibu od 30 do 60 daju suprotno gornjem dobro iskoritenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godinja doba za optimiziranje osunanja kue) Juno orijentirane povrine u nagibu 0 do 30 su tipine za koritenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kuanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zraenja.

Iskoritenje Suneve energije ovisno o nagibu

ft

t)

Kombinacija razliito nagnutih kolektora \ ."i"",, 1

V
A 50% l

f ,

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zraenja

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zraenja

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zraenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zraenja (oblano nebo)

A
(7)

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o poloaju na terenu

Direktno koritenje Suneve energije kroz zastakljenu povrinu

Indirektno koritenje Suneve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

Optimiranje povrine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji povrine

Zimski dan. Upadajue Sunevo zraenje grije zrak izmeu stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kree i grije.

Zimska no. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijae tijelo. Zrak izmeu vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosjena relativna vlanost zraka 40 - 65%, visok sadraj kisika, mogunost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su vaan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

Ureaj za zatitu od Sunca postavljeni izvana su uinkoviti jer Sunevo zraenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloeni vjetru i nevremenu

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunane to je vie mogue. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

Ljeti zasjeniti koliko je mogue. Lisnatim drveem, grmljem i slino postie se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunana kua. Zimski vrtovi za dvije etae

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogunost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojeim objektima

1 2 3 4

Obiteljska kua sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustinog zabatnog grijanja

-
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaa soba 13 Gosti 6 Kuna radion. 10 Garderoba 14 Djeja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (l) Tlocrt kata (li) Presjek - @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kuna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlani podrum 6 Dvojna garaa 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domainstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska povrina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kuanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 povrine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - . Jednoobiteljsko kuanstvo sa 4 lana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 povrine apsorbera. Kolektor ovisno o osunanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunevom energijom u dogledno vrijeme ne moe grijati.

10 80 90100 Trad. kua Trad. kua Niskoener1982 1995 getska kua Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) pobolj. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

Potronja energije u domainstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

P o t r e b a topline i potronja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posua Ostalo ienje Ukupno

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Pie, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Suneva energija moe se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Suneve energije: primjena tehnikih ureaja, npr. sunani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Suneve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
Upravljaki

Potronja vode u domainstvu

Kua Kolektor

n n
130-138

Pasivno dobivanje Suneve energije: primjena odreenih dijelova graevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni uinak tog sustava ovisi o razliitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesena temperatura, geometrija osunanja odnosno Sunevog zraenja, trajanje osunanja, zraenje energije; 2. nain koritenja Suneve energije - neposredno koritenje, posredno koritenje; 3. izbor gradiva - sposobnost povrinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Razliite tehnologije: 1. Solarna termija: termiko koritenje solarne energije slui se kolektorima. Pojam kolektor znai prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija slui za grijanje vode.

\45-53 Koritenje suevog zraenja

^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivaa topline Kondenzator Tekuina za prijenos topline Termo izolacija

\ ^ '//
V.

Presjek termike cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrone tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termiko iskoritenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaa (PV) neposredna je pretvorba Sunevog zraenja u istosmjernu elektrinu struju uz pomo solarnih elija.

Koncentrirani solarni kolektori

P a r a visoke temperature z a tehnoloku energiju i elektrinu energiju

Fotoelektrino iskoritenje solarne energije

<
Solarne elije

=>

Elektrina energija

Solarno postrojenje za potronu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAE

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je rije o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojeih zgrada, ne smiju se prekoraiti granine vrijednosti prolaza topline iz tablice - @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se drati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgraenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod granie s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (ukljuivi oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblae ploama ili ploastim graevnim elementima koji nisu neposredno prigraeni, vezani bukom ili lijepljeni, ili c) ugrauju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema - @ redak 3. Jaine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrck

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w b e r W""" T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ > Plauen

Eger
Bayreuth (.

Saarbrcken Karlsruhe/ Strossburg

Nrnberg W ber 600m .NN

Izotermika karta najnieg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^Salzburg njemaka meteoroloured Offenbach/Main

Smjer \vjetra Mjesec^^ Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godinje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

? Berchtesgaden k a s l u b a , c e n t r a l n i

0 tiina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svjei vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

JI

JZ

SZ

Prosjek Prosjek bez tiine s tiinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosjene brzine vjetra u m/s; zrana luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

JZ

SZ

Mjesec\ Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godinje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tiine s tiinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri odreivanju potrebne hladnoe za hlaenje prostorija treba uzeti u obzir injenicu da razliita roba zahtijeva odreenu temperaturu, vlanost, izmjenu zraka, trajanje hlaenja odnosno smrzavanja, nain skladitenja itd. - s. 115 Q . Nadalje treba voditi rauna o specifinoj toplini robe, klimi, obiljejima graevine, poloaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlaenog prostora. Proraun potrebne hladnoe obuhvaa: 1. rashlaivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlaenje do toke smrzavanja - smrzavanje - pothlaivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na toki smrzavanja oduzeti potrebna koliina topline, pa je poslije toga specifina toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlaivanje i suenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova - s. 123-130. Hlaenje mesa Svjee zaklano meso rashlauje se u prostoru za prethodno hlaenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlanosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlanosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlaenje i skladitenje je odvojeno. Gubitak teine u 7 dana 4-5%. Danas se sve vie primjenjuje brzo rashlaivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlaenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju sputa na temperaturu skladitenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlanosti od 90 do 95%.

Prosjene brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez prorauna 2) 50 mm

Elementi graevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgraenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograniuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploe, te zidovi i ploe koje granie s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladitenja pri razliitim temperaturama i postocima vlanosti (0 K = 273,15C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a u j u m a t e r i jali d r u g a i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u e prilagoditi. U o b i a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

O g r a n i e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata graevine

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlaenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlanost skladitenja zraka u%

HLADNJAE
HLAENJE I SMRZAVANJE MESA - Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stranja etvrtina 4 dana, prednja etvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svjeeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak teine, meso postaje meke, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika vrstoa i odrivost nakon otapanja. Trajanje uskladitenja ovisi o temperaturi u skladitu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K moe drati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubini metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladitu C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladitenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladitenje piva Skladita hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divlja i perad Divlja smrznuta Perad svjea Perad smrznuta Riba Ohlaena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjai Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladit. Sir, meki Skladite sira, vicarska Povre Cvjetaa Grah, suen Graak u mahunama Krastavci, otv. skladitem Krumpir Kiseli kupus paroge pinat Rajice, zrele Luk Smrznuto povre Voe Ananas Jabuka, prema sorti Narane Banane Kruke Jagode Trenje, ribiz ljive Ogrozd Groe Limun Smrznuto voe i voni soli Sueno voe Biljke i cvijee Jorgovan i urice Rue Rezano cvijee Krzna i vunena roba ahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Koe Kruh, brano i dr. Kruh, tjestenina Brano Gotova peciva Skladite za okoladu ito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovaa, gro. mot Rakije Razno Restoranske hladnjae Izlobene vitrine Skladite za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalite Led na umjet, klizalitu Mrtvanica, pretinci Knjige u knjinicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80

-

Svinjski but Kokoi

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85

-

Puran

(2)

Temperatura i trajanje skladitenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

90 80 95
-

Hlaenje ribe Svjea riba moe se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% odrati svjeom do 7 dana. Dulje vrijeme skladitenja postie se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladitenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogunosti glazirati slatkom vodom da se sprijei pristup zraka i isuivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlaenje maslaca Rok skladitenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i nie: 12 mjeseci. Relativna vlanost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, teina 50 do 60 kg. Hlaenje voa i povra Vano: odmah prethladiti jer snienje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladitenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlanost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlaenja itd.

80-85
-

M. D.

55-65

Povoljni uvjeti skladitenja hlaene robe (273,15 K = 0C)

117

HLADNJAE
Hlaenje jaja Hlaena su jaja ona koja su uskladitena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura odrava ispod +8C. Ona moraju biti oznaena kao "hlaena jaja". Pri izlazu iz hladnjae moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5C via od one u hladnjai, kako bi se sprijeilo znojenje. Povrina prostorije za zagrijavanje priblino je 12% povrine hladnjae. Vrijeme zagrijavanja za etvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje etvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na etvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, iroki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Rauna se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubini metar rashladnog prostora; jaje tei 50-60 grama, pa u kubini metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obloena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto teina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. teina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadri 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemaki uobiajeni sanduci za 360 jaja dugaki su 66cm, iroki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Sredinja pregrada omoguuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Uloci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slae jedan na drugi, stane na etvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izloena zraku, moe relativna vlanost iznositi 83-85%. Vlanost se regulira rashlaivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlanom kanalu. Gubitak teine pri hladnom skladitenju u prvim je mjesecima vei nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0C. Tako se odrava prirodno stanje jaja. Vana je jednolikost temperature i vlanosti. esto se u hladnjae za jaja dodaje ozon. Tijekom skladitenja potrebna koliina hladnoe po etvornom metru tlocrtne povrine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja vie. Jaja se skladite od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlaenje i smrzavanje divljai i peradi Visokoj divljai (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, to za sitnu divlja (zec, kuni, pernata divlja) nije potrebno. Sva se divlja smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divlja treba slobodno visjeti, a kad se skladiti treba je naslagati na podnu reetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladitenja to je strujanje slabo. Na etvorni metar povrine poda i uz visinu slaganja od 3 m moe se sloiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zeeva. Relativna je vlanost pri -12C oko 85%. Domau perad ne treba smrzavati i skladititi uz divlja jer zbog svog sadraja masti treba nie temperature i ne podnosi miris divljai. Perad se hladi na 0C i 80 do 85% relativne vlanosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladiti se pri 0C i 85% relativne vlanosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do 35C, a skladitenje pri otprilike -25C i 8 5 - 9 0 % relativne vlanosti. Za smrzavanje kokoi treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastine vakuumirane vreice. Pilii se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladitenja pri -18C oko 8 mjeseci. Da se ne bi uegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne proputa vodenu paru. -O D Pivovare Skladitenje slada: +8 do +10C. Potrebna koliina hladnoe po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6C Potrebna koliina hladnoe je po etvornom metru tlocrtne povrine 4200-5000kJ/dan. Za hlaenje kace koliina hladnoe za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mjeavine slada na dan. Skladini podrum: - 1 C do +1,5C Potrebna je koliina hladnoe oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladita. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosjeno godinje. Hlaenje prostorija openito Postrojenje za hlaenje, radi moguih zaliha i sigurnosti, izvodi se vee od proraunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim sluajevima i krae, npr. zbog iskoritenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi koliine hladnoe bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozraivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtnitva, s temperaturama +2/ +4C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan moe sljedea tablica dati podatke za odreivanje potrebne koliine hlaenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna povrina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna koliina hlaenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlaenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se moe priblino raunati: rashladni prostor pri viekatnom nainu graenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladite smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Koliina mesa, objeenog u hladnjai, po m2 tlocrtne povrine i raunajui 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveih etvrtina) Po duinskom metru moe se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 govee etvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Meusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po duinskom metru visoke trake moe visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veliini. Priblina potrebna koliina hladnoe pri hlaenju mesa: prostorije za brzo hlaenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbre mogue hlaenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladini prostor za smrznuto meso Koliina po kubinom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom uegnu, pa je ogranien rok skladitenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6 do 8C Potrebna koliina hladnoe 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bavama za salamurenje privlai vlagu iz zraka. eljezniki vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaa oko 170 viseih svinjskih polovica na povrini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e a j u r a v n o t e e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA

DIN 1 946 -> W Informacije: Sredinji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Ope smjernice za projektiranje ureaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlanost zraka u prostoriji: za osjeaj ugodnosti gornja je granica vlanosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoraiti 65% relativnu vlanost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, sveanoj dvorani, itaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajednikom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svjeeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svjeeg zraka Ventilator odvoda Mrea dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", ureaji za do vod i odvod zraka, klima ureaji

Ralamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se ureaji postavljaju s ciljem da se postigne traena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedee: a) ukloniti oneienosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, tetne i suvine tvari; b) odstraniti primjetna toplinska optereenja iz prostorija - optereenja uslijed grijanja ili hlaenja; c) odstraniti latentna toplinska optereenja iz prostorija - entalpijska strujanja od optereenja vlaenjem ili suenjem; d) odravati zatitni tlak - odravati tlak u zgradama koji titi od neeljene izmjene zraka. Veina uvjeta pod a) ispunit e se uobiajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najee se postiu pogodnom termodinamikom obradom zraka, u ogranienoj mjeri takoer obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit e zadovoljeni dovoenjem i odvoenjem zrane mase pomou razliitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojaane zahtjeve za toplinskom zatitom zgrada, u nekim sluajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod dananjih konstrukcija prozora obino iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

32

(cT)

Podruje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka priblino jednaka temperaturi povrina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o e n j e zraka vrtlonim mijeanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Doputeno je: -kratkotrajne vrne brzine koje mogu i viestruko premaiti aritm. sred. vrijednost -prekoraenje doputenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije doputeno: 2 7 -prekoraenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

h m (da Pa) 2/3 To je razlog to u stanogradnji moe biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehanikim ureajima za dovoenje i odvoenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( ) openito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postie se "...ureajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvoenje zraka kroz okna, pri emu treba osigurati zadovoljavajui ulaz svjeega zraka kroz za to predviene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba takoer paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka moe zimi uzrokovati propuh. Bolje su rjeenje mehaniki ureaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 C T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja doputene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji

Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mjeoviti zrak zelena zelena uta uta naran.

KDovod vanjskog zraka Komora za I mijeanje

sr

(r

(?)

Shema klimaureaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA

DIN 1 946 -> Q P Ureaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najee sljedee stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje ienje zraka od krupne praine (krupnoa zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploe s okvirom ili automatski okretni filtri. Naroito za ozraivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspreno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim ienjem. Fino ienje, odnosno uklanjanje ae: c) elektrostatiki zrani filtri. Praina se ionizira i pada (rui) na negativno nabijene metalne ploe. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, ienje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, vea sigurnost pogona. Nedostaci: vei otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavtine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prainu, aerosole i pare kiselina, ali ne i au, pa se ne preporuuje za podruja gdje se mnogo loi uljem. sredstvima za hlaenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je ureaj za hlaenje smjeten neposredno do klimatizacijske centrale, mogue je isparavanje sredstva za hlaenje u odjelu za hlaenje centrale. Sredstvo za hlaenje koje sadri FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod veih postrojenja hlaenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala moe biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobiajeni kompletni sustavi za hlaenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlaenje: d) Stlaivanje sredstva za hlaenje u hermetinom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlaivaem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski ureaji za hlaenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlaenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u krunom je procesu opet isputa; vodena se para kondenzira i vraa u proces isparavanja. Vrlo tihi ureaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlaenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajua voda pretvara se u paru i maglu pri emu se hladi. Hladna voda dovodi se u ureaje za hlaenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se nain hlaenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehanikih ureaja za hlaenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlaeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlaeni kondenzatori. Za vodeno hlaenje treba doputenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba paljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli otetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povieni trokovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, tee preko rastresitih slojeva kroz koje se tlai zrak (hlaenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili jo bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlaene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>

1)

Prosjeni stupanj filtriranja u odnosu na sintetinu prainu u %

Am<

Prosjeni stupanj uinka Em u odnosu prema atmosferskoj praini u %

-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

40 < m < 60 60 < m < 80 80 < m < 90 90 < m < 95 95 < m

Filtri za zrak s visokim prosjenim stupnjem uinka mogu se ve izjednaiti s klasom za filtre lebdeih estica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih ureaja za loenje krutim gorivima ograniena je mogunost reguliranja. b) Ureaji zagrijani elektrinom strujom, zemnim plinom ili loivim uljem. Dobra mogunost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinanog elika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlaenje zraka Naelno za industriju ako se kroz itavu godinu mora odravati stalna temperatura i vlanost; za poslovne i trgovake zgrade, kazalita i kinodvorane ljeti. a) Hlaenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenane vode do 13C. Zdenanu vodu treba radi odravanja razine podzemne vode vratiti procjeivanjem. Hlaenje vodom iz vodovoda u veini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomino zbog visoke cijene vode. Za zdenane ureaje treba dozvola nadlenih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski ureaji za hlaenje prema U W - VBG - 20: rashladni ureaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaenje, hlaenje isparavanjem Ureaji za filtriranje zraka ovlauju suvie suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do odreene mjere i proiuju. Zasienjem, tj. povienjem apsolutne koliine vode u zraku, dolazi do "hlaenja isparavanjem" (jeftina mogunost hlaenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlanou atmosfere). U filtru se pomou crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinanog eljeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici spreavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali ureaji za vlaenje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili rasprivai; b) sredinji ureaji s parom ili elektrino grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni rasprivai (aerosolni ureaji) prikladni su samo za male koliine zraka.

120

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA

DIN 1946 5. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. Korisni uinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Do ukupnog radnog pritiska od priblino 40 mm VS imaju obje vrste istu jainu buke, a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji; primjena naroito u industrijskim graevinama. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Prostorije za ureaje Graevinski i sigurnosno - tehniki zahtjevi VDI 3803. Planiranje ureaja za ventilaciju i klimatizaciju treba ukljuiti ve u idejni projekt jer znatno utjeu na projekt i konstrukciju zgrade. Prostorije za ureaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustiki prihvatljivo; dobar pristup. Zidovi zidani, obukani, s premazom koji se moe prati, bolje keramika. Odvodnja poda u svim komorama, slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetikim poklopcima koji se mogu skinuti. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se sprijee oteenja od kondenzata. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija, rjeenje je "kua u kui". Dodatno optereenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + teina zidova zranih komora. Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i priguenje buke. Na uskim i dugim tlocrtnim povrinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. Duljina za jednostavne industrijske
^2^ Ventilacijski otvori: a - sami se otvaraju; b, c, d, e nepokretni; d - za tamne komore; f - za runo opsluivanje

X X >i
(T)

V -1 J.

Reetke za dovod zraka s usmjerivaem strujanja

TT

Zrani kanal s rutom za osvjetljenje Reetka za dovod i odvod zraka

F
E1

klimatizacijske ureaje za komforne ureaje za centralu iz koje se odvodi zrak eaje:

oko 12 m oko 16-22 m oko 4 - 6 m.

irina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna reetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prainu

do

20000 m 3 /sat zraka 2 0 - 4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 - 7 0 0 0 0 m 3 /sat

irina x visina 3,0 m 3,0 m ] 4,0 m 3,5 m l 4,75 m 4,0 m J

komorne centrale

6. Priguivai buke U zranim kanalima priguivai buke spreavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. Duljina u smjeru strujanja zraka 1,5-3m, ovisno o priguenju. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala, npr. ploe od tvrdih vlakana ili lima, s ispunom od mineralne vune. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL - ureaja DIN 4109". U visokogradnji treba uzeti u obzir zatitu od buke. 7. Kanali i zrani ispusti odnosno ulazi: od pocinanog eljeznog lima, nehrajueg elika vatrootpornih iverica i si. Najprikladniji je kvadratian ili kruni presjek, a moe biti i pravokutan, s odnosom stranica do 1:3. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147, 24151-53, 24163, 24167, 24191. Potrebno je redovito odravanje. Voditi rauna o protupoarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske ureaje. Zidani ili betonirani kanali ekonominiji su od limenih za velike podne ili kose kanale. Zidani kanali bolje priguuju zvuk nego betonirani. Unutranjost treba glatko obukati i nanijeti presvlaku koja se moe prati. Kanali za dovod zraka priguuju se malom masom, izbjegavati akumuliranje topline. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za ienje (prljavtina oneiuje zrak). Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za ienje. Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlani zrak bez kiselina, a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Reetke za dovod i odvod zraka, prema DIN 4740, ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske graevine i EDV prostorije). Ispust zraka odluujue odreuje raspodjelu zraka u prostoriji, smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehniki su ispravno rjeenje, ali moraju se moi lako istiti; najprikladniji su od lima s peenim lakom -> 0 - ( 5 ) Uvoenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogunosti kroz prozor (najjae hlaenje odnosno grijanje); ispust sisanjem na strani hodnika. Za kazalita, kinodvorane i predavaonice treba omoguiti da zrak dolazi ispod sjedala, a isisava se na stropu. Voenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije.

Tome treba dodati prolaz 1,5 do 2m za montau i popravke. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajedniki hodnik za opsluivanje i prostoriju za sredinju upravljaku plou. Klimatizacijski ureaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomou vie ureaja. Posebna je klimatizacijska zona podruje uz fasade (ureaji s velikom brzinom), a posebna je zona i unutarnje podruje zgrade, ureaji niskotlani ili s visokim brzinama -> @

Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup - Parapetna ploa -Obloga 'Reetka za razmak

Primjer izvedbe visokotlanog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG), upravna zarada Dvckerhoff Zement AG

121

Visokotlani klimatizacijski ureaji Veliki presjeci kanala niskotlanih klimatizacijskih ureaja potrebni su samo zbog koliine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoe ljeti, a ne zbog ope potrebe ventiliranja. Visokotlani klimatizacijski ureaji zahtijevaju otprilike treinu uobiajenih koliina zraka za provjetravanje istim zrakom izvana, a toplina odnosno hladnoa prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Kubini metar vode prenosi oko 3450 puta vie topline nego kubini metar zraka. Ispod svakog prozora smjeten je klimatizacijski konvektor (injektivni ureaj) s posebnim sapnicama za isputanje zraka i izmjenu topline, koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Regulacija je samo na izmjenjivau topline. Manja koliina zraka omoguuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. Vanjski zrak se isti predfiltrima i finim filtrima. itava je zgrada pod laganim pretlakom, pa su slabo brtvljena mjesta praktiki zanemariva. Klimatizacijski konvektori. Opi zahtjevi: 1. jaina buke 30 do 33 fona. DIN 4109 2. filtar za proiavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946); 3. izmjenjiva topline mora i bez ventilacije biti u stanju odravati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama; 4. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16C, u protivnom pogon za hlaenje nije ekonomian i stvara se kondenzat na ureajima uz prozore (rashladne se povrine prljaju). Visokotlani vodovi zraka, po mogunosti krunog presjeka, idealne prilike za strujanje, bez vibracija. Kod osovinskih razmaka prozora od 1,5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka, naizmjenino nosivi stup i instalacijski stup s mreom cijevi za zrak i vodu. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. Kod jo viih zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etau za ureaje grijanja i klimatizacije; npr. za 14-katni-

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA

tu
cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu, ili instalacijska etaa na sredini visine zgrade. Skuplji je razmjetaj s jednim glavnim zranim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade, i to na niem katu i prodorima kroz stropove prema gore. Najvea dubina prostorije za visokotlane klimatizacijske ureaje priblino je 6 m. Nije li tako, treba dodatni unutarnji ureaj za hlaenje, dakle najvea irina zgrade ako nema unutarnjeg ureaja je 2x6 = 12 m + hodnik. Isisavanje zraka provodi se iza ugraenih ormara na hodnik, odnosno u odzrani kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. Kod visokotlanih ureaja nema cirkulacije zraka jer je koliina zraka ve reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. Ureaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 -> i s. 458-459. Visina 3-5 m. Gornje dijelove zidova i strop treba obukati porozno (nikako uljena boja). Izmjena zraka oko 15-30 puta, paziti na podtlak; zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaa tijela treba odgovarajue poveano dimenzionirati. Kotlove, tednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoe. Kanale svake godine treba istiti, dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Bez cirkulacijskog provjetravanja. Potrebno je lokalno loenje i izolacijsko ostakljenje.

I, ,
Sekundarni zrak

rAJ

Injektorski aparat I

Grijanje

Visokotlano klima - postrojenje (sustav LTG)

< D

Ventilator, kondenzator, openito i Filtar openito i

^10) Zrani vod, openito ^J^ ^2) Priguiva zvuka, openito Prekiopnik, openito

Regulator, openito

Pumpa za tekuine, openito

Proizvoa vodene pare

Armatura, openito

Pretvara, grija zraka

R e g u l a t o r koliine strujanja, openito

Kotao za vodu

Protoni regulacijski ventil (priguni ventil)

122

Ureaj za vlaenje, suenje zraka

^4)

Mjea (zraka), openito

Pretvara vodene pare ~ Izmjenjiva topline s 23) krianjem tokova materijala _ Izmjenjiva topline bez 24) krianja tokova materijala Stroj za grijanje i hlaenje openito

NJ

Povratna armatura, openito Armatura sa sigurnosnom funkcijom

Separator openito

^5)

Prolaz ulaznog zraka

Ispravlja strujanja

n6)

Prolaz izlaznog zraka Zatitna reetka od atmosferilija

IX!
O

Armatura s runim upravljanjem

Komora za mijeanje, openito

Razdjelna komora, openito

Posuda openito, ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor, openito Industrijski ureaj openito

Senzor, mjerno mjesto

Toranj za hlaenje openito

Grafiki simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1

TERMOIZOLACIJA
POJMOVI - MEHANIZMI

jzziczr

Svrha je termoizolacije: - udobnost; zatita ovjeka od previe i premalo topline,

=1=1 iui-

I
Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k

- uteda energije za grijanje, - zatita od oteenja graevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogreno postavljene termoizolacije pa nastaju termika strujanja, a prije svega kondenzacija vodene pare. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijanjem sustavu kcal]. Koliina topline, navodi se u Wh [=1,16kcal]; temperatura C; razlike temperature K (kelvin; prijanja dimenzija grd); 1,16Wh (= 1 kcal) podie temperaturu 1000g vode za 1K. Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline), voenjem, zraenjem i difuzijom vodene pare; moe se termoizolacijom usporiti ali ne sprijeiti. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifino je svojstvo gradiva; s t o j e manji taj broj, manja je i toplinska vodljivost. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadre i dodatke za praktinu primjenu; "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifina je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m); moe se jednostavnije proraunati mnoenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'- 1/A= d' D'. Koeficijent otpora prolazu topline vaan je za potivanje odredaba DIN-a 4108, za tok temperature u elementu graevine i za oteenja zbog kondenzacije (-> dolje). Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element graevine, "granini" sloj zraka. to je manja brzina kretanja zraka, toliko je vea vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0,04 (ako postoji vanjska obloga 0,08). Na unutarnjoj strani elementa (1/a,). Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa graevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova reciprona vrijednost k - koeficijent toplinske vodljivosti - daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element graevine i slui kao osnova za proraune grijanja). Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Reciprona vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvaniji brojani podatak za proraun termoizolacije; njegova je veliina za razne sluajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veliina slui projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. Izvedena je veliina km(F+w) = srednja veliina "prozor + zid"; proraunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotaa zgrade izraunan iz podjednakih udjela F i k - vrijednosti sastavnih dijelova omotaa: zid (W), prozor (F), krov (D), povrine poda na tlu (G) i povrine stropa u dodiru sa zrakom (DL), uzevi u obzir minimalne faktore za povrine krova i podova na tlu: kw
km

Princip prolaza topline kroz neki element graevine

Tok temperature u jednoslojnom elementu graevine

Unutarnja buka 0,015 Zid 0,30 Vanjska buka 0,02 1/A

1/a,

0,7 = 0,02 0,22 = 1,36 0,87 = 0,02 1,34 0,12 0,04 1,56

1/a B
Vanjska buka Unutarnja buka

_ 1 1/k
1.5

0,64

Proraun vrijednosti k vieslojnih elemenata gravine. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm, obukan

k2
Rog

l i "
A, = 10 A; = 70 A = 80

M
Termoizolacija buka

k na mjestu roga = 0,45 k izmeu rogova = 0,95

km = 0 , 4 5

70
+

= 0,056 + 0,83 = 0,E

^ ^

Proraun prosjenog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa graevine. Primjer: kosi krov izgraenog potkrovlja

Termoizolacija

|- Termoizolacija

Fw + k F

F f + k D L F d l + 0,8 k D FD + 0,5 ke FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG

Prolaz topline kroz jedan element graevine: stanovita koliina topline svladava unutarnji granini sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju povrinu elementa; svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosie vanjsku povrinu elementa; svladava vanjski granini sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. - > ( i ) Razlika izmeu vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k - > (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0,13 + 0,83 + 0,04 = 1,00 1/a, 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K izmeu vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a, 1 3 % - 4 0 = 5,2 K 1/A 8 3 % 40 = 33,2 K 1/a a 4 % - 4 0 = 1,6 K 2. primjer uz 1/A od 0,33 bio bi odnos 0,13 0,33 0,04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom sluaju na unutarnji granini sloj zraka otpada 26% 40 = 10,4K, to znai da je povrina zida za 10,4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome, koliko je slabija termoizolacijska mo elementa graevine, toliko je nia temperatura unutarnje povrine elementa (7) i toliko lake dolazi do pojave kondenzata vode. Promjena temperature ovisi o toplinskom priguenju pojedinih slojeva, pa se moe prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veliina svojih termoizolacijskih svojstava (), (); tako se mogu zakonitosti lake utvrditi. Promjena temperature nije samo vana kad je posrijedi kondenzacija nego je vana i za termike dilatacije elemenata graevine - s. 124. 1 primjer:

O p a d a n j e temperature odgovara 1/k

) T o k temperature u vieslojnom elementu graevine

kirani prikaz elementa graevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu

topline). Tok temperature je u cijelom elementu graevine linearan

Tok temperature kao (5),, ali kari-

(uplja o p e k a )

k = 0,48 2 4 c m o + 5 c m stiropor

staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm

Tok temperature u razliito termoizoliranim elementima graevine za unutarnju temperaturu 9, = 28 i vanjsku teperaturu 9a = 12 Temperatura 9W. unutarnje povrine zida je toliko via koliko je bolja termoizolacija.

123

TERMOIZOLACIJA
Tok temperature

DIFUZIJA VODENE PARE

Vodena para, plinovito agregatno stanje vode, nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelita i isparavanjem pri svakoj temperaturi; toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku). Zrak moe primiti samo odreenu koliinu vodene pare: ta koliina je vea pri vioj temperaturi. Relativna vlanost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najvee mogue koliine pri toj temperaturi. Kad temperatura pada, raste relativna vlanost ako koliina vodene pare ostane ista.

10

10

20

30 (C)

Temperatura zraka

Primjer

koliina vodene pare u zraku 12,3 mbar zrak 20C; 12,3 mbar / 23,4 mbar = 52% 72% zrak 15C; 12,3 mbar / 17,5.mbar =

Koliina vodene pare u zraku pri razliitoj relativnoj vlanosti zraka

Iz toka temperature u elementu graevine proizlazi krivulja max. koliine vodene pare koja difundir kroz element

zrak 10C; 12,3 mbar / 1 2 , 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala, vodena bi se para kondenzirala u tekuu vodu: na taj nain nastaje rosa, vrlo dekorativna na ruinim laticama. Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosie

O O O O O O

o o o o o

o o o

o o o

o o o

o o o

-ooooooooooo ooooooooooo

100% naziva rositem mjeavine zraka i vodene pare. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal); u mjeavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para - parcijalni tlak pare. Iz praktinih razloga ta se veliina upotrebljava kao podatak o koliini vodene pare u zraku (v.g. -tablica ()), jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0,6 mbar = 1 g vode/kg zraka). Razlike parcijalnog tlaka pare > dakle su samo razliite koliine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla-

Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) meu stranama elemenata graevine max. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26,9 40,9 62,3 88,9 125,2 173,9 238,1 323,0

Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) meu stranama elemenata graevine

Temp. C -10 - 5 0 5 + 10 + 15 + 20 + 25

Vanjska temperatura (C) -12 -15 - 18

Relativna vlanost zraka 50 33,5% 30,8% 28,4% 60 25% 23% 21% 70 17,8% 16,2% 15,0%

kova u smislu parnog kotla - (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. 89 i dalje). Razliiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednaiti difuzijom, tj. prolazom kroz elemente graevine i njihove slojeve. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm, m); on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor; izraunava se kao umnoak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.t. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare; analogno protoku temperature u elementu graevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa. Granini slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0,5 cm, unutarnji 2 cm) zanemariti. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11,7 mbar, vani - 1 5 7 8 0 % = 1,3 mbar Razlika 119 - 14 = 10,4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94,7% 5,3% 100,0% 105 = 9,8 mbar 105 = 0,6 mbar H d 4,5 2 4 = H d 6 1,0=

Parcijalni tlak vodene pare u zraku

Max. udio graninog sloja zraka odn. do granice pare (x")

l mbar f 25 - 20 - 15 - 10 5 | 1 | i | I 1

' Iznutra I I

I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | ,

I Iznutra I I

I I I I

I I
1

Zid 24 cm; Unutarnja buka 1,5 cm; Primjeri difuzije

I 1 1

1 1

Da bi se izbjegle oteenosti graevine, treba sprijeiti kondenzaciju na njenim elementima. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna koliina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi mogua. U primjerima @

Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. mogueg, nema kondenzata

uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu graevine. X=max. doputeni udio graninog sloja zraka
1

prikazanje element graevine sa svojim graninim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s. 123); zakrivljena crta pokazuje najvei mogui parcijalni tlak pare, zadan pravcem protoka temperature. Da bi se izbjegla oteenja, vano je: Dovoljna termoizolacija U primjeru jednoslojni je element bez kondenzacije; u primjeru nastaje kondenzat na unutranjoj strani elementa jer je udio graninog sloja zraka oito prevelik. Granini sloj zraka ne smije prijei odreeni dio X ukup-

mbar r 25 -20 - 15 10 5

| 1 | 1 | ' I

RJ !' ><1
i K / J / /|

KTJ

y ] / i

I i '

nog otpora prolazu topline 1/k > . Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je mogue strm, a s vanjske blag - ; u protivnom dolazi do kondenzacije - proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog

Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje, pada prema van = dobro!

Pogrean raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje, uzdie se prema van = kondenzat u unutranjosti elemenata graevine

otpora, dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . izvana nizak faktor difuzijskog otpora, lo prolaz topline = nizak faktor sloja (A. Parna brana na pravom mjestu

mbar - r 25

Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani, tamo e doi do ukupnog pada tlaka pare; posljedica je kondenzacija > @ , eli li se to sprijeiti, treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane, pri emu slojevi ispred brane ne smiju premaiti odreeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k

Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu graevine

Dodatna parna brana na toploj strani spreava stvaranje kondenzata. X=max. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane

124

Hidroizolacija i Termoizolacija - Parna brana

TERMOIZOLACIJA
NAINI GRAENJA Nain graenja bez parne brane - @ Uobiajeni nain graenja ne sadri slojeve koji spreavaju prolaz pare. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija, faktor X smanjuje se iznutra prema van. Za vrlo vlane prostorije (npr. zatvoreni bazeni) treba analitiki ili grafiki provjeriti tok tlaka pare - (3). Vano: na vanjskoj strani kod normalne buke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmina naprezanja. Stoga treba upotrijebiti buku armiranu staklenim vlaknima - (4) (ne za zatvorene bazene -> s. 261-262). Nain graenja s parnom branom - (2) Novi je nain graenja ("topli krov", "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (- s. 124);kod vertikalnih elemenata teko je izvedivo, pa je u tom sluaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). Vano: termika izolacija, ukljuivo granini sloj zraka slojeva do parne brane, ne smije prijei odreeni dio ukupnog otpora prolazu topline - s. 124. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajuim slojem zatititi parnu branu od mehanikih oteenja s. 92 i dalje. S obzirom na injenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla, nego samo parcijalni tlak pare - s. 125, preporueno "izjednaenje tlakova" pomou tog sloja esto je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednaenje tlaka ispod pokrivaa ravnog krova -> s. 92 i dalje). Nain graenja s ventiliranom fasadom - (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm; funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% izmeu ulaza i izlaza zraka). Kad je manji pad, potrebna je parna brana (raspored - nain graenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i d unutarnje obloge 10 m (kod zatvorenog bazena 100 m), jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao nain graenja bez parne brane. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa graevine u kojima je termoizolacijski uinak manji od okolnoga. Tako raste dio otpora prolazu topline graninog sloja zraka na tom mjestu, pa temperatura na povrini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i moe doi do kondenzacije (-> s. 123). Porast trokova grijanja zbog toplinskog mosta beznaajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se takoer moraju smatrati toplinskim mostovima. (s. 123 ) . Da bi se izbjegao kondenzat na povrini graevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si.), mora se povisiti temperatura na unutarnjoj povrini toplinskog mosta. U tu svrhu mogui su naini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomou termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoe" (poveanje termoizolacije smanjuje postotni udio graninog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k); Poveanje dovoda topline prema toplinskom mostu poveanjem njegove unutarnje povrine, okolinom koja je dobar vodi topline ili dovoenjem toplog zraka. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most, a time i udio graninog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. Tipini su primjeri prikazani na . Meutim, i uobiajeni vanjski ugao - predstavlja toplinski most jer je tamo, obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj povrini koja prima toplinu pridruena velika vanjska povrina koja predaje toplinu; tome se pridodaje i injenica da je termoizolacijski kapacitet graninog sloja zraka u uglovima znatno vei nego na irokoj povrini. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga e na uglovima zgrade esto doi do pojave kondenzata i plijesni.

(ZZ3Z3

- -

buka

wuMrnimimiir4riUH;f<iiiititHiiHTiTinnf

EZH
(T)

F777IF71

Masivni zid bez termoizolacije

Masivni krov s paronepropusnim pokrovom

Otpor prolazu topline 1/k elementa graevine

Redoslijed slojeva od izvana prema unutra

Difuzijski Debljina -Koefic. sloja termoizo- otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm)

Gran. zr. sloj izvana

Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 buka 1.5 Gran. zr. sloj iznutra Ukupno

0,04 0,047

600 200 15

1,0
0,02

0,12 1/y=1,120 8 1 5

Detalj I

Detalj II

'"i m
100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III

(D

Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu

- Azbestcementne ploe [ buka (sintetika) Nosa buke (staklena vuna) Termoizolacija i - Zrani prostor p Termoizolacija

JCTtiirmnYffimnroffmvniro

Masivni zid s paronepropusnom fasadom

Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom

Na unutarnjoj povrini vanjskog ugla stvara se kondenzat

(j\

Na

unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat

Betonski zid izvana

\
Izvana

tt

i II
9

/n
/ ^

ftl
Zid Iznutra

l i

1 tt I
Zid

ft
v

\ \

/
Betonski zid iznutra

Na velikoj vanjskoj povrini toplins(9) '

Pri velikoj unutarnjoj| povrini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici povrine znatno manji

kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici povrine)

125

Naziv i skica

Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu

DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID

Openito: ako se termoizolacija ugrauje s vanjske strane, ne upotrebljavati mineralne buke nego oblogu s ventiliranjem -> ili buku na bazi sintetike (pojaana staklenim predivom), eventualno sa zavrnim slojem mineralne buke. Kritini detalji: klizna spojnica na prikljuku ravnog krova -> s. 90 i dalje nuna je termoizolacija kako bi se utedjeli trokovi grijanja (tanji zid, via temperatura); spoj prozora sa zidom -> Posebni sluaj: vlane prostorije (npr. zatvoreni bazen): jaa termoizolacija; najvei udio X unutarnjih slojeva (granini sloj zraka, slojevi do parne brane -> s. 123) treba smanjiti. U ovom je sluaju sintetina buka suvie paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili nain graenja s parnom branom -> @ .
Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid

1. Armirani beton Arm. bet. rebrasta ploa (bez buke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0,20 0,21 0,22 0,23 0,24 0,25 0,26 0,16 0,18 0,20 0,22 0,24 0,26 0,28 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12

a
500 "(625,750) 500 (625,750) 500 (625,750) Arm. bet. ploa s gredicama ( bez buke)

fk

ODt
_ J _ 500 I (625,750)

M
500 500 "(625,750) ~ (625,750)

2. Arm. bet. ploa s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa upljim opekarskim elementima prema DIN 4160 uplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprenih rebara (bez buke) 115 140 165 0,15 0,16 0,18 0,06 0,07 0,08

3tO/I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0
i c-a^ 1

Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11,5 Unutarnja buka ' R O I k \ \ V W buka

uplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprenim rebrima (bez buke)

a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0

li ina

190 225 240 265 290

0,24 0,26 0,28 0,30 0,32

0,09 0,10 0,11 0,12 0,13

V i e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani

Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani

Zrani prostor

Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploa

Azbestcementna ploa

3. Strop od arm. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element, prema DIN 4159 Blokovi s djelom, ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0,15 0,18 0,21 0,24 0,27 0,30 0,33 0,36 0,13 0,16 0,19 0,22 0,25 0,28 0,31 0,34 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,13 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,13

Blokovi s potpun, ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4. Arm. bet. uplje grede prema DIN 1045 (Bez buke) 65 80 100

(5)

Vieslojni zid bez parne brane

^7)

Termoizolacija nie za grijae tijelo

DfD DfD

sj

0,13 0,14 0,15

0,03 0,04 0,05

Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije - Kutnik - nosa ploa

Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12,5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0,89"* 0,78*" 0,66"* 0,54" 0,41" 0,33** 0,25 0,20 0,17 0,57*** 0,35 0,22 0,14 0,06 Debljina (cm) 18,75 1,34" 1,17" 0,99** 0,82* 0,63* 0,49* 0,38 0,30 0,26 0,85" 0,52 0,33 0,20 0,09 25,0 1,79" 1,56" 1,32* 1,09 0,83* 0,66 0,50 0,40 0,34 1,14 0,69 0,44 0,27 0,12 31,25 2,23** 1,95* 1,64* 1,36 1,04 0,82 0,63 0,50 0,43 1,42* 0,87 0,55 0,34 0,15 37,5 2,68" 2,34* 1,97 1,63 1,29 0,99 0,79 0,60 0,51 1,70 1,04 0,66 0,41 0,18
Azbestcementne

Vrsta betona

Drveni krov hale (hladni krov)

Plino-, pjenobeton laki beton, ovrsnut parom, plinobeton ovrsnut parom Armirani laki beton kompaktan, uz primjenu ekspandirane gline ili kriljevca itd., bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton

8 | I

i Pravilni poloaj 111 J termoizolactjskog ' j r i - ' ~ ffi zranog prostora

* 200 kg/m Povrinska teina ukljuivo buka ** = 150 kg/m2 Povrinska teina ukljuivo buka " * 1100 kg/m Povrinska teina ukljuivo buka

j"

||

Iznutra

126

Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr. za balkone) poboljava termoizolaciju za do 68,3%.

Termoizolacija vanjskog ruba stropa

presjek

Kosi krov s masivnim stropom

u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom

TERMOIZOLACIJA
PRORAUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994, DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL, investitor: Neufert 1.1 pojedinani/dvojni objekt, unutra ^ 10C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2,60 m Ureaj za ventilaciju: (nema)
Grijana zapremina: 535,864 m
3

Element: pod stubita A1 Pod stubita 3,51 x 3,26

11,44

m2

Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11,99 x 11,99 A2 - odbitak - ( 1 , 1 2 x 3 , 5 5 + 1,39x4,01) Ukupna povrina elementa: 143,76 m 2 - 9,55 m 2 134,21 m 2

T l o c r t n a p o v r i n a AG: 1 5 4 , 9 5 m 2 ( A G p r o r a u n a t o p r e m a W S V O )

Proraun volumena: V1 EG V2 - odbivi EG V3 UG 324,33 m 11,39x11,39x2,5 - (1,12 x 3,55 + 1,39 x 4,01) x 2,50 27,46 m 3 3,51 x 3,26 x 2,4 207,95 m 3 535,86 m 3
3

Rezultati pojedinih elemenata graevine Element: unutarnjni zid stubita > UG A1 stubini zidovi UG (3,51 + 3,26 + 3,26) x 2,65 26,58 m 2

V4 DG (povrina kao EG) 120,2 x 3,46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proraun povrina elemenata graevine Element: vanjski prozori na sjeveru
A1 WC 0,51 x 0,50

Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.6 1,6 W/(m 2 K) 0,60

0,26 m 2 1,51 m 2 1,79 5,85

A2 Kuhinja 1,26 x 1,20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0,89 x 2,01 A4 Roditelji 2,76x2,12 Ukupna povrina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2,01 1,01 1,26 1,01 x x x x 1,40 1,40 1,40 1,01

m2 m2

9,41 m 2

Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr do 2,0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2,0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaeg tijela: / Orijentacija: Povrina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.eq: Vrijednost k: Rezultati prorauna: Dop. vrijed. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108. prozori, vrata - prozori ne sjever/zasjenjeno 9,407 m 2 ^ 15%, < 40% 0,000 m 2 K/W 0,000 m 2 K/W 415,418 kWh/a 1,030 W/(m 2 K) 1,600 W/(m 2 K)

2,81 1,41 1,76 1,02

m2 m2 m2 m2

Ukupna povrina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1,65x2,12 1,14 x 1 , 4 4 x 2 4,01x2,12

7,01 m 2

8,50 m 2

3,28 m 2

Dop. vrijed. kF prema WSVO: Dop. vrijed. k v prema WSVO: 3,400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip graevine

3,50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad:

Element: vanjski zid poroton 36,5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -povrina AF sjever -povrina AF ist./zap. -povrina AF jug -povrina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11,99 + 11,99 + 1,12 + 10,87 + 1,39 + 10,60) x 2,8 134,29 m 2 - 9,4071 - 9,41 m 2 -7,0121 - 7,01 m 2 - 8,5012 - 8,50 m 2 - 3,498 - 3,50 m 2 11,99 x 3,46 41,49 m 2 147,35 m 2

Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir:

specijalno staklo s atestom kv = 1.6 1,6 W/(m 2 K) 0,60

Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr do 2,0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2,0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaeg tijela: Orijentacija: Povrina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.eq: Vrijednost k: prozori, vrata - prozori ne istok 7,012 m 2 15%, <40% 0,000 m 2 K/W 0,000 m 2 K/W 532,218 kWh/a 0,610 W/(m 2 K) 1,600 W/(m 2 K)

Ukupna povrina elementa: Element: vanjski zid stubite > teren A1 AW stubite Element: krov A1 krov A2 -povrina AF4 krovni prozor 11,99x13,6 -3,2832 3,51 x 2,65

9,30 m 2

163,06 m 2 - 3,28 m 2 159,78 m 2

Ukupna povrina elementa:

Rezultati prorauna: kao vanjski prozori sjever

127

TERMOIZOLACIJA
Vanjski prozor, jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.6 1,6 W/(m 2 K) 0,60 okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr = 2,0 1 2,0 W/(m2K) prozori, vrata-prozori ne jug 8,501 m 2 > 15%, < 40% 0,000 m 2 K/W 0,000 m 2 K/W 938,532 kWh/a 1,060 W/(m 2 K) 1,600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna: Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tablica 1 Element odgovara DIN 4108. Doputena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip graevine 1,390 W/(m2K) nema zahtjeva 0,130 m 2 K/W 0,040 m 2 K/W 0,398 W/(m 2 K)

Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaeg tijela: Orijentacija: Povrina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.eq: Vrijednost k:

Vanjski stubini zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima - blokovi W6 - NB, prostorna masaO, 6, LM 21 2 Polistirol, ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Povrinsko grijanje Povrina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna: Krov, dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Povrinsko grijanje Povrina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna: Oznaka rogovi meupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo, neventilirano ne 159,781 m 2 0,130 m 2 K/W 0,040 m 2 K/W 0,250 W/(m 2 K) 0,790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM. [m2 K/W]

0,3000

0,180

600

5 10 80 250

1,67

0,0200

0,040

25

0,50

Rezultat prorauna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2,1 W/(m 2 K) 0,70 okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. Ostali profili s atestom za kr = 2,0 1 2,0 W/(m 2 K) krovni prozor, nagib krova > 15 ne istok 3,283 m 2 > 15%, < 40% 0,000 m 2 K/W 0,000 m 2 K/W 290,727 kWh/a 0,854 W/(m 2 K) 2,000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9,301 m 2 180,500 kg 0,130 m 2 K/W 0,000 m 2 K/W 0,435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36,5

Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaeg tijela: Orijentacija: Povrina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.eq: Vrijednost k:

Rezultat prorauna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaeg tijela: Orijentacija: Povrina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3,0 W/(m K) 0,50 okvir grupe 2.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2,0 do 2,8 2.1 2,8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata, okvir < 30% ne sjever, zasjenjeno 3,498 m 2 > 15%, < 40% 0,000 m 2 K/W 0,000 m 2 K/W 128,726 kWh/a 2,425 W/(m 2 K) 2,900 W/(m 2 K)

Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tab. 1 Element odgovara DIN 4108. Doputena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip graevine

Krovni rogovi, dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojana oznaka elementa 1 Gipskarton ploe DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0,1 mm 3 Polistirol (PS) - tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka, bor, jela Vrsta elemenata: Povrinsko grijanje Povrina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna Dodatni zahtjevi za lake elemente doputenih vrijednosti k prema DIN 4108/2, tabl. 2: Masa po jedinici povrine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108. Doputena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip graevine 0,585 W/(m K) 10,80 kg/m 2 d [m] 0,0120 X [W/mK] 0,210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0,06

dix

0,0005 0,0400 0,1400

0,300 0,035 0,130

0 100000 100000 20 15 600 40 40

0,00 1,12 50 1,08

Rezultat prorauna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36,5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0,350 P , [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W]
2

1 Gipsana buka bez 0,0150 aditiva 2 Poroton - uplja opeka, sljubnice ispunjene, prostorna 0,3650 masa 0,80, LM21 3 buka od umjetne 0,0150 smole Vrsta elemenata graevine: Povrinsko grijanje: Povrina: Masa po m 2 :

0,04 10 2,28 15 0,02

19,147 m 2 95,400 kg 0,130 m 2 K/W 0,040 m 2 K/W 0,408 W/(m 2 K)

0,160 0,700

800 1100

5 50 200

vanjski zid, openito ne 147,355 m 2 326,500 kg

nema zahtjeva

128

TERMOIZOLACIJA
Krovna polja - dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploe DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 , 1 mm d
[m]

Unutarnji zid stubita iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0,350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0,04

X [W/mK] 0,210

p [kg/m 3 ] 900

[1]

d/X [m 2 K/W]

0,0120

8
8 100000 100000

0,06
0,00

1 Gipsana buka bez 0,0150 dodataka 2 Vapneno-pjeani blokovi i ploe, DIN 106/1+2,1.400 0,2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0,0200 4 Gipskartonske ploe DIN 18180 Vrsta elementa: Povrinsko prianjanje: Povrina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna:

0,700

1400

0,34

0,0005

0,300

0,035 0,210

15

0,57

3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0,0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0,1200 Vrsta elementa: Povrinsko prianjanje: Povrina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna:

0,0350

15

20
50

1,14

0,0120

900

0,06

0,040

50

3,00

krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140,607 m 2 17,400 kg 0,130 m 2 K/W 0,040 m 2 K/W 0,229 W / ( m 2 K) kao za krov

Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor, ne 26,579 m 2 365,100 kg 0,130 m 2 K/W 0,130 m 2 K/W 0,785 W / ( m 2 K) 1,960 W/(m 2 K) nema zahtjeva

Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1Element odgovrara DIN 4108. Doputena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip graevine Pregled razmatranih elemenata graevine

Pod stubita (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0,0400 X [W/mK] 1,400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W]
2

Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36,5 cm Ukupno Boni zidovi

A [m 2 ] Aw 147,35 147,35 Aab

Vrijednost k [W/m 2 K] 0,398

ATk [W/K]

0,03

1,0

58,58 58,58

0,1600

2,100

2400

0,08

Unutarnji zid stubita iznad suterena 26,58 1,25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26,58 Af 9,41 7,01 8,50 3,28 3,50 31,70 Ad 159,78 159,78 Ag

0,5

0,785

10,43 10,43

3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0,0400 Vrsta elementa: Povrinsko prianjanje: Povrina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna:

0,040 -

15

pod na zemlji ne 11,443 m 2 464,750 kg 0,170 m 2 K/W 0,000 m 2 K/W 0,656 W / ( m 2 K)

1,0 1,0 1,0 1,0 1,0

1,600 1,600 1,600 2,000 2,900

15,05 11,22 13,60 6,57 10,14 56,58

0,8

0,250

32,00 32,00

Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1 Element odgovara DIN 4108. Doputena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip graevine

0,930 W/(m 2 K) nema zahtjeva

Vanjski zid stubita iznad terena 9,30 11,44 Pod stubita Strop iznad podruma 134,21 Ukupno 154,95 520,37 Sveukupno

0,5 0,5 0,5

0,435 0,656 0,335

2,02 3,75 22,50 28,27 185,86

Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojana oznaka gradiva 1 Keramike ploice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0,1 mm d [m] 0,0100 0,0700 X [W/mK] 1,000 1,400 P , [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0,01 0,05

Pregled prosjenih vrijednosti k vanjskih elemenata graevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Boni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Povrina [m 2 ] 147,4 26,6 31,7 159,8 0,0 520,0 520,5 Udio

[%]
28,3 5,1 6,1 30,7 0,0 29,8 100,0

vrijed. k * f [W/(m 2 K)] 0,398 0,392 1,785 0,839 0,200 0,000 0,182 0,357

Udio

[%]
31,5 5,6 30,4 17,2 0,0 15,2 100,0

0,0020

0,300

0,01

4 Polistirol (PS) - tvrda pjena (stiropor) 040 0,1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Povrinsko prianjanje: Povrina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat prorauna:

0,040

15

2,50

0,1600

2,100

2400

0,08

strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135,210 m 2 545,500 kg 0,170 m 2 K/W 0,170 m 2 K/W 0,335 W / ( m 2 K) 0,810 W/(m 2 K) 0,350 W/(m 2 K)

Doputena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1 Element odgovara DIN 4108. Doputena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip graevine

Proraun prema WSVO za zgrade 535,86 m3 Grijani volumen V: 520,37 m2 Ukupna povrina omotaa A: 0,97 1/m Odnos povrine prema volumenu A/V: 29,13 kWh/a m ; Godinja potreba transmisijske topline Q'r: 18,28 kWh/a m ; Godinja potreba ventilacijske topline Q'L. : 8,00 kWh/a m Godinji interni dobici Q',: 4,30 kWh/a nr Godinji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godinja potreba topline za grijanje: 30,37 kWh/a m : Q'h = 0,9 (Q'r + Q'L) - (Q'| + Q's): 94.91 kWh/a m ; Q"H = Q'H/0,32: Maksimalna doputena godinja potronja topline: 30,64 kWh/a m ; Q'H-: 95.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna doputena godinja potronja topline nije prekoraena. Ljetna zatita od topline prema WSWO nije ispitivana. Proraun QH prema WSVO zadovoljava uvjete. Podaci koji se odnose na energiju proraunati su prema odredbamapropisa o termikoj zatiti (WSVO), izdanje od 16. 8. 1994.

129

TERMOIZOLACIJA
Dokument o potrebnoj toplini prema 1 2 Propisa o toplinskoj zatiti
Povrinski Povrina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A, -prolaza topline K, Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0,389 0,250 Br element broj Faktor specifinih temperat. razlika elemenata graevine 1 1.0 0,8

Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proraun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zatiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Podruje: BEL Neufert Ulica i kuni broj Broj parcele:

[m ]
1 AV,' Vanjski zidovi 2 Aj,' Povrina krova i krovnih ploa 3 A g : Donji zavretak z g r a d e uklju. povrine u kontaktu s tlom A ^ Ploe sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubita > U G 26,58 Vanjski zid stubite - teren Pod stubita Strop iznad podruma 9,30 11,44 134,21 Vanjski zid poroton 3 6 , 5 c m Krov 147,35 159,78

0,435 0,565 0,335

0,5 0.5 0,5

I. Godinja potreba topline za grijanje A/V Omota zgrade koji pren. topi.
A = 520,37 m2

4 5

Max. dopust, godinja potreba topline za grij. Q'HZUI = 30,64 kWh/(m 3 a)

Pror doput. godinja potreba topline za grij. Q'HZUI = 30,64 kWh/(m 3 a)

6

A ^ . Granine povr p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat. Ap: Prozori,

0,785

0,5

Grijani volumen zgrade

V = 535,86 m
3

Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija, istok 9,41 3,50 1,600 2,900 0,60 0,50 1,0 1,0

7 8

prozori / vrta i vanjska vrata

Q"HZUI = 95,75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.91 kWh/(M a)

9 10

A / V = 0 , 9 7 nrr

Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug

7.01 3,28

1,600 2,000

0,60 0,70

1,0 1,0

Godinja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na povrinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna povrina zgrade A N ).
11

Vanjski prozon jug

8.50

1,600

0,60

1,0

Dostavljaju se sljedei podaci: Preraunato na stambenu povrinu prema 4 4 , st 1 II. BV -samo uz koritenje stana A*=149,91 m 2 proizlazi godinja potreba topline za grijanje

glavna korisna povrina prema DIN 277 - za druga koritenja - A*= . m 2

Pri proraunu godinje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene, negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajue oznaene povrine Poviene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog iskljuivog koritenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski ureaj s mehanikim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe), stupanj povrata topline ureaja r| W = %

Q** h = Q h / A * = 108,56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godinje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne toke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade. Ove se vrijednosti proraunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zatiti (npr. meteoroloki podaci, odreene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka). Meutim, nije ukljuen korisni uinak postrojenja za grijanje i eventualno razliitim navikama korisnika, pa se stvarni utroak energije samo uvjetno moe ocijeniti na temelju proraunate godinje potrebe topline za grijanje.

Ventilacijski ureaj s mehanikim pogonom bez povrata topline

Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente graevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1, 1.5.3. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godinje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274,48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612,21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795,59 kWh/a Korisna povrina zgrade prema Propisu o toplinskoj zatiti An = 171,48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q, = 4286,91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305,62 kWh/a h sadran u Q,

Proraunska zapremina zraka V L = 428,69 m 3

11,99 (T) Presjek (?)

11,99 Prizemlje stambene povrine 95,91 m2 (ogledni tlocrt)

130

Srednje ujno podruje

AKUSTINA IZOLACIJA

120
110

Q D
To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do sluatelja - nije ga mogue potpuno sprijeiti. Ako su izvor zvuka i sluatelj u istoj prostoriji, to se postie upijanjem zvuka -> s. 134, a ako su u razliitim prostorijama, to se uglavnom postie akustinom izolacijom. Kod akustine se izolacije prema vrsti zvune smetnje razlikuje izolacija od zranog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuuje neki element graevine). Primjer zranog zvuka: radio - vika - limena glazba materijalni zvuk: buka koraka - umovi od instalacija - glasovir (ujedno i zrani zvuk). U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustine izolacije koje treba postii -> s. 132, izolacija od buke koraka s. 133. Zvuk se iri mehanikim titraji> ma i tlanim valovima koji poveavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1,0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veliinama, mjerljivim u mikrobarima (|ib); (promjena tlaka pri glasnom govoru = priblino jedna milijuntina atmosfere). Zvuni titraji koje moemo uti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz; 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. Za graevine je vano podruje izmeu 100 i 3200 Hz, na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Tlak zvuka kree se u ujnom podruju ovjeka od praga ujnosti do praga boli (7). To je zvuno podruje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. G. Bellu). Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka to ga ljudsko uho moe registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jaine zvuka u odnosu na jedinicu povrine -> (T). Najee se razina zvuka navodi u decibelima - dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B), mjeri koja priblino odgovara prijanjoj mjeri fon. Za oznaavanje akustine izolacije slui za zrani zvuk razlika razine zvuka, tj. razlika izmeu prvobitne i priguene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najvia razina koja od normiranog uma smije preostati). Akustina se izolacija uglavnom ostvaruje masom, dakle tekim debelim elementima graevine, pri emu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element graevine, zatim pobuivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk), priguenje je zvuka dakako manje. Lake konstrukcije za akustinu izolaciju () koriste viestruki prijelaz zvuka: zrak - element - zrak - element - zrak; bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. rezonantne frekvencije, koja bi stoga trebala biti nia od 100 Hz. Rezonantna frekvencija moe se usporediti s klaenjem leteih vrata, koja se klate ve uz lagane udare (rezonantna frekvencija); usporenje kretanja vrata moe se lako postii koenjem, ubrzanje je teko i zahtijeva silu. Prostor izmeu dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se sprijeilo naizmjenino reflektiranje zvuka. Zvuk se iri kroz zrak kao uzduni val -> a u vrstim materijalima kao savijeni val. Brzina irenja uzdunog vala iznosi 340 m/s; kod savijenog vala ovisi o materijalu, debljini sloja i frekvenciji. Frekvencija kod koje brzina irenja savijenog vala u nekom elementu graevine iznosi takoer 340 m/s jest granina frekvencija; kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar

100
90

80

0 70 5
Q

50 40 30

20
10

0
20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f 2000 3000 4000 7000 10000 Hz

Odnos izmeu jaine tona (fon), tlaka zvuka (|ib), veliine jaine zvuka i zvuka (db) i jaine zvuka (|iW/cm2)

0-

10 20 30 40 50

60 70 80 90 100 100-130

Poetak ujnosti Tiho utanje lia Donja granica uobiajenih umova u stanu srednji umovi u stanu; tihi razgovor; mirna stambena ulica Uobiajena razina razgovora; glazba s radioaparata sobne jaine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisaa; uobiajena buka u poslovnoj ulici Pojedinani pisai stroj; zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica, dvorana s pisaim strojevima Glasna tvornika hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m; motocikl Vrlo buan pogon (kotlarnica i si.)

Skala jaine tona

a) Pogreno

bjlspravno

Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a), nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-b)

Osjeaj jaine tona: uho openito osjea neki um kao dvostruko glasniji ako je jaina zvuka udeseterostruena

buka

100

200

400

800

1600 3200 Hz

cm

0,5

10

Debljina elementa graevine

(5)

Granine frekvencije za ploe od razliitih gradiva

Oblona ljuska od obukane drvene vune; laka ploa; buka 1,5 cm; pjenobeton 11,5 cm; stiropor 1,6 cm (el. ekspandiran); laka ploa od drvene vune 2,5 cm prikovana s velikim razmakom avala; buka od gipsa i pijeska 2 cm

Izolacija od zranog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. dr. Gosele; veliina izolacije od zraC j ) nog zvuka bez obloge - 7 dB, s oblogom + 2 dB

131

ZRANA AKUSTINA IZOLACIJA

U tom je sluaju akustina izolacija koju prua element posebno loa, slabija nego bi to od njegove mase trebalo oekivati. Kod tekih krutih elemenata granina je frekvencija iznad, a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog podruja frekvencija; kruti elementi imaju svoju graninu frekvenciju usred interesantnog podruja, dakle smanjenu akustini izolaciju ->
Zraenje zvuka G l a v n i put

Otpor pobudi

Zatita o d z r a n o g z v u k a Kod zranog zvuka zvuni val pobuuje element graevine - time raste utjecaj granine frekvencije na priguenje zvuka - (5). Krivulja u DIN-u 4109 odreuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim

S p o r e d n i put

frekvencijama Zahtijevana granina krivulja za zrani zvuk

da

bi se

postigla veliina

akustine

izolacije

LSM

0 dB; propisane vrijednosti - (2), potrebna debljina zida - > . 0 Zrani zvuk - prenoenje Pri izolaciji od zranog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" vei negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustinoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobiajenog naina graenja). Kao pokrajnji putovi posebno se istiu krute ljuske teine izmeu 10 i 160 kg/m 2 ; stoga granini zidovi izmeu stanova, na koje se nadovezuju pregradni zidovi, moraju biti teki najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi tei od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ).
Malo

M
/

Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima priguenja zvuka -

S p u t e n i strop

imaju

izrazito negativan utjecaj na priguenje zranog zvuka; ak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj povrini zida bit e rezultirajue priguenje zvuka najee ispod aritmetike sredine priguenja zvuka od zida i otvora; treba dakle prije svega poboljati priguenje zvuka od vrata i prozora. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim priguenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQnnm. ljuskom -> s. 131 , dvostruki zidovi daju posebno dobar uinak ako lee na elastinom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi - * s. 131 ili ako su potpuno odvojeni od povrine na kojoj lee. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na

Zaobilazni put preko prikljuenih jednoslojnih elemenata graevine, ako ti zidovi i ploe imaju povrinsku masu iznad 250 kg/m2

Debljina e l e m e n t a (cm) uz nie n a v e d e n e povrinske teine

Teki beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 , 2 5 P u n a o p e k a * , blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 , 2 5 uplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 , 2 5 112.5 |
3

| |11,5

male zvune mostove (suprotno od krutih ljuska). Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustine izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje, provjerene naine graenja! Ljuska od buke na uobiajeno tvrdom izolacijskom ma124 136,5

111,5 125

terijalu (npr na uobiajenom stiroporu) znatno smanjuje akustinu izolaciju!

Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 , 2 5 * obostrano obukani zidovi (zidarske mjere) 05 10,3 I Gips 0,5 1-1.5 I 2 2

|37,5j
ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm
3

Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 , 2 5

11,5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak

e:

1,5 2

( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Preani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f.

11.5 I 2 ' 2 , i

( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1,5

Zie od pune ili uplje o p e k e ili blokova, obostrana buka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure uplji biokovi s dvije ili tri upIjine Obrnuto ugra eni, upljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska uplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.2 1.2 1,4 1.6 1.6 1,8 2 1.8 1,9 1,0 1,2 1.4 1,6 1.0 1,2 1.4 1,6 0,8 1,0 1,2 1,4 1,6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0,6 0,8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 uplja opeka, puna opeka 1.0 1,2 1,4 1,8 1,9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380

- 3 l

i Ukoeno . , , I drvo <600 k9/m >

_
300 240

_
300 240 490 365

10

20

30

40 50

70

100

200

300

400 500 29 30

Povrinska masa elementa (kg/m ) (jT) Priguenje zranog zvuka, povrinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u)

Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reki i ploama visine kata. obostrano obukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovuca, ljake, drobljene opeke i si. DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata, npr ljunka Plino-1 pjenobeton 0,6 0,8 0.8 1.0 1.2 1,4 1.6 1,7 1.5 1.7 1,9 DIN 1047 Kompaktni beton od ljunka ili drobljenca 2,2 437,5 437.5 375 312,5 250 250 250 250 250 187,5 187,5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.5 250 187,5 187.5 187.5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380

1 2 3 4 5 6 7 8 ()

Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teka vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve, otvaraju se pojedinano Teka dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustina izolacija vrata i prozora prema DIN 4109

do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB

33 34 35 36 37 38 39 40 41 42

Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veliinom izolacije od zranog zvuka LSM = OdB

132

ZATITA OD ZRANOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA- Q P

Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva teine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom rekom po itavoj dubini zgrade; minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod viekatnih zgrada 200 kg/m2). Ako reka poinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere; poinje li ona tek na razini terena, mora se strop nad podrumom izvesti s plivajuim podom ili nekom elastinom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi izmeu stanova). Reke treba ispuniti odgovarajuim materijalom (ploe od pjenastog materijala) s preklopima; ve i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Sloeni zidovi Kod sloenih zidova (tome pripada svaki zid s povrinama razliite akustine izolacije, npr. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustine izolacije D g nakon to se odbije smanjenje izolacije R od vee izolacijske vrijednosti ->

'TN '

Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku

(2)

Tlocrt-

Nepovoljno
m u 5Vl

G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put

Zraenje zvuka

Prijenos materijalnog zvuka

Frekvencija (Hz) Poeljna granina krivulja buke koraka

- Izolacija Estrih (podloga) - Obloga

0 Ploa b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploe. Za porozne zidove propisano ^g^ bukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova

10

15

20

25

30

Razlika pojednanih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2

Smanjenje akustike izolacije prema Zeller-u

C D

Trajno elastina masa Plivajui pod od ploica - Estrih (podloga) za pod

Izolacija i - Estrih Zatitni estrih -Podne ploice ili ploe

Tijek prorauna: 1 Ustanoviti razliku pojedinanih izolacijskih vrijednosti D z = D1 - D2, pri emu treba staviti Di > D2 2. Izraunati odnos povrina izolacijskih dijelova zida 3. Smanjenje akustike izolacije R proizlazi iz sjecita krivulje odnosa povrina s vertikalama razlike pojedinanih izolacijskih vrijednosti D z .

Ploa Izolacija Plivajui pod od keramikih ploica (kupaonice)

^g^

Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tuem

r- Elast. stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod - Pijesak, glina, ljaka

^ (9) Savitljiva stropna ploa ^

buka na pleteru Letve

Mogunost priguenja buke koraka kod drvenog grednika

Priguenje buke koraka Zbog zvuka koraka meukatna se ploa izravno pobuuje na vibriranje -> (3). Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka, dakle maksimalnu jainu zvuka koji se smije uti odozgo u prostoriji ispod, ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". Pri tome - zbog utjecaja starenja - vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. Uobiajeni oblik akustine izolacije je plivajui pod: meki elastini izolacijski sloj bez reki, pokriven zatitnim slojem, i preko toga estrih od betona, anhidrita, lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109, list 3); to je ujedno i izolacija od zranog zvuka, dakle doputeno za sve vrste meukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II, rub uvijek slobodno pokretan, reka zabrtvljena trajnoelastinim kitom, vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> . Estrih je tanka kruta ljuska, stoga ekstremno osjetljiv na zvune mostove. Kod meukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zranog zvuka (konstrukcije grupe II) moe se priguenje buke koraka postii mekom elastinom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovjeenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9). Koliko e plivajui estrih ili meka elastina podna obloga poboljati izolaciju od buke koraka, proizlazi iz vrijednosti poboljanja VM (dB).

133

EZ]
i i

I
I

I
- - 4

Konstrukcija. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploa pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25

12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD

AKUSTINA IZOLACIJA
umovi od instalacija javljaju se kao um instalacijskih armatura: moe se smanjiti upotrebom armatura koje priguuju zvuk, nuan je atest; ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih umova na svim mjestima, grupa II sa = 30 db (A) doputeno samo za unutranje zidove u stanu i za zidove prema tuim instalacijskim prostorijama; poboljanje svih armatura, izmeu ostalog, pomou priguivaa zvuka; um instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima, poboljanje: lukovi umjesto koljena, dovoljne dimenzije, akustino izolirani nosai - (?) umovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si., poboljanje: spri-

I 1 o n
/ . ^

V."v

Akus,|

ki izolirana obujmica

Akustiki izolirani temelj kotla irine 90 cm

jeiti rezonanciju objekata, odzrani ventili u armaturama, postavljanje kade na zvuno izolirajue noge (u tom sluaju i rub elastino prisloniti na zid); umovi pranjenja (umovi grgljanja); poboljanje: pravilno dimenzioniranje i odzraivanje odvodnih cijevi. Najvea doputena razina zvuka od instalacija u tuim stanovima je 35 dB (A). Dijelovi kunih tehnikih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije, vertikalni plinovodi, kanali za smee, dizalo) ne smiju se ugra-

P W 1

diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba, spavaa soba). Kotlovi se akustiki izoliraju: izolirajuim postavljanjem (odvojeni temelj > (2), podnoje koje apsorbira zvuk), zvuno izoliranim poklopcem goraa, prikljukom na dimnjak akustiki izoliranim cijevima, prikljuak na razvodnu

L M a t e r i j a l koji upija z v u k

cijevnu mreu pomou gumenih kompenzatora. Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima, bunost ventilacijskih i klimatizacijskih ureaja smanjuje se pomou tzv. telefonskih priguivaa zvuka; oni se sastoje od oblonih slojeva koji upijaju zvuk i izmeu kojih struji zrak. to je deblji komplet slojeva, obuhvaaju se dublje frekvencije. Ventilacijs-

A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a . npr. g u m a B = z r a n i prostor, e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a

(^3)

Metalno gumeni element

Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk - (telefonski priguiva zvuka)

ke instalacije treba postavljati akustiki izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka - suprotno od priguenja zvuka - najee ne smanjuje prolaz zvuka kroz element graevine. Isto tako ne utjee na zvuk koji od izvora neposredno stie u uho, ve samo smanjuje reflektirani zvuk. Kako neposredni zvuk opada s udaljenou od izvora, bit e od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. Ako se smanji refleksija zvuka, past e razina reflektiranog zvuka izvan dotadanjeg polumjera jeke; polumjer jeke se poveava. Unutar dotadanjeg polumjera jeke nita se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izraava se u etvornim metrima ekvivalentne povrine upijanja zvuka; to je idealna povrina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. Za vrijeme odzvanjanja od 1,5 sekunde - idealno za privatne zatvorene bazene i si. - mora ekvivalentna

1.2 0 . 4 0 . 8

1.6

3.2 6.4 12.5 2 5

50

200

400

600

800

Udaljenost od izvora z v u k a (m)

Ekv povrina upijanja z v u k a (m 2 )

povrina upijanja zvuka A biti 0,1 m 2 po kubinom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2,5 m samo 1,1 m), a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko. Primjer- zatvoreni bazen: 40 m 2 vode 0,05 100 m 2 zidova i poda 0,03 60 m 2 akustinog stropa 0,4 29 A = = 0,2 V; vrijeme odzvanjanja dakle 0,75 sekundi = = 2,00 m 2 3,00 m 2 29,00 m 2

Postupcima upijanja zvuka moe se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje vei. a istovremeno opada razina buke unutar dotadanjeg polumjera jeke

Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije

= 24,00 m 2

Zatita od vanjske buke Za zatitu od buke izvana (buka prometa i si.) postoje sljedee mogunosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravine prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke; b) akustiki izolirati vanjske zidove, osobito prozore i vrata; ako su prozori fiksni, treba predvidjeti ventilaciju; c) ugraditi u fasadu prepreke protiv irenja buke;
2 0 = h/>.

d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru, npr nasipe, zidove ili veSkica dimenzija iz -> Q = izvor zvuka B = sluatelj getaciju. Za nasipe, zidove i ostale zapreke moe se veliina izolacijskog djelovanja za razliite valne duine oitati iz dijagrama (7) (valna duina priblino 340 m/frekvencija); iz toga proizlazi koliko je vana veliina H odreena kutom a. Vidjeti i: Smjernice za graevinske zahvate u svrhu zatite od vanjske buke i DIN 18005 zatita od buke u urbanizmu.

Efekt akustine izolacije uz pomo zapreka na otvorenom (A. I Kmg). Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu -> (8); Visine su u metrima a duljine zvunih valova treba oitati Primjer- a = 30 h = 2,50 m uz 500 Hz (podr. sred frekv.) 340/500 = 0,68 Valna duljina je h/7 =2,5/0,68 = 3,68, efekt zaklona = 17dB

134

ZATITA OD VIBRACIJA
MATERIJALNI ZVUK - > Q P
V i b r a c i j e u v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a n o g z v u k a li n e p o s r e d n o m e h a n i k o m p o b u d o m -> 0

K a k o s u m e h a n i k e sile vibriranja n a j e e j a e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a , n a j e e j e j a a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim podrujima izazivaju pojaanu emisiju zvuka. A k o o d b i j e n i z r a n i z v u k s a d r i s a m o j e d a n ton, r a z l o g j e t o m u najee neposredna pobuda materijalnog zvuka
/..

Zatitu od materi-

Laki zid - s n a n a teki zid slaba

pobuda, pobuda

j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e a v a n j e p o b u d e ili pro-

(D
}

P o b u d a od materijalnog

zvuka

voenja zvuka

Mjere protiv provoenja materijalnog zvuka

Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti to nii Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e e n u u l o g u . C j e v o v o d e , prema DIN-u 4109, treba privrstiti na zidove p o v r i n s k e t e i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajui e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a , ali s e n e m o e izbjei kruto p r i v r e n j e .
( O d v o j e n o o k n o dizala ' 3 c m _ mineralna vlakna Zavretak okna na neoprenu

Z a ozi-

M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i n i slojevi. V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e privrstiti elasti-

Nakon montae

n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a e v i n e . Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reke zapuniti mineralnim

Privrsni e l e m e n t

dul)ine

cjevovoda

vlaknima (ploe ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i -

Betonski temelj kao umirujua m a s a

S t o p a stroja G M T

j a l n o g z v u k a i e l a s t i n o uvrstiti. K o m p e n z a t o r i r a s t e r e u j u o d v l a n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u i v a i s u za t e m e l j e n a r o i t o p r i k l a d n e p l o e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o to i m a j u v i s o k u t l a n u v r s t o u . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S - p j e n e . Pluto, p u n a g u m a i slini m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i e kruti.

fl<P"M

Poniklana elina opruga Postavljanje (J5j stroja na elastinom ' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinane oprune

t o s e materijali p o d o p t e r e e n j e m v i e k o m p r i m i r a j u , a d a nisu preo p t e r e e n i , bolji j e u i n a k Kod povrinski ugraenih izolacijskih materijala mora optereenje n a j e e biti > 0,5 N / m m 2

20

A k o to nije, p o t r e b n i s u p o j e d i n a n i le-

-10

aji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e i n i u r e a j a U i n a k p r i g u e n j a j e i u t o m s l u a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e e n i , ali b e z p r e o p t e r e e n j a n e o p r e n a ili elika -> Elementi se izrauju od

(D <D

g 10 >
20
30 Pojaanje f riguenje 10 20 50 10

Najbolje priguenje materijalnog zvuka daju eline opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. Za posebne sluajeve primjenjuju se z r a n e opruge. Kod pojedin a n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a u n a 0 t e i t u u r e a j a , t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e e n e -> @ Pri p e r i o d i n o m p o b u i v a n j u , npr v i b r i r a j u i h ili rotirajuih m a s a , ne
1 0 3

40 0

2 = 1 41

( 7 )

Postavljanje opruga p r e m a teitu

(j3)

Djelovanje elastinih leaja

s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i n o privrenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> () N a r o i t o s e d o b r a izolacije p o s t i e d v o s t r u k i m e l a s t i n i m o s l a n j a n -

Stropni ovjes D E 2 0 A Vjealica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna

j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e a v a n j e , npr t e m e l j a na e l a s t i n o m e s t r i h u , m o e dovesti do pogoranja

Opruga-

DP 16
KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploe Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajuim metalom

Dvostruko elastino oslonjeni ventilator

135

AKUSTICNOST PROSTORIJE
DIN 52216 tU Projektiranje akustinosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omoguiti da se sluateljima prue najpovoljniji uvjeti za sluanje. Treba uzeti u obzir razliite utjecaje, od kojih su najvaniji. - trajanje odjeka, - refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka:
(j) Mjerenja trajanja odjeka

Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon iskljuenja izvora zvuka - 0 . Vrednuje se podruje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za sluateljstvo).
Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek. 0,8 1.0

Vrijeme

2. Apsorpcijska povrina: Odreuje trajanje odjeka svojom koliinom apsorbirajueg materijala, izraeno kao povrina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka, S = dio povrine Vrijeme trajanja odjeka izraunava se iz apsorpcijske povrine formulom
t

Govor

Kabare Igrokaz Predavanje

Glazba

Komorna glazba Opera Koncert Orgulje

1,0 1,3 i 1,7 2,5

1.5 1,6 2,1 3,0

(2)
S 30

Kriterij jeke

/'o - ')

Podruje optimalnog trajanja odjeka

0,163 V as S

(Sabineova formula)

3. Jeka: Ako se iz jednoliko opadajue krivulje trajanja odjeka -> 0 istiu pojedini, subjektivno prepoznatljivi iljci, oni se nazivaju jekom
1

2 5

2.0

h- 1 8
S 1 6

Za govor i glazbu vrijede razliite veliine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka, pa se uglavnom mogu smatrati manje kritinima s gledita jeke. Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka:
10
5

o C 1 4 D G

(4-)

Tolerancije trajanja odjeka 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast.. dramsko kazal. Vienamjenska prostorija za govor i glazbu Opera, opereta Dvorana za komornu glazbu
20 40 J. 60 8 0 % 100

2 3 5 Volumen V

Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije

(3).

Trajanje odjeka je izmeu ostalog ovisno i 0 frekvenciji; dulje je

Max. zapremina u m3 5000 8000

Volumenska karakteristika u m3/mjesto

pri dubokim i krae pri viim frekvencijama. Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predloiti priblino optimalne vrijednosti -> 2 Razumljivost govora Slui za ocjenu razumljivosti izgovorene rijei - (5). Nije normirana, tako da su uobiajeni pojmovi - razumljivost reenice, razumljivost sloga, ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vou govora. Razumljivost govora odreuje se tako da vee skupine sluatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla, npr lin, ter (logatomi), a tonost napisanoga slui ocjenjivanju razumljivosti. U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani umni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata. 3. Doivljaj prostora Doivljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punou zvuka, dok rane refleksije, s usporenjem do priblino 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk, pojaavaju razgovjetnost -> (). Govor zahtijeva manje usporenje, do 50 ms, kako se razumljivost ne bi smanjila. razumlji-

3 4

5 7

5 6 8 10

8 10 12 14

15000 10000 25000 30000

Koncert dvorana za simfon. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^

Razumljivost slogova

| Loe

Dobro

Vrlo d o b r o

^5)

Razumljivost govora

Tablica spec, volumena V = f(vrsta)

i 17

33

100

R a n e , p o v o l j n e refleksije

Slijed refleksije u prostoriji

136

AKUSTICNOST PROSTORIJA
Rane bone refleksije, kad je posrijedi glazba, subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa, ak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetrinost akustinog doivljaja), jer oba uha primaju razliite signale Uske, visoke prostorije s ralanjenim, geometrijski reflektirajuim zidovima i difuzno reflektirajuim stropovima najjednostavnije su s gledita akustike prostorija Primarna struktura prostorija
(0) Spreavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa

Obujam: ovisno o namjeni -> s. 136 -Govor - Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi

Suvie mali obujam prostorije onemoguuje zadovoljavajue trajanje odjeka. Oblik prostorije: za glazbu su uske, visoke prostorije s ralanjenim zidovima (rana pojava bone refleksije) posebno pogodne. U blizini podija potrebne su refleksijske povrine za rane poetne refleksije i balans orkestra. Stranji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Treba izbjegavati paralelne, neralanjene povrine, kako bi se onemoguila treperava jeka uslijed viestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5 moe se paralelnost izbjei i postii difuzna refleksija Strop prostorije slui voenju zvuka u stranje podruje prostorije i mora biti odgovarajue oblikovan - (3). Ako je nepovoljan oblik stropa, nastaju velike razlike u jaini zvuka zbog njegove koncentracije. Manje su pogodne prostorije koje se ire prema natrag, jer bi bone refleksije mogle biti premale 0 . Taj se nedostatak moe kompenzirati dodatnim refleksijskim povrinama ("vinogradarske stepenice"), npr Berlinska i Kolnska filharmonija- ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provoenja zvuka. Postavljanje podija: po mogunosti na uskoj stranici prostorije, ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) moe se postaviti i uz uzdune zidove (Beethovenov arhiv -> ) . Vienamjenske prostorije s razliitom postavom podija i ravnim parketom esto su neprikladne za glazbu. Podiji moraju biti znatno vii od parketa kako bi poduprli neposredno irenje zvuka, jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri irenju -> (9) Iz optinih i akustinih razloga treba nadvisivati redove stolica, to daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske povrine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu, npr nabiranje povrine zidova koji se ire -> (D Oblikovanje stropa pomou ovjeenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. 138 (2)

Berlinska filharmonija, visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala

Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven - arhiva u Bonnu

137

AKUSTICNOST PROSTORIJA
Apsorbirajue povrine s p r e a v a j u Koncentracije zvuka i prilagoavaju trajanje odjeka t r a e n i m vrijednostima. Odgovarajua izmjena reflektirajuih i apsorbirajuih povrina djeluje na refleksiju poput j a k o ralanjene povrine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu arita (kupola). P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka, a k o sredite kugle lei u visini podija -> (} Ovaj se nedostatak m o e izbjei: o d g o v a r a j u i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postie se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9)
(^T) Platna za voenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajuih povrina

Difuzne refleksije' povrine od kojih se m o e oekivati jeka moraju difuzno reflektirati, tj. dolazei zvuk rastresito reflektirati -> (3). Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke, jednolike krivulje trajanja odjeka. Ralanjenje nabiranjem povrina zahtijeva kutove > 5 J e d n a k o su uinkovite j a k e strukture povrine, parapeti, nie itd., dijeljenjem zvunih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proraun trajanja odjeka provodi se najee S a b i n e o v o m formulom t =

0,163 V
s

Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. prema DIN-u 5 2 2 1 2

, s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajua povrina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima

odreuje se u prostorijama za odjek. Njegova j e vrijednost izmeu 0 i > 1 Trajanje odjeka proraunava se za frekvencije f = 125, 250, 500, 1000, 2 0 0 0 , 4 0 0 0 Hz. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najee na vrijednost od 500 Hz. U proraun treba ukljuiti sve p o j e d i n a n e povrine, osobe, stolice i dekoracije sa svojim specifinim vrijednostima esto je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 sluateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka to manje ovisilo o sluateljima, koriste se stolice ija sjedala i prednji dio naslona za lea ostvaruju to j e m o g u e v e u apsorpciju, slino osobi koja sjedi. Dodatne apsorpcijske povrine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u sluaju kad je specifini o b u j a m -> s. 136 znatno premaen. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e u s o b n o usklaeni, najee j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Priblienje e l j e n o m trajanju odjeka postie se kombiniranjem povrina razliitih svojstava. Ta su svojstva o d r e e n a njihovom strukturom: vibrirajue povrine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. Dimenzije, razmaci i ispuna upljina mijenjaju se u svrhu finog podeavanja -> (5) povrine s otvorima ispred upljina najvie apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). Udio otvora, o b u j a m i izolacija upljina o d r e u j u frekvenciju, intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utjeu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama - (7).

Frekvencija

Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajuim povrinama

Frekvencija

:e)

Apsorpcijsko ponaanje rezonatora

Frekvencija

[7j

Apsorpcija poroznih materijala

GROMOBRANI
DIN 48801, 57185
Otprilike na 50. stupnju g e o g r a f s k e irine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje, o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e u oblacima. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e e , zidovi i si.) o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o e n o d e l e k t r i n o g n a p o n a , a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e teta na g r a e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer
Krov na jednu vodu

se v o d a s a d r a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja

Krov s blagim nagibom

z i d o v a , j a r b o l a , stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle, tete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez", s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e a n a m r e n a o k c a . D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i iljci koji o d r e u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e a j a za prihvat, provoenje i uzemljenje Z a d a a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a t i e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a n j u na k r o v n e nadgradnje, zatvorene balkone, dimnjake i ventilacijske ureaje T r e b a ih s v a k a k o prikljuiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. Ureaji za prihvat j e s u m e t a l n e i p k e , k r o v n i v o d o v i , m e t a l n e krovne p o v r i n e i m e t a l n a tijela. Ni j e d n a t o k a na k r o v u n e s m i j e biti pre-

^oj

Kosi krov na dvije vode

ko 15 m u d a l j e n a o d u r e a j a za p r i h v a t g r o m a
Krov na etiri vode

Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a , z b o g o p a s n o s t i o d p o a r a z b o g iskrenja, treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a e 6 0 c m i z n a d sljem e n a - > () K a d elektrina struja g r o m a p o t e e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a , d o l a z i d o p a d a n a p o n a , npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. Vrlo d j e l o t v o r n a mjera, da se svi v e i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom, n a z i v a se i z j e d n a e n j e m p o t e n c i jala

(J5)

atorasti I

(6)

edl

Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima

Antena

0 1 ] D o

Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premotenje brojila za plin-vodu

-oo

Razdjelno mjesto Pomono uzemljenje (razdjelno mjesto) Prikljuak na metal Savitljivi prikljuak

t
H <*-

>
=====

Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojana oznaka razd mjesta Oluci i olune cijevi Metalni pokrov

j i . O

Traka za izjednaenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator

--0 iii

C instalacija D

Danas uobiajena gromobranska

Reetka za zadravanje snijega Prik. mjesta na cjevovode, oluk, olune cijevi i si. Cijevno i tapno uzemljenje Uzemljenje

__ d s

E3-

Arm. beton s prikljukom Rub zgrade

W | ! - e -

] Brojilo za vodu, za plin Krovni nosa za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi

J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu, vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm,
-

elina konstrukcija elini spremnik Svjetiljka

,. ""

Simbolike oznake za elemente gromobranske instalacije

vod za uzemljenje

139

GROMOBRANI
U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a , c i j e v i ili ploa, na d u b i n u na kojoj s e p o s t i e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a n o s t i tla (ij).

Uzemljenje ima z a d a u da struju g r o m a brzo i jednolino odvodi u tlo. R a z l i k u j u s e d u b o k a i povrinska uzemljenja. Povrinska se

u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . P r e p o r u u j e s e u z e m l j e n j a ugraivati u beton temelja -> , s (Jj elina skeletna graevina skelet prikljuiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama. krov prikljuiti na sljemeni vod i odvod - (}. t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a e d a

s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i , t e t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m, o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o i r e iz

ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 , 5 mm

jedne toke. Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a , c i n k a ili p o c i n a n o g e l i k a - > ( i ) - ( ) d o p u t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n a n i e l i k . nisu

O d g o v a r a goli al-

Glina, poljopriv. zemljite

Suhi pijesak i ljunak

Razdjelnik

Kamenito tlo

Movarno zemljite

Vlani ljunak

Vlani pijesak

Vrsta uzemljivaa

Otpor rasprostiranja
o

Uzemljenje

Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie

/N Ks

Aluminijski krovni pokrov kao ureaj za prihvat

Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m

12 6 6 3 4 2 2 1

40 20 20 10 13 7 7 3

80 40 40 20 27 14 13 7

200 100 100 50 67 34 33 17

400 200 200 100 133 70 67 33

1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5

IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji - Aluminijska o b l o g a min 0,5 m m

Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m

Zidna obloga

Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m

jo ekonomino

nije vie ekonomino

(D

Zidna aluminijska obloga kao odvod

\y6/)

Aluminijski krov i zid

Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod razliitih vrsta tla

V-V

Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih elinih profila

/^oN >-J

Dimnjak s prihvatnom motkom prikljuenom na sljemeni vod

Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona

Uzemljenje u temelju od armiranog betona

140

Sve metalne elemente koji izlaze iz krova, ventilacijske cijevi i si , prikljuiti na gromobransku instalaciju

u0)

Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe prikljuiti na oluk

Krovni nosa voda jake struje ne treba neposredno prikljuiti. Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm

Za eline elemente s el. ureajima ugraditi stabilizator napona

O d v o d g r o m a za zatitu energetske i informacijske Energetska mrea - f j frfmr

ee

ZATITA OD GROMA
U principu se objekt koji treba zatititi svrstava u razliite zone zatite, u normama oznaene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) Zona zatite 0A: Izvan zgrade koju treba zatititi nalazi se zona zatite OA- U tom su podruju mogui direktni udari groma, postoji neprigueno polje odtereenja groma. Zona zatite 0B: Zbog ureaja za prihvaanja na i uz objekte koje treba tititi javljaju se podruja za koja su direktni udari groma, u skladu s klasom zatite, iskljueni. Postoji neprigueno polje pranjenja groma. Takva podruja izvan objekta oznaavaju se kao zona zatite od groma (BSZ) 0 B . Zona zatite 1: Sama zgrada koju treba zatititi oznaena je kao zona zatite od groma 1 Granicu prema zoni zatite O u pravilu ine krov, vanjski zidovi i pod podruma zgrade, pri emu njihova svojstva (zatita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati odreene uvjete.

_ I n f o r m a c i j s k a mrea Stabilizator n a p o n a I z j e d n a e n j e potencijala g r o m o b r a n a

U 7

Podruje razdvajanja iskrenja is

B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zatite 1

\ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a t i t o m

Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev

&

Zona zatite 2 i vie: Moe biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zatite 1 urede daljnje zone zatite od groma. Na primjer raunalni centar kao zona zatite 2 i pojedini elektroniki ureaji kao zona zatite 3.

K l a s a g r o m o - Uinkovitost b r a n a [P] [E]

P o l u m j e r kugli Veliina gromobrana otvora mree

Tipini razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m

Zatitni kut

Min j a i n a struje g r o m a

I1']
- >

[r]
I II III IV

M
5 m x

[i]
2 0 0 kA 150 kA 100 kA

98%
95%

20 m 30 m 45 m 60 m

10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m

90% 80% Klase gromobrana

Kut zatite ovisno o klasi gromobranske zatite i visine iznad podruja koje treba zatititi

(J5y'

W = veliina otvora m r e e

Z o n a g r o m o b r a n a O. a g r o m o b r a n a Of.

Instalacija u z e m l j e n j a

Postupci za postavljanje prihvatnih ureaja gromobranskom kuglom, zatitnim ku tom i mreom

S = sigurnosni razmak = zatitni kut

Energetska mrea

elina armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a

0
0

I z j e d n a e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednaenje potencijala i stabilizator

Krovovi zatieni prihvatnom motkom

(I)
141

Topli v l a n i zrak G r a n i n i sloj

prema J Henjesu ->

ANTENE

Hladni suhi zrak

irenje elektromagnetskih valova odgovara optikim zakonima valova

( o^S Smetnje prijema mogu se izbjei izborom povoljne lokacije

Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3.5 3,25 3.0 2.75 2 5 2 25 2.0

M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.3 21 6 18 1 15.1 12.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34.8 28 7 24 9 20.6 16 7 13 4

Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagruju izgled grada. Tome mogu pomoi skupne antene Osim toga, blisko smjetene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir ve tijekom grubih graevinskih radova (b) s pojaalima protiv opadanja napona u vodovima itd. ->() +() koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se prikljuuju na vodovod, treba obratiti pozornost na premotenje vodomjera ^ () Tijekom grubih graevinskih radova vano je da se uzemljenje gromobrana izvede struno -> s. 140. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame, trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. Uinak antena bitno ovisi o okolini - 0 i vodovima visokog napona. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odailjaem. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbliemu odailjau, a uz to i tzv. polarizaciju. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje, valovi metarske duljine djelomino slijede, a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira. Tako je u nekim sluajevima mogu televizijski prjjam i na mjestu koje odailja uobiajeno ne dosee. Brojni razliiti oblici antena stoje na raspolaganju. Treba se drati osnovnih pravila (|) Vaan je potrebni prostor za smjetaj > dodatnih kunih ureaja za uzemljenje gromobrana -> Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odailjau, naroito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u podruju VHF imaju smanjen prijam. U podruju VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomone antene). Jedna antena trebala bi sluiti za prijam dugih, srednjih, kratkih i UKV valova, te za vie podruja TV valova, izvedba treba osigurati trajnost i zatitu od korozije. Kad su ureaji na jarbolu, treba provesti statiki proraun prema VDE 0855, dio 1 > @ U normalnim okolnostima rauna se za jarbol usaen u grau krovita s duljinom ukljetenja > 1 m, pri ukljetenju u zid > 0,75 m. Zbog opasnosti od korozije ne preporuuje se privrivati na aktivni dimnjak. Kad su ravni krovovi, treba antenu privrstiti na vanjski zid. Kod kabelske televizije nema antene Uz kuni prikljuak treba predvidjeti pojaalo prikljueno na elektrinu mreu

Moment od vjetra MR na cijevnom nosau 50 mm

1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosa za

2 UHF antene Provoenje cijevi nosaa antene Prikljuci antene. 75-ii- koaksijalni kablovi Pojaalo za LMKU i TV-kanale 10 ina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U- koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utinice za radio i TV 15 Prikljuni kabel za radio 16 Prikljuni kabel za TV 17 Uzemljenje

Postojea . gromobranska^^^l instalacija

Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? ina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF - antenskih kablova Pojaalo

Dodirna povrina 10 cm2

ina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova

Premotenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premotenje brojila za vodu

142

Shema instalacije skupne antene

Shema gromobranske instalacije (Siemens)

Kuno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije

Fizikalne veliine Tok zraenja Jaina zraenja Jaina ozraenja Gustoa zraenja Koliina zraenja Ozraje (T)

Tehnike veliine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jaina osvjetljenja Gustoa svjetla Koliina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H

Rasvjetno-tehnika jedinica i skraena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h)

RASVJETA
- > t n

Umjetna rasvjeta, DIN 5035 Radni prostori - smjernice "Umjetna rasvjeta", ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG - Geschftsstelle, Burggrafenstr 6, Berlin ERCO Leuchten GmbH, Postfach, Ldenscheid S v j e t l o s n o - t e h n i k e veliine Uinak zraenja to ga oko moe ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. Svjetlosni tok odreeno usmjeren po prostornom kutu jaina je svjetla I. Svjetlosna jakost neke arulje u svim smjerovima zraenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti, i openito se prikazuje krivuljom raspodjele jaine svjetla (LVK) -> s. 144 (2). LVK karakterizira zraenje arulje kao usko, srednje ili iroko, simetrino ili nesimetrino. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu povrine jest jaina osvjetljenja E. Tipine vrijednosti: globalno zraenje (vedro nebo) max. 100000 Ix globalno zraenje (oblano) max. 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulina rasvjeta 10 lx mjeseina 0,2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. Sjajnost arulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima. Sjajnost povrina u prostoriji dobije se iz jaine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E p/7t). Svjetiljke pretvaraju elektrinu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im). Mjera za korisni uinak je svjetlosno iskoritenje (ImA/V). Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se arulje i svjetiljke s elektrinim pranjenjem - (4) Tipina obiljeja arulja: boja je svjetla toplo bijela, staklo moe biti mlijeno po elji, vrlo dobra reprodukcija boje, nema treperenja. Visoka sjajnost (osvijetljenost), stoga naroito kod halogenih arulja izvanredan svjetlosni uinak; male dimenzije arulja omoguuju male dimenzije svjetiljki; dobre su mogunosti koncentriranja svjetla u eljenom smjeru, naroito u reflektorima. Svojstva: malo svjetlosno iskoritenje (lm/W); uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati. Tipina obiljeja arulje s elektrinim pranjenjem: za rad je nuna sprava za predukljuenje, a u nekim sluajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskoritenje i razmjerno su dugotrajne, 5000 do 15000 sati. Boja svjetla im je ovisno 0 tipu, toplo bijela, neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra; mlijenost stakla ograniena. Za rad bez treperenja potreban je elektroniki ureaj za predukljuenje (EVG).

Fizikalne i tehnike veliine svjetlosnog zraenja

Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet. cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim aruljama O O O l -'9 r a e n e ' vise oe svjetiljke, okrugle / cilindrine

Rasvjetno tijelo, openito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a arulja i snage

Zidni fluter, reflektor okrugao / cilindrian Ugraene / visee svjetiljke, kvadrati ne Ugraene / visee svjetiljke, pravokutne

x X < s
2 Q 58 W xQ

Rasvjetno tijelo s prekidaem Svjetlo za nudu, stalno upaljeno Svjetlo za nudu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama, openito Svjetlea traka s naznakom snage Svjetlea traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka openito

Openite oznake za arulje u arhitektonskim nacrtima

Oznake za rasvjetna tijela za arh. nacrte prema DIN 40717

arulje s elektrinim pranjenjem Visokotlane arulje Niskotlane arulje

=C arulja s parama ive ili natrija

Fluorescentna arulja

arulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija arulja

Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia

arulje P (W): 60 - 200 arulja za opu uporabu

Halogene arulje QT o o P (W): 75 - 250

V i s o k o t l a n e arulje s elektrinim pranjenjem P(W): 5 0 - 4 0 0 arulja sa ivinim parama

Fluorescentna arulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne arulje l 4 P(W): 7 9 11 26

GM PAR 38 P(W): 6 0 - 1 2 0 Reflektor arulja QT-DE

P(W): 2 0 0 - 5 0 0

PAR 56

P (W): 300 Reflektor, arulja

QT

P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 - 250 Parabolina reflektorska arulja HIT-DE

4
ft fijf

P(W): 8 0 - 1 2 5 Reflektorska arulja sa ivinim parama P(W): 250 Reflektor, arulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 - 2 5 0 arulja s halogenim met. parama P(W): 3 5 - 1 5 0 arulja s halogenim met. parama P(W): 7 5 - 4 0 0 arulja s halogenim met. parama P(W): 3 5 - 1 0 0 arulja s halogenim met. parama

3 0 = 3 TC-D

P(W): 6 0 - 1 5 0 Reflektor, arulja

P(W): 10 13 18

PAR 38 (QR 122)

TC-L a r=p

P(W): 2 5 - 1 0 0 Mlijena arulja P(W): 2 5 - 1 0 0 Kriptonska arulja

Niskonaponske Halogene arulje QT y P(W): 2 0 - 1 0 0 HIT

P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55

TC-SB

1
y Ii

GR-48 P(W): 1 5 - 6 0 Minjon arulja QR-CB er P(W): 3 5 - 1 2 0 Linijska arulja

P (W): 20 Reflektor, arulja P(W): 2 0 - 7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 - 1 0 0 Reflektor, arulja

HIE

Ugraen starter

HST

25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W

5 W 7 W -* 11 W W 20 W -*23 W

QR-111

HSE

P(W): 5 0 - 2 5 0 arulja s natrijevim parama

f" > - 1 5
\ 1

Usporedba: uteda struje do 80%, deseterostruki vijek trajanja

143

Svjetlosno sredstvo

A
\ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight

RASVJETA
Rasterna svjetiljka i
N

,,
Pravokutna

Kvadratina

s Q n

arulja ope uporabe 60 - 200 W

o o o o o o o o o o o o o o

O O O

PAR, R Parabolina reflektorska arulja Reflektorska arulja 60 - 300 W QT Halogena arulja 75 - 250 W Halogena arulja s dva podnoka 100-500 W Niskonaponska halogena arulja 2 0 - 100 W Niskonaponska reflektorska halogena arulja 2 0 - 100 W Fluorescentna arulja 18 - 58 W Kompaktna fluorescentna arulja 7 - 55 W arulja sa ivinim parama 50 - 400 W arulja s natrijevim parama 5 0 - 250 W

= [I

OT-DE n t . >n ja M U J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV

o o o o o o o o o

OR-LV

H l

* P\ U <* A \J

HSE/ HST

HIT arulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 - 250 W (T)

o
120V

Odgovarajui tipovi arulja za odreene tipove rasvjetnih tijela

'60 Visea zrcalna rasterna svjetiljka direktno - indirektna y750 cd/klm i

Direktno - indirektno rasvjetno tijelo

Downlight

60WJ

VvA 0 "

Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo, otvor djelomino prekriven: - metalnim ulokom - zatamnjenim staklom - prizmatinom leom - akrilnim prstenom

^ 30 cd/klm^--^

60

A / 7

Direktno - indirektna svjetiljka X /

^^ s0L cd/kim,^ ^ 5 0

Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla

Kvadratini dovvnlight reflektor 300x300 mm

144

Nominalna jaina svjetla

RASVJETA
HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jaina rasvjete HIT > 70 W HIT < 70 W

PAR 38

PAR 56

Prostorije

QT-DE

QR-LV

QT-LV

TC-D

TC-L

HSE

HST

a:

Parkirne garae, prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi, nastavne prostorije, alter-sale, blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjiare Prodavaonice Izlobene dvorane Muzeji, galerije, sveane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka, standardni uredi s viim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kue Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehniko crtanje, veliki uredi Skladita Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane, kazalita Radionice Industrijske hale Predavaonice, aule, dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izlobene dvorane, muzeji, galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane, vienamjenske i gimnastike dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjinice, itaonice Do 750 Lux Izlobene dvorane Sajamske hale Robne kue Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale, strojarnice, rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladita s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane, kazalita Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji, galerije slika Zrane luke, eljeznike postaje, prometne zone Sveane dvorane Sportske i vienamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji, predavaonice Izlobeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = arulja ope namjene = Parabolina reflektorska arulja = Reflektorska arulja = Halogena arulja = Halogena arulja s dva podnoka QT-LV = Niskonapon. halog. arulja QR-LV = Niskonapon. reflekt. arulja QR-CB-LV= Niskonapon. reflekt. arulja, hladno svjetlo

O 1

UJ

3m do 5m

| 1 HME HSE HST HIT HIE

T = Fluorescentna arulja TC = Kompaktna fluorescentna arulja TC-D = Kompaktna fluorescentna arulja 4- cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna arulja izdueni oblik

= arulja sa ivinim parama = arulja s natrijevim parama = arulja s natrij, parama, cijevna = Halogena arulja s metal, parama = Halogena arulja s metalnim parama, eliptini oblik

145

RASVJETA
Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna, simetrina rasvjeta 0 . Preporuuje se za opu rasvjetu: radnih prostorija, prostorija za skupove, prostorija za kretanje publike i za prometna podruja. Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti, potrebna je relativno mala elektrina snaga. Normirane vrijednosti specifine prikljune snage -> s. 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30, a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40 i vie. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zraenja 70 i 90. Downlight - zidni irokokutni reflektori, zidni reflektori s rasterom -> 0 . Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednoline osvijetljenosti. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. Zidni irokokutni reflektori u nizu - . Jednolina rasvjeta zidova i dijela prostorije. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postie se jaina osvijetljenosti do 500 lx. Mogua ugradba halogenih arulja ili fluorescentnih arulja. Zidni irokokutni reflektori ugraeni u strop - 0 . Slue iskljuivo za osvjetljavanje zidova. Upotrebljavaju se halogene arulje i fluorescentne arulje. Downlight uskosnopni reflektori - Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu mogua je diferencirana osvijetljenost prostorije. Uskosnopni reflektor moe se nagibati do 40 i okretati u punom krugu od 360. Koriste se halogene arulje, naroito one niskonaponske. Posredna rasvjeta - (). Karakteristika ove rasvjete temelji se na doivljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. Potrebno je paljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograniiti na 400 cd/m 2 . Potronja energije je do tri puta via nego pri izravnoj rasvjeti. Neposredno - posredna rasvjeta -> . Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postie se doivljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utroak energije (70% neposrednog, 30% posrednog). Preteno se upotrebljavaju fluorescentne arulje ali mogu se kombinirati s obinim aruljama. Stropni irokokutni reflektori, podni irokokutni reflektori -> () - (9). Primjenjuju se za povrinsko osvjetljenje stropa odnosno poda. Upotrebljavaju se halogene arulje ili fluorescentne arulje a mogue su i visotlane arulje s elektrinim pranjenjem. Zidna svjetiljka -> @>. Preteno za dekorativno osvjetljenje zida mogui i svjetlosni uinci, npr. pomou filtra za boju i prizmi. U ogranienom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. Zidni irokokutni u nizu - . B e z osvjetljavanja poda, naroito su prikladni za izlobene i muzejske prostore. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx, 150 lx i 300 lx trebaju se postii kao tipizirane vrijednosti za izlobe. Oprema: arulje i fluorescentne svjetiljke. Uskosnopni reflektori u nizu - Najee upotrebljavani kut zraenja 10 (Spot"), 30 (Flood") i 90 (Fluter"). Promjene svjetlosnog stoca pomou lea (skulpturna lea i Fresnellova lea) i promjene spektra pomou UV i IR zatitnih filtara (muzeji, izlobene prostorije, prodavaonice) i filtara u boji. Zatita od zasljepljivanja rasterima i zatitnim zaklonima.

Direktno osvjetljenje, simetrino

Zidni fluter, direktno osvjetljenje

Zidni fluter s djelominim osvjetljenjem prostorije, na tranikom razvodu

Zidni fluter

Indirektno osvjetljenje

(7)

Direktno - indirektno osvjetljenje

(8)

Stropni fluter

146

Podni fluter

Zidna svjetiljka, direktno - indirektno osvjetljenje

Zidni fluter na tranikom razvodu

Reflektor na tranikom razvodu

mm

VfMfffffMMMiifJ}}}}

RASVJETA
Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki meusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije; - - @ . Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i podruje zidova je od 30 (optimalno) do 40 - ( ) - . Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je izmeu 30 (irokosnopna svjetlost, zadovoljavajue ogranienje bljetavila) i 50 (duboko zraenje svjetlosti visoko ogranienje bljetavila) - kod svjetiljki s rasterom od 30 do 40.

20 lx

Potrebno za raspoznavanje crta lica. Zbog toga je 20 lx horizontalne jaine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija. Radne povrine djeluju mrano pri jainama osvjetljenja E < 200 lx. Zbog toga je 200 lx min. jaine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. 2000 lx smatra se optimalnom jainom osvjetljenja za radne prostorije.

T
b

4)

200 lx

2000 lx

Jteri

O
'
raZmak SVjet

Faktor 1,5 je najmanja razlika u jaini osvjetljenja koja se jo zapaa. Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jaina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20, 30, 50, 75,100,150, 200, 300, 500,750, 1000, 1500, 2000 itd. Jaina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama

(D wn,dT-19 5a '
rM.y.Y.Y.Y^iV.y^

"

Downlight, razmak svjetiljki: b - 2a

a^va'^a^

Preporuena jaina Podruje, djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne povrine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadravanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci, laki 750 Vizualni zadaci, srednje teki

100 200 300 500 750

750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva, npr. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim tekoama, npr. precizna montaa Dodatno osvjetljenje za posebno teke specijalne vizualne zadatke

r*~~ acr-io* .. . Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . ' Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi

1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim tekoama, npr. kontrolni zadaci Iznad 2000 02)

Preporuene jaine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zatite od dodira i stranih tijela Stupanj zatite od prodora vode 2. brojana oznaka, zatita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zatite Zatita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15 Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju

Slovna oznaka: IP Prva brojana oznaka: 0 - 6 Druga brojana oznaka: 0 - 8 1. brojana oznaka, zatita

0 Bez zatite 1 Zatita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2,5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga praine 6 Od prodora praine (7) Osvjetljenje objekta () Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zatite rasvjetnih tijela

Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30/40/50) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20

Tipina podruja primjene Biranje boja, galerije Stan, hotel, restoran, ured, kola, bolnica, tiskara, tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo

Reprodukcija boje arulje prema DIN 5035

147

RASVJETA
->QP

Obiljeja kakvoe rasvjete Dobro rjeenje rasvjete mora, uzevi u obzir ekonominost, zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. Osim tih kvantitativnih kriterija, treba obratiti pozornost i na kvalitativne, prije svega arhitektonske kriterije. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se izmeu 300 lx (pojedinani ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). Via razina osvijetljenosti moa se uz istu opu razinu postii dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. Smjer svjetla 0 Preporuuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane, a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. 144 Q). Ogranienje bljetavila 0 - 0 Ogranienje bljetavila odnosi se na podruja neposrednog blijetanja, refleksnog blijetanja i zrcalnih refleksa na ekranima. Ogranienje neposrednog blijetanja postie se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) 30. Ogranienje refleksnog blijetanja postie se bonim upadom svjetla na radno mjesto, u kombinaciji sa zagasitim povrinama oko radnog mjesta 0 Ogranienje zrcalnih refleksa ekrana postie se odgovarajuim izborom postavljanja ekrana. Svjetiljke koje bi se unato tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). Raspodjela sjajnosti Harmonina raspodjela sjajnosti posljedica je paljivog usklaivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijei 400 cd/m 2 . Boja svjetla i reprodukcija boje s. 147 @ Boja svjetla odreuje se izborom arulje. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K), neutralno bijelo svjetlo (3300 K - 5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (vie od 5000 K). Za urede se najee biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. Pri reprodukciji boje, to uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla, treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). Proraun jaine osvijetljenosti toke -> () Jaine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ), koje proizvode pojedinane svjetiljke, mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jaine svjetla i geometrije prostorije (visina h, razmak d i kut upada svjetla a).

ruju zraenja imati nisku razinu sjajnosti

Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij, ist, visokopoliran Aluminij, eloksiran, zagasit Aluminij, poliran Aluminij, zagasit Aluminij, obojen, zagasit Krom, poliran Emajl, bijel Lak sasvim bijel Bakar, visokopoliran Mjed, visokopolirana Nikal, visokopoliran Papir, bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro, visokopolirano Graevinski materijali Hrastovina, svijetla, polirana Hrastovina, tamna, polirana Granit Vapnenac Mramor, poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli, vap. buka Mort taman Pjeenjak perploa, sirova Cement, beton, sirov Opeka, crvena, nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo uta Smea Svijetlo crvena Tamno crvena

Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15

25 do 10 do 20 do 35 do 30 do

35 15 25 55 70

75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20

Stupanj refleksije rasvjetno - tehnikih materijala

148

Specifina prikljuna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m, povrina = 100 m2 i refleksiji 0,7/0,5/0,2

Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Povrini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0,75 0,90 1,00 0,55 0,75 0,90 0,55 0,75 0,65 0,80 0,90 0,45 0,65 0,80 0,45 0,65 0,60 0,75 0,85 0,40 0,60 0,75 0,40 0,60

RASVJETA
Proraun srednjih jakosti osvijetljenosti C D U praksi esto treba priblino odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu elektrinu prikljunu snagu arulja, odnosno odrediti potrebnu elektrinu prikljunu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti. E n i P mogu se prema formuli priblino odrediti. Za to potrebna specifina prikljuna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu arulje 0 . Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje. Korekcijski faktor k ovisi o veliini prostorije i stupnju refleksije zidova, stropa i poda (2). Predviaju li se u prostoriji upotrijebiti razliiti tipovi arulja, treba komponente proraunati pojedinano i na kraju zbrojiti - . Proraun osvijetljenosti pomou specifine prikljune snage moe se primijeniti i za uredske prostorije. Dvoosna prostorija povrine 24 m 2 , u prikazanom primjeru opremljena je etirima aruljama sa po dvije arulje od 36 W (prikljuna snaga obuhvaa i ureaj za pretpaljenje 90 W). Proraunom prema - dobije se jaina osvijetljenosti od priblino 375 lx. Za uredske se prostorije esto, osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki, postavljaju i kvadratine rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama - ili svjetlee strukture - .Svjetlee strukture omoguuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proraunava se potrebni svjetlosni tok arulja koje e se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojei objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).

12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2

QTe

tC
TC-L

4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m

T26

Specifina prikljuna snaga P* za razliite tipove arulja

(2)
Primjer:

Tablica korekcijskih faktora

.ffl.ffl. ffl^.
. o .

Povrina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m

Stupnjevi refleksije 0 , 5 / 0 , 2 / 0 , 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna arulja) P = 9 45 W = 405 W : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8

O 0 o

O ffl O ffl Offl o

9 ' ffl o EB ffl

(standardna arulja)

100 W = 8 0 0 W

Tip rasvjetnog tijela ( ) . P* = 10 W / m 2 (halogena arulja) P = 16 2 0 W = 3 2 0 W Formula - > @ 1 0 0 ' 8 0 0 , 100 3 2 0 ,

0 0

Proraun jaine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju

_ (100 405

100 -4

100 12

100 10 '

'

E n = 180 lx

= 24 m 2 = 0 , 7 5 (svjetla refleksija)

6,00 m

P- = 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 4 24 3 0,75

En =

E n = 3 7 5 Ix

En

A P

(?)

Proraun za uredsku prostoriju

P

En A P* 100

1 k

E P P* A k

Nominalna jaina osvjetljenja (lx) Prikljuna snaga (W) Specifina prikljuna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna povrina prostorije Korekcijski faktor -> (2)

(8)

Formula za srednju jainu osvjetljenja E i prikljunu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = povrina osvjetljavanja rj B = stupanj uinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije gra. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Graevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli buka svjetla buka tamna Pjeenjak svjetli Pjeenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0,85 0,6 0,3-0,5 0,2-0,3 0,3-0,4 0,1-0,2 0,3-0,4 0,1-0,2 0,3-0,5 0,1-0,2

Proraunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A

P NB

Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojei Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina

(cd/m2) L
3 10 13 6,5 6 , 5 - 10 -13 - 1 6

Ugraeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO)

Stupanj uinkovitosti osv jetljenja

1B

Velika povrina Mala povrina Velika udaljenost Tornjevi

0,4 0,3 0,2

Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje

(6)

Svjetlea struktura (ERCO)

15

10 2 0

15^5"

Ugraeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO)

^O)

Preporuene mjere za elektrine vodove u stambenim prostorijama u cm

149

RASVJETA
Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice ivne namirnice Meso Tekstil, koa Namjetaj, sagovi Pribor za sport i igre, papir Foto, satovi, nakit Kozmetika, frizer Cvijee Pecivo Hlaena roba Sir, voe, povre Riba Robne kue, prodajni centri Industrija, obrt Radionice Elektrotehnika, strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare, grafiki obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladite, transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice, valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi, hodnici Dvorane za sjednice kolski i nastavni prostori Predavaonice, razredi, djeji vrtii Knjinice, itaonice Drutvene prostorije Restorani, ugostiteljstvo, hoteli Kazalita, koncert, dvorane, foyeri Prostorije za priredbe Izlobene i sajamske hale Sportske i vienamjenske dvorane Galerije, muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesnike sobe, ekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja, kupaonica, hobi, podrum Vanjska rasvjeta Ulice, staze, pjeake zone Osvjetljenje vert. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentniharulja = preporuuje se = moe se primijeniti 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A

X X X X

X X X X X

X X X X

X X

X X

X X

X X X X X

X X X X

X X X X X X

X X

X X X

X X X

X X X X X X X X X X X X X X X X

X X X X X

X X

X X X X X X X

X X X

150

RASVJETA

Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod)
Tablica nominalnih jaina osvjetljenja, smjernice za radna mjesta

Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti

En/lx

Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti

En/lx

Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti

En/ix

Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti

En/lx

Opi prostori: Prometne zone u spremitima 50 Skladini prostori 50 Sklad, prost, u kojima se roba trai 100 Sklad, prost, u kojima treba neto proitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladitima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastike prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pota 500 Telefonska centrala 300

Bruenje, jetkanje, poliranje stakla, oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Runo bruenje i graviranje 750 Fini radovi 1000

Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Odravanje 300 Revizije 500

Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje

1000 1500 1000

Elektrotehnika industrija: Talionice, eliane, valjaonice, velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. post. s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Odravanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova, montani radovi, namotavanje grubom icom Montaa telefonskih aparata, namotavanje srednjom icom Montaa finih aparata, podeavanje, ispitivanje Montaa najfinijih dijelova, elektronikih dijelova Umjetno krpanje

Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje, pletenje, tkanje ivanje, tisak na tekstilu Kitniarstvo Ukraavanje Kontrola robe, kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000

300 500 1000 1500 1500

Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vuena ica 300 Prerada tekih limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada runog alata 500 Montaa, gruba 200 Montaa, srednje fina 300 Montaa, fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice, podrum itd. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 ienje odljevaka 200 Radna mjesta na mjealici 200 Ljevaonike hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Runo oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Lienje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata, fina mehanika 1000 Karoseristiki radovi 500 Lakirnica 750 Nona lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Zavrna montaa 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optiarska radionica 1000 1500 1500

Prehrambena industrija i industrija potrone robe: Opa radna mjesta Mijeanje, raspakiranje Klaonice, mljekare, mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda, dekoriranje, sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000

Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubita Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100

Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira, lakiranje, modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750

Uredske i sline prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehniko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka

300 500 750 1000 750 300 100 200 500

Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori, stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtnitvo (primjeri iz razliitih struka): Lienje elinih konstrukcija Predmontaa ureaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaniarske radionice Graevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500

Izrada i obrada papira, grafiki obrt: Bruenje drva 200 Strojevi za papir, proizvodnja kartonae 300 Knjigovenica, izrada tapeta 300 Krojenje, pozlaivanje, preanje i jetkanje klieja, radovi na kamenu i ploama, tiskarski strojevi, izrada matrica 500 Runi tisak, sortiranje papira 750 Retuiranje, litografija, runo i strojno slaganje, oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri viebojnom tisku 1500 Urezivanje u elik i bakar 2000

200 200 300 300 300 500 500

Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim runim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnolokih procesa 200 Odravanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s poveanim vizualnim optereenjem 500 Kontrola boja 1000

Pogoni uslunih djelatnosti: Hoteli i gostionice, prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluivanjem 300 Praonice, pranje 300 Strojno glaanje 300 Runo glaanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetiar 750

Koarska industrija: Industrija cementa, keramika, staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz pei, mjealice ili mlinove Valjanje, preanje, oblikovanje, puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednaenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koa Sedlarski radovi Bojenje koe Kontrola kvalitete, Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750

200 300

151

f I I I I I - b

RASVJETA
FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOE Proizvoljno voenje linije, sve vrste pisma, ornamenata i likovnih prikaza. Lako reguliranje (pomou otpornika ili transformatora), uobiajena primjena za kinodvorane, kazalita, prodavaonice, reklamu. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. Svjetlo preteno pada izravno prema dolje - . Svjetlee trake i svjetiljke u izduenim poljima omoguuju jednolinu opu osvijetljenost s blagom pojavom sjene, slino dnevnoj svjetlosti. Visokotlane ivine arulje sa svjetleim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica, a takoer i za vanjsku rasvjetu. arulje za mjeovito svjetlo sa svjetleim medijem (HWL) daju svjetlo slino dnevnom, s dobrom reprodukcijom boje. arulje su bez startera u normalnom grlu (npr. u grlu za standardnu arulju). PROZIRNA, SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri odreivanju veliine, oblikovanju boja, dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija vano je poznavati svjetlopropusnost, rasipanje i refleksiju graevnih materijala za postizanje umjetnikog i ekonomskog uinka. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom, potpuno difuznom i djelomino difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (), difuznom (?) i mjeovitom propusnou - (S). Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporuljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). Svilena sjenila u boji, s bijelom podstavom, imaju, uz malo smanjenje propusnosti, oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. Stakla za dnevnu svjetlost, kojima je zadaa da boju elektrine rasvjete uine slinom dnevnoj svjetlosti, apsorbiraju oko 35%, dok ona koja se trebaju pribliiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 - 80%. Prozorska stakla prozirna stakla, proputaju 65 - 95% svjetla, ovisno o kakvoi. Prema dr. Kleffneru - Q zbog loe prozirnosti staP kla, naroito ako su dvostruka i trostruka, moe doi do tolike apsorpcije svjetla da se, zbog toga potrebno poveanje povrine prozora, bitno narui toplinska izolacija. STAKLO, informacije: Flachglas AG, Auf der Reihe 2, Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane, Postfach 20, Lauenfrde Gerresheimer Glas AG, Heyestrae 178, Dsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH, Viktoriaallee 3 - 5 , Aachen Staklo vueno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. Ono je jasno prozirno, bezbojno, jednolike debljine, obostrano ravnih sjajnih povrina. Svjetlopropusnost je 91 - 93%. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovaka roba prema DIN-u 1249, za stambene i uredske prostorije. Klasa 2: graevno staklo za tvornice, skladita, podrumske i tavanske prozore. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. Primjena' ostakljenje prozora, izloga, vrata, razdjelnih stijena, namjetaj, sigurnosno staklo, dvostruke ploe. Dodatna obrada: bruenje, nagrizanje, matiranje, peenje, oblaganje, bojenje, savijanje. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama, kao obloeno staklo, staklo za suhe ploe, automobilsko staklo, sigurnosno staklo.

V s

CT

izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmjetaj svjetljki a = 2 / 3 d

r^JLJE

Planparalelna ploa

propusnost prozirnog stakla, sa smicanjem kosih zraka

s,akla

Difuzna propusnost opalnog mlijenog ' a i a b a s t e r a ltd -

(8)

Mjeovita propusnost ornament stakla, svile, svjetlog opalnog stakla itd. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 - 49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56

Materijal

Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro

Debljina mm 2-4 3,2-5,9 1,75-3,1 1,75-3,1 1,7-3,6 1,7-2,5 1,4-3,5 1,9-2,9 2,8-3,3 2-3 2-3 2-3 2,2-2,5 3,0 7,3-10 3-5 11,2-13,4

Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 - 4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6

Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo, izvana matirano Prozirno staklo, iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno naranasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor, poliran Mramor, natopljen Alabaster Karton, slabo obojen Pergament, neobojen Pergament, obojen svjetlo uto Pergament, tamno ut Svila, bijela Svila, obojena Pamuna tkanina Resopal, toniran Pollopas, svjetao Celon, bijel (zamuen) Celon, ut (zamuen) Celon, plav (zamuen) Celon, zelen (zamuen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zatitu od sunca (zeleno) (9)

1,1-2,8 1,2-1,6 1,0 1,0 1,0 10 6-8 6-8 4-6 2,0

Svjetlosno - tehnika svojstva graevinskih materijala koji proputaju svjetlo

152

STAKLO
IZOLACIJSKO STAKLO Viestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili vie staklenih ploa 0 (prozorsko staklo, zrcalno staklo, lijevano staklo, ravno staklo) koje su meusobno odvojene jednim meuprostorom ili vie njih ispunjenih zrakom ili plinom. Viestruko izolacijsko staklo prua, ovisno o izvedbi, visoku termoizolaciju i/ili akustinu izolaciju (npr. akustino izolacijsko staklo, staklo za zatitu od sunca, spregnuto staklo s meuslojem). U meuprostoru se nalazi osueni zrak ili specijalni plin. S obzirom na razliitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo A , lemljeno izolacijsko staklo B, izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala B.
Viesloj no izolacijskt staklo Dd
JOpadanje 8'

Kompaktno staklo sa zavarenim rubom

Od dvije staklene ploe

Od tri staklene ploe

Izolacijsko staklo

Zrak u prostoriji

Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1

23

[Opadanje

11

Zrak u prostoriji +21

k vrijedn.

k-Wert SZR irina u cm u cm m2

Staklo ^13
Staklo + 1 0

W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3,4 1:6 16 141 240 3,4 1:6 18 141 240 3,4 1:6 20 1,0 1,5 20 185 300 3,4 1:10 18 245 300 6,0 1:10 20 245 300 6,0 1:10 22 1,0 2,0 25 185 500 3,8 1:10 20 280 500 8,0 1:10 22 280 500 8,0 1:10 24 300 500 8,0 1:10 24 300 500 10,0 1:10 26 300 500 12,0 1:10 28 1,0 2,0 40 300 500 10,0 1:10 28 300 500 10,0 1:10 30 300 500 12,0 1:10 32 1,0 2,0 50 300 500 10,0 1:10 32 300 500 10,0 1:10 34 300 500 10,0 1:10 36 1,0 2,0 60 3,0 3,1 3,2

Staklo

Visina 8
Izvanai naJ fevjna : - 10'

-2
Izvana 10

Povrina Odnos stranica

Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zraenje kod jednostrukog, izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 irina Visina Povrina Odnos stranica Ukupna debljina u mm irina Visina 12 Povrina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veliine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2

1,0
2,0 30

Dvostruko izolacijsko staklo

Podaci

OPTIFLOAT u mm SZR u mm

4 4 4 (8,5) (8,5) 1,9

5 5 5 (8,5) (8,5) 1,9 72 32 180x240 24x24 1:6 3,4 ca. 38

4 4 4 (6) (6) 2,0 74 24 141x240 24x24 1:6 3,4 ca. 30

5 5 5 (6) (6) 2,0 72 27 180x240 24x24 1:6 3,4 ca. 38

k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max. duljina stranice Min. dimenzije Odnos stranica Max .povrina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2

74 29 141x 240 24x24 1:6 3,4 ca. 30

Tolerancija deblj.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel. 2,0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (irina)

'Ispitano prema DIN 52619

Mogunost isporuke modela oblika stakla (primjeri)

Dulja stranica u cm (irina)

50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500

50

100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0

500

Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploe kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (optereenje vjetrom = 0,75 kN/m 2 odn. 750 p a )

2 0 m ( = 1,2 kN/m 2 1200

Pa)

(?)

Preporuene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m

(7)

Preporuena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m

153

Sloj z a zatitu od sunca ~~ Upadno zraenje

SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO
100%
Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla

i2D
Refleksija zraCenja prema van

>
o i>

Transmisija zraenja 14%

Sekundarna predaja ,

Solarnoizolacijsko staklo

1) k- vrijedn. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O O.? Dl|

Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17

Propusnost ukupne energije g %

Refleksija svjetla izvana/iznutra RL %

Q. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo

max. dimenzije cmxcm

Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraenu u postocima, DIN 67507. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izraava se u postocima. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje, Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubiastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm, DIN 67507 u postocima. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra, DIN 67507. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. Faktor b je srednji faktor propusnosti Suneve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.
w

propusnost svjetla Tl %

Brojana oznaka selektivnost S

Prosjeni faktor propusnosti b

66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98

1,4 1.4 1.5 1.4 1.5 1.3 1.4 1,4 1,4 1.4 1.3 1.5 1,5 1.5 1.4 1,2 2.6 1,4 1,4

43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26

0,49 | 0,50 0,37 0,37 0,45 0,30 0,32 0,30 0,26 0,40 0,34 0,49 0,55 0,37 0,38 0,25 0,25 0,38 0,30 0,45 0,44 0,23 0,32 0,59 0,45 0,83

1,53 | 260x500 1,50 1,56 1.53 1,15 1.54 1,40 1,54 1,30 1,43 1,67 1,14 1,00 1.16 1,09 1,64 0,68 1,48 1,38 1,31 1,34 1,85 1,36 0,92 1,09 1,08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340

Vrijedi odnos: b =

..

gu(%) 0 _. 0/ 0//0

1,6 1,6 1,4 1,4 2,9 1,5 3,0

39 38 20 28 51 39 72

Brojana oznaka selektivnosti S. S = T L /g. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g). Koeficijent prolaza topline k ploe izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. to je njegova vrijednost manja, manji je gubitak topline. Vrijednost k najveim dijelom ovisi o prostoru izmeu staklenih ploa (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin). Kad je rije o solarnoizolacijskom staklu, vrijednost k poboljava se slojevima plemenitih kovina. Navedene vrijednosti k, DIN 52619, odnose se na SZR irine 12 mm. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje veine stakala koje je, ovisno o tipu, sivo ili umbralno. To se moe primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore. Na doivljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav. Reprodukcija boja oznaava se indeksom "R".

IZOLACIJSKO STAKLO - VIENAMJENSKO STAKLO

240x340 240x340

47 47/51 43 43/39 UDO 78 (za uspor edbu) (3)

Solarnoizolacijsko staklo

SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnou uz istodobno to manju propusnost ukupne energije. To je omogueno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru izmeu stakala. Osim dobrih svojstava solarne izolacije, takvo staklo s vrijednostima k 1,2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. Zahvaljujui velikom izboru boja i koloristiki neutralnim tipovima, nude se mnoge mogunosti oblikovanja, uz dopunu pomou prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploa. Solarnoizolacijsko staklo moe se kombinirati s akustinim izolacijskim staklom, jednostrukim sigurnosnim staklom, spregnutim sigurnosnim staklom, oklopnim izolacijskim staklom, lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutranja ploa. Nije mogua kombinacija s armiranim staklom. Svaki se tip stakla oznaava bojom (gledano izvana) i parom brojanih vrijednosti oznaka, od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. Primjer: auresin (= modro) 40/26.

Uz pootrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi, zatita od topline, zvuka, Sunca, poara, zatita objekata, osoba i okolia, estetika u oblikovanju. U svim tim namjenama radi se o poveanim zatitnim uincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postii. Vienamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje vie zatitnih namjena. Tehniki je mogue gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim vienamjenskim izolacijskom staklom; ipak, standardno vienamjensko staklo ne postoji. (4)

Termoizolacijska vrijednost ky-

Vrijednost energ. bilanca k-

Akustina izolacija Rw

Zatita okolia

Solarnoizolac. vrijednost g-

Sastav stakla SZR staklo

Reprodukcija boje RaD

Debljina elemenata

Pasivna sigurnost

Estetika

mm ESG 6/16/4 (?)

mm 26

W/m z K 1,2

% 43

W/m*K 0,68

dB 36

_
da

98

da

da

Vienamjensko staklo - primjer

154

STAKLO
JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. Prednapon se postie termikom obradom. Proizvodni proces tehnike obrade obuhvaa naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlaenje strujom hladnog zraka. Suprotno float - staklu, od kojeg prilikom loma nastaju otre iljate krhotine, od "ESG" nastaju mali komadii, najee tupih rubova, pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: poviena vrstoa na savijanje i udar, te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). Podruje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte; kolske graevine i djeji vrtii takoer iz sigurnosnih razloga; u stambenim i poslovnim zgradama za stubita, vrata i razdjelne stijene. Podruje u cijelosti ostakljene fasade - parapetna stakla DIN 18516 dio 4. - ograde, staklo se upotrebljava kao stubina i balkonska ograda radi osiguranja od pada. Naknadna obrada "ESG" nije mogua. Ve oteenost povrine dovodi do razaranja stakla. "ESG" se moe obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom - (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZATITU OBJEKATA I OSOBA, DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji moe pruati zadovoljavajuu sigurnost protiv napada. Mogunosti: dvostruko VSG u razliitim debljinama s PVB - folijom. Trostruko ili viestruko VSG u razliitim debljinama s PVB - folijom izvodi se standardnim ili pojaanim nainom. Dodatnu sigurnost prua kombinacija s alarmnom trakom ili icom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedee grupe: ostakljenje otporno na proboj - slovne oznake A - B - C; ostakljenje otporno protiv eksplozije - slovna oznaka D. Napada se obino izvana, na vanjsko staklo. Kad je rije o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Ne doputa se promjena redoslijeda ugradnje, npr. okretanjem elemenata - ( 3 )

ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4

Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12

Klasa Sastav otpornosti

Deb- Teina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35

Max. dimenzije cm

Max. Max. povr- odnos ina str. Primjeri primjene m2

-

100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360

A1

Jednoslojno 9,0 9/10/4 I so 23,0

225x400 9.0 225/400 6,0 225x400 9,0 225/400 6,0 225x400 9,0 225X40C 6,0 225x400 9,0 225x400 6,0

1:10 1- 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6

Zgrade u naseljima za jednu ili viie obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile, posebno ugroeni objekti

A2

Jednoslojno 9.5 9,5/10/4 Isc 24,0

A3

Jednoslojno 10,0 10/10/4 I so 24,0

10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim optereenjima u DIN 1055 Max. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm

DH 4

Jednoslojno 11,0 11/10/4 Iso 25,0

Gore navedene max. dimenzije i povrine odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se deblja staklena ploa ugradi s vanjske strane. Kod jednoslojnih A-tipova max. dimenzije predstavljaju tehnike mogunosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani.

SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploe float - stakla ili vie njih vrsto spajaju pomou jedne visokoelastine folije od polivinilbutirala ili pomou vie njih. Prozirnost, koja je za staklo uobiajena, neznatno se smanjuje, ovisno o debljini. VSG je staklo koje vee krhotine; pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. ilavo elastina folija oteava probijanje, ime se poveava aktivna sigurnost (spreava se probijanje i provala). U sluaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor. Podruje primjene: ulazni prostori komunalnih graevina, kola i djejih vrtia, djelomino i obavezna primjena. Osim to osigurava od provale, VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave", pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -

Ostakijenje otporno na udarac baenog predmeta

OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3., ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 - B3, s rastuim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS vano je za odreivanje premije osiguranja.
Klasa Sastav otpornosti Deb- Teins Max. dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max. Max. povr- odnos Dodat, ina strani uinak Primjeri primjene m2
-

<DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12

225x30C 6,75 225x30d 6,0

1:10 1 6

C 1 SA Trgovine foto i video priborom, ljekarnice, dijelovi robnih kua. raunski centri
C 2 SA Galerije, muzeji, antikvari-

141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400

B2

Jednoslojno 21 9,5/10/4 Is 37

52 66 66 80

225x300 6,75 225x30C 6.0 225x300 6,75 225x300 6,0

1:10 1. 6 1:10 1 6

jati, robne kue, psih. klinike

C 3 SA Draguljarnice, krznarije

B3

Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43

10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400

kazneno - popravne ustanove, energet. centrale

SA = pojava krhotina Gore navedene max. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se deblja staklena ploa ugradi s vanjske strane. (?) Ostakljenje otporno na proboj

Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim optereenjima u DIN 1055 () Max. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm

155

STAKLO
SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zatitne objekte, Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). Priznati proizvodi uvrteni su u potreban popis. Razliita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3. Koja je kategorija potrebna za odreeni objekt, ovisi o okolnostima. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZATITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju, prema tipu, i sigurnosna obiljeja protiv probijanja, sloma i proboja metkom. Klasa otpornosti protiv eksplozije, navedena za neki tip stakla, vrijedi samo ako mu je povrina 1 m2

Klasa otpornosti

Sastav

Debljina mm

Teina Max. dimenzija

Max. povrina

Max. odnos stranica Primjeri primjene

-

Klasa otpornosti

Sastav

Debljina mm

Teina

Max. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110

Max. povrina m2 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0

Max. odnos stranica

-

Dodatni uinak

kg/m2 24 40 40 57 66 83

Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51

m2 kg/m2 cm 23 225x300 6,75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6,00 225x300 6,75 225/300 6,00 225x300 6,75 225/300 6,00 225x300 6,75 225/300 6,00 225x300 6,75 225/300 6,00

D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili vie obitelji Vile, posebno ugroeni objekti Trgovine foto i video priborom, ljekarnice, dijelovi robnih kua, raunski centri Galerije, muzeji, antikvarijati, robne kue, psihijatrijske klinike Draguljarnice, krznarije, kazneno - popravne inst., energet. centrale D2 D3

Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28

16 16 16 16 16 16

A3 B1/C1 SA B3/C3 SA

(3)

Ostakljenje otporno na eksploziiju

STAKLO ZA AKUSTINU IZOLACIJU

Asimetrini sklop staklenih ploa

Zastakljivanje otporno na proboj s VdS - certifikatom

Ostakljenja otporna na proboj metka, DIN 52290, oklopno staklo najvee sigurnosti od napada na ivot. To se staklo ugrauje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od vieslojnog asimetrinog VSG, svi tipovi stakla imaju i poveanu otpornost protiv provale. Najvea teina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg; jednoslojna izvedba 600 kg.

Ispuna plinom

A) Teina ploe: akustina izolacija obino raste s teinom ploe. B) to je sastavljeno staklo elastinije (npr. veza ploa lijevanom smolom) bit e obino i uinak izolacije vei. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploe ne smije biti jednaka. -> @ to je razlika vea, najee je vei i uinak izolacije.

(4)

Staklo za akustinu izolaciju

Tip

Sklop izvana SZR iznutra

Debljina

Teina

k-vri-

Propus Op.

g - vri- Akusti-

Max. duljina

Max. povr-

Max. odnos stranici

Shading koef.

jednost nost plinom

reproduk- jednost na izolacija R

w

ispunj. svjetla cija boje, indeks prozirnost

stranica ina

Klasa otpornosti

Sastav

Debljina Teina

Max. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300

Max. povrina m2 6,75 6,00 6,75 6,00 6,75 6,00 6,75 5,30 6,75 6,00 4,90 4,50 5,70 5,50 3,60 3,20 3,20 3,20 3,20 3,20

Max. odnos stranica

-

mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4

mm 22 24 26

kg/m 2 25 25 30 35 35

W/m2K 2,9 2,9 2,9 3,0 3.0

%
82 82 81 80 80

%
75 75 72 69 69

dB 37 39 40 43 44

cm 300 300 300 300 300

m2 4,0 4,0 4,0 4,0 4,0

97 97 97 96 96

16 1:6 1:6 1:6" 1.6*

0,86 0.86 0,83 0.79 0.79

mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19,5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32,5/10/32,5 Iso Jednoslojno 32,5/10/32,5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75

kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156

1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1- 6 1:10 1 6 1:10 1 6

4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8

C2

(5)

Staklo za akustinu izolaciju

Tip

C3

Sklop izvana SZR iznutra

Deb- Teina ljina

k-vri Propus jednost nost ispunj. svjetla plinom W/m 2 K % 3.0 78

Op. g - vri- A^ustireproduk- jednost ka cija boje, izolacija indeks Rw prozirnosti

-

Max.

Max. duljina povrstranica ina

Shading Max. odnos koef stranica

mm

mm 30

kg/m 2 40

% 64

dB 45

cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300

m? 6.0

C4

45/30 G

GH 9,5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl-

97

1:10

0.74

47/36 G l

36

40

3.0

78

97

64

47

6,0

1:10

0.74

50/40 Gl-

40

50

3,0

77

95

62

50

6,0

1:10

0,71

C5

53/42 Gl-

42

55

3,0

75

95

60

53

6.0

1.10

0,69

GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l

75

3,0

72

93

54

55

6.0

1:10

0.62

Oklopno staklo - zastakljenje otporno na proboj metka

Staklo za superakustinu izolaciju

156

Stakleni proizvod

Boja

Debljina

Izolacijsko staklo Struk tura

mm Staro - niemako Staro - njemako k - krai rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit, armiran 5 9 7 Arm. staklo s parom mrea^ Arm. staklo s parom mrea^) Armirani okulit Armirani ornament 187 uta i bijela 4

Pruganje

Strana X x 0 X 0 x x X x x 0

Max. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6

Max. dimenzije

STAKLO
Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili vie njih, od bonih dijelova i nadsvjetla. Ostale mogunosti: klizna vrata, harmonika-vrata, segmentna ili kruna vrata. Isporuuju se u raznim strukturama i bojama. Nude se standardne i posebne dimenzije. Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "elini dovratnici za uljebljena drvena vrata" --> (3) - ( f ) . Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mreu sitnog zrnja koja se manje ili vie labavo dre na okupu. Uobiajena je debljina stakla 10 ili 12 mm. Prema statikim zahtjevima, mogu biti potrebna i ukruenja.

cm 150x210

3ijela, uta, bronca, siva uta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela

4 6 4 4 4 4 7 7 9 9

1:6 1:6 1-6 1:6 1.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10

150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300

A
X X x x x x

(abstracto)
Armirani ornament 521, 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504, d v o - i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074, 1082, 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074, 1082, 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano, glatko O r n a m e n t 134 (Ncleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502, 504, 5 2 0 O r n a m e n t 521, 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550, 552, 5 9 7 Patio Sirovo staklo, kovano Sirovo sstaklo, kovano Tigris 0 3 3

Bronca

i bijela

7 7

0 0

1:10 1:10

180x245 180x245

Bijela

Bijela Bijela Bronca i bijela uta, siva i bijela Siva Bijela

7 4 5 4 4 4

A A A
x X

x x x X X

1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6

180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210

A
x x

Bijela uta Siva uta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela uta, bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela uta, bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela

4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5

1:6 16 1.6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1.6

150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210

X
0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x

A A A
x

A A A A A
x x X X x

A
x x

Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o e uzeti u obzir = Strukturirana str. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e e u krovnom prozoru max. odnos strana 1 3

Veliina I Vanjska mjera krila standard Mjere ljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2

dvokrilne kombinacije vrata

Kombinacije lijevanog stakla Veliina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veliina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2

Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje odreena struktura povrine. To staklo nije jasno prozirno. -> Ugrauje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoeljna (kupaonica, zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno, staklo bijelo ili obojeno; sirovo staklo bijelo; armirano staklo bijelo ili obojeno. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo moe se nai u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana, kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. Radi lakega se ienja strukturirana strana okree prema SZR. To je mogue samo ako je struktura plitka. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float - staklo, ESG, VSG, niti s obloenim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom.
Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm 0,2 0,3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. dimenzije (cm x cm)

Posebne dimenzije su mogue do veliine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata - dimenzije DIN 18111

Vrsta stakla

Debljina stakla mm

Max. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000*

Tolerance debljine mm 0,3 0,3 0,5 0,5

Sjajno, sivo, bronca OPTIVVHITE Struktura 200 Bambus, inila, sjajno/bronca (5)

10 12 10 10 10 10
CO CO

Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo

Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bonim dijelovima)

157

r-41 i 5 c a

Ili.
b a a c

STAKLO
DIN 4242, 1055,4102-3,18175 Stakleni blok je uplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom. Pri tome meuprostor ostaje hermetiki zatvoren. Obje bone povrine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama, bez obloge, s oblogom izvana ili iznutra, bijelo ili u boji. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. To su npr. svijetle razdjelne stijene, pregrade prostorija (gimnastike i sportske dvorane), prozori, rasvjetne trake, balkonske ograde i terasne stijenke. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najvee pojedinane povrine 3,5 m 2 , prema elji u obliku uspravnog ili leeeg pravokutnika. Za graevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242, pri emu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska optereenja. Svojstva: dobra akustina izolacija i termoizolacija, dobra svjetlopropusnost (do 82%); u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi, difuzni i matirani, poviene vrstoe protiv udara. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3,2 W/m 2 K,u vapnenom mortu k = 2,9 W/m 2 K .
0,8 cm m s
6 5 c m min. polumjer 11,5 c m

b a A

A = n, b + n2 a | n, = broj blokova (b) n2 = broj reki (a) B = A+ 2 c c = 8,5 cm H =A+ c + d d = 6,5 cm Formule za odreivanje min. zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 JL,

H
4 1 Ugradba u okvirni ljeb u zidu 1- Klizna reka 2- Dilatarijska reka, npr. tvrdi spuvasti materijal 3- Trajno elastino brtvljenje 4-buka 5-Alum. prozorska klupica 6- Metalni dra, L profil 7 - Sidro ili ep Ugradba s jednostr. unutar, oslanjanjem 2 I

1 a I

Min. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reke <1,0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11,5 cm 19,0 cm 295,0 cm 180,0 cm 105,0 cm 24,0 cm 370,0 cm 215,0 cm 135,0 cm

105 c m min. polumjer

19,0 cm
c = 1,8 c m
> 0

i r i n a

r e k e

od 1,5 cm

200,0 cm 95,0 cm 65,0 cm

' j

irina reke od 1,8 cm 135 cm min. polumjer irina reke 24,0 cm od 2,3 cm

c = 1,5 c m "

(5)

Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova

Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L - draem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80

Teina kg 1,0 1,8

Komada za m 2 64

Komada u kutiji 10

Komada na paleti 1.000

42

512 504 10

2,0 2,3 2,8 3,0

25 25 25

360

Detalj ugla u tlocrtu

1-Klizna reka 2-Dilatacijska reka, npr. tvrdi spuvasti materijal 3-Trajno elastino brtvljenje 4-buka 5-Alum. prozorska klupica 6 - Metalni U - profil 7-Metalni L-profil 8- Sidro ili ep

mm

288 32 10 500

2,1

[JL
S
\QJ

240 x 240 x 80

3,9

16 10

300 x 300x100

7,0

128

Ugradba s U - profilima i izvana postavljenom termoizolacijom

Dimenzije staklenih blokova

1-Klizna reka 2-Dilatacijska reka, npr. tvrdi spuvasti materijal 3-Trajno elastino brtvljenje 4-buka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili ep Tlocrt

Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice - (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti panju na DIN 4242.

Raspored reki Kontinuirane

Debljina mm >80

Dimenz ije zida Manja stranica Vea stranica m m >1,5 <1,5 <6,0

Optere. vjetra
kN/m2

<0,8

Pomaknute

158

Prikljuak na unutarnji zid pomou U - profila

Presjek l

(7)

Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova

6H

220

^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6

STAKLO

lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319

J I ' 60
-H 7 1 JO

K 22/60/7

7 kI SP 26

K 25/60/7

-H6

, K 32/41/6 K50/416 H6 J I 4 1

262 32/60/7 J I60 K

J J41 486

NP/SP = Reglit K = Proflit

(T)

Profilno graevno staklo - presjeci DIN 1249 v V V

do 100 m L* 2.95 2,75 2,50 2,00 do 8 m L* 4,60 4,35 3,90 3,25 III do 20 m L* 3,65 3,45 3,10 2,55

L_ V
do 100 m L* 2,20 2,05 1,85 1,55 do 8 m L* 4,35 4,10 3,70 3,05 II do 20 m L* 3,45 3,25 2.95 2,40

j
do 100 m L3,10 2,90 2,65 2,15

Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla - > NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3,25 3,05 2,75 2,30

I
do 20 m L* 2,55 2,40 2,20 1,80

Profilno graevno staklo je lijevano staklo, proizvedeno kao U - profil. Prozirno je, s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podlijee klasifikaciji kakvoe lijevanoga stakla. Nema posebnih zahtjeva pri odravanju. Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova. Nema bljetavila u prostorijama. Posebni tipovi: profilit-bronca, Cascade, Topas, Amethyst. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1,7", presvueno slojem metalnog oksida, postie vrijednost k = 1,8 W/m 2 K. Solarnoizolacijsko staklo: tip R - "jantar" I P - "antisol" omoguuje zatitu osjetljivih dobara od ultraljubiastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubiastog valnog podruja. Reduciran je prolaz energije zraenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena. Za ostakljenje sportskih prostorija, gdje su stakla izloena udarcima, treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit - K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez ianog uloka. Reglit/Profilit doputa se kao vatrozatitno ostakljenje klase a30 DIN 4102. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzduno armirani icom.

5 5 (60)

Nominalna mjera

55 (60)

Ii ' :

5,15 4,85 4,40

4,05 3,85 3,45

3,45 3,25 2.95

6,65 6,55 5,85

5,45 5,15 4,55

4,65 4,40 3,90

7,00 6,90 6,20

5,75 5,45 4,90

4,90 4,65 4,15

fL

^"j65(85) 2,5

(2)

Zatvorena zgrada (0,8 1,25 g)

Dvoslojno ostakljenje

J
H/a = 0,5; - ( 1 , 7

gLLio

A = nominalna mjera + reka B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla

h/a = 0 , 2 5 ; - ( 1 , 5 Vis. iznad ter r - - . Gornji rub otv. za osvjetljenje Tip stakia-^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2,60 2,50 2,20 1,85 4,20 3,95 3,60 do 20 m L* 2,10 1,95 1.75 1,45 3,30 3,10 2,80

q) i

q)

r-Vi
do 8 m L* 3,75 3,50 3,15 2,60 5,95 5,60 5,00 do 20 m L* 2,95 2,80 2,50 2,10 4,65 4,40 4,00 do 100 m L* 2,50 2,35 2,15 1,75 3,95 3,80 3,40 do 8 m L" 2,45 2,35 2,10 1,75 3,95 3,70 3,35 do 20 m L* 1,95 1,85 1,65 1,35 3,10 2,90 2,65 do 100 m L* 1,65 1,60 1,45 1,15 2,65 2,60 2,25 do 8 m L* 3,50 3,30 2,95 2,45 5,55 5,25 4,75 do 20 m L* 2,75 2,65 2,35 1,95 4,40 4,15 3,75 100 m L* 2,35 2,20 2,00 1,65 3,70 3,55 3,20

do 100 rn L* 1,75 1,70 1,50 1,25 2,80 2,65 2,40

71
()

Jednoslojno ostakljenje

H i
r

= viekratnik od 2 5 cm L/ * 2.5 [i 2 . 5 65(85) JT n = broj traka Odreivanje irine i visine: irina

Wsina

B = n A + 5 cm. H = L + 4 cm

Mjere ugraivanja

Savijeno staklo - Q Q a) Savijanje u obliku krunih isjeaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stoasto savijanje d) Savijanje S - oblika e) Savijanje U - oblika ili slino, sa ili bez ravnih dijelova
(7) Oblici savijanja

L = duljina staklenih traka u metrima

(3)

Otvorena zgrada

Propusnost svjetla: Akustina izolacija:

Termika izolacija:

jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno

do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5,6 W/m2 K NP k = 2,8 W/m 2 K SP k = 2,7 W/m2 K

Primjeri mogunosti savijanja ornament stakla

r n r r - i m A = jednoslojno, rebra izvana

( n m
B = jednoslojno, rebra iznutra

"

-rr"

"niti

s 80-300

r 40-150

g
0-100

h 40-190

Razvij, dulj. 126-501

ifirn
S v i

m s 100-340 20-260

9 0-100

h 40-140

Razvij, dulj. 146-506

i T T - i T T r

C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana

s 80-200

7-183

33-200

Razvij, dulj. 112-464

D = jednoslojno, rebra izmjenino

rrn

stfTVT
" P I P I

i
(5)

s 160-340

m 20-200

Razvij, dulj. 308-488

E-l = dvoslojno, promjenjljivi oblici Mogunosti ugraivanja

Oblici savijanja (mjere u mm)

s 140-300

60-100

R 71-163

Razvij, dulj. 202-382

159

STAKLO
AKUSTINA IZOLACIJA Posebno dobra akustina izolacija moe se postii samo vlastitom teinom stijene od staklenih blokova sa: 1,00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1,25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1,42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. Prikljueni elementi graevine moraju imati isti stupanj akustine izolacije. Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rjeenje svuda gdje je potrebna poviena zatita od zranog zvuka. Pri povienim zahtjevima za akustinom izolacijom mogu se postii ekonomina rjeenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima, sa to manjim prozorima, otvorima za ventilaciju i prolazima u sluaju nude. Obratiti panju na DIN 4109, akustina izolacija u visokogradnji. Vrijednost pokazatelja akustine izolacije R'w odreuje se prema DINu 52210. -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veliina izolacije od zranog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti doputene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proraun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima, sobe u hotelima, bolesnike sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije, mirni pojedinani uredi, znanstvene radne prostorije, knjinice, konferencijske dvorane i predavaonice, lijenike ordinacije i operacijske dvorane, crkve, aule Uredi z a vie osoba Veliki uredi, gostionice, prodavaonice, alterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije, ekaonice, otprema Opera, kazalite, kino Studio z a tonska snimanja 4 5 - 5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 - 6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 - 4 0 dB (A) 4 0 - 50 dB (A) danju nou 30 - 4 0 dB (A) 20 - 3 0 dB (A) Prosjena najvia razina danju nou 4 0 - 50 dB (A) 30 - 4 0 dB (A)

elik / elini 'okvir

Gipskarton Gra. ploe

Ostakljenje klase vatrootpornosti "G"

PROTUPOARNO STAKLO Obino se staklo u podruju protupoarne zatite moe samo uvjetno koristiti. U sluaju poara float - staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena, ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti irenje poara. Sve veom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade, elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene poveala se opasnost pri izbijanju poara. Prema DIN-u 4102, za ugroena se ostakljenja odreuju u graevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv poara. Pri tome se razlikuju sljedee klase vatrootpornosti: G30, G60, G90, G120, G180 F30, F60, F90, F120, F180 T30, T60, T90, T120, T180 Klasa vatrootpornosti ,,G" Takozvana G - stakla moraju kroz odreeno vrijeme sprijeiti prolaz plamena i plinova (npr. G30 = 30 minuta). Za svako "G - ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi slubena dozvola. ->(T) G - ostakljenja mogu se izvesti na tri naina: armirano staklo s tokasto zavarenom ianom mreom, najvie do G60/G90; sloena specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla; prednapeto borosilikatno staklo, npr. Pyran. STAKLENI BLOKOVI S ELINOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se, kao i sve ostale stijene od staklenih blokova, sazidati s U - profilom i bez njega, a i sve mogunosti povezivanja zapravo su istovjetne. Zbog jakog linearnog irenja prilikom poara i pojave dimnih plinova, treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana poloiti u uloke od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3)
Klasa otpornosti I Veliina ostakljenja u m 2 Max. visina elementa Max. irina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3,5 m2 1 1 1,8m jednoslojno G 120 2,5 m 2 3,5 m 6,Om 1,8m dvoslojno G 90 9,0 m 2 3,5 m 6,0 m nije potreban jednoslojno G 120 4,4 m 2 3,5 m 6,Om F 60 4,4 m 2 3.5 m 6,Om 3,5 m 6,0 m

3 4

35 - 4 5 dB (A) 4 0 - 50 dB (A)

4 5 - 55 dB (A) 50 - 6 0 dB (A)

*) Z a buku zranog prometa ekvivalentna trajna razina

Normativne veliine razine buke za odreene namjene prostorije VDI smjernice 2719

Situacija izvora buke

Udaljenost od prozora do osi ceste

Preporuene klase akustine izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3

Autoceste, srednja gustoa prometa

25 m 80 m 250 m

4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5

Autoceste, visoka gustoa prometa

25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja, gust promet Razrijeena izgradnja srednji do gust promet

Dravne ceste

upanijske ceste

Glavne prometnice u centrima velikih gradova

nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno

1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0

Preporuene klase akustike izolacije za standardne sluajeve pri buci od cestovnog prometa

Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-'

Klasa akustini izolacije 6 R Format staklenog bloka m m Vrijed. zat. od zranog zvuka L S M - 12 dB - 10 dB 7dB Ocijenj vel. akust. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB

>50dB

Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova

190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80

4 5 - 4 9 dB

- 11 dB

4 0 - 4 4 dB

Pogodno za plohe od staklenih blokova

2dB

50 dB

3 2 1 Kutni elik bO % b5 m m Duljina 100 mm, po staklenom polju min. 4 komada 2 Trnovi i elini vijci M 10 doputeni z a protupoarnu primjenu 1 0

35 - 39 dB 3 0 - 34dB 2 5 - 2 9 dB S 2 5 dB

(3)

Detalji ugradbe - protupoarno ostakljenje

3 Plosni elik z a privrenje zida od staklenih blokova (zavariti)

Klase akustike izolacije prema VDI - smjernicama 2719 za prozore

Plohe od staklenih blokova

160

SINTETINI MATERIJALI
Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK), OsannstrafJe 37, Darmstadt
Sintetini materijali kao sirovine tekui, u prahu, granulirani - dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom); 2. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati); 3. elastomere (trajno elastini). Industrijska dorada kemijskim dodacima, punilima, staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode, graevne materijale i predgotovljene elemente. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju, ne trae odravanje, mala im je teina, obojeni su, visoko su otporni na svjetlo, mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva, moe biti i folija na eliku, ukoenom drvu -> (3) itd., lako se oblikuju i mijenjaju oblik, lako se obrauju, niska im je toplinska vodljivost. Komercijalni oblici ( T ) - (). Dvostruke ploe s rebrima, 16 mm, irina 1200 mm, duljine 1,60 m; 2,00 m; 2,5 m; 3,0 m; 3,30 m; mogue i vee duljine. Dvostruke ploe s rebrima, 40 mm, duljina za ostakljenje krova 2,5 m, za vertikalno ostakljenje 3,5 m; svjetlopropusno -> ( 3 ) . Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta; mora se drati meunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetine materijale, ija su svojstva u veini sluajeva ve utvrena normama, propisima i smjernicama. Najvaniji sintetini materijali za graditeljstvo, s oznakama, prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ) Predgotovljeni elementi -> s. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. arm. stak. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. stak. vlak. butilkauuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat

PE PIB = PMMA = PP

PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasiena poliesterska smola

Sintetini materijali koji su preraeni u poluproizvode, gradiva i predgotovljene elemente sadre preteno do 50% punila, armature i ostale primjese. Sintetini materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. Granine temperature pri upotrebi iznose 80 do 120 Dugotrajna izloenost temperaturi iznad 80 u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i poar). Ponaanje pri poaru: sintetini su materijali organskog podrijetla, dakle zapaljivi. U nekim sluajevima postiu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teko zapaljivo), najee su klase B2 (normalno zapaljivo), a neki klase B3 (lako zapaljivo). Odgovarajui propisi dani su u pokrajinskoj graevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. Podjela sintetinih proizvoda za graditeljstvo Sendvi - ispuna ( i g ) Poboljanje zida (13) Poboljanje stropa 1. Gradiva, poluproizvodi; 1.1. graevinske ploe i trake; 1.2. tvrdi pjenasti materijali; 1.3. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS - laki beton); 1.4. folije, trake, pletiva, netkani tekstili; 1.5. podne obloge, K - obloni materijali za sportske povrine; 1.6. profili (bez prozora); 1.7 cijevi, crijeva i pribor; 1.8. brtveni materijali, ljepila, veziva za buke i dr. 2. Elementi graevine, primjene: 2.1. vanjski zid; 2.2. unutarnji zid; 2.3. strop; 2.4. krov i pribor; 2.5. prozori, doprozornici i pribor; 2.6. vrata, kapije i pribor; 2.7. leaji (oslonci). Plono (ljuska) 3. Pomona sredstva, sitni dijelovi i d r : 3.1. oplate i pribor; 3.2. brtvene trake, trake i ploe od mekog pjenastog materijala; 3.3. privrsni elementi; 3.4. dijelovi okova; 3.5. ventilacijski pribor (bez cijevi); 3.6. ostali sitni dijelovi. 4. Kuna tehnika; 4.1 sanitarni dijelovi; 4.2. sanitarni objekti; 4.3. armature i sanitarni pribor; 4.4. elektroinstalacija i pribor; 4.5. grijanje. 5. Oprema, ureenje; 5.1. namjetaj i pribor; 5.2. rasvjetna tijela, rasvjetna instalacija. 6. Konstrukcijska primjena; 6.1 krovovi i krovne konstrukcije, svijetli krovovi; 6.2. pneumatske i atoraste konstrukcije; 6.3. spremnici za gorivo, posude, silosi; 6.4. bazeni; 6.5. tornjevi, kamini, stubita; 6.6. prostorne elije; 6.7 kue od sintetinog materijala. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su ploni nosai (oblik ljuske) nego linijski. Konstrukcije od sintetinih materijala vrlo su lagane, pa je stoga malo optereenje donjih konstrukcija i mogua predgotovljenost - > - Nosive konstrukcije od sintetinih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite teine, snijega i vjetra, kao i za mala dodatna korisna optereenja (npr. kod svjetionika). Prikladni su sljedei sintetini materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m), GF - UP (do 40 m), PUR integralna pjena, sendvii s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m), pneumatske membrane (0 do 74 m) - > -<)

14) Linearna nosiva struktura (reetka)

(6) Nabrana struktura

(T?) Ljuska

Betonska ljuska f. Schott Jena (1925) 450 kg/m2

r>.

Crkva sv. Petra u Rimu (1585.) 2600 kg/m

Sendvi - kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 toke (prof. dr. O. Jungbluth)

Pneumatska hala Forossa Finska (1972.) 1,65 kg/m

161

Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10

5

DNEVNO SVJETLO
DIN 5034 tD Openiti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera
Dugi valovi

U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun

U hercima (Hz) 10' 10:

106

104 103 102 10 1

1

Srednji valovi

100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi

107 Kratki valovi

10 8 -

Ultra kratki valovi Televizija

Sve prostorije namijenjene trajnom zadravanju ljudi moraju se zadovoljavajue osvijetliti dnevnim svjetlom. Isto tako treba osigurati primjerenu optiku vezu s eksterijerom. Odgovarajue su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 - 5), smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemake. Svjetlost, valna duina, boja svjetla U podruju elektromagnetskih zrgenja - 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isjeak, naime valnih duina od priblino 380 do 780 nm. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isjeak elektromagnetskog zraenja, izmeu ultraljubiastog i infracrvenog, koji oko moe osjetiti. Spektralne boje odreene su svojim valnim duinama, tako su npr. ljubiasti valovi kratki a crveni dugi. Suneva svjetlost sadri relativno vie kratkovalnog zraenja nego arulja s veom koliinom dugovalnog zraenja, tj. veega udjela crvenog svjetla. Dnevnu svjetlost ovjek doivljava kao bijelu; odstupanja su jutarnje i veernje rumenilo, duga itd. Jedinica mjere za jainu osvjetljenja - posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). Astronomske osnove: Sunce, poloaj Sunca Izvori svjetlosnog zraenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. Sunce je "primarni izvor svjetla" - Q , za nastanak dnevnog svjetP la, neovisno o razliitim nebeskim prilikama. Nagib Zemljine osi od 23,5, dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godinji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji poloaj Sunca koji ovisi o godinjem dobu i dobu dana - ( ! ) . Taj poloaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija poloaja Sunca, s oznakom horizontalnog odstupanja od 0, 0 = sjever, 90 = istok, 180 = jug, 270 = zapad - gledano od strane promatraa. Visinski kut ys: vertikalna projekcija poloaja Sunca iznad horizonta, gledano od strane promatraa - Odreivanje poloaja Sunca Za odreivanje poloaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji vie metoda, npr. odreivanje stupnja geografske irine i visinskog kuta. Na temelju Suneve deklinacije tijekom godine s. 163 -> (5) nastaju etiri osnovna odsjeka godine (godinja doba) odnosno poloaji Sunca: 21. oujka i 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG), Suneva deklinacija 0. 21. prosinca je zimski solsticij (najkrai dan), Suneva deklinacija -23,5, a 21. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan), Suneva deklinacija + 23,5.

10! 10

1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisuinka 1 deset tisuinka 1 sto tisuinka

100 milijuna

10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun

Radarski 10"- valovi 10 Infracrveno 1013- zraenje

10'4-

10"4 100000 10"5 10000

6

Naranasto uto

1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10"

1000 100 10 10 Ultraljubiastq 10' 6 - zraenje

10'7-

IO"

1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili- 10"' 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka

10,e-

Rendgenske zrake

Ljubiasto

10'9 1020102'10: 10
:

1 bilijuntidio 10"'2 1 tisuinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisuinka

1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisuinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka

10;
10
z b

Energetski spektar elektromagnetskog zraenja- Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. oujka 23,5 Ekvinocij

23. rujna Ekvinocij Godinja doba - ovdje na sjevernoj hemisferi

Horizontalno 0 odstupanje^ S r"

Poloaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske irine. 21. oujka i 23. rujna u 12,00 sati (a s = 180) daje Sunce za svaki stupanj irine zenitni kut iste veliine. Primjerice na 51 sjeverne irine (grad Kassel) zenitni je kut u 12,00 sati (a s = 180) 51 -> (). Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90-51 = 39. Poloaj je Sunca u podne 21. lipnja, dakle u 12,00 sati (a s = 180) za 23,5 vii nego 21. oujka i 23. rujna, dakle 39 +23,5 = 62,5, nasuprot tome je poloaj Sunca 21. prosinca za 23,5 nii nego pri ekvinociju, dakle 39-23,5 = 15,5. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske irine. Na ovaj se nain mogu za sve stupnjeve geografske irine odrediti visinski kutovi poloaja Sunca koji odgovaraju godinjim dobima.

Kut azimuta -a,

(4)

Visinski kut -ys

162

DNEVNO SVJETLO
DIN 5034 Q D Dijagrami poloaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama poloaja Sunca za srednju, sjevernu i junu Njemaku, npr. za 51 sjeverne irine (Kassel - ( j ) . Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju poloaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Primjerice u Kasselu 23. rujna Sunce izlazi u 6,00 sati pri a s = 90 (istok), u 12,00 sati je istoga dana a s = 180 (jug) i visinski kut 39, a zalazi istoga dana u 18,00 sati i a s = 270. Za odreivanje mjesnog toka promjene poloaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram poloaja Sunca - . Dijagram sadri tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godinjim dobima za dotini stupanj geografske irine i naznaku meridijana vremenske zone. Da bi se odredio poloaj Sunca, za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje, pri emu ljubiasta boja oznauje prvo polugodite a zelena drugo polugodite. Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi poloaj ekliptike. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme, 15 istone duine). Sjecite dnevnih i satnih krivulja iste boje obiljeavaju poloaj Sunca toga dana i toga sata. Iz naranastog polarnog dijagrama moe se oitati poloaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut), i visinski kut Sunca (visina) (D
Geografska irina i visinski kut ys ->

/
\

Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj

Srpanj

Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

(5)

Suneva deklinacija 5 tijekom godine- Qp

Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomo danih plonih podloga (D moe se za svaki stupanj geografske irine odrediti putanja Sunca ovisno o godinjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. u mjesecu). Poloaj Sunca, satno vrijeme i odreivanje vremena Poloaj Sunca odreuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godinjem dobu. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobiajeni je podatak za doba dana (npr. u dijagramima poloaja Sunca) pri odreivanju dnevnog svjetla. Svako je mjesto ukljueno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). Ako se ele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme, treba WOZ preraunati na zonsko vrijeme, koje je za SR Njemaku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). MEZ = WOZ + razlika vremena pri emu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat).

Sijeanj Veljaa Oujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj

Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23.9.

Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51 S (srednja Njemaka, Aachen, Koln, Kassel) ovisno o godinjem dobu i dobu dana- [J]

l 18 Ruj

RWE - dijagram poloaja Sunca za 49 52' S, 8 39' ID, meridijan raunanja vremena: 15 00'lD -> Q Q

Stereografska projekcija kretanja Sunca, npr. za 51 S. 21. 3. odn. 23. 9.. izlazak Sunca u 6.00 sati. zalazak Sunca u 18.00 sati, y s = 39 u 12.00 sati- Q]

163

DNEVNO SVJETLO
Poloaj Sunca, zasjenjivanje, pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Suneve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom poloaju, dobu dana i godinjem dobu, o graevinskim okolnostima i uvjetima okoline, postoje sljedea pomagala: - grafika konstrukcija sjene: Odreivanje sjene koju baca neka zgrada moe se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomo projiciranih (prividnih) tokova Suneve putanje prikazanih na - s. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorita u Kasselu, 51 sjeverne irine, treba prikazati za 21. oujka u 16,00 sati. U tom asu Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245 i visinskim kutom (ys1) od 20 s. 163 + ( ) . Poloajni nacrt se orijentira prema sjeveru. Smjer zasjenjenja odreen je horizontalnim rubovima zgrade, dakle paralelama sa smjerom Sunevih zraka (a s1 = 245) kroz uglove zgrade. Duljina sjene odreena je vertikalnim rubovima zgrade, znai treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20. Sjecite sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. - panoramska maska: Za sjevernu, srednju i junu Njemaku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajui prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu, visinskom kutu, dobu dana i godinjem dobu. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju, postavljaju se savijene u moguem smjeru Sunevih zraka, ovisno o lokaciji koju treba istraiti Gledajui kroz masku, svaki se utjecaj na okolinu, a isto tako i zenitno zasjenjenje, moe prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (). Nakon toga se folija moe upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. - horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilitu, oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti poloaja Sunca i sjene. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda", kompasa, podloge i zamjenjivih listia s krivuljama koji se, ovisno o zadatku, podlau za odreivanje svjetla, zraenja, topline itd. Nain rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru, prikazano Na nekom odreenom mjestu u prostoriji, kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listi s krivuljama ispod svoda, raspoznat e se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. Tako je mogue za svako mjesto u prostoriji, ovisno o orijentaciji zgrade, za svako godinje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunevih zraka i osvijetljenost - simulacija na modelu: Za odreivanje tonog godinjeg osunanja ili zasjenjenja zgrade preporuuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izraen u mjerilu

Grafika konstrukcija sjene

45 odstupanje od 0 Sunevo osvj |

sredinje osi i5

90" I

105 49 SS

120"

Panoramska maska t Jugoistok

t
Istok

+
Jug

t
Jugozapad

t Zapad

Mogui tokovi sjena na foliji- Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listii s krivuljama za Sunce, toplinu, svjetlo, zrake.. Podloga 0 14 cm s kompasom

1 "Umjetno sunce" s parabolinim zrcalom ili slino 2 Model: npr. za urbanizam, arhitekturu 3 Simulator za razliita doba dana i godine, te stupnjeva geografske irine
Projekcija prozora

Shematski tlocrt

Horizontoskop s projekcijom prozora - istona strana- [Tj

(14)

"Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt, struni odsjek arhitektura

164

DNEVNO SVJETLO

Meteoroloke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj povrini tijekom godine odreeni su geografskom irinom, klimatskim okolnostima i razliitim stanjima neba (vedro, oblano, tmurno, djelomino oblano itd.). O, za nas tipinom, trajanju dnevnog i Sunevog svjetla, treba znati sljedee: Godina ima 8760 sati. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosjeno oko 4300 sati. Broj sunanih sati u Njemakoj varira izmeu 1300 i 1900 sati godinje od ega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodite. Tijekom veega dijela godine, tj. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla, na Zemlju dopire manje ili vie difuzno Sunevo svjetlo, ovisno o mjesnim klimatskim prilikama.
(14) Prosjeno godinje trajanje osunanja u satima- Q Q

Neposredno i posredno Sunevo zraenje koje pada na Zemljinu povrinu (globalno zraenje) na taj nain stvara na Zemljinoj povrini i blioj okolici lokalno promjenljivu klimu, vidjeti sliku (). "Ostvarena vremena Sunevog zraenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. Podaci prikazuju samo makroklimu; lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura, trajanje osunanja, stanja neba itd.) mogu se saznati od Njemake meteoroloke slube u Offenbachu. U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj povrini javljaju razliiti intenziteti Sunevog zraenja i promjenljiva kakvoa dnevnog svjetla, ovisno o geografskoj irini i klimatskim prilikama. Fizikalne osnove zraenja Sunevo zraenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Samo mali dio Suneve energije dolazi na Zemljinu povrinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Suneve zrake, odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. Smanjenje uglavnom nastaje zbog razliitih faktora zamuenja, kao npr. rasipanje, refleksija i apsorpcija zraenja, djelii praine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla), kao i zbog vodene pare, ugljinog dioksida i ozona iz zraka. Q Q Ukupna energija Sunevog zraenja koja stie na Zemlju prenosi se u valnom podruju od 0,2 do 3,0 (im. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj povrini: oko 3% ultraljubiasto zraenje u podruju valnih duina od 0,2 do 0,38 jam, oko 44% vidljivo zraenje u podruju valnih duina od 0,38 do 0,78 pm (maksimum je pri 0,5 pm u podruju vidljive svjetlosti), te oko 53% infracrveno zraenje u podruju valnih duina od 0,78 do 3,0 [im

"TT

Tl >

Q D

Poloaj, npr. 51S Vrijeme

SMJ> <
j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblano, sunce se vidi kao bijela ploa

Nebo prekriveno oblacima, mutan dan

i Jf'

\
TUE
N] 1 1.5

Povrina 2 prikazuje Sunevo zraenje koje dospijeva na Zemlju; to je solarna konstanta i iznosi u naoj regiji oko 1000 vata po etvornom metru okomito ozraene povrine. Uinak zraenja se kod vrlo gustog naoblaenja smanjuje na priblino 200 W/m 2 a kod iskljuivo difuznog zraenja (oblano nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na priblino 50 - 200 W/m 2 , usporedi

1 I Jt
0 O.S

2.0 2.5 3.0Mm| uslijed

Horizontalna jaina ozraenja W/m 2 Horizontalna jaina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba

1.0

6 0 0 - 800

2 0 0 - 400

50-150

Intenzitet J Sunevog zraenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj duini (y s = 90). rafirano podruje prikazuje gubitke sadraja vodene pare, ugljinog

60000100000 10-20%

1900040000 20 - 30%

S 000 20000 80100%

refleksije, rasipanja i apsorpcije zraenja zbog dioksida, praine i estica vlage u zraku Intenzitet J Sunevog zraenja koje dopire do Zemlje Podruje vidljivog svjetla- DP

Razliiti intenziteti zraenja i promjenljiva kakvoa dnevnog svjetla pri razliitim klimatskim prilikama -> CD

165

DNEVNO SVJETLO

C ^ O
Globalno zraenje Sunevo zraenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na povrinama zgrade se djelomino pretvara u termiko zraenje) jest globalno zraenje Eeg. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zraenja zbog Zemljine atmosfere i razliitih stanja neba) Sunevog zraenja, izraeno u W/m2ili npr. u vatsatima/m2 dnevno, mjeseno ili godinje. Kod difuznog i direktnog zraenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zraenja, npr. od susjednih zgrada, ulica i okolnih povrina (naroito onih jako reflektirajuih). Globalno zraenje moe se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim koritenjem" pomou graevinskih zahvata (npr. ostakljene povrine za koritenje "efekta staklenika", unutarnji termoakumulacijski zidovi...) @ ili posredno "aktivnim koritenjem" (npr. pomou kolektora, solarnih elija . . . ) - Obrnuto, udio globalnog zraenja odreuje termiko optereenje u proraunu ureaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). Takozvano potrebno globalno zraenje na zgrade odnosno povrine kolektora, koje treba odrediti za lokalno koritenje, moe se dobiti kao energetska veliina. U DIN-u 5034, dio 2. navodi se globalno zraenje za oblano, vedro i "srednje" nebo. prikazuje "...horizontalnu jainu ozraenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca..." pri vedrom nebu. Horizontalna jaina globalnog ozraenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva koliina solarne energije, moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju povrina zgrade prema . Horizontalna jaina ozraenja moe se uzeti iz . U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne koliine energije zbog nagiba (0-90) odnosno orijentacije.
Horizontalne jaine ozraenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i razliitim faktorima zamuenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Takoer i horizontalne jaine ozraenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca. Globalna jaina ozraenja E ^ je zbroj horizontalnih jaina ozraenja od Sunca E eS i neba EeH. - * QJ

(T) Mogue ozraenje unutarnjih povrina zgrade direktnim upadom Sunevih zraka od zime do ljeta n8)

(2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zraenje -> Qp -> s i67

Optimalni kutovi nagiba za povrine orijentirane prema jugu

z

Tl =
2

Kod vertikalne povrine moe se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jaine globalnog zraenja. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoe zraenja udjela neba, navode se u DIN-u 5034 podaci za jainu ozraenja na razliito nagnute i razliito orijentirane povrine s tonim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. U usporedbi s time moe se u nai koliina zraenja koja pri vedrom nebu pada na razliito orijentirane povrine u sluaju najviega odnosno najniega poloaja Sunca. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u naim je geografskim irinama (misli se na njemake uvjete - primj. ur.) tijekom sedmomjesenoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj - kolovoz, lako udio globalnoga zraenja od rujna do travnja nije naroito intenzivan -*s. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje, topla voda, ventilacija itd.) moe pokriti termikim koritenjem energije okoline; pri tome je u prvom planu problem dugoronog akumuliranja energije. Pri koritenju solarne energije razlikuju se po svom nainu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni.

X \

A / \

' /

, / / Y*

0 i" 1 . ^f u jutro + /LU^f----^

iga Jug Istok - zapad Usporedba direktnog ozraenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri razliitim poloajima Sunca tijekom dana. Zavisnost koliine zraenja na neku povrinu o kutu upada zraka (yx). Smanjenje koliine Sunevog zraenja u funkciji razliitih nagiba (0-90). - * Qp 1000
800

1600
400

i" 200
8 10 12 Zapadni prozor

14 16

LI
18

20 h

Ljet

4 6 8 10 Juni prozor

12

14

16

18 2 0 h

4 6 Sjeverni prozor

Zi n a ^

Zs

Intenzitet zraenja na vertikalne plohe razliitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. -> Q Q

166

Proizvodnja topline, npr. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u n i tok

DANJE SVJETLO

1
Plinovit ili t e k u

2 Izmjenjiva topline Zatvoreni ^ A' kruni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline

12) Potreba topline - trajanje osunanja

Toplotna kaskada - aktivni sustav

Zraenje topline Pasivni sustavi - principi

(3) QQ

Kolektor

z 1,0

Ostakljenje 9 Dvost. ostakljenje prozir. staklon 0,8 Trost. ostakljenje prozir. staklom 0,7 Stakleni blokovi Vieslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko, solarno izolacijsko) 0,6 0,20,8

Ureaj za zatitu od sunca Ureaj ne postoji

Smjeten iznutra ili izmeu stakala Tkanine odn. folije aluzine 0,4-0,7 0,5

Stupnjevi proputanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3

Smjeten izvana aluzine, pomine lamele, ventilirane straga aluzine, rolete, grilje, pokretne ili nepokretne lamele Nadstrenice, loe Markize, ventilirane odozgo ili sa strane Markize, openito 0,25 0,3

Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomo ureaja instaliranih u zgradi. Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. U (- (}) prikazan je nain rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada. Pri tome se toplina moe dobivati primjerice uz pomo solarnih kolektora ili slino. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno", pri emu se oblikom zgrade, gradivom, konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku, akumulira i neposredno predaje zgradi. Ovdje e se navesti etiri fizikalna procesa koji su vani za dobivanje, pretvaranja i predaju topline. 1. Provoenje topline: - @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunano zraenje, ta se solarna energija pretvara u toplinsku. Tok topline stvara se razlikom temperature, a ovisi i o specifinom termikom kapacitetu materijala. Ako je temperatura okoline primjerice nia od zagrijanog zida, "akumulirana" e se toplinska energija predati okolini. 2. Konvekcija:- @> 2 Sunanim zraenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini, ovisno o razlici temperature. to je razlika temperature zida i okoline vea, predaje se vie topline. Tako zagrijani zrak die se uvis. 3. Zraenje topline: - 3 Kratkovalno sunano zraenje pretvara se na povrini materijala u dugovalno (infracrveno). Materijal zrai u svim smjerovima, a intenzitet ovisi o temperaturi njegove povrine. 4. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene povrine orijentirane prema jugu prodire sunana svjetlost. U unutranjosti se sunano zraenje pretvara u dugovalno i ne moe ponovno proi kroz staklo, pa se tako unutranjost zagrijava (efekt staklenika) - @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti panju na akumuliranje, reguliranje i raspodjelu u zgradi. Zatita od ljetnog ozraenja Prema DIN-u 4108, dio 2., preporuuje se ljetna termika izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom, kako bi se izbjeglo pregrijavanje. Preporuka glasi: umnoak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (- ) x faktor zatite od sunca (z) ( - )x udio povrine prozora (f) na fasadi - dakle g xzxftreba za teke zgrade iznositi 0,14 - 0,25 a za lake 0 , 1 2 - 0 , 1 7 - > @ . Treba pristupiti kritiki kada se u tablici 5. u 2. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zatitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade, jer se mogu pojaviti veliki vizualni uinci i eventualno trajno pogorati vizualne kontakte interijera s eksterijerom - Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline, fizikalne zakonitosti, specifinosti materijala i oblik zgrade, treba se za svaki pojedini sluaj provesti tona analiza - @

Preporuene max. vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojaane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teko 0,12 0,14 Postoji pojaana prirodna ventilacija 0,17 0,25

0,3 0,4 0,5

Preporuene max. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. mogunostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2, tab. 3

Faktor redukcije z ureaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima

Objanjenja uz sliku (): Vanjski prostor i fasada - zasjenjenje i hlaenje putem vegetacije - (drvee, grmlje itd.) - svijetla obloga poda (irina oko 1 m) npr. ljunak ispred zgrade - zatita od sunca i bljetanja (P = 35), istak oko 90 cm - svjetli reflektirajui materijali fasade (pastelne boje) - primjerena veliina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline, okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada - event. biljke - svijetla do srednja obloga poda - fleksibilni sustav grijanja (komb. grijanje zrakom i toplom vodom) - svjetla zavjesa kao zatita od bljetanja. koja direktno sunevo zraenje pretvara u difuzno (naroito u prelaznim razdobljima) - svijetle matirane boje na zidovima i naroito na stropu (pastelne i prirodne boje namjetaja) - poprena ventilacija otklopnim krilom - event. jednostavna mehan. ventilacija

Smanjenje zagrijavanja zatitom od zraenja uz istovremeno hlaenje pasivnim mjerama (npr. uredske zgrade bez klima ureaja)

167

175

W/m2
150

DANJE SVJETLO J
_

-tu
Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s

125

<>100_

rasvjetom sa strane ili odozgo:

Danje s e svjetlo u prostorijama m o e ocjenjivati po sljedeim kriterijima: - jaina osvijetljenosti i j a s n o a - jednolinost - zasljepljivanje - zasjenjivanje.

75.

50

25

Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jai0 na osvijetljenosti oblanog neba (dakle, difuzno zraenje). Danje svjetlo
Sij. Velj. Ou. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol Ruj. Lis. Stu. Pro.

koje upada kroz prozor sa strane izraava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight - Factor). Taj kvocijent oznauje odnos izmeu jaine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jaine vanjske osvijetljenosti (Ea), D = (Ei : Ea) x 100%. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima, npr. jaina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx), a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. Jaina vanjskog osvijetljenja oblanoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godinjem dobu, npr. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti, - () Kvocijent danjega svjetla u toki P sastavljen je od vie utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 - > . Ovdje znai: - DH - faktor osvijetljenosti neba - DV - faktor izgraenosti - DR - faktor unutarnje refleksije - Faktori redukcije: i - stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 - faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 - prljavtina na ostakljenju k3 - upadni kut danjega svjetla. Referentna ravnina za jainu horizontalne osvijetljenosti u interijeru odreena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0,85 m iznad kote poda. Razmak do povrina koje omeuju prostor iznosi 1 m.

Horizontalna jaina osvjetljenja Ea pri oblanom nebu za 51 sjev. irine ovisno o dobu dana i godine - , Ee = horizontalna jaina ozraenja

Danje svjetlo i jaina osvjetljenja u unutranjosti prostorije u toki P

h i
I

o 4

Na toj se referentnoj povrini odreuju mjerodavne toke (EP) za jainu horizontalne osvijetljenosti. Odgovarajui koeficijenti danjega svjetla (koje treba nai) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla - @>. Tok krivulje u presjeku daje jainu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj povrini (u odgovarajuim tokama), a njome se utvruje Dmin i Dmax (v. i jednolikost). Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji.

Referentna povrina

i irdr.fr..: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %:

Presjek

Propisi o tomu sadrani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7.1. Taj DIN daje tone podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. Meutim, u Smjernicama za radne prostorije to nije tono utvreno. Z a sada o tome nema daljnjih podataka, ali se za to traeni tok danjega svjetla moe odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima, treba postii sljedee vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin - 1 % u stamb. prostorijama: ref. toka sredina prostorije - @>. u rad. prostorijama: ref. toka u najudaljenijem dijelu prostorije - > (33) D m i n - 2 % u rad. prostorijama - za prozore na dvjema stranama, D m i n - 2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo, pri (Dm) min - 4 % .

Kvocijent danjeg svjetla pri bonoj rasvjeti s referentnom povrinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji

Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama

Napomena: A k o su prozori bono postavljeni, treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta vei od minimalnog zahtjeva, a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent

Jaina unut. Jaina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4,0% 10,0% 14% 2,0% 5,0% 7,0%

Jaina vanj. osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000

Jaina unut. osvjetljenja Ei/!ux 50 100

danjega svjetla (Dm) biti 2 x vei od Dmin. - > @ prikazuje nekoliko primjera za razliite eljene jaine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jainama osvijetljenosti vanjskoga prostora.

Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za eljene jaine osvijetljenosti pri razliitim jainama osvjetljenja oblanog neba (D = Ei/Ea x 100%).

Jaine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu oekivati pri razliitim jainama osvijetljennosti oblanog neba, ako je D = 1%. (Ei = D x Ea/100%).

168

DANJE SVJETLO
Svjetlost, veliina prozora, vizualna povezanost Poloaj, veliina i vrsta bonog prozora bitno odreuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.) definira odgovarajue veliine prozora za razliito dimenzionirane stambene i radne prostorije. Pri tome osnovu ine sljedei uvjeti: - D% = 0,9 za sredinu stambene prostorije, odnosno za najudaljeniju toku radne prostorije, - irina prozora = 0,55 x irina prostorije, - oblano nebo, - refleksija: zid = 0,6; strop = 0,7; pod = 0,2 - gubici svjetlosti: staklo = 0,75; konstrukcijski elementi k1 = 0,75; prljavtina k2 = 0,95 - reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0,2) - kut okolnih zgrada a = von 0 do 50 (s. -> @> i >) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije sline stambenima: visina (h) = 3,50 m; dubina (t) = 6 m; povrina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veliine prozora i za stambene i za radne prostorije. To je obuhvaeno u DIN-u 5034, i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7.1, minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemakoj) -> , . Graevinski propisi SR Njemake utvruju to ovako: - treba se pridravati graninih razmaka i povrine razgranienja za odgovarajue visine graevine; - za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom; - za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veliinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne povrine. Kad se graevinski propisi i norme primjenjuju u urbanistike svrhe, treba, meu ostalim, paziti na upad svjetla, razmake zgrada, oblikovanje povrina i prozora nasuprotnih zgrada; npr. poeljni su razmaci meu zgradama B = 2H (= 27) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4 (ogranieno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i priblino se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanistike koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviene kvalitete u vezi s osvijetljenou interijera; openito odgovarajui propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve. Preporuuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomou modela pod umjetnim suncem, odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim ureajem.

Razliiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri razliito postavljenim vertikalnim prozorima

Definicija za odreivanje potrebnih irina prozora irina prozora = (bF) m Visina prostorije (h) Visina prozora (hF) Dubina prostorije (t) irina prostorije (b) 5 Zagraenost 7 a = 0 5 7 5 7 2,50 m 1,35 m 5m | 7m 2,75 3,85 2,75 3,85 3,69 5,07 2,75 3,85 4,46 6,07
-

2,50 m 1,85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2,75 3,85 2,75 3,85 2,75 3,85 2,75 3,85 2,75 3,85 3,83 5,18

DIN 5034. Odreivanje potrebnih irina prozora (bF) pri razliitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagraenosti, ovdje u izvodu

-L Jf

Presjek
S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2,20 m h8 0,90 m bF * 0,55 b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 , kao z a stambene prostorije, ako je: h s 2,50 m t i 6,00 m A 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 , 5 0 m povrina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 , 5 0 m c - hp := 1,30 m hB 0,90 m b F i 0,55 b

Vizurne veze prema DIN 5034

2.0 m

T
^
Kl)

hF 1,3 m t S 1,0 (0,5 m

u bolnicama)

1.25m

,85-1,25m

S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF hF R a d n a prostorija t 5 m F 1,25 m 2 t> 5 m F - 1,5 m 2 e F = 0,1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0,01 A A > 6 0 0 m 2

0,55 b

^ 0,1 A / m 2 i 0,3 A F - 0,16 A b F h F / m 2 ^ 0,07 A h/m 3 Potrebni prozori u stamb. prostorijama -

Zahtijevane veliine u radnim prostorijama i prema

ASR- CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ]

Saimanje vizurnih veza i veliina prozora

169

Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred. fino Danje svjetlo D/c 1,33 2,66 Zelena Plava Vrlo fino 5,00 Smea Fino 10,00! 0,1-0,4 0,15-0,55 0,1-0,3 (Tamno do svijetlo) Crvena uta 0,1 bis 0,5

Materijali neobraeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0,25-0,5

Podne obloge od traka i ploa (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0,1-0,15 0,15-0,25 0,25-0,4

DANJE SVJETLO
-OD

0 , 2 5 - 0 , 6 5 Zie Crv. opeka uta opeka 0,15-0,3 0,3-0,45

Jaina osvijetljenosti, stupnjevi refleksije, reprodukcija boje i zasljepljivanje Meudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utjee na rasvjetu u interijeru. Da bi se ispunili odreeni vizualni zahtjevi potrebni su, ovisno o vrsti aktivnosti, odreene jaine osvijetljenosti pri danjem svjetlu -> .Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije povrina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiu vidljivosti. Razliito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije povrina i rasporedu prozora na fasadi - i usporedi -><). Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bonoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6, -> , pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 - .Time je tok danjega svjetla u prostoriji naelno odreen. Jednolikost je pri rasvjeti odozgo vea jer je gustoa zenitnog svjetla tri puta vea od one na horizontu. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: - stupnjevi refleksije (vrlo visoki), - usmjerenje svjetla zaslonima, - rasporedom prozora. Blijetanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom povrina i nepovoljnim kontrastima gustoe osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo blijetanje: - zatita od sunca - izvana, - zatita od blijetanja - iznutra, odnosno izvana u kombinaciji sa zatitom od sunca, - povrine bez sjaja, - ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti. Zasjenjenost je do odreene mjere poeljna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (- shema.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bonoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastinosti: - zatita od sunca, - zatita od blijetanja (takoer i na sjeveru), - uravnoteena raspodjela danjega svjetla, - ne smije biti neposrednog blijetanja, - vieslojne odnosno stupnjevane fasade. Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajue zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: - ( - > shema) u padajue danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima, rotiljima ili si., - dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB), - svijetle matirane povrine u kombinaciji s razliitim bojama (npr. elementi konstrukcije). Saetak, kriteriji kakvoe TL - bona rasvjeta Openito vrijedi da kriterije kakvoe danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utjee oblikovanje fasade, tj. prijelaz iz interijera u eksterijer. Stupnjevani, vieslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer moe zadovoljiti razliite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godinjih doba.

Svjetle

Op. od pij. i va[ 0 , 5 - 0 , 6 Drv. povrini Tamne Srednje Svjetle 0,1-0,2 0,2-0,4 0,4-0,5

Bijela (sred. 0 , 7 - 0 , 7 5 Siva Cma 0,15-0,6 0,05-0,1

Nap.. 1 0 % je na juno strani previe, na sjever noj dobro

Jaine 41} osvijetljenosti D%

Stupnjevi refleksije (boje neobraenog materijala) -> Qp

"tb Lo^

iii

IIILJJ
Jednolikost pri bonoj rasvjeti

Cl H li h II
Blijetanje

b&
Neznatno blijetanje D % Krivulja

Zasjenjenost pri bonoj rasvjeti OD

Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo

O D

Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kui - * Q0

170

DANJE SVJETLO
- m

Usmjeravanje svjetla (bono svjetlo) S rastuom dubinom prostorije (normalno 5 - 7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Usmjeravanje svjetla omoguuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri veim dubinama prostorije. Osnove - preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> - ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo, - ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije, - izbjegne blijetanje zbog visokog poloaja sunca, iskoristi sunana energija zimi, - prigui gustoa zenitnog svjetla, odn. da se to svjetlo posredno koristi, - preusmjeri posebno difuzno zraenje, - izbjegne dodatna zatita od sunca (eventualno stabla); dovoljna je samo zatita od unutarnjega blijetanja. Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u podruju prozorske preke. Zrcalne, polirane ili bijele povrine slue kao ravnina refleksije. One znatno popravljaju jednolinost rasvjete, naroito uz odgovarajue oblikovanje stropa. Eventualnu zatitu od blijetanja treba postaviti izmeu preke i stropa -> ( D
r-p. Strukturirana ^ povrina Zastor za svjetlo (D aluzine

Princip preusmjeravanja svjetla

Mount Airy Public Library, S. Carolina, SAD-> QQ

Prizme S optikim je prizmama mogua ciljana selekcija i preusmjerenje zraenja -> @ Ploe prizama reflektiraju sunanu svjetlost s malim odstupanjem i proputaju samo difuzno nebesko svjetlo. Da bi se sprijeio prolaz sunanih zraka, ploe prizama su zrcala. Prizmine ploe omoguuju zadovoljavajuu danju rasvjetu prostorije do dubine od priblino 8 m. Pogled, usmjeravanja svjetla, zatita od blijetanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajuim oblikovanjem stropa moe se poboljati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . Pogled u eksterijer je ouvan. Gustoa je zenitnog svjetla priguena. Samo je zimi potrebna zatita od blijetanja. Eventualno TEB na preki. Solarna stakla, staklene opeke, zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su, meu ostalim, sljedei sustavi -> @ : - solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomini) izmeu stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla, - staklene opeke: prizmatino bruene poveavaju jednolikost, - zavjese: pomine svijetle vanjske zavjese skreu danje svjetlo. Primjeri za usmjeravanje svjetla u podruju stropa - u muzejima.

Ostakljenje Staklena prizma

C Zrcalna ploha D

Izolacija Staklena prizma Ostakljenje

Nova pinakoteka, Mnchen

Dvorana umjetnosti, Bremen

Brandywine River Museum Chadds Ford, Pennsylvania

7L
Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla- Qp Nacionalni muzeja za zapadnjaku kulturu, Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth,Texas Nofdiyllands Kunstmuseum alborg, Dnska

Bauhausarchiv, Berlin

Museum Abteiberg Mnchengladbach

Muzej zaklade Maeght St. Paul-de-Vence

Uffizi, Firenca Usmjeravanje svjetla

Dijecezanski muzej, Paderborn

Guggenheim Museum New York New Yor*

Preusmjeravanje svjetla - rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri, muzeji) -> Qp

171

DANJE SVJETLO
1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 upljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6

-CD Postupci i metode odreivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane - odozgo) pri oblanom nebu: Za odreivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. analitiki, grafiki, kompjutorski, mjerno - tehniki. Za odreivanje udjela danjega svjetla (DH, DV, DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. Da bi se pronale konane osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi", odnosno za "zgradu koju treba sagraditi", preporuuje se priblino simulirati stanje danjega svjetla. To se moe izvesti na temelju crtea ili modela. Dnevno svjetlo moe se dodue odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru, pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade. Na njemu se mogu ispitati razliiti naini djelovanja danjega svjetla. Eksperimentalni postupak: prostor s ovjeenim, matiranim, svijetlim, translucentnim stropom, koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okruuju (horizont), simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblaenog neba u eksterijeru - Dovoljna je jaina osvijetljenosti od priblino 2000 - 3000 lx. Pomou arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) moe se mjernim ureajem ustanoviti jaina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). Sondom se mjeri dobivena jaina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. Ei = 200 lx), pa u tom sluaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u toki P iznosi 10%. Tom se metodom moe odrediti tok danjega svjetla u modelu - @ Razliitim se materijalima moe utjecati npr. na tokove danjega svjetla, jaine osvijetljenosti, koloristine efekte, dimenzije prostorija itd. Treba nastojati da se odre kriteriji kakvoe danjega svjetla. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije vani su sljedei materijali: - kartoni ili papiri razliitih, po mogunosti pastelnih boja; - transparentni papiri za zatitu od blijetanja i dobivanje difuznog zraenja; - aluminijska folija ili slian sjajni materijal za zrcalne efekte.- Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podlijee istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bono smjetenim prozorima, dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblanom nebu. Dok bono svjetlo daje relativno lou jednolikost (stoga i vei zahtjev za D%), to je pri "nadsvjetlu" drugaije. Kakvou danjega svjetla u prostorijama pomou nadsvjetla bitno odreuju sljedei faktori: - gustoa zenitnog svjetla - proporcije prostorije - kriteriji kakvoe danje svjetlo - nadsvjetlo - faktori redukcije. Radno mjesto - u prostoriji jednako je udaljeno od bonog prozora i od nadsvjetla iznad njega. Treba li na referentnoj ravnini (0,85 m iznad poda) postii bonim prozorom istu jainu osvijetljenosti kao nadsvjetlom, mora boni prozor biti 5,5 puta vei od otvora na krovu. Obrazloenje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoa svjetlosti u zenitu 3 puta via nego na horizontu. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo, a samo 50% tog svjetla u boni prozor. Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama, tj. o duljini, irini i visini, prema - Eventualnu pojavu efekta pilje treba izbjei. Kriteriji kakvoe nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bonim prozorima izraava se sa D min i D ma - (fj). Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. mn d a u radnim prostorijama ak (Dmin) = 4%!

Model Zrcalo

rVc n
Stol z a m o d e l ^ ^

ida 1 1

y
1

)
*! M j e r a luxa

Zid s r e d n j e svjetle boje

Umjetno nebo, primjer

1 1

1 1

1 1 1

Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom

V i z u e l n a kontrola

A l u m , folija ili si.

Stol z a m o d e l

V i z u a l n a kontrola

Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit

Bona rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo

172

ke - vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1,1 1,4 1.7 2,0 2,2

DANJE SVJETLO
Otvori nadsvjetla C D Tokasto razmjeteni otvori za svjetlo u podruju krova daju na ravnini koritenja tipine minimume i maksimume osvijetljenosti. Raunski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" podruja; to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m . Dm je dakle aritmetika sredina izmeu D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu povrinu (0,85 m iznad poda). Traeno G = 1:2 ne odnosi se na D max , nego na D min , jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fizioloki osjeaju "jaim od kontrasta". Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoe koje treba zadovoljiti nadalje utjeu, pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju, i sljedee komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke - faktor). Idealna se jednolikost postie ako razmaci izmeu nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h), dakle pri odnosu ~ 1:1. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1,5 do 1:2, vidjeti s. - . prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i nain njihova funkcioniranja. Takoer je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla odreuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. II - a usporeuje se koliina svjetlosti koja upada kroz boni prozor s koliinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod razliitim nagibima. Najvea koliina svjetlosti upada kroz horizontalno poloeni otvor. Suprotno tome, bonim prozorom postie se maksimalna jaina osvijetljenosti samo u blizini prozora. Vertikalnim nadsvjetlom postie se najmanja jaina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za koliinu svjetlosti koja upada ovisno o razliito nagnutim otvorima u krovu. U - b predoeni su odgovarajui faktori redukcije (ky) za razliito nagnute shed krovove C D Na difuzno zraenje koje pada na nadsvjetlo djeluje, prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom, i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla. prikazuje razliitost u padajue koliine svjetla pri razliitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Treba dakle izbjegavati suvie visoka ili masivna okna, odnosno prevelike dubine ugradnje - a. Preporuuje se stoga filigranska, dobro reflektirajua konstrukcija - b. Kakvoa danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. Vaan je i odnos ukupne povrine nadsvjetala prema tlocrtnoj povrini prostorije (kF - faktor). II - prikazana je, pri navedenim odnosima, usporedba bonih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. Da bi se pri bonim prozorima i nasuprotno smjetenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%, mora se udio povrine prozora znatno poveati, npr. do odnosa 1:1,5. Suprotno tome, mora se za isti zahtjev, naroito ako je rije o kosim shed krovovima, povrina nadsvjetla poveati tek neznatno. Tu zadovoljava priblino odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne povrine). Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja, k1 = konstrukcijski elementi, k2 = prljavtina na staklu, k3 = difuzna svjetlost.

Preporuka

Nastojati

^
1.2 1,3 1,5 1,8 2,0

Prihvatljivo Kritino Izbjegavati

1.4 1,6 1,7

Razmak nadsvjetla, visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postii uzevi u obzir odgovarajue oblikovanje nadsvjetla u podruju krova (ke - faktor) - > CD

Preporuene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x

60 Y Usporedba tokova i koliina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o etiri razliito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D

90

Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja ed krovova

h = O 1. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2. Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m

Redukcija koliine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn. s masivnom konstrukcijom ispod njih

Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajuom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% edovi + nagnuti edovi D = 5%

Boni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane

D/%
za

10 5
0

0,8

10
0,5

10-

50-

SI

0,3

S i
S i
0-.
0,25 "

10 1-

5
0

0,6

Utjecaj otvora za danje svjetlo - uz iste glavne dimenzije prostorije kF = povrina prozora / povrina tlocrta = 1:6 - na kvocijent danjeg svjetla. Uz to je navedena potrebna kF- vrijednost za Dmin = 5% -> m

173

'O

O O O O O

Ovjeeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom

DANJE SVJETLO
^

O O O O O O O O O U O O U OO

Empirijska ocjena kakvoe danjega svjetla kod nadsvjetla Konano ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblanom nebu. Meutim, otvori nadsvjetla izloeni su ne samo difuznom nego i neposrednom sunanom zraenju. Te razliite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom, ali i pod umjetnim suncem. Tom prilikom treba kriterije kakvoe danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> . Projektni parametri - nadsvjetlo @ @ usporedi @ - ne orijentirati nadsvjetla prema jugu, - pretvoriti upadajue sunano zraenje u difuzno zraenje, - drati se kriterija kakvoe za danje svjetlo, - izbjegavati visoke kontraste gustoe osvijetljenosti, - voditi rauna o prosjenom kvocijentu danjega svjetla - Dm - osvjetljavati sve kutove prostorija i povrina koje ju zatvaraju, - izbjegavati blijetanje, bolje je plastino zasjenjenje, - povrine koje zatvaraju prostoriju meusobno rasvjetno - tehniki odvojiti - omoguiti pogled van.

b) Svod (npr. pasa) Pojedinani otvori velikih dimenzija

d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla

c) Laterne b) Membrane (npr. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor, natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem

iWi

\l2)

Otvori velikih povrina naroitih oblika

d) Krovovi na dvije vode (moe i kao pojedinane svjetlosne kupole)

Svjetlo sa strane i odozgo Izbor izmeu tih dviju mogunosti osvijetljenosti ovisi i o koritenju i namjeni zgrade i o raspoloivim vanjskim izvorima svjetlosti, tj. o geografskom poloaju lokacije. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajue oblike graevine + @ Oblici zgrada u naim geografskim irinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoloive ponude osvjetljenja - difuzna i neposredna sunana svjetlost - + . Gunnar Birkets je, uzimajui u obzir teme o gornjoj i bonoj rasvjeti, usmjerivanje svjetla, termiko optereenje itd., izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rjeavati ovakve konfliktne situacije -> DD. Alvar Aalto je naroito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD.
Zenit

b) Nagib 60 (konkavni, konveksni) ed otvori (konkavni, konveksni)

d) Zaobljeni s bijelom vanjskom povrinom

Horizont

(Shema)

Horizont

K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u junim regijama (visoko sunevo zraenje), bona rasvjeta a) Meusobno uklopljene smaknute koso poloene ljuske c) Bona nadsvjetla kao vijenac

@ t i

Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja), rasvjeta sa strane i odozgo

b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici

d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo

Mogunost za rasvjetu sa strane i odozgo

Rasvjeta sa strane i odozgo. Konturni zidovi odvojeni od stropa

174

SUNEVA SVJETLOST
Odreivanje osunanja graevina prema H. B. Fisheru i W. Krtu -> Q P DIN 5 0 3 4 - 2 - > s . 162-166 Primjena Osunanje projektirane graevine moe se odmah oitati ako se projekt graevine, nacrtan na prozirnom papiru, u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Suneve putanje ili obrnuto. Sljedei podaci o Sunevoj putanji odnose se na podruje 51,5 sjeverne irine (Dortmund - Gttingen - Halle - Militsch). Za najjuniji dio sa 48 sjeverne irine (Freiburg - Mnchen - Salzburg - Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3,5. Za najsjeverniji dio, sa 55 sjeverne irine (Flensburg - Bornholm - Knigsberg), treba 3,5 odbiti. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut"; to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemake s normalnim vremenom za 15 istone duine (Grlitz - Stargard - Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena). Za mjesta istono od 15. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije, a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. Za Potsdam je na 13 istono od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. Trajanje osunanja Mogua dnevna insolacija od 21 .svibnja do 21. srpnja priblino jednako traje, 16 do 163/4 sati, a od 21. studenoga do 21. sijenja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. U mjesecima izmeu toga mijenja se trajanje osunanja za gotovo 2 sata mjeseno. Stvarno osunanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo razliit. U Berlinu su okolnosti naroito povoljne (u srpnju gotovo 50%, Stuttgart 35%). Tone podatke o tome za predjele o kojima je ovdje rije, daju dravni meteoroloki uredi. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o poloaju Sunca i sposobnosti tla da otputa toplinu. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca, tj. najtopliji dan nije 21. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja, a najhladniji dan nije 21. prosinca nego se javlja u posljednjim danima sijenja. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.

Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (priblino 21. lipnja)

Najdulji dan u godini 51,5 S ir. (Dortmund Halle)

Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 oujka) i jesenskog (oko 23. rujna) ekvinocija

175

SUNEVA SVJETLOST

Osunano od 1420 1 S Osunano od 10 1 0 2 0 1 S h = 9% / -614

Osunano od 3 " 1 0 M " 6%

(5)

Ljetni solsticij. Ubrzo nakon 11 sati poinje na sjeveroistonoj strani zasjenjenje, ubrzo nakon 13 sati lei i jugoistona strana u sjeni, dok su ostale strane u odgovarajuim vremenima osunane.

Osunano od 9* 5 16

= 81/4

Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca), najkrai dan u godini 51 5 S irine (Dortmund - Halle) ' '
2 1 . lipnja Ljetni solsticij

21. oujka i 2 3 rujna

, Q^

Poloaj Sunca u podne karakteristinih dana u godini. Udaljenost Sunca od promatraa odgovara unutarnjem polumjeru crtea kretanja Sunca s tokastim kretanjem Sunca u tlocrtu, to odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca.

2 1 . prosinca

Osunano od 1 4 1 8 h

= 3M E k v i n o c i j . Sjeveroistona strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni, a jugoistona strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni

Osunano od 91545 \
Nije osunano /

1-aH

Pogled

iVisina Sunca
Osunano od 8 ' 5 9 '

Za ustanovljenje osunanja :li zasjenjenja u neko odreeno doba godine i dana (npr. ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. On u tlocrtu odreuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Odsjeak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu, prenesen na pogled, daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi.

Zimski solsticij. Sjeveroistona strana dobiva Sunce jedva jedan sat, jugoistona strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni

176

NADSVJETLA

z
S postoljem, kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1,00 X 1,00 1,00x2,00 1,20 X 1,20 1,20 x 1,80 1,20 x 2,40 1,25x2,50 1,50 x 1,50 1,50 x 1,80 1,50 x 2,40 1,80 x 1,80 1,80 1,80 1,80 2,20 2,50

-SVJETLOSNE KUPOLE
15-30 1 Ventilator H L
3

'JM.
x x x x x 2,40 2,70 3,00 2,20 2,50 50 x 1,00 5 0 x 1,50 60x60 60 x 90 90x90 1,00 x 1,00 1,00 x 1,50 1,00 x 2,00 1,00x2,50 1,00 x 3,00 1,20 x 1,50 1,20x2,40 1,50 x 1,50 1,50 x 3,00 1,80x2,70

O k r u g l a kupola: 0 6 0 , 9 0 , 100, 1 2 0 , 1 5 0 , 180, 220, 2 5 0

"Normalna" svjetlosna kupola

Svjetlosna kupola s visokim postoljem

*L mi
A 40 70 80 1,00 1,30 60 90 1,00 1,20 1,50 B x x x x x 60 90 1,00 1,20 1,50

A 1,60 1,70 2,20 2,30 2,40

B 1,80 x 1,80 2,00 x 2,00 2,00 x 2,20 2,50x2,50 2,70 x 2,70

A= Prolaz svjetla 72 x 1,20 x 1,08 72 x 2,45 x 2,30 75x1,16x76 (4)

B= Otvor na stropu 125 x 1,25 1,25x2,50 1,50x1,50

(3)

Piramidalna svjetlosna kupola

Kupola za sjeverno svjetlo

Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija, dvorana, stubita itd. te za odvoenje dima iz tih prostora, na raspolaganju su: kupole, elementi za osvjetljenje, kasete, kapci za odvoenje dima i rebrenice kao kruti ili pomini elementi. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru spreava se upad sunanih zraka i blijetanje - Smanjenje blijetanja postie se otrim kutom upada sunanih zraka uz pomo visokog rubnog vijenca -> Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje, mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajueg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka. Prisilno odvoenje zraka postie se ugradbom ventilatora u rubni vijenac; uinak je 150 - 1000 m3/sat -> Svjetlosna kupola moe sluiti i kao izlaz na krov. Kad je rije o ureajima za odvoenje dima, odvodna povrina treba biti aerodinamina. Ciklikim smicanjem dimnih odvoda za po 90 koriste se vjetrovi iz svih smjerova. Ugrauju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera, onda je orijentacija niz vjetar - uz vjetar. Za stubita, kad ima vie od 4 cjelovite etae, potrebni su otvori za odvoenje dima. Ti su otvori razliitih veliina do 5,50 m, a u posebnoj izvedbi 7,50 m, bez pomone konstrukcije. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez blijetanja -> Nadsvjetla kod ed krovova s ulocima od staklenog prediva pruaju sve znaajne klimatsko - tehnike prednosti hale sa ed krovom -> Uobiajene ravne krovove mogue je podizanjem pretvoriti u ed krovove

H 1 , 5 0 - 6,50

5,0

(5)

Svjetlosna traka, svjetlosna staza

(6)

Gusjeniasto nadsvjetlo

(7)

Dvovodno nadsvjetlo

(0)

Jednovodno nadsvjetlo

-2,00-4,00-

- 5,00 -

Laterna s nagnutim otvorima

Vertikalna laterna

60-ed, kosi ed

90-ed, vertikalni ed

60 =

Kut z r a e n j a S u n c a

Sjever

7 6 % Propusnost z a svjetlo

40 mm 3,61-4.50 4,51-6,50

Termoizolacija u podruju zasjenjenja uloka od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element

3,01-4,00 4,01-5,50

1 40 mm 1 70 mm 5,51-7,50 190 m m Element

ed - nadsvjetlo od poliesterskih ploa armiranih staklenim vlaknima

(2)

Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla

177

PROZORI
Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajue danje svjetlo. U skladu s tako vanom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u znaajan element stilskoga oblikovanja: od romanikih prozora s krunim svodom do baroknih prozora, uokvirenih bogatim razigranim dekorom. U europskom kulturnom podruju sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obiljeja. Suprotno od klimatski povlatenoga kulturnog podruja Mediterana, moralo se ovdje svakodnevno ivjeti preteno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za iroko stanovnitvo nedostina. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. Svjetlopropusna povrina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne povrine radne prostorije. Ukupna irina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne irine svih zidova (M + N + O + P ) - . Kod radnih prostorija viih od 3,5 m mora svjetlopropusna povrina prozora iznositi najmanje 30% povrine vanjskoga zida: = 0.3AxB-> .
Svijetli otvor prozora

Povrine ostakljenja = 1/20 tlocrtne povrine irina prozora: 1/10 ( M + N + O + P)

Veliine prozora kod industrijskih objekata

Veliine prozora = 0,3 A x B

Za prostorije ije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedee: - najmanja visina ostakljene povrine 1,3 m

n
S 9 0 Parapet

Primjer ->(5) A Stan, upadni kut svjetla 18 - 30 (3) Presjek kroz fasadu (4) irina otvora prozora Q = 0,5 R B Potrebna veliina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne povrine dnevnog boravka zadovoljava kao veliina prozora. Nagib krovne plohe je poznat,
c b a

ftVi
S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B

nadsvjetlo pod nagibom 0 zahtijeva samo 20% veliine vertikalno postavljenog prozora, tj. nagiba

30, uz isti efekt osvjetljenja prostorije - ali nedostaje pogled na okolicu. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija toka termoizolacije. Stoga je povoljno zadovoljavajue osvjetljenje postii malom veliinom prozora, ukoliko se ne rauna na dobivanje topline od sunca kroz prozor. Osim veliine prozora i njegovog nagiba vana je i lokacija zgrade. Slobodnostojea zgrada e uz istu povrinu da. Primjer prozora dobivati vie svjetla nego zgrada u centru gra-

3 18'

i 1 15 20 25%

10

t> Veliina prozora u % tlocrtne povrine sobe

(5)

Veliine prozora u stambenim zgradama

Visina parapeta = 0,9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% irine radne prostorije Q < 0,5 R. a Potrebna veliina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne povrine. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0,14 = 2,8 m 2 prozora, b Potrebna veliina prozora za kuhinje. c Potrebna veliina prozora svih ostalih prostorija, d Kut upada svjetlosti. to je vei kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti vei. Razlog: to su susjedne zgrade blie i to su vie, vei je i strmiji kut upada i manja koliina svjetlosti koja prodire u zgradu. Manja koliina svjetlosti nadomjeta se veim prozorima. U Nizozemskoj se propisima odreuju veliine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti.

A Nagib krovnog prozora 40 Kua nije na slobodnoj lokaciji, ali nije znaajno zasjenjena 10% tlocrtne povrine je dovoljno kao veliina prozora

Veliina prozora

(7)

Krovni prozor

178

PROZORI
POLOAJ PO IRINI DIN 5034 RASPORED

(?)

U zidu od lomljenog kamena

U zidu od opeka

(3)

U kanatnoj stijeni

U elinom ili armiranom betonskom skeletu

POLOAJ PO VISINI

Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim gra. elementom

(6)

Prostorije s dobrim pogledom

(7)

Normalna visina (visina stola)

1,75

>

()

Kuhinja

(IO)

Ured (registratora)

(li)

Garderoba

Nadsvjetlo u crtaonici

VENTILACIJA

GRIJANJE - * ( ) -

H ^ - a ^ i

u sobu. topli zrak

Osoba koja sjedi je izloena hladnom i toplom zraku (nezdravo)

Ugraena grijaa tijela (konvektori) zahtijevaju dovoenje i odvoenje zraka

ZATITA OD POGLEDA

Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima

Vertikalne rebrenice, lamelasti zastori

Platnena roleta ili sintetika

Lamelasta roleta (venecijaner)

179

SOLARNA IZOLACIJA

PROZORI
DIN 18073 ->QD Zatita od sunca treba sprijeiti blijetanje, smanjiti ulazno zraenje topline. Dok u junim geografskim irinama i minimalna veliina prozora omoguuje dovoljan upad svjetla, u zemljama srednjih geografskih irina preporuuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> . Na 50 geografske irine juni prozori imaju pri upadnom kutu 30 potpunu zatitu od sunca -> - . Rebrenice -> od plosnatih lamela (drvo, aluminij, sintetini materijali) iji je razmak neto manji od irine (nagib se moe mijenjati) - > . Rolete, markize i markizolete postavljaju se po elji. Brie soleil ugraen fiksno ili okretno oko osi lamela. Pogodno i za visoke i za kose povrine prozora. Toplini koja se uzdie uz fasadu mora se omoguiti izlaz kroz proreze, a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zatitu od sunca. Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica proputa 22%, markiza 28%, a unutarnje platnene rolete 45% sunane topline (nezatieni prozor 100%).

Rebrenice iznutra, sunce dopire iza stakla; nepovoljno

(2)

Rebrenice izvana

;i5o

^ ^

Markize tite od sunevih zraka i topline

Markizolete

Koso - vertikalna markiza

Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za juni zid ispod 50 sjeverne irine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) - (8) 21. lipnja (ljetni solsticij), u podne a 1 = 63, a = 27; 1. svibnja i 31. srpnja, u podne a 1 = 50, a = 40; 21. oujka i 21. rujna (ekvinocij), u podne a 1 = 40, a = 50 Openito istak A = tg kuta zasjenjenja a visina prozora H; min. istak A = tga H) debljina zida D

ienje prozora

Balkon ili staza za

asma oa el. lima (10) drveta, alum. ili

/n Dvostruka uvosu (11) zatita

Kosa zatita

Poloaj rebrenice daje difuzno svjetlo, djeluje kao zasjenjenje

1
7,5

Venecijaner

Brise soleil, zatita od sunca i blijetanja

to 2,10

15

2,60 3 , 1 0

/ / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zatita od Regulabilna markiza

180

PROZORI NAINI OTVARANJA

5 Otklopno krilo Okretno krilo oko ' horizontalne

Okretno krilo oko vertikalne osi (moe biti i ekscentrina)

Zaklopno krilo

( T )

Krilo ( p r e m a v a n i unutra)

^ ^

Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi

( 3 )

Vertikalni klizni prozor

Klizni prozor

OBLICI NALIJEGANJA

Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik

I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori

Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik

1 Trokrilni prozori

(8)

Prozor sa cvijeem

375500 625 750 875

1000

1125

1250

1375

1500

1625

1750

1875

2000

rr
F

8x4 E ! s r

Brojevi iznad slika su brojane oznake z a veliinu. O n e se sastoje od viekratnika jedinine mjere. 125 m m z a irinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 1375

62,5

62,5

8x6

ID

Prr

0 !

Nain nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra)

0
/

m^
62,5 62,5

9x11

" 5

RR

Objanjenje: H l Preporuene veliine Veliine Veliine, preporuljive za prozorske trake | Veliine, preporuljive za prozore/vrata ElVeliine, preporuljive za podrumske prozore s Veliine, preporuljive za prozore na
pr

Nain nalijeganja 2 (nalijeganje izvana)

aonicama

Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050

Nain nalijeganja 3 (bez nalijeganja)

181

PROZORI

PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za odreivanje veliine prozora mjerodavna je traena stambena kakvoa prostora. Graevinski propisi nalau da je za stambene prostorije najmanja svijetla povrina prozora = 1/8 tlocrtne povrine prostorije - Veliki prozori s mnogo svjetlosne povrine ine prostorije ugodnima za stanovanje. Za nusprostorije treba irinu prozora odrediti prema razmaku rogova. Bogati, iroki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomonih rogova. Strmi krovovi zahtijevaju krae, a blae nagnuti dulje prozore. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> , ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih - - .
54cm "|B4cm | ,74cm, , 94cm 114cm , , 134cm ,

(T)

Okretni prozor

^g^

Otklopni prozor, otklopno - klizni prozor

Dodatni element kruni luk

Okretni prozor

A A

Klizni prozor, prozor - vrata

Otklopni prozor s metal, prozorskim elementom

Okretni
prozor

A
n \ k
f
\ \ \ /

Prozor uvren tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor

t'

Izlazni prozor

64cm

(5)

Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid

1,00 -1,20

Veliina prozora

Vel. prozora

54/83

5 4 / 1 0 3 64/103

74/103 74/123 74/144

144/123

114/144

134/144

Povrina upada svjetla m 2 0,21 Veliina 2 2 prostorije u m

0,28 2-3

0,36 3-4

3,44 4-5

3,55 5-7

0,66 9

0,93 11

1,12 13 m
2

1,36

(D

Uz nazidak

(7)

Pri dodatnom vertikalnom prozoru

(tj)

Odreivanje veliine prozora u odnosu na tlocrtnu povrinu prostorije

r ^ (8)

1 20-75 N Varijanta ugradbe, vertikalni presjek

(9}

Horizontalni presjek

Prozorski niz s vertikal, dodat, prozorima ->(in)

Jedan pokraj ili iznad drugog

182

PROZORI
DIN 68121, 4108
Zidarska mjera Modularna zidarska mjera

Vanjska mjera doprozornika

DIN 68121 normira drvene profile za okretne, okretno - otklopne i otklopne prozore. Podjela prozora prema vrsti krila -> A - D i prema vrsti okvira ->@E - H. Zbog visokih zahtjeva koji se trae u vezi s prozorima (termoizolacija i akustina izolacija), nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> - d). Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti vei od 3,1 W/m2K.

Drveni prozor

T -

Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera

Jednostruki prozor (6)

Prozor krilo na krilo

Dvostruki prozor

Prozor sa sakrivenim okvirom

Prozor s punim okvirom

Oblici prozora

(2)

elini prozor

1 Opis ostakljenja

2 Ostakljenja
i) V

Prozori i prozori - vrata ukljuujui okvir

F

W/ (m K)
2

2) W/m2 K) 2,1 | 2,2 2,3

33'

Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od elinih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zrani meuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm - dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zrani meuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa upljim blokovima prema DIN 18 5,8 3,4 3,2 3,0 2,4 2,2 2,1 2,8 2,0 2,9 2,8 2,6 2,2 2,1 2,0 2,6 1,9 3,2 3,0 2,9 2,5 2,3 2,3 2.7 2,2 5,2 3,3 3,2 3,1 2,6 2,5 2,4 2,9 2,4 3,6") 4,1") 3,4 4,0") 3,3 2,8 2,7 2,7 3,2 2,6 3,8") 3,4 3,3 3,2 3,7") 3,1

10

1,4

1,5

1,8

1,9

2,2

2,7

11

3,5

) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr. ostakljenje izloga) moe se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetinog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva, sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2,0 W/(m2 K) dokazan atestima. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila odreeno vrstom sintetike, a eventualni metalni uloci slue samo za montau. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila, ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2,8 W/(m2 K) dokazan atestima. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3,6 > kR > 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima

Grupa 2.1

Grupa 2.2:

t?

(5)

Aluminijski prozor

Proraunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore - vrata uklj. okvir (kF)

183

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili povrinske obrade prozora odluuju tehnike i oblikovne elje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element graevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veliina, format, podjela, nain otvaranja, gradivo okvira 1 obrada povrine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, vano je oblikovanje ljebova te poloaj i namjetanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrauju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklaeni s akustinom izolacijom prozora - Tehniki zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reki, ventilacija, termika izolacija, akustina izolacija, zatita od poara, opa sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termiki odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

Stambena ulica Stambena ulica (dvotrana)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotrana)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ meu krila ugraena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

Prosjena vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotrana) Stambeno sabirna ulica (dvotrana) Gradske glavne prometne ulice Industnjska podruja 4-do 6 trane glavne prometne ceste. autocestovni prikljuci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

>70

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeu viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju vie od 60% povrine vanjskog zida

t(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoa? Klasa akustine izolacije 6

Izbor odgovarajue akustike izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetinog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetinog materijala, krilo na krilo, izmeu ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veliina Orijentacijska upozorenja 0 obiljejima konstrukcije priguenja prozora i ventilacijskih ureaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala vee debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobiajenim razmakom stakala vee debljine, izolacijsko ostakljenje u tekoj vieslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugraeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugraeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

45-49

40-44

35-39

30-34

25-29

J I 1.39 4 I 1 1 1

20-24

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-

Klase akustine izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustine izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtaima, sigurnosna uad ili drugi ureaji za osiguranje na visini -

Osiguranje pomou sigurnosne koare i sigurnosnog pojasa

raraielno pomine sigurnosne ljestve, mogua uporaba za 3 - 4 etae

Fasadna dizala odnosno transporteri za ienje prozora (to omoguuje fiksno ostakljenje) i fasada -> - slue i za radove na odravanju i popravcima (tedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje slue i za izvedbu graevinskih radova (namjetanje rebrenice, montaa prozora itd.). Uz male tehnike preinake mogu fasadna dizala i transporteri posluiti za spaavanje pri poaru. Izvedba kao prijevozne visee ljestve na vodilicama, ureaj s gondolom bez tranica, ureaj s gondolom na tranicama, privreno na krovnu plou ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Ureaj s viseim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala - sastoji se od pokretnih viseih ljestvi i tranica. irina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najvie 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najvee korisno optereenje 200 kg (dva ovjeka i pribor). Varijante su galerije za odravanje - i balkoni za ienje - .

ienje susjednih prozora

Zatamnjena povrina predstavlja prihvatljivu veliinu za ienje Vrsta graevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice kole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teki rad) Privatne kue Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba ee istiti Balkoni za ienje (7) Vremenski razmaci ienja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

Openito pogreno otvaranje

(2)

Openito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogreno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a arka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

^ ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna arka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Letea vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrina

Centrina, za desni promet

SZ3

v ^ v v Krilo s bravom

(i?)

etverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid

Dvokrilno

Ameriki Balanced Door

Ameriki Balanced Door

U unutranjosti zgrade moraju vrata biti smisleno rasporeena, jer nepovoljno smjetena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, oteavaju njegovo koritenje i uzrokuju gubitak prostora za smjetaj namjetaja - - . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobiajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - Vrata se oznaavaju prema poloaju i namjeni, smjeru otvaranja, nainu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, nainu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kuna i dvorina ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - @ - zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. irina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla irina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla irina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kuna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kuna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

Ne doputa se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u sluaju opasnosti oteavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> normirane su graevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim sluajevima nune drugaije veliine, treba ih oblikovati kao viekratnike od 125 mm. elini se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor irine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj graevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d ljeba do ljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla irina dovratnika u ljebu dop. odstup

Svjetla visina dovratnika u lljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veliine oznaene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e tone mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identina broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veliina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

()

Ufjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik xV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera ljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika irina x visina xV xV 1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladita)

>Samo su ove veliine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere elinih dovratnika - * +

(2)

irina >

()

I Mjera dovratnika od I Ilijeba do lijeba I Mjera vratnog krila Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od lijeba do lijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(0)

elini dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'lijeba do lijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'lijeba d o lijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od lijeba d o lijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od lijeba do lijeba

Vrata s dovratnikom

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata - - izrauju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - Automatska vrata, ureaji za otvaranje: radarsko upravljanje, elektrina kontaktna hasura -> - pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nudu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluivanjima, 6-krilna irine do 8 m. Vrata - zrana zavjesa -> () , nou se zatvara podiznim vratima -> (D Zatvaranje prostorije pomou sklopivih vrata- ). Harmonika - vrata objeena u sredini -> (vi) za zatvaranje irokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrauju se od ukoenog drva, umjetne koe ili tekstila -> Teleskopska vrata sadre vie krila koja su meusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> a s unutarnjom vodilicom dvoslojna ->
Sklopiva vrata voena bono Sklopiva vrata voena centrino (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploa odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih- ili jedna u drugima -> s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla ili koristiti za promjenljiva zatvaranja -> Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> , ili horizontalno s gornjim ovjesom omo> guuju dijeljenje velikih prostorija.

Klizna vrata voena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
Q P Za garae i slino proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomino ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinani elini lim.Najvei otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veliina krila oko 10 m 2 . Moe se ugraditi i u kruni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomou motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata - CD, lankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata od aluminija za smjetaj ispod stropa. Jednostijena i viestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radionike graevine. Maksimalna irina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomou: poteznog prekidaa, fotoelijom, indukcijskim ili beinim daljinskim upravljaem (elektrino ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem - , PVC vratnice klatna -> jednoslojni PVC otporan na troenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladine prostorije. Zatita od atmosferilija pri utovaru i istovaru - Protupoarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> Protupoarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupoarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o elektrinoj napojnoj mrei. U sluaju poara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednaenje teine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

lankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veliine

Rolo - vrata / rolo - reetka (elik aluminij) 14 m

Klizna vrata elina klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

Mogua staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehaniki pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupoarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupoarna klizna vrata T30-T90

189

UREAJI ZA ZAKLJUAVANJE
DIN 18252

Cilindrine brave pruaju najveu sigurnost jer je otkljuavanje pomou alata gotovo nemogue. Cilindrina brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrini sustavi Cilindri se prema potrebi isporuuju kao jednostrani ili dvostrani, u duinama koje se poveavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveu sigurnost prua cilindar DOM IX ->() Varijacijom irine sustav je IX predvien i za neuobiajeno velike i komplicirane kljuarske sustave. Pri projektiranju i narudbi kljuarskog sustava izrauje se plan zakljuavanja i izdaje pripadajua sigurnosna isprava, rezervni se kljuevi isporuuju samo nakon predoenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu klju ulaznih vrata stana zakljuava i sva zajednika vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s vie stanova - Sustav glavnog kljua U ovom sustavu zakljuava jedan "nadreeni" klju sve cilindre itavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, kole, gostionice - <D
(5) Sustav glavnog kljua

Sustav centralnog kljua U ovom se sustavu sjedinjuje vie sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade Svaki stanar svojim kljuem zatvara svoj stan, a jedan glavni klju zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=%f

?1
il J 0 O S ,
f

0 H I "SSiS B gSiS

lilr

Sustav generalnog centralnog kljua Ovaj se sustav sastoji od vie sustava glavnog kljua. Generalni glavni klju omoguuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Mogua je podjela na podruja glavnim i skupnim kljuevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni klju i moe se zakljuati samo tim i "nadreenim" glavnim kljuem. Primjena: tvornice, radionice, zrane luke, hoteli Slaba mjesta na koja treba obratiti panju pri projektiranju zgrade -

Kombinacija sustava centralnog i glavnog kljua

Ormari za spise, kabine za kupanje, potanski sanduii, prolazna vrata, vrata za nudu, garderobe, brave ormara, hladnjae, vrata na namjetaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisai stolovi, zasuni, kabine za presvlaenje Strojarnica dizala, prekidai dizala, prostorije elektr. postrojenja, garana vrata, zakretna vrata, reetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozatitna i vatrootporna, prikljuci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, reetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidai, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroenosti

Ugroeno

Jako ugroeno Vrlo jako ugroeno

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog kljua

Cilindrine brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJITA

DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaa mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, ivot i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od elika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predraun trokova / koristi. Policija surauje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanika osiguranja su graditeljski zahvati koji poinitelju suprotstavljaju mehaniki otpor, ije je svladavanje mogue samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Vaan kriterij je veliina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehanike sigurnosne naprave, meu ostalim, eline su reetke, fiksne ili rolo-reetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su iani uloci ili uloci od elinih vlakana koji djeluju kao zatita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pruaju poveanu zatitu.
I Policija Zatitarska poduzea | Vratar l. obitelji, suradnici

Ureaji za dojavu provale - organizacija i nain djelovanja Ureaj za dojavu poara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUreaj za dojavu napada ^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Elektrini alarmni ureaji automatski javljaju pokuaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme izmeu dojave i intervencije slube kojoj je dojava upuena. 1. Ureaji za dojavu provale (EMA) i ureaji za dojavu prepada (UMA) slue uvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti ureaji ne mogu sprijeiti upad u uvane prostorije, ali moraju takav pokuaj to prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle moe postii samo kombinacijom mehanikog osiguranja i smisleno ugraenoga ureaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oploja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinanim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Ureaj za nadzor v a n j s k i h povrina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom podruju

Ureaji za dojavu poara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomo i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu poara. Ti ureaji slue za zatitu osoba i materijalnih dobara. 2. Ureaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Slue za zatitu objekta pomou mjera koje se poduzimaju u njegovu okruenju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najee do granica zemljita (ukljuujui i granice). Sastoje se od mehanikih / graditeljskih mjera, elektronikih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgranienje, odvraanje, spreavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokuaja sabotae i pijunae. Sastav: graevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehnike mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavjetavanje viih nadlenih slubi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehniko osoblje, psi uvari, plan akcije na poziv u pomo.

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom podruju

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJITA

pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli - s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krae u prodavaonici, jesu elektroniki sustavi i slue zatiti od krae i neovlatenog ili zabranjenog odnoenja robe iz nadzirane prostorije ili podruja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

C 0 O
Kuna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra Garana podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) reljefi - slike
1

C (O Olf S o 2

-a.

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

o
o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektroniki sustav koji povezan s mehanikom doputa odnosno oslobaa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektronike provjere osobne identifi-

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole slube.

izdane od nadlene

Tehniki je mogue istodobno nadzirati pristup i ureaje za biljeenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne povrine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kuita aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljai provale ^ O Vrlo prikladni Jo uporabivi Razliiti javljai mogu se samo ogranieno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao ureaj za zakljuavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montau u podu Ne upotrebljavati u tzv podruju dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugraenim alarmnim ureajem Obratiti panju na ogranienja zbog teine stakla Za vrlo vrijednu i sadrajem bogatu opremu preporuuje se posebno pojedinano osiguranje Preporuuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili ukljueno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 ) 11 ) 12 >

3

taka izmeu dviju razliitih slubi putem javne telefonske mree Njemake savezne pote. TEMEX/DATEX/BTX slue daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

Kontaktni i povrinski nadzor - prikladna instalacija javljaa provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvuna zatita pratanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaen smjer kretanja Ultrazvuni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaa na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaa na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o ureaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o ureaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o ureaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomini nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava poara Doputeno Doputeno Nije doputeno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: biljeenje zbivanja pomou kamere i monitora runo i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i nou tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi slue sigurnosti korisnika takvih ureaja i predvieni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajuom, stalno prisutnom slubom za oslobaanje / spaavanje.

Podruje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad itavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipina mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomini nadzor nad prostorijom Uvjetno doputeno Doputeno Nije doputeno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomini nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno doputeno Doputeno Nije doputeno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Doputeno Doputeno Doputeno S oprezom

Doputena temperatura okoline

ispod 0 C od 0 do 50 C preko 50 C

Moe li u istoj prostoriji biti vie javljaa? Utjecaj susjednih prostorija ili zona ulinog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporuuje se

Bez problema

Mogui uzroci pogrenog alarma

- jaki umovi u podruju frekvencije ultrazvuka - zrano grijanje u blizini javljaa - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male ivotinje

- j a k i umovi u podruju frekvencije ultrazvuka - zrano grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male ivotinje - smetajui utjecaji u blizini javljaa (poviena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male ivotinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. arulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javlja - objekti u pokretu, npr. male ivotinje

(2)

Nadzor prostorija - najvaniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

n S i - ,

Duljina ovjejeg koraka na horizontalnoj povrini

Podloga u usponu skrauje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazite = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube sline Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubitima u graevinskoj su regulativi razliite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubita. Za stambene zgrade do dva stana korisna irina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazite 17/28 cm. Stubita koja po propisima nisu nuna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nuna stubita najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama irina treba biti 1,25 m. irina stubita u javnim zgradama izraunava se prema eljenom vremenu pranjenja - s. 490. stadion. Duina stubinog kraka 3 stube do 18 stuba , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 irina gazita (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubitu ne smiju smanjiti irinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubita na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postie se umetanjem podesta izmeu svake tri stube. Stubitem u kazalitu ili na otvorenom ljudi se kreu sporo, pa ono moe biti blago. Stubite na pomonom ulazu ili na izlazu za nudu mora omoguiti brzo svladavanje visine.

Pravilno postavljeni stubini krakovi jedan iznad drugog tede prostor

Poloaj rogova i greda u smjeru stubinog kraka tedi prostor i novac

Podrumska stubita s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etae Dvokrako stubite Jedno- i trokrako stubite, stubite u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubita treba Hl) razmak izmeu linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubinog kraka u pravcu razmak izmeu linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubite na kojem se dva ovjeka mogu mimoii

= irina za 3 osobe

^4)

Visina etae i nagib stuba

Konsna irina prolaza izmeu povrine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubita u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a e

>1,0m ili izmeu rukohvata U viekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s vie od I 2 p u n e e t a e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati vrsti rukohvat. Kod irine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni meurukohvat. Zavojito stubite: rukohvat na vanjskoj strani

Manje i r i n e prolaza kod rijetko koritenih stuba

Vee irine prolaza z a vie od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazite ( c m )

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne irine prolaza -> s. 194

(4)

Potronja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 irok je raspon stvaralake izraajnosti kad je rije o stubitima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogunosti najrazliitijih stubita u stambenim zgradama do raskonih vanjskih stubita kod kojih uspinjanje 1 silaenje postaje koraanje. Kretanje stubitem zahtijeva u prosjeku 7 puta vei utroak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubitem fizioloki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubita od 30 i izraen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

Blage rampe do 6 odn.1:10

stubita (?) Slobodni profil stubita

Nagibi za rampe, vanjska stubita, stubita u stambenim zgradama, stubita u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna irina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazite a3'

251

50

25~

Stambena zgrada s ne vie od dva stana

1)

- stube propisane gra. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

173 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla irina stubita

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

50

= 21

= 21

RukohvatQ

50

Nije p r o p i s a n o

irina gazita T 29 Odnos penjanja odreen je duljinom koraka odraslog ovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utroak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubita vrlo je vaan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubita. Vano je ne samo svladavanje visine nego i nain njenog svladavanja. Kod stubita na otvorenom, s masovnim prometom, preporuuju se niske stube 16x30 cm. Stubita za urede ili stubita za nudu moraju omoguiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubite mora biti smjeteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smjeten i oblikovan da se bez opasnosti moe koristiti kao izlaz za nudu. irina izlaza irini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etae, mora udaljenost do najmanje jednog stubita ili izlaza biti 35 m Ako je potrebno vie stubita, treba ih razmjestiti tako da putovi za spaavanje budu to krai. U stubinom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgraenom tavanskom prostoru, radionicama, skladitima i slinim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajuim vratima, vremena otpora protiv poara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i 21

2811 = 21

1) 2)

Ukljuuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s vie o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m

3)

ali ne > 3 7 c m = utvrivanje o d n o s a uspona a / a

Svijetla irina stubita

:>: D 6

(2)

Stubita u zgradama D!N 18 065 - ( 3 ) ( 4 )

u
4,2 m2 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak moe zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etae 2,75 m; irina prolaza 1,0 m.

Stubita bez podesta pokrivaju u svim formama praktiki skoro istu tlocrtnu povrinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporuuje za viekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

1 1 t-1 1 -1 1 1 1 1

UVu
Stubita s podestima pokrivaju tlocrtnu povrinu jednokrakih stubita povrina podesta - 1 povrina stube. Stubita s podestima su potrebna za visine etaa > 2,75m. irina podesta > irina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubita: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

F/
J 2,70 Kosi nastup i izvuene stube tede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubita tedi irinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namjetaja Za transport bolesnikih nosila

U zavojitom stubitu

194

STU BISTA
>301.

Bolje

> Ako je irina gazita (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvui = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle rune mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, ime se postie i ire gazite. Ako je irina (b) manja od 260 mm, treba gazite podvui za ^ 30 mm. ovjek na visini rukohvata treba najvie mjesta, u podruju stopala osjetno manje. Tu moe irina stubita biti smanjena u korist stubinog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omoguuje statiki povoljnije privrenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz priblino od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45 - 55. Trai li se zbog nekog razloga mogunost uspinjanja slina stubitu, npr. ako je raspoloiva duljina premala za normalni stubini krak, bira se stubini krak sa smaknutim gazitima, tzv. kratki, tipa lice ili "samba" krak @ + Broj gazita takvog kratkog stubinog kraka neka bude to manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se irina gazita mjeri (naizmjence) po osima koraanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubinog okna

Rukohvat i detalji obraza

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 irina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veliina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm

. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, liaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubite u prostoriji na najuem prostoru

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pjeacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s djejim kolicima treba omoguiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> stepenasta rampa (D rampa u stubitu -> nagib -> Zavojito stubite, spiralno stubite Kad je promjer otvora vei od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kue mogue je "prema graevinskim propisima potrebno stubite DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne irine), za ostale zgrade vei od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne irine). Spiralno stubite ispod 80 cm korisne irine doputa se samo kao "ne nuno stubite". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubita od profiliranog lima, reetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obloene sintetikom ili tapisonom - Stubita se mogu izvesti od elinih, aluminijskih ili drvenih montanih elemenata. Upotreba kao stubite za poslugu, protupoarno ili meukatno stubite . Stubina ograda od elika, drva ili pleksistakla Spiralna stubita tede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi -> - . Sredinja os moe biti i prazna, ime se postie otvoreno spiralno stubite sa stubinim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubitu

Ako

prednji rub gazita

tangira centralni stup dobije s e i r e g a z i t e

Gazita zavojitog stubita

^g^ Spiralno stubite ->

Stube od drva, elika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4

PVC

-( O g r a d a

e l i n i lim elini lim Izolacijski

materijal Stuba od masivnog drva

1,875

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratini otvor u stropu

3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije mogu - mogu Teko Dobro prohodno Lako prohodno Mogu transport prohodno Mogu transport
malih komada namj rastavljenog namjetaja

- lako mogu Udobno prohodno

Mogu transport namjetaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kuni bar, hobi prostorije - spavae sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladite - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladite - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nudu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubita

irina prolaza u mm

CO 00 0 m CM 0 CD n CD Izmeu centralnog stupa i rukohvata

CD m S CD CD ir>

co

00

0 N. n od 10 cm irine gazita

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

ID CM CT>

Odreivanje minimalnih veliina spiralnih stubita svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

196

2,00

2.00

2.00

STUBISTA
DIN 18064-65 lako spiralno stubite djeluje bogato, treba ih izbjegavati ako je mogue, jer je svaki centimetar korisne irine dragocjen. Usporedba stubita u prostoru 2x2 m

90 2.00 2.00 2.00

90

80 20 Okruglo spiralno stubite. Korisna irina prolaza 80 cm/gazite 24 cm v/

80

1 i

80

2 0 irina prolaza

@Poluzavojito stubite. Korisna irina

prolaza 90 cm/gazite 26,5 cm

Spiralno stubite kvadratinog oblika

Ako su stubini krakovi pod pravim kutom, treba podest izmeu njih biti pravokutnik a ne kvadrat, jer se samo tako postie kontinuitet ograde - > . U protivnome nastaju razlike u visini ograde u podruju skretanja. Posebni oblici stubita - > Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti vea od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu - > . Spiralna stubita daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izraaja. Spiralna stubita promjera > 190 cm doputena su kao jedino spojno stubite unutar istoga stana, s korisnom irinom od 80 cm -KD-.

1.20-1.40

Stubite je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava, gdje se uz zaokret od 180 mora projektirati prilaz uz minimalni utroak prostora

tedno spiralno stubite sa smaknutim stubama

Vrste podesta za spiralna stubita. Prilaz podestu iste irine kao irina prolaza stubita 6 0 - 7 2

Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde

Instalacijsko okno

(7)

Stubite s odvojenim uglovima

5 mm 5 mm -"H-H-

Stubite S - oblika

Osmerokutno stubite

5 mm 5 mm

"TJ5 n

Nominalni poloaj

Pogled
i:

Podest

Pristupna stuba

J ^ a

Tlocrt

Tolerancije za pristupnu stubu

Poetak ograde izmeu 1. i 2. stube. Bono udoban prilaz stubitu

Poetak ograde uz prednji rub 1. stube. Ograda optiki djeluje nia nego Galerija

Konzolno spiralno stubite

Galerija

Spiralno stubite s podestom = 60

Spiralno stubite s koso prikljuenim podestom

V-'

Spiralno stubite koje slobodno stoji u prostoriji, s produenim podestom i

Spiralne stube oslonjene na zid

197

LJESTVE ZA BIJEG
S v i potrebni prozori m i n 0 , 9 0 x 1 , 2 0 svij. m j e r e , m o r a j u s e moi p o t p u n o otvoriti. L. Klizni prozor, m o r a s e m o i p o t p u n o otvoriti

IZLAZ ZA NUDU DIN 18799, 24532, 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroeni ljudi mogu biti vieni s javnih prometnih povrina. Ljestve za nudu ureaji su na graevini pomou kojih ljudi u sluaju nude mogu biti spaeni - > - @ + Ljestve za uspinjanje, nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama, potrebne su za uspon na krovove, dimnjake, silose, spremnike, strojeve, ureaje itd. Za graevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zatitom za lea. Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m - (2) - Promjer koa 0,70 m.

A k o je > 8 , 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve

(2)

Krovni prozor kao izlaz za nui du

Dimenzije- ( ) Visina zgrade m od/do 3 , 0 - 4,0 4 , 0 - 5,0 5 , 0 - 6,0 6 , 0 - 7,0 7 , 0 - 8,0 8 , 0 - 9,0 9,0-10,0 Lena zatita LZ

Izlaz za nudu s izlaznim podestom

Bafcon za spasavanje /

(5)

Podizne ljestve

Privrenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13

LZ LZ LZ LZ 5 LZ

Smaknuta izvedba > + 10,0-11,0 19,0-20,0 LZ Skokovi od po 1 m do *

Podest 8 0 / 7 0

..

TO
(} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produetkom () Podest s ogradom

n
I n

T T
1,10
I

1,10

'

<10,0

Visina penjanja Visina z g r a d e

"

<10,0

m
Podest za prelaenje 1:131 1 M - l S4-I

<10,0

2,20
m P o d e s t za ' " prelaenje

1 1

i 2,0 < 3,0 2,20-3,0

<10,0

(9)

Uzlazne ljestve podizne

Uzlazne ljestve smaknute

Uzlazne ljestve s podestima za prelaenje

Ljestve za nudu

198

ZA TRGOVAKE I POSLOVNE ZGRADE

Otvor u stropu 6 , 2 0 T 23 Otvor irina stuba

POKRETNE STUBE

tTf

Kontakt z a I zaustavljanje u nudi

Razina l

Kontakt z a zaustavljanje u nudi

T
LT

(2)

irina pokretnih stuba

Pokretne stube u uzdunom presjeku / tlocrt temelja irina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680

Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h)

B C <apacitetprijenosa/h

t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1;1,5; 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 , 5 - 0 , 8 stupanj korisnog uinka pokretnih stuba

7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba

Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30 odn. 35 (27 18) (?) Jednokrake paralelne

S=
(5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) Dvokrake koje se kriaiu

Ji
(!)
Pokretne stube irine 60 cm; irine 1,00 m

Duljina u tlocrtu- (i) Pri nagibu 30 = 1,732 x visina etae Pri nagibu 35 = 1,428 x visina etae Primjer: visina etae 4,50 m i nagib 30 (nagib 35 u inozemstvu ponegdje nije doputen) Duljina u tlocrtu: 1,732 x 7,794. S horizontalnim prilaznim i odlaznim povrinama je ukupna duljna oko 9 m. Prema tome moe istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama.
3rzina Vrijeme vonje jedne osobe ~ 18 sec - 14 sec Pri irini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti e biti e prevezeno prevezeno 4.000 5.000 osoba/sat 8.000 1.000

0,5 m/sec 0,65 m/sec

Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" to ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruenja. Pokretne stube - - pogodne su za neprekidni prijenos mnotva ljudi (u graevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). Pokretne stube npr. u robnim kuama imaju kut uspona 30 ili 35. Stube od 35 su ekonominije jer zahtijevaju manju tlocrtnu povrinu. Kad su vee visine uspinjanja, iz psiholokih i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30 Kapacitet je za oba nagiba priblino jednak. U prometnim graevinama, ako je mogue, treba primijeniti nagib od 2 7 - 2 8 . Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji oznauje udobno kretanje stubitem. U svijetu uobiajena norma za irinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba), 80 cm (1 - 2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) - > - Ako je irina 100 cm, dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2,50 m. Brzina kretanja u robnim kuama, uredskim i upravnim zgradama, sajamskim halama i zranim lukama najee ne prelazi 0,5 m/s. U postajama podzemne eljeznice i javnim prometnim graevinama prednost se daje brzini od 0,65 m/s. Prosjena raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kuama: nepokretno stubite 2%, osobna dizala 8%, pokretne stube 90%. Pri silaenju je oko 75% prometa pokretnim stubama. Prema sadanjim podacima, u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubite na 1 500 m 2 prodajnog prostora, ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 - 7 0 0 m 2 . Pokretne stube u prometnim graevinama. Prema "Smjernicama za pokretna stubita" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija, konstrukcija, sigurnost). Kut nagiba 27 18 i 30. Dimenzije i kapacitet - -

(10)

Podaci o kapacitetu ->

199

POKRETNE STAZE

Presjek

Event, predvidjeti o d v o d v o d e

Tip A B C

Popreni presjek -> 60 600 1220 1300

80 100 1000 1620 1700

i
Tlocrt temelja

u.

800 1420 1500

Pokretna staza, uzduni presjek i tlocrt temelja

Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proraunava se prema formuli K B V 3600

Q=

U,Zo

rT^

osoba/sat

Dimenzije-

Pri tome znai: B = irina staze u m, V = brzina kretanja u m/s, K = Faktor popunjenosti. Taj faktor varira ovisno o optereenju izmeu 0.5 i 0.9;prosjena vrijednost 0.7 Brojka 0,25 ispod razlomake crte predstavlja povrinu od 0,25 m 2 /osobi.

POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUE I TRGOVAKE OBJEKTE (ZAJEDNIKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab, DN - EN 115
Nagib

10

11

12

Sx 5,6713 + 15480 6400

H x 5,6713+ 3340

Sx 5,1446 + 14100 5900

H x 5,1145+ 3150

Sx 4,7046 + 12950 5450

H x 4,7046 + 2990

g
i (ij)

Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570

Horizontalna pokretna traka

s prenos. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200

1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n irine (80 cm) cm

korisna irina S vanjska irina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca

izvedeno u ravnini nagiba = 4 12 - 1 6 m -10 m

prema statistikom proraunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h

Postavljanje nasuprot

t L

mogua kori, duina L kapacitet prijenosa

(?)

Postavljanje pokretnih staza

2 osobe 1 m irine (2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza ->

Presjek pokretne staze s gumenim trakom

s paletastim trakom

Tlocrt

fjf / q \ ' vi/

Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @

N a t e z n a strana Pogonska strana

Pokretne ili kotrljajue staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba. Prednost je pokretne staze to se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti djeja i invalidska kolica, kolica za kupovinu, bicikli i glomazni komadi prtljage. Pri projektiranju treba vrlo paljivo ocijeniti prometno optereenje kako bi ureaj imao optimalni kapacitet. Kapacitet ovisi 0 korisnoj irini, brzini kretanja i faktoru popunjenosti. Mogu je kapacitet od 6000 - 12000 osoba / sat. Najvei nagib 12 = 21 %. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0,5 - 0,6 m/s, u nagibu do 4 do 0,75 m/s. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m, a duge se staze mogu graditi do 250 m. Budui da je mogu boni prilaz / izlaz, svrhovito je predvidjeti niz kraih pokretnih staza. Dvostruka pokretna staza prua prednost jer je mogue horizontalno skretanje- , za razliku od -> - . Njihova mala graevinska visina od 180 mm omoguuje da se postave i u postojee zgrade.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10 5,6713 11 5,1446 12 4,7046

Primjerice visina prijevoza 5 m, nagib 12 prosjena duljina = 4,7046 x 5 m = zaokrueno 23,52 m.

200

DIZALA
Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagraenim viekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. Arhitekt e za projektiranje dizala najee konzultirati inenjera odgovarajue struke. U veim viekatnim zgradama bit e svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno vorite. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih; uz to treba projektom predvidjeti mogunost da se pri velikom prometnom optereenju i teretna dizala mogu ukljuiti u promet osoba. Za osobna dizala u stambenim zgradama odreene su sljedee nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo)
20

Simetrino otvaranje

Tlocrt okna dizala

Vrata

za prijevoz osoba s runom prtljagom; za upotrebu osobama s djejim i invalidskim kolicima; slue i za prijevoz bolesnikog nosila, lijesova, namjetaja i invalida u kolicima - >

b -

Prilaz u o v o m podruju

(3)

Strojarnica

(?)

Strojarnica skupine dizala

Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako - da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima, ak i ako imaju runu prtljagu, - da se i najvei tereti za koje je dotino dizalo predvieno (npr. djeja ili invalidska kolica, nosila, lijesovi, namjetaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oteenja zgrade odnosno dizala, pri emu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbjenog. Prostor za skupljanje ispred pojedinanog dizala: - najmanja korisna irina izmeu vrata dizala i nasuprotnog zida. mjerena u smjeru dubine kabine dizala, mora biti jednaka dubini kabine; - najmanja korisna povrina mora biti jednaka umnoku dubine kabine i irine okna dizala. Mjesta za skupljanje ispred vie dizala u nizu: - najmanja korisna irina izmeu zida s vratima dizala i nasuprotnog zida, mjerena u smjeru dubine dizala, mora biti jednaka dubini najdublje kabine.

Nosivost Brzina kretanja Min. irina c Min. dubina d

kg = ml mm mm mm mm

400 0,63 1,00 1800 1500

630 1,60 0,63 1,00 1,60 1800 2100 2,50 0.63

1000 1,00 1,60 2,50

1800 2600

c C S

Min. dubina jame p Min. visina gornjeg zavretka a

1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000

Vrata |

Svijetla irina c 2 Svijetla visina s2 Min. povrina

mm mm m2 8

800 2000 10 10

800 2000 12 14 12

800 2000 14 15

ra o 'c

Min. irina r

mm

2400

2400

2700

2700

3000

2700

2700

3000

( 5 ) Okno i strojarnica 20

t^

Okno hidraulinog dizala

55

g-

Min. dubina s

s mm 3200

3200

3700

3700

3700

4208

4200

4200

Min. visina h

mm

2000

2200

2000

2200

2600

2000

2200

2600

Svijetla irina s Svijetla dubina b 2 I 400 kg 1.0 nrt 3 U 630 kg l.tiA t 1 z 1000 kg l.CrrVi 5 i i 4 0 0 . 1X1000 kg 1.0 mb 6 1 630 IKlOOOkg 1,0 m/s 6 u e n . 1 1000 kg l.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.6 nVs 12 2x1000kg 2.SnV> 2.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla irina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Doputeni broj osoba

mm mm mm mm mm mm mm

1100 950 2200 800 800 2000 2000 5

1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8

1100 2100 2200 800 800 200

100

200

300 400

600

700

800

13

Broj s t a n a r a u svim e t a a m a

Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade

Graevinske mjere, dimenzije kabine i vrata

201

DIZALA
Osobna dizala namijenjena preteno za urede, banke, hotele itd.; dizala za bolesnike krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena odreuju osnovni tip dizala koja e se ugraditi. Slue vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. Dizala su strojarski ureaji s dugogodinjom trajnou (oko 25 - 40 godina). Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. Izmjene pogreno ili suvie tedljivo projektiranih ureaja vrlo su skupe ili ak nemogue. Pri projektiranju treba prometne okolnosti tono istraiti Kad postoji mogunost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubitu. Prometna analiza: oblici i definicije
Presjek okna dizala
R

TI
11 11 | |200

Vrijeme kretanja: izraunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predvienu vrstu prometa. Prosjeno vrijeme ekanja je vrijeme izmeu poziva i dolaska kabine. Prosjeno vrijeme ekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogui kapacitet (broj osoba) izraunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi

_ 7

^ U

(3)

Strojarnica

Zajednika strojarnica za skupinu dizala

Kapacitet u postocima: . ,x . n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi

Nosivost Nominalna brzina Min irina okna Min. dubina okna Min. dubina j a m e okna

kg m/s c d p

800 0,63 | 1,0 | 1,6 | 2 , 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400

1000 ( 1 2 5 0 ) 0,631 1,0 11,6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2,5

1600 0,631 1,0 11,6 26Q0 2600 1900 2800 | 2,5

i f o t v o r za montau

Min. visina gornjeg zavretka okna irina vrata okna Visina vrata okna Min povrina strojarnice Min. irina strojarnice Min dubina strojarnice Min. visina strojarnice irina kabine q c, f, m7 r s h a b k e? i,

3800

4000 5000

4200

5200

4400

5400

800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800

1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13

1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800

GRP

Dubina kabine Visina kabine irina vrata kabine Visina vrata kabine Doputeni broi osoba

r
t^ (5) Okno za pojedinano dizalo Pregled dizala-* () .

Nosivost Nominalna brzina Min irina okna Min dubina okna Min. dubina j a m e okna

kg m/s c d p

1600 0,63 | 1.0 | 1,6 | 2 , 5 2400 3000

2000 0,63 | 1,0 11,6 | 2,5

2500 0,631 1,0 11,6 2700 3300 | 2,5

1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0

Min. visina gornjeg zavretka okna irina vrata okna Visina vrata okna Min. povrina strojarnice Min irina strojarnice Min dubina strojarnice Min. visina strojarnice irina kabine Dubina kabine Visina kabine irina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Doputeni broi osoba q c, f. m2 r s h a b k e, 7 > 1,
7

4400

5400

4400

5400

4800

5600

1300 2100 26 3200 5500

1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29

1400 2400

1500

I 2700

1800

2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I

Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a a m a

202

Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaa

(9)

Graevinske mjere dizala za bolnike krevete

DIZALA
Tehnika TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala

Dizala za male terete: nosivost = 300 g povrina poda kabine = 0,8 m 2 ; prenose male terete, spise, hranu itd. Ne prevoze osobe. Konstrukcija okna najee od elinih profila oslonjena u dnu okna ili objeena o strop. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> . Proraun kapaciteta teretnih dizala @. Formula za proraun vremena jednog radnog ciklusa glasi:
h

Z = 2 - + Bz + H (t, + t2) = ... s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka, h = visina dizanja, v = brzina kretanja, Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama, H = broj stajalita. t, = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja, u sekundama, t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata; za jednokrilna vrata 6 s, za dvokrilna vrata 10 s, za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s

Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda

Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda

300 0,3

Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima

Podaci o dizalu

1 prilaz i dvostrani prilaz

Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla

Korisni teret Brzina irina kabine = irina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata irina vrata z a utovar oko ugla irina okna Dubina okna irina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min. R a z m a k utovarnih mjesta min. Visina parapeta S a m o najdonja postaja

Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1.) 2.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930

100 0.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 -

100 0,45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200

800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800

Visina gornjeg zavretka okna m i n . S K H

Graevinske mjere dizala za male terete

60
...vonji/min. Z Graevinske odredbe: prostorija s pogonskim ureajem mora biti dovoljno osvijetljena, mora biti zakljuana i mora biti tako dimenzionirana da su iskljuene nezgode pri odravanju. Visina strojarnice = 1,8 m visina. Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. Na svakom stajalitu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odailjanje poruka.

-i

! I

I I I Li

11

^Strojarnica d o g r a e n a lijevp

(O^

Teretno dizalo s dvostranim prilazom

)
1000 < 1600

Teretno dizala s jednostranim prilazom, te strojarnica

Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0,4 u. 0,63 1,0 H S K 0,4 u. 0 , 6 3 1,0 HO

630 m/s mm

2000 0,40 0,63

2500

3200 ,00

2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900

TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja odreena za a) transport robe; b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. Tonost zaustavljanja: - teretna dizala bez usporavanja kretanja 2 0 - 4 0 mm - dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja 10-30 mm - brzina: 0,25-0,4-0,63-1,0 m/s.

1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900

1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900

1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900

1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100

1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900

Graevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim ploama-

Presjek-

203

HIDRAULINA DIZALA
1 1 .'1 K K w

i
* 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 f

I-' ~ ^KB

- i "H

SB 1000/
H I-

TB SB

ft

Korisni t e r e t [kgl

t? ( 2 )

Tlocrt okna sa strojarnicom

10000

10 11 12 13 14 15 16 17 18

V i s i n a d i z a n j a m]

Dijagram za odreivanje visine gornjeg zavretka okna SKH; dubine dna okna SGT; dubine jame za cilindar ZST; promjer jame za cilindar D

Hidraulina dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomino prevoze na male visine. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine. Strojarnica se moe smjestiti neovisno o oknu dizala. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najvie 17 m -> 0 - (3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najvie 7 t na visinu do 34 m. Brzina je hidraulinih dizala 0,2 - 0,8 m/s. Izvedba strojarnice u krovitu nije potrebna. Postoji vie varijanata hidraulike -> - (?). Najee se postavlja sredinji teleskopski stup -> Treba samo izbuiti rupu za hidrauliku. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na 3 mm Svijetla visina vrata dizala vea je za 50 . . . . 100 mm od ostalih vrata, to omoguuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna, zglobna klizna, na runi ili automatski pogon, s jednostranim ili sredinjim otvaranjem.

Korisni teret irina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea. (mogui su i drugi poloaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna, vee udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = irina = Dubina Vjsjna _

Q 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0

Q 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0

K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700

(3)

Vertikalni presjek okna

kg

Tehniki podaci -> (JJ Nosivost 630 0,30 0,47 6,0 B T H B H B T H S G min. H S K min. 1000 0,18 0,28 7,0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0,23 0,39 r f f ^ - i 7,0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0,15 0,24 Visina dizanja max m 6,0 7,0 7,0 7,0 Dimenzije kabine mm. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0,18 0,30 0,24 0,38 3200 0,20 0,30 Brzina kretanja. m/s

Nosivost

Brzina kretanja. m/s Visina dizanja max. m Dimenzije kabine mm.

1100 1500 2200 1100 2200

1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200

Dimenzije kabine mm

TfHTf
1 1 ! 111 11 111 ' J U

Dimenzije okna mm.

J
-> Dimenzije
Nosivost kg Brzina kretanja m/s

iL UAJ 1 iI L>i_! II I
t? ( 7 ) Tandem jednostruki
Nosivost

i ' " ' i

Potporanj jednostrani

630 0,28 0,46 0,78 13,0 1100 1500 2200 1000 0.30 0,50 0,80 16,0 1300 1900 2200 1600 0.24 0,42 0,62 18,0 1500 2200 2200

-> Dimenzije @

kg Brzina kretanja m/s

1600 2 0 0 0 2500 0,23 0,39 0,61 13,0 0 19 0,32 0,50 14,0 0,25 0,39 0,64 16,0

3000 0,21 0,31 0,51 18,0

Visina dizanja max. m Dimenzije kabine mm. B T H Dimenzije kabine mm B H

fi

Visina dizanja max. m Dimenzije kabine mm. B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. B

1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 >00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0

1100 2200 1650 lbUU J2UU

1300 2200 1900 2UUU S/UU

1500 2200 2150 2300 3200

Dimenzije okna mm. B i H S U min. HSK

UJi rfif
u
Tandem dvostruki

2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU

Potporanj dvostruki 2:1

Dimenzije

Dimenzije

204

DIZALA
PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine - 0 - Schindlerov sustav. Nosivost 400 - 1500 kg, 5 - 20 osoba. Razliiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i oekivanoj udobnosti. Nominalne brzine i pogon: 0,4, 0,63,1,0 m/s izmjenina struja, 0,25 -1,0 m/s hidraulika. Visina dizanja ^ 35 m, najvie 10 stajalita. Oblici kabine: uglata, okrugla, polukruna U - oblik - > - . Mogue je grupirati dizala - . Panoramska dizala u donjem podruju brzine omoguuju mirnu ugodnu vonju bez trzaja. Za panoramska dizala najvanije je da kabina omoguuje dobar vizualni dojam. Kao materijal dolazi u obzir staklo s elikom - brueno, visoko polirano, mjed i bronca. Panoramska dizala vrlo su privlana. To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskono oblikovanih poslovnih zgrada, unutarnja dizala u robnim kuama ili u predvorju velikih hotela. Osoba u dizalu uiva promatrajui ulini prostor koji moe obuhvatiti pogledom ili u robnoj kui gledajui na izlobene i prodajne etae.

8 -kutni oblik kabine

6- kutni oblik kabine

Ograda u podruju prometa

1,70

KD

Polukruni oblik

Kruni oblik

Ograda

o o

(5)

Okrugla kabina

t "

Oblik slova U

(9)

Skupina panoramskih ostakljenih dizala

(?)

Presjek hidraulinog dizala->

fi*

Presjek dizala s uetom

(10)

Dizalo unutar zgrade ->

Panoramsko dizalo -> @

205

POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft fr Strassen - und Verkehrswesen, Kln, Konrad Adenauer-str 13 > Q P

KV/KV

(6)

KV/OV
3,50

POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h)

OV/B

bo

ool

2,50 0,125 J 0,25 4,75

0,25 -H-i-

T v n v

TV/OV

Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora to ga zauzima predvieno vozilo - s . 437 i dalje, zatim od bonih i gornjega zatitnog
-3,60

profila, dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova, rigola i stabiliziranih bankina. Visina mu iznosi 4,20 m 14,20 m - C j ) Prometni profil za biciklistiki promet irok je po 1,00 m za svaki vozni trak i

KV/KV

slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri odreenim sluajevima mimoilaenja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A - autobus B - bicikl

visok

2,25

m.

Prometni

profil

za

pjeaki promet irok je po 0,75 m za svakog pjeaka u poprenom presjeku i visok 2,25 m. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4,50 m, bolje je 4,70 m kako bi se omoguila OV/B obnova kolnika. Za pjeake i biciklistike staze slobodna visina iznosi 2,50 m. irina
Ss =boni sigurnosni prostor So - gornji sigurnosni prostor F = pjeaci = granica slobodnog profila = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila

KV/OV

T V - teretno vozilo KV - komercijalno vozilo O V - osobno vozilo

| s OKFZ

bonog

sigurnosnog

pojasa

(SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu. Ta irina ovisi o doputenoj maksimalnoj brzini VZul. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1,25 m (1,00 m). Za VZul 50 km/sat je SsKFZ = 0,75 m - v . irina sigurnosnog pojasa za biciklistiki promet iznosi 0,25

SKFZi

SR
! BiciklistikaiBoni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ

(19)

Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila

206

Informacije: Forscungsgesellschaft fr Strassen - und Verkehrswesen, Kln, Konrad Adenauer-str 13 Q P Da bi se u projektu, izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost, propisani su tipski popreni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0, za ulice s izgradnjom - 0 Tako npr. kod "a 6 ms" znai: - - "a-f grupa profila s osnovnom irinom voznog traka 3,0 - 3,75 m, - - "6" broj voznih trakova za oba smjera vonje s. 208., - - "m" izgraen razdjelni trak, - - "s" utvrena bankina, - - "r" biciklistika staza unutar profila, - - "p" proirenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. Podruja primjene tipskih profila - s. 208.

1,75 1,501,50 25

3,75 251,501,50 12,00 10,00 7,00 9,00

^ 2,0025 ( R Q 12) b 2

3.75

3.75

^ 25 2,00

-K

^ 1,5025

3 , 2 5

3 , 2 5

3,00 - f 3,00 1,50 (RQ9)e2 <RQ7,5)

I 2,75 - ^ 2 , 7 5 1,00

( R Q 10) d 2 izgradnje

T i p s k i p o p r e n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a

Parkiranje ( P ) 18,25

5,25

?1*4

L > r

>,Oo[- 3 , 2 5 c4mpr

0 3 . 2 5 -J.2,0 0 , ^ 3 , 2 5 ^

3 , 2 5 -?<- 3 , 2 5

2,00f^2,00> 75 f2p

- 7 1 , 5 0 ^ ' 2 , 0 0 >'-2,75

- 2 , 7 5 4 2 , 0 0 ^ 1 .SOf1 50

17,00

5,00

-L

2 . 0 o | - 3 , 0 0 - > [ - 3 , 0 0 J ^ . o o j - 3 , 0 0 3 . 0 0 }( 3,0 d4mpr

2,00; ^ 3,75 c2pr

,50f2.00^^2,001 75

> - \ - 3,;2 5 ^ 2 , 0 0 <-Jf2,OOf 1,50 75

3,75 c4pr

-7f2,00f7,2,00f 75

3,25

3,50

-3,25-7f2,00 Sj'2,00 75 c2pr

2,25 -7f2,00f^2,00 75

2 , 0 0 } v 2 , 0 0 f - 2.25 75

3.75 d4pr

- ^ 2 , 0 0 j s f 2 . 0 0 f - 3,.00 ] f - 3 . 2 5 75

3.25

^3,00

2.00jsj'2,00f75

3.75

Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. To se postie jasnim diferenciranim dimenzijama, usklaenim rasporedom pojedinih dijelova poprenog profila, odmjerenim odnosom irine i visine prostora ulice, raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje ulinoga prostora mora pomoi snalaenju u ulici i u samom gradu. Dijelovi poprenog profila s obje strane kolnika utjeu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedee elemente: pjeake i biciklistike staze koje prate kolnik, povrine za zadravanje i sjedenje, povrine za mirujui promet, zaklonjene i zatitne povrine, prostore gdje se doprema roba za privreivanje, pogone i trgovine.

T i p s k i p o p r e n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i

207

Podruje primjene Kategorija ceste Prometno optereenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene

Tip ceste Tipski popreni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno - tehniko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila, ogranien promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila, ogranien promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban sluaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban sluaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ogranien promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Opi Opi Opi Mot. voz. Mot. voz. Opi Opi Opi Opi Opi Opi Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi Opi
-

CESTE
Doputena brzina
v

vorita

Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80)

zui

[km/h]
6 Vie razina Vie razina Vie razina Jedna (vie) razina Jedna (vie) razina Vie razina Vie razina Jedna (vie) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (vie) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Vie razina Jedna (vie) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina

v=

90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h

A I

2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100

a 100(120)

a
-

100

a 100(80)

II

S 1700 S 1400 s 1600

a a a a

100 100 100 100

90 80
90 90 90 90

a 900
S 1700 S 900

100
100 100 100 (100)

80
80 80 80

a a a a

1300 900 1000 700

a 100
a 80(100)

a 2600 a 2100

(90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60

A III

A IV

a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300
to to

a 2300

a 80 a a a a a a a
100 100 100 100 100 100 100

V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h

o o o o

HA HA

a 80 a 80 a 70
a a a 70 70 70

os

80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50

B II

a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100

Bili

a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400

S 1000

a 2200

&

a 60 a 60
a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50

BIV

a
a

900 700 2100

a 2000

a 1900
c m

1800

a 1700
S 1500

CIV

a a
a

1000 1000 600

(60)
(60)

Podruja primjene i tipski presjeci - s. 207

208

CESTE

fit

DD
Raskrija u obliku krunog toka u Njemakoj se rijetko grade. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od tekih nesrea. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija, nia je jaina buke i potronja energije. Promjer krunog toka ovisi o odgovarajuoj duini retencije vozila koja je potrebna prometnom optereenju. Razmaknuto raskrije osigurava vie prostora, bolju preglednost i prikladan zavretak ulice. Pogodno za spori promet kao npr. u stambenim etvrtima {.
0

r r

u i
0 Trokraka vorita u jednoj razini -kao

vorita na trasi dvotranih ulica najee su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). Razlikuje se: trokrako vorite (jedna cesta se prikljuuje na drugu-> 0 - @ i etverokrako vorite (dvije ceste se sijeku)
0 .

Sabirna i prometna ulica

= t a '

Za ceste saveznog znaenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m, mjereno od vanjskog ruba kolnika. Ogranienja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. 213. autoceste.

(S)

Uklkjuivanje u sabirnu ulicu

S dodatnim trakom za lijeve skretae

M
Interzonalna ili sabirna ulica Normalno krianje (kod 1 I yulica nieg reda) J lnterzonalna~ \ j sabirna ulica
V

Vi Os ceste Smjer kretanja Pjeaki prijelazi

JednosmjernaN

...i

li

R min P r e m a tipu cesete

Raskrija u jednoj razini

(6)

kao

(j)

_>kao0

kao

Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike povrine

Povezivanje , petljama zahtijeva relativno velike > povrir

2=

Prometna cesta

y r

Trokraka vorita / raskrija - vie razina

(H)

kao

kao

Interzonalna ulica"S

^3)

Suenje kolnika

Kruni tok s pjeakim stazama

Smaknuto cestovno krianje, samo za spori promet

209

Popreni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojeim izgraenim podrujima)

;2,25 ^ ^

Vrijednosti projektnih elemenata S max [%]

2>

Svjetla visina min [m]

CESTE -> tu
P o v r i n e za p j e a k i i biciklistiki p r o m e t P j e a k e p o v r i n e - b u d u i d a s l u e i z a d j e j e igre - t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o . O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zatititi d r v e e m , ark a d a m a i i z n i m n o z a t i t n i m n a t k r i v a n j e m . P j e a k e s t a z e po m o g u n o s t i n e s m i j u biti u e o d 2 m ( o d t o g a 1,50 m n a j m a n j a irina z a k r e t a n j e i 0 , 5 0 m

0.755 (S0.50)'

ji_0,255'

6 (12)8

2,50

zatitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) . e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i ire. U blizini k o l a , t r g o v a k i h c e n t a r a , r e k r e a c i j s k i h g r a e v i n a itd. t r e b a n a s t o j a t i d a s u i r o k e najmanje 3 m -(7).

Pjeaka staza koja prati ulicu

Biciklistike s t a z e d u u l i c e m o r a j u biti i r o k e n a j m a n j e 1,0 m a k o s u j e d n o t r a n e , a 2 , 0 m ( i z n i m n o 1 , 6 0 m ) a k o s u d v o t r a n e . D o d a t n o s e p r e d v i a irina 0 , 7 5 m z a t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u . Z a j e d n i k e s t a z e z a p j e a k e i R 6) F

),25 5 1 ( 1 , 6 0 ) = 1,50 (1.00) l

bicikliste i r o k e s u 2 , 5 0 m ( n a j m a n j e ^ , 0 m ) - s. 2 0 6 Kao odgovarajua vrsta ceste

2,50
0 , 7 0 0 , 7 0 0 , 7 0 0 , 9 0 1,00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI . '
1 2 0

// i//KF

(5)

Biciklistika staza koja prati ulicu

, KM

I P WI'GIE

i l
R F 0,755' J ^ s o l (0,50f (2,00} ?0,75 5 1 (0.50)

(4 na < 250 m f (8 na < 30 m f

30

10

2,50

(8)

Osnovne irine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmjetaj u ulinom prostoru

F 2,5% - e . 2,5% 1 r I \! \ 0,75 0,60 |1,20|l.20;p.90l I I
1

Zajednika pjeaka i biciklistika staza

0,60 0,75

-Is^^

MdvP
S0,75s' ( 0,500 Biciklistika ulica
0,7551 (S0.50)

KR

>1

II KS I P 1 w 1 e1 Il I

E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G

= = = = = = = = = = = =

(2)'

(4 na < 250 m f (8 na < 30 m)

2,50

struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mjeov. kanalizac. kanal fekal. kanalizacije kanal oborin. kanalizac. pjeaci biciklisti motorna vozila parkirni odn. zeleni pojas

- >
I 1 Izgradnja s kolnim

= 0,755'

(0,50) >

41

6 (12)8

Samostalno voena pjeaka staza

Kolnik -6-8m-3.50'12 + 6. 0.755' ( S 0,50) (1,60) S0.2551 mjf.O'l'

(2)'

(4 na < 250 m f (8 na < 30 m f

2,50

Samostalno voena biciklistika staza

6 (12)8
(1.50)

3,50 (2,50)

(7^

Stambeni prilaz bez prometa vozila

Napomene ') manja odstupanja od mjera za irine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploa 2 > Smm = 0,5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etae 80 m 3 etae 60 m 4 i vie etae 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4,00 do 4,50 m 5 ) ostali dodaci na irinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas irine min. 2,50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim sluajevima

polumjer zaobljenja u podrujima vorita u iznimnim sluajevima Kratice: F R R1 s = = = = pjeaci biciklisti polumjer zavoja uzduni nagib

Hk = polumjer konveksnog vert. zavoja H w = polumjer konkavnog vert. zavoja

Parkirna mjesta Gredica s biljem Povrina za posebne namjene s kamenim ploama

Povrine za pjeaki i biciklistiki promet

Primjeri oblikovanja ulinog prostora s bonom izgradnjom

210

BICIKLISTIKI PROMET
Osnovne mjere bicikla -> - . Pri tome treba uzeti u obzir koare i sjedalice za djecu. Djeji bicikli su manji. Duljina leeih bicikala do 2,35 m, tandem do 2,60 m. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1,60 m, iroke 1,00 m. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta.
1,50

1,70-1,90

Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupaan i velik- (3) Ako je preuzak, postoji opasnost od ozljeda, prljanja i oteenja prilikom zakljuavanja, stavljanja prtljage, ostavljanja i izvlaenja bicikla. Pri dvostrukom redanju bicikala mogua je uteda prostora preklapanjem prednjih kotaa. Suprotno tome, smicanje po visini problematino je zbog mogunosti oteenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i graevinskih propisa -> Dra bicikla mora pruiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. Treba postojati mogunost da se zakljua samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaa oslonac te okvir i prednji kota bicikla. Zbog toga su naroito pogodni oslonci za okvir . Treba predvidjeti preku za djeje bicikle. Oslonac za okvir koristi se s obje strane, pa razmak treba biti 1,20 m irina prilaznog puta 1,80 m -> - . Treba predvidjeti poprene staze. Ukupna organizacija treba biti to jasnija i jednostavnija za orijentaciju. Dodatne parkirne povrine za prikolice i specijalne bicikle - prema potrebi. Oslonci za bicikle bez mogunosti zakljuavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlatenih. Za zadravanje tijekom vie sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu. Parkirni prostor treba biti u blizini odredita, tako da se moe lako pronai, da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se odravaju velike priredbe, na kolodvorima, kupalitima i pri trgovakim centrima. Parkirna povrina za bicikle moe se osigurati i prenamjenom parkiralita za motorna vozila.

60 Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s koarom / djejim sjedalom

1,20

1,20

,75-80,75-80,

' 75 (3)

45

75 '

35 40 35 40 35 Sueno postavljanje bicikala

Prostrano ostavljanje bicikala

gfo

1,90-2,00
1

1,80
1

1,90-2,00
1

,
I

1,50

, 1,50
1 l

, 1,50

,
S

Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala

(S)

Raspored na istoj visini, pod kutom

Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Ope obrazovne kole Osnovne kole Zgrade s predavaonicama Knjinice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potronje Trgovaki centri Trgovine za periodike potrebe Uredi, lijenike ordinacije Sportski tereni, port, dvorane, zatvorena plivalita Prostori za znaajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice

1 na 30 m 2 ukupne st. povrine 1 na 200 m? ukup. st. povrine 1 po krevetu 0,7 po uenikom mjestu 0,5 po uenikom mjestu 0,7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto povr. itaon. 0,3 po mjestu za sjedenje 0,3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0,2 po istovrem. prisut. stranci 0,5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje

1,90-2,00

1,80

1,90-2,00
I

1,50 1

, 1,50-1,80 :
I=

11

1,50
1

U sluaju da se u istoj zgradi javlja vie korisnika treba odgovarajue veliine zbrojiti

Raspored smaknut po visini, paralelno

R a s p o r e d smaknut po visini, pod kutom

(li)

Orijentacijske veliine za odreivanje potebnog broja biciklistikih parkirnih mjesta

(ftfo
| Oslonac

(ftfo

(gjg)

' 2 ,00 ' '

1.80 5.80

' 2.00

1,75

3,20

1,75

1,60

1.60

1,60

1,60

1,60

Biciklistiki parkirni prostor s osloncima

^d)

Preklapanje bicikala

Preklapanje prednjeg kotaa sa sredinjim prolazom

211

BICIKLISTIKI PROMET -> Q P

Pri obinoj vonji u jednom smjeru biciklistika staza treba biti iroka 1,40 m, a bolje da je 1,60 m. Pretjecanje i mimoilaenje smanjenom brzinom trai irinu 1,60 - 2,00 m. Ako se oekuju biciklisti s prikolicom, potrebna je irina 2,00 - 2,50 m. Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne irine 0,60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju razliitim okolnostima. Prilazne staze izmeu stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno iroko, najmanje 1,50 m, a preporuuje se 2,00 m. Na svakih 15 m dolazi jedan popreni prolaz. Za etane stalke irina je najmanje 2,50 m. Veoj duljini stalka odgovara vea irina prilaza: irina 1,50 m za duljinu do 10 m, 1,80 m za 15 m te 2,20 m za duljinu do 25 m. Skladite bicikla moe imati 1 - 3 etae, sa 15 do 42 bicikla. Tlocrtna povrina 4x4 m, visina iznad terena 5 m - > @

1.10

1.50

1.10 60

tH 60

35 35

(2)

Jedan kraj drugog smaknuto

3,50

Dvostruko postavljanje
i
1

0,70

1,00-2,00

S 1,50
Pjeaka staza

Biciklistika staza '50 i

- 2,5%

Zatitni trak, obloga prirodnim ili umjetnim kamenom, tamno sivo

Kosi poloaj

S draem okvira

Biciklistika staza, Betonska kocka, crvena Betonske ploe, crvene Asfalt, crven

Kolnik - biciklistika staza - pjeaka staza

2,50

2,90

2,50

30

2,25
. S f c ^ . ,

{Jj
Trakasti temelj (6) Nadstrenica, luni krov (7) 2,10 Luni krov, dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrenica - okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle

(11)

Biciklistika staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rjeenje.

Skladite bicikala

212

AUTOCESTE
Informacije: Rheinisches StraBenbauamt, Euskirchen > CP
11.50, 2 . 5 0 0 . 5 0 3,75 3.75

3.75

1.00

4.00 37,50

1.00

3,75

3,75

3,75

0,50 2.50

1.50

(T)

Tipski popreni profil za 6-trane autoceste (RQ 37,50) a 6 ms

2,5%.

su
1,50, 2,50 0.50 3,75 3,75 0.50

I
4,00 29,00

a
0,50 3,75 3,75 0.50 2,50 1.5Q

Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila. Neposredno uzdu autoceste ne doputa se izgradnja objekata. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom. Kolnik sadri dva vozna traka ili vie i, osim iznimno, jedan zaustavni trak-(T) -

(DAutoceste se meusobno povezuju voritima izvan razine (trokraka vorita etverokraka (7) - (9)) i opremljena prikljunim voritima ->

(2)

Tipski popreni presjek za 4-trane autoceste (RQ 29; RQ 26) a 4 ms

2,5%

2,5%

0
1.50, 2 , 5 0 0 ^ 5 0 3,50
i

3,50

0.50

3,00 0.50 26,00

3,50

3.50 0,50 2,00

.1,50

(3)

Tipski popreni presjek za 4-trane autoceste (RQ 29; RQ 26) b 4 ms

Autocestovno vorite (trokrako)

Autoceste su najsigurnije ceste, a uz to i najviega kapaciteta. Pri projektiranju i graenju najvea je briga kako zatititi okoli. Prometna signalizacija - putokaz - (12), Lokacija signalizacijskog okvira kod prikljuaka treba biti 1000 m ispred toke na koju se odnosi, a kod autocestovnih vorita 2000 m. Graevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost, odvlaenje panje), pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ogranienja izgradnje. Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolnikog ruba, a zona ogranienja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->

(?)

Truba

Trokut

Rava

A u t o c e s t o v n o vorite (etverokrako)

Zona zabrane graenja

40 >

Zona ogranienja graenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e k i kri

(9)

Vjetrenjaa

Zabrana graenja / ogranienje graenja

Prikljuci na autoceste (etverokraki)

5,00 (4,75) m

1,50 ,

,1,50 , (1,00 m)

(1,00 m)

Poludjetelina

^j)

Paralelne rampe

Signalizacijski portal iznad kolnika

213

TRAMVAJ
R a d n i prostor trole G r a n i n a kontura vozila G r a n i n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e (i u o d n o s u n a graninu liniju r a z m a k a drugih trani kih vozila) O g r a n i e n j e z a nie i sigurnosne prostore (SO) 0,00 0 20 h"'
+ 5 , 0

Donji rub napojnog v o d a u

GRADSKA ELJEZNICA

tU

+ 4,20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 , ali min. 2 , 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubita itd.)

a) N a otvorenoj pruzi

0,00 (SO) 0,05 b) N a p o s t a j a m a i ulinim zatitnim otocima

Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i n a kontura vozila G r a n i n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graninu liniju r a z m a k a drugih tranikih vozila) O g r a n i e n j e z a nie i sigurnosne prostor|Q) A j t 0 , 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 , 8 0 s p u t e n e trole N a j v e a visina vozila 2 , 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 , ali min. 2 , 2 0 iznad perona

Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba, BOStrab. Sustavne razlike: tramvaj prometuje iskljuivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u ulinom prometu (podlijee StVO); gradska eljeznica koristi izgraene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim ureajima, na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (eljezniki kolosijeci u ulici ili posebno); podzemna eljeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s krianjima izvan razine, a ne sudjeluje u ulinom prometu. irina kolosijeka:: normalni kolosijek 1,435 m, metarski kolosijek 1,00 m. irina slobodnog profila = irina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvienja i ljuljanja (najmanje 2x0,15 m). irina vagona: 2,30 do 2,65 m (djelomino jo prisutna mjera od 2,20 m proizala je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati). Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2,60 odnosno 2,95 m, bolje 3,10 m zbog potrebnog proirenja u zavojima srednjih polumjera. Razmak izmeu rubnjaka i vagona: uobiajeno 0,5 m, iznimno
0 , 3 0 IT1

Kolnik j a v n e c e s t e

(3,05
a) N a otvorenoj pruzi

0,00(s0)

Mjere u m

b) N a p o s t a j a m a i ulinim zatitnim otocima

M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste

Tip A

0.50 u.uuuujuy/lrB-

2,65

0.30

2,65

0.5" -TD.

B e z stupova 0.50 Tip B 2,65

6,60 0,30,40,3 2,65 0.50

Polumjeri zavoja: po mogunosti iznad 180 m, kod prikljuaka i okretnica najmanje 25 m. Uzduni nagib: najvie 25%o, iznimno do 40%o. Popreni nagib: najvie 1:10, nadvienost pri normalnom kolosijeku najvie 165 mm, pri metarskom 120 mm. Po mogunosti treba ispred krunog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvienja (tada je najvei nagib 1:6 V). Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m, duljina vlaka najvie 75 m; duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netono koenje. Visina vagona najvie 3,40 m. Minimalna slobodna visina 4,20 m, a unutar ulinoga profila 5 m. Postaje: irina perona treba biti najmanje 3,50 m. Ako se predviaju ekaonice, irina dvostranih perona treba biti najmanje 5,50 m. BOStrab doputa da peron bude irok najmanje 1,50 m ako se nalazi unutar ulinog profila, ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima irina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona). Sigurnosni pojas: irina 0,85 m od granine crte vozila na strani gdje su vrata, moe se nalaziti u cestovnom kolniku.
Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4,20m Najnii poloaj napojnog voda u prolazu ispod objekata

S t u p o v i U srdin " ' *"L 2,65 Tip C

7,30 0.30 2.65 0,50.40.5

JH

Stupovi s a s t r a n e (i) N o r m i r a n e irine z a z a s e b n i trup e l j e z n i k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a

Tip A

0.50 r r

2,65

0,30

2,65

0.05

3,50

I
ili
n

Bez stupova 0.50 Tip B 2,65 0,30,40,3 2,65 C.05 3.50

SI
0.50,40,5 2,65

IFII
0,30 2.65 0,05 3,50

S
i|B/2 B/2

Stupovi u s r e d i n i L -

M ><

Tip C

!L
10,55 J G r a n i n a linija vozila 50 m
1 1

Stupovi s a s t r a n e L

i,d_B = 4,0brn 0,50 0,15 0.15

- ( 3 )

Postaje s jedne strane

U iznimnim iznim sluajevima 3 0 m G r a n i n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja

f l l M I I, .

ih
' ' r ' AN. t sj, '

Pjeaki

prijelaz

preko

kolosijeka

b e z regulacije svjetlosnim signalom

rri\
I I

Ud
1 1 F
1

i
Stupovi u sredini 3,50 Tip C ^ 0,05 2.65 0,3 3,50

M/

B/2 B / 2 1

1 H i ^ r

C - U

TT"
12,70

''i Stupovi s a s t r a n e

j o t j = 400'J

( 5 )

->(3)

Postaje obostrano

0.500,15

0.151

RJ

J l P _ B = 4,00m 0,50 0,15 0,15

S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka

214

PROMETNI PROSTORI
prema R. Seredzunu - H. Zollneru Prometne povrine (ulice, kolosijeci i si.) treba projektirati na osnovi kibernetikih spoznaja, tj. uzevi u obzir sve imbenike koji su u meusobnoj vezi. Razlikuje se: i. povezujui promet (gradske eljeznice, autoceste) sa = 4 vozna traka; II. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> . III. prometne ulice sa 2 - 4 vozna traka, djelomino parkirne povrine uz rub - te konano IV. stambena ulica sa = 2 vozna traka, parkirne povrine pokraj ili unutar profila ulice - @ + @. Velike parkirne povrine predlau se uz stambene ulice + a mogui su i parkirni "depovi" izmeu stambenih zgrada - . Za ulice IV. reda s prilazima, trgovima i slobodnim povrinama mogunost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika - C D Ulicu treba, s prostornog gledita, smatrati dijelom urbanizacije. Ulice II. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. inska vozila za javni lokalni promet moraju biti iskljuena iz profila ulice, odnosno voena na vlastitom kolosijek - - s. 216 - .

Presjek

(3)

4 - trane ulice 3 reda

ci

_L*d

(5)

Parkirati na jednoj strani

Parkiranje obostrano

Mogunosti parkiranja u "parkirnim depovima" izmeu zgrada

215

PROMETNI PROSTORI

m
(T)

m o
I B I

H
IZ]
o o

II

ILctv.

Gradska eljeznica s napojnim vodom odozgo

Gradske eljeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom, ali je bolje bono napajanje. Dobro rjeenje omoguuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili ivicom od cestovnih kolnika - + . Izdignuti kolosijeci - () omoguuju slobodno odvijanje prometa ispod graevine. Promet nije ometan ulinom svjetlosnom signalizacijom, neupitna je tonost voznoga reda, ali je poveana buka za okolno stanovnitvo. Bolje rjeenje su kolosijeci u usjeku, djelomino ili dubokom ili u podzemlju (0). Buka s ulice u ravniarskom terenu moe se ublaiti nenastanjenim graevinama (garae) hortikulturnim zahvatima desno, ili nasipima sa zelenilom - Jo bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima - ili potpuno u usjeku . Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rjeenje u radnim i industrijskim etvrtima, gdje buka manje smeta . Valjane mjere zatite od buke openito su mogue samo kad je rije 0 novogradnji, posebno kad se urbanistikim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 - 120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada, najbolje u usjeku, - - + + sa spojnim ulicama prema stambenim etvrtima. Tu se nalaze i nizovi garaa i parkirne povrine, te iroke pjeake povrine po kojima je mogu interventni promet (hitna pomo, vatrogasci, promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. 215 - . sa spojnim ulicama prema stambenim etvrtima. Mnogo zelenila sa zimzelenim drveem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -<). Poumljeni pojas irine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB, to znai da se buka doivljava kao da je smanjena na polovicu. Zatita od buke ->s. 218. Zatitni pojas mora biti dovoljno dug da se zatite zgrade poloene okomito prema prometnici.

'

"

Jlfr.K.V.1.'.".'.

(2)

Gradska eljeznica

MM&M
(3) Izdignuta na objektu

(4)

U plitkom usjeku

(6)

U usjeku s potpornim zidovima

Ind. + obrtniki pogoni (7) Na objektu, ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravniarskom terenu

Pokusima je d o k a z a n o da je s akustinot e h n i k o g stajalita n a j p o v o l j n i j e r j e e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. G l a v n i zvuni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada.

U usjeku s nasadima na zemljanim pokbirria '

Pjeaki tunel

a 9

(9)

Sa zemljanim nasipima sa strane postie se dobra zatita od buke

U I

216

Kompleks mjera eljeni uinak

05
> TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra o o > o CL QJ cd >w u ' CD E i co -Q

SMIRIVANJE PROMETA
O D

&

S E

A - prometni sustav B - oblikovanje detalja C - voenje prometa # O eljeni uinak vjerojatni uinak mogui uinak

Br. mjere

LU

= S

CL

1 Slijepe ulice Ulice s petljama

- 4 -

Jednosmjerne ulice

B
1 Promjena materijala kolnika

Suenje profila

Opt. preoblikovanje ul. prostora

Voznodinamike zapreke

Pojedinane mjere: B1 + B2 + B3 + (. B4 + B6) + C1 + C2 Zadrati razdvajanje kolnih i pjeakih podruja, ali reducirati irinu kolnika u korist irih pjeakih hodnika - redukcija brzine vonje suenjima kolnika i djelominim poploavanjem - vie prostora i sigurnosti za pjeake - poboljano oblikovanje prostornom ralambom.

Preureenje mirujueg prometa

Oblikovanje ulige prijedlog A

Poploenje

C 1 2

Oznake "stambena zona" Brzina 30

Prometni znak 325/326 .

Promj. regul. predn.

(T)

Smirivanje prometa na ulicama u stambenim podrujima / pregled mjera i uinaka

isti pjeaki prostor

OOOOOOOOOO^

'

nOO?>

Podruje sa sporim prometom, odn. jednakim pravima ili prioritetom za pjeake i bicikliste

<ooooot>

Podruje s prioritetom motornog prometa

(A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vonja, parkiranje i kretanje pjeaka odvijaju se na zajednikoj povrini (mjeovita povrina) - mogue je vienamjensko koritenje cjelokupne povrine ulice - ogranienje brzine vonje na "brzinu koraanja" (20 km/sat). Opseno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici"

Gradske i regionalne

Glavne prometne ceste

Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta

Oblikovanje ulice prijedlog B - > @ .

217

PROMETNI PROSTORI
65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A)

\
55 dB(A)

ZATITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zatitu od buke na cestama Poveana ekoloka svijest doprinosi sve veoj vanosti zatite od buke, naroito u prometnim prostorima. Intenzitet buke prouzroen viim prometnim optereenjem i gustoa izgraenosti zahtijevaju uinkovitu zatitu u obliku zemljanih nasipa, zatitnih pregrada i zatitnih piramida - > - . Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zatitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Ta redukcija oznauje se sa A LA, R, STR. i predstavlja modificiranu mjeru priguenja buke od cestovnog prometa. Razlikuju se zatitne pregrade koje reflektiraju A LA, a, STR. < 4 dB (A), koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR.
Dac^

75 dB(A) \ X

"mljani nasifi.

O i

'

"~50dB(A)

4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a t i t u o d b u k e ' !v I 28 1 23 63 1 1

Karta izofona. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zatitu od buke na razinu bunosti

No 35

isto stambeno nase- 50 Ije, podruje vikendica

Zatitna

Openito stambeno 35 podruje, malo naselje Seosko ili mjeovito podruje 60

Zona centra, obrtnika 65 zona

i r i n a ulige za I H max. I - -

50

Industrijska zona

70

70

Projektna razina buke 4 5 - 7 0 35-70 za graevinska podruja u dB (A) Efektivna visina zatitnog objekta h e f (m)

(?)

Dijagram za odreivanje potrebne visine stijenke za zatitu od buke

^8)

Smanjenje razine buke

< 8 dB (A), i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. DIN 18005 dio 1. i Smjernice za zatitu od buke na cestama RLS - 81 daju iscrpne podatke za proraun. Mogua uinkovitost zatitne pregrade ne ovisi 0 gradivu, ve preteno o visini pregrade. Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvune sjene" za buku od vozila, ali ta "sjena" za razliku od optikih okolnosti - nije potpuna. Refrakcijom zvunih valova moe manji dio energije zvuka proi u zonu "sjene". Taj je dio toliko manji koliko je pregrada via i put refrakcije zvunog vala dulji. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zatitne pregrade od stakla, drva i elika.
Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom

(3)
I

Mjere za smanjenje buke uz prometnicu

Zahtijevano smanjenje 2,50 g. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade uma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250

(9)

Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti

1 2 10 3 14 4 16,5 5 18,5 6 20,5 7 23,5

Visina zatit. objekta u m Redukcija u d B (A)

( 1 0 ) Priblina procjena redukcije postojee odn. oekivane buke od cestovnog prometa

Dnevno prometno optereenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a n a ) >100 36-100 26-35 11-25 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a n a ) 101-300 36-100 11-35 10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. i obrtnikom podruju (dvotrana) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Podruje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V

Normirano postavljanje stijenke za zatitu od buke uz ceste

^ ^

t40-90( Zatitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1,19 1,12

>1000-3000

Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind. i o b r t n i k o m podruju (dvotrana) G l a v n a p r o m e t , c e s t a , prikljuak na auto., autocesta (4 - 6 trakova)

>3000-5000 1251 1,50

D

218

Piramida z a zatitu od buke (betonski predootovljeni elementi)

, .. . Bedem za zast,tu od buke

( T i ) Priblina procjena postojee odn. oekivane buke od cestovnog prometa

Drveni stup . '*/1'

. . Papua za stup

VRTOVI - OGRADE
-> O D Zakon o susjedskim pravima, obveza ograivanja

= 5.

voda koja prska

1 1

Privrenje stupova za ograde i pergole

r^i A

(?)

Ukopavanje stupova

Unutar izgraenog dijela naselja vlasnik je zemljita, na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost, duan na zahtjev vlasnika susjednog zemljita podii ogradu na zajednikoj mei. Postoje li na oba zemljita zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost, oba su vlasnika duna zajedniki podii ogradu. Ograda mora biti u skladu s mjesnim obiajima. Poeljno je da je ta ograda visoka oko 1,20 m - Ogradu treba podii na mei, a trokove snose oba vlasnika zemljita u jednakim dijelovima. Zajednika se ograda postavlja centrino na mei. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje meu. Udaljenost do mee za ivicu: ako je ivica via od 2,00 m, udaljenost od mee treba biti 1,00 m, a za visoku do 2,00 m ta je udaljenost 0,50 m - Kod ivice se mjeri od bone povrine, a kod drvea od sredine stabla. Zatitne ograde protiv divljai treba ukopati 1 0 - 2 0 cm, naroito ako su u ivici - Drvene ograde, stupovi, okviri i palisade bit e trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. Trajnost im je tada vie od 30 godina.
A ,

Privrenje preke na stup

u S/SA
Mogue

tit if A

-y

A-t A

i/ n

n^

Bolje (?)

Za zatitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela - a mogu sluiti i kao zatita od buke. Ograda od ukrtenih letava, nazvana i lovaka ograda, najomiljeniji je nain ograivanja zemljita

Letve na preki

(4)

Oblikovanje vrha letava

/

/ / B / / / / / / / / / / / / H / / [ W f W W W t f T O 1 W

u
(5^) Ograda s nadvienim stupovima () S kontinuiranom prekom

S horizontalnim lamelama

(8)

S vertikalnim drvenim lamelama

(9)

Lovaka ograda

Ornament - ograda

(Fi)

Ograda od okrajaka

Od uzduno rezanih okrajaka

3
Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^

HZ!
Od naizmjenino postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde

: -N

'
Od savijenih drvenih letava na okviru od elinih cijevi

Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prekama

Od drvenih talpi kvadratinog presjeka

Neobraene daske iz pilane pribijene na stupove

-10 cm u zemlji Ograda od iane mree, plastificirana, uz donji rub mali razmak i bodIjkava ica, ili ukopana Ograda od elinih profila (pocinanih) sa plastinim ogradnim elementima

ivica s ulokom od iane mree

Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament - stakla na betonskom postolju

219

200/22 100/16
15

VRTOVI
OGRADE

3 x 10

Vlasnik zemljita najee podie ogradu samo prema jednom susjedu, jer e s druge strane ogradu podii drugi susjed. iana pletiva - isporuuju se s okcima razliitih veliina, u skladu s razliitim eljama korisnika. Plastificirana iana pletiva s pocinanim stupovima ne treba odravati. iana se ograda natee preko drvenih, betonskih ili elinih stupova + koji su temeljeni u tlu. iani ornamenti ili reetkaste ograde tokasto su zavareni rpocinani . Ograda od kovanog eljeza moe biti umjetniki obraena ili jednostavna, gotovo svaki oblik je mogu - > ( D .

m 0,90/0,65/0,40

O^fYTTO

3x10

iano pletivo, uobiajena veliina oka 4-5,5 cm

(?)

vorasta reetka i ukrasna reetka

'"t

t r r

Prirodni i lomljeni kamen, granit ili kvare, mogu se upotrijebiti neobraeni - > i l i klesani - > . Po mogunosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.

Zatezna a h u r a - ' '

Vijak

Dra ice za zatezanje

(5)

iana ornament - reetka

(4)

iane hasure
Srednji stup ^ - / ( S f i K o ^

Krajnji stup Dra ice za zatezanji iraicezazatezanje2|cazazateza| ica za zatezanje Vanjskj ugao iana m r e a Zatega od nefiraajucegt

fi

M
Ograda Vrata i polje ograde od valovite reetke ^g^

OOO b

o
Bodljikava i c a 7 Dra ice za zatezanje* Sidro u zemlji Dra ice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa

Detalji zatezanja vorastog pletiva

Vrtna vrata od umjetnikog kovanog eljeza

T - i r - i ^ V - i } ^ T J ft -

I t

nTT

Pogled

Detalj (7) Zatezanje icanog pletiva

Razliite metode spajanja i obrade etverokutnog i plosnog elika

elina reetka

I .

. I"

8/12

Pogled

( 375/375 I Osovinske mjere Presjek

4 4 7

i/IO 6/10

5 a'

r r

Uobiajeni komercijalni oblici betonskih blokova

5 i i,8

3/B

I2/B

4/6 5/bI5/6 i i . 1 1 . 1

8/6 8/5 8/4 I 9/5

10/6 >0/5

Presjek

220

Slojeviti kameni zid s razliito debelim slojevima

^g^

Zid od lomljenog i obraenog kamena

Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. Sve osovinske mjere su viekratnik od 125 mm uz reke od 10 mm.

g+ "u

4/5 5/5 6/5 4/4 5/4 6/4 j 7/4 4/3 i 1

-^ 0| jl625l- 750+-875-+-1000-M 125 -

VRTOVI
PERGOLE, STAZE, STUBE, POTPORNI ZIDOVI - > S . 267 Elementi za oploavanje vrstih staza izmeu lijeha upotrebljavaju se radi lakega odravanja - > @ . Pri oploenju se razlikuje poviena staza izmeu cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->-(7).. Da bi se udobnije hodalo, treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze - > - @ . Primjeri - ( > pokazuju oblike stuba u vrtu, tako da se po njima moe sigurno i udobno hodati, ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drvea, grmlja i cvijea. Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kinica mogla otjecati. Da bi vrt izgledao to slinije prirodnomu, prikladne su stube od oblica - > + . Stube se mogu vrlo matovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata. Mati ne treba postavljati granice, samo se treba drati formule za stubita ->s. 193-197. Rampe s bonim stubitem - > z a bicikle, djeja kolica, kolica za smee i invalide s pratiocem. Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. Nagib prema brdu 5 - 20% - > . Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a mogua je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veliina, izmeu ostalog kutni profili, unutarnji ugaoni i obli profili. Pomou predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. Element dimenzija 55/30 omoguuje najmanji polumjer od 4,80 m, 205/125 polumjer 24,90 m.

i'i ! ! K a m e n a ploa [..i I ( T ) 1,60

i i !l tV.t 1

90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja

Okvir z a penjaice - S. 2 1 9

(T)

s upo m z itd a n iv i m a

( 2 )

Duljina L cm 50 50

irina B cm 50 70

Visina kut. cm 12 14

Ploe z a vrtne s t a z e

625 -

Oploene staze meu gredicama, uzvienje zbog m a n j e g prljanja ( ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosaici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m

R a z m a k ploa =

n n i rw^ffff^T

^jiff*

ivIvXv!

l v n S S o

'inija

U S P

n a

j e

k o n v

eksna

S t a z a uz kuu: popren nagib

Pjeaka staza na padini

Kolni put n a padini

i
l 4 6 Z a v r n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog ljunka Sloj krupnog ljunka D r v e n e oblice

Q D D O Q C D a ^ i o 10-15

3DC

1 5

-Sitna kocka Ispuna reki pijeskom

Sloj plot. polo. op. Pijesak ljaka ili d r o b l j e n a c

VCIlINdillU

Kamen obraen s dvije strane

Poljunana staza

Sitna kocka, skupo ali t r a j n o

Sloj plotimice poloenih opeka

postavljene k a m e n e ploe

Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d , nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-^. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove

221

lijeb z a /"odvodnju

VRTOVI
ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 - > Q D

v/ s / h , >?/
I 3 - 4 m I

Naslaga humusa

Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama

Humus D o b a r materijal Lo materijal

Humus na gradilitima uva se privremenim odlaganjem na hrpu -> 0 . Ako nije u sjeni, treba hrpu zatititi od pretjeranog isuivanja (busen, slama itd.). Ostaje li to odlagalite dulje vrijeme, preporuuje se posaditi biljke koje mogu posluiti kao zeleno gnojivo. Naslagu humusa treba najmanje jednom godinje prekopati i onda na svaki kubini metar dodati 0,5 kg negaenog vapna. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehnike graevine, travnjaci ili ako se sadi (posebno vano za izvoenje staza i slobodnih prostora). 1. Najee je dovoljno prelaenje mehanizacije (gusjeniar - grejder) kad se izvodi nasip. 2. Sabijanje polijevanjem mogue je samo kod nekih vrsta materijala (ljunak, pijesak).

Nasipavanje humusa nagnute plohe

na

blago

(?)

Nasipanje u slojevima

777777777?, Ploe od busenja uvrene koliima za nagibe > 1:2

. yC*''-"};*

3. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 - 40 cm). Uvijek treba valjati izvana prema unutra, tj. od padine prema sredini nasute povrine. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova. 4. Kod svih vrstih tala mogue je nabijanje i zabijanje. 5. Sipki, nevezani nasipni materijal moe se vibrirati. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi rauna o namjeni. Za staze, putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj, za travnjake treba ma povrini ostaviti 10 cm sipkog tla, a na povrinama za sadnju biljaka 40 cm. Kosine, osiguranje kosina Treba izbjei pojave erozije, klizanja, odnoenje tla vjetrom itd. Nasipanjem materijala u slojevima postiu se najstabilnije kosine. Profiliranjem podtla -> (2) postie se veza nasipnog materijala i podloge i spreava stvaranje kliznih ploha. Izvedba stuba kod viih nasipa na nagnutom tlu -> (3) spreava klizanje (irina stuba = 50 cm). Ako su stube nagnute prema brdu, potreban je uzduni nagib radi odvodnje procjedne vode.

Stabiliziranje horizof poloenim busenjem

Konstrukcija od armaturnih m r e a

Berma za grmlje, pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina

Ispuna pijeskom - ljunkom

^jgj

Osiguranje povrine kosine konstrukcijom tipa Weber

Vrsta tla

Prost. te. Kut prirodnog potkosa u grad. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlano rahlo i zasieno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlano rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlana rahla i zasiena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlana (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlani suhi sitan i suh sitan i prirodno vlaan sitan i zasien vodom krupan i suh 14,0 16,0 18,0 17,0 19,0 35-40 45 27-30 42 37

Nasipano tlo

Ilovaa

15,0 15,5 20,0 18,0 18,5 18,0 20,0 18,0 16,0 18,0 22,0 19,0-20,0 20,0-22,0 16,0 20,0 25,0 14,0

40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35

Odvodnja i osiguranje noice kosine nabaajem drobljenca i kamena

Osiguranje kosine kamenom, krupnim ljunkom ili drobljencem ljunak

Pijesak

Drobljeni kamen, mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlana vrsta i prirodno vlana (vrsto tlo)

Suhi pijesak i kr . . . .. . Kamena rebra za odvodnjju , osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju, stepenasto j n a g i b u 1 : 1 i 5

Teina i kut prirodnog pokosa razliitih vrsta tala DIN 1055-2

222

VRTOVI
OSIGURANJE PADINE - > Q P Na strmim padinama treba uvrstiti povrinski sloj. Preporuuje se, meutim, izvedba blago nagnutih, zaobljenih kosina ije se povrine uvruju travom, grmljem ili drveem. Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja uvruju se busenjem, pleterom, taracanjem ili zidovima. Ako je nagib strmiji od 1:2, treba plosnato busenje uvrstiti drvenim kolcima -> s. 222. eono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. Pleterom se uvruju strme kosine na kojima je teko zasaditi raslinje. Razlikuje se mrtvi i ivi pleter. Kod ivog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rjeenje s. 222. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri graenju na padinama potrebne su opsene zatitne mjere - - . Usidreni rotilji od greda razliite izvedbe, npr. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. Polja izmeu njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom - > . Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljita, ceste i putove. Mogu se svladati i znatne visinske razlike - + . Ovisno o sustavu i nagibu, mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo

Buotina z a odvodnju

Stijena od pilota, dijafragma ili m u r j e

Obloni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II - Badgastein)

Obloni zid sa stijenom od pilota, d i j a f r a g m o m ili murjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu

Sidreni k a b e l 33-651

Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta)

Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomino vezanim materijalima pomou usidrenog rotilja od greda

F a z e iskopa

Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mreom

()

Prostorna reetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee)

"Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu. Krajolik ostaje zelen.

Naini oblaganja stijene kao obloni ili potporni zid (prema L. Mulleru 1969.)

Prirodna (ne b e z u v j e t n o , stabilna) kosina ( N ) Znatno poveanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. potpornim z i d o m u noici) Blagi nagib slojeva (po mogunosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom)

Potrebno ublaavanje, nagiba i osiguranje

it'rmi poks mogu ^amo uz osiguranje (naroito ako ima nevezanih slojeva)

Oblikovanje (i osiguranje) kosina, u slojevima tla razliite vrstoe

Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla razliite vrstoe

Stijenska kosina uvjetovana geolokim okolnostima

Stijenska kosina uvjetovana geolokim okolnostima

Krainer" zid u Ebenseeu

223

VRTOVI - > QP

T~

30 cm u zemlji

(?)

Skela palira od eljeznih cijevi

(2)

Skela za dvostruke palire

( D

Stijenka palira od drva

L e t v e z a palir i c a palira

1 6 0 H

(5)

Vertiklani kordonci

(6)

Kordonci oblika slova U

i c a palira , / _

(7)

Verrier - palmeta (6 i 8 grama)

(8)

Palmeta u obliku svijenjaka

(9)

Dvokraki horizontalni kordonac

Sustavi saenja prema -> CD De Haas

$ 9 9 9

9 9 9

e ( e # e t # t

o o o

1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm

i Stabla na 1/4 ha 156

Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m

i1 ;T

@ a

Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25

Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25

Lepeza: puta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45 prema tlu. Iz njihovih se izboja poetkom proljea oblikuje lepeza.

palir: srednje stablo u paliru vue se vertikalno, a bone grane vode se lijevo i desno pod 90

Saenje u kvadrat

Saenje u kvadrat s ispunom

@ o o O o o @ o o o o o @ #

Saenje u kvadrat s dvostrukom ispunom

o o o o

#


*

# l

t #

L
Stabla na 1/4 ha

Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26

^ ^

iana skela za grmlje kupine

c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta ica K a d g r a n e izrastu i z n a d i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najvie ice, saviti u obliku slova U i privezati

Razmak 3 x 5 x 2,5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m

Saenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom

a a

a a

a a a a m a 0
v e X / * * e 0

N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 - 8 g r a n a

v.
c

Maline
a Stupovi * a

a
Razmak 1.5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80

3,0-4,0

Sadnice T^o

h 1,5 h

Ogrozd

-i 1,5 h '"V

Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60

v Ribiz

Saenje u trokut

S a e n j e u trokut s ispunom

Saenje u trokut s dvostrukom ispunom

Mjere za sadnju malina

Ogrozd i ribiz

224

VRTOVI - QP
Za biljke penjaice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> treba uzeti u obzir i visinu rasta. Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada, potrebna su razliita pomagala za penjanje -> (2) <D.

Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje. Za dva reda biljaka pogodna je metoda atora . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski ator) - > Pomo pri penjanju graka: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala - > , napeta iana mrea - > @ ili dvostrano iano pletivo. Zatitne mree od pletene ice tite sjeme i sadnice od ptica - - . Viegodinje penjaice i puzavice -> . Jednogodinje biljke: zvonii visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladole visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 - 6 m rast: brz 2 - 5 m rast: brz 3 - 4 m rast: brz 3 - 4 m rast: brz 1 - 2 m rast: brz 2 - 4 m rast: brz 2 - 3 m rast: brz lie: ljeti zeleno lie: ljeti zeleno lie: ljeti zeleno lie: ljeti zeleno lie: ljeti zeleno lie: ljeti zeleno lie: ljeti zeleno

Penjaice i visina njihova rasta

(2)

Horizontalne penjaice

(3)

Mahunarke koje pokrivaju zid

(?)

esterokutna iana mrea

(5)

palir od letvica

(6)

Metoda vigvama za 8 - 1 1 biljaka

(7)

Metoda atora

Skala za vrijee od prua - razmak: 70 x 60 najvie 50 x 100 cm

^g^

Dvostruka reetka od ianog pletiva

(jjg)

Zatitna reetka za ptice od pletene ice

Reetka za vrijee graka od pletene ice

Viegodinje vrste Brljan - Hedera helix Troskot - Polygonum aubertii Divlja loza - P. tricuspidata Veitchii" Pavitina gorska - Clematis montana Glicinija - Wisteria sinenis Pavitina - Clematis vitalba Hortenzija penjaica - Hydrangea petiolaris Amerika lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis - Campsis radicans Pasja loza - Vitis coignetiae Vinova loza - Vitis vinifera Kozjak - Lonicera heckrottii Hmelj - Humulus Lupulus Kozja krv - Lonicera caprifolium Rue penjaice Kuri ka - Euonymus fortunei Bijela loza - Clematis-Hybriden Zimski jasmin - Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjaica i puzavica - >

Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m

Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan

Podupiranje x potrebno
x

x
X

(x) preporuuje se
X

(x) preporuuje se
X X X X X X

(x) preporuuje se
X X

Lie zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi

Zalijevanje
-

(+) (+) /+) /+) /+)

+ -

<+)
+

Cvijet/mjesec 9 - 10 zelenkast 7 - 9 bijel 5 - 6 zelenkast 5 - 6 bijel 5 - 6 modar 7 - 9 bijel 6 - 7 bijel 5 - 6 sme 7 - 8 naranast 5 - 6 zelenkast 5 - 6 zelenkast 6 - 9 uto - crven 5 - 6 zelenkast 5 - 6 uto - crven 6 - 8 razliito 6 - 8 zelenkast 6 - 9 razliito 1 - 4 ut

Mjesto O-
O

o
o @ o @ o @

@
o o @ o @ O

9
o a

00

o o

O = sunano

d = polusjena, npr. sjeverni zid = sjenovito

225

VRTOVI
PUZAV1CE I PENJAICE
Povoljno mjesto Sunano, polusjena, sjenovito Rast: polagan, umjeren, brz Podupiranje: drvo, nategnute ice, armaturne mree

Pavitine vole hladne noge i vruu glavu

226

zemlja

VRTOVI
Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i irine oko 1,50 m Sloj vlanog lia oko 20 cm Grubi kompost Granje

POVIENE I BREULJKASTE LIJEHE Vaan je pravilan sklop i poloaj sjever - jug Q - (3). Na povienim i breuljkastim lijehama moe se postii rana berba. Breuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. Dodue zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju, ali se zato moe upotrebljavati godinama. Na njima se postiu rekordni prinosi i rana berba. Upravo na breuljkastoj ili povienoj lijehi posebno dobro uspijevaju mjeovite kulture. Rajice visokog uzrasta dolaze u sredinu. Breuljkasta lijeha iroka je oko 1,50 m i dugaka 4 m. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni, jer je tada na raspolaganju najvea koliina vrtnog otpada. Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. Varijanta breuljkaste lijehe jest poviena lijeha, u osnovi zapravo hrpa komposta omeena daskama . Umjesto dasaka moe se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune, npr. impregnirane oblice, gredice ili kameni zidovi. Biljke koriste sunanu toplinu koja pada na bone stijenke. Pri sijanju, saenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm + (f). Visoke lijehe poveavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao to su panjevi i grane, nasijeene granice ili fina kompostna zemlja.

Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i irine 4 0 cm

Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje - Betonska p l a t j c ^ Zem|ja

Sloj treseta

(T)

Ureenje breuljkaste lijehe

Zavrni sloj je zemljani omota debeo oko 10 cm - > ( ? ) + (3)

Breuljkasta lijeha pokrivena folijom, kienje francuskom cijevi za

Humus Grubi kompost

Poploana staza

Presjek breuljkaste lijehe

Bolja je betonska platica kao zavretak- (2j

Poviene lijehe, idealno za izjednaenje visinskih razlika

1,00-1,25

(6)

Poviena lijeha - slojevita ispunjena kao breuljkasta lijeha -> (T) - (?)

Poviena lijeha izvedena uz juni zid; pokrivena staklom kao mali staklenik

Mini jezerce u povienoj lijehi od kamena

Luk, poriluk, mrkva

Kraterska lijeha 0

2m-

227

Glavni smjer vjetra

Legenda - > ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kuica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povre Povre Maline Ogrozd i ribiz Cvijee Ukrasno i zatitno grmlje Spalir na zidu ivice Lisnato drvee Voke Kotiavo voe Jezgriavo voe Upojni bunar

VRTOVI
OGLEDNI PRIMJERI
Projektiranje vrta treba zapoeti prije konane verzije graevinskih projekata, jer su kolni prilaz, glavni i pomoni ulaz, terase i prije svega visinski poloaj prizemlja te orijentacija kue usko povezani s oblikovanjem vrta. Natkrivena terasa je povezujui dio kue i vrta. Ona je suhozidovima, oploenim stazama, ivicama, grmljem i drveem povezana s raznim prostorima vrta koji okruuju zgradu i povezuju je s krajolikom, te tite stanovnike od pogleda, buke, vjetra i praine. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se popreno podijeli na razliite zone, npr. povieno mjesto za sjedenje i rotilj. - (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. Za sputeni vrt tipine su stube, obrasli zidovi i jezerce u sredini - (4) Tako na maloj povrini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt. Boni zidovi akumuliraju toplinu, tite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunanih zraka. - (5) - ( ? ) . Tamnosmei zidovi od opeke primaju vie topline od onih bijelo olienih. Zidovi oko vrta tite od vjetra pa se u vrtu zadrava topli zrak. Pogodno za suptropsko raslinje.

113.10

V e i vrt sa sportskim terenom ispred kue, okruen trkaom stazom izmeu nasutih kosina. Od ljetnog jugoistonog vjetra zatitu prua ivica na zapadnoj strani, a od sjevernoistonog vjetra stijene od platica. M. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh.. E. Neufert

Legenda->(2) - ()
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekua voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploe Ploe od granita Kulir / klinker ivica od imira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni ljunak imir oblikovan u kugle Mjeovita kultura Breuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi

(T)

Ukrasni i ekonomski vrtovi

(5)

Atrijski vrt

228

STAKLENIK
Prozraivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postie temperatura priblino jednaka vanjskoj. U tu se svrhu mora oko 20% krovne povrine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinani zaklopci za zraenje. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svjeega zraka. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle, odnosno ozelenjene, treba se pobrinuti za neku zatitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunanje osigurala podnoljiva klima. Zatita od sunca moe se izvesti izvan ili unutar staklenika. Ekonomina je zatita iznutra. Vanjska zatita je uinkovitija ako je dovoljan razmak izmeu zatitnih elemenata i staklene stijene - 0 i - (rj)

1 2 3. 4. 5. 6. 7

Krovna ventilacija Automatski otvarai prozora Vanjsko sjenilo Odvlaiva zraka Pokreta zraka Boni ventilacijski prozori Dvostruke ploe od pleksistakla

8. 9. 10. 11. 12. 13.

Kapljino navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija

14. 15. 16. 17 18. 19. 20. 21 22.

Staklenik s odgovarajuim ureajima i klimatizacijom

Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnoavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjera vlanosti zraka Regulator temperature u prostoriji

Veliina 1,00/1,00 i 1,00/2,00 Solarna breuljkasta lijeha s poklopcem

Zemlja ^ (?) 30 Gnoj

Sredinji prolaz

Sanduk za brzi rast vlastite izrade

23

Holandski staklenik
Tj65 Razmak vezaa 3,065 m Razmak rebara 613 mm

>4

C/illP^

Staklena ploha orijentirana

(8)

13,04Staklenik s nagibom krova 23-27

Ventilacija ispod zatite od sunca

.<-

Prikljueni staklenik

(i^)

Prikljueni staklenik

(11)

Zatita od sunca smjetena izvana, s punom ventilacijom ispod nje

Optimalni ploha

kut nagiba

staklenih

229

VRTOVI
DRVEE I IVICE
Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobaanje hranjivih, tvari iz tla .."fvnriM-sSV

QJ

<3

.-L

\ O i i o \ o \ . T J c l

-s

Hodnici kinih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje, spremnik vode) MatiCna stijena (rastrona ili srasla stijena)

Svaki je sloj tla pun ivota. Svaka etaa ima svoje stanovnike - > . Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. Oblici stabala - . Piramida je oblik "boinog drvca" i ima prednost pred oblikom kalea. Grane se skrauju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. Oblik stabla poput kalea sa slobodnom sredinom. Grane se reu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla. Najbolje je vrijeme za sadnju voaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad, a studeni u krajevima s blagom klimom. Mjesto na kojem je voka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla, to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla - > Voke treba uvijek saditi u neto viem poloaju nego to su bile u rasadniku. Potporni kolac mora biti za irinu dlana udaljen od debla - , i to na junoj strani, kako bi titio stablo od prejakog sunca. Pri saenju ivice valja paziti na razmak prema susjedu. Za visinu ivice do 1,2 m razmak treba biti 0,25 m, za visinu do 2 m 0,50 m, a za onu iznad 2 m 0,75 m - > - . elja za skrovitou u vlastitu vrtu, zatitom od vjetra, buke, praine i znatieljnih pogleda ini ivicu prijeko potrebnom - > - ivica smanjuje brzinu vjetra, poveava stvaranje rose, regulira oborine, akumulira toplinu i titi tlo od erozije. ivica na nasipu (tzv. "naklon") u obalnom podruju daje zavjetrinu do 200 m.

Svaki sloj humusa ispunjen je ivotom. Svaka razina ima svoje stanovnike

Kronja stabla i razgranata mrea korijenja sline su kao slike u ogledalu

Piramida je osnovni oblik poput "boinog drvca", ima prednost pred oblikom kalea jer se bone grane mogu drati kratkima i ne lome se lako pod teinom plodova ili snijega. Kale s otvorenim sreditem podsjea na alicu ili kupicu. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u kronje.

Visoko deblo kod jo mladog stabla. Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti - kako bi se odrao eljeni oblik

(5J

Oblici stabla za kuni vrt

Obrezivanje grabove ivice u 1., 3. i 5. godini nakon sadnje (lijevo ljetni, desno zimski rez)

^g^

Kod sadnje etinjaa treba razvezati krpu oko korijena

Podupira treba postaviti koso

Visina ivice

"Prijelom" u Sjevernoj Njemakoj

Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje

Pravilna sadnja lisnatog stabla

Deblo treba od sunca zatititi slamom

Visoka stabla se sidre nategnutom icom

230

Drvee za vrt

Visine rasta obrezanih i slobodno rastuih ivica (biljka oznaena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekui metar)

VRTOVI
VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Da bi biljke i ivotinje napredovale u jezercu i oko njega, najvanije je ispravno odabrati lokaciju. Preteni dio movarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca, oko 4 - 6 sati dnevno. Najpogodniji je poloaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje, odakle se jezerce dobro vidi. Ako su koliine vode, pijeska i raslinja dobro usklaene, nastat e nakon 6 - 8 tjedana bioloka ravnotea, voda e se razbistriti. Mora se uspostaviti odgovarajui odnos povrine i volumena vode (oko 400 l/m2). Vrtno jezerce postaje stanite kukaca i biljaka. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera, to treba obaviti vrlo paljivo. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. Da bi se postigla skladna ukupna slika, treba visoke biljke saditi pojedinano. Za poluvisoke treba razmak 30 - 40 cm. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama, s razmakom meu biljkama 20 - 30 cm. Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po etvornom metru. Biljke se vrlo brzo razmnoavaju. Biljke u posudama, mogu se podizanjem ili sputanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Biljke se mogu posaditi u koare, posude ili izravno u posebnu zemlju. Mora se oblikovati i okolina jezera. Movarne ili plitkovodne zone - > ( ? ) - (2) te vlane lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. Veliina jezera ovisi o veliini vrta. Idealna je vodena povrina od 20 do 25 m 2 , ali ve 3 - 5 m 2 nudi mnoge vrste ivotnog prostora. Da bi kukci i liinke mogli prezimiti, potrebne su vee vodene zone dubine 5 - 2 0 cm, s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. Dublji dio slui i kao pribjeite za sve ivotinjske stanovnike. Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. Ribe, abe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se sprijei zamrzavanje i osigura protjecanje vode. Gotovi bazeni nude koarama s biljem ispravnu dubinu i spreavaju slijeganje ili klizanje ljunka i zemlje za biljke (2) - (5).

Poploena staza Folija

20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje

S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije

2 cm ljunka

v / / / w / /

Vlana zona

777777777777777/
Zona plitke vode Zona duboke vode

od sintetike armirane staklenim vlaknima

Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice

Vie od 5 cm pijeska moe prouzroiti slijeganje i naginjanje bazena

? T / f i y ? / y 7 /

Pijeska

(3)

Pravilna ugradnja vrtnog jezerca

Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti

Mjeavina lia i pijeska kao zimsko prebivalite vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svenjeve slame ili na drugi nain osigurati kisik Obalna zona (8)

ljunak Folija Korito protoka u presjeku

( 5j

Staza na konzoli

231

JEZERCE ZA PLIVANJE
Oblikovne mogunosti da se vrt I optiki obogati biolokim elementom vodom - vrlo su raznolike. Velike su mogunosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim eljama u pogledu veliine, oblika i uporabe. Idealan je poloaj u smjeru istok - zapad sa 5 - 6 sati sunca u danu. Tko eli jezerce koristiti i uivati u njemu, planirat e ga u blizini terase uz kuu - Veliina povrine treba biti 60 m2 , ne manje od 55 m2, i volumena 35 m3. Jezerce u kojem se moe plivati treba imati povrinu 155 m2, prostor za kupanje 40 m2, podruje za obnavljanje vode 90 m2, podruje za bistrenje 25 m2 -> - Dubina vode: movarna zona < 25 cm, zona pliaka 10-40 cm, duboka voda > 50 cm, podruje za kupanje > 1,30 cm.

Plastina cijev za prekid kapilarenja

pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija

TOde

supstrat 10 cm

z o n a bil aka 5 0 %

Purine

Oblikovanje obale

Razina vode

Varijanta za prekid kapilarenja

(5)

Zona taloenja / talonik

^0)

Vodotok sa irokim i dubokim meandrima i kaskadama. -> ( )

232

S malom jamom ulaz vode nee bit previsok 10-12

JEZERCE ZA KUPANJE
U dobro projektiranom jezercu pojedini su ivotni prostori bez vidljivih granica. Prednost treba dati leernim, organskim, prirodnim oblicima. Svaka biljka trai svoj prirodni ivotni prostor i samo u takvomu e napredovati. Prirodno jezerce se sastoji od vie ivotnih prostora - tek ukupnost biljaka svih prostora ini jezerski krajolik bogatim, prirodnim i lijepim. ivotni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlanosti ili po vodostaju. 0 - Korito potoka je vaan sastavni dio jezerca u kojem se moe kupati. Treba biti to dulje, idealno je 8 - 10 m - - ( D Preko kaskada i kamenja protjee oko 15 m3 vode u satu, i tu se obogauje kisikom i ugodno grije.

WX^TTW/s
PVC - tlani vod pumpe

(T)

Izvorski kamen - (5)

f Izvorski kamen >

Hrvatski naziv Mirisni a Obini aboun abnjaka kornjanica titasti vodoljub Visei a Velika pirevina Borak Zlatni tap Vodeni dvornik tukina trava Kovravi mrijesnjak Veliki abnjak Obina strelica Jezerska aina Razgranieni ieinac Uskolisni rogoz ()

Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia

Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VIIVIII V-Vl Vl-Vll VIIVIII VI-IX VI-IX VI-VIII VIIVHI VIIVIII Vl-Vll Vl-Vll IV-VI VI-VIII
-

uto-zelena, smea bijelo - ruiasta smea ruiasta, bijela, crv. uta zelena neugledna zlatnouta ruiasta plava neugledna uta bijelo-ruiasta smea zeleno-bijela crno-smea

Zona plitke vode, dubina vode 1 0 - 4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris

Ispusno okno, mineralni slojevi razliite granulacije

Vodeni kozlac Movarna kaljunica a kareks arena preslica Uskolisna suhoperka Movarna mljeika Sita Protivak Ameriki kozlac Vodena metvica Movarna trolistica Bakreni cvijet Movarna potonica Draguac Biserna paprat Potona estoslavica (7) Movarna zona

V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI
-

V-IX

bijela uta zelene glavice nema cvijeta bijela uta smee glavice uta uta svjetloljubiasta bijela - svjetlorui. crvena svjetloplava uta nema cvijeta tamno plava

Popreni presjek jezerca za plivanje- ( 2 )

Movarni stolisnik Puzajua ivica tikac mali tikac veliki Konopljua Surunica Jezinjaa Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca abnjak, ljuti Hibridi planinice

VIIVIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl

bijela ljubiasta ruiastocrvena ruiasta ruiasta ljubiasta uta uta Ijubiastocrvena smei vijeni plava do bijela ruiasta prema vrsti uta razni tonovi ute

Dubine saenja Hrvatski naziv Vodenklas abogriz Lokvanj uti Lopo Okrugolisni plavun Plivajui mrijesnjak Vodeni abnjak Rezac Vodeni oraak Zona lopoa-> Botaniki naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela uta kao umanjak prema vrsti zlatnouta bijela bijela bijela bijela, blijeda

()

Vlana zona

Jezerska abovlatka Kruta vaika

z i m z e l e n e , korijenje razvija u podlozi b e z korijenja, prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a , saditi u dno j e z e r a , sklona irenju z i m z e l e n a , korijenje u mulju z i m z e l e n a , korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a , posaditi u dno j e z e r a

K a n a d s k a v o d e n a kuga

M o v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka

abnjak

Obina mjeinka

b e z korijenja, m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce, prezimljava k a o lisnati pupoljak

(9)

Biljke proizvoai kisika za jezerce

233

VRTOVI
UPORABA KINICE U projekt nove kue treba ukljuiti spremnik za prihvat kinice. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano tedljiv. Naime, vei obujam postie se malim poveanjem trokova. Moe se i naknadno postaviti u kui ili vrtu. Proraun veliine spremnika za navodnjavanje vrta. za obiteljsku kuu oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o povrini vrta, godinjoj koliini oborina, povrini krova i koeficijentu otjecanja. Ako je kinica i za kunu uporabu, treba u proraun ukljuiti broj osoba i izljevnih mjesta. Prosjena potronja vode po osobi dnevno- za pie i kuhanje 5 I, ispiranje 10 I, kupanje/tuiranje 40 I, za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode; za pranje rublja 18 I, ienje 4 I, zahod 45 I (kod ekonominih ispiraa 18 I), ostalo 8 I = ukupno 75 I kinice (kod ekonominih ispiraa 48 I). Za navodnjavanje vrta treba godinje 40 - 60 I kinice po etvornom metru
Primjer: God. koliina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov - koeficijent otjecanja f = 0,75 Neto povrina krova = 120 m2 Koliina kinice = Neto povrina krova 120 m2 x God. koliina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0,75 Raspoloiva koliina kinice = 72 000 l/godinje Broj osoba = 4 Dnevna potronja = 45 I po osobi (ekonomini ispira u zahodu), Povrina vrta = 200 m2 Potrebna koliina kinice = Broj osoba 4 x dnevna potronja 45 I x 365 dana + povrina vrta 200 m 2 x godinja potronja 50 l/m2 Potrebna koliina kinice = 75700 l/godinje Faktor g = (1 - raspoloiva koliina kinice 72000 I potrebna koliina kinice 75700 I) x 100 = 4,9% < 20% => g = 0,05 Obujam spremnika = raspoloiva koliina kinice 72000 I x faktor g 0,05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objanjenja: Neto povrina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj povrini kue). Godinja koliina oborina (npr NRW oko 740 - 900 mm l/m2) oitava se iz odgovarajuih karata ili dobiva od meteoroloke slube. Koeficijent otjecanja: f = 0,75 za kosi i ravni krov, f = 0,40 - 0,60 za ravni krov s nasipom ljunka. Faktor g: g = 0,05 ako se raspoloiva koliina kinice od potrebne razlikuje za manje od 20 % g = 0,03 ako je razlika vea od 20 % g = 0,20 - 0,40 ako se preteno koristi za navodnjavanje vrta i u sluaju velikih sezonskih razlika u koliini oborina.

Sito s poklopcem na dnu oiune Cljevl

JL^

Filtarski talonik 0 1,20-2,50 Ekoloki spremnik kinice ;ini kapaciteta do 12.500 /

Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje, bure za kinicu Runa pumpa (2) 1 2. 3. 4. 5. 6. 7 8. 9. Filtar ispred spremnika kinice

Kuni vodovod Protoni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Oluna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt 't

Ureaj za prikupljanje kinice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima

1. 2. 3. 4. 5 6 7 8. 9. 10. 11. 12.

Oluk / oluna cijev Filtarski skuplja Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kuna vodovodna stanica Zatita od praznog hoda Mrea vodova kinice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak

Obujam Duljina

irina

Visina

Teina

1100/ 1,45 1500/ 1,52 2000 / 2,05 (5)

72 72 72

1,335 1,605 1,64

53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kinicu

Vrtna cijeva

Osnovni spremnik za kinicu

Runa pumpa

Iznad protonog ven Min 20 mm ili 2d

Uronjena pumpa

1100/:, (6)

1500 /;.:

20001

Iznad slobodnog izljeva

Ureaj za koritenje kinice

^0)

Dopuna pitke vode

Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta

' ^ A Kuni vodovod Oluna cijev

Razvodnik s pokazivaem razine punjena

Slobodno istjecanje razmak min. 20 mm ili

234


ireni bazen

Garderoba
WC

Tu

VRTNI PLIVAKI BAZEN tu

Poloaj: Vrtni plivaki bazen treba biti zatien od vjetra CD, blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga), tj. u vidnom polju. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lia). Treba ga zatititi od upadanja trave. Predvidjeti stazu oko rubova; po mogunosti podii rub bazena (pitanje oblikovanja). Veliina: irina trake 2,25 m. Duina zamaha pri plivanju 1,50 m, dodati duinu tijela: za etiri zamaha treba 8 m duljine. Dubina vode: do brade domaice, ne djece! Razlika dubine bazena - dubina vode -> (4), ovisi o nainu odvoenja vode ->-<fl). Oblik: to jednostavniji zbog trokova i odvoenja vode (s.u.), pravokutnik, svakako s niom za ljestve ili stube. Naini graenja bazena: Uobiajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna povrina). Nosiva konstrukcija zidana beton, elik (moe i iznad terena) ili ukopano ->(5). Bazen od poliestera, rijetko se izvodi na gradilitu, najee predgotovljeni elementi; openito nije nosivo, potrebna je zaloga od mravog betona -> Betonske ploe vodonepropusne (beton na gradilitu u dvostranoj oplati, mlazni beton preko jednostrane oplate, predgotovljeni elementi): povrina najee keramika ili stakleni mozaik, rjee premaz (klor - kauuk, cementna boja). Odravanje vode: danas uobiajeno ureajem za mijeanje vode, vano: jednoliko odvoenje vode s dobrim ienjem povrine pomou skimera ili bolje pomou lijeba-> Vrste filtara: ljunak (dubinski filtar, djelomino s upuhavanjem zraka radi ienja), dijatomit (povrinski filtar), pjena od sintetinog materijala. Dodatno treba unitavati alge pomou kemikalija (klor, sredstva protiv algi bez klora, bakreni sulfat). Grijanje: pomou protustrujnog ureaja ili protonim grijaem u bojleru; predvidjeti mogunost reguliranja! Znatno se produuje sezona kupanja uz relativno niske trokove Zatita djece: po mogunosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomou automatskog alarmnog ureaja (reagira na pojavu valova). Zatita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomou rubnih greda, grijanjem ili preljevom zatienim od smrzavanja; zimi ne prazniti! (iskoeni rub bazena). Pribor, oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen - s. 261-263

@ Trim prostorija (D Predvorje saune Sauna

()
Otvor, prostor saune Bazen za noge
Najmanji plivaki bazen s jednom stazom (2 plivaka zamaha, 1/1-2 osobe) Srednji plivaki bazen s dvije staze (3-4 plivaka zamaha, 2/4-5 osoba), najmanji bazen za startni skok s eone strane 4.25

CD Prost, za boravak
Kuhinja

Bar

Stanovanje Dijagram rasporeda plivake dvorane u jednoobiteljskoj kui. Prostorija za boravak moe kao povrina biti dio plivake dvorane

Veliine bazena

Normalna dubina za privatna kupalita (bazeni za plivae)

Bazen s pokosom i folijom, rub osiguran drvenom gredom

-Alumin. rubni profil

Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen

Armiranobetonski bazen, jednostavna izvedba s Wiesbadenskim ljebom

Zidani bazen s drenaom

(9)

Skimmer (skida pjene)

^ ^

Wiesbadenski ljeb, bazen s preljevnim ljebom

(jj)

Zuriki ljeb na obodu bazena

Voda 8w 22 C 23 C 24 C 25 C 26 C

Sezona 4. mjesec 1,25/6,5 1,50/7,2 2,08/7,9 2,60/8,5 3,50/9,2 5. mjesec 1,33/7,2 1,70/7,9 2,26/8,6 2,80/9,3 3,75/10,0 6. mjesec 1,55/7,8 2,00/8,5 2,66/9,2 3,20/9,8 4,00/10,5

Dodatni mjeseci 5. mjesec 1,65/7,2 2,50/7,9 2,98/8,6 3,60/9,5 4,75/10,0 6. mjesec 2,65/7,8 3,50/8,5 4,66/9,2 5,25/9,8 5,25/10,5

Gubici topline otvorenog plivakog bazena (prosjeno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE, nisu ukljueni posebni utjecaji, npr. znatni toplinski gubici javnih kupalita (hotelski bazeni itd.) zbog koritenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1,5 kW/m2d odn. 1300 kcal/m2d). x = interpolacija

Gubitak topline povrine bazena odn. slobodnostojeeg zida bazena tijekom 5 - mjesene sezone (prosjene vrijednosti)

Podni izljev s izjednaavanjem tlaka podzemne vode

235

STAMBENE KUE
S PLIVAKIM BAZENOM U VRTU Primjer - stambena kua na padini s otvorenim bazenom, pristup iz suterena ili vanjskim stubitem. Primjer -> - kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu, u razini terena ispred dnevnog boravka.

Suteren ->

@ -

Prizemljem

tnmrrr U Prizemlje ->

Presjek ->

Arh. P. Neufert U

Presjek ->

Arh. K. Richter

+ 6,00

Nagib 1:10

Perspektiva

(5)

Okrugli plivaki bazen na padini

Plivaki bazen izmeu kue i garae

Arh. Kappler

236

PRETPROSTOR, VJETROBRAN, ULAZ

U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. Ulaz u pretprostor treba biti, koliko je to mogue, izvan dominantnog smjera vjetra, ali mora biti odmah uoljiv s ulice ili vrtnih vrata. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupane najvanije prostorije kroz koje se najvie prolazi, a naroito stubite - -

Povoljna je neposredna veza izmeu kuhinje, stubita i zahoda

Meusobna veza prostorija

Ulaz centralno

t>

jf /Tn *

Ulaz povezan s podrumskim stubitem

^ ^

Predprostor povezan s uredskim prostorijama

()

U vezi s podrumskim stubitem

(7)

U vezi s dnevnim boravkom

u vezi s vjetrobranom

U vezi s kuhinjom, WC-om, podrumskim stubitem i spavaom sobom

HODNICI
irina hodnika ovisi o njegovu poloaju, o tome je li jednostran ili obostran, o rasporedu vrata A ili B i jaini prometa. Ra> una se da je 1 m slobodne irine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazalita, kole, stubita itd.). Svrhovite irine hodnika -> Po mogunosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. 186.

>90-1,0

Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna ,e sir,na hodnika o d > 0 9m, bolje t O m ; osovinski razmak zidova 1,25 m

fas ^ W

jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze ir|na 1 3 n . 1 4 0 m irina 1,30 - 1,40 m

koje se

Dvostrani hodnici sa ivahnim prometom: 1,6 m za 2 osobe, >2,0 m za 3 osobe

Jednostrani hodnici sa slabim prometom: irina hodnika = irina vratiju + 50 cm

Jednostrani hodnici sa ivahnim prometom

Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri ivahnom prometu

Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima

237

f ^ h
1,35 1,40

-r 13 >-

1
| 38 | (2) Kaputi

ULAZI, GARDEROBE
Ulaz odreuje izgled kue. Ovdje posjetitelj stjee prvi dojam, tu sve mora biti promiljeno, od osvijetljenog kunog broja do etke kraj ogledala. Za dostavljae, listonoe i posjetitelje mora sve to je potrebno biti predvieno, nenapadno ali prikladno pri ruci.

(7)

Kaput

Kiobran, eir i koveg

>
?
enske cipele

<
^ ^ Stalak za kiobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kiobrane

.""55"+ Za odlaganje odjee 6 kuka na 1 m

1,25 '

1,15

1,00

-i ^l)

1,30

Za udobno odlaganje odjee 28 kuka 38 kuka

Za udoban rastanak 1431

95

T 1

(6) T
^ 1,70

600

1 1

900

1-95-1

H 0 13

H
T 105 1 013H 0 16

h) 1
75

iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL

jfe U 1,65
1,80

JL_ t b db s '165(
59 33

IH

Ti

t >
I 1 H ^ ^

? H

H
T
1,50 + 2,0

3 kuke

5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak

45

(12)

Garderobne kuke

Garderobne motke

T 4,0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I

60 ^ 90

4,01-75-

90

T
1,0

H+++ -H+H-

T
1

B H H 90 | 6 0 | 75 - j liMr I S v j ... 2

1,0

T 1,0

I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I

H 4 -H-H+-

1 .;.
Mm

Garderoba, jednodjelna, sa stalkom za glaanje

Garderoba, dvodjelna, sa stalcima za glaanje

238

Potrebna povrina pri razliitom broju prostorija

HODNICI

a V' ( D

HnHnik im2 - t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje e ne^nastavljaj ^

Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i WC, njprikladnije iskoritenje h o d n i - V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora

Hodnik 3m 2 = kao @ , uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slino. Zbog o t - F ( 4 ) vorenog stubita hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2

Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija, kupaonica, garderoba ili slino, te WC

^nemaiolje"mogunost?[frilazaj U ali je ii prostor

Pr

storije (kupaonica, garderoba)

"

Hodnik 7m 2 , samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica, garderoba)

('gN

Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica

Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubite t / 1

k U p a

>

ca, garderoba i ostava

Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male, pri smaknutim etaama (povoljno rjeenje, otpadaju stubini podesti)

Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao voV (13) t * f izmeu spavae sobe, p djeje sobe, kupaonice i sobe za boravak 4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije, o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrae-fc, mm ormarima i krevetima tfg)

Hodnik 3m 2 = 6 prostorija, pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i J ^ za boravak sobe

( T ) - @ pokazuje maksimalnu pristupanost razliitih veliina i oblika hodnika prema prostorijama koje su ire od 2 m (prostorije i r o k e 2 - 3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom, ostavom). prikazuju najekonominije oblike hodnika za odreene okolnosti. U tim primjerima usvojena irina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna irina, jer se u tom sluaju dva lana obitelji jo mogu mimoii. Ta irina, meutim, nije dovoljna za postavljanje ormara, pa ih treba ugraditi Pri rasporeivanju vrata treba razmotriti poloaj kreveta i ugraenih ormara u sobama. esto sobe postaju prostranije ako se poveanjem hodnika na raun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara - - ( i j ) .
^ tima
3

v J

Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade- p mm ormarima

239

SPREMISTA
Krovne i stubine kosine, nie i uglovi nude prostore za ostave, ormare i pretince. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omoguena staina ventilacija. Klupa sa sandukom u hodniku slui za smjetaj pribora za ienje cipela, metle itd. (7). Ispod stubine kosine esto ima mjesta za ormare s kliznim vratima () ili za radni prostor - (8)

240

lzviaivi ormari smjeteni do pod strehu

Prostor za ormare ispod kosine krova. Okvir s lameliranim vratima

Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora

Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova

PROSTORIJE ZA KUANSTVO
s. 243 Za njegu i ienje potrebno je: ormar za manje kune naprave, sredstva za pranje i ienje, kante, usisa, alat i ljestve irina prostora za ormar = 60 cm. Pri oblikovanju kuanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugroavanja zdravlja Q)-(). Ureaji za odlaganje smea okno za kuno smee, papir ili rublje treba biti od nehrajueg elika ili pocinanog elinog lima.

letla za prainu

1.4

etka

Kanta za smee

Univerzalni usisa

Usisa za prainu

Presjeci - o k n o za odzraivanje -(13)presjeka 3 0 - 3 5 % okna za bacanje smea. Trite nudi ureaje za ubacivanje smea s elektrinim otvaranjem vrataca, iz sigurnosnih razloga. Taj se sustav ne moe primijeniti za vie otvora istodobno. . Kuni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma priblino kubini metar Vano je voditi rauna o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza. U kuama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5), isto tako i za hotele, bolnice, umirovljenike domove itd. Potreban prostor za kontejnere za smee -(). Kante za smee od pocinanog elinog lima ili polietilena. Obujam 50,110 litara, DIN 6623, 6629. Velike kante za otpad (5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. Kontejner za smee - (5) od elinog lima ili polietilena, obujma 0,77 m 3 i 1,10 m 3 (1100 I), s kliznim poklopcem i odvodom vode.
Preke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna duina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Preke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna duina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770

3 4 do 8

12 16 20

Ljestve-.
Okno 0 cm Za otpad Za odzr. 25 30 30 15 25 25 30 Min. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11,5 11,5 11,5 11,5 d 95 130 110 110 110 110 110 e

Vrsta otpada

Kuni otpad rastresit Otpad u vreama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (vei objekti kao stambene zgrade, hoteli, bolnice)

40+45 50 55 30 40 45 50

>

Q. O 5

c o

feST*''j@[e'

St0j6e 0S 0njene

'

Klupica sa stubama

(li)

Ureaji za odlaganje kunog otpada

^ 2 ) - (13)

(T)

Okvir za ienje sagova

(8)

Prikladna visina ormara

J S L I

<>
Za svaka daljnja vrata se sanduk proiruje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smee Velika kanta za otpad - kontejner za pranjenje

241

Dijelovi ureaja i opreme

irina u cm

Bolje

PROSTORIJE ZA KUANSTVO
Povoljna je orijentacija prema sjeveru - - Takva prostorija slui za smjetaj ormara s priborom za ienje, za ivanje, glaanje, pranje rublja, a moe biti kao kutak i za hobi. Minimalne dimenzije _ . Prostorija za potrebe kuanstva uz pomoni ulaz, s dugim pultom za odlaganje - > , bolje rjeenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje - - . Pri oblikovanju pribora i sprava za kuanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika. Daska uz koju se glaa stojei - > mora biti drugaije visine od one uz koju se sjedi

Podrumsko stubite

Automatska perilica i aparat za suenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna povrina za slaganje rublja Ureaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60

Kuhinja

60 50 60 100 50 380

60 60 1,20 1,00 60 4,60

Ku. gosp. prost.

Shema prostornih veza s kunim gospodarskim prostorom

<D Potrebni prostor za dijelove opreme

I 8

+
8

1 8 +

+ D
8 8 C

+ +
8 8 c

1 8

8 8

+
1-60-

j:
-1,20 (-60-100I -2,40-2,80 1

+
(5 1 I60-1,20-60-100-1 -2,40-2,80-

+
1

.. 1 k d rxs;Lssrrp,0S,0,ilal,>
D

"

t "

u-

t"

L-oblik

fra^omon^ulS

Pr0St0r ia

'

Pristupano iz kuhinje

(9)

p r i s t u p a t n o iz

Pokraj kuhinje i kupaonice

-1,40-

1,00-

1 l,
90
50>

Daska za glaanje, sklopiva uz zid ormar

Potrebni prostor za glaanje u sjedeem stavu

Uz elektr. valjak za glaanje

^ ^

Kombinirani pribor za glaanje, sklopiv

t * ^5)

ivai stroj

g D ,Snj Z e a ru 9 S nje

stroj za glaanje

Stroj za glaanje ugraen u ormar

242

SPREMISTE, SMOCNICA
Pri projektiranju stanova ili kua treba voditi rauna o nusprostorijama kao to su smonice, spremita, hladnjae. Te su prostorije vrlo vane za svakodnevni ivot. Najpraktiniji je poloaj smonice pokraj ili unutar kuhinje ; ona mora biti hladna i prozraena, zatiena od sunca. Treba predvidjeti prikljuak za zamrziva i eventualno hladnjak za vino. Najbolje je police postaviti sve do stropa. Za vea kuanstva trite nudi hladnjake elije po sustavu nadograivanja - > , takoer s odvojenim odjeljcima za hlaenje i zamrzavanje.
Jednoredna

Smonice

t ^ (2)

Smonica u nastavku na ormar

t^ ()

Smonica preko ugla

a W (4)

Smonica u nastavku ugla za blagovanje

i r

.r-v. (6)

Smonica zbog utede prostora u nastavku na kadu t^ (7)

Kao prije, u nastavku na WC

t f (S)

Smonica ispred kuhinje

Hladnjae - razne veliine, korisna povrina 1.23-3.06 m2

SPREMITA
Osim prostorija u podrumu i na tavanu, mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle irine 75 cm. Za vee stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogunosti od 2% povrine stana. Ona slui za odlaganje i uvanje pribora za ienje, alata, daske za glaanje s. 242, daske za glaanje rukava, torbe, koare, kovege, koare za rublje, ljestve, nakit za boino drvce. Radi utede prostora, vrata se otvaraju prema van. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidaem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju; ostaviti nie za ugraene ormare ->(t3).

hodnik i spavae

Kuhinja Spremite Prostori za odlaganje i ormare Spremite u podruju ulaza W (14) opicllllMc Uni Spremite iI ormar za cipele u podruju ulaza
4

Spremite Smonica i ostava u podruju oiiiuuik kuhinje

Q5)

243

KUHINJE

|-45-(-4CH

80I60I

|601,10-1,20 H60|

! a 1,20l

I60I

I60I

(T)

Presjek kuhinje s 2 radna mjesta

Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe

Nisko smjeteni dijelovi tednjaka zahtijevaju odgovarajui prostor za rukovanje; iznad tednjaka postaviti odvod para

Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm

H60H
W

1,20-

na sudopera s policom ,znad njega

sobe'zT bta g o va njls s I uTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupane police za posue

(7)
W

Rade dvije osobe jedna do druge

Izmeu prostorije za pripremu i blagovaonice treba letea vrata dolje obloiti zbog mogunosti otvaranja nogom

^g^

Ispravna i pogrena rasvjeta u kuhinji

Uobiajena visina stola od 85 cm je izmeu povoljne visine za mijeanje tijesta i sudopera

Predvidjeti radnu plou koja se moe izvui za rad u sjedeem poloaju

Ispravno izvedeno podnoje ormara za lako ienje > 8 cm

t!

U
"1-fi m tv

umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzraivanje ventilatorom

na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad tednjaka (B)

(14)

Bolja je napa za usisavanje para

Stol za izvlaenje

Barski pult za blagovanje

244

Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901

Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022

Radnu visin uskladiti s visinom tijela

H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60

H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60

KUHINJE
ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje naalost su, usprkos normizaciji, i dalje razliiti. Openito se kuhinjski namjetaj isporuuje u irinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. Tipizirani elementi, koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao, spajaju se prilikom ugraivanja i nepominu cjelinu. Radne povrine i povrine za odlaganje ine jedinstvenu plohu, ukljuujui po mogunosti i elektrini tednjak (s izrezima za grijae ploe). Materijal: drvo, perploe, iverice, sintetika; vidljive plohe: brueni lak, drvo, sintetika; police u ormarima drvene ili ploe obloene sintetikom. Za lonce su najbolje metalne reetke. Vrata klizna, bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. Donji ormarii: -> + (2) za smjetaj veih, teih ili rijetko koritenih kuhinjskih sprava i pribora. Gornji ili zidni ormarii (3) + 0 ograniene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. Gornji ormarii pripomau iskoritenju prostora, a posue se dosee lako i bez prig i banja. Visoki ili boni ormarii - > (5) slue za metle, sredstva za ienje ili za zalihu namirnica; pogodni za ugradnju hladnjaka, penice i mikrovalne penice na prikladnoj visini. Sudoper i ploa za cijeenje ugrauju se u donje ormarie. Ispod sudopera je posuda za smee, kuhinjski kabli, eventualno elektrini bojler, pribor za ispiranje i ienje. Posebna oprema -> - @ kao to je naprava za rezanje kruha ili univerzalna, uputa se ispod radne plohe, ormari za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlaenje ili otklapanje, kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se uputaju, suilo za runik - sve pomae da se tedi vrijeme i snaga. Preporuuje se mehanika ventilacijska naprava iznad tednjaka -> Za tu svrhu na tritu se nude nape. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno, ali je taj ureaj znatno uinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka.

L
Q Jednodjelni donji ormarii x (5) Dvodjelni donji ormarii
H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65

L^lJ L ; cej

;J I

100

100

l-i-l-l

1 l - l - ^ - l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarii

(3)

Jednodjelni gornji ili zidni ormarii

H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60

Visoki ormarii

Kutni ormarii

Ugraena penica

( ^

Kuhinjski centralni element

(9)

Elektronika prea za smee

^0)

Nie za kuhanje

Ormari za kuhinjske aparate i ormari za suenje

245

KUHINJE
Ako se nastoji utedjeti prostor, treba paziti na dimenzije sprava i ureaja jer su vane za odreivanje dimenzija ormaria. Elektrini i plinski ureaji te kuhinjski namjetaj danas se izrauju tako da se mogu meusobno poredati, ugraditi i kombinirati omoguujui nesmetano obavljanje poslova. Veliina prostorije nije sama po sebi mjerodavna, treba u projektu predvidjeti dovoljne povrine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. Treba predvidjeti dovoljan broj utinica; po jednu dvostruku utinicu za svako podruje rada i pripreme. Najee je potreban dvostruki sudoper (7) - @ sa 60 cm irokom plohom za cijeenje lijevo i 60 cm irokom plohom za odlaganje desno. Stroj za pranje posua treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. Malo potrebnog prostora, ali obilje komfora, odlike su "single" kuhinje.

85

80

(?)

Elektrini tednjak

(5)

Veliki plinski tednjak

(3)

Trajno gorea pe

Hladnjaci
Zapr. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80

t (cm)
55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75

h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150

Ugraeni hladnjaci Zapr. (I) b (cm) t (cm)

50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7)

h (cm)
80-85 85-90 90

44 1,24

()

Dimenzije

O
86 25/34

44

I T 44^

'24

Ploice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugraene sudopere

1.10

1.24

Ugraeni sudoperi

rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske

Kuhinjske vage

Kuhinjski stroj

Univerzalni elektrini no

Stroj za mljevenje mesa

CO

246

Ulaz

Predprostor

Gospodarska prostorija

Pomoni ulaz |

KUHINJE
AMK - PREPORUKE - > DIN 18011, 18022, 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu, u posrednoj vezi s vrtom za povre i zaine, te s podrumom. Po mogunosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata, ulazna vrata, djeje igralite i terasa 0. Kuhinja je u stanu radno mjesto, ali istodobno i boravak domaice tijekom mnogih sati. esto je kuhinja sastajalite obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji Prilikom namjetanja treba obratiti panju na sljedee: tedjeti kretanje, omoguiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja, izbjegavati rad u stojeem poloaju, povoljno dranje tijela, prilagoditi visinu radne plohe visini tijela, dobra rasvjeta radnog mjesta s. 244. Najmanja tlocrtna povrina kuhinjske nie 5 - 6 m 2 , radna kuhinja 8 - 1 0 m 2 , radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 - . Da bi se olakalo raditi u kuhinji, treba svrhovito poredati radna mjesta. To znai, idui s desna na lijevo: povrina za odlaganje, tednjak, mjesto za pripravljanje, sudoper, povrina za cijeenje @ >
- 0 .

\
Vrtna vrata

V
Podrumske stube |

% Kuhinja _l Smonica

Djeje igralite

Blagovaonica Soba za boravak

_) Prostorija za L Erigremu

Povrtnjak

Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobiajene samo kod velikih kua Odnosi prostorija vee kuhinje

% I Uestalost koritenja radnog prostora

[ i

< Glavne veze s ostalim podrujima

Uestalost koritenja puteva izmeu podruja

Za koritenje sprava i namjetaja nuan je izmeu nizova slobodni prostor irine 1,20 m. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna irina kuhinje od 2,40 m (?). Potreban prostor za namjetaj i sprave: tednjak, mjesto za kuhanje 60 cm, sudoper s dva korita i plohom za cijeenje (ukljuivo stroj za pranje posua) 150 cm, penica 60 cm, hladnjak 60 cm, zamrziva 60 cm, ormari za namirnice 60 cm, ormar za metle 50 cm, donji ormarii za posue, male naprave, pribor itd., pokrovna ploa od 200 cm ujedno je povrina za pripravljanje i odlaganje. Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. Pravilan raspored bitno utjee na olakanje posla. Svi su primjeri koncipirani za denjake, tj. radni proces slijedi zdesna nalijevo. Za ljevake to e biti slijeva nadesno.

Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji

E 60

O O

B A

60

1
30

A = povrSina za odlaganje >30 B = tednjak 60 C = radna ploha >60

D = sudoper prema proizvoau E = povrinaza odlaganje odn. c^edenje

F = velika radna pola i donji ormarii G = gornji ormarii H = visoki ormar

(i)

Jednoredna kuhinja

(5)

Dvoredna kuhinja

(6)

Kuhinja u obliku slova U

(7)

L-oblik s kutom za jelo

3
1-62

2,00

IV 1T I E- I 'ra I1 tJ

0^

Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V

~ Perspektiva- t " @ v

e S r

n j a S

T h

r a

S r t

Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn)

247

>

o c o c o C O

o C O O c 3 .o N (0

ra

o (0 * (0 C L E C O (0 (0 <J

TO

S is C O S ra <J E <J

o c - o C .m O t/i O N (0 TON (0 ra (0 <J <J

>

BLAGOVAONICE
POSUE I NAMJETAJ

a a s s s a g s * - H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >>>N"N"N5>nz>MOTOT>N

(?)

ae

Meni: juha, jelo s mesom, desert, pie

Meni: juha, jelo s ribom i jelo s mesom, desert, bijelo i crno vino

Meni: juha, jelo s ribom i jelo s mesom, sladoled, ampanjac, bijelo i crno vino

Meni. predjelo, jelo s ribom i jelo s mesom, desert, ampanjac, bijelo i crno vino

-2,0010f-50-80 -50-110 45 !

Mjesta za blagovanje

irina cm

Dubina cm 130 180(190)

Povrina m2 2,6 3,8 3,9 5,1 5,2

, 5P

I. i
B
-1,80-2,00-

4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3,14 Npr. pri 60 cm irine mjesta i 6 osoba =
60 x 6

= 180 (2,00)

195 245 (255) = 260

JlO
j 45 -1,80-

C O .a o I tf m i ^ tx>

= 1,14 m

3,14 Min. potrebna povrina za postavljanje stola

Min. potrebna povrina za postavljanje stola

Min. potrebna povrina za postavljanje stola

248

BLAGOVAONICE
DIN 18011
U kuhinji je poeljno imati mjesto za meuobroke, ili i za glavne obroke. To zahtijeva dodatne povrine za namjetaj i kretanje -> @ - Mjesto za mali obrok moe biti stoli koji se izvlai iz donjega ormaria, visine 70 - 75 cm -> . Lijevo i desno od stola povrina za kretanje od 80 cm. Ako ima prostora, stol moe biti u sklopu slobodno stojeeg ormaria -> Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo, dubine 40 cm, ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona . Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno vie prostora, ali moe zamijeniti posebnu blagovaonicu -> - Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom - Najmanji je promjer takvoga stola 0,90 m, bolje 1,10 - 1,25 m. Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> . Ako treba smjestiti vie od 3 osobe, mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedeih mjesta. Povoljno je ako se prostorija za jelo moe prilikom sveanosti proiriti sklopivim ili harmonika - vratima -> + Da bi se moglo udobno jesti, treba svaka osoba za stolom imati dio povrine stola 60 x 40 cm, tako da je dovoljan razmak do susjeda i mogu smjetaj cjelokupnog pribora. Na sredini stola treba ostaviti trak irine 20 cm za zdjele, lonce i si. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati. Razmak izmeu ploe stola i donjega ruba svjetiljke ne vei od 60 cm . Tako nema blijetanja i susjedi si mogu gledati u oi. Orijentacija blagovaonice prema zapadu, prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje @ - @ Preporuuje se iz> laz na terasu. Vanjski prostori (verande, terase) lee na sunanoj strani zatienoj od vjetra, ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najeem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku).

Min. razmak do zida ovisi o posluivanju

Razmak izmeu povrine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz

Za ladice i vrata

160 150 - 110-1

1-60-1-40-180| 80 4/54 80

4o

h45-f-40-H-30f 30|

:" i .. I (?)

T 40 ' + 120 50 . 4J^ 30 (?)

(?) 3,00 >j

i i :ll . ; s D]
II.: II II : Bar - ploa

Jif:

Stol na izvlaenje i zakretanje

Stol na izvlaenje

I
-1,80

T 1,27 1

a a
a

D D D 0 M ,001

1-1,10-1

n
: 2,4C

I1
k
1 35

D D

1,00 1

80

C3

T >

i; 4 -

: 60

Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu; neto vie: nia za jelo

Uz vie od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stranjih mjesta; uteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t 155 I-

(?)

Okrugli stol, 4 do 6 osoba

9 - 0

QOOOQ O O
4,00

I ofefo i 7t> /!

Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL'

Blagovaonica za 12 osoba s povrinom za pripremu, najudobniji raspored stolica, mogunost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji

^ 2 ) Smjetaj jednog kompleta pribora za jelo ^'

okrugli stol, kutni ormari za posue

Soba za boravak

BIagoyi:

Kuhinja

Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^

'

Zatvorena blagovaonica izmeu kuhinje i sobe za boravak s poseb- no mirnim poloajem mjesta za blagovanje

Blagovaonica izmeu terase i sobe za boravak, veza prostorija leteim vratima

Blagovaonica kao naprijed, sa sobom za boravak uz zajedniku terasu, dobra rasvjeta prostorija

249

SPAVAE SOBE
Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. Uobiajene dimenzije: 90 x 190, 100 x 190, 100x200, 160 x 200. Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor irok najmanje 60 cm, bolje 75 cm -> . To je vano za namjetanje kreveta, a naroito ako usporedno s krevetom stoje ormari. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od branog kreveta mora postojati prostor za odlaganje. Prikladni su i ormarii na koje se mogu postaviti none svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. Ako nema raspoloivog mjesta, treba nai mjesto na hodniku - > + . Osim rasvjete itave prostorije, potrebno je i svjetlo za itanje -> (2). U spavau sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se moe vidjeti cjelokupna figura. Dobro je rjeenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama.

Oko kreveta prostor 75 cm

Odlaganje je neophodno: noni ormari uz krevet

Sjever

Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma

Sjever

n
4fr (5) V-/ 2,00

2,00

(?) v/

Mala spavaa soba/djeja soba r 1 >

V "

(B)

Uobiajena svrhovito namjetena spavaa soba 75 , 2,00 . 75 , 75

Spavaa soba s vie prostora za toaletu 1 ormare .75 ,60

10(7)

Spavaa soba s garderobom

Spavaa soba s garderobom

bnimtednikom ^ " * * *

Kupaonica

Spavaa soba i garderobni hodnik p , ( g )

Spavaa^soba s garderobom i prila- p , ( g )

Spavaa soba

-t d j e j a soba do nje t ' ^ 3 )

Spavaa soba / tu / kupaonica

Dvokrevetna soba / dijete / gost

t * (15)

()

t ^ 06)

Dvokrevetna soba

Mogunost podjele

Q6

250

A) Leaji na raznim visinama

SPAVAE SOBE
VRSTE KREVETA

i,

Vrea za spavanje s patentnim zatvaraem i kapuljaom za glavu; slian je japanski nain spavanja

Poljski krevet s napetim platnom za jedra, sklopljen se moe koristiti kao klupa za sjedenje

Niski krevet od elinih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivaem

^ ^

Bakin krevet s perinom, glomazan s visokim nogama

B) Leaji (kau, poivaljka)

Poivaljka, pokriva i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaraem

Kao prije, sa sandukom tspod madraca za smjetaj posteljine preko dana

Poivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka

/g\

Poivaljka za spavanje na izvlaenje

C) Leaji za nudu

-62j-

Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom ploom na izvlaenje koja je ujedno poklopac

Krevet na ormaru, niski ormar za odjeu, prikladno za vrlo male prostorije, brodske kabine, ateliere i si.

~ Tro katni krevet za spavaa kola, 11) kue za odmor i djeje sobe, potreban prostor 0,338 m 2 po krevetu

Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaa kola, uzdignuti naslon je drugi krevet

D) Sklopivi kreveti

35

Naslonja za spavanje (rasklopiv, potreban je poseban sanduk za posteljinu)

^ ^

Poivaljka za spavanje (rasklopiva)

Frankfurtski krevet (bono preklopiv)

Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta

E) Rastezljivi i zidni kreveti

Mmmmm t - 72 -i 68

2,10

2,00

Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe, preko dana se ugura u krevet

Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti panju na uske otvore za vrata

Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara

Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar nou otvoren

251

SPAVAE SOBE
POLOAJ KREVETA Za osjeaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara, vrlo je vano gdje je krevet smjeten:

Sl

i i slobodno u sobi

Samosvjestan ovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe

@ , bojaljivi radije uza zid - 0

+ (2), ili jo radije -> (5) - (J)

Osjeaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi, obliku kreveta, poloaju prema stranama svijeta (glava po mogunosti prema sjeveru), o poloaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). Ima li vie kreveta, vaan je njihov meusobni poloaj, jer ako:

()

Prijatelji

spavaju u istoj sobi, odreeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta, a takoer i poloaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je rije o branim krevetima:

+ @ . Jo su

VM
Dva kreveta jedan do drugog

Dva kreveta jedan iznad drugog

poloaj kreveta manje ovisi o prostornim mogunostima nego 0 osobnim eljama. Ako su kreveti razdvojeni, po mogunosti brani par ne lei u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima - > + . Danas prevladava odvojeni poloaj branih kreveta, a nekada je zajedniki leaj bio uklopljen u zasebni prostor:

I krevetu u sanduku

Krevet s baldahinom

Natkriveni krevet

Krevet - kua

koji je bio oblikovan poput bazilike, uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. Posljednja etiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namjetaja ovisno o nainu ivota u nekom razdoblju.

252

SPAVAE SOBE
2,00 1,25 3,25

KREVETSKE NIE I ZIDNI ORMARI

i
1,50

I .
jllfi i t

- Z I S ,
Po^Jgd na dvokatnu krevetsku niu ^g^

Pogled i presjek krevgtske nie s gornjim ormarom

Za vlastiti dom poeljni su ugraeni ormari, a za unajmljeni stan pokretni ormari. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu tednju prostora, pa su poeljni ormari du cijele stijene. Najpovoljnije su masivno obrubljene nie s obinim podom, zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati, klizna vrata tipizirane proizvodnje. Najprikladniji su ormari kao pregrade izmeu spavaih soba -> (?), i Ako su ormari uz vanjski zid, treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ .

1,00

n
I

f \

M:
Mt

60

Krevetska nia oblikovana ugraenim ormarima

Dvostruka nia (s povrinama za odlaganje na vratima) (Q) U

Mnogo kratkih odjevnih predmeta, izvrstan raspored ormara, dobro iskoritenje prostora

10

Presjek -> () 60

Presjek dijela s ladicama- ()

Presjek- 60

1,00 : 1
55 1,50 65 , 30

t i

1 i i 9-10 / Hlae Ladice za rublje V

Sfc"

CJi O,

70
T

33

33 1

30

jf

Unutarnje povrine tapete ili obojene (6) Uobiajeni ormar za odjeu i rublje (7) Ugraeni ormar za odjeu i rublje Ugraeni dvostruki orrrar, uteda trokova i prostora -
, 90

^ ^

Prohodni ormar izmeu dviju prostorija

2,00

^g^j

Prostorija za ormare i tu izmeu dviju djejih soba

Prostor za ormare s razdvojenim pristupom

Prostorija za ormare, ormari obostrano

Prostorija za ormare s mjestom za oblaenje

253

5-10 kom., 50-70 cm 5-10 kom., 4 ^>5 cm

GARDEROBE
U ormare za odjeu i rublje moraju se najmanje moi smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kini kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking, 1 frak

1,45-1,60 ;

^Ulu

enski "I kaputi " MukT" kaputi Kaputi

(2)

enska odjea

6 12 6 12 12 3 8 24

pidama dnevnih koulja potkoulja mreastih koulja gaa koulje za frak maramica para tara pa

2 ljetna eira 2 zimska eira 1 slamnati eir 1 kruti eir 1 cilindar 5 pari cipela

1,30 85

za damu 18 gaica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputi 6 koulja 2 ljetna i kina 5 potkoulja 6 pidama i kaputa spavaica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. 15 pari arapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 eira 4 veernje haljine 4 ljetne haljine

ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastunica 6 frotir, runika 24 runika 6 krpa za brisanje.

(5)

Muko rublje

3 kom. frotira* za tuiranje 6 kom. malih frotir-runika Ci) Runici i si.

3 para sportskih arapa Muke arape 10x8x3,5

arape i rukavice

Vjealice za odjeu

14) Toaletni stoli

Stolica za odjeu, naslon u obliku vjealice za odjeu

Ormar za odjeu i rublje s iskoritenjem povrinama vratiju; dimenzije s. 253

254

KUPAONICE
OPREMA -> tH

1,04

1,70

Kod kraih kada vea je potronja vode

7T T
38

1 I-30H U tu kabini

J105 1 (4) Ugraena kada Obloga kade jedno- ili dvostrana, takoer i s konvektorom 11S1S75

t411 t-33sH

2,25

1,20

Konzolna WC koljka s niskim vodokotliem

WC uavac (francuska izvedba)

WC koljka s ugraenim vodokotliem, potronja vode 6 litara

1 , 0 0 ^ WC ispod kosine krova ili stuba

Podnoje pomino IS 55| 1 1.05 1

^l^rLdbT" ^ ^

Prostor izmeu kade i zida

Poeljan slobodni prostor

19-22,

(-27-40

23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protoni plinski bojler s prikljukom na dimnjak . . . . Toaletn, ormanc Ormari za lijekove pod kljuem

Dva umivaonika s draima runika izmeu njih

Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom

Kombinirani stol za umivanje

255

KUPAONICE tu
i,e
20 60 1,70

1. Zahod sa stojeom ili zidnom koljkom

1
1,20

-2,50-

Iz higijenskih razloga bolje je postaviti koljku uza zid. Zahodske koljke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise.
L I-AH

O
p

A B L T

38-45 60-75 55-75 120-135

\\{l/) --J
1

[q]

'

6 5

15 40

2. Tu - kade slue uglavnom za pranje tijela. Kupae kade osim za pranje tijela slue i za oporavak (ljekovite kupke).

25 40 20 40 15

40 20

30

90

1I

,20, 40 ,25

-2,05-

TT I B I _

A B L T

80-100 75-100 80-100 130-175

3. Kupae kade Najee je to ugraena kada. Povoljno: visoka kada s ugraenim konvektorskim grijanjem s. 255.

n? 1
t t

160-180

70- 80
100-120

120-150

25 , 40

15

50

20,

H H

(SI (8) gl
20,

4. Pisoar -> 0 - Danas uobiajeno i u kui.

L IAI

55

15 40

20 40

h-

25

-2,15-

fl
5. Umivaonik

35-45 35-45 60-75

100-120

. U

I80I90 1 j1,70 I

c
l i t

li

A B L T

115-145 40- 55 120-175 100-145

BxT 75 x 90

1/

80 x 80

90 x 90
8 0 x 100

_ P

I1.00t70I [ 1 , 7 0 - - ]

70!)

t ^

h I

7 5 9 0

2,35

1'7H9C 1| 1,;

K D

Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje. Armature ispod buke tede prostor i lako se odravaju. Mjealice s polugom tede vodu i energiju. Radi akustine izolacije treba upotrebljavati armature grupe I. Dvostruki umivaonik irine 1,20 m ne prua dovoljno prostora za ruke pri pranju. Bolje rjeenje su dva umivaonika s prostorom za runike izmeu njih i sa strane za odlaganje s. 255 .

256

SANITARNE KABINE
PREDGOTOVLJAVANJE

iojio)
Biok ugraen u zid

Blok ugraen u zid

mmmmmm
Blok ispred zida

i f

f>.

[oJ(q)
Blok ispred zida

Uobiajene instalacije za tzv. mokre prostorije najee su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki, preporuljivo je predgotovljavanje, naroito za zgrade u nizu, kue za vie obitelji, zgrade za odmor, zgrade s apartmanima, hotele i za sanaciju starih zgrada. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi - > do (3) instalacijski zidovi, cijele kabine za cjelovitu visinu etae, - , s ugraenim instalacijama i sanitarijama s priborom. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama - > - . Konstrukcije: Najee tipa sendvi, kao drveni kostur s ploama od lesonita, azbestcementa, aluminija, preanoga nehrajueg elika. Poliester armiran staklenim vlaknima, ali i drugi sintetini materijal. Postoji i izvedba gdje su kua i oprema od istog materijala. - > Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kune tehnike Z W K WAS

pt

Instalacijski elementi za WC

(2)

instalacijski elementi za kupaonicu

WA r

Hu

Hr

min.

sred.

max.

min.

sred.

max

mm
^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1,806 6 H72H 1,20 -

1,945 2,115 W (6) Kao prije, s tuem I 2,05 " si 39 !R "l 1 1.745 1,32

bABS
P wc-kompaktnakabinasobjektima P ,30,,6 -1.72 H ( j ) oknom
S tUem

i
)sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom

'

lnsta a c i

Kabina s kadom

1,45

2,76

2,875

1,53

1,53

Kabina s kadom i perilicom

(li)

Kompaktna kabina

Kao prije, ali tu sa strane

Kompaktna kabina

- 2,285I

1-1,40-1

Kabina s tuem u hotelu

Kabina s tuem u najmanjem stanut^

in^alacNe ^

53

w c

kabina u bolnici

257

KUPAONICE
POLOAJ U KUI
Kupaonica

ra
g p O

Spav. soba supruga

Spav. soba supruge

Ako nije predviena prostorija za kuanske poslove, mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati prikljuci za strojeve za pranje i suenje rublja te prostor za koaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuevi, a za starije sjedee ili leee kade -> primjer @ - s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tuem. Prilaz iz spavae sobe i kroz zahod -() Najpovoljniji je poloaj u neposrednoj blizini spavaih soba.

Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama

Ureaji

Povrina za smjetaj irina u cm Dubina u cm

Toaletni stolovi s umivaonikom, umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugraeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugraeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet), stojei ili konzolni na zidu

> 60 >120 > 70 >140 > 50 40

>55 >55 >60 >60 >40 60

Kade

^ToSan^Sr^

S0b3

> (D

Kupaonica ugraena u kuhinji

7 Kada za kupanje 8 Tu - kada

>170 > 80

>75 >80*

WC i pisoar 9 WC s tlanim ispiraem ili vodokotliem 10 WC bez vodokotlia (s vodokot. ugraenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40

Sprave za pranje 12 Perilica 13 Suilo za rublje 40 do 60 60 60 60

Kupaonski namjetaj . V Neposredni pristup kupaonici i WC-u leteim vratima iz roditeljske spavae sobe 14 Donji ormari, visoki ormari, gornji ormari prema proizvoau

(4)

Kupaonica na hodniku, izmeu sobe za boravak i tri spavae sobe

40

* Kod tu - kada s b = 90 i 75 cm

(O)

Potreban prostor za ureaje u kupaonici i WC-u

Potronja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta

Potrebna koliina tople vode (0

Temperatura tople vode (C)

Vrijeme troenja (pribl. min)

/gN *

Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavae sobe

p,

Kupaonica izmeu spavaih soba, dostupna iz hodnika

5 5 0,5 25 10 10 40 20 30

37 37 37 37 37 37 38 37 40

4 4 4 6 10 10 10 10 5

Kupanje: Leea kada Sjedea kada Kada za noge Tuiranje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6

Njega tijela: Brijanje na mokro Leteim vratima mogu se spavae V postorHa Pa0niCa d V i i , i ^ ^ ^ Kupaonica i tu dostupni iz hodnika (TT) Potrebna koliina tople vode, temperatura i vrijeme troenja vode 1 37 4

258

KUPAONICE
POLOAJ U KUI DIN 18022 Prema DIN 18022, kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smjeteni ureaji i oprema za njegu tijela i odravanje zdravlja. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. Vano je da su takve u stanovima s vie od 5 osoba. Prostorije se zakljuavaju. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika - ( i ) - . Kada za kupanje i/ili tu - kada, umivaonik i perilica pripadaju kupaonici, a zahodska koljka, bide i mali umivaonik zahodu. Iz ekonomskih i tehnikih razloga treba kupaonicu i zahod, a takoer i kupaonicu i kuhinju, smjestiti tako da se mogu koristiti zajednika instalacijska okna. - @ - - Dobro je smjestiti kupaonicu u podruje spavaih soba - . Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru, po mogunosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. Ako se nalaze u unutranjosti zgrade, treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. U viekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi lee jedan iznad drugoga, jer e tako biti najnii trokovi instalacija i akustine izolacije. Dvije susjedne kupaonice dvaju razliitih stanova ne smiju se prikljuiti na zajednike instalacije dovoda i odvoda vode. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 C do 24 C. Za zahod u stanu + 20 C, u drugim zgradama (npr. upravne zgrade) + 15 C. Prostorija kupaonice znatno je izloena vlazi. Treba predvidjeti odgovarajuu izolaciju. Zbog visoke vlanosti zraka i stvaranja kondenzata, moraju povrine biti jednostavne za ienje. Zidna i stropna buka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. Za akustinu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Jaina buke koju uzrokuju kuanske tehnike naprave i instalacije u tuim stanovima ne smije prijei 35 dB (A). Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utinicu za elektrine naprave uz ogledalo, na visini od 1,30 m. U kupaonici i zahodu trebaju se nai i: ormari za runike i sredstva za pranje i ienje, ogledalo s rasvjetom, bojler za toplu vodu, ormari za lijekove i zavoje (pod kljuem), dodatna grijalica, drai za male i velike runike, suilo za runike, rukohvati iznad kade, kutija za papir na dohvat ruke, ae za pranje zuba, alice za sapun i povrine za odlaganje.

Kupaonica u tavanu, s krovnim prozorom

^J)

Kupaonica dostupna iz spavae sobe i kroz tu / WC

Kupaonica uz unutranji hodnik

IB1 IS!
C l |
Spavanje

I1)
Spavanje

a V

v (5) Tipina kupaonica u kuama u nizu

. (6^)

Tipini hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh.. Verfasser

Kuhinja, kuno gospodarstvo, kuKuhinja, kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutranjem podinstalacijskom zidu ruju

tjr

Kuhinja, kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu *

/JTjS Kupaonica dostupna iz spavae y f m y sobe

Velika kupaonica

Kupaonica i sauna (veza preko tua)

259

KUPAONICE
PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri - > 0 - 0 prikazuju minikupaonice, tu i kadu koji su od umjetne smole (poliester), oblikovani i prilagoeni svojoj namjeni, tj. sa irokim dijelom za ramena i uskim za noge. Prema tome, zahtijevaju najmanje prostora. Trite nudi i kade sa zakoenim kutovima, tako da se vrata mogu lake otvarati (za stare zgrade)

1,65

2,15 Kao -> 0 , ali irine 2,15 m

2,50 Kao -> 0 , ali irine 2,50 m

Primjeri ureenja malih kupaonica

6 0

76 0 esterokutna kada i tu 1,44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " 75 75 Tu i kupaonica na 7 m

Mala kupaonica s iskoritenjem ku- p

5.

70 40 V (8) 55-65 (9) 1,60-1,80 Kupaonica s odvojenim tuem

10 76

75

Kada i tu u kutovima

Dvoredni raspored

^l)

Odvojeni prostor za tu

li!
fli
Kupaonica I h i u zasebnim prJIto- ^ (g)
0dvojenj prostor za umivanje

Uj
0 90/90

25' 40 '25

WC i tu odvojeni

Tu, WC, bide, umivaonik

1,00

. 70-75

Kupaonica i tu odvojeni

Kupaonica i tu odvojeni, s dva umivaonika

Kada sa zaobljenim kutem; potrebno u skuenom prostoru

260

PRIVATNI ZATVORENI BAZEN

QP Neprijeporno slui uivanju tijekom slobodnog vremena, treba mnogo svjetla, prozore okrenute prema vrtu, ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu, ako je bez otvora, nakon kratkog vremena prestat e se upotrebljavati! Uobiajeno: voda 26-27, zrak 30-31, relativna vlanost zraka 60%-70%, maksimalna brzina zraka 0,25 m/s. Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najvie 204 g/m 3 sat (upotreba). Glavni problem je vlanost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasienja - s. 262 (ii) - . U stanju mirovanja ve pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasieni sloj zraka, pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj; inae, uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo, ali nuno. Zbog visoke relativne vlanosti zraka do 70%, svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do tete na zgradi! Specijalna literatura -QP . Najei nain graenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0,73), rjee neizolirana "ljetna" hala (po mogunosti rastavljiva); djelomino pokretni krovovi ili dijelovi hale omoguuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu); problematino zbog toplinskih mostova. Minimalne dimenzije bazena - > ; u hali je nuno imati (i ako je dograena uz kuu): zahod, tu, mjesto za najmanje 2 lealjke. Nadzemni prolaz oko bazena ->s. 262 irina ovisi o obradi povrine zida (visina prskanja - > ; predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi moguega proputanja bazena i instalacija i voenja ventilacijskih ureaja - s. 262.
/
/

Kuhinja

"|

| vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen

] Terasa s lealjkama

Igralite "|

- j Travnjak za leanje ] -

Bazen za djecu j

Veze prostorija uz zatvoreni bazen

Hotel u velegradu

e Uobiajeni hotel

9 /*
'

> /"vobiajeni
hotel

Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz, b) prema spavaoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica moe sluiti za tuiranje) i c) prema dnevnoj sobi; prostoriju za tehnike ureaje = 10 m 2 , smjestiti uz kotlovnicu. Dodatne prostorije: prostorija za boravak, priruna kuhinja, bar, masaa i fitnes, kompleks saune (sauna, prostorija za hlaenje vode, otvoreni prostor, prostorija za odmor) - > 0 Hot-Whirl-Pool (masaa, 40 C). Tehnika oprema: priprema vode s ureajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju, preljevna posuda na kraju lijeba (oko 3 m 3) , omekiva vode (za tvrdou iznad 7 dH) i ureaj za rasprivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naroito ako je oko bazena tapison); ventilacija s dovodom svjeeg zraka i ureajem za mijeanje zraka - s. 262 s kanalima u stropu i podu, ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suvie velika brzina zraka, opasnost od prehlade); grijanje radijatorima, konvektorima ili zrano grijanje, kombinirano s ureajem za ventiliranje. Podno grijanje je dodatni komfor, ima smisla ako je izolacija poda k > 0,7, ili zrak u hali < 29. Uteda energije moe se postii toplinskim pumpama (ekonominost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivaem topline (Menerga/Frlich) u ureaju za ventilaciju, pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivai), nuno, samo pri temperaturi zraka < 29 C) ili povienjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama izmeu kupanja. Uteda do 30% ukupno potrebne topline. Ostala oprema: startni blok, podvodni reflektori (paziti na sigurnost), protustrujni ureaj za plivanje, tobogan, sola rij; daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuu dubinu vode i visinu hale. Vana je zatita od sunca i akustina izolacija (strop koji apsorbira zvuk, priguivai zvuka za ventilacijske ureaje, bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka). Tehnike pojedinosti Naelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinani elik, aluminij otporan protiv morske vode, nikako gips; drvo obraeno lazurnom bojom! Odredbom o termikoj izolaciji vie se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najvie = 0,85 W/m2 k max). Uz visoku prozorsku termoizolaciju, ugradbom dvostrukog stakla (K = 1,4), nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom, a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora.

%*

a - ^ D o n j a gra lica
32

Hotel u velegradu

Kreveti

100

200

300

Kreveti

100

Max. @stiju broj istovremeno prisutnih go-

Hotelski bazeni u Njemakoj, proizvoljno odreena veliina bazena

Plivaki bazen

Presvlaenje

Grijanje 37,5 Ureaj za mijeanj44)de 4,00 , 2,50,

| Ventilacija

Uobiajena veliina plivake dvorane

<D dvorane kod jednoobiteljske kue

Raspored prostorija oko plivake
40 1,25 obilazna staza

u.!
> 150

res:
Jako prskanje

,_ I,.,!'

100

__

Normalno prskanje

= :- -u
Protustrujni ureaj 2,00

Najmanji bazen

Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka

261

lijeb / /Reetka / Dilat. reka JT^TTT. Irtvena traka ( / '/i

Rubnjak bazena /Hrapave ploe

Rubnjak bazena Hrapave ploe

PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D

Bazeni se najee grade od armiranog betona, odvojeni leaji. Izgraen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. Vano: potreban je ventil za izjednaenje s tlakom podzemne vode da bi se sprijeilo razaranje bazenal Obloga: keramika, stakleni mozaik ili jednostavni nali (vodonepropusni beton!) ili poliester, PVC folija debljine najmanje 1,5 mm (izolacija). Skimmer ili bolje lijeb. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto - (2) jednako lijepo kao ( 4 ) - () , ali potrebno samo s jedne strane, a mnogo je bolje jer nema hidraulikog tlaka na oblogu obilazne staze. Predvidjeti slivnik u podu, plivajui protustrujni ureaj, podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetinog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika - (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. Uobiajena podna obloga: keramika, prirodni kamen (pad prema slivnicima!); u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomjeta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge, kao i ureaj za rasprivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu povrina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. Nuan je ureaj za ventilaciju - (j4) Bazen za hotele: openito je dovoljan ba2 zen povrine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone, hoteli za zimske sportove. Vano: velike povrine za leanje, lealjke, oprema za odmor i zabavu, bar, sprave za vjebanje, sauna, neposredna veza izmeu hotelske sobe i bazena (dizalo, posebno stubite); nekoliko kabina za presvlaenje, ali ormarii za odjeu pod kljuem. Najee je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a potovati). Preko ljeta proiruje se mogunost koritenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se moe plivati, te livadom za sunanje. Zajedniki bazen, analogan hotelskom, najee bez nadzornika. Glavne tekoe: a) dogovor oko trokova i ienja, b) ako slui za vie od 60 do 80 stanova, ve nakon nekoliko prvih mjeseci nee vie biti "prihvatljiv"

Klizni leaj

Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena, preljevni lijeb sustava "Wiesbaden"

Ij X ; . ,
(3) Povrinski usisnik (Skimmer)

Preljevni lijeb sustava "Wiesbaden"

Rubnjak bazena H Reetka ^ p l o t e

Ploa za prihvaanje

ReJMto

Hop.

Prstenasti vod

S i S

Finski lijeb Prozori - vrata I

Preljevni lijeb sustava "St. Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slino

*-Alum. stijena od platica|v%y"v - Obloga od poliesterskih ploa

Prohodni kontrolni hodnik /Tn Ventilacija s mehanikom regulacijom (jednostavno rjeenje)

Nosiva ploa I- Termoizolacija ovjeena Podno grijanje ovjeeno = jednostavno, jeftino, lako pregledno
Relat. vlanost zraka 50% 1 60% 1 70%

Aluminijski bazen s oblogom od poliestera

Tempe ratu ra
28C R 24C M R 26C M R 28C M R 30C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26C 13 193 53 269 104 353 145 446 28C 0 143 21 218 66 302 123 395

zraka 30 C 28C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320

" Razlika temperature voda/zrak od 4K ne moe se trajno odrati

Strojarnica (l^) Plivaka dvorana ispod terena

Specifina koliina vodene pare u z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. koritenje (M) prema Kappleru -> tH

T&T

T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v.,..., ^ vanjskom zidu piM g

Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaivanje

Shema postrojenja za dovod svjeeg zraka

Jednostavno postrojenje bez dovoda svjeeg zraka - jeftinije u nabavi i eksploataciji

Granica isparavanja kod zatvorenog bazena - gornja linija; slijed donjih linija: stanje mirovanja, npr. temperatura vode tw=27C, granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( - 30 "C/84% vF.) odn. mirovanje 28 mbar 30 C/65% vF.)

262

Klupa za sjedenje

BAZEN ZA PLIVANJE
DETALJI

Prema kanalu @ Klasini filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda ,1 " t Odzraivanje lijeba ti Komand Dmand

U zidu bazena dolje (2)

U lijebu bazena na dnu

U zidu bazena gore

Ispod konzolne ploe

Pokrivanje bazena, mogunosti ugradbe

Bona kanalska pumpa

Ureaj za mjerenje i regulaciju

Dezinfekcija^ Kojek.^pH Bo^ulactja

V P r e m a Kanalu

v P r e m a kanalu

FloKulacija, Korig. p h

(3)

Shema cjevovoda za plivaki bazen s preljevnim lijebom

(4)

S h e m a cjevovoda z a whirlpool

- r ^ t - - - - --__ --.-- r -.---r _

Terasa Plivaki bazen, vrtloni bazen i sauna (jo) Plivaki bazen s rimskom stubom

Ulaz

>

(j)

Plivaki bazen, vrtloni bazen i sauna Podne ploe M / 7 ;

r

(8)

Okrugli plivaki bazen s vrtlonim bazenom

7^ F
.O

f .

1.10 1.40 1,75 1,90 6,50 x 3,20 x 1,20/1,60 10,20 x 4,10 x 1,50 6,50 x 3,20 x 1,20/1,60 10,20 x4,10 x 1,50

p'tfp1' J:V>
Q.

jesak

- Betonska ploa Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje

,00 x 3,00 x 1,50 12,00 x 6,00 x 1,50 jpN _ ,

Go,ovl bazen za

5,20 x 2,95 x 1.35 11,70 x 5,20 x 1,80

.,

. . . /n P l l v a n J e "> (2)

263

20
H 595

20
H

PRAONICA RUBLJA - UREAJI ZA PRANJE ii I

- > QD

r ~i i
ili 0

i
'.V.V.V.V.V.V.V.V.

Potronja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kuanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glaa oko 40%); Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i runici), oko 1 2 - 1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja), oko 8 - 1 0 kg/krevet (tjedno 2 - 3 izmjene rublja), oko 5 kg/krevet (turistiki hotel, tjedno 1 izmjena rublja). Navedene koliine vrijede ukljuujui mjesto u restoranu. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 , 5 - 3 kg/mjesto. Za hotele, pansione i restorane udio rublja koje se glaa iznosi oko 75%. Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet, umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet, kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet. Djeji domovi: oko 4 kg/krevet; Dom. za dojenad: oko 10 - 1 2 kg/krevet. Ljeilita i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet, Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. Za navedene ustanove udio rublja koje se glaa iznosi oko 60%. Bolnice, klinike (do priblino 200 kreveta): Ope bolnice: 12 - 1 5 kg/krevet, Bolnice za enske bolesti i porodnitvo oko 16 kg/krevet, Djeje bolnice: oko 18 kg/krevet. Za bolnice udio rublja koje se glaa iznosi oko 70%. Bolniko osoblje: oko 3,5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice =
I 1100 700 1 1

(T)

Centrifuga za rublje

(2)

Pogled sa strane

(T)

20
H 595

20
H

rivanje novca

koliina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan

Suionik

Pogled sa strane -> ( f )

Primjeri prorauna 1 Hotel sa 80 kreveta, popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan, dnevna izmjena runika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18,6 kg/jedno pranje

2. Hotel sa 150 kreveta, popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i runika = 20 kg/krevet, 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet =
2000 k

= 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan

S-

(5)

Centrifuga za rublje

Pogled sa strane

()

9 = 57,1 kg/jedno pranje 3x7 Staraki dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave, 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet =
840 k

= 33,6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8,3 kg/jedno pranje

Utinica

3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= koliina rublja/tjedan

!L
(7) Vreli valjak

H50I-390-I

Pogled sa strane- ( j )

broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9,0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1,8 perilica Potrebne su 1,8 = 2 perilice. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ), 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaenje potrebnog kapaciteta: U kuanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno, tj. 4 pranja mjeseno za 1 SJ. 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu, za studentski se dom moe pretpostaviti popunjenost od 60%. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo odreeno vrijeme u danu; to vrijeme moe se pretpostaviti da je izmeu 16 i 20 sati (= 4 sata). Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pranjenje perilice mora se raunati na priblino 1 sat. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4,5 do 5 perilica. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za suenje.

(9)

Koritasti valjak

Pogled sa strane

264

PRAONICA RUBLJA - UREAJI ZA PRANJE

Pranje i centrifugiranje Suenje

-> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na istu i neistu stranu, svaku sa svojim prilazom - - - . Podovi, zidovi i vanjske povrine ugraene opreme i strojeva na neistoj strani moraju se moi prati i dezinficirati. Prolazi za osoblje izmeu iste i neiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zatitnu odjeu. Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenino zakljuavati, tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata - .

V _

Glaanje Vozno postolje Korito za rublje Stol za odlaganje

1

Blok za glaanje J pokretan)

Mala perionica za hotel

(D

Pranje

Suenje Glaanje
+ +

Teina Muko rublje Koulja Potkoulja

Teina Rublje za kupaonicu Ogrta za kupanje Runik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plau Runik Kupae gae Kupai kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200

Razvrstavanje Glaanje

9 170 laka teka kratke duge 100 150 75 180 450 20 70

Odlaganje Skladitenje
+ +

Gae
@ Pranje Suenje Razvrstavanje Glaanje + odlaganje Skladitenje

Glaanje
+

Pidama Maramica arape (par) ensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidama Nona koulja Maramica Pregaa Radna haljina Djeje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputi, pulover Hlaice Maramica arape arape s gaicama

Glaanje
+

ivanje
+

Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta

160 x 200 150x250

850 670 600 200

_>0D +

Preklopna navlaka 140 x 230 Jastunica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Runik Krpa za sue 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60

370 1000 80 100 100

110 80 75 25 15 70 100 Radna odjea Radno odijelo Overall Pregaa Muki radni ogrta enski radni ogrta 1200 800 200 500 400

U dvije odvojene prostorije

-a

M
Glaanje

Prosjene teine komada rublja

a
2
Pranje

rl r r
K = Blagajna

JL
Pranje Postolje Suenje K.-' Pranje Suenje Glaanje

Pranje

Korito I pokretno postolje

Ti K| 1-1.20t(4) Perionica - samoposluga

_J

KfflDhZMT
-4,00

Sredst. za pranje Pokret, postolje Korito za rublje Blok za glaanje Stol za odlaganje Stol za odlaganje @ Stol za glaanje Pokretni regal | Q ) ivai stroj izdv. prost, za osoblje Razdjelni zid | @CE>

Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini

Pranje s razdvojenim prostorijama za isto i neisto

Perionica u domu za starije osobe

265

BALKONI
Vrijednost je stanovanja vea ako postoje balkoni i otvoreni prostori. Proireno je podruje rada i omoguen jednostavni nadzor nad djejim igralitem. Slue za odmor, leanje, spavanje, itanje, jelo. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijeem -() Ugaoni balkoni nude zatitu od pogleda i vjetra, i ugodniji su od slobodnih balkona - . Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zatitu od vjetra -(2). Zajedniki balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje tite od pogleda i vjetra >(3), Jo je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namjetaj, suncobrane i
si.

Ugaoni balkoni

Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zatita od vjetra)

Loe su u junim krajevima opravdane, a u njemakom klimatskom podruju nisu prikladne. Osunane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odvie vanjskih zidnih povrina, to izaziva hlaenje -(5). pomaknuti balkoni u pogledu mogu uiniti izgled fasade rahlijim, ali se teko zatititi od pogleda, loega vremena i sunca - > ( D . Suprotno tome, tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zatitu od pogleda i vjetra - > ( j ) . Pri projektiranju treba obratiti panju na sljedee zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu; ispravan poloaj u odnosu prema susjednom stanu i kui; prostorni odnos prema stambenim, radnim ili spavaim sobama s kojima granii; dovoljne dimenzije, zatita od pogleda, buke i klimatskih utjecaja (vjetar, kia, jako sunce). Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo, sintetini materijali, drvo na nosivoj konstrukciji, a najbolji su laki elini profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove. Reetkasta ograda od vertikalnih elinih ipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne prua zatitu od vjetra i pogleda, pa ju stanari najee sami nekontrolirano oblau raznim materijalom. Ako je ostavljen prostor izmeu betonske ploe i ograde, javlja se propuh -(), Dobro je plou ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploe ili izvesti masivnu ogradu. Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita, ve treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm), postaviti horizontalnu elinu cijev ili posude s cvijeem ->().

Zajedniki balkoni s pregradama od pogleda (zatita od vjetra)

Zajedniki balkoni odvojeni ostavama za balkonski namjetaj

(5)

Uvueni balkon (loa)

Smaknuti balkoni

Zrak
struji I

/ o o /
_o a_

a a

7,5 cm

v a z g ^ ^ e ^ n S ^

Vanjante ograda

I^R)

Djeji krevet i djeja kolica

Balkon s ostavom za balkonski namjetaj

W B

||
A

SSsSsi

I li I li

J I

o p

OJ

(9)

Sklopiva lealjka

Stol i stolice

A = 7,0 m2 balkon za 3 - 4 osobe B = g,0 m2 za 5 - 6 osoba

A = 6,0 m 2 balkon za 1 - 2 osobe B = 10 m2 za 3 - 4 osobe

266

PUTOVI I ULICE
a Visoki rubnjaci 12 b 15 c 13 d 25 l Skoeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skoeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e

Rubnjaci za travnjake

_
-

8 8 6

_
-

20 25 30

Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci

DIN 483 - s. 221 Vezano oploenje: za ulice, parkiralita, podove u halama, oploenje kolosijeka, stabilizacija dna i kosina vodotoka. Podnosi veliko prometno optereenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajui donji ustroj. Visine blokova 6, 8 i 10 cm. Dimenzije duljina/irina 22,5/11,25; 20/10; 10/10; 12/6 itd. Tako je mogua prilagodba normiranim irinama u cestogradnji
Visina cm 6 8 irina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38

Visina cm 6 8 10

irina cm 11,25 11,25 11,25

Duljina cm 22,5 22,5 22,5

Komada po m^ 39 39 39

(D Debljinu nosivog sloja (ljunak, drobljenac veliine zrna 0 - 3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom optereenju. Uz dobro nosivu podlogu, nosivi sloj 15 - 25 cm treba sabiti do stabilne vrstoe. Ploe polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 - 8 mm. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. Mogu se isporuiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni uplji blokovi ispunjeni travom za gospodarske putove, parkiralita, vatrogasne prilaze, stabilizirane vozne trake, osiguranje kosina protiv erozije, prilazne putove u zaplavnim podrujima. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. Povezane i okrugle palisade od betona @ - slue za ogranienje i uokvirenje zelenih i povrina pod biljnim pokrovom, izjednaenje visinskih razlika i osiguranje kosina. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom

Profilirani blokovi

(7)

Dekorativni profilirani blokovi

Visina cm 6 8

irina cm 10 10

Duljina cm 10;20 10;20

Komada po m^ 48;96 48;96

visina cm 8 8

irina cm 7 14

Duljina cm 21 14:21

Komada po m^ 68 51;34

(8)

Sistemsko oploenje

Rustikalni tarac

\ZZ3

l
Blok Visina cm 10 10 irina cm 33 33 Duljina cm 16,5 33 Komada po m^ 18 12 Visina irina Duljina k./m2 1% Normal

Klin -1

Klin -2

8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92

Puni blokovi istih dimenzija

Oploenje okruglim blokovima

uplji blokovi za travu

Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 irina cm 9 Osovinskirazmak cm 12,5 Kom./ m2 8

40; 60; 80; 100; 120, 150; 180, 200

Betonska palisada

^5)

Povezana palisada

(16)

Blokovi za cvjetnjak / beton

(i7)

Drvena palisada

267

atori

STANOVI ZA ODMOR

dDO

<=zx>
<=X>

Mali ator s apsidom

Vei ator s unutranjim atorom, 2 apside i nadstrenicom

Veliki ator - kua s visokim bonim stranicama, unutarnjim atorima, nadstrenicom i prozorima

Stambene prikolice
Povrina za leanje i Klupa r Stol

2,10

Kuhinja-

Ili
1
J No Dan [Garderobni

\ I

(7)

Stambena prikolica s 3 kreveta

(5)

S 5 kreveta

S 4 kreveta, toaletom i kliznim vratima

S 5 kreveta, toaletom i kliznim vratima

U otvorenom poloaju: boni, prednji i stranji dijelovi su od atorskog platna

Visina s kotaima 2,45 m

3,00

(8)

Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje, sjedenje, spavanje i prtljagu I ^ 1

Dostruki krevet

(q\

Perspektivni prikaz- (5) Nou na mjestu stola 3 leaja

1,85

nO)

Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje, jelo, stanovanje 2,12

Ista prikolica prireena za spa vanje (5 mjesta za spavanje)

2,07

Sjedenje u krug

Velika stambena prikolica, leajna povrina za 8 -9 osoba

Kombi za kampiranje VVestfalia - Joker 1 / Club - Joker 1

^4)

Kombi za kampiranje Ti scher XL65

^5)

Kombi za kampiranje Lyding ROG2

Brodske kabine

Otklopni krevet

TT n

1,

Ormar O Kupaonica

p r r ~ X s S

Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom, tuAA/C

Dvokrevetna kabina unutra

Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu

Apartman s prostorijama za boravak / spavanje

268

KUCE ZA ODMOR
VRTNE KUE Kue za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zatiene od zapadnih vjetrova, otvorene prema istoku (jutarnje sunce). Za zimske sportove zatieno od istonjaka, otvoreno prema jugu, isto tako kraj vode. Konstrukcija po mogunosti od prirodnog i organskog materijala tipinog za okolno podruje (prirodni kamen, drvo). Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. Otvore zatvarati kapcima da se otea provala. .
Povrina 3,15 m 2 Mala vrtna kua Gornja etaa Spavanje

-2,44-

i i., /////////////////////
Povrina 3,1 m2 p Dograena vrtna kua t * ()

Stube - ljestve

I ... I 2,15 ' 2,15 KuhinjaJ Alat -3,26

2,36

! I (3)

Povrina 7,7 m 2

rt

Prizemlje
1

Stanovanje Ulaz

1 (?) p^gj^m"3^16'10'11
otvorenom

4,30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu

Vrtna kua s preputenim krovom ^

Presjek Konzolni prepust 5 m tf Drvena vikend - kua za 4 osobe, 25 m stamb. povrine

2

Arh. Konstantinidis Arh. H. Lovvett P Kua za odmor u Belgiji t* Kua za odmor u Grkoj

=
-

i Galerija:::::: 14 m2

= EEE Arh. Immich/Erdenich Prizemlje 1

1

Potkrovlje

Presjek

(9)

Pogled -> (9)

fm
a

Lio

0DD c i :BD

Boravak 0

Cli
i Sr

:0

iiiiiiiiiiiiiiiiii f I Arh. Hagen ^ m o i

Z a 0 d m

I2L

Dj Arh. Jensen

Arh. Solvsten U Vikend kua V

r U Z

Gornja e t a a - >

Kua za odmor na Bornholmu

269

GRAENJE DRVENIH KUCA

- QP Najstariji nain graenja drvenih kua jest graenje brvnara - > 0 - ( | ) , pri emu se tesane oblice ili grede polau jedna na drugu, meusobno povezuju i uvruju nazubljenjem. Drvene skeletne konstrukcije, nazvane i kanatne kue, nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogunosti - > @ - @ Najraireniji nain graenja drvenih kua jest drvena okvirna konstrukcija. Vertikalno optereenje prenosi se preko nosivih rebara. To je najekonominiji nain graenja drvene kue. Ispunjava sve zahtjeve glede graevinske fizike, kakvoe, statike i udobnosti. Varijanta okvirnog sustava panelno je graenje. Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela - Za zatitu fasade, najvanije je sprije-iti prodor vode u drvo. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajui istak krova. Vanjsku oblogu izvesti tako da kinica brzo otjee. Podruje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. irina daske ne smije biti vea
od 140 m m

Graenje oblom i rezanom drvenom graom

(3)

Stijene od punog drveta

Sustav u presjeku

Glavni nosa Sekundarni nosa (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) vorna toka: stup prolazi neprekinuto

"

Sustav u presjeku

Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaa konzolno istaknuta

Drvena konstrukcija na stupovima od rezane grae

ToN Zatita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' sputenoj oplati

Intenzivno moena drvena oplata; izvesti tako da se moe izmijeniti

Mogunost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 ,

Graenje drvenim panelima

/Jc\
(16)

Drvena obloaa daskama

horizontalnim

/W\ VI)

Drvena obloga vertikalnim daskama

270

POLOAJ KUCE

p Pf
a=razmak do mee

SJEVER
Sjever

R]
- Prilazni put

Malo sunca, hladni zimski vjetrovi, jednoliko osvjetljenje, potrebni vei prozori za difuzno dnevno svjetlo, manje muke s muhama

Graevni pravac Najpovolji liji polo;

Ulica istok - zapad

Stubite, hodnici, ostave

Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smonica Tamna komora Kotlovnica Garaa

WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posua Mjesto u

Staje Perionica rublja Soba za glaanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuiranje \zanatlija i osoblja

t:
~ir / /

!\

ft

Jugoistona terasa

y
\ \

^j^ni

ZAPAD
Vjetrovita strana Duboko osunanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i bljetanjem ljeti - s. 172 saditi drvee
Prostor za suenje (na uglu zbog propuha) drutvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje, dvorana Soba za dame Soba za puenje Knjinica Prostorija za igre Ured i radionica, Prostorije za osoblje Spavaa soba 7anatlije Garderoba, sunalite Prostori za sport, Kupaonica pav. soba intelektualca bolesnike sobe oba za goste Mjesto za doruak

ISTOK
Duboko osunanje ujutro, ugodno grijanje ljeti, najvee hlaenje zimi -> s. 172

a az\

to vei razmak

_Sjeve[_

Povoljni poloaji kua na ulicama smjera istok - zapad

Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta

Blagovaonica Djeja soba Soba za boravak Zimski vrt, Terasa

Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije

Povoljni poloaji kua na ulicama smjera sjever jug. Posebno je povoljna istona strana ulice

Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garau povoljno Jezero ili rijeka

SI

JUG
Najvrijednija strana kue, strme zrake sunca ljeti, duboko osunanje zimi, za zatitu od sunca markize, veliki prepust krova s. 177 >
Vrlo dobro

Dobro \

T3"

Povoljni i nepovoljni pooaji na obroncima i uz cestu

Povoljni poloaji kua na razliito orijentiranim ulicama

Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naih gradova, jer vjetar najee pue s juga do zapada, odnosno jugozapada, donosi svjei zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje, ve su prihvatljivi za industriju. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute, jer sunane june i istone padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su traena zemljita za obiteljske kue. Zemljita na padinama brda Zemljita ispod brdskih cesta naroito su pogodna. Moe se dovesti neposredno do kue, garaa moe biti uz kuu, brdske vode prihvaa sustav odvodnje ceste. Vrt lei mirno, orijentiran prema sunanoj strani i dolini, okruen drugim vrtovima -(?). Ako je kua iznad ceste, nedostaje sunana padina za vrt pred kuom. Iza kue najee su potrebni potporni zidovi za zatitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. Zemljite uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suvie blizu vode zbog komaraca i magle; bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom izmeu kue i jezera -(7). Poloaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinane kue s ogradnim zidovima na meama), zemljite je na junoj strani ulice najpogodnije, jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici - . Sve stambene i spavae sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice, mirno je oko njih i osunane su (istok - jug - zapad), s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T)- Najee su zemljita uska i duboka kako bi ulina strana bila to kraa, tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do mee. Ako je zemljite ire, treba viak iskoristiti na zatienoj sunanoj strani projektiranjem velikih prozora, terasa i balkona - > Q i (2). Ako zemljite lei na sjevernoj strani ulice, treba zgradu

smjestiti to dalje od ulice, usprkos poveanim trokovima prilaznog puta, kako bi se stvorio osunani vrt ispred kue ->(T). Takva su zemljita pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. Kad je zemljite uz ulicu u smjeru sjever - jug -(2), bolji je poloaj na istonoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istonoj strani zatiene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istono sunce, to je sluaj kod izgradnje uz ulicu istok - zapad -(2) i (). Da bi se zimi moglo koristiti nisko juno sunce, mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljita, s terasom od istoka do juga. Na zemljitima na zapadnoj strani treba kue ako je mogue meusobno pomaknuti, kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2), po mogunosti smjestiti kuu uz stranju meu ->(T). To su pogodni poloaji kad su ulice razliito usmjerene -(). Osiguranje od zagaivanja, slobodan pogled Prednost treba dati zemljitima oko kojih su susjedna zemljita izgraena na junoj strani. U tom sluaju se poloaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne moe kasnije zakloniti. Poloaj prostorija Sve stambene prostorije i spavae sobe po mogunosti treba okrenuti prema vrtu i sunanoj strani, a gospodarske prostorije prema ulici -(3). Prostorije trebaju biti osunane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najvie koriste - s . 175. Uz pomo sunevih tablica - s. 175 moe se tono ustanoviti kako e Sunce nekog odreenog sata i godinjeg doba osvijetliti sobu, pa ak i mjesto u sobi, odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih graevina, stabala i si. Treba paziti na prevladavajui smjer vjetra. Openito u Njemakoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad; povoljan poloaj stana: jug do jugoistok. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka - @.

271

GRADNJA STANOVA
Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojea jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kua u nizu, kua s vrtom

S D

01
13,5 1 15 (13,5)17,5 (20)
1

tc I
5,5 24 (26) 130 (143)

T , I I . 0 Ali I * i .-

1 o

Minimalna irina fronte

m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325)

7,5

Minimalna dubina parcele poeljna dubina Minimalna veliina parcele

18,5 (25) 250 (338)

m2 m2

262 (236) (300) (30)

a Dostatna povrina za garau ili parkirno mjesto

5
5

Povrina parcele m2 = neto povrina za izgradnju (4 + 5)

440 (500) I |

400 (500)

300 (375)

260 (325)

250 (338)

| I

262 (266) (330)

160 (173)

165

, 188

Uobiajeni broj punih etaa Prosjena bruto povrina etaa/kue m 2

11/2

1 1/2

(1)-2

1 I |

2 I | 150 I i 0,79 I i

150 0,34 (0,3)

| I i 0,5 0,4

160 0,4 (0,32)

150 0,5 (0,4) 0.5

I ^ | | 0,4

160 0,62 (0,5) 0,8

150 0,6 (0,45) (0,5)0,8 0,4

| I | I |

150 0,57 (0,45) 0,6 0,6

130 0,8 (0,75)

130

0 0
n

Odnos izgraene povrine prema povrini parcele (GFZ) za proraun Maksimalni doputeni G F Z " Maksimalni doputeni GRZ"

I i 0,78 | 0,8 0,4

1 0 Prosjeni broj stanara EW/WE Neto gutoa naseljenosti WE/ha maksimalno Doputeno variranje Neto gustoa naseljenosti EW/ha maksimalno D"oputeno variranje _ Prosjeno WE/ha " Bruto gustoa naseljenosti""

3,5 I 22 77

3,5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40

3,5 29-40 ^
133

3,5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53

| 20-25 70-90 I | I

25

'

17

100-140 I 28 | 28 I

170-210 42

Pregled gustoe naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada

* Bez garae na parceli ** Seoska i stambena podruja prema Bau NVO 19,20 *** Razlika izmeu neto i bruto povrine za stambenu izgradnju 20 -

Buka, prljavtina, zasjenjenje, okolina

Klimatski utjecaji vjetar, kia, hladnoa

Slobodnostojea

Susjedna zgrada dograena s jedne strane

Susjedna zgrada s obje strane

Kontakt s okolinom, pogled Oblikovano uklapanje s gledita arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Poloaj kue na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo

irina, skuenost

Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele . Susjed, < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija, vegetacija Ulica

S
Ulica

(vT)

Odnos stambene zgrade i parcele

Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana, raspored prostorija (funkcionalna podruja)

272

Preteno koritenje prostorija

GRAENJE STANOVA
Preteno vrijeme boravka, poeljno osunanje
->

Prostorija za boravak

Od podneva do veeri

Blagovaonica / mjesto za blagovanje

Od jutra do veeri

Odreivanje poloaja zgrada na situacijskom planu, mogunost otvaranja gradilita, te meusobni odnosi stvaraju preduvjete za priblino jednoliko osunanje tijekom dana. Dunost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poeljno osunanje pojedinih skupina prostorija.
(5) Orijentacija stambenih prostorija

Djeja soba

Od podneva do veeri A - 1 0 0 Sunce najkraeg dana u zimi

B - 2 0 0 Sunce od poetka proljea do kraja jeseni C - 3 0 0 " Sunce najdueg dana u ljetu

Spavaa soba

Nou Poeljno jutarnje sunce

Dijagram: orijentacija stambenih prostorija

^g)

Dijagram Sunevog ozraivanja kroz godinja doba

Hi
h h
b

Uklapanje kue u urbanistiko tkivo i krajolik. Lokalna specifina obiljeja urbanistike situacije, susjednih zgrada, ulica, trgova ili krajolika zahtijevaju - u prvom redu oblikovno - prilagodljivo i s okolinom usklaeno projektiranje kue.

(?)

U seoskom okruenju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika

U naselju

(6)

U "gradskoj" situaciji

(7)

U slobodnom krajoliku

A ,
Krov na 2 vode (?) Ravniarski krajolik Strm krov Krov na etiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi

(9)

Valoviti teren, poloaji na kosini

s

4-

Nepovoljno

Povoljno

Strm nagib terena

273

Oblici zgrada tipini za pojedina podruja

GRAENJE STANOVA
- OD

Dvojne kue

1 1/2 SD

I SD

najee tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kua, katkada kao individualni projekti, rjee kao zbroj individualno projektiranih polovica kua, otvoreno graenje, uobiajeno garae ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljitu (sa strane prema mei). ( 2 ) Kue u lananom nizu . najee kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rjeenja), rjee kao zbroj individualnih projekata (najee je potrebno oblikovno usklaivanje odnosno utvrivanje zajednikih osnova). Graenje je otvorenog (najvie 50 m) ili zatvorenog tipa, mogua prihvatljiva gustoa uz visoku kakvou stanovanja. Garae/parkirna mjesta na privatnom zemljitu ili na zajednikoj parceli. ( 3 ) Atrijske kue kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklaivanje odnosno utvrivanje osnovnih uvjeta)
ili tipska rjeenja s jednakim ili

ISD 0 Dvojna kua

1 1/2 PD

1 1/2 SD

fvH

f ?

1 1/2 FD (2) Kua u lananom nizu

1 1/2 PD

II FD

I FD (?) Atrijske kue

I FD

neznatno promijenjenim tipovima kua, otvoreno ili zatvoreno graenje, mogua znatna gustoa uz dobru kakvou stanovanja. Garae / parkirna mjesta na privatnom zemljitu ili zajednikoj parceli. 0 Kue u nizu

zajedniko graevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklaenih varijanti tipova kua, otvoreno ili zatvoreno graenje, mogua visoka gustoa uz dobru kakvou stanovanja, posebno ekonomian oblik kue. Garae / parkirna mjesta preteno na zajednikoj parceli. ( 5 ) Gradske kue zajedniko graevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklaenih varijanti tipova kua ili niza individualno projektiranih kua (potrebno oblikovno usklaivanje odnosno utvrivanje osnovnih uvjeta), zatvoreno graenje, mogua visoka gustoa uz dobru kakvou stanovanja. Garae / parkirna mjesta na privatnom zemljitu, na ulici ili na zajednikoj parceli.

! FD A - glavni stan B - stan za poslugu

II 1/2 PD
Legenda: 1; 1 1/2 broj etaa S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov

(5)

Gradske kue

274

GRAENJE STANOVA
->PP
FFT3"

V
Ali

T
I j ]

FD

Ulica
N

L_

4mifi
EG Prizemlje Presjeci FD

Dvojne kue

Dvojne kue: iroka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajua sposobnost prilagoavanja glede osunanja. esto jednaki ili beznaajno razliiti tipovi kue. Javlja se i kao individualni projekt, rjee kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kue. Garae ili parkirna mjesta esto su sa strane prema mei. Minimalna veliina jedne parcele 375 m 2 .-(T) Kue u lananom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja, jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. Zadovoljavajua mogunost prilagoavanja uvjetima osunanja. Preporuljiv nain graenja jer je mogua povoljna gustoa uz visoku kakvou stanovanja. Mogue je otvaranje graevinskog zemljita uz utedu prostora i trokova. Minimalna veliina parcele 225 m 2 - ( 2 ) . Atrijske kue: Mogue kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno graevinsko oblikovanje. Slobodno oblikovanje tlocrta. Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova, izbor materijala, rjeenje detalja i izbor boja. Visoka gustoa uz dobru kakvou stanovanja. Minimalna veliina parcele 270 m 2 /kua. garae/parkirna mjesta na privatnom zemljitu ili zajednikoj parceli -(3). Kue u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. Prilagodljivost glede osunanja ograniena (rjeenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunanju). Kua u nizu je, uz dobru kakvou stanovanja, najekonominiji oblik kue s vrtom - .

V,
4

[ML
1
1 1

I
| Prizemlje (2) Kue u lananom nizu

-L
10,00| Kat

J X
WA Presjeci FD

m.
E

urar
2

li
18-22

-12,50-

Prizemlje

Kat

Presjeci

Ulica TWIV!'

_L

I T L. I t
Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci

Kue u nizu

Gradska kua: Zajedniki graevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklaenih varijanti tipova kua ~>
(I).

p r o s . z a boravak fc.V.V.^ 1 2 3 6

Glavna

Skica izgradnje Gradska kua

iffl^
W M

spavanje
< 3 "

Nusprostorije

275

STAMBENE ZGRADE U NIZU

Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu

-v

11^ u

Prizemlje

__

Xj

Skupina kua u nizu sa smaknutim razinama

Arh. H. Leonhardt i E. Schirmer

(2)

Kua u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju

Arh. Kulka

__

Prizemlje

varijanta

Varijanta

Kua u nizu 1. kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju

(3)

Kue u nizu razliitih dubina izgraenosti

Arh. K. i B. VVoicke V ( J )

Rjeenje kue na kraju niza -> ()

Arh. Kulka/Neufert

U Balkoni] Kat 1 t

Potkrovlje

()

Kue u nizu. Sve instalacije u jednom oknu

Kue u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunanjem

Arh. Disch

Podrumska etaa

Potkrovlje sa stanom za poslugu

Arh. Hermann t ^ ( )

Podrum i potkrovlje -> ( f )

Kua u nizu s poprenim stubitem

V>

276

DVOJNE STAMBENE ZGRADE

Prizemlje / ^^^ CD Smonica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V Kat -> ()

Prizemlje

Prizemlje T " [Kat

t^ (2)

Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama

t* (8) '

Dv

j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V' sa strane

Prizemlje V ()

Kat Arh. L. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase

Dvojna stambena zgrada s kvadratinim tlocrtom

Rad.

Gospodarsfl prostorija m

Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. R. Probst

t^ (ij)

Dvojna stambena zgrada, suteren

(l2)

Prizemlje

277

STAMBENE ZGRADE
ATRIJSKE KUE Unutarnjim dvoritima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od treih osoba. Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti - > ( ? ) - Izgraeno vrtno dvorite, premda na relativno malim parcelama, jami visoku kakvou stanovanja, usporedi li se sa slobodno stojeim zgradama, prije svega zato to su zaklonjeni otvoreni prostori. U drugom sluaju, kad se za vrt i dvorite zahtijevaju velike povrine, moraju unutarnja dvorita biti to je mogue manja, kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne povrine, dovoljna je veliina jedne sobe za dnevni boravak.

Podrumska etaa

Prizemlje, 180 m 2 stamb. povrine

Prizemlje -

Arh. A. Hennig ^

Arh. Schwingen i Wermuth

Ulaz

f*

Arh. Kuhn, Boskamp i partneri, Kua s vrtnim dvoritem i direktno dostupnom slobodnom povrinom

Arh. Latty i Tucker Kua s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvoritem TT

Arh. Ungers Diferencirani slobodni prostori

Trti

Spavanje

| Vit

r=
Boravak - nr

01 - T

Spav.

Kupaonica

Natkriveni hodnik

Arh. C. Papendick t^ (9) Kua s vrtnim dvoritem / prizemlje

Prizemlje s vrtnim dvoritem u predsoblju

Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji

Ulaz

t<0 l r
a. Kat Spavanje

. twf

__ Vi^

Arh. Chambertin . _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvoritima Arh. Bahlo, Kohnke, Stosberg i partneri dvoritem V_V

Dvoetana atrijska kua

- F 3

Arh. Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje

Presjek ~>

Presjek

278

STAMBENE ZGRADE

Op "p

*- itiinjalli

t nP

U Jelo

""jpiliitfif-1 i1 Boravak u Rad -

r
Q

\
i
i Terasa

!! n
i
i

4 - - 1 -

I*

Prizemlje ->

Presjek

Presjek

Arh. Tissi u. Potz

^ o O Q

Spavaa Kiipi-MP soba

ffB^

t^

Prizemlje ->

Kat

t *

Potkrovlje

t*

Presjek

Arh. Heckrott

279

STAMBENE ZGRADE
SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje, nego sustav koji treba tehniki definirati. To je u vezi s razliitim oblicima koritenja, temeljem kojih se odreuju stakleni elementi, ventilacija i zasjenjenje, ako se eli da sustav djeluje na zadovoljavajui nain. Zimski vrt je prijelazno podruje izmeu vanjske klime i stambenog prostora. Staklenici djeluju kao sunani kolektori. U najpovoljnijem sluaju moe uteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe. Vanija je korist u tome to zimski vrt poveava kakvou stanovanja. Za ugodnost boravka u kui i radi utede energije preporuuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt, kako bi se oba podruja mogla termo-tehniki razdvojiti
- 0 ~

Prizemlje-

V>

Kat

pr

Presjek - - @

Arh.. Hellwig

M
Balkon

Prizemlje ->

Kat

Presjek - -

_ Q X |
Radna soba I

L r - f i
Grijanje

PL

TTfT Radij 2

f l
Podrumska etaa Prizemlje - K a t - * - ) Presjek - Arh.. B. Cramer

Arh.. Gundogan

V @

Prizemlje

280

STAMBENE ZGRADE

Arh. Luckmann

Prizemlje sa stanom za poslugu

(j)~(Q)

Arh. B. Rosevvich t ^ (16)

Stanovanje bez barijera

Arh. M. + K. Simons

281

STAMBENE ZGRADE
OBLIK KVADRATA, KOCKE I ATORA

Prizemlje

J\ V

Stambena zgrada kvadratinog tlocrta

4r

Arh. Brixel

(7)

Uzduni presjek -> ( ) - (

1
12

18

10

BSjnC

r L

K7B i j
1 Potkrovlje -> V (8) Etaa na padini

]
1

7 8 9 10 11 12 13 14 15

Djeja soba Gosp. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaa Terasa Terasa/jelo Atelijer

rrs

vV

|
2 D r c -J U

| 1 I L-r 1 1 i

d ;

n l!

1 2 3 4 5 6

Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaa soba

Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje

13 Terasa

1 2 3 4 5
6 7 8 9

10 11

Garaa Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva pe Dijete Dijete Roditelji Kupaonica

Drvena stambena zgrada u obliku atora 10) t* Popreni presjek -> (f)- Arh. J. Romberger

(12)

Prizemlje

(13)

Potkrovlje

(14)

Popreni presjek

Arh. Lederer

DRVENE KUCE
EKOLOKO GRAENJE Brvnara je prototip prirodnog, izvornog, zdravog stanovanja. Taj nain graenja odgovara ekolokim, biolokim i, ne zanemarivo, ekonomskim potrebama mnogih naruitelja. Upotrebljava se izabrana masivna drvena graa i prirodni izolacijski materijali kao to su pamuk, ovja vuna i pluto. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoe. Garae, nadstrenice za vozilo i vrtne kuice isporuuju se u skladu s kuom -> ( 7 ) - (). Za gradnju brvnare najee se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. iroki prepusti krova tite fasade; uobiajena je neograniena trajnost i niski trokovi odravanja. Tako neke vrste aria sadre kiselinu koja prirodno titi drvo, pa je impregnacija suvina. Drvena se kua moe zagrijati uz utedu goriva. Isporuitelji nude razliite sastave vanjskih stijenki. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom izmeu njih. Jednoslojna stijenka daje poslovinu izvornost atmosfere u kui (kua od prirodnog drva). Investitor moe birati izmeu rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. Mnoge drvene kue mogu se projektirati prema eljama naruitelja. Interijer se najee moe slobodno oblikovati. Izbor vrste drveta (bor, smreka, cedar) takoer se preputa naruitelju. Mnogi izvoai, uz struno vodstvo majstora, nude da i sam naruitelj sudjeluje u graenju, poevi od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovrenja zgrade.

f / (T)

Prizemlje

Kemi kua

2 Jk ( 3 ) Prizemlje

Ulaz

Gruber: drvena kua

t>

Prizemlje

1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzraivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje

Prizemlje

Artv. Baker-Brown + McKay

9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. Prilaz za ienje. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru

Shema energetskog sustava

()

13 Svjei zrak za kuu 16 Autom, zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt

283

STAMBENE ZGRADE

t*

Prizemlje

(D -

(5)

Popreni presjek

(?)

Pogled s juga i pregled kroz bazen

Arh.. P Neufert

Prizemlje -> () - (?)

t"

Podrumska etaa

k
Ulaz -H

t^

Uzduni presjek

Arh.. F Kuhnis

I? (?)

Prizemlje

Suteren

(o)

Arh. L. Neff

284

STAMBENE ZGRADE
NA PADINI

Prizemlje - kua na padini

\2)

Suteren

t^ (5)

Prizemlje - kua uz kamenolom - * (?) (5)

Suteren

Arh . L. Neff

o .

Potkrovlje

Popreni presjek

gmmamammmmmm. I

Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1

\ ^

0 u Podrum @ Arh.. v.d.Valentyn

285

STAMBENE ZGRADE
VELIKE
Kolni prilaz ^ ^

rrrrTT:

| r

/tn

Stambena zgrada jednog arhitekta. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoni ulaz, radna soba izmeu ateljea i dvorane za boravak. Daljnje crtaonice sa sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. Trakt spavaih soba je zatita stambenog vrta od vjetra i pogleda, otvoren prema istoku. Natkriveno mjesto za sjedenje na otvorenom dobiva sunce sa zapada. Arh.. autor.

t^ (2)

Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (voza). Mj. 1:500

Arh. autor

Stambena zgrada u Beverly Hillsu, California. Mj. 1:500

Arh.. R. Neutra

288

STAMBENE ZGRADE
MEUNARODNI PRIMJERI iV

t "

2. kat-* (2)

Prizemlje-*-

t*

Prizemlje-*-

Prizemna kua u SAD - *

t *

1. kat - *

Kat-*

Kat-*

Arh.. R. Meier

Kua u Kaliforniji

Ostava

Ulaz

Arh.. R. Kappe, Los Angeles 2. k a t - * -

Perioni J Podrumska etaa - * Arh.. L.Neff Prizemna kua u SAD - *

ifflEr-

Vrt

Prizemna kua u saveznoj dravi Victoria/Australija

Arh.. Bilt Modem

^3)

Suteren

Arch.. M. Breuer

289

STAMBENE ZGRADE

Podrum -> ( 9 )

Prizemlje

I "

290

VIEKATNE STAMBENE ZGRADE

Blokovska izgradnja Zatvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao jedinstveni objekt ili niz pojedinanih zgrada. Mogua velika gustoa. Vanjske i unutarnje prostorije moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. Linijska izgradnja @ Otvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao grupiranje istih ili varijantnih tipova kua, ili zgrada razliitih koncepcija. Izmeu vanjskih i unutarnjih prostorija nema razlika ili su slabo naznaene. Izgradnja u diskovima Zgrade poput nebodera najee su vrlo dugake i visoke, bez razlikovanja vanjskih i unutarnjih prostorija. Oblikovanje prostorija moe se samo naznaiti. Izgradnja velikih blokova Proirenje i povezivanje zgrada - diskova u velike cjeline, izgradnja poput nebodera ili povrinska izgradnja velikih dimenzija. Razlikovanje vanjskih i unutarnjih prostorija teko se moe postii. "Tokasta" izgradnja

(1) 2-4 stana na etai 0

Galerija

Blokovska izgradnja

JI o $
2-4 stana Galerija @ n a etai Linijska izgradnja

m
Cb

o ^

Izrazite znaajke nebodera su da je slobodno stojei u prostoru odnosno na povrini; te nema mogunosti diferenciranja prostorija. Kao urbane "dominante" esto se povezuju s povrinskim (niskim) strukturama zgrada.

2-4 stana Galerija Unutranji na etai hodnik ( 3 ) Izgradnja u diskovima

1 2 3 4 5 cp () Stambena zgrada Augsburg -

Jelo Boravak Kupaonica/WC Roditelji Djeja soba Arh.. E.C. Miiller

3-4 stana Galerija _ n a etai {4)

Unutra hodnik (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T)

Izgradnja velikih blokova

<> 5
1 Jelo 2 Boravak 3 Spavaa s. 4 Djeja soba 5 Kuhinja 6 Kupaonica

"Tokasta" izgradnja

Tlocrt etae s etiri stana - >

Arh.. W. Iron

291

Legenda: 1. Boravak 2. Kuhinja 3. Spavaa soba 4. Hodnik 5. Kupaonica 6. Djeja soba 7. Ostava 8. Balkon 9. Jelo 10. Predsoblje 11. Ulaz 12. Roditelji a K Etaa s dva stana sa stubitem unutar zgrade Arh.. Diener i partneri Etaa s dva etverosobna stana

(5)

Etaa s tri dvosobna stana

(9)

Etaa s tri stana, 2 tro- i 1 dvosobni

Etaa s tri dvosobna stana

Etaa s tri stana

Arh.. L. Neff

Etaa sa etiri stana, 2 dvosobna i 2 etverosobna

(13)

Etaa sa etiri stana

Arch.. Peichl

(14)

Etaa sa etiri stana Arh.. Neufert/Mittmann/Graf

292

SOCIJALNI STANOVI ZA IZNAJMLJIVANJE

Zgrade za vie obitelji, s obzirom na oblik tlocrta, broj stanova najednom stubitu i katu te s obzirom na nain koritenja interijera, treba oblikovati tako da budu pregledne i komunikativne. Potrebe invalida, starijih osoba, samaca, ena i djece treba prihvatiti s razumijevanjem. U prizemlju treba projektirati stanove bez zapreka (DIN 18025). Treba drati veliine stana u sljedeim granicama: Prema broju osoba: 1 soba, kuhinja, nusprostorije > 35 m2 < 45 m2 2 sobe, kuhinja, nusprostorije < 60 m2 (65 m2) 3 sobe, kuhinja, nusprostorije < 77 m2 (82 m2) 4 sobe, kuhinja, nusprostorije < 92 m2 (98 m2) 5 sobe, kuhinja, nusprostorije <107 m2 Dnevna soba > 18 m 2 , s prostorom za jelo > 20 m2 Jelo i spavanje ne spadaju u istu prostoriju. Veliine stanova smiju se u iznimnim sluajevima poveati za 7 m2. To se prekoraenje ne preporuuje.

Dio tlocrta / socijalna stanogradnja

Arh.. Neufert/Mittmann/Graf

293

PROJEKTNO RJEENJE ETAE

4 4

U -

<o to

u> cvj

T r g l

I
0

M
8-10| Presjeci -r*

1 Boravak 2 Mjesto za jelo 3 Kuhinja 4 Spavaa soba 5 Kupaonica

Tip zgrade s jednim stanom na etai; osnovni oblik "gradske kue"

Tip zgrade s jednim stanom na etai -> 0 Rjeenje sa samo jednim stanom po etai nije ekonomino. Uobiajeno je ogranienje na 4 kata ako nema dizala. Osnovni oblik gradske kue. Tip zgrade s dva stana na etai (2) ima uravnoteena obiljeja kakvoe stanovanja i ekonominosti. Uz dobro rjeenje osunanja, mogua su raznolika rjeenja tlocrta. Mogu se smjestiti stanovi istog ili razliitog broja soba. Vertikalni promet u zgradi do 4 kata treba biti stubitem, za 5 ili vie katova potrebno je dizalo. Za stambene prostorije na visini iznad 22 m od terena vrijede propisi za visoke zgrade. Tip zgrade s tri stana na etai -> (3) nudi povoljnu kombinaciju kakvoe stanovanja i ekonominosti. Pogodan za zgrade na uglu. Na etai mogu biti dvosobni, trosobni ili etverosobni stanovi. Tip zgrade s etiri stana na etai (4) Uz odgovarajue oblikovanje tlocrta treba biti zadovoljavajua kombinacija kakvoe stanovanja i ekonominosti. Mogua su razliita rjeenja stanova po etaama. Neboderi -> (5) Ralanjenost tlocrta odreuje plastinost cijele zgrade. Snana razvedenost konture istie vertikale, dojam vitke, visoke zgrade -> ( f ) c .

Legenda:

I I I

boravljenja spavanja Nusprostorije

<

ulaz u z r Osnovna

9 adu orijentacija

Sekundarna orijentacija

(?)

Tip zgrade s dva stana na etai

>T
Dva stana 0
I-12-15H

etiri stana

Varijante tlocrta

(3)

Tip zgrade s tri stana na etai

M2-15H

h- 12-13

(4)

Tip zgrade s etiri stana na etai

(7)

Stanovanje - etiri stana

Varijanta: ured / ordinacija

V ( ) Stambeni neboder

Arh . S. Pogadel

294

GALERIJSKE STAMBENE ZGRADE A

Unutranji hodnik

M hodnik Vanjski
K
Vertikalni sustavi komunikacija

Boravak Spavanje

Gal rija f i 1 1

Umjesto kroz glavni prilaz sa stubita, u galerijskim se stambenim zgradama ulazi u stanove iz horizontalnih hodnika koji su jednom ili vie vertikalnih veza povezani meusobno i s glavnim ulazom. Ako se hodnik nalazi u unutranjosti zgrade, taj se tip naziva zgradom s unutarnjim hodnikom ->(T). A. Ako je prostor za stanovanje u jednoj razini stanovi su jednostrano orijentirani. Zbog toga se nastoji stanove projektirati na dvije ili vie etaa ->(3). Kod zgrada s vanjskim hodnikom horizontalni se ulazi u stanove nalaze na duljoj vanjskoj strani kue 0 . B. Otvoreni je hodnik u srednjoeuropskim klimatskim okolnostima problematian - > , a osim toga se uz vanjski hodnik mogu smjestiti samo sporedne prostorije - (?). Znatno je povoljnije ako se stan nalazi u dvije ili vie etaa ->-(7). Apartmani i jednosobni stanovi projektiraju se samo u jednoj etai - Rasporedom stana u vie etaa mogu se odnosi funkcija vrlo povoljno rijeiti. Ako su etae pomaknute samo za pola visine, postoje izvrsni preduvjeti za funkcionalno povezivanje u sve tri dimenzije - Mogunosti varijacija znatno se proiruju ako stan po cijeloj dubini zgrade nije jednako irok nego se preklapa sa susjednim stanom. Za vertikalno opsluivanje postoje stubita, dizala i instalacijska okna. Razlikuju se ugraene, dograene i slobodno stojee vertikalne komunikacije - > Q . Horizontalne komunikacije treba smjestiti u to manji broj etaa, jer se time poboljava odnos obujma zgrade i stambene povrine -(3). Horizontalne komunikacije u svakoj drugoj etai omoguuju pogodan smjetaj velikih stanova u razliite etae, u kombinaciji s malim stanovima u etai hodnika. Dobra se rjeenja mogu postii naizmjeninim poloajem vanjskih hodnika. Zrcalno simetrinim rasporedom garsonijera i odgovarajuim smjetajem vieetanih stanova moe se ograniiti broj horizontalnih komunikacija.

Spavanje X , Boravak Spavanje^ Boravak/

W l / \

^DUIdVK^ SiJsIN Gali rija Spavanje

Pr eds. v A

(2)

Mogunosti prilaza iz hodnika

Sistemski presjeci pojedinih mogunosti prilaza iz hodnika (unutranji hodnik)

w
n 11

oo 1 pit. 22
1 '

roya m n0

(J)

Zgrada s galerijom, stanovi sa smaknutim etaama

Arh . Hirsch p*

Potkrovlje

Stubite locirano ispred galerije. Kuhinja osvijetljena i ventilirana preko I ode. Arh.. Seitz

Kat- (6)

295

a - x h

hx-H

a - x 4xH

TERASASTE KUCE
Strme padine navode na graenje tera-

t l
a ha hc ht x t = = = = = =

hc 1

sastih kua. Kut smicanja (odnos visine etae prema dubini terase) = prosjeni nagib padine > 8 - 40 Dubina terase > 3,20 m, najea orijentacija prema jugu, zaklonjeno od tuih pogleda i sa slobodnim vidikom - ( ? ) - () presjeci - ( ) - Tlocrti i

(T)

Zatita od pogleda na terase

smicanje visina oka visina etae visina korita dubina korita dubina terase

Neki su gradovi

za to donijeli posebne propise. Terasaste kue nude ispred stanova slobodni prostor za odmor, rad i igru djece kao prizemni stan s vrtom. Ozelenjavanje parapetnih ograda podie kakvou stanovanja

Djelomino uvlaenje terasa

/'gN

Uvlaenje kod dvoetanih stanova

fT")

Slobodne povrine kod razvedenih oblika tlocrta

Uvlaenje terasa kod zgrada oblika slova L

-> ( j ) - ( j j )

Prednosti velikih otvorenih

u tijelo zgrade

terasa je da potiu izgradnju terasastih kua i na ravnom terenu. Tako nastali prostori u donjim etaama koriste se za ope zajednike sadraje -> Veliki

zatvoreni prostori takoer potiu tera(ha - ht) sastu izgradnju iznad njih -> @ Tera-

sasti oblik moe biti jednostran, dvostran i viestran. Terase se mogu dobiti smicanjem jednako dubokih stambenih jedinica () ili smanjivanjem dubine

stana odozdo prema gore (ha - ht)

Dubina korita x

Potrebna dubina korita, ako se eli onemoguiti pogled s gornje terase na donju, ovisi o visini etae i odnosu smicanja etaa. Jo se povoljniji uvjeti postiu ako je terasa djelomino uvuena u korpus zgrade - > ( 4 ) , ( f ) .

Presjek uz -> ()

1. kat terasaste kue na ravnom terenu Arh.. Buddeberg

Presjek kroz kongresni centar - Q i-> s. 470 + s. 471 P Projektant: E. Gisel

296


_95| 1 1.42 I I 1.90Dva sjedita Tri sjedit^. |upa ^etiri sjedita
5

Alg o r>

Leaji

SKLONISTA
- m

i" AtS m to + in + Alg

ST1

1,90

|95 I t1,425I I 1.90 etiri sjedita Sest sjedita Osam sjedita Dvostruka klupa sa

t IO
o
-1,90 Leaj (3-struki) 1,90Dvostruki leaj (3-struki)

Alg

Klupe

(T)

Vanjske mjere i smjetaj sjedita i leaja

1 2 3 4

Ulazni prostor + zahod = 2 . j 0 m Prostor za boravak = 6,0 m 2 Ventilacija = 1,3 m 2 Prostorija za filtre = 1,5 m 2

O s n o v n a zatita kuno sklonite za manje od 8 osoba = 17, 2 m 2

10 osoba, izgraena povrina ~ 2! 28,3 m 2

1 2 3 4 6 6

Zatieni ulaz Prostor za boravak Suhi zahod aoregat za ventilaciju Prostorija za filtre Prilaz osiguran od ruevina

Graenje velikih sklonita u Njemakoj je dobrovoljno, a u nekim zemljama obveza, npr. u vedskoj, vicarskoj. Ako je vie-namjensko, prednost je na strani civilne upotrebe. Kuna sklonita: za sve vrste stambenih zgrada za 7 - 50 osoba (privatna sklonita). Predviaju se za uredske zgrade, kole, bolnice, stambene zgrade i radionice. Javna sklonita: srednja veliina: 51 - 2 9 9 osoba velika sklonita: 300-3000 osoba velika sklonita u podzemnoj eljeznici i podzemnim garaama do 4000 osoba s. 288 Predviena su za prolaznike u javnom prometu i korisnike prometnih sredstava (potrebni su termodinamiki atesti za odavanje i odvoenje topline). Sklonita za zbrinjavanje kulturnih dobara. Graevinsko - tehniki propisi razlikuju osnovnu i pojaanu zatitu. a) Osnovna zatita: zatita od ruevina (statiko optereenje), zatita od poara, zatita od kemijskog oruja (filtri za zrak), od radioaktivnih oborina (fali - out), za dugotrajno zadravanje (pripremljene zalihe). b) Pojaana zatita dodatno uz a): zatita od zranog udara (dinamiko optereenje), radioaktivno poetno djelovanje (kratkotrajno). Kuna sklonita su autonomni, hermetiki zatvoreni dijelovi graevine koji se dre pod kljuem: prostorije za boravak, nusprostorije, prostor za filtre i izlaz za nudu. Ureaji za ventilaciju, opskrbu i sanitetske zahvate moraju biti u najkraem vremenu dostupni. Zalihe za 14 dana. Poloaj u neposrednoj blizini pripadnih stanova. Komunikacije izmeu ulaza u sklonite i stanova = 150 m. Sklonite za 7 osoba. = 6 m2 tlocrta i = 14 m3 obujma. Za svaku daljnju osobu do = 25 treba tlocrtnu povrinu poveati za 0,50 m2 i obujam za 1,40 m3. Najmanje jedan suhi zahod za = 12 osoba, a dva ako je predvieno do 25 osoba. Svijetla visina prostorije = 2,30 m, iznad trokatnih leaja 1,70 m, iznad dvokatnih leaja 2,00 m, iznad povrina za kretanje 1,50 m. Oblikovanje: tlocrt i presjek su proizvoljni. Kod pravokutnog tlocrta ne smije se prekoraiti odnos stranica 2:1. Pri oblikovanju treba voditi rauna o mirnodopskom koritenju, npr. praonica rublja, prostorija za igru i hobi, ostava za bicikle i si., pod uvjetom da se moe u kratkom vremenu isprazniti. Materijal: beton za konstrukcijske dijelove = B25 DIN 1045

(J)

Kuno sklonite za 50 osoba = 50 m _CT 0 1

= 1/3 odn. 1/4 visine do strehe Izlaz za nudu

Presjek

Tlocrt

Horizontalni izlaz za nudu (shematski primjer)

Tlocr1 Presjek Vertikalni izlaz za nudu (shematski primjer)

Skeletna konstrukcija s ispunom

f j Sklo-lfj HM nite H [

Koritenje za civilnu zatitu ->

297

SKLONISTA
Velika sklonita treba izvesti kao autonomne graevine koje se mogu hermetiki zatvoriti i zakljuati. Veliko sklonite obuhvaa ulaz s kontroliranim prolazom, prostor za nadzor i skladite, prostoriju za boravak s odjelom za bolesnike, povrine za zalihu vode, zahode, pomonu kuhinju i prostoriju za tehnike ureaje i opremu. Ispod sklonita treba izvesti jamu za otpadnu vodu. Kapacitet ne treba biti manji od 300 osoba, a za viekatno sklonite ne vei od 3000 osoba. Neposredno jedno pokraj ili iznad drugoga smiju biti samo dva velika sklonita, ukupnog kapaciteta do 5000 osoba.

Podruje zgrade

P.

p,

EZ
Z a vie od pet punih etaa

r p ' 3 EP, i i l Do pet punih etaa

- Podruje zgrade } -3 u fcPha

Dopunsko statiko optereenje za optereenje ruevinama

Br. mjesta u sklonitu 51...80 m2 Prostorija za boravak1' 51... 80 od toga Prostor za bolesnike2' 3,8...6 Priruna kuhinja Ventilatori 3,5 Zaliha vode 1... 1,5 Skladini prostor 10 Toaletne prostorije 3,2 Jama za otpadnu vodu Prostor za filtre Filtar za prainu (~ ovisno 0 konstrukciji) Pjeani predfiltar (s 2 m visine nasipa) Kontrol. ulazni prostor 0,5 4

81... 149 m2 81...149 6...11

-

150...180 m2 150...180 11...13,5 5 10,5 2,5..3 20 4,8...6,4 0,5 12

181...240 m2 181...240 13,5...18 5 14 3. .4 20 6,4...8 0,5 16

241...299 m2 241...299 18..22,5 5 17,5 4...5 20 8...8,8 0,5 20

Optereenje ruevinama: utjecaj ruevina koje padaju treba uzeti u obzir kao dodatno statiko optereenje 15 kN/rrr = 10 kN/m2 Pv 10 kN/m2 = 10 kN/m2 Ph. 2 Za pijesak i ljunak 6,75 kN/m = 4,50 kN/m2 Pha = 2 Za glinu srednje konzistencije 9 kN/m = 6 kN/m2 Pha = 2 Za ilovau i glinu meke konzistencije p h a = 11,25 kN/m = 7,50 kN/m2 Za sve vrste tla u podzemnoj vodi p h a = 15 kN/m2 = 10 kN/m2

7 1,5...2,5 10 3,2...4,8 0,5 8

2...3

3...5,6

7,5...9

9...12

12.15

1,5

Legenda: 1 Kontrolirani ulazni prostor 2 Prostorije z a sjedenje 3 Prostorije z a leanje

= 3,0 m 2 = 2 , 1 6 , 6 m; = 2,13,4 m

4 Zahodi = 2,01,5 m 2 5 Ventilacijski prostori = 2,01,7 m 2 6 Prostorije z a filtre = 2,03,0 m 2

Meuvrijednosti treba linearno interpolirati; za svijetlu visinu prostorije ispod 2,50 m su minimalne povrine vee > Meuvrijednosti treba linearno interpolirati Potrebni prostor (minimalne vrijednosti), neto povrine

1)

( 2 ) Shematski crte: dva susjedna kuna sklonita za ukupno 100 osoba

(5)

300 osoba Kontrolirani ulazni prostori Prostori za boravak Prostorije za bolesnike Nadzorna prostorija (skladite) Toaletne prostorije Priruna kuhinja Strojarnica ventilacije i skladite filtara Pjeani predfiltar (nasip do 2 m) Rezervni agregat za struju Skladite ulja Spremnik zalihe vode Jama za otpadnu vodu 2 x 4,5 m 2 600 m2 30 m2 10 m2 6,4 m2 10 m2 20 m2 11,5 m2
-

600 osoba

1000 osoba

2000 osoba 3 x 15 m ili 20 m2 + 15 m2 4000 m2 200 m2 10 m2 (+ 20 m2) 40 m2 2 x 10 m2 40 m2 75 m2 20 m2 10 m2 28 m3 2,0 m3

2

3000 osoba 4 x 15 m2 ili 2 x 20 m2 6000 m2 300 m2 10 m2 (+ 30 m2) 60 m2 3 x 10 m2 60 m2 112,5 m2 20 m2 15 m2 42 m3 2.0 m 3

2 x 9 m2 1200 m2 60 m2 10 m2 12 m2 10 m2 25 m2 22,5 m2

2 x 15 m2 2000 m2 100 m2 10 m2 (+ 10 m2) 20 m2 10 m2 30 m2 37,5 m2 15 m2 7,5 m 2 14 m3 2,0 m3

4,2 m3 1,0 m3

8,4 m3 1,0 m3

(za meuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati) (3) Potrebni prostori (minimalne veliine) 1000 osoba Kontrolirani ulazni prostori Prostori za boravak Prostorije za bolesnike Nadzorna prostorija (skladite) Toaletne prostorije Priruna kuhinja Strojarnica ventilacije i skladite filtara Pjeani predfiltar (nasip do 2 m) Rezervni agregat za struju Skladite ulja Spremnik zalihe vode Jama za otpadnu vodu (za meuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati) 2000 osoba 3000 osoba 4000 osoba

Kod svakog ulaza i izlaza po 1 x 10 m 2 2000 m2 4000 m2 100 m2 10 m2 + (10 m2) 20 m2 10 m2 30 m2 37,5 m2 15 m2 7,5 m2 14 m3 2 m3 200 m2 10 m 2 + (20 m2) 40 m2 2 x 10 m 2 40 m2 75 m2 20 m2 10 m2 28 m3 2 m3

6000 m2 300 m2 10 m2 + (30 m2) 60 m2 3 x 10 m2 60 m 2 112,5 m2 20 m 2 15 m2 42 m 3 2 m3

8000 m2 400 m2 10 m2 + (40 m2) 80 m2 4 x 10 m2 70 m2 150 m2 25 m2 20 m2 56 m3 2 m3

Potrebni prostori (minimalne veliine) velikih sklonita u kombinaciji s podzemnim garaama i podzemnom eljeznicom

298

SANACIJA STARIH ZGRADA

>s. 299-303 Preneseno iz "Der Altbau" Rau O. i Braune U., Leinfelden 1985 Sanacija, moderniziranje, pregradnja ili graevinsko proirenje neke stare zgrade zahtijeva od projektanta drugaiji pristup nego kad je u pitanju novogradnja. Stare su zgrade najee pod zatitom.
Snimak postojeeg stanja: skica s mjerama Snimak postojeeg stanja: skica tlocrta

Preduvjet i osnova moderniziranja jest sustavno snimanje postojeeg stanja, pri emu se svaki vaniji element graevine i svaki detalj mora briljivo ispitati - Snimanje stanja obavlja se najee u sljedeim fazama: opi graevinski opis (zemljite, graevinska regulativa, odredbe i zakoni, starost zgrade, povijesni dijelovi zgrade, povijesna obiljeja graevinskog oblikovanja, materijali koji su ugraeni, namjena zgrade, konstrukcija i njene osobitosti, ostale karakteristike). Opis gradiva i standarda opremanja, tehnika opremljenost, koritenje pojedinih dijelova zgrade (stanovanje, obrt itd ), stanari, stanarina, podaci 0 financijskom stanju.

Snimak postojeeg stanja nacrt u mjerilu

Snimak postojeeg stanja: tlocrt u mjerilu

Snimanje stanja zgrade po pojedinim elementima (fasade, krov, stubite, podrum, stanovi, radne prostorije, posebne prostorije), izmjera dimenzija, nacrti postojeeg stanja. Vana podruja oteenja: glave dimnjaka, zaepljeni dimnjaci, oteena krovna konstrukcija (gljivice, insekti), truli vijenci i krovni istaci, krovni i zidni prikljuci, odvodnja s krova. Nedostatak termo izolacije i hidroizolacije, pukotine u zidovima, oteenja konstrukcije, truli drveni grednici, oteena buka zidova i stropova, propusna fasada. Oteena drvena vrata i drveno stubite. elini stropni nosai (u podrumu) izjedeni hrom, neizolirani podrumski zidovi.

Voda s padine

Grijanje i sanitarije neuporabivi. Glavni vodovi i kuni instalacijski prikljuci oteeni odnosno moda poddimenzionirani.
(5) Glavna oteenja
Izvire p o d z e m n a v o d a Uspor vode

Vjetar Pljusak Snijeg v V o d a sa f a s a d e O t e e n i oluci O t v o r e n a oluna U g r o e n o mjesto Spoj s t e r e n o m Povrinska v o d a

^g^

Glavna oteenja od vode koja nije pod tlakom

^y^

Glavna oteenja od vode pod tlakom

Naknadna horizontalna izolacija i isuivanje u podruju podruma

Isuivanje injektiranjem

Podnoje ljeb od t a r a c a na pijesku

j U J l i J I l ^
Skupljanje s u h e gline ispod z g r a d a

Uglovi z g r a d e koji s e o d v a j a j u ;.v.;.v.v.v.;.vA Reka ispunjena mortom . v . v . v . v . v . v . v za raspodjelu optereenja ^

s
Pukotina

flri
P r o v u e n a drena^f f f

SOT.CTWW,v.V.V.V.\V.V.Y
Sidrenje

Isuivanje iznutra kod djelomino nepristupanih vanjskih zidova

Saniranje temelja s istakom prema terenu

Naknadno ugraena horizontalna izolacija (razdvajanje zida)

Sidrenje ugla zgrade koji se razdvaja

299

SANACIJA STARIH ZGRADA

-00

Vanjski zid, kanatni skelet U izvornoj kanatnoj konstrukciji nije bilo metalnih dijelova, ni avla ni vijka. U pravilu se kanatna konstrukcija moe sastaviti bez elika ili eljeza, iskljuivo s drvenim dijelovima - > Q Za ispunu polja najee se u sjevernoj Njemakoj primjenjivala vidljiva opeka, a u sredinjim i junim podrujima glina. ->{Jg) Polja od gline treba svakako zadrati, a oteena popraviti. Obrtnike, graevinsko - fizikalne i graevinsko - bioloke prednosti ispune od gline ne moe zamijeniti ni jedan materijal. Jo danas nema zidne ispune koja bi se mogla preporuiti kao ekvivalent glini ->. Zidna ispuna ukruuje kuu, to meutim proturjei konstrukcijskim naelima kanatne gradnje, a lake ispune nemaju sposobnost akumuliranja. Fasada kanatnih zidova zahtijeva redovito odravanje u obliku sitnih popravaka. Glavna mjesta oteenja kod kanatne stijene: zavretak za bata, streha, oluk, olune cijevi, krovni prikljuci, vlaga, trule, suha trule, plijesan, gljivice, insekti, rastavljeni i otvoreni drveni spojevi, prodor vode, prikljuci na prozorski parapet, susjedne zgrade - > ( i )
( T ) Glavne toke oteenja kod kanatne konstrukcije

Standardni sklop kanatne konstrukcije

(3)

Ukruenje ugla metalnim sidrom

Drvena irina letve 24/48 m m Ventilacijski sloj Termoizolacija 4 0 mm Stara vapnena buka Pleter od hrastovog i vrbovog prua Unutarnja buka (vapno)

Nadomjestak praga u dva radna koraka

Mineralna vanjska buka Lake ploe od drvene vune (LDV) 25 m m izolacijske ploe od mineralnih vlakana 2 x 4 0 m m Letve 24/48 m m Gipskarton ploe ili LDV ploe s trskom Obukano

Ugao pragova, novo usidren eonim vijcima

Silikatna buka 15 m m Mrea LDV ploa 2 0 m m Izolacijska ploa od mineralne vune 8 0 mm L D V ploa 25 mm Mrea (ne metalna) Vapnena buka

sa zasjecima

M o g u n o s t i uglovnog spoja kanatnih pragova (vlano i tlano optereenje)

Vanjska izolacija s jako difuzijskim izolacijskim materijalom ispod ventilirane obloge

Novi kanatni skelet s jakom toplinskom izolacijom, iznutra obloeno

Novi kanatni skelet, vidljiv izvana i iznutra

Kanatni skelet vidljiv iznutra i izvana Mineralna vanjska buka od kalcijevog silikata Izolacijska ploa 6 0 m m Nabaeni mort P u n a opeka 5 2 m m Vapnena buka G u m e n a traka

Iznutra

Dobro

-15

300

Zidni sklop u novom kanatnom skeletu s mineralnim izolacijskim ploama i opekom

Ispuna kanatnog skeleta: glina na pleteru, zid od lomljenog kamena, zid od klinker opeke

Teoretski povoljna izvedba ispune

I z b j e g a v a n j e n e e s t e t s k i h prijelaza kod popravljanja glinene i s p u n e

Glava dimnjaka

SANACIJA STARIH ZGRADA ->QP

Podruje krova: Izvorna je funkcija krova zatititi zgradu, pa je krov pojam za funkcioniranje kue. Krov je dio kue koji je najizloeniji atmosferskim utjecajima. Nezapaena mala oteenja dovode do velikih teta. Zbog toga treba odravanju krova posvetiti najveu panju. Besprijekorno stanje krovita i krovnog pokrivaa jest osnova svakog smislenog saniranja - > i . Materijal za povijesne krovne konstrukcije u naim je krajevima gotovo iskljuivo drvo. Sve krovne konstrukcije koje su se primjenjivale zasnivaju se na sustavu trokuta razliitih naina izvedbe Nain prijenosa sila je ovisno o konstrukciji razliit. Poznavanje tog naina temeljni je uvjet ispravne sanacije krova. Optereenje krova vlastitom teinom i snijegom nije mjerodavno, ve je najvanije optereenje vjetrom koji djeluje na velike krovne povrine. Zbog toga je za stabilnost krova najvanije postojanje i stanje vjetrovnih vezova. - > Postojei podovi u nepodrumljenim zgradama bez termoizolacije i hidroizolacije - > . Pri obnovi treba izvesti potpuno novi pod s obje izolacije -(7)

Glavni izvori oteenja u podruju krova Krov od rogova

Jednostruki krov o d rogova

Krov od podronica
Jednostruka uspravna stolici

D v o s t r u k a uspravna stolica s kosnicima

i6.00

S klijetima

a
Trostruka uspravna stolica s potpornom konstrukcijom i 8.00 i i

n
1 i | S dvostrukim klijetima, stupcem i podvlakom

A
i

JL
8.00 -

ff~"

f t

/ ii i

t . i jl a 10.00i

a
Trostruka stolica s kosnicima i n a d z i d o m / i

n. i

U
t1

10.00 1 l ^ O v ;

S a u s p r a v n i m i k o s i m stupovi; z a v i s n k s knrisna onterepnis

D e f e k t n a z a t e g a , sputanje s l j e m e n a

( O s n o v n e pravilno izvedene konstrukcije krova od podronica i rogova

Popravak prikljuka kosnika umetkom proteze od sintetikog materijala ili drvenim vezicama

Uklanjanje pajanti dovodi do pomaka krovita pod pritiskom vjetra

K e r a m i k a u armiranoj posteljici od morta Uljeni papir Termoizolacija - kruta - 6 0 m m Hidroizolacija

odlona betonska ploa

Oteena streha

Stari pod od prirodnog kamena u nepodrumljenom podruju

Obnova poda s termo- i hidroizolacijom na betonskoj podlozi

Presjek

Pogled

Presjek

Pogled

^g^

Pojaanje oslabljenja stropne grede u polju

^g^

Pojaanje oslabljenja stropne grede u polju

301

Ugurane daske na letvama

- Ispuna pijeskom

SANACIJA STARIH ZGRADA

-OD Meukatne konstrukcije: Nekada su tesari prema iskustvu odreivali dimenzije nosivih stropnih greda. Pri tome se optereenje najee prenosi poprenim gredama koje su poduprte jednom uzdunom podvlakom ili s vie njih. U jednom starom graevinskom priruniku iz 1900.g. navodi se odnos irine prema visini presjeka grede 5:7, kao podatak za odabir grede. Pravilo: polovica dubine sobe u decimetrima = visini presjeka grede u centimetrima. Temeljem tog naina dimenzioniranja esto su stari drveni grednici dobili znaajne progibe, ali to nije ugroavalo stabilnost ako nisu bila prekoraena doputena naprezanja. Mogunosti sanacije - - @ . Pojaanje podvlake novom drvenom gredom. Bolja je raspodjela optereenja umetanjem dodatnih drvenih greda ili elinih nosaa - > .

Nosa buke

Letve

L LDV-ploe

#
"

(termika izolacija drvenog grednika iznad podruma) r Izolacijski nasip F 1 rYv/ y

z

"

IL

Poboljanje akustino-tehnikih uvjeta sputenim stropom

r c r Letve na elastinim nosaima L- Gipskarton poe 12,5 mm Poboljanje akustino-tehnikih uvjeta stropa s glinenom ispunom Gornji pod na Betonska Razdjelni Jploa 50 mm fsloj

L Ispuna od gline sa slamom (konstrukcija poda za priguenje koraka s estrihom od lijevanog asfalta) Tapison
nrpda

I t z L ,

Gipskarton ploa na letvama- Trake od mineralne vune (pojaana izolacija od zranog i materijalnog zvuka pri obnovi drvenog grednika) Parket r Iverica

Skraenje raspona postie se ugradbom jedne ili vie dodatnih podvlaka ili ugradbom nosivog poprenog zida. Graevinske preinake sanzmeu greda nosive konstrukcije uvjetuju prethodno toan snimak svih elemeska'uaka nata za prijenos sila i ukruenje. Da bi se mogao jamiti besprijekorni prijenos optereenja, mora se provjeriti sigurnost svih spojeva.
Novi elini no-

Stari drveni grednik s ispunom od gline sa slamom

Novi pod, tapison na iverici + izolacija zvuka koraka = Drvene platice Gredica Nasip pijeska Podrumski svod

Uvlaenje nove konstrukcije sa elinim nosaima - stari grednik sa vrijednom tukaturom krova ostaje
- Gipsana ploa Mineralna vuna Zrani sloj Gipsana ploa - Gipskarton ploa Stupac Mineralna vuna Laka graevinska ploa - Drvena oplata Stupac Izolacijska traka LVka^grae'vinska ploa Gipskarton ploa - Drvena oplata Stupac, labavo Objeena brtum. tb mineralna vuna Stupac, gipskartonska ploa -Gipsana ploa labavo objeena Bitum. ili mineralna vuna, stupac Gipskarton ploa

Jx

Pod od platica iznad podrumskog svoda Keramike ploe u armiranoj posteljici od morta Izolacijski sloj Hidroizolacija Podrumski svod

Izvedba donjeg pojasnog nosaa za raspodjelu opterecenia kod laganih pregradnih zidova

-KL-

WW

i
SS

Pod iznad podrumskog stropa - nov

(D

Laki pregradni zidovi za stare zgrade

Izjednaenje razina u podruju praga

etiri varijante za spreavanje propuha kod starih vrata

Obloga od pjeenjaka Udvostruenje

Donji naslon - postojei Ulazna vrata - postojee stanje (horiz. presjek) Obloga od pjeenjaka

Presjek

"7/ na eljeznu plou (9)

Donji naslon - novi

Presjek Prepravljanje jdnostrukog prozora u prozor krilo na

Stara kuna ulazna vrata na novom slijepom dovratku (horizontalni presjek) Pljusak

J ^ i
Sanirani donji opav

JiN i J

Oteenja uslijed vlage kod vanjskog opava

Nova okapnica od hrastovine na starom drvenom okviru

Ugradba predgotovljenog prozora

(14)

Kanatna zgrada u pogledu

302

Izlizana stuba Izravnavajui sloj od sintetike ili si. Kutni profil (vodilica za izravnavanje)

Dodatak zbog poveanja gaz/ta Stare stube okrenute

SANACIJA STARIH ZGRADA

Stubita: Vanjska i unutarnja stubita vani su oblikovni elementi starih zgrada. Za unutarnja stubita primjenjivana su brojna konstrukcijska rjeenja i materijali. Najee su drvena. Najvanije pravilo sanacije glasi: popraviti sve to se moe popraviti - > Q - Vanjska su stubita najee od kamena, a slue uglavnom za ulaz u izdignuto prizemlje - .

Produenje uspona i okretanje stuba kod kamenog stubita

PVC zatitni kutnik Udvostruenje izlizanog drvenog stubinog kraka

Izlizana gazita mogu se urediti jednostavnim okretanjem stuba, ako je i donja strana bila klesarski obraena. Takozvane mokre prostorije i kupaonice: Obnovu zidova i podova treba paljivo projektirati i izvesti. Najopasnije su pojave rupa u instalaciji tua ili kade Nepostojee i oteene parne brane, prije svega na vanjskim zidovima s unutranjom termoizolacijom, uzrokuju kondenzat i vlagu u zidovima. U tome lei uzrok pojave truljenja i gljivica. Poboljanje sanitarnih uvjeta jedna je od najvanijih mjera modernizacije. Projektiranje novih tlocrtnih rjeenja mora se detaljno prilagoditi postojeem stanju, a ono uskladiti s tehnikim uvjetima - -

Mogunosti produenja stubine tetive

/7\ V 7

Mogunosti produenja stubine tetive

/Fi

i
L/

r n

p \a

Smonic

Kuhinja

Kuhinja

hr^tirPostojee stanje (5) Varijante ugradbe kupaonice Varijanta I: Varijanta II: Varijanta I (8) Proirenje za duljinu kade

^ Pogled postojee (9) Voenje instalacija ispod buke

I Zidne ploice u PCI - ljepilu I Nova zidna buka Zid

Konvencionalne mogunosti hidroizolacije drvenog grednika u starim graevinama

Provlaenje kanalizacijske cijevi ispod novog poda

Kanatna stijena Vertikalne letve na 30 cm Gipskarton ploa Izolacijska pasta Nalijepljene zidne ploice u PCI Trajno elastina ispuna reki Lijepljene podne ploice Estrih 4,5 cm Armirana konstrukcija Z a v a r e n a folija, bono min. 5 cm iznad gornjeg ruba poda

Trajnoelastina reka i Lijepljene podne ploice I na izolacijskoj masi Armirani estrih 4.5 cm Dva sloja lijepljene ili j zavarena folija, do 5 cm I iznad gornjeg ruba poda Zvuk koraka

X Zatitna Ijepenka Priguenje zvuka ko)^ Ispuna glinom .' Stropna g r e d a j f

X I Prikljuak poda na prag

~ ^P1 Umivaonik opjeen na elini okvir ispred pregradnog zida

Gipskarpn ploa Zrani prostor Mineralna vuna Stupac

Reka ispunjena aiosom "p

Izvedba poda i zida u mokrom voru kanatne zgrade

Izvedba poda i zida u mokrom voru u masivnoj zgradi s drvenim grednicima

(14)

Vani detalji mokrih vorova

Dvoslojna konstrukcija zida s akustinom izolacijom

303

+18,27

OUVANJE I SANACIJA
Primjerna rjeenja C O Spaavanje jedne stare drvene konstrukcije nadsvoenjem elinom konstrukcijom Situacija, zadatak Vienamjenska hala u Mnsteru, sagraena 1928.g., bila je pokrivena elinom krovnom konstrukcijom, koja je u II. svjetskom ratu bila tako teko oteena daju je trebalo potpuno obnoviti. Nakon rata elik je bio suvie dragocjen, pa je kao krovite hale, dimenzija 37 m x 80 m, izvedena drvena reetkasta ljuska bez stupova, koja je sluila 35 godina. Konstrukcija je nosila samo vlastitu teinu, bez termoizolacije, bez snijega i bez korisnog tereta kao to su rasvjetna tijela i slino. Uvjeti za rjeenje Novi krovni pokriva treba - zadovoljiti propise o toplinskoj zatiti, - izolirati halu od buke izvana i osigurati mali intenzitet refleksije zvuka na unutarnjoj strani krova. Nova konstrukcija treba - preuzeti sva optereenja od sportskih sprava, kulisa, rasvjetnih tijela i si., - biti prohodna, - omoguiti postavljanje na postojee temelje, - mora se zadrati postojea konstrukcija, - vrijeme projektiranja i izvoenja treba biti to krae.
_ 2.70 7.01 =1=0.70 11 x 7,30x80,30 m

(2)

Prostorna reetka / krov u pogledu^

Rjeenje Prostorna reetka sastavljena od okruglih cijevi s vijanim spojevima dovela je do minimiziranja ukupne teine, a na nju je objeena postojea drvena konstrukcija - > 22 reetkasta luka spojena su prostornim dijagonalama i pokrivaju povrinu od 37,34 m x 80,30 m. Jedan od dva niza 70 cm visokih leajnih stupova pomian je, a drugi je niz od pendl - stupova - > . U prostornoj reetki nalazi se 10 poprenih staza. - Male montane dizalice obavile su predmontau sedam elemenata velikog formata, teine do 32 t, koji su u dva i pol dana stavljeni na svoja mjesta pomou 500-tonske dizalice. - > - Konstrukcija je pocinana, oliena PVC-akrilnim premazom i zatiena od korozije i poara termoizolacijskim premazom. Pokrov se sastoji od podronica, trapeznih elinih limova, parne brane, termoizolacije i aluminijskog profiliranog lima kao zavrnim slojem. Sudionici: Mnsterlandhalle GmbH, Hochbauamt Mnster, MERORaumstruktur i mnogi inenjeri odgovarajuih struka.

i" 4"

" '' ' 'A'"

' ~k '

1070

d)(D(D(D(D(D

Statiki sustav konstrukcije vorova i tapova. B - niz jednostrano pokretan, D -1 zglobno. niz
Tri sloja izolacije od mineralne vune Alum. lim s uspravnim preklopima 0 , 8 m m I Parna brana P E folija

Privrsni element otro savijen pocinani Z - profil

Graa krovne ljuske - uzduni pogled

Popreni presjek - >

304

Jednostrano pokretni 70 cm visoki leaj - > ( 3 ) \U

Montaa jednog elementa prostorne reetke

(b)

Postojei krov ostaje u potpunosti odran

OUVANJE I SANACIJA
Primjerna rjeenja > CD Obnova i proirenje izvedbom nove eline krovne reetke Situacija, zadatak Na gusto izgraenom terenu jednog pogona za lake metale u Munchenu trebalo je obnoviti i proiriti halu kovanice. Stara je zgrada ve vie puta pregraivana i pri nabavi novih strojeva opremljena razliitim dogradnjama krova. - > - Nova hala treba - dobiti bitno veu svijetlu visinu, - ostati u okviru graevinske linije stare hale, s tim da ruenje i ponovna izgradnja ne dolazi u obzir - prekid proizvodnje ograniiti na 2 - 3 tjedna, uz minimalne smetnje uzrokovane graevinskim radovima, - izgledom se prilagoditi susjednoj upravnoj zgradi koja je zatieni spomenik, - i na kraju omoguiti dogradnju druge faze. Postavke rjeenja Projektanti su odabrali elinu konstrukciju zbog sljedeih prednosti: - nadgradnja je izvediva bez stupova -> - - velik raspon uz malu vlastitu teinu - predgotovljenost i montaa s lakom mehanizacijom u kratkom vremenu. Kosi krov s reetkastim krovnim vezaima izveden je s kosinom na zabatnim stranama, kako bi ga se prilagodilo etverovodnom krovitu upravne zgrade, uravnoteilo visinu sa susjednim objektima i omoguilo prirodno ventiliranje. U vanjskim su zidovima smjetene rebrenice za dovod zraka, a u sljemenu otvori za odvod zraka -> - Vanjski se zidovi sastoje od ovjeenih betonskih predgotovljenih sendvi - elemenata. Tako je postignuta visoka razina akustine izolacije koja je za kovanicu prijeko potrebna, a ujedno omoguena suha montaa. Radovi na pregradnji bili su tono isplanirani: nakon montae nove eline konstrukcije, usporedno se s napredovanjem novoga krovnog pokrova demontirala stara krovna konstrukcija pomou nove pokretne dizalice. -> - ( )

Stari i novi popreni presjek, crtani jedan preko drugog -> () ( 5 )

Veliki strojevi ostaju tijekom pregradnje na svojim mjestima Uzduni presjek (3) >

( D

Tlocrt

(?)

Stanje na poetku projektiranja

. . , . ... .. . . Ruenje postojec.h objekata izmeu kovanice 1 upravne zarade

(q\ W

cije

Postavljanje nove eline konstruk z n ad postojeeg krova stare ^

(?) W

Dovrena montaa nove eline konstrukcije. Poetak ruenja J

s t a r j h zjdo va

II 1 1

Nova dizalica preuzima ruenje starog krova i odvoz kroz jo otvoreni zapadni zabat, nakon toga zatvaranje vanjskih zidova i krova.

ili Milili

m
1 (IO) Nova zgrada uklapa se u postojeu Arh.. Henn i Henn

Dio fasade s otvorima za dovod zraka

305

OUVANJE I SANACIJA
Primjerna rjeenja > C D Glavni kolodvor u Kolnu I. Velika hala s peronima: situacija, zadatak. Trebalo je s lijepe 80godinje eline konstrukcije sastavljene od 30 lunih vezaa ukloniti oteenja od korozije i zaostalih ratnih oteenja, a trebalo je i obnoviti vieslojni pokrov i rasvjetna tijela. Povijesni oblik trebalo je zadrati, unato primjeni modernih gradiva. Graevinski radovi nisu smjeli bitno ometati promet i uobiajene aktivnosti na kolodvoru - - Rjeenje: Pokretna elina unutarnja skela treba istodobno biti radna platforma, zatita od atmosferskih utjecaja i treba zatititi kolodvorski prostor od padanja alatalli dijelova konstrukcije. MERO-prostorna reetka sastavljena od 1400 vorova i 5000 tapova sastojala se od 5 graevinskih elemenata koji su povezani u cjelinu dimenzija 38 m x 56 m. Postupno je, u tro tjednim taktovima, pomicana preko 6 tranica skela teka 50 t. Pojedini dijelovi su unaprijed montirani u nekom teretnom kolodvoru i u minutu tono prema vremenskom planu dovoeni vagonima i montirani pod lukove hale - . Primjena nove tehnike saniranja pokazana je na obnovi vjetrovnih vezova: stari sustav povezivao je po dva vezaa u krutu cjelinu. Spregovi od okruglog elika sezali su do perona za prtljagu. U novom sustavu su po 4 vezaa u donjem pojasu spojeni u krute okvire, a dilatacijske su reke smanjene - > Detalji vijenaca i slino obnovljeni su s malim brojem profila naizgled gotovo identino -

(T)

Kln, glavni kolodvor s natkrivenim peronima

Projekt: Busmann + Haberer

Podronica

Krajnji n o s a Gornji pojas

(2) irfliii

Luni nosai na rasponu 62 m nuanAuni

A) Stari vijenac B ) Novi vijenac, kod kojeg je reduciran broj profila i naroita panja posveena odvoenju vode

II. June hale ispred perona: situacija, zadatak. Nakon zavretka sanacije velike hale predvia se obnova krovita jugoistonih predhala. Zbog poloaja u odnosu prema katedrali i novom muzeju treba, osim funkcionalnih, zadovoljiti i oblikovne zahtjeve - - Postavke rjeenja: temeljem strune ekspertize nastala su tri idejna projekta u kojima je prekrivanje geometrijski sloene kolosjene lire oblikovno rjeenje na razliite naine: 1. Natkrivanje putnikih perona kao primarna konstrukcija s ovjeenim ljuskama razliite zakrivljenosti - + 2. Prostorni nosivi sustav koji kao krini svod prekriva sve putnike perone i one za prtljagu - Ovaj sustav nudi znaajne prednosti pa je preporuen za daljnju razradu.

Stari vjetrovni vez sputen sve do perona Novi vjetrovni vez s pojaanim lunim nosaem u donjem dijelu

(5)

Presjek kroz veliku halu s pokretnom demontabilnom unutranjom skelom

(7)

Prijedlog oblikovanja

Neufert Planungs AG

(?)

Prijedlog oblikovanja

izaciju, projektanti Busmann / Haberer s prof. Polnyi-jem

306

kolski djeji vrti

)e i
1

G>T\

KOLE
-00
nom temeljem ugovora o obrazovanju ili nekog drugog ugovora o radu. Strune kole za hendikepirane, najee s punim nastavnim vremenom, struno osposobljavaju tjelesno, umno ili duevno zaostalu ili socijalno ugroenu mlade. kole za obrtnika zanimanja najee su podijeljene po strukama, osposobljavajui mlade za odreeno zanimanje. Profesionalne strune kole imaju puno nastavno vrijeme, namijenjene su mladei koja dobrovoljno jo najmanje godinu dana nastavlja obvezno struno kolovanje. Vie strune kole nastavljaju se na realnu ili njoj ekvivalentnu kolu, razredi 1 -12, u svrhu pripreme za studij na visokoj strunoj koli. Strune kole za dobrovoljno daljnje struno obrazovanje: majstorske kole, tehnike kole. Visoke kole poglavlje Visoke kole Podloge za razvoj kolskih programa jesu smjernice za gradnju kola u pojedinim saveznim pokrajinama. Projektiranje graevina u skladu je sa zakonima, smjernicama, propisima: - podaci o regionalnoj i komunalnoj strukturi iz razvojnih planova pokrajine, grada, kolstva i si., - ostali komunalni planovi, prometni planovi, planovi stambenih podruja i si., - planovi namjene povrina, plan izgradnje. Lokacija, situacija i poloaj, struktura podruja i gravitacijsko podruje: - odnos prema susjednim sportskim i zelenim povrinama, izvank. objekti; - dostupnost, javni lokalni promet, sustav kolskih autobusa, pjeaki promet, privatni motorni promet. Uvjeti zemljita, veliina, oblik i graevinsko koritenje: - orijentacijski podaci za osnovnu i posebnu kolu 25 m2/uenik drugi stupanj I + II 22 m2/uenik strune kole, skraeno vrijeme nastave 10 m2/uenik puno vrijeme 25 m2/uenik Prostorni program i projektiranje prema broju uenika u odnosu na stupanj kole ili godite i uenika po razredu, broju usmjerenja, vrsti kole, obliku kole, za kolu tipini zahtjevi za povrinom i prostorom. U skladu s tim postoje ogledni programi prostora u okviru smjernica za gradnju kola. Osnova su funkcionalni zahtjevi: - organizacija, cjelodnevna ili poludnevna nastava, razredi osnovne ili strune naobrazbe, - pedagoki/didaktiki ciljevi, - odnosi prostorija, preklapanje nastave, kapacitet povrina i opreme, - prostorne mogunosti i zahtjevi, - tehnika, rasvjeta - osvjetljenje, klimatizacija - ventilacija - grijanje, instalacije: struja, radio, TV, telefon, vodovod, kanalizacija. Posebne kole: Preporuke komisije za obrazovanje Njemakog savjeta za obrazovanje upuuju - ako postoje pedagoke i terapeutske mogunosti - da se hendikepirani ukljue u normalne kole, to znai da treba sve kole oblikovati tako da odgovaraju i tom zahtjevu. U tom smislu postoje u pokrajinskim propisima zakonske odredbe glede retardiranih uenika.
Uenika po goditu Uenika po nastavnoj grupi (npr. razred min/ma x/ orijentacijski broj) 15/25//20 1. razred 15/30//20 2 - 4 . razred 18/35//25 6/13//10 Ovisno o vrsti kole do 12/24//18 Grupe po goditu (smjerovi)

X I

Odravapje-/ I Pk

lOL \

fzaVigrduT l1!'1'

Vrt

>
'

Osnovna kola

roditelji Zahtjevi i odnosi puteva uenika 1 Grupna prostorija 13 Pribor nastavnika 2 Prostorija za odmor i spavanje 14 Uionica Jako 3 Garderoba 15 Ulaz 4WC 16 Boravak nastavnika 5 Soba deurnog nastavnika 17 Prostorija za odmor 6 Vienamjenska prostorija 18 Kuepazitelj 7 Prostorija za seminare 19 Odravanje prostorija 8 Plivaki bazen za obuku 20 Nastavnika knjinica 9 Filtarski ureaj 21 Zamjenik upravitelja 10 Tuevi 22 Tajnitvo 11 Presvlaenje 23 Upravitelj 12 Pribor 24 Uila 25 TK (T) Shema povrina i njihovih meusobnih veza, prvi stupanj

Srednje Malo Nastavnici Materijal

Ope obrazovanje: kolski djeji vrtii i predkolski razredi, prikljueni uz osnovne kole i kole za hendikepirane, razvrstavanje u djeje vrtie ili kole. Osnovne kole pohaaju sva djeca, obuhvaaju prve 4 (u Berlinu 6) kolske godine; razredi 1 -4, prvi stupanj. kole za hendikepirane s obvezom punog nastavnog vremena namijenjene su za tjelesno, umno ili duevno zaostalu ili socijalno ugroenu djecu, koja ne mogu sa zadovoljavajuim uspjehom pohaati normalnu kolu. U glavnim kolama nastavlja se kolovanje u 5 (u Berlinu 3) kolskih godina, s dvogodinjim usmjerenim kolovanjem u Bremenu ili s trogodinjim u Donjoj Saskoj; razredi 5 - 9, drugi stupanj I. U realnim kolama nastavlja se kolovanje poslije osnovne kole ili nakon 6. razreda glavne kole; razredi 5 - 1 0 , drugi stupanj I. U gimnazijama se nastavlja kolovanje poslije osnovne kole ili nakon 6. razreda glavne kole; razredi 5 - 1 3 , drugi stupanj I + II. Integriranje ili kooperativne zajednike kole objedinjuju razliite vrste kola u razliitim organizacijskim i sadrajnim oblicima. kole za profesionalno obrazovanje: Strune kole za dublje ope obrazovanje i struno - teoretsku osnovnu izobrazbu. Uenici se mogu do svoje 18. godine kolovati i sa skraenim vremeStanovnika u gravitacijskom podruju Oko 2000-4000 Oko 2000-10000 Stupnjevi i oblici kolovanja Starost uenika (godina) 3-5 5-10 odn. 5 - 1 2 Razred

Broj uenika po koli

Elementarni odgoj: djeji vrti Prvi stupanj: osnovna kola

60-120 max. 150 1-4 1-6 250-500 max. 600-850

30-60 30-150

2-4 2-4

Ovisno o vrsti kole

Posebna kola za oko 5 % jednog godita, ukoliko se ne mogu uklopiti u normalne kole

5-15 max. do 25

PredDonjiSrednjiViiStrunistupanj 5-10 7-10 11-13

Ovisno o vrsti kole 100-500

Oko 10000-120000 Oko 60000-120 000

Drugi stupanj!: kolski centar/ zajednika kola Drugi stupanj II: Zajedniki vii stupanj / koled Uenici s punim ili djelominim vremenorr nastave svih smjerova obrazovanja

10-16 odn. 12-16 16-19

1200-1800 max. 2000-2500 2500-4000 do oko 6000

150-300

20/35//30

GR min. 2 - 3 4 - 9 Gl min. 2 - 3 4 - 9 min. 4 Upr. 6 - 1 2

min. 80-100 900-1800

Gimnazija: 13/25//22 Strune kole: Teorija: 13/30//22 U radionici: 8/16//14

Orijentacijske vrijednosti

307

Glavna kola, npr. s dvije odnosno 3 smjene, 10 (12) odn. 15 (18) uionica po 65-70 m' (10.) 3 sluaonice po 45 m : Prirodne znanosti: 1 odn. 2 prostorije za demonstracije i vjebe po 70-75 m 1 odn. 2 prostorije za pripremu, ujedno prostorije za zbirke i materijal po 40 m 1 prostorija za fotolaboratorij 20-25 rrr Kuni poslovi: 1 kuhinja 70-75 m 1 prostorija za obuku i blagovanje 3 0 - 4 0 m: prostorije za zalihe, materijal i kuanske strojeve 30-40 m 1 prostorija za pranje i presvlaenje 15-20m Umjetnika predmetna nastava, radionice i tekstil: prostorija za tehnike radove prostorija za umjetnike radove prostorija za materija! prostorija za pranje i presvlaenje ukupno oko 180 m 2 prostorija za oblikovanje u tekstilu 70-75 m2 - 3 prostorije za uila 10-15 m 2 prostorija za ueniku knjinicu i asopise 60-65 m 2 prostorija za ueniku komponentu uprave 15-20 m 2 prostorija za sveane priredbe (za najvie polovinu svih uenika) po 1 m2/uenik Uprava: 60--65 m 2 zbornica (konferencijska soba) ako je to ujedno i nastavnika radna prostorija i knjinica 80--85 m 2 soba za upravitelja kole 20--25 m 2 15--20 m 2 kancelarija soba za primanje roditelja, ujedno soba za lijenika 20--25 m 2 soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka) 20--25 m 2 otvoreni prostor za slobodno vrijeme > 5m2 sport po ueniku i uenici gim. dvorana za svakih zapo. 10-15 razreda vjebaka jedinica od 15 x 27 m sportski teren prema potrebi Realna kola, npr. s dvije odnosno tri smjene, po 65-70 12 odn. 18 uionica 85 1 velika uionica (djeljiva u dvije prostorije) po 40 2 sluaonice Prirodne znanosti: 1 prostorija za demonstracije i vjebe, fizika 70-75 1 prostorija za demonstracije i vjebe, 70-75 kemija i biologija, ili 1 prostorija za demonstracije i vjebe, kemija 70-75 1 prostorija za demonstracije i vjebe, biologija 70-75 1 prostorija za pripreme za fiziku i kemiju, ujedno prostor za zbirke i materijal, ili 30-35 1 prostorija za fiziku 30-35 1 prostorija za kemiju 20 1 prostorija za biologiju 30-35 1-2 odn. 2 prostorije za prirodoslovne po 30-35 radne grupe 1 prostorija za fotolaboratorij 20-25 Kuni poslovi: 1 kuhinja 70-75 1 prostorija za obuku i blagovanje 30-40 prostorije za zalihe, materijal i kuanske strojeve 30-40 1 prostorija za pranje i presvlaenje 15-20 Umjetnika predmetna nastava, radionica, tekstil: 1 crtaonica (umjetniki radovi) 1 odn. 2 prostorije - radionice (tehn.) 1 odn. 1 - 2 prostorije za materijal 1 prostorija za pranje i presvlaenje ukupno oko 180-220 1 prostorija za rad u tekstilu 70-75 1 prostorija za glazbu 65-70 15-20 1 pomona prostorija (instrumenti, note, stalci) Laboratorij za jezike: 1 prostorija za uenje jezika 80-85 1 prostorija za opremu i materijal 10-15 po 10-15 3 prostorije za uila m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

kole -m
1 prostorija za ueniku knjinicu 60-65 m odn. 70-75 m 2 1 prostorija za ueniku komponentu uprave 15-20 m 2 1 prostorija za sveane priredbe (za najvie polovinu svih uenika) 1 m 2 /ueniku Uprava: 1 zbornica (dvorana za konferencije) 8 0 - 8 5 m2 1 nastavnika radna soba (nastavnika knjinica) 100-105 m 2 odnosno mogu se objediniti 1 soba za upravitelja kole 20-25 m 2 1 soba za zamjenika upravitelja 20-25 m 2 1 kancelarija 15-20 m 2 20-25 m 2 1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za lijenika 20-25 m 2 1 soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka) Sport gimnastika dvorana za svakih zapoetih 1 0 - 1 5 razreda 1 vjebaka jedinica od 15 x 27 m sportski teren prema potrebi Gimnazija primjerice 2 smjene 12 razreda 65-70 18 50 6 razreda (vii razredi) 65-70 2 izmjenine uionice 50 3 izmjenine uionice 1 velika uionica (zemljopis, povijest) 1 prostorija za drutvene znanosti 50 Prirodne znanosti Fizika i biologija: po 1 uionica 55-60 po 1 prostorija za zbirke i materijal 30-35 po 1 prostorija za pripreme 30-35 po 1 prostorija za demonstracije i vjebe 70-75 Kemija: 1 uionica i vjebaonica 80-85 1 prostorija za pripreme 30-35 30-35 1 prostorija za zbirke i materijal 2 prostorije za radne grupe za prirodne znanosti po 3 0 - 3 5 1 prostorija za fotolaboratorij 20-25 Kuni poslovi: 1 kuhinja 70-75 30-40 1 prostorija za obuku i blagovanje prostorije za zalihe, materijal i kuanske strojeve 30-40 1 prostorija za pranje i presvlaenje 15-20 Umjetniko obrazovanje: 1 crtaonica 80-85 2 prostorije - radionice 60-65 po 20-25 2 prostorije za materijal 20-25 1 prostorija za pranje i presvlaenje 70-75 1 prostorija za rad u tekstilu 65-70 1 prostorija za glazbu 15-20 1 pomona prostorija Laboratorij za jezike: 1 prostorija za uenje jezika 80-85 1 prostorija za opremu i materijal 10-15 3 prostorije za uila po 15-20 1 prostorija za ueniku knjinicu 70-75 1 prostorija za ueniku komponentu uprave 15-20 1 prostorija za sveane priredbe (za najvie polovinu uenika) po 1 m2/uenik Uprava: 80-85 1 zbornica (dvorana za konferencije) 100-105 1 nastavnika radna soba (nastavnika knjinica) odnosno mogu se objediniti 1 soba za upravitelja kole 20-25 1 soba za zamjenika upravitelja 20-25 1 kancelarija 15-20 20-25 1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za lijenika 20-25 1 soba za nadstojnika zgrade (izdavanje mlijeka) Sport gimnastika dvorana za svakih zapoetih 1 0 - 1 5 razreda 1 vjebaka jedinica od 15 x 27 m sportski teren prema potrebi.
2

m2 m2 m2 m2 m2

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

308

KOLE
Djeaci

-OP l / g g M n n l
Djevojice ^ WC za trajno koritenje npr. za oko 100 djeaka oko 15 m 2

J7

<

UjOjU|b|b|
Djeaci

Za oko 100 djevojica oko 15 m2

WC za koritenje tijekom odmora, npr. j e d n o r e d n i raspored: za oko 250 djevojica oko 40 m 2 za oko 250 djeaka oko 40 m2

a a i D i p p p i D p l p o
Djevojice WC za nastavnike npr. za oko 30 nastavnika oko 15 m2 lijeb Djeaci ^

Za oko 20 nastavnica oko10 m2 v 5 v

Npr. dvoredni raspored za oko 500 djevojica 65 m2, za oko 500 djeaka 40 m2. Za vei broj decentralizirati.

Normalna uionica kvadratina ili pravokutna 65 m 2 s odreenim i slobodnim rasporedom namjetaja

32-40 mjesta (7) Prostorije i podruja za opu nastavu 3 0 - 3 6 mjesta

Garderobe su razmjetene izvan uionica, ali su u izravnoj vezi s njima s. 312 . Sanitarne prostorije: Dimenzioniranje potrebnog broja zahodskih koljki, pisoara i umivaonika prema ukupnom broju uenika, odvojeno po spolovima, u skladu sa smjernicama za gradnju kola ->(ri). Zahodi po mogunosti s neposrednim osvjetljenjem i ventilacijom. Prilazi odvojeno za djeake i djevojice. Primjeri za razliite kolske toaletne prostorije - > ( ? ) - (). Horizontalne i vertikalne komunikacije najee slue i kao izlazi za nudu. Svijetla irina najmanje je 1,00 m/150 osoba, irina hodnika u nastavnom podruju najmanje 2,00 m, a ako ima manje od 180 osoba, tada je 1,25 m, inae putovi u nudi 1,00 m. Najvea duljina puta u nudi je 30 m, raunajui i skretanje do sredine prostorije; 25 m zrane linije mjereno od stubinih vrata do najudaljenijeg radnog mjesta. Kapacitet stubita ovisi o broju korisnika i manjoj prosjenoj optereenosti. irina stubita: 0,80/100 osoba (ali najmanje 1,25 m i najvie 2,50 m). Alternativno: 0,10 m/15 osoba (samo najvia etaa se rauna sa 100%, ostale sa 50% optereenja). Ope podruje nastave obuhvaa stalne i izmjenine uionice, velike uionice, prostorije za teajeve, za uenje jezika i drutvenih znanosti, jezine laboratorije, za uila, karte i druge pomone prostorije. Nastavni predmeti ope nastave su: jezici, prirodne znanosti, matematika, vjeronauk, drutvene i politike znanosti, te obvezni izborni predmeti i posebna nastava (ukupno oko 50 - 70% tjednog fonda sati). Potrebne povrine: uionica za tradicionalnu nastavu oko 2,00 m 2 po uenikom mjestu, kod viestruke unutarnje diferencijacije oko 3,00 m 2 po mjestu, a za nastavu u velikim uionicama oko 4,50 m 2 po mjestu, ukljuivo pomone povrine potrebne za funkcioniranje. Standardni je oblik prostorije pravokutnik do kvadrat (12 x 20, 12 x 16, 12 x 12, 12 x 10 m), tj. uz najveu dubinu prostorije od 7,20 m jo je mogue staviti prozore samo s jedne strane . > Povrina: normalna uionica 1 , 8 0 - 2 , 0 0 m 2 /ueniko mjesto velika uionica oko 3 , 0 0 - 5 , 0 0 m 2 /ueniko mjesto svijetla visina 2 , 7 0 - 3 , 4 0 m. Jezini laboratorij: poloaj unutar openitog nastavnog podruja ili u neposrednoj vezi s njim, po mogunosti blizu medioteke ili knjinice. Potrebno je: oko 30 radnih mjesta u lab. za jezike na oko 1000 uenika d)-. Veliina: veliina HS i HSA- laboratorija ukupno oko 80 m 2 , kabina laboratorija oko 1 x 2 m, broj mjesta u laboratoriju 2 4 - 3 0 , tj. 4 8 - 6 0 m 2 ukljuujui pomone povrine. Pomone prostorije: studio, prostorija za snimanje, arhiva za snimljene nastavnike i uenike vrpce. Jezini laboratorij moe se smjestiti i u unutranje dijelove zgrade, s umjetnom rasvjetom i ventilacijskim ureajima.

Nastavno podruje s oko 180 uenikih radnih mjesta oko 550 m2 kao 6 normalnih uionica s mjestom za nastavnika ili kao zajednika velika uionica
! bi

Pojam

Oblikovanje

Podjela dje./djevoj. Ne

Poloaj

Uporaba

Ostalo

WC za razred WC

Nunik s pred prost. Nunik

Uz jedan razred

Tijekom sata

Ev. za predkolski odn. kolski djeji vrti 2 W C - a i predprostor

M l i! o o o Ol o I II

Da

Prilaz iz hodnika ili predvorja

OL o o T-TT-f o O OOOO cm TJ SK ^ A R ^ fMaterijal laparati f

SG-labor.(9) 33 radna mjesta kao pultovi, oko 65 m (oko 2 m /radno mjesto) uklj. pom. prostorije oko 951m SGS-labor. ->(0) 23 radna mjesta"kao kabine oko265 m (oko 2,8 m /radno mjesto) uklj. pom. 2 jxostorije oko 95 m
SK = Kabina za govor A R = Prostor za snimanje

Vie razreda tijekom sata

O d svakog razreda bez W C - a treba poslije max. 4 0 m puta ili dva stubina kraka mora se doi do W C - a za koritenje tijekom sata

tijekom sata

WC tijekom odmora

Nuinik

Da

Prilaz iz predvorja ili dvorita

Razredi tijekom odmora

W C u prizemlju, pristupaan s povrina za aktivnosti tijekom odmora

WC za nastavnike

Nunik

Podjela gospoda/ dame

Uz nastavniko ili upravno podruje

Tijekom odmora

Ev povezano s garderobama za nastavnike

Jezini laboratorij za strane jezike SG-laboratorij (sluati i govoriti)

SGS-laboratorij (sluati, govoriti, snimati)

(li)

Ureenje zahoda

309

o o o o

o o

o o o o o o o

1 0
VI Predavaonica oko 48 mjesta oko 80 m2 vj" Priprema i zbirke oko 60 m2

KOLE - O D

n n n n o o o P O O P L o j o . oo J o VJ Prostorija za vjebe oko 40 mjesta oko 80 m2

Prostorije i podruja za nastavu prirodnih znanosti

Nastavno podruje prirodnih znanosti obuhvaa prostorije za predavanja, predavanja s vjebama, vjebe, pripreme i zbirke, fotoradionice i fotolaboratorije. Predavaonice za biologiju,, fiziku i kemiju oko 2,50 m 2 / mjesto. Prostorije za predavanja i demonstracije oko 4,50 m2/ mjesto, za vjebe su u tome ukljuene pomone povrine ali bez nusprostorija. Prostorije za demonstracije i vjebe za kombinaciju predmeta odnosno za predmete: prirodne znanosti, kemija i biologija, fizika, kemija, biologija oko 7 0 - 8 0 m2 - > 0 . Prostorija za predavanja i demonstraciju za predmete fizika, biologija ili kemija, oko 60 m 2 ,s nepominim nizovima stolica koji se uzdiu. Dva ulaza/izlaza. Ako su prostorije smjetene u unutranjem dijelu zgrade mogu biti s umjetnom rasvjetom. Prostorija za uenike vjebe, radne grupe i si. za biologiju i fiziku ili za vjebe raznih podruja prostorno ralanjene i djeljive; za pojedinu prostoriju odnosno povrinu oko 80 m 2 . Prostorije za pripreme, zbirke i materijal za kombinacije predmeta ili za pojedinane predmete: ukupno oko 3 0 - 4 0 odnosno oko 70 m 2 , ovisno o veliini kole i podruja prirodnih znanosti. Dopustive su unutarnje prostorije s umjetnom rasvjetom. Prostorije i podruja za nastavu prirodnih znanosti. Fotoradionice i fotolaboratoriji prikljueni su prostorijama za prirodne znanosti. Mogue koritenje i drugih prostorija. Fotolaboratorij kao tamna komora s dijelom za izradu pozitiva (1 stol za poveavanje za 2 - 3 uenika, u kombinaciji s radnim mjestima za mokre postupke), za negative (razvijanje filmova) i prostor ili nia za spremanje filmova. Poloaj prostorija: moe biti i sjeverna strana ali s konstantnom klimatizacijom u prostoriji. Potrebni prostor ovisi o broju uenika, uglavnom 6 - 1 4 uenika u jednoj radnoj grupi, najmanje 3 - 4 m 2 radno mjesto. Tip fotolaboratorija ovisi o podruju i veliini: - laboratorij u jednoj prostoriji 2 0 - 3 0 m 2 , najmanji oblik, samo s dodatnom niom za spremanje filmova oko 1,50-2,0 m 2 . - laboratorij u dvije prostorije 3 0 - 4 0 m 2 , sastoji se od svijetle prostorije, svjetlosne brane i tamne komore (radovi na pozitivima i negativima), prostor za spremanje filmova oko 2 m 2 .

1) Prostorija za vjebe 2) Predavanja i vjebe (zp

3) Predavaonica 4) Priprema i zbirke

5) Alternativna prost, za vjebe 6) Zbirka

Podruje za prirodne znanosti, oko 400 mjesta oko 1400 m: V. Rad - prirodne znanosti

T T ^j-^Materijal za pripreme

r\_

a Oko 12 mjesta (3) oko 95 m2

n
U

LJ

Materijal

oko 40 m2

s
oko 30 mjesta

oko 100 m2

Prostorije i podruja za tehniku, ekonomiju, glazbu i umjetnost - > ( 4 ) ( i )

- laboratorij u tri prostorije, tamna komora pokraj svijetle prostorije ukljuujui odgovarajue svjetlosne brane. Svjetlosne brane oko 1 - 2 m 2 , bez namjetaja, samo sa svjetiljkama za tamnu komoru. Zatvaranje: zavjese, vrata, labirint - i okretna pregrada.

o o o o o o o

0 0 0 Strojevi itroievi

I L ^ r-<

Rad s papirom, glinom Oko 25 mjesta (4) \j2tlx>

Materijali oko 56 m2

Rad s drvetomi metalom oko 25 mjesta I| ]| S su a j l U

flIKDS

Podruja tehnike

DDOI

IO|

m m 1 Tehniko crtanje [

"^"C0

li?8'

y Ekonomska tehnika

Drvo

tfcrostor. za strojevi .. 'p, _ Metal

nmn] Uredska tehnika

30 mjesta

~ 80 m2

V j oko 35 m2

' - j 5 5 mjesta

oko 90 m2 Podruje za ekonomsku tehniku, uredsku tehniku, tehniko crtanje, rad, ukupno oko 350 mjesta, oko 1600 irr

Glazba i umjetnost

310

Ol I o o|o I

oO o

r
o

o i

iQo [ iQ0

1 Vienamjenska prost. 2 Mjesta za sluatelje 3 Ured 4 Centralni katalog 5 Novine, asopisi 6 Rad u grupama 7 Pojedinani rad 8 Kabine s pisaim strojevima Informacije, posudba 10 Predavaonica 11 Audiovizuelni studio 12 Skladite 13 Prezentacije 14 Stroj za kopiranje 15 Garderoba, odlaganje torbi

KOLE
- QQ

Knjinica, medioteka i centralni ureaji Zadatak: Informacijski centar za nastavu, daljnje obrazovanje i slob. vrijeme. Korisnik: uenici, nastavnici i izvankolski sukorisnici. Knjinica obuhvaa konvencionalne uenike i nastavnike knjinice, izdavanje knjiga, mjesta za itanje i rad kao i odgovarajui fond knjiga i asopisa. Medioteka predstavlja proirenje knjinice svojim ureajima za snimanje i reprodukciju (hardware) za radio, film, televiziju, kasete i vrpce, tj. tzv. audiovizualni materijal, te odgovarajui asortiman softwarea. Normativna potreba povrine: paualno biblioteka/medioteka 0,35-0,55 m2/uenik. Pojedinano: posudba i vraanje knjiga oko 5 m 2 /radno mjesto, ukljuujui povrinu za smjetaj kataloga oko 2 0 - 4 0 m 2 . Savjeti: knjiniar, medijski pedagog, medijski tehniari dr. oko 1 0 - 2 0 m 2 po suradniku. Kompaktno spremanje knjiga u skladitu za 1.000 svezaka, uz priblino 20 - 30 svezaka Im' police, zahtijeva oko 4 m 2 ukljuujui prostor za kretanje. Pultovi za itanje i katalozi za 1000 svezaka strune literature odnosno prirunika oko 2 0 - 4 0 m 2 . Openito radni prostor za 1000 prirunika, leksikona i dr. oko 25 m 2 za priblino 5% uenika/nastavnika, ali najmanje 30 mjesta po 2 m 2 daje oko 60 m2. Prostorije za skupni rad 8 - 10 osoba oko 20 m 2

(j^

Primjer kolske knjinice / medioteke

"LAJ (zT) Primjer kolske knjinice / medioteke

Kuhinja i nusprostorije Veliina i oprema ovisi o sustavima prehrane, izdavanja hrane i vraanja posua. Za mlae uenike moe biti sustav izdavanja hrane "zajednica za stolom" (nastavnik dijeli obroke), inae samoposluivanje (sa trake, pokretne trake, pulta, Cafeteria-Line, FreeFlow-Cafeteria, okretni ureaj za dijeljenje i si.). Kapacitet izdavanja 5 - 1 5 obroka/min, odnosno 250 - 1000 obroka/sat uz razliit broj zaposlenih. Potrebna povrina sustava za izdavanje oko 4 0 - 6 0 m 2 , blagovaonica ovisno o broju uenika i smjena najmanje 1,20-1,40 m2/mjesto za jelo. Velike povrine treba podijeliti na pojedinane prostorije. Na ulazu predvidjeti po jedan umivaonik na priblino 40 mjesta - > -

Ostava nj

ro
Pripren mesa foi Q.E

fr

4
D
~ 2500 m2

Priprema

Zamrzii vai

' HlaT njaa Otpad

[jenem crn [pntmczHmnmicziD A.

Q.

Kuhinja

0)10 C 3 nj

I * Povre, voe, M A A A Vozni park .

A Predhlaenje gmrzavanje

Skladite suhih namirnica i konzervi

Krumpir

Hlaenje pia

>D

i*

~TT o

o> 5 m -

< 5
>0
,0

HW

salata

fr
Ll

5u , _

r
i
l-Oo <3| O <5! 8 n

D
l b E" s< nai ediuey!E

3T1i C < O U
. s i n

hi" 1 t/5 , ro' o oE ( a > oE .raE

-o
4 "O

>0

ii
i " o 2

ediuey

0 Q 0

h m
2 o

m
S o ( f i l

( o oE 0"O

1
-I

Shema povrina i njihovog rasporeda za kolsku kuhinju

(4)

Izdavanje hrane, izdavanje posua i prostor za jelo

311

KOLE
DoDPD OD oQcD

Osnovne kole Svaki razred ima svoju uionicu za najvie 32 uenika. Prostorija je po mogunosti kvadratina, iznimno pravokutna, najmanje 6 5 - 7 0 m 2 (oko 2,00 m 2 - 2 , 2 0 m2/uenik). Osvjetljenje je po mogunosti dvostrano - > ( 3 ) + , a namjetaj pomian i nepomian. Prednja strana: na zidu je preklopna ili klizna ploa, povrina za projiciranje, prikljuci za "TV, radio, magnetofon i si. U blizini ploe odnosno ulaza nalazi se kolski umivaonik. Za kolske karte treba predvidjeti da se mogu postavljati na zid, a za prozore da se mogu zastrti radi zamraenja prostorije. Skupne prostorije kao odvojene radne povrine za internu diferencijaciju mogu se predvidjeti samo u posebnim sluajevima. Alternativa za pojedinane razrede i skupne razrede: Objedinjavanje 2 - 3 uionice u nastavne povrine za razgovor nastavnika s uenicima, za raspravu, predavanje velikim skupinama ili podjela paravanima. Vjetrobran i ulazni prostor ujedno slue kao razvodne povrine za vertikalne i horizontalne komunikacije (hodnici, stubita, rampe), ili za zadravanje tijekom odmora (0,50 m2/uenik). Vienamjensko podruje za kolske sveanosti, igru i izlobe. Prostorija za uila oko 1 2 - 1 5 m2. Centralni poloaj, uz nastavniki dio odnosno vienamjenske prostorije.

Garderoba

Hodnik

Uionica iza garderobe i hodnika, osvjetljenje i ventilacija s dvije strane, proirenje hodnika za po dvije uionice Arh.: Yorke, Rosenberg, Mardall

Otvorena uionica

Uionica

Prostorija za runi

D 0 Q oO qQ oQ =0 OO oQ dQ CQ oQ oQ Q DQ 0 Q 0Q qQ 0 d dQ D OQ

TU

(2)

Kompozicija uionice, otvorene uionice i prostorije za runi rad, prijedlog tipa Arh.: Neutra

fl d 0 U D
oQ l] i : ng oQ ng cg D
D

TP

D Q

(6)

Po dvije uionice uz jedno stubite, dvostrano osvjetljenje u etanoj izgradnji Arh.. Schuster

(3)

Tlocrt u obliku zubaca pile. Opasnost od meusobnog ometanja Arh.. Carbonara

Hodnik Uionica dodatno osvijetljena visoko postavljenim prozorima sa stranje strane, bez pogleda. Proirenje hodnika ispred svake uionice, s garderobom i ostavom Arh.. Carbonara etiri uionice po etai s dvostranim osvjetljenjem, sa strane proirenje za grupnu nastavu Arh.. Haefeli, Moser, Steiger

Natkriveni prilaz Prostorija za runi rad (5) esterokutna uionica sa zatvorenim trokutnim prostorijama za runi rad Arh.. Brechbuhlen (8) esterokutna uionica bez hodnika, prilaz kroz garderobu = vjetrobran Arh.. Gottvvald, Weber

312

1. Rampa 2. Uionica 3. Aula 4. Odlaganje stolica 5. Garderoba 6. Galerija 7. Menza 8. Ulaz 9. Trijem 10. Uprava

KOLE
PRIMJERI CD

(T)

Prizemlje - struna kola

Arh.. Mitchell/Giurgola 1. Sportska dvorana 2. Predvorje sp. dvorari 3. Parkiralite 4. Uprava 5. Garderoba 6. Uionice 7. Odmor

1. Predvorje 2. Kafeterija 3. Boravak 4. Garderoba 5. Rektorat 6. Foyer 7. Aula 8. Medioteka 9. Radna soba nastavnika 10. Konferencije 11. Uionica

(?)

Prizemlje - osnovna kola Arh.. B. i C. Parade

J".

(?)

Prizemlje kole u Wohlenu

Arh.. Burkard, Meyer, Steiger

Popreni presjek ->(g)

(ff)

Gornja etaa kole u Zrichu

Arh.. Naef, E. Studer + G. Studer

3 1 3

VELIKI PROSTORI U GRADNJI KOLA

Veliki uredski prostori, danas u mnogim sluajevima sasvim uobiajeni, pojavljuju se i u graenju kola. Zbog toga se postavljaju i slini zahtjevi glede veliine prostorije, osvijetljenosti, ventilacije, akustike, podne i stropne obloge, namjetaja, boja. Glavna je prednost fleksibilnost + CD . Skupna nastava (Team-Teaching) kad grupe imaju = 100 uenika. Povrina oko 3,4 m 2 - 4 m 2 /uenik (bez jezgre).
(T) kolski prostor t
Lamelirani zastori Q

Podijeljene pokretnim ormarima stijenama

Treba omoguiti naknadnu ugradbu razdjelnih stijena

mnot-

vo amerikih primjera ->Q3 Njemaki ogledni primjer: Tannenberg kola u Seeheimu. -> . Problemi se pojavljuju kod kanalizacijskih vertikala, zidnim utorima itd. zbog mogunosti prikljuenja akustine izolacije pregradnih zidova -> @ Stropne obloge treba izvesti de.. montabilno da bi instalacije u upljinama bile dostupne 25 - 26 uenika, male grupe 10 uenika (3).

Hi-

Velika grupa 40 - 50 uenika moe se podijeliti u srednje grupe od Graevin. raster dosljedno 1,20 x 1,20 m; svijetla visina prostorije 3 m.
CO

Prijelazna rjeenja od starih konvencionalnih razreda do velikog prostora nude pomine pregradne stijene koje se mogu ukloniti @ . Dolaze u obzir i graditeljski oblici s formiranjem nia +

(3)

Grupna kola Tannenbergschule Seehim

i - . Primjeri za raspored mjesta pri prikazivanju projekcija

+
Ovjeeni strop Pregradni zid

Pedagozi ukazuju na injenicu da ovjek pri svjesnom usvajanju najvie zadrava ono to je sam uinio: 10% od onoga 20% od onoga 30% od onoga 50% od onoga 70% od onoga 90% od onoga kretima. to ita to uje to vidi to uje i vidi to sam ree to je sam uinio, u emu je sudjelovao svojim poi Uionica 64 m 2

Prodiranje zvuka

Prikljuak pregradnih zidova na pod i strop

uplji prostori ispod stropa za prolaz instalacija

Uio nica 64 m 2

Uionica 64 m 2

i h II n
Uio ica 64 m

64 m2

Predvorje za xlmor 247 m2 I Uionica 6 4 m2 Uionica 64 m2 Uio lica 64 m2

aoh

oo "Ckn

oo D& o 0 Do

Varijabilni tlocrt sa 8 osnovnih uionica

(7)
<n

Razliita podruja koritenja

40

(8)

Razdvojene grupe

1.80-l.20f1 ^i.ifcat

Tlocrt

Raspored mjesta za 80 uenika = 10 godina, pri projekcijama filma, dia- i "overhead" projekcijama

(IO)

Za 117 uenika 10 godina

314

KOLE
/
Sportski objekti

Su metali \

_ Materijali

- > t n

Dolazak 1 Koritenje svih U (kolska usmjerenja) 2 U Sp. 3 U G 4 U mladi

)>' kuepazitelj, % / ^ dvorana za odmor, garderoba, WC-i, ventil, centrala, 5 U elektro bicikli 6 Uprava travnjak 7 Stan kuepazitelja 8 Parkiralite (nastavnici, uenici posjetitelji)

Shema povrina i njihove povezanosti - struni kolski centar Teoretska nastava

O p a t e o r e t s k a n.

Struno-praktina nastava

Struno-teoretska n. Struni razredi Posebno usmjereni razredi Radionike prostorije (demonstracije / vjebe)

f
Normalni razredi

(2)

Oblici nastave i prostorni zahtjevi Teoretsko podruje

Praktino podruje

Strune kole, ukljuivi pripremnu godinu prakse odnosno godinu osnovnog strunog obrazovanja, kao i obrtnike kole i strune vie kole najee se objedinjuju u strune kolske centre. U tim se centrima koluje oko 75% mladei od 14 do 18 godina koja podlijee tzv. obveznom kolovanju s dijelom nastavnog vremena. Uz obrazovanje s potpunom nastavom i meuoblicima postoje smjerovi sa skraenom nastavom, a pravilo je: za struno obrazovanje vrijedi naelo dvojnosti kole i prakse: struna kola prua predmete opeg obrazovanja i struno - teoretsko znanje odabranog usmjerenja. Praktinim se radom u odgovarajuem pogonu stjeu praktina znanja. Obrazovanje je podijeljeno na 11 strunih smjerova: 1. gospodarstvo i uprava, 2. metali, 3. elektrotehnika, 4. graenje i drvo, 5. tekstil i odjea, 6. kemija, fizika i biologija, 7. tisak i papir, 8. boje i oblikovanje prostora, 9. njega tijela i zdravlja, 10. prehrana i kuanstvo, 11. poljoprivredno gospodarstvo. Ponuda kola za struno obrazovanje ovisi o regionalnim, strukturno - specifinim i lokalnim imbenicima; apsolutne veliine sustava jedva je mogue navesti. Brojani podaci obuhvaaju uenike s punim i djelominim nastavnim vremenom. Ovisno 0 gravitacijskom podruju, na 60.000 - 150.000 stanovnika dolazi 2.000 - 6.000 uenika. Zbog velikih gravitacijskih podruja, preporuuje se lokacija blizu javnog prometa i eljeznice. Zemljite: za uenika s djelominim nastavnim vremenom najmanje 10 m 2 terena, s punim nastavnim vremenom najmanje 25 m2 terena po ueniku. Teren po mogunosti treba biti bez utjecaja buke, dima, mirisa, i praine; paziti na povoljan oblik i 0 mogunost proirenja zemljita. Razmjetaj na zemljitu, vrsta i nain izgradnje ovise o veliini uionica koje se mogu nizati po vertikali (opi predmeti, struni predmeti, prostorije za upravu i si.) i veliini povrina koje moraju leati u terenu (povrine za praktine vjebe, radionice, podruje sportskih aktivnosti i si.). kolska zgrada najee ima 2 - 3 etae, samo iznimno vie; radionice s teim strojevima ili opsenim isporukama materijala samo su u jednoj etai. Prilaz: Podruje ulaza i hola sa centralnim ureajima ujedno slui i za razdiobu prometa prema horizontalnim i vertikalnim komunikacijama, slino kao u kolama za ope obrazovanje i u kolskim centrima. Nastavna podruja ralanjuju se prema oblicima odravanja nastave i tome odgovarajuim prostornim potrebama. Ope nastavno podruje (AUB) zauzima oko 10 - 20% povrine. - O p e uionice za normalne razrede oko 5 0 - 6 0 m 2 , mali razredi oko 4 5 - 5 0 m 2 , naroito veliki razredi oko 85 m2. Velike uionice oko 100-200 m 2 mogu ujedno sluiti kao dvorane za prikazivanje filmova i za predavanja. Graditeljski uvjeti, oprema i ureenje slino kao za opeobrazovne kolske centre odnosno kole s vie smjerova. Na priblino 5 normalnih razreda treba predvidjeti prostoriju od priblino 20 m2 za zbirke.

(3)

Organizacija podruja

(?)

Isjeak iz projekta strune kole za okrug Viersen

Arh: Kasper, Dhmen

315

 ~ Tliriik, ' snabdijevanja!

VISOKE KOLE
PREDAVAONICE-QP Centralni sadraji visokih kola: > Q P Auditorium Maximum, sveana dvorana, uprava, dekanati, studentska kua. Uz to knjinice, menze, sportski objekti, studentski domovi, parkiralita. Tehniki ureaji zajednike opskrbe: toplana, tehnika osnovna opskrba. Struno specifina oprema za nastavu i istraivanja. Osnovni prostori za sve predmete: predavaonice za osnovna i specijalna predavanja, prostorije za seminare i rad u grupama (djelomino opremljene raunalima) za produbljivanje materijala s nastave. Knjinice za pojedina struna podruja, slubene radne prostorije znanstvenog osoblja, prostorije za konferencije, ispite itd. - > . Posebni prostori za pojedine struke: Humanistike znanosti: bez posebnih zahtjeva. Tehniko - umjetnike struke: npr. arhitektura, likovne umjetnosti, glazba itd.: crtaonice, atelijeri, radionice, vjebaonice i prostorije za zbirke svih vrsta. Tehniko - prirodoslovne struke npr. graevinarstvo, fizika, strojarstvo, elektrotehnika: crtaonice, laboratoriji, radionice, industrijske hale i industrijski laboratoriji. Prirodoslovne i medicinsko - teoretske struke, npr. kemija, biologija, anatomija, fiziologija, higijena, patologija itd.: laboratoriji s pripadnim funkcionalnim prostorijama, znanstvene radionice, prostorije sa ivotinjama i za pokuse na ivotinjama.

Studentski domovi

Studentski domovi

Velika pre"-" davaonica

::Knjinica .

ritud. |:zgrad:

: Uprava

Parkiranje

Nastava Lili llil

Parkiranje

nstittiJi:

:j:jlnstitutj

lilil
O O
Proirenje fakulteta

Shema visokokolskog kompleksa

Mjesto za projektor (?) Grafiko odreivanje krivulje sluatelja Uzduni presjek predavaonice

60

(4)

Normalni oblik predavaonice

(5)

Predavaonica u jaem usponu

()

Predavaonica za demonstracije na stolovima (kirurke klinike)

Stepenasto dizanje u dvorani za crtanje akta, po studentu 0,65 m2 povrine za sjedenje

316

VISOKE KOLE
PREDAVAONICE - Q P Velike dvorane za predavanja najee se smjetaju u posebnim zgradama za predavaonice. Manje predavaonice za struna izlaganja nalaze se u institutskim i seminarskim zgradama. Prilaz dvorani odvojen je od istraivakog podruja, po mogunosti to kraim putom iz vanjskog prostora, sa stranje strane na uzdignutom dijelu sjedala, a kod velikih dvorana i sa strane, priblino na sredini - (3) + (). Predavai ulaze u dvoranu sprijeda, iz prostorije za pripreme, odakle se doprema i oprema za pokuse. Uobiajeni su kapaciteti 100, 150, 200, 300, 400, 600, 800 mjesta. Predavaonice do 200 mjesta, visina etae 3,50 m, uklopljene su u zgradu instituta, a za vie mjesta bolje je da su u samostalnoj zgradi. Predavaonice za humanistike znanosti imaju plou za pisanje i projekcije; blago se uspinju redovi sjedala -> s. 316 @ Predavaonice za demonstracije iz prirodnih znanosti treba opremiti stolovima za izvoenje pokusa; strm je uspon redova sjedala -> s. 316 (5) Medicinske demonstracijske predavaonice "kazalite za anatomiju" imaju strm uspon redova sjedala - s. 316 ()

3.65 a

Pravokutni tlocrt

0,25 a (5) Trapezni tlocrt

5,5 a

(6)

Predavaonica s 200 mjesta Theologicum Sveuilite Tbingen

3 1 7

VISOKE KOLE
PREDAVAONICE - QP

Presjek -> ( | )

JI I I I

I,

Normalna etaa - () Hrv'W^rW^

F r ^ l

Tlocrt Predavaonica za fiziku s dvostrukim zidovima da se sprijei prijenos buke i vibracija TV Darnstadt

Zgrada za predavanja Sveuilita Freiburg, prizemlje Ulazno predvorje i velika dvorana kroz dvije etae. Normalna etaa prostorije za seminare i upravu. Arh.. O.E. Schweizer

1 Velika predavaonica 2 Projektor 3 Predavaonica 4 Dvorana za sjednice senata 5 Garderoba

(6)

Studijska zgrada Dsseldorf

Arh.. Pfau

(3)

Auditorij TV Delft

Arh.. Brdek + Bakema

^ (7)

^ \ \\ \\ Predavaonica ETV Hnggerberg u Zrichu

^ Arh.. Steiner + Gehry

318

VISOKE KOLE
PREDAVAONICE - Q P Pojedine stolice u redovima stolaca u predavaonicama sastoje se od: otklopnih ili zakretnih sjedala, naslona za lea i pultom za pisanje (s policom ili kukom za torbu), najee kruto montirano -> + (3).
Ravni pod , 85 _.

Razmjetaj po visini ovisi 0 strunom podruju, broju sluatelja i nainu izlaganja gradiva (dijaprojekcije, elektroakustiki ureaji), pa prema tome nagib moe biti blag ili strm. U predavaonicama za kirurgiju, internu medicinu, fiziku redovi su stolica u usponu, a optiko vidno polje odreuje se grafikim ili analitiko - proraunskim postupkom -> (4) + (f). Potrebna povrina za jednog sluatelja ovisi 0 obliku sjedala, dubini pulta i nagibu poda. Povrina za jednog studenta pri udobnom poloaju treba biti 70 x 65 cm, normalno 60 x 80 = 55 x 75 cm. Po studentu treba, ukljuivi povrine za kretanje, kod velikih predavaonica i najguega rasporeda 0,60 m 2 , kod malih predavaonica i normalnog rasporeda 0,80-0,95 m 2 . - s. 320
Materijal koji upija zvuk

Na stubama od 15 cm

Raspored sjedita s otklopnim sjedalima i otklopnim pultom

F5
= ^ "

Kosa ravnina nagiba do 12% Postavljanje s sjedita u predavaonici

Raspored s fiksnim pultovima i zakretnim sjedalima (pronalaza: autor)

<2,5
Otvor vrata

()

Tlocrti barijera za svjetlo i zvuk

Sjedita u predavaonici: ventilacija

Ventilacija kroz pult / voenje zraka

Uzduni presjek -> ()

Presjek

Veliki projektor Projektor za uski film Dijaprojektor za male slike Radni projektor |

Izljevno mjesto

90 Tlocrt

90 , Tlocrt Dijaskop Paradouit color Prado Prado 16 mm, projek. tor za uski film ~ 3 Ploa sprekidaima
f

_ a 1,80 -2.00

T~"
a. 1

-I

o!

a
^ J _lJ
75 . 90 Podruje podija 300 | Xt I
90

1 W M
l 30 H

Mjesto projektora

(7)

Mjesto projektora

(9)

Tlocrt podruja podija

3 1 9

VISOKE KOLE
I1,20|

1,9 m 2

ooo
Radno mjesto na seminaru I 0 0 0 0 I

Nastavak sa s. 319. Stolovi za pokuse po mogunosti su zamjenjivi, a pokretne jedinice prikladne za laboratorijske radove. Potrebni su prikljuci za medije. Povrine za projekcije i ploe: povoljna je stijena za projekcije od segmenata, ili vrsta na eonom zidu. Zidne ploe trebaju biti u vie segmenata, najee vertikalno podizne, na runi ili motorni pogon, s mogunou sputanja do ispod projekcijske povrine; mogu biti i pokretne s kotaima - s. 319 (). Akustika prostorije: Govor treba do sluatelja doprijeti koliko je mogue jednolino, bez ometajue jeke. Ovjeeni su stropovi za refleksiju i apsorpciju zvuka. Stranji zid treba obloiti materijalom koji upija zvuk, ostali zidovi su glatki. Jaina svjetla u predavaonici bez prozora 600 lx (DIN 5035). Dodatne povrine uz predavaonicu: Uz svaku predavaonicu treba predvidjeti jednu neposredno dostupnu pomonu prostoriju. Nema odreenu funkciju, moe sluiti za odlaganje. Uz sve predavaonice u kojima se obavljaju pokusi mora se predvidjeti dovoljne povrine za pripreme, u istoj razini i nedaleko od podija. Orijentacijski podaci za minimalne veliine: pravokutni tlocrt predavaonice, oko 0,2 - 0,25 m2/po mjestu, trapezni oblik 0,15-0,18 m2/mjesto. Za prirodoslovne i pretklinike predmete treba predvidjeti 0,2-0,3 m2/mjesto. Za normalno funkcioniranje zgrade s predavaonicama potrebne su povrine za skladitenje i boravak: prostorije za boravak tehnikog osoblja koje odrava opremu i ureaje predavaonica, prostorija za osoblje koje odrava i isti zgradu, prostor za skladite rezervnih dijelova, arulja, fluorescentnih cijevi, ploe za predavaonice, odjeu itd. Minimalna veliina pojedine prostorije 15 m 2 , sve pomone prostorije ukupno 5 0 - 6 0 m 2 . Garderobe i zahodi: gruba procjena zajednikih potreba, kao orijentacija, 0,15-0,16 m 2 /mjesto. i Osnovni prostori za sve strune smjerove: Prostorije za opu nastavu: prostorije za seminare, uobiajene veliine: 20, 40, 50, 60 mjesta, pokretni dvostruki stolovi; irina 1,20, dubina 0,60 m, potrebna povrina 1,90-2,00 m 2 /student - > 0 Raspored stolova moe se mijenjati za predavanja, skupni rad, kolokvije, jezini laboratorij, PC (osobno raunalo); laboratoriji i konferencijske dvorane zahtijevaju isto toliko prostora -> 0 .

O O O O oo O oo l i l i o o o o oo oo o l i l i 000 ooo ooo 1 I I ~l o o o o o o ooo

0 0 0 0 0
-

I 0 0 0 0 I

o o o ooo o o o I I I

o
1 r o o o ooo o o o

Prostorije za seminare, razliite mogunosti rasporeda stolova

I 0

c O D
O 20 m2 prof. 0 I 20 m pomono osoblje

fl

ii

q D D
U 15 m2 znan. asistent

1 O

" o o l
15 m2 daktilografi

lUu
Osnovni namjetaj za slubene prostorije

I =

o O o O o o l i l i o o o o o o
i r

o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o

Knjige

T 0

(D

1
Raspored regala

Slubene radne prostorije znanstvenog osoblja: profesor 2 0 - 2 4 m 2 - > A asistent 15 m 2 @ B pomono osoblje 20 m 2 ->(2) C administrativno osoblje 15 m 2 (dvostruko koritenje 20 m 2 ) - D fakultetska knjinica (slobodno biranje knjiga) -> s. 331-336 U slobodnoj postavi moe se smjestiti 30000 - 200000 svezaka. Povrina za police s knjigama: -> 0

Raspored radnih mjesta za itanje i regala s knjigama

Regali sa 6 - 7 polica, visina 2 m (doseg rukom), Razmak regala 1,50 - 1,60 m, Potrebna povrina 1,0-1,2 m 2 /200 svezaka.

O [p
Radno mjesto za itanje
2,5 m 2

Radna mjesta itatelja: -

irina 0 , 9 - 1 , 0 m/dubina 0,8 m, Potrebna povrina 2 , 4 - 2 , 5 m 2 /radno mjesto. Kontrola na ulazu, odlaganje torbi, katalog, kopiraonica.
Raspored radnih mjesta za itanje i regala s knjigama

CRTAONICE
1-2,00-2,30-1

Crtaonice svih vrsta

cg

oi
AI

T
i Tlocrt 1 l44l

Tehnike discipline, ukljuivi arhitekturu i umjetnike akademije (dvorane za slikanje i modeliranje) imaju razliite potrebe za prostorom. Osnovna oprema radnog mjesta u crtaonici Dimenzije crtaeg stola po mogunosti za format DIN A0 - 0,92 x 1,27 m. Daska vrsta ili pomina -> (2), - . Ormar za nacrte iste visine kao stol, za smjetaj leeih nacrta, uporabiv i kao povrina za odlaganje -> (2). Pokretni ormar ispod stola za crtai pribor i po mogunosti registrator fascikle - > + - . Okretna stolica s kotaima, promjenljiva visina. Stroj za crtanje na kotaima, promjenljiva visina, dimenzije 1,5 x 100 -114, daska uspravna ili s mogunou promjene kuta, uporabiva i u horizontalnom poloaju, dimenzija 180 x 115 -> Dnevno svjetlo po mogunosti s lijeve strane -> . Umjetna rasvjeta prostorije 500 lx, crtae radno mjesto 1000 lx s montiranom crtaom svjetiljkom ili s pominom svjetiljkom iznad uzdune osi stola. Ostali pribor: povrina za odlaganje, ormari za leee ili visee nacrte, veliina najmanje za DIN A0 - format - > - . Crtaonice Potrebna povrina 3 , 5 - 4 , 5 m 2 ovisno o veliini crtaeg stola Q. Crtaonice po mogunosti orijentirati prema sjeveru kako bi se dobilo jednolino dnevno svjetlo. Svakom stolu pripada ormari s kljuem. Dvorana za crtanje, slikanje ili modeliranje: Smjetaj po mogunosti u potkrovlju, prema sjeveru, velike povrine prozora (V3-V4 povrine poda), dodatno su mogua nadsvjetla. Dvorane za kipare i keramiare: Potrebno je mnogo mjesta za tehnike ureaje, kao npr. lonarsko kolo, pei, alat, uz to skladite, prostorija za rad u gipsu, vlana prostorija itd.

O
I 1 I
[ ^ 3,8 q m ~ j

o
AI

Tm .J
Pokretni ormari Ormar za nacrte

Radno mjesto u crtaonici

(2)

Radna povrina

Veliine crtae d a s k e

DIN AO DINA1 DINA2 DIN A3 Upad svjetla pri pisanju lijevo straga, pri crtanju lijevo sprijeda

97 65 47 37

x x x x

127 cm 90 cm 63 cm 44 cm

Veliine crtae daske

1-57-70-1-44-1

Ureaj za crtanje, stojei -> ( i )

Presjek ->

(220-200) Stol z a odlaganje 1

240 (220-200) Stol z a odlaganje

]
0)

!"
I

a
0

ro
Q _
DINA1 ( D I N AO) 80
1

0 M
,
1

ro
Q -_

0 C O

max. 1 3 5

(100)

Tlocrt radnog mjesta ->

(9)

Stojei i leei nacrti

Ormar za nacrte od elinog lima

80..-X

I43I
-77 H

Presjek -

Uredski i crtai stols promjenljivim nagibom ploe ->

321

STUDENTSKI DOM
Graevinskim propisima odreeni su zahtjevi o prostorijama za boravak u studentskim domovima koji se moraju ispuniti. Prostorija mora imati tlocrtnu povrinu od najmanje 8 m2 (15 m2), najmanje irinu 2 m i svijetlu visinu 2,40 m. Za sobe u potkrovlju dovoljna je svijetla visina od 2,30 m iznad najmanje V2 tlocrtne povrine. Za osvjetljenje i ventilaciju moraju postojati prozori. Zidarski otvor prozora mora iznositi 1/10 (1/8) tlocrtne povrine prostorije. Sobe treba orijentirati prema jugu, jugozapadu i jugoistoku, a sjevernu orijentaciju izbjegavati. U studentskom domu treba u svakoj etai predvidjeti dvije meusobno neovisne komunikacije za izlaz u nudi. Jedna od njih izlazi na stubite koje prolazi kroz cijelu zgradu, a druga do mjesta do kojeg je mogue doprijeti vatrogasnim Ijestvama i ureajima za spaavanje. Povoljne uvjete stanovanja prua jedna kuhinja i jedan zahod, s tuem na svake dvije sobe (?)

Studentske sobe Jedinica s dvije sobe

(5)

Jedinica s dvije sobe i posebnom tu kabinom, i varijantno rjeenje

Jedinica s dvije sobe sa sanitarnim vorom

Jedinica s etiri sobe sa sannarnim vorovima

Galerija

Galerija

Jedinica s etiri sobe s prilazom sa galerije

()

Jedinica s etiri sobe i zajednikom prostorijom

Jedinica sa est soba, sa zajednikom prostorijom, zajednikom kupaonicom i odvojenim WC-ima

Jedinica sa osam soba, sa zajednikom prostorijom

322

LABORATORIJI
> m

-ig o
4 0 8o

^ e o ^ ' i . e s ^ i . s o ' - ^ so H

Laboratoriji se razlikuju prema koritenju i strunom usmjerenju Prema koritenju: Laboratoriji - praktikumi namijenjeni nastavi sadre vei broj laboratorijskih radnih mjesta i najee jednostavnu osnovnu opremu (3). Znanstvenoistraivaki laboratoriji su najee male povrine sa specijalnom opremom i pomonim prostorijama, kao to su prostorije za vaganje i mjerenje, za centrifuge i autoklave, prostorije za pranje i ispiranje, klimatizirane prostorije i hladnjae s konstantnom temperaturom, foto / tamne prostorije itd. (2). Prema strunom usmjerenju: Kemijski i bioloki laboratoriji imaju vrsto montirane laboratorijske stolove. Prostorije imaju visoku razinu izmjene zraka, esto i digestore s. 324 za radove s velikom emisijom plinova i dima. Nerijetko se digestori smjetaju u vlastite prostorije (smrdljive prostorije). Fizikalni laboratoriji imaju preteno pomine laboratorijske stolove i diferenciranu elektroinstalaciju u energetskim trakama (kabelski kanali) po zidovima ili objeenim na strop, te malu izmjenu zraka s. 324. Specijalni laboratoriji za posebne djelatnosti, npr. izotopski laboratoriji za rad s radioaktivnim tvarima, s razliitim klasama sigurnosti ( A - C DIN 25425). isti laboratoriji za radove u posebno filtriranom zraku bez praine, npr. u podruju mikroelektronike ili za rad s naroito opasnim tvarima, iji se prijelaz u okolne prostorije mora sprijeiti vlastitom cirkulacijom i filtriranjem zraka (mikrobiologija, genska tehnika, stupnjevi sigurnosti L1 - L 4 )

ft

A M i W =
h- so f (T) Minimalne irine prolaza uz radna mjesta

Laboratorij

Laboratorij

o
o

o o

o o

o o
1

1
I 8 0 + - 1 , 6 0 -4801

F u n k c i o n a l n e i p o m o n e prostorije

(2)

Istraivaki laboratorij
- 3,60 180)- 1,60 -480*

o o o

o o o plllpl

o o o

o o o

o o o

o o o

o o o

o o o

y X X

2 4 laboratorijska s j e d e a mjesta

Laboratorij za nastavu i vjebe

Laboratorij sigurnosnog stupnja 4 2 Barijera s tri komore, vrata, nepropusna. samozatvarajua 5 Tu za osoblje ( m o e se preuzeti iz L - 3") 7 Nepropusna zatvorena radna klupa, individualni dovod i odvod zraka, dodatni H e p a filteri 9 Autoklav s dvojim vratima koja se mogu naizmjence zakraunati, kondenzat se dezinficira 10 Brana protiv prelijevanja 18 Posude z a upotrijebljenu zatitnu odjeu, mogu se autoklavirati ") Potrebno s a m o u sluaju da se predvia prijelaz na L - 4 laboratorij

Laboratorij sigurnosnog stupnja 3 1 Ploa s upozorenjem 2 Barijera s dvojnim samozatvarajuim vratima 3 Civilna odjea 4 Zatitna odjea 5 Udubljenje u podu ( e v dezinfekcijska hasura) predvieno za odvod vode s tua 6 Umivaonik z a pranje ruku s ureajem z a dezinfekciju 7 Radna klupa (Clean Bench) s posebnim H e p a filterom 8 Odvod zraka 9 Autoklav (u laboratoriju ili zgradi) 11 Ploasta grijaa tijela (razmak do zida: 7,5 cm) 12 Kontrolni ormari s prekidaima, razvod struje, glavni prekida za sluaj nude, ploa s javljaima 13 Pokaziva razlike pritisaka, mogue oitavanje izvana i iznutra, s akustikim signalizatorom 14 Poziv u nudi, telefon 15 Interfon, el. otvaranje vratiju 16 Prozori nepropusni, nezapaljivi, zapeaeni 17 Unoenje materijala, otporno na poar

Laboratorijska jedinica 1 Kapele 2 Radni stolovi 3 Rezerva 4 Suha radna mjesta

5 Stolovi z a vaganje 6 Radno mjesto kemiara 7 Hodnik

8 O r m a n z a materijal 12 Most z a cijevi 9 Tu za ispiranje oiju 13 Instalacija ventil, i klimat 10 Runi protupoarni aparat 11 Vert. energetski vodovi

(?)

Presjek BASF-laboratorija za sintetike materijale

Arh.. Suter i Suter

OEJ
9

I I

Podruje za izmjenu

. Do 1

.ODI - I 2[ ] I < 2 [ !

|QQ. loo: 1

. DD| = onl

Laboratorij

[ 3 3

7~mo
tS3llj2LflllSi

y
c .

! j

TlaJ
U l a z z a osoblje

Primjer istog laboratorija

Tlocrt - >

323

LABORATORIJI ->QQ

T
m
3,125

M
TE Ta

o Do
eJP

o o o o

Hlaeni laboratoriji za rad u ekstremnim temperaturnim uvjetima. Fotolaboratoriji i tamne komore -> s. 323. Uem podruju laboratorija pripadaju i radne prostorije bez instalacija: Boksovi za razmiljanje, drutvene prostorije (prostor za boravak) za laboratorijsko osoblje. Uz to postoje zajednike prostorije kao ope skladite, skladite kemikalija i izdavanje uz posebne sigurnosne ureaje, skladite izotopa s izolacijskim posudama itd. Posebno mjesto zauzimaju laboratoriji za rad sa ivotinjama i prostorije za smjetaj ivotinja koje sudjeluju u pokusu. Takve prostorije, ovisno 0 vrsti ivotinja, imaju posebnu opremu i moraju ispuniti zahtjeve glede izmjene zraka. Laboratorijsko radno mjesto: Jedinica mjere za laboratorijsko radno mjesto je laboratorijski stol, vrsto ugraen ili pomian, ije dimenzije s pripadajuom povrinom za rad i kretanje predstavljaju tzv. laboratorijsku os, osnovnu jedinicu prostora, s. 323 0 - (3) Normne mjere za normalni radni stol: u praktikumu irina 120 cm, u istraivakom laboratoriju viestruko, dubina 80 cm, ukljuujui energetsku traku -> - Laboratorijski stolovi i digestori najee su u obliku sustava za slaganje kockica, irine elemenata 120 cm.digestora 120 i 180 cm. Energetski stup je samostalni element sa svim opskrbnim ureajima, a laboratorijski stol i donji ormari postavljaju se ispred njega -> - Nosiva konstrukcija laboratorijskih stolova od elinih je cijevi, radna ploa od kamentine bez reki, rjee keramika ili sintetine ploe otporne na kemikalije. Donji su ormarii od drva ili iverice, obloeni sintetikom. Instalacije se dovode odozgo iz upljina ovjeenog stropa ili odozdo kroz nosivu meukatnu plou. Ventilacija: Postoje niskotlana i visokotlana postrojenja, ovo drugo se preporua kod vieetanih laboratorijskih zgrada i potrebne velike koliine zraka, jer omoguuje manje presjeke ventilacijskih kanala. Za ventilacijske ureaje treba mnogo vie prostora nego za sve ostale instalacije.

o o

I
13,125

Dimenzije prostorija razvijaju se iz veliine stola (veliine radnog mjesta), instalacija i ormara u zidu hodnika. Soba s vagama je odvojena.

m
Tostor z a m j e renje i v a a a n i B rostor z a m j irenie i v a o a n i g

m
rostor z a mje

renje i vaganje

ffl
Laboratorij Laboratorij Laboratorij

m
Laboratorij Laboratorij

m
Laboratorij

3,75 (4,00)

3,75 (4,00)

7,50 (3,00)

7,50 (8.00)

Laboratorijske jedinice s prostorima za mjerenje i vaganje Sveuiline klinike u Frankfurtu Arh.: Schlempp + Schvvethelm

Balkon z a e v a k u a c i j u

-M

it-

UMSSW

Ureaji u zn. glavnom laboratoriju (Tvornica boja Bayer AG)

Raspored prohodnih instal. okana (BASF)

E n e r g e t s k i stup + prislonjeni radni stol s donjim o r m a r i e m

Svi laboratoriji u kojima se radi s kemikalijama moraju se umjetno ventilirati. Izmjena zraka u satu: kemijski laboratorij 8 puta bioloki laboratorij 4 puta fizikalni laboratorij3-4 puta (u podruju odvoenja zraka)

Fiksni o r m a r

20
I- 1 6 0 H

Pokretni ormar

1,20

1,20"

(5)

Kemijski laboratorijski stol

Elektroinstalacija: Kad su velike snage prikljuka ili kad su posebne vrste struje, potrebna je u zgradi vlastita trafostanica. Elektrina centrala mora biti zatvorena vatrostalnim materijalom, i ne doputa se prolaz stranih vodova.

E n e r g e t s k i stup s prislonjenim radnim stolom

Q0Q 000000 00 0 0 0 0 0 0
D 0 o o (

I (6)

1,20

; '' '.or' 60 'J?'""' I 1

' '' (7)

1,20 Digestori (ormari s odvoenjem plinova)

1,80

I- + - 6 0 -I

Laboratorijski stol za fiziku

324

LABORATORIJI ->QQ
Razmjetaj instalacijskih okana, stupova i vertikalnih komunikacija Sabirna okna na eonoj strani zgrade, komunikacijska jezgra unutra 0 . Sabirna okna izvana, komunikacijska jezgra izvana -> 0 . Sabirna okna centralno, komunik. jezgra sredinji element -> 0 . Pojedinana instalacijska okna, komunikacijska jezgra unutra Komunikacijska jezgra sredinji element -> 0 lacijska okna, komunikacijska jezgra unutra -> 0 0 . Pojedinana insta. Trocrtni oblik Instala-

Instalacije Instalacijska okna na eonoj strani, komunikacijska jezgra u unutranjosti

stalacije Instalacijska okna na eonoj strani, komunikacijska jezgra izvana

kria: okna izvana, komunikacijska jezgra centralno -> 0 cije i komunikacije unutra 0.

m:

:[

Vertikalni sustav opskrbljivanja: mnotvo vertikalnih opskrbnih vodova u unutranjosti zgrade ili na fasadi u pojedinanim oknima dovodi medije neposredno u laboratorije. Decentralizirani dovod i odvod zraka za digestore, pojedina-

ns

ni ventilatori na krovu.
Instalacije i.' .' | Instalacije

Prednost: Maksimum individualne opskrbe. Kratki horizontalni prikljuci do laboratorijskog stola. Nedostatak: Ograniena varijabilnost oblikovanja tlocrta, potrebno vie povrine u radnim etaama i u tehnikoj etai -> 0 . Horizontalni sustav opskrbljivanja: Vertikalni glavni vodovi svih medija u sabirnim oknima i iz njih horizontalni razvod u radnim etaama, dovod do stola odozgo ili odozdo. Prednosti: Manje vodova i manje povrina za instalacijska okna, vea mogunost varijacija u oblikovanju tlocrta, jednostavnije odravanje, lake naknadno uvoenje instalacija 0 . Velika gustoa instalacija zahtijeva vie prostora. Vertikalna sabirna okna preglednija su, lake im se moe pristupiti i mogu naknadno primiti daljnje instalacije. Vodove treba izolirati protiv kondenzata, topline, hladnoe i buke-* 0 - .

Instalacijska okna centralno (Aj

Pojedinana instalacijska okna, komunikacijska jezgra u unutranjosti

postavljena, komunikacijska jezgra sredinji element zgrade

tBalkon za evak. I n s t a l a c i j s k a okna u unutranjosti, povezana s komunikacijskom jezgrom

Instalacije

Instalacijsko okno izvana, komunikacijska jezgra neutralno

Pojedinana okna za instalacije zgrade, direktni horizontalni prikljuak laboratorijskih stolova, digestora itd. Ograniena fleksibilnost tlocrta.

t l
(7)

t l

l l

l
|

l
Stubite^1

(9) KW WW Z DW KUWV KUWR I II

Horizontalni razvod instalacija u laboratorijskoj etai. Tlocrt -> Hladna voda Topla voda Cirkulacija Destilirana voda Dovod vode za hla. Odvod vode za hla. 1. stupanj tlaka 2. stupanj tlaka DA KO L G SON Para Kondenzat Zrak Plin Posebni mediji E RE LA SE SA RR

Pranjenje Rezerva Laboratorijska voda Sekundarna ventilacija Sanitarna otpadna voda Cijev za kinicu

Vertikalni sustav snabdijevanja Ti

'sabirna okna za instalaciju zgrade. -Horizontalni razvod instalacije u ' podruju stropa. Velika fleksibilnost tlocrta.

0 180
(8) Horizontalni sustav snabdijevanja Tlocrt sabirnog okna 0

LJ I

KjNSOiiJo)

S-tfLU

0400

325

LABORATORIJI ->m
Koritenje prostora prema prostornom programu i zahtjevima glede tlocrta. Prostorije s malo ili mnogo instalacija, s prirodnom i umjetnom rasvjetom i ventilacijom, stvaraju zone razliite namjene i tehnike kvalitete. Zbog toga imaju laboratorijske graevine esto velike interne zone (trotraktne zgrade) ->(?) - (3). Duljina zgrade ovisi 0 maksimalnoj prihvatljivoj duljini mokrih instalacija. Instalacijske etae za tehnike centrale u prizemlju ili potkrovlju. Konstrukcijski i graevinski raster: Zbog varijabilnosti tlocrta prednost se daje armiranobetonskom skeletu, od predgotovljenih elemenata ili betoniran na gradilitu. Konstrukcijski raster je viekratnik uobiajenog graevinskog rastera 120 x 120 cm (decimetarski sustav).
Tlocrt dijela Centra za istraivanje raka Heidelberg Arh.. Heine, VVischer i Partner

Presjek 1 Barijera 2 Tamna komora 3 Autoradiografija

4 Hladnjaa 5 Kulture tkiva 6 Sterilne prostorije

Povoljni konstrukcijski veliki rasteri kojima se postiu velike prostorije bez stupova: 7,20 x 7,20 m, 7,20 x 8,40 m, 8,40 x 8,40 m. Normalna visina etae 4 m, svijetla visina prostorija = 3,0 m. U polju rastera stoje stupovi pomaknuti u odnosu na graevinski raster radi poveanja fleksibilnosti voenja instalacija. Treba odvojiti sustav pregradnih zidova koji zatvaraju prostoriju od sputenih stropova. Pomini pregradni zidovi trebaju biti jednostavni za montiranje i obloeni materijalima otpornim na kemikalije. Stropove treba izvesti demontabilno, s akustinom izolacijom. Podne obloge trebaju biti neosjetljive na vodu i kemikalije, bez reki, loe elektrine vodljivosti. Najee su to sintetine ploe ili trake sa zavarenim spojevima. U zidu izmeu hodnika i laboratorija mora biti prozor za mogunost pregleda, pokraj vrata ili u vratima. Izotopni laboratoriji imaju glatke stropove i zidne povrine, bez pora. Zaobljeni uglovi, plat od olova ili betona, kontrola otpadne vode, elije tueva izmeu laboratorija i izlaza. Betonski spremnici za odlaganje radioaktivnih ostataka i otpada, betonski trezori s olovnim vratima itd. Stol za vaganje je sastavni dio svakog laboratorija, najee u vlastitoj prostoriji. Stolovi stoje uz zidove koji nisu izloeni vibracijama.

(?)

Fizikalno - analitiki laboratorij (BASF Ludwigshafen)

E 3 D Q E E H

is m rc I in C4 < 0 1 5 rtP

f3,12-f3,12-1

[3,12f3,12-|

(3)

Tipski tlocrt adaptabilnog vienamjenskog instituta

Arh.. W. Haake

f-30-f

875(30-I

|- 62s-|I40I1-625I

(7)

Popreni presjek laboratorija s prikladno lociranim sredinjim hodnikom

Oznaavanje vodova prema DIN-u: voda zeleno, topla voda zeleno-crveno, para crveno, plin uto, komprimirani zrak plavo, duik crno vakuum sivo. Kanal za glavne vodove (prohodan), presjek razliit ovisno o broju cijevi.

326

1 2. 3. 4

Terasa Boravak 4 5 - 4 8 m 2 Dorukovaonica Djeja kuhinja

DJEJA OBDANISTA - Q Q
Djeja obdanita su socijalno - pedagoke ustanove koje tijekom dana zbrinjavaju djecu od predkolske dobi do 15. godine. Pri projektiranju treba voditi rauna o djejim potrebama. Podjela prema dobnim skupinama: Jaslice od 8 mjeseci do 3 godine, veliina grupe 6 - 8 djece; djeji vrti od 3 godine do kolskog uzrasta, grupe 25 - 30 djece; obdanite za mlade od 6 do 15 godina, grupe 20 - 25 djece. Ako je mogue, treba kombinirati dobne skupine. Lokacija blizu stanova i daleko od prometa. Program i veliina prostorija, pojedinosti Q + (2). Za jaslice 2 - 3 m 2 povrine po djetetu (dojenad, puu, hodaju). Uz to povrine za stol za povijanje, ogradu za djecu koja tek puu, ormare, police za igrake, djeje stolove i stolice. Djeji vrti oko 1 , 5 - 3 m 2 po djetetu. Prostorije za 15 - 30 djece. Uz to povrine za ormare, police za igrake, djeje stolove i stolice, ploe itd. Obdanite za mlade oko 1 , 5 - 4 m 2 po djetetu. Prostorije za 20 djece. Uz to povrine za ormare, police za igrake, djeje stolove i stolice, ploe, mjesta za odlaganje. Prostorija za izradu kolskih zadaa s ormarom za uila, regalima, kolskim stolovima i stolicama Prostorija za runi rad s ormarom za materijal i alat, radni stol, stolarski strug itd. Tamo gdje su vie od 2 skupne prostorije potrebna je i jedna vienamjenska, po mogunosti uz skupne prostorije i s vizualnom vezom. Zahtijeva se dobra zatita od buke kako bi se djeca mogla usredotoiti na proces uenja (npr. priprema kazaline predstave i dr.). Uz dovoljnu veliinu (najmanje 60 m 2 ) moe se prostorija koristiti i za tjelovjebu ili spavanje; pomona prostorija za sprave. U gusto naseljenim podrujima sve se vie grade dvoetani objekti. Osim uobiajenog stubita, potrebno je i ono za nudu. Obdanita imaju dulje radno vrijeme (7,30 - 17,00 sati) zbog zaposlenih ili samohranih roditelja. Treba predvidjeti ureaje za hendikepirane, pranje i zahod dostupno za invalidska kolica, prostoriju za njegu i terapiju. Najmanje 6 parkirnih mjesta za osobne automobile, povrine za ostavljanje bicikla i djejih kolica. Kolni prilaz i parkiralite za roditelje i osoblje, igralita.

5. Ulaz 6. Kut z a igre koturaljkama 4 m 2 7. Kut z a slaganje kockica 4 m 2 8. Kut z a igre po izboru 4 m 2 9. Prostorija za grupu 18 m 2 10. Umivaonici, W C

Arh.. Franken/Kreft

1. Boravak 47,5 m2 2. WC/umivanje 9,8 m2 3. Grupna prost. 20,0 m2 4. Njegovatelji 16,0 m2 5. Garderoba 42,0 m2 6. Ostava 3,0 m2 7. Prost, s ogledalima11,0 m2 8. Predvorje 37,0 m2 9. Vienamjen. pr.66,0 m2 10. WC za osoblje 7,0 m2 11. Kuhinja 13,0 m2 12. Upraviteljica 10,5 m2 13. Vjetrobran/hod. 34,0 m2 14. Grijanje 6,0 m2 ,15. Kuni priklj. 4,0 m2 16. Sredstva za i. 2,5 m2

Arh.. Franken/Kreft 1) Boravak 2) Grupna prostorija 3) Terasa 4) Vienamjenska prostorija 5) Upraviteljica

->(4) 1. Vjetrobran 2. Zajedniki prostor 3. Ured 4. Prostorija za razgovor s roditeljima 5. Soba za izolaciju 6. Rublje 7. Garderoba 8. Grupna prostorija 9. Dvorana za igru i odmor 10. Mlijena kuhinja 11. Djeja kolica 12. Prostorija za odmor 13. Lijenik 14. Kuhinja 15. Vrtlar 16. Ostava 17. Grijanje 18. Buna zona 19. Tiha zona 20. Soba za igru Djeji vrti sa centralnim vinamjenskim prostorom

1. Boravak 2. Grupna prost. 3. Dvorana za igru 4. Prostor, za odmor 5. Previjalite za dojenad 6. Kuhinja 7. Osoblje 8. Upraviteljica 9. WC/umivanje 10. Garderoba 11. Ostava 12. Sredstva za i. 13. Vjetrobran

Arh.. Franken/Kreft

1 Vienamjenska prostorija / odmor 2. Boravak 3. kolski rad 4. Radionica 5. Sprave 6. WC 7. Ostava

327

PRIBOR ZA IGRU, IGRALITA

DIN 18034, 7926 - Q P Iskustva steena igrom temeljni su doprinos razvoju djetetove osobnosti. Igra je za malo dijete najbolji nain uklapanja u okolinu. Povrine za igru moraju biti razliitih oblika, promjenljive i prilagodljive, one moraju ostvarivati djeje potrebe. Tijekom igre stjeu se socijalna iskustva, djeca ue kako ocijeniti posljedice svojih postupaka. Povrine za igru moraju ispuniti sljedee zahtjeve: moraju biti sigurne od prometa, bez nepovoljnih utjecaja okolia, obilno osunane, bez visoke razine podzemne vode. Pijesak vidjeti DIN 7926T.1. U okviru stambene etvrti trebajij povrine za igru biti orijentacijska mjesta, povezana jednostavnom mreom staza sa stambenim i ostalim podrujima. Ne treba ih locirati na periferiji nego ih predvidjeti s vezom na komunikacijski sustav. Orijentacijski podaci za projektiranje igralita slau se iz pojedinanih imbenika: dobna skupina, korisna povrina po stanovniku (m2 / E), veliine podruja za igru, udaljenost do stana, te ostale podloge za dimenzioniranje: Dobna Veliina Udaljenost do stana skupina podruja /m2 um u min. 0-6 6-12 12-18 preko 18
(?) Konj za ljuljanje

Traktor

(|)

Prikolica -

(^

Indijanski konj

0,6 0,5 0,9 1,5

9 5 - 190 750-2400 3400-6250 preko 1500

110- 230 3 5 0 - 450 700-1000 do 1000

2 5 15 15

^4)

Tobogan

Za djecu do 6 godina, djecu od 6 do 12 godina te za odrasle treba na graevinskom zemljitu uz stambene zgrade izgraditi igralita na otvorenom koja su privatni objekti. Prema DIN 7926, to je obvezatno za 3 stambene jedinice i vie. Podloga za odreivanje veliine javnih igralita je DIN 18034. Po stambenoj jedinici treba biti 5 m 2 povrine za igru, a najmanja veliina igralita 40 m 2 . Slobodne povrine za igru moraju se od ulica, parkiralita, eljeznikih objekata, dubokih vodotoka, provalija i slinih izvora opasnosti odvojiti najmanje metar visokom ogradom (gusta ivica, plot i slino). 0 - Richterov pribor za igru, @ Lappset sprave za igru

Legenda: 1. Otvorena osmerokutna kua 2. Liliputanska tvrava

3. N j i h a l j k e

(7)

Ljuljaka za malu djecu

4. Sprave za igru vodom 5. Stalci za bicikle 6. Ploe za stolni tenis 7. Klupe s pergolom 8. Elastine daske 9. Utvrda s pokretnim elementima 10. Robinzonski otok 11. Izvor vode 12. Krini vrtuljak 13. Oploena povrina 14. Amfiteatar

(O)

Stol za pripremu tijesta

(9)

Sanduk s pijeskom (rezana graa)

L/B/H 7,30/3,80/3,40

(IO)

Sanduk s pijeskom (oblice)

8)

Klizalica i penjalica

Igralite "Karnacksvveg"

328

= Predprostor

S t a m b e n i dio

G o s p o d a r s k i dio Gospodarski ulaz

PRENOITA ZA MLADE
Informacije: Njemaki savez omladinskih prenoita Detmold. Razlikuju se prenoita za mlade, najee u izvangradskim podrujima, prenoita za djecu do 13 godina i za mlade od 13 do 17 godina (podjela nema otre granice), i hoteli za mlade u gradovima s turistikom i kulturnom ponudom, u gradskom sreditu ili u mirnim etvrtima. Tei se internacionalnom standardu hotela sa 3 zvjezdice, veliina 120- 160 postelja. Svrha: smjetaj i mjesto sastanka za zasjedanja, teajeve, seminare, obrazovanje za mlade i odrasle, aktivnosti u slobodno vrijeme, osobni ili obiteljski pjeaki izleti. Funkcionalna podruja Prostorije za dnevni boravak, 1 prostorija na 20 - 25 postelja. Vie blagovaonica i vienamjenske prometne povrine s individualnim zakutcima i niama, kafeterija, predavaonica, blagovaonice mogu sluiti i za priredbe, broj mjesta ovisi i o broju postelja. U predvorju je prijavnica i kancelarija za upravitelja, a na otvorenom atorski kamp (vrata prema sanitarnim prostorijama), prostori za sport i igre, parkiralita za autobuse i osobne automobile, upraviteljev vrt. Unutar zgrade prostorije su za stolni tenis, hobi, radionice, s akustinom izolacijom.

Osoblje = si

1
Stanovanje =

<51

T?i

= (313

S'S

Gornje etae

P o s e b n i dio D i o z a s p a v a n j e Funkcionalna shema

Otvor, t i h a z o n a

Dio z a d n e v n o boravljenje

Otvor, glasna z o n a

Spavaonice u prenoitu > 4 - 6 (najvie 8) postelja, grupirane su oko sobe za voditelja (1 postelja, 1 kau na rasklapanje za dnevni odmor). U hotelu su sobe sa 2 do 4 postelje, soba za voditelja i referenta 1 - 2 postelje te mjesto za rad; obiteljske sobe imaju 4 - 6 postelja. Nastoji se sobe za roditelje odvojiti od djejih soba. Djeaci i djevojice takoer su odvojeno. U hodnicima treba biti vie vrata kako bi se po potrebi mogli prostori odvojiti. Tuevi i umivaonici povezani su sa sobama, zahodi odvojeno, pristupani za invalide. Ostava za prtljagu pod kljuem. Po etaama postoje prostorije s priborom za ienje te ostavljanje i ienje obue. Gospodarski dio slian je onome za hotel sa 3 zvjezdice, kuhinja s izdavanjem pojedinanih obroka ili zajednika zdjela s hranom, kolica za posluivanje, bez linije za samoposluivanje. Gospodarske prostorije, prostorije za osoblje i boravak. Stambeni dio ukljuuje stan za upravitelja i vie stambeno - spavaih soba za osoblje, veliine 1 2 - 1 5 m 2 .

I3,30U 3,30I Hotel za mlade s omladinskim prenoitem Kln - Riehl 4 + 6-krevetne sobe Arh.. M. Ehringhaus

kolsko ferijalno odmaralite Habischried 5-krevetne sobe

Arh.. W. Zinke

-4,74

13,85

4,74

4,00H3,49Stan za upravitelja i stanovi za osoblje -

Omladinsko prenoite Uslar, paviljon s 18 kreveta

Paviljon s 14 kreveta Arh.. Schnwald

329

OMLADINSKA PRENOITA
PRIMJERI

Prizemlje prenoita za mlade Uslar

F Hajek

1 Vjetrobran 2 Ulazno predvorje 3 Prijava 4 Garderoba 5 Telefon 6 Ured 7 Blagovaonica 8 Kuhinja 9 Pranje pos. 10 Priprema 11 Ostava 12 Skladite kruha 13 Boravak osoblja 14 WC osoblja 15 Grupna prostorija 16 Spavaonica 17 Upravitelj 18 Gosti
19 Kupaonica

20 Tu 21 Sredstva za ienje 22 WC
Dio z a noenje

( 2 )

Hitzacker

1980

Arh.. C. Schnwald

rvuvi Vjetrobran
V U V
Ulazno predvorje

330

Arh.. Ehringhaus

Blok r e g a l a

KNJINICA

- > CD

ivostruki r e g a l (duljina x d u b i n a x v i s i n a ) Polica regala (duljina x d u b i n a x v i s i n a ) Raster nosive ojedinani regal

OsovfnskTrazmak

konstrukcije

Skica (nije u mjerilu) za objanjenje pojmova primijenjenih pri proraunu potrebnih povrina

Blok regala 8 , 7 0 x 12,00

Povrine za regale s knjigama u prostorijama koje nisu javno dostupne -f

Boni pr.

6,00

f
Podruje Osovinski razmak u m 1,35 Depo (1,20) 1,44 Podr. dostupno javnosti Informacijsko podruje i itaonica 1,40 1,70 1,60 2,00

Znanstvene knjinice (WB): prikupljanje, izdavanje i koritenje literature odreenih znanstvenih i strunih podruja u svrhu uenja i istraivanja najee je dostupno javnosti bez ogranienja. Javne knjinice (B): iroka ponuda literature i drugih informacijskih medija, po mogunosti izloeno slobodnom odabiru. Svestrano opskrbljuju literaturom sve slojeve puanstva i dobne skupine. U veim je gradovima ponegdje mogua i kombinacija znanstvene i javne knjinice. Pokrajinske knjinice (LB): nadregionalne i nacionalna knjinica: prikupljanje literature izdane u nekoj pokrajini ili regiji (obvezatni primjerci); javno dostupne. Specijalne knjinice (SpB): znanstvene knjinice sa zadaom prikupljanja specijalne literature i medija uskih strunih podruja, esto s ogranienim koritenjem. (WB) prikupljaju i prikazuju literaturu i druge informacijske medije radi uenja i istraivanja, nudei to i korisnicima u itaonicama (sadraje za predoivanje), na posudbu iz zatvorenog skladita, u podruju slobodnog odabira u skladitu ili itaonici ili u posebno organiziranim udbenikim zbirkama. Osim knjiga i asopisa najee se prikupljaju i sve vrste audiovizualnih medija, razvrstavaju po sadraju i predouju korisnicima. Broj mjesta za itanje ovisi o broju studenata raznih struka. Mogunost orijentacije postie se sustavnim razvrstavanjem fundusa prema strunim podrujima. Djelatnost ukljuuje usluno iznajmljivanje (pribavljanje literature iz drugih knjinica), kopiranje i poveavanje mikrofilmova i mikrofia, te pretraivanje online i na CD-ROMu pohranjenih podataka o traenoj literaturi. (WB): Sveuiline knjinice organizirane su jedinstveno ili dvonamjenski: jedinstvenim se sustavom upravlja centralno (obrada knjiga i uslune djelatnosti) i najee imaju malo odvojenih korisnikih podruja po granama ili strukama. Dvonamjenski sustavi obuhvaaju sredinju knjinicu i jednu - esto i vie - fakultetskih, strukovnih i institutskih knjinica. Knjige mogu biti dostupne korisnicima ("slobodne ruke") u itaonicama, esto i u slobodno pristupanim skladitima (razmaci regala kao u zatvorenim skladitima) ili se dre u zatvorenim skladitima; takve se mijeane naine uvanja knjiga moe nai u gotovo svim znanstvenim knjinicama. Odnos izdavanja knjiga na posudbu prema dijelu knjiga koji ne naputa knjinicu ovisi o strukturi fundusa i/ili tipu organizacije odnosno o koncepciji knjinice, a esto i o raspoloivu prostoru zgrade. Potrebne povrine za skladitenje knjiga ovise o organizaciji, pristupanosti za korisnike, vrsti regala (nepomini ili pomini), sa sustavnom ralambom po strukama i odgovarajuoj postavi, razdvajanju po formatima i rasteru konstrukcije (tablice - DIN-struni izvjetaj 13). U svakoj knjinici postoje tri podruja: koritenje i itanje, skladita i uprava. Potrebna povrina za pojedina podruja ovisi o vrsti knjinice. Podruja koritenja i itanja: uz dobre mogunosti orijentiranja (sustav informiranja s dobro itljivim natpisima na komunikacijama, regalima i prostorijama razliitih namjena) treba podruje itaonica s mjestima za rad i itanje organizirati u to manje razina, ve i radi lake dopreme i otpreme knjiga; pri tome izbjegavati pomaknute etae. Korisnici se trebaju po mogunosti kretati stubitem. Sve povrine u podruju koritenja i itanja moraju biti dostupne i iz dizala (doprema i otprema knjiga, hendikepirane osobe). Nosivost meu katne konstrukcije 5,0 kN/m2. Staze i prolazi irine >1,20 m, svijetli razmak regala (u podruju koje je pristupano korisnicima uvijek su regali nepomini) najvie do 1,30- 1,40 m. Podruja ulaza i itaonice razdvojena su kontrolnom pregradom s ureajem za osiguranje knjiga. Po mogunosti samo jedan ulaz/izlaz. Kontrolna pregrada je korisna u blizini mjesta za izdavanje knjiga i informacijskog ureda.

Regal

Regal

Povrine za regale s knjigama u podruju dostupnom javnosti, blok regala 8,70 x 6,00 7,20 m x 7,50 mx 7,80 m x 8,40 m x 7,20 m 7,50 m 7,80 m 8,40 m Svezaka po polici regala Nedostup. javnosti 25-30 Dostupno javnosti 20-25 Informatika i 20 itaonica Broj svezaka po polici regala Podruje

Konstruk. raster

n x oso- 6 x 1,20 6 x 1,25 6 x 1,30 6 x 1,20 vinski raz- 5 x 1,44 5 x 1,50 5 x 1,56 5 x 1,40 mak u m 4 x 1,80 4 x 1,87 4 x 1,95 4 x 1,68

Primjer osovinskih razmaka regala kod uobiajenih konstrukcijskih rastera

Skladite (M) Dostupno javnosti (H) Dostupno javnosti (F)

I Podruja itaonica (L)

Radna mjesta (2,25) Grupna radna mjesta

Konstrukcijski raster 3,60 4,20 4,80 5,40 6,00 6,60 7,20 8,40 1,05 1,08 1,05 1,10 1,20 1,20 1,20 1,10 1,20 1,20 1,20 1,12/1,2 1,29 1,40 1,40 1,37 1,35 1,33 1,32 1,31 1,50 1,47 1,44 1,44 1,60 1,54 1,60 1,53 1,68 1,68 1,65 1,80 1,71 1,80 1,80 2,00 1,92 2,10 2,07 2,10 2,40 2,10 2,40 2,10 2,40 2,20 2,40 2,10 3,60 4,20 4,80 3,60 4,00 4,40 3,60 4,20

Prikladnost uobiajenih konstrukcijskih rastera za bitne funkcije knjinice

Police regala jedna iznad druge n Max. visina knjiga u cm Srednje dubine knjiga u cm Optereenje po polici u kN (7)

7 25 18

6 30 20

5 35 22

0,38 0,51 0,55

Uz pretpostavku raspodjele formata od 25 cm - 65 % 25 do 30 cm -25% 30 do 35 cm -10% proizlazi optereenje za proraun od 7,5 kN/m2

Optereenje za stropne konstrukcije skladita 7,5 kN/m2

331

Osovinski raz- Svezaka mak dvostrukih p o l m regala (m) police 30 30 25 30 25 30 30 25 30 25 30 30 25 30 25 30 30 25 30 25 30 30 25 30 25 20 25 25 20 20 25 25 20 20 25 25 20 20 20 20 20 20 20 20 20

Police jedna iznad druge 6 6,5 6,5 7 6 6 6,5 6,5 7 6 6 6,5 6,5 7 6 6 6,5 6,5 7 6 6 6,5 6,5 7 6 5,5 6 5,5 5,5 6 5,5 6 5,5 6 5,5 6 5,5 5,5 5 5,5 5 5,5 5 4

Svezaka po Potreb. povrm dvostru- ina za 1000 kog regala svezaka (m2) 360 390 325 420 300 360 390 325 420 300 360 390 325 420 300 360 390 325 420 300 360 390 325 420 300 220 300 275 240 220 300 275 240 220 300 275 240 220 220 200 220 200 220 200 160 3,99 3,68 4,43 3,42 4,80 4,16 3,84 4,61 3,56 4,99 4,33 3,99 4,80 3,70 5,19 4,50 4,15 4,98 3,85 5,40 4,85 4,47 5,17 4,16 5,82 7,63 6,00 6,53 7,50 8,17 6,25 6,81 7,81 8,51 7,00 7,62 8,75 9,53 10,22 11,25 10,62 11,68 11,92 13,12 16,40

Svezaka po m2 250,6 271,7 225,7 292,3 208,3 240,3 260,4 216,9 280,8 200,4 230,9 250,6 208,3 270,2 192,6 222,2 240,9 200,8 259,7 185,1 206,1 223.7 193,4 240,3 171.8 131,0
166,6

KNJINICA
-> DD
Broj radnih mjesta korisnika u visokokolskim knjinicama ovisi o broju studenata i raspodjeli pojedinih strunih skupina. Posebna mjesta za hendikepirane (u invalidskim kolicima, za slabovidne) i posebne radne zadatke (naprave za itanje i poveavanje mikrozapisa, PC-terminali, CD-ROM i si.; vidjeti smjernice za EDV - radna mjesta!), kao i pojedinana radna mjesta (radne kabine, nie, prostorije za pojedince). Povoljno je radna mjesta postaviti u podruje danjeg svjetla. Za jednostavno mjesto za rad/itanje 2,5 m 2 , za PC ili pojedinano radno mjesto 4,0 m 2 . irina prolaza ^ 1,20 m, svijetli razmak nepominih regala namijenjenih posjetiteljima do najvie 1,30-1,40 m. Rasvjeta u podruju za rad korisnika: openito oko 250 - 300 lx, mjesta za itanje i rad, katalozi, informacije, izdavanje 500 lx. Klima u podruju za rad korisnika: 20 2C, ~50 5% relativne vlanosti zraka, izmjena zraka (dovoenje vanjskog zraka 20 m 3 /sat x osoba), ovisno o klimatskim okolnostima mogu se navedene vrijednosti povremeno promijeniti navie ili nanie. Treba izbjegavati da sunane zrake upadaju izravno, jer ultraljubiasto i toplinsko zraenje unitava papir i uvez. Zbog velikog utroka energije, a time i trokova, treba klimatske ureaje koristiti ogranieno. Ako je dubina zgrade mala, mogu se prostorije prozraivati kroz prozore. Osiguranje u podruju koritenja: zatita od poara u dovoljnoj je mjeri regulirana odgovarajuim propisima i zahtjevima lokalnih graevinskih vlasti. Zatita od provale ostvaruje se senzorima koji signaliziraju kretanje i staklom koje oteava provaljivanje. Zatita od krae uspostavlja se pomou ureaja za zatitu knjiga; najpovoljnije je elektroniko otkljuavanje izlaza za nudu u sluaju opasnosti. Manje je djelotvorno mehaniko osiguranje izlaza za nudu akustinim ili optikim signalima. Skladita treba smjestiti u najdonjoj etai zbog jednolinije klime i velikog optereenja. "Tornjevi knjiga" nisu prikladni zbog poveane potrebe za klimatizacijom, prijevozom i osobljem kao i zbog ograniene prilagodljivosti jer su ograniene povrine etaa. Prikladne su to je mogue vee povezane povrine u jednoj razini. Raspored nepominih ili pominih blokova regala ("kompaktno ureenje") ovisi o rasteru stupova (- DIN - struni izvjetaj 13). Pominim se regalima moe poveati kapacitet i do ~100%. Nosivost je meukatne konstrukcije u sluaju nepominih regala najmanje 7,5 kN/m 2 , kod pominih najmanje 12,5 kN/m 2 (- DIN - struni izvjetaj 13). Klima u skladitima: 18 2C, 50 5% relativne vlanosti zraka, izmjena zraka (dovoenje vanjskog zraka) ^ 3 m 3 /h x m 2 , a ovisno o lokaciji moda bi trebalo i filtrirati tetne tvari (praina, S0 2 , NOx itd.) Ako se za zidove upotrijebe materijali koji dobro upijaju vlagu i akumuliraju toplinu, moe se rad klimatskih ureaja reducirati. Korisno je lagano kretanje zraka radi spreavanja pojave plijesni, naroito vano kod pominih regala (otvorene eone strane). Posebne zbirke ili materijali (npr. dijapozitivi, filmovi, nosai zvuka ili podataka, karte, nacrti, grafika) zahtijevaju posebnu klimu u prostoriji. U podruju uprave i obrade knjiga nosivost je meukatnih konstrukcija > 5,0 kN/m 2 , a u tehnikim podrujima (radionice) ovisno o strojevima i vie; potreban statiki proraun. Konstrukcija: zbog svoje prilagodljivosti vrlo su pogodne armiranobetonske ili eline skeletne konstrukcije s rasterom stupova > 7,20 x 7,20 m, visine prostorija > 3,0 m. Komunikacije: treba izbjegavati krianja i presijecanja putova korisnika, osoblja i knjiga. Transport: doprema i otprema knjiga kolicima (bez pragova razlike razina svladati rampama < 6% ili podiznim podijima) i pokretnim trakama, vertikalno dizalima, trakama (paljivo projektirati trase kosih traka; vrlo niski trokovi odravanja), ureaji s pokretnim kontejnerima (mogu se mehaniki programirati, kombinacija horizontalnog i vertikalnog kretanja, automatsko, najee elektroniko upravljanje, visoka investicijska ulaganja, djelomino vrlo visoki trokovi odravanja).

1,20

1,25

1,30

1,35

1,40

1,44

153,1 133,3 122,3 160,0 146,8 128,0 117,5 142,8 131,2 114,2 104,9 97,8 88,8 94,1 85,6 83,8 76,2 60,9 Izvor: Schweigler

1,50

1,68

1,80 1,87

2,10

Proraun povrina Podruja dos- Kompaktni Podruje dostutupna i nedo- objekt pno javnosti i stup. javnosti itaonica 7,5 8,5 12,5 15,0 5,0 5,0 Uprava

Dio knjinice / tip konstrukcije Konstrukcija s poprenim podvlakama Konstrukcije bez podvlaka (2) Broj polica 4 5 6 7 8 9 1,10 3,83 4,38 4,93 5,48 6,03 6,58

5,0 5,0

Proraunsko optereenje meukatne konstrukcije u kN/m2 Osovinski razmak regala (m) 1,20 3,72 4,24 4,75 5,27 5,79 6,31 1,30 3,62 4,11 4,60 5,09 5,58 6,07 1,40 3,54 4,00 4,46 4,93 5,39 5,85 1,50 3,46 3,90 4,34 4,78 5,22 5,66 1.60 3,39 3,81 4,23 4,65 5,07 5,49 1,70 3,33 3,73 4,13 4,53 4,93 5,33 1,80 3,27 3,65 4,03 4,42 4,80 5,18

Pokretno opereenje meukatne konstrukcije za razliiti broj polica i razliite osovinske ramake

Izvan kontroliranog podruja, garderobe odnosno police za mape i garderobu pod kljuem, toaletne prostorije, kafeterija, nia za itanje novina, izlobeni prostor, prostorije za predavanja i koncerte (po mogunosti u upotrebi i izvan radnog vremena knjinice), informacije (centralni ured za obavijesti), katalog s karticama i mikrofiem, terminali onime - kataloga, vraanje knjiga, podizanje naruenih knjiga. Unutar kontroliranog podruja: informacije itaonice, bibliografije, terminali online - kataloga, podizanje i vraanje knjiga koje se koriste samo u itaonici, evidencija posudbe knjiga iz zbirke udbenika, kopirni ureaji (u odvojenim prostorijama), knjige za slobodno biranje, radna mjesta za korisnike, po mogunosti prilaz skladitu knjiga za slobodni odabir.

332

Fi = b e (''"'"ij^j-) 1,00

Formula 1

KNJINICA
NAMJETAJ Tipizirani namjetaj s pultovima za informacije i posudbu svih vrsta ureaja (telefon, PC, terminali, ureaji za itanje mikrofia) kao i za to potrebni kabelski kanali za elektrokomunikacijske i telekomunikacijske vodove. Ormari s posebnim ladicama za kataloke kartice, mikrofie, dijapozitive, filmove, tonske i videokasete, CD; ormari za karte, nacrte i grafike. Tipizirani regali za knjige, asopise, medije; najee slobodno stojei dvostruki regali (vertikalni nosai elini profili, police od elinog lima ili drva) h 2,25 m, razmak nosaa 1,00 m, dubina polica ~ 0,25-0,30 m, ali postoje i posebno duboke police, npr. za atlase i uvezane komplete novina; police regala pomine po visini u koracima od 15 mm. Visina dvostrukih slobodno stojeih regala moe biti najvie jednaka peterostrukoj dubini. Kapacitet regala ovisi o broju polica; orijentacijski 25 - 30 knjiga/m'. (- DIN - struni izvjetaj 13). Razmak regala u skladitima > 0,75 m, u prostorijama dostupnim korisnicima vei. Pomini regali (doputeni samo u zatvorenim skladitima) mogu uz povoljni raster stupova i odgovarajui raspored njihovih blokova poveati kapacitet do priblino 100%. Potrebna je nosivost meukatne konstrukcije > 12,5 kN/m 2 (neznatni su dodatni trokovi u odnosu na uobiajenih 7,5 kN/m 2 ).

F, - potrebna povrina za jedno otvoreno radno mjesto korisnika b -irina stola e -osovinski razmak stolova koji stoje jedan iza drugog N% - procentualni dodatak za prilaze pojedinim radnim mjestima Uz gore navedene uvjete potrebna povrina za jedno pojedinano radno mjesto iznosi oko 2,5 m 2 Primjer: F, = 1,00 m (0,70 + 0,95) (1 + -2_) 100 F,=2,48m 2

povrina Povrina za pi pojedinano radno mjesto -> (3)

Maksimalni razmaci izmeu stolova

( \

Proraun povrine m2 korisne povrine

rpg
I

A LB'l m i
I

I
2,00

i
1,70

n
r Kj

- 3,80

Mjesto stolom ploica lica) ->

za itanje mikrofi - kataloga za 60/120 cm sa stolnim nosaem (s max. 10 vertikalno okretnih tab@ A

n
B L3dm_l

Mjesto za itanje mikrofi - kataloga za stolom 75/150 cm sa stolnim nosaem za max. 15 okretnih ploica ili za okretni nosa s do 50 objeenih ploica -> B 4 mjesta za itanje mikrofi - kataloga za stolovima 75/150 cm za 1 (-2) okretna nosaa s max. 50 (-100) objeenih ploica (3,70 m x 3,80 m) -> ()

Mikrofi - katalog - mjesto za itanje ->

iF=rti=r1
11,001 r i r
75

f s * *

1
Regali

I 1

175 1

I ll

Pojedinana radna mjesta sustava Carrels

Minimalni manipulative prostor u podruju za itanje -> @

Pri prijenosu knjiga i izmeu stojeih i sjedeih osoba -> ()

Najvia polica
Najvia polica

i
1,70 4 L 1.20 4

1,30

3 3

/
<

1.50

M i

Kk
10

&
C^MV
Ormar za asopise

23

(0)

Visina regala s 5 polica

(Ti) Visina regala za uenike

Visina regala s 4 police - djeca

-1.00

22,5

Dvostrani

Jednostrani Ormar za katalog

Regali za odrasle 5 - 6 polica, za djecu 4 - 5 polica ->

333

- O D

KNJINICA

(j[)

Funkcionalna shema srednje velike knjinice

3000 2400

E 1500

C K O

1200 900 600 300

20

30

40

50

80

100

N a svakih 3 0 0 m 2 1 0 0 0 0 s v e z a k a

(2)

Shema: potrebna povrina za B ovisno 0 veliini fundusa

ULI

-1,30I || | Najui prolaz |

-1,50Staza U o b i a j e n a irina j=J=

Javne knjinice (OB) nude literaturu ope naobrazbe i druge medije u izravno pristupanoj postavi za slobodni odabir. Sustavno prikupljanje i predstavljanje prema sadraju tiskovnih i drugih medija ogranieno je na nekoliko veih OB. Njihova zadaa nije u tome da prikupljaju znanstvenu literaturu ili je pohranjuju, nego su to knjinice za slobodni odabir knjiga, najee s malim skladitima ili bez njih. Korisnici su djeca, mlade i odrasli. OB osiguravaju fundus i nude usluge neposredno prema potrebama korisnika. Kao mjesta sastajanja ljudi ("prodajno mjesto"), imaju uz tradicionalnu ponudu knjiga, i prostore za prelistavanje ("Browsing"), savjete graanima, informacije, kafeteriju, mjesta zq sluanje glazbe, prostore za boravljenje i priredbe, kao i skupna i pojedinana radna mjesta. Uz to mogu imati i glazbenu knjinicu, artoteku (ponudba umjetnina) i/ili pokretnu knjinicu. U fundusu ("mediji"), osim knjiga i novina, nalaze se i asopisi, broure, igre i novi mediji (CD, video, PC-software) koji se mogu posuivati ili koristiti u knjinici. Prostorije bi svojim ureajem trebale poticati ljude da tamo borave tako to se osiguraju prostori za odrasle, djecu i mlade, a takoer za razne aktivnosti, ali bez otrog razdvajanja nego s postupnim prijelazom ( D Potrebna se povrina odreuje prema veliini fundusa -> (2) Cilj je osigurati 2 medijske jedinice po stanovniku, minimalna veliina trebala bi biti 300 m 2 korisne povrine pri fundusu od 10000 medijskih jedinica.-> (2) Velike povezane povrine, priblino kvadratine i fleksibilno upotrebljive, trebaju se pruati horizontalno a ne vertikalno (manje osoblja), s mogunou proirenja i privlani ulaznim prostorom (?) Regali u dijelu za odrasle sa 5 ili 6 polica (najvii dohvat 1,80 m - u dijelu za djecu sa 4 police (visina dohvata ~ 1,20 m -> (3)). Jedna polica prima 30 primjeraka strune literature, 33 primjerka beletristike ili 35 primjeraka djeje literature. Staza izmeu regala dugaka je javie 3 m. Nie i kabine treba oblikovati. Knjige se prevoze kolicima (d x v x = 92 x 99 x 50 cm). Teretno dizalo treba biti uz ulaz za dostavu, a u velikim knjinicama i posebna prijevozna sredstva za knjige. Optereenje meukatne konstrukcije za OB: 5,0 kN/m 2 , u skladinim podrujima s gusto postavljenim regalima 7,5 kN/m 2 , kod kompaktnog skladitenja (pomini regali) 12,5 odnosno 15,0 kN/m 2 .

< Minimalni razmaci D

Tlocrti: 1 Foyer 2 Omladinska literatura 3 Djeja literatura 4 Dizalo za knjige 5 Uzvisina za igru 6 Uprava 7 Dvorina itaonica 8 Ozelenjena pergola 9 Beletristika 10 Igre

p::;S=T " S 3 jnJ

lliJ
(4) Mala zona za listanje Arh. Volkamer i Wetzel

(5)

Knjinica u Guterslohu

Arh. Peter Friedeberg

(J)

Prizemlje, knjinica Viernheim (adaptacija)

Arh. Rittmannsperger i P

334

KNJINICA
ZNANSTVENE KNJINICE Znanstvene knjinice oduvijek su imale kljuno mjesto u povijesti znanosti i ivotu sveuilita. To nisu samo mjesta za uvanje knjiga, ve mjesta na kojima se s knjigama radi. Vana i presudna djela svjetske literature nastala su u knjinicama. Njihovo podizanje spada u velike graditeljske zadatke drutva. Vani povijesno - arhitektonski primjeri iz 19. stoljea dokazuju kako su bili visoki zahtjevi za ostvarenje takvih graditeljskih zadataka (Biblioteca Laurenziana u Firenci, Bibliothque Nationale u Parizu).
(T) Popreni presjek podrune knjinice u Berlinu - (2)

Podruna knjinica Berlin -> ( T ) - , glavna korisna povrina 3800 m 2 , knjini fond 300.000 primjeraka. Sveuilina knjinica Gttingen ( 4 ) - ( 5 ) , knjini fond itaonice 200.000 primjeraka, 1526 m 2 , dio sa slobodno dostupnim odabirom knjiga 30.0000 primjeraka, 1890 m 2 . 8500 asopisa, 510 m 2 rTW4!RI>,
Izdavanje i Struni k.

A.A
,

-v .>, . - s . ' W L l H V
Struni ref. /

i Sign.

H u n a

b - L L L L L L m i i a i i J j j j j j j j j j j j ^

(D

2. kat

335

KNJINICA

Prizemlje sveuiline knjinice u Dusseldorfu

Arh.. Volkamer i Wetzel

Stubite za nudu r 2,75 - N

'

" >

i n n n n

2,60

2,45 h

"7
!

prnnK/

dD'OD

6,11 (3) 2,75 L 2,75 3,75 3,75 Popreni presjek - ( 2 ) - ( 4 )

D

j
3,75 3,75

a
l

DDDDDDDDnD ! ! :
^ ^
,J

r
-

TT

*2.75 ' 3.75 '

3,75 * "3,75 ' ' 3,75*

(2)

Prizemlje institutske knjinice

Arh.. E. Neufert

1 Ulazno predvorje 2 Dvorana za kataloge 3 asopisi 4 Prirodne zn. 5 Obavijesti 6 Humanistike zn. 7 Umjetnost i glazba 8 Poezija

(5)

Velika knjinica u SAD-u

Arh.. Curtis i Davis

336

Vrednovanje r a d a

Profilaksa

Godinji odmor Slobodno vrijeme

I

Obrazovanje Poduka Umjetniko oblikovanje Emocionalni faktori

Boja

Sastav zraka Temperatura

I Analiza rada
I

I
Testiranje, promatranjt Izbor prema sposobnost Osvjeenje

!
Svjetlo
"

UPRAVNE ZGRADE OSNOVE - tD

Rad u uredu Organizacija rada u uredu (struktura ureda, rad sa strankama, uredska tehnologija) odreuje zahtjeve glede potrebnog prostora. Promatranja tijekom duljih razdoblja pokazala su da se tipologije zgrada razvijaju i mijenjaju. Uz avangardna rjeenja bilo je uvijek i tipoloki istovrsnih zgrada, koje tada kao cjelina reprezentativno odraavaju Izraz tadanjih snaga I utjecaja na njihov nastanak (3). Pri organizaciji rada u uredu ovjek sve vie postaje sredinji imbenik 0 . Sve veom promjenom uredskog posla (ukljuivanje tehnike) preglednost postaje znaajniji motivacijski imbenik. Pri tome se projektantu omoguuje utjecati na sve aspekte oblikovanja radnog prostora i radnog mjesta, to prema A. G. Henkelu 0 uvelike utjee na osjeaj zadovoljstva pri radu. Skupine prostorija 0 1 Podruje ureda: ograeni ured za 1 do 3 osobe s AZUBI - radnim mjestima; skupni uredi do 20 osoba s AZUBI - radnim mjestima; velike prostorije do 200 osoba u jednoj razini. Kombinirani uredi s pojedinanim radnim mjestima i skupno uporabljivim zajednikim podrujima. Sve su prostorije vienamjenske za individualni i timski rad, povezane s tajnitvom. 2. Podruje arhiva: odlaganje spisa, mikrofilmova, elektroniko arhiviranje, oprema za arhiviranje, reprodukcija, emitiranje, ispravljanje, ulaganje, izdavanje, unitavanje, crtei; prijenos spisa ureajima ili runo. 3. Centralna pisarnica s diktafonima, umnoavanje, tiskara, kopiraonica, fotolaboratorij. 4. Prijamnica pote, ekonomat (po mogunosti susjedne prostorije u temeljnoj etai). 5. Reprezentativno podruje: prostorije uprave, garderobe, izlobeni prostor, konferencijske dvorane, sobe za razgovor. 6. Socijalne slube: garderobe, kuhinje po etaama, zahod, prostorije za odmor, gimnastiku, kasino po mogunosti s kuhinjom. 7. Rezervne povrine i proirenja, povrine za obuku a audiovizualnom opremom. 8. Parkiralita, kolni prilaz, dostava, podzemna garaa. 9. Komunikacijske povrine: hodnici, proirenja hodnika, stubita, dizala, unutarnji i vanjski prilazi. 10. Centralni ureaji za opskrbu, tehnika, klimatizacija, ventilacija, grijanje, energija EOP, raunalni centar, telekomunikacije, ienje i odravanje. Projektiranje: detaljni snimak pogonske i organizacijske strukture, a time posebnih funkcija i odnosa, podloga je za konkretni program potreba (analiza potreba).

I
Prehrana

Stvaranje grupa

Odmor

Trening

Optika

Odravanje uinka

Uvjeti uinkovitosti

Utjecaji okoline

Psihologija rada ovjek Dinamiki ured Radni zadatak Materijal za rad

Psihologija rada

Radni proces

omona sred stva za rad

Vremenski r. pr. Vremena

Kvantitativni r. pr. Broj I Veliine

|

Geografski r. pr. Postaje

Pisani materijal I Sirovi materijali Pokret, pisa ni materijal I Registratura I Aktuelna registratura

Kartoteka Sirovi materijali I Aktuelna kartoteka Neaktuelna kartoteka I Artiiva

Tiskovine 1 Knjige 1 asopisi

Sprave 1 Stolice 1 Stolovi 1 Pribor za kartoteku

Strojevi

Za pisanje Za raunanje Za umnoavanje Za transportiranje

Brzine I Rokovi

Teine

Shema za planiranje rada u uredu. Shema u gornjoj polo-1 vini ralanjuje pojmove koji se odnose na radove openito, a u donjoj polovini specijalno na rad u uredu. Problemi lijeve polovine sheme mogu se profilaktinim i pedagokim mjerama rijeiti ili popraviti, oni desne polovine najveim dijelom tehnikim i organizacijskim mjerama.

1 Odloena arhiva

Pribor za pisanje

Ukupna bruto povrina (vanjske mjere) Povrina zgrade

Povrina ureda Posebne povrine

Neto uredska povrina

Neto posebne povrine

Korisne uredske povrine za radne grupe

Pripadne servisne povrine: garderobe sobe za odmor, aj na kuhinja (Pantry), sanitarne prostorije

Pripadne horizontalne glavne prometne povrine: glavni hodnici, horiz. transportni ureaji, povrine za okupljanje

Vert. prom. povrine, stubita, pokretne st ube, dizala povrine za ekanje pneum. pota, transport. ureaji

Povrine za tehniku opskrbu, klimatizacijske povr., grijanje, opskrbi strujom, prostorije za telefon i releje, ureaji z struju u nudi, serveri

Povrine unutarnjih konstrukcijskih elemenata: stupovi, nosivi zidovi

Povrine vanjskih konstrukcijskih elemenata: fasade, parapeti

Posebne zatitne povrine u kvaliteti uredskih prostorija, npr. etani servis / pota / AOP-sluba, prijem, prijavni ured, kantina / kuhinja, artiiv / dvorana za konferencije

Pripadne servisne povrine, garderobe, sobe za odmor, a j na kuhinja, sanitarne prostorije

Pripadne horizon. glavne prometne povrine: glav. hodnici horiz. transport. ureaji, povrine za okupljanje

funkcionalna povrina povrina radnog mjesta manipulativna povrina oko radnog mjesta komunikacijska povrina uz radno mjesto registratura uz radno mjesto reprezentativna povrina uz radno mjesto

pripadne korisne povrine za radne grupe povrine za dogovore / klauzuru grupe povrina za registraturu grupe povrine za uredske strojeve grupe povrine za odlaganje / ostavu grupe kompjutorski terminal grupe povrine crtaih stolova grupe

Distantne, razdjelne i pripadne prilazne povrine u svezi: buke, povjerljivosti, openite distancne povrine, dodatak za kompaktni namjetaj, sredstva cenzure, razdjelne zidove, ukrasno bilje,unutarnje komunikacije s dodatkom zbog posjetitelja, prilazni i pomoni putevi

posebne korisne povrine za grupu npr. zona za ekanje npr. zona za izlobe npr. trezori, blagajne

( ? ) Organizacijska ralamba povrina uredskih zgrada prema Lappatu

- kolovanje - informacije - motivacija - plaa - obrazovanje -dob - zdravlje

struktura org. planovi upute za rad organizacija procesa - opis rad. mjesta - protok dokumentacije - komunikacija

uredski strojevi uredski namjetaj spisi, kartoteka uredski materijal literatura radni materijal pomo, sredstva banka podataka

akustika rasvjeta klimatizacija boje interijera velika ured. prost. pojedin. prostorija prostorija za vie osoba - kvaliteta prostora

tndogene sile - jako irenje ekonominosti - odredbe o centralizaciji privrede - Parkinsonov zakon - "fenomen" tzv. podjele rada, pomicanje, razlaganje, (racionalizacija)

Utjecaji koji odreuju rad 1 uredu (prema A.G. Henkel ~> C ) 4 D

tgzogene sile - drutvni aspekti (klizno radno vrijeme itd.) razvoj struke i trita u inozemstvu - razvoj konjunkture - direkt. ili indirekt. rad u uredu za dr. vlast (npr. prekovr. rad zbog dodatka na konj. ili dr. promj. porez, odredbi) - trite rada / znanstvene spoznaje

337

Perspektive razvoja organizacijskih promjena

Industrijske uprave: Racionalizacija sa smanjenjem zaposlenosti Vremenske razlike kod pojedinih struka Eliminacija nisKoKvaViftcirane djelatnosti Integracija pisarske djelatnosti i rasputanje sekretarijata Potencijalni prijelaz na telekomunikacijski rad kod kue Trgovina. Porast trgovanja dostavom uz gubitak gradskih trgovina Spajanje banaka i trgovina zbog pootrene konkurencije Porast koncentracije Centralizacija zadataka u upravljanju Javna uprava Privatizacija pojedinih djelatnosti u komunama Redukcija zakonske regulative Redukcija podruja koja zadiru u osobnost (npr. prijave stanara) Prostorna decentralizacija i pribliavanje graanstvu Ostale uslune djelatnosti: Porast broja malih poduzea (porast broja kvalific. savjetnika) Razliiti smjerovi razvoja Savjetodavni sektor pretea decentraliziranih radnih organizacija Banke (tedionice). u budunosti opadanje stope rasta uz rastuu koncentraciju Automatizacija masovne djelatnosti Redukcija broja filijala i telebank. Organizacija grupa komitenata Osiguravajua drutva: Zasienje trita s pritiskom konkurenc. i trenda ka koncentraciji Jaka redukcija osoblja kroz racionalizaciju Obrada svih procesa bez spisa < Decentralizacija putem jedinica orijentiranih prema tritu Potencijalni prijelaz na tele-rad kod kue

UPRAVNE ZGRADE OSNOVE -> Q D

TENDENCIJE/KRITERIJI

Djelatnici u milijunima

Proimanje obavjetajne tehnike, obrade podataka i tehnike uredskih strojeva

Razvoj u sektoru uslunih djelatnosti

"Ue" radno mjesto

65

Mala prostorija
Proireno" radno mjesto 10

80-85% poredano i 15-20% Grupna prostorija

djeljivo
Radna grupa 8

<' 75-80% 120-25%

spojeno m ni podijeljeno

Ostale etae... 10

Veliine radnih prostorija (A) Direktor, glavni voditelj odjela, voditelj odjela, asistent (i) Tajnitvo () Glavni voditelj grupe, voditelj grupe, struni suradnik

Dnevno koritenje u uredu; povrine u % Podjela osoba na radne grupe (jest -> treba)

1 2 3 4 5 I

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

UD

Osoba po grupi

Uprava Dogovori

Reverzibilni dio 15-25%

82% grupna prostorija Svrstavanje osoba na vrste prostorija Povrina po etai Osnovna pravila koritenja za podjelu prostora (sve slike Gottschalk

Utjecaj informacijske tehnologije i uredske tehnike Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije dovodi do promjene radnih uvjeta na uredskom radnom mjestu. Vienamjenski terminalni ureaji nadomjetaju pojedinane dijelove obrade podataka, tekstova i slika, pojedinani se sustavi umreuju u integrirani sustav uredske komunikacije (?) Njemaka savezna pota > uvodi univerzalne mree kao ISDN (Integrated Services Digital Network) ili BIGTON (irokotrana integrirana mjesna telefonska mrea od staklenih vlakana), odnosno BIGFERN (meusobno povezivanje BIGTON - mrea). Zbog opreme radnih mjesta s raunalnim ekranima uz to idu terminali i pratei ureaji, raste potrebna povrina radnog mjesta za priblino 2 - 3 m 2 odnosno otprilike na 15 - 1 8 m 2 (prema Gottschalku 1990. porast oko 20% - lit. v. BAP). Utjecaj uredske tehnike na oblikovanje i veliinu povrine radnog mjesta stvara vrijednosne kriterije kao to su: vee teite na neposrednoj kvaliteti radnog mjesta, osiguranje prilagodljivosti koja odgovara tipu poduzea, minimiziranje pogonskih trokova, vee teite na ekoloki ispravno vrednovanje radnog mjesta emu vie ne odgovaraju prostorni rasporedi starih upravnih zgrada. Mnogi ureaji vie ne odgovaraju propisima (1986.g. oko 70% prema Henkelu -> CP ). Moderniziranje i preoblikovanje (- sustavi opremanja) isto je tako relevantno poput novogradnje koja se gradi zbog prirasta tercijarnih djelatnosti i preustroja ureda -> @ Mogunost racionalizacije iznosi kod administrativnih djelatnosti (odlaganje, sortiranje, kopiranje, traenje, nabava materijala) i komunikativnih djelatnosti (konferencije, rasprave) oko 25% tjednog radnog vremena. Rutinski poslovi, u korist stanke za aktivni odmor, reducirali bi se za priblino 50%. Porast rada kod kue, u vezi sa spomenutim poveanjem potrebne povrine, ne vodi smanjenju uredskih povrina, jer se dio djelatnosti oba-

vlja u uredskoj zgradi (dogovori itd.). Ograniena je primjenljivost povrina za razliite djelatnosti. Moguoj neovisnosti o centrali (decentralizacija) suprotstavljaju se drugi utjecajni imbenici (koncentracija na sredinjoj lokaciji, reprezentativnost sjedita poduzea, lokacija u gradu kao dokaz kontinuiteta, ambijent, rad i aktivnosti u slobodno vrijeme na istom mjestu) koji mogu imati znaajnu ulogu. Primjenom informacijske tehnologije kao na videokonferencijama mogla bi se slubena putovanja smanjiti za priblino 50%. Promjene na radnom mjestu Uinak racionalizacije primjenom informacijske tehnologije i promijenjeni zahtjevi radnog mjesta (model, izvedbe i organizacije posla) mijenjaju uredske strukture. Potreba za osobljem pada, radne se grupe smanjuju. Dosadanja raspodjela poslova na razne osobe prema hijerarhiji, primjerice predstojnik, tajnica, referent itd., mijenja se tako da se stvaraju radne grupe, a time se vjerojatno mijenja i razlika u dodjeli veliine radne povrine. Osjetljivost prema neposrednoj radnoj okolini usko je povezana s dominantnom svijesti o vrijednostima u drutvu, to se odraava na odnos prema kvaliteti radnog mjesta (danje svjetlo, odnos prema okolini, potronja energije) i djelatnosti (ekoloki aspekti, potronja materijala, briga o otpadu). Sa stajalita korisnika radno je mjesto visoko rangirano mjesto socijalne interakcije, koja zbog formaliziranih radnih procesa (AOP, organizacija rada) dobiva na znaenju. Povieno fiziko i psihiko optereenje izaziva pojaan interes za radnu sredinu (dovoljna povrina, osobni odabir namjetaja, ventilacija, zadovoljavajua zatita od uznemiravanja). 75% dnevnog rada obavlja se na "uem i proirenom radnom mjestu" -> (4). Nuni radni kontakti i zajedniki koriteni ureaji od velike su vanosti. Iz toga proizlazi zahtjev za kombiniranu uporabu pojedinanih i skupnih prostorija. "Osobna" i "kolektivna" radna mjesta

Osim sanacije postojeeg uredskog prostora javljaju se i nove koncepcije pojedinanih i skupnih prostorija: prema O. Gottschalku CD , pove> zana djelomino izdvojena skupna prostorija, prema E. Sievertsu OD > i W. Fuchsu -> OD , kombinirani ured, prema A.G. Henkelu -> OD, viestruko ili vieznaenjsko radno mjesto.

338

Utjecaj funkcija i

Pomona radna sredstva

Preferirane lokacije

TIPOLOGIJA Vrste uredskih prostorija Tablica 0 , (prema Gottschalku ) pokazuje uklapanje tlocrtnih struktura u veze funkcije i uredske tehnike, kao odluujuih imbenika koncipiranja zgrade. Tehnike rada usko su povezane s raspoloivom tehnologijom -> (2). Struktura rada 50-tih, 60-tih i 70-tih godina danas se dopunjuje informatikom tehnologijom i uredskom tehnikom, to moe u tolikoj mjeri utjecati na rad i radnu sredinu (v. promjene na radnom mjestu), da se stvaraju odgovarajui novi tlocrtni razmjetaji. Nakon stvaranja tipa -> ograenih ureda 50-tih godina -> koncepcije velikih prostorija od sredine 60-tih godina i naela o skupnim prostorijama 70-tih i 80-tih godina, ini se kako se u 90-tima nametnuo tip kombiniranog ureda (-> C Fuchs, P Gottschalk, Sieverts) - prvi primjeri od 1976.g. u Danskoj - s novim oblicima prostorija i kombinacijom svih poznatih osnovnih formi. Orijentacija prema stranama svijeta razliito se primjenjuje. Prema Rosenaueru, u 90% svih uredskih zgrada glavna je os istok - zapad, jer radu smeta dubok prodor sunca ujutro i naveer. Sunce s june strane moe se zastorima lako zakloniti. Prema Joedickeu -> CD, glavna je os jug - sjever, kako bi se osigurala insolacija svih prostorija. Sjeverne prostorije mogu se prihvatiti samo u projektima bez hodnika.

UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE - tD
Sustavi Tlocrti s jednim traktom nisu ekonomini; prihvatljivi su samo kod dubokih uredskih prostorija (danje svjetlo?)-. Tlocrti s dva trakta dosada su zastupljeni u veini upravnih zgrada, a mogui su pojedinani uredi i male uredske dvorane s danjim svjetlom Tri trakta u tlocrtu su tip za visoke uredske zgrade >(). Tlocrti bez hodnika izvode se kao SAD - sustavi za gradsko sredite: grupiranje svih prostorija s danjom ili umjetnom rasvjetom oko komunikacijske jezgre (dizala, stubita, ventilacijska okna), ili su te jezgre izvan gabarita - > . SAD - sustav: izvan grada u unutranjosti zgrade velika radna prostorija s priguenjem buke, ventilacijom i rasvjetom u stropu, po obodu male radne prostorije s danjim svjetlom. Kombinirani ured: od sredine 70-tih godina u Danskoj, kao SAD - sustav, tlocrt dubok 16 - 18 m, kao veliki skupni ured ili ograeni uredi u tri trakta ->(7). Danje svjetlo moe biti dovoljno do dubine prostorije od priblino 7,00 m. Noviji sustavi koritenja danjega svjetla (v. tehnika danjeg osvjetljenja) skretanjem i prijenosom svjetla (prizme, reflektori) poveavaju uinkovitost danjega svjetla. U prof. H . Sommerovoj -> (lit.) analizi ekonominosti projektiran je program prostora sa 5 mogunosti, kako bi se dobili brojani podaci o potrebnim povrinama -> (S). - standardni ograeni uredi, osovinski raster 1,25 m, irina prostorije iskljuivo 3 rastera, - komforni ograeni uredi, osovinski raster 1,50 m, razliite irine prostorija, - velika uredska prostorija, dubine 20 - 30 m, povrine do 1000 m2, - skupne prostorije, 15 - 20 suradnika, radna mjesta udaljena od fasade najvie 7,5 m, kombinirani ured, iskljuivo pojedinane sobe s otprilike 10 m2,s jednim zajednikim prostorom dubine 6 - 8 m.

Meh. pisai i raunski strojevi, telefon, registrator za spise, pneumatska pota

1958

1961

1963

R e p r e z e n t a t i v n i red

Centar grada Rub centra

Elektr. pisai stroj, registratura centralna EOP

1969 1971 1976 Organizacijska fleksibilnost

Uredski gradovi Rub grada

Displej-datoteka, komunikacijska tehnika

1978 1983 ' Diferencirana radna okolina (T) Tlocrtne strukture od 1950. g. (prema Gottschalku -> C ) D Doba od 1950 Tip Male prostorije: u nizu naslagane

Rub grada u "zelenilu"

Pomona sredstva Shema radnog procesa Linearan meh. uredski strojevi telefon registrator za spise Umreen Elektr. pisai stroj fotokopirni aparat centralna EOP y

od 1965

Velika prostorija: transparentna fleksibilna

\
Sekvencijalan

od 1980

Grupna prostorija: povezana ralanjena

Decentraliz. EOP obrada tekstova displej-datoteka

Tip zgrade i struktura rada (prema Gottschalku - C ) O

BP po radnom mjestu 22,4 28,91 26.4 25,9 23,1

Jednoredni raspored, ekonomino zbog vrlo dubokih uredskih prostorija

_IJJJJJ1 U "IBTIT O "Trr-rrrrrrm

j _

Standardni Komforni Velika Grupna ogra. ured ogra. ured prostor, prostor,

Kombi, ured

Vrste uredskih prostorija i usporedba potrebnih povrina

(4)

Dvoredni raspored

ijjjiujjjjjjjjj

1 n
Troredni raspored

rrrrrrrrrrrrrn

Raspored bez hodnika

Prvi projekt jednog kombiniranog ureda, ESAB glavna uprava. Tenborn Architektur AG, Stockholm 1976; varijante ureenja: velika prostorija, grupna prostorija, ograeni uredi, kombinirani ured

(9)

Ograeni uredi

Kombinirani ured

339

UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE - tD Tipologija Vee uredske zgrade su viekatnice s promjenljivim pregradnim zidovima koje nosi meukatna konstrukcija - s. 103. Krute jezgre kao sanitarni ureaji, stubita, dizala itd. nalaze se na = razmacima*) propisanim u graevinskoj regulativi izvan gabarita zgrade Q) i (2), uz jednu stranu u zgradi - (5) , u unutarnjim uglovima - > , na kraju trakta , @, , ili u sredini hodnika pokraj svjetlarnika do (21), tako da se dobiju to dulje povezane radne povrine. Jednostruki niz stupova u sredini - i omoguuje hodnik desno ili lijevo od stupova u skladu s potrebnim prostorijama. Dvostruki niz stupova omoguuje jednako duboke uredske prostorije - > - . Pri tome hodnici dobivaju posredno osvjetljenje s pomou visoko postavljenih prozora i ostakljenih vrata u zidu hodnika. Ekonomino je neposredno osvjetljenje hodnika eonim prozorima ako je zgrada kratka - (3), s krilnim traktovima i , graena na kut - > , u obliku slova T - , slova U , kod dugih pomaknutih tlocrta koji mogu zavriti u obliku kria s oknom za dizala u sredini. Bono osvjetljenje hodnika uvlaenjem fasade manje je ekonomino - > i . Na skupim i dubokim parcelama treba predvidjeti svjetlarnike pomou kojih se osvjetljuju hodnici i nusprostorije, pismohrana, sanitarne prostorije i garderobe do @>. U unutarnjim uglovima stubita, dizala i sanitarne prostorije; u tamnim dijelovima zgrade tamne komore, trezori i prostorije za odlaganje

i 25,00 -t-

25,00 - I

25,00 -+-

50,00

25,00

50,00

7TTBK
50,00 25,00 -+50.00

t25.00 IlV

MTT~
-425,00 - t

"LM.
50.00

n s[...I m\ \
I 25,00 H UU1 1

H I ILi w
-t-

f f f j f l
rrj
25,00 H

50,00

a
50,00

r - g j n r i

kmCTo

trt

100,00

50,00 -t50.00

50,00

@
7n E-k

N L

ffl
50,00

ft

25.00

JJ
H Z Z Z Z S

oko 25,0

oko 25,0

Prema graeviskim propisima mora od bilo koje toke neke prostorije z a boravak stubite biti udaljeno = 30 m. Prema tome treba za razmak stubita od ruba zgrade uzeti 25 m, a za njihov meusobni razmak 50 m - - @

Prema odredbama EBO 17 treba od svake prostorije, namijenjen tranjom boravljenju ljudi, biti dostupno stubite na udaljenosti = 25 m, mjereno od sredine dotine prostorije do vratiju stubita.

340

r t - r r n
IL J L J i

UPRAVNE ZGRADE
OSNOVE TIPOLOGIJE 1950-1960CD

Ograeni uredi Garrick Building, Chicago. Arh.. Dankmar Adler i Louis H. Sullivan, 1892

Varijante ograenih ureda prema Henkelu -> 03

Velika uredska prostorija, Leiter LeBaron Jenney, 1879 Building I, Chicago. Arh.. William I oDornn lonnsu 1B70 (4)

Troredni tlocrt, upravna zgrada schnigg 1954/57Hentrich i PetBASF AG. Arh.. 10C//C7

Koncepti graevina I Odnosi izmeu organizacije ureda i koncepcija prostora klasificirani su prema jednoj studiji izraenoj u SAD lit., a kao kriteriji za koncepcije prostora ti su odnosi mjerilo za promjene uredskih struktura zbog automatizacije rada u uredu. Velike uredske prostorije (Mies van der Rohe:"... pregledne, nepodijeljene, samo ralanjene..." -lit.) pogodne su za velike skupine suradnika koji rade prema naelu visokog stupnja podjele rada, za rutinske djelatnosti s niskim pragom koncentracije. Danas je to sve vie iznimni sluaj a ne pravilo. Ta je koncepcija nastala u 60-tim godinama s argumentima poput onih 0 transparentnosti i preglednosti radnih procesa, o razvoju kolektivne svijesti, kao racionalno organiziranoj vienamjenskoj povrini. EOP - ureaji nalazili su se u posebnim prostorijama, a ne uz svako radno mjesto. Velike dubine prostorija do 20 do 30 m zahtijevale su intenzivnu primjenu graditeljske tehnike koja samo uvjetno omoguuje prenamjenu zgrade, a mogua prilagodljivost je pri dananjim zahtjevima prilino ograniena (prozori koji se otvaraju, mogunost razliite opskrbe svjetlom, klimatizacijom, strujom) (lit. A.G. Henkel). Velika prostorija, koja prema dokazima sociologa ima u sebi elemente prisile (drutvena kontrola, ovisnost o tehnikim ureajima, optike i akustine smetnje) izazivala je odbojnost zaposlenika. Ograeni uredi vrlo su pogodni za samostalni koncentrirani rad, kao prostorije za jednu osobu ili za vrlo male skupine kojima je potrebna stalna razmjena informacija. Oblici ureda, koji su se u Njemakoj razvili poslije 2. svjetskog rata, imaju i danas svoje opravdanje ako radna mjesta odgovaraju zahtjevima (- Gruner i Jahr/Steidle, Kissler ili - Uredske nove graevine za njemaki parlament/ Schurmann) ili u viekatnim uredskim zgradama u kojima struktura objekta moe biti tako presudna da dominira nad karakteristikama strogo normiranih prostornih i organizacijskih radnih uvjeta.

i
s* 'oj^J* h
-

S i S ?

R ;

' ^ r :

i--?
_ a) BfG Frankfurt AVnNowotny-Mhner,HPP,Speeri _ . . , ^ S , o , r ^ U Liebefeld ,

Glavna uprava BfA, Berlin, Arh: Rave i Rave

Prva velika uredska prostorija s 270 mjesta u Njemakoj, na 5. katu jedne ranije skladine zgrade Arh.. Walter Henn, 1962

c * ym

<5-0KKHH>

/ (J)

y / f f f i x

Velika uredska prostorija u Hammu, gornja etaa

Legenda

Male prostorije Grupne prostorije

-o Dizalo Glavno stubite Pomono stubite Uredski servis Jezgra Prilaz prizemlju

Reverzibilni ured, glavna uprava LVA Rajnska pokrajina, Dusseldorf, Arh.. Deilmann

c) Novinska kua G + J, Hamburg

Arh.. Steidle, Kiesler, Schweger i partneri

341

O S N O V E T I P O L O G I J E 1 9 7 0 - QD

UPRAVNE ZGRADE
Koncepti graevina II Reverzibilni ured bio je pokuaj da se poprave uvjeti rada velike prostorije, Radna povrina Pomone povrine koji se nisu smatrali zadovoljavajuima (bez diferencirane klimatizacije i da2500 - 600 m2 -100-200 m2 njega svjetla, optike i akustine smetnje). S mogunou da se, prema potrebi, prostorija podijeli na ograene urede koji bolje odgovaraju za koncentrirani rad, poveani su tehniki uvjeti za prilagodljivost. Osim nezadovoljstva zaposlenika, opravdanost velikih prostorija dola je u pitanje i zbog brzoga rasta cijena energije. Novom tehnologijom promijenjena radna struktura (npr. upotreba osobnih raunala) omoguila je organiziranje malih skupina. Prvi primjer je zgrada osiguravajueg drutva VA - Mannheim. Skupne prostorije (mala "velika prostorija") prikladne su za skupine suradnika koji stalno izmjenjuju informacije. Njima se pokualo, veliinom okoline radnog mjesta (najvie 7,50 m od prozora), stvoriti prostorne uvjete za poveanu individualnost radne sredine (v. promjene na radnom mjestu) i tako poboljati kakvou radnog okruja koja u velikoj prostoriji vie nije zadovoljavala rastue zahtjeve uredskog posla. Potpuna klimatizacija nije potrebna ako se djelominom dopuni uinak venti' Mala inicijacija pravokutnih lacije kroz fasadu i grijanja toplim povrinama (tehnika zgrade). Sve vee koprostorija za vie ritenje tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskim prostorijama i s osoba Mogunost podjele tim povezana potreba za novim profilom suradnika zahtijeva saniranje pos organizacijskog gledita i stojeih uredskih zgrada. Slian problem odnosi se na oblik konfiguracija ve"'Max. udaljenost do likih prostorija koji u mnogim pojedinostima ne zadovoljava (promjene na radprozora I 7,50 nri I nom mjestu). Promjena organizacije postie se rekonstrukcijom zgrade, doVeliina: , "V max: 250 m? / voenjem danjeg svjetla kroz unutarnja dvorita, preglednim rasporedom min: 150 nrr / tlocrta, stvaranjem radnih mjesta iste kakvoe glede svjetla, zraka i zatite od kompaktni oblik Direktni prilaz/ buke ili uvoenjem sustava uredske opreme koji mogu preuzeti i graevinsiz hodnik'-'^ ko - tehnike zadae poput primjerice postavljanje kabela, prikljuci itd., kao i funkcije ralambe prostora. Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann u Guterslohu, potaknuto nezadovoljstvom suradnika (promjene na radnom mjestu). ini se da je velika prostorija, unato proirenu miljenju o univerzalnosti, prikladna samo za mali broj organizacijskih oblika i sadraja rada i da zamisao o potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za svaku radnu organizaciju. Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljati kakvou radnih mjesta, zadrati prilagodljivost za nove uredske tehnike i pregrupiranja, ekonomino raspodijeliti povrinu na radna mjesta i sniziti pogonske trokove. Nove smjernice (naelo kombinirani ured) pokuavaju pruiti prikladnu koncepciju prostora uvijek kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ureda. To znai da nude prostor koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omoguuje skupni rad, sadri i pojedinane prostorije za koncentrirani rad, ima u pripremi ureaje koji se povremeno zajedniki koriste za posebne i skupne aktivnosti te omoguuje samostalan visokokvalificiran rad, pri emu se radno mjesto moe tijekom dana mijenjati.

^ ^

Iz suprotnosti 600 < F jedinice 1000 m2 i F etae = maksi Odreivanje elemenata za grupnu Reverzibilni ured, optimiranje prostoriju prema Gottschalku -> C D korisnih povrina

1. faza izgradnje uredski zgrade u Bremenu 1987

/no stubite Jezgra s komunikacijama O Male prostorije, _ fiksne Male prostorije Zonirane o grupne |~1 reverzibilne prostorije rt*. Podruje 1 J ' tajnitva

Grupne prostorije Primjer povezanog djelomino zoniranog grupnog prostora. Grupne prostorije su povezane preko reverzibilnih zona malih prostorija i prema potrebi djelomino zonirane za zajednike povrine. --t

Koncepti grupnih prostorija prema Gottschalku C D

Normalna etaa ograeni uredi 64%. Unutarnja korisna povrina 13% Normalna etaa velike prostorije 100%

342

Centralna banka pokrajine Hessen u Frankfurtu / na M. 1988. Mller

Arh.. Jourdan,

Q) Reverzibilni ured, uprava Dortmund

Arh.. Krmer, Sieverts i p.

H jNOO f\00 KOO N / M J\

[ZZl

UPRAVNE ZGRADE
1 O S N O V E T I P O L O G I J E 1 9 8 0 - 1 9 9 0 - > OD

ran- -

TO*

p>e

iff
Kombinirani ured Zander & Ingstrm Arh.. Lennart-Bergstrm AB, Stockholm 1978 ES Jedinica kombiniranog ureda Edding AG, Ahrensburg Arh,. Struhk i p.

l e y J j a i .

.i a. . Glavna uprava American Can Company, Greenwich, Connecticut, Arhitekti: Skidmore, Owings & Merrill

: i" c i .m m i O * Mr l ipc ii. i i i tU .S S I i ^ r n i i g r ; -ram

Koncepti zgrada III Sve vee koritenje tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskim prostorijama i s tim povezana potreba za novim profilom suradnika zahtijeva saniranje postojeih uredskih zgrada. Slian problem odnosi se na oblik konfiguracija velikih prostorija koji u mnogim pojedinostima ne zadovoljava (- promjene na radnom mjestu). Promjena organizacije postie se rekonstrukcijom zgrade, dovoenjem danjeg svjetla kroz unutarnja dvorita, preglednim rasporedom tlocrta, stvaranjem radnih mjesta iste kakvoe glede svjetla, zraka i zatite od buke ili uvoenjem -> sustava uredske opreme koji mogu preuzeti i graevinsko - tehnike zadae poput primjerice postavljanje kabela, prikljuci itd., kao i funkcije ralambe prostora. Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann u Guterslohu -> @ potaknuto nezadovoljstvom suradnika (promjene na radnom mjestu). ini se da je velika prostorija, unato proirenu miljenju o univerzalnosti, prikladna samo za mali broj organizacijskih oblika i sadraja rada i da zamisao o potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za svaku radnu organizaciju. Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljati kakvou radnih mjesta, zadrati prilagodljivost za nove uredske tehnike i pregrupiranja, ekonomino raspodijeliti povrinu na radna mjesta i sniziti pogonske trokove. Nove smjernice (naelo kombinirani ured) pokuavaju pruiti prikladnu koncepciju prostora uvijek kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ureda. To znai da nude prostor koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omoguuje skupni rad, sadri i pojedinane prostorije za koncentrirani rad, ima u pripremi ureaje koji se povremeno zajedniki koriste za posebne i skupne aktivnosti te omoguuje samostalan visokokvalificiran rad, pri emu se radno mjesto moe tijekom dana mijenjati.

LLfjj'jn
- n ' * L

p r n m m i tin

Lcn_
Kombinirani ured, komercijalna podrunica, PPC Heilige, Stuttgart Arh.. Bernhard Steiner i Bernhard von Wallis, 1991 Kombinirani ured Nafslund Nycomed A/S, Oslo Arh.. Niels Torp, 1987

U l i . . ff

1
Predvorje Prostorija z a odmor Ured Prostorija z a dogovore Tonski studio Skladite Ureaj z a otpremanje spisa Klimatizacijsko okno Velika ured. prostorija Unutranje dvorite Ljestve za nudu Prepust krova

2 3 4 5 6 3 7 8 9 10 11 12

1976. dovrena I. faza izgradnje nove upravne zgrade (V1) za f. Bertelsmann -> @ - @

Potpuno promijenjen raspored radnih mjesta 1985.

Prestrukturiranje. Izmijeane pojedinane i grupne prostorije

343

7,5 1,56;

UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE: POTREBNE POVRINE -> Q P Potrebna tlocrtna povrina prema Schnelleu C (pisai stol 140/70) D bez uredskih pomonih sredstava i povrina za njihovo opsluivanje: mjesto za pisai stroj 1,70 m2 struni suradnik 2,30 m2 struni suradnik voditelj kartoteke 1,90 m2 struni suradnik za rad sa strankama 2,50 m2

6,25 3,66

Potrebni prostor nach RKW , ukljuujui uredska pomona sredstva i povrine za njihovo opsluivanje C . D tajnica = 10,00 m2 s "'3I4 samostalni referent 6,00-9,00 m2 referent u prostoriji s vie radnih mjesta 5,00 m2 isti u radnoj dvorani 3,80-4,80 m2 soba za konferencije po osobi 2,50 m2 5,0 ef odjela bez posjetilaca izvana 15,00-25,00 m2 Stol za pisai stroj sa i.56 - 78 - 40-1 1,2 1-38stolom za odlaganje Prosjena potreba prostora radnog mjesta po zaposleniku, ukljuujui uredska pomona sredstva i povrine za njihovo opsluivanje (bez Dvostruka korita s normalnim formatima uprave), u Njemakoj je: 30% 3,60- 4,60 m 2 Osovinski razmak zidova prema normiranim mjerama -> s. 57 55% (prosjeno 8,5 m2) . 7,00- 9,00 m 2 3,75 15% vie od 9,00-15,00 m 2 (podjela na sobe s pojedinanim radnim mjestom, s vie radnih mjesta 1,39 1,56 ili radne dvorane uvijek je jasna). Prosjena potreba prostora prema dr. Rosenkranzu -CD po zaposleniku 4,00-6,00 m 2 Prosjena potreba prostora prema "Komunalni centar za pojednostavProstorije s jednim i vie mjesta Uobiajeno Najvie njenje uprave": Dubina prostorije 3,75-7.50 m 9,25 m po zaposleniku 7,00-12,00 m 2 Osovinski razmak prozora 1,00-3,25 m 6,00 m Osovinski razmak stupova 1,75-7,50 m 11,00 m Potrebna povrina za radno mjesto prema Uredbi 0 radnim prostorima: 1,75-2,50 m irine centralnih hodnika 3,25 m prostor za rad najmanje 8 m 2 tlocrtne povrine irine bonih hodnika 1,50-2,00 m 2,50 m Praktino pravilo T slobodna povr. za kretanje po zaposleniku 1,5 m2, najmanja irina 1 m Visina prostorija 2,50-4,00 m 5,00 m = 1,5 H f - tekst zrani prostor najmanje 12 m3 za preteno sjedei poloaj, najmanje 15 m3 m3 kad se uglavnom ne sjedi pri radu, -4,80-4,80cm I - I n lQ <OD -4,40-svijetla visina u odnosu prema povrini: loll do 50 m2 2,50 m 15,00 rrr 16,00 m 2 h q i oJ vie od 50 m2 2,75 m vie od 100 m2 3,00 m El I vie od 250-2000 m2 3,25 m 00 Potrebna povrina za radno mjesto prema "Sigurnosni propisi za ured 12,50 m 16,00 m 3 X 1,50 = 4,50 ska radna mjesta": ograeni uredi 8 - 1 0 m2 prema osovinskim mjerama Konstrukteri, tehniAdministracija, komerza velike uredske prostorije 1 2 - 1 5 m2 4x1,20 = 4J 4x1,20 = 3 cijalno projektiranje ko projektiranje Primjeri kako bi trebala izgledati Prosjena potrebna povrina za radno mjesto prema Gottschalku - lit./ radna mjesta s uredskim strojevi( 8 ) Min. dimenzije ureda za 2 osobe - (7) - ( 8 ) : do 1 9 8 5 - 8 - 1 0 m2 uobiajeno; ubudue - 1 2 - 1 5 m2. ma na kraju stola Zakonom nije propisana neka odreena minimalna povrina za uredOpa rasvjeta Sred. jaina Osvjet Svje zrak m3 Prema propiPrema amer. osvjet. (lux) mjesta /sat po osobi sima VDl prop. ASRE sko radno mjesto. pojedinano Prema amerikim ispitivanjima (Con. Life Ins.), ukljuivo povrine za 10 Nepuai pri zra Hodnici, toalete, postavljanje i opsluivanje uredskih pomonih sredstava (tlocrtna ponom grijanju i 30 nusprostorije vanjskoj tempe60 Stubita vrina + okruenje od 50 cm = potrebna povrina za pomono sredstvo): raturi ispod 0 C 250 Arhive, registr. 120 48 sq. ft. ( 4,46 m2) 10-27 Ured. prost. djelatnik u uredu 250 500 Knjigovodstvo 20-30 Nepuai tajnica 72 sq. ft. ( 6,70 m2) Stenogr., knjienje, 26-34 pota, kuhinja. ef odjela 100 sq ft. ( 9,30 m2) Puai 30-40 tehniko crtanje 600 1.000 34-51 Puai direktor 144 sq. ft. (13,40 m2) Laboratorij 4.000 Soba direktora 51-68 drugi potpredsjednik 216 sq. ft. (18,54 m2) ^ g ^ Tablica za jainu osvjetljenja u Tablica VDl i ASRE propisa za ventiprvi potpredsjednik 324 sq. ft. (27,89 m2) laciju *) upravnim zgradama Dubina prostorije ovisi 0 potrebnom prostoru, prema tome odnosi li se Ito na sobu s jednim ili vie radnih mjesta, na veliku ili zajedniku prostoriju ili na uredsku dvoranu. Prosjena dubina uredskih prostorija je 4,50 - 6,00 m. Danje svjetlo osvjetljava do dubine od 4,50 m (ovisno 0 poloaju zgrade, irini ulice ili slobodnom vanjskom prostoru). Priblino je pravilo: T = dubina prodiranja svjetla = 1,5 Hf,visina prozora (Hf = 3,00 m, T = 4,50 m). Ako su radna mjesta na veoj dubini, potrebna je umjetna rasvjeta u posljednjoj treini dubine prostorije. Radne skupine najee se osnivaju bez obzira na dubinu prodiranja danjeg svjetla jer su potrebne dublje prostorije. irina prolaza uza zid hodnika ovisi o broju zaposlenika u prostoriji i potZidovi za vjeanje listova, regali, Garderoba ploe na izvlaenje, visei registratori rebnom prostoru oko ureaja. Openito bi trebalo da se dvije osobe M o g u e dimenzije male prostorije u "kombi, uredu" (Home base) - Edding AG mogu mimoii. Arh.. Struhk i partner *) ASRE Ameriki propisi za ventilaciju
6,25

ff

H _\\m

Is::::]

U ! y

1=i~~

344

'1015 i50Qi? 9 765 I 780 , 780 ! 765

1875 1875 850 i 780 i 850 i 780 ^

1875

1875

1875

UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE -> Q P RAZDIOBA PROSTORA

850 | 780 j 850 [ 780 |620| 1085 | 780^

Daktilobiro

Soba s dva stola

Radna prostorija (kartoteka)

Podjela prostorije

Pisai stol po DIN-u (veliina 0,78/1,56 m) Podjela po modulu od 187,5 odgovara za rebrasti strop s osovinskom mjerom 62,5 (Koenen-strop) s normalnom oplatom. To omoguuje povoljnije postavljanje premjestivih pregradnih zidova. Osovinske mjere paljivo projektiranih uredskih zgrada su 1,75 1,85 i 1,875, posljednja mjera se u skladu s naprijed navedenim ini najpovoljnijom.

BofroflOIS |500|'|0(j'765 I 780 j 780 | 765 ^

850 i 780 | 850 | 780 ^

850 ! 780 | 850 | 780 j 6201 1085 | 7 8 0 ^

a 1a
m

i:: D Ili a 1

piijijip; apijijpi a iiiiri a i d i l Q

2,30

"Home base", pojedinana soba "kombiniranog ureda"

Organizacijski pisai stol (vel. 0,70/1,40 m, sustav Velox) Primjenom organiz. pisaih stolova u kombinaciji s Velox - stolnom trakom ispod prozora umjesto registraturnog namjetaja -> ( i ) tedi se prostor od jednog osovinskog razmaka na pet osovin. razmaka i dodatno 32,5 cm u irini srednjeg prolaza. Uteda od oko 21% u m 2 . Razmak pisaih stolova od 75 cm mogu je samo uz upotrebu okretnih stolica. , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 3Z 3 E

c |

i
a |

fl
oQ

0
oQ

fi

51

Mltf

111
1

1D D l D d

1D1D

Raspored prostorija uz upotrebu organizacijskih pisaih stolova Razliite uredske prostorije u sustavu velikih prostorija: a) ef, mala soba za sjednice ili dogovore: b) pomonik ili voditelj odjela; c) tajnica, doek stranaka; d) struni suradnik (i rad sa strankama); e) radne dvorane (radne grupe)

Raspored prostorija "Kombi-biroa" s perifernim pojedinanim prostorima i dodatnim zajednikim prostorima

(4)

Presjek kroz uredske prostorije

5,00 (5) Presjek, pojedinane i zajednike prostorije "kombiniranog ureda" (Edding AG) Arh.. Struhk i p.

345

UPRAVNE ZGRADE
2T _0_

D I M E N Z I O N I R A N J E -> Q Q

n n

u| u
Knjigovodstvo

Obrada

TJ O

n
T T

Korisne povrine Osnova E. Kahlova - Q ispitiQ vanja bilo je naelo o pojedinanim uredskim prostorima poredanim du fasade, s varijantama - (3) hijerarhijski ili korisniki uvjetovanim razlikama u veliini prostorije. Korisnik Korisna povr ured. prostora 1 struni referent s diskrecijskim pravima (personalno - socijalni odjel) ili posebnom potrebom za koncentracijom oko 12 m2 2 struna referenta (po mogunosti s Azubi - mjestom za dostavu) ili 1 suradnik sa stolom gdje mogu razgovarati otprilike 4 osobe oko 18 m2 Vodei suradnik sa stolom za kojim moe razgovarati otprilike 6 osoba, ili 3 struna referenta, administratora ili slino, odnosno 2 struna referenta s dodatnim mjestom za rad na stroju ili predsoblje efa s ekaonicom 24-30 m2 ef ili radne prostorije opremljene mnotvom ureaja od 30 m2

XI
Radna prostorija Raspored stolovgl s prolazom c-l

"O"

T7

-t

J
O
t4Q
Soba s dva pisaa stolno

ot

C D

U
Soba s jednim stolom

-to

Registratura

(li)CM.j

"-i
o4Daktilobiro"g

Mogunosti namjene razliitih veliina prostorije -> C P

O
Osovinski razmak prozora 1,25 Osovinski razmak prozora 1,87 5

Minimalne irine prostorija prema osovinskim razmacima prostora

Najmanji razmak prozora ili osovinski razmak prozorskih stupova iznosi 1,25 m to odgovara normiranim mjerama -> s. 63, a odgovara i najraznovrsnijim potrebama prostora uredskih zgrada. Tako nastali razmaci pregradnih zidova od 2,5; 3,75; 5,00 m itd. -> Q - ( y j ) nude mnotvo povoljnih mogunosti razmjetaja namjetaja koje se mogu i poveati da bi zadovoljili gotovo sve zahtjeve. Ako je potreban vei ritam, treba odabrati razmak prema

II. Dolazi u obzir i razmak od 2 x 1,25 = 2,50 m - > s istim svojstvima kao i razmak od 1,25 m. 1,875 m = 1 1/2 Uba vea je mjera osovinskog razmaka za uredske zgrade. (Xa) mogu se takoer koristiti za mnoge primjere prikladnog poloaja namjetaja. Tom osovinskom razmaku odgovara i modularni razmak nosaa od 625 mm ili 1,25 m, pri emu svaki trei nosa pada na fasadni stup.

Osovinska mjera 1,20 m Standardna veliina od 18 m2 (3 x 1,20 m - 0,10 m pregradni zid) sa irinom prostorije 3,50 m preuska je za standardni namjetaj za 2 suradnika, potivajui DIN mjere (2 x 1,00 m razmaka i 2 x 0,80 m irine pisaeg stola = 3,60 m). Dvoosna prostorija irine 2,30 m preuska je za 1 referenta s mjestima za posjetitelje. Dublja radna mjesta s ekranima i posebnom opremom zahtijevaju sljedeu po redu irinu prostorije (4,70 m). Dodatna uporabiva povrina ne moe se iskoristiti. Osovinska mjera 1,30 m Veliina prostorije iroke 3,80 m sa 18 m2 korisne povrine omoguuje: - dodatni namjetaj za registratore; - 2 radna mjesta s ekranima s dubinom od 0,90 m, prema preporuci strunog udruenja; - 1 crtai stol odnosno crtai stroj i 1 pisai stol; - 1 pisai stol i stol za kojim mogu razgovarati 4 osobe. Mogua su sva uobiajena radna mjesta; visoka uporabna prilagodljivost bez premjetanja zidova. Osovinska mjera 1,40 m Postie se irina prostorije od 4,10 m s vrlo povoljnom mogunou postavljanja namjetaja i visokom uporabnom fleksibilnou. Za prostoriju od 18 m2 dovoljna je dubina 4,40 m ne trai li se vea zbog posebnih namjena ili vee potrebne povrine. Uz dubinu od 4,75 m poveava se korisna povrina troosne standardne prostorije na 19,5 m2.

D-!
oo

JT
5,15
Osovinski razmak prozora 1,20

5,15

4.75
Osovinski razmak prozora 1,30

4,40 Osovinski razmak prozora 1,40

(2)

Mogunosti koritenja pri razliitim osovinskim razmacima prozora -> QP

346

UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE, UREENJE PROSTORA ZA SJEDENJE

^g^

Nizovi pisaih stolova s prolazom iza lea

(g)

Nizovi pisaih stolova s odlaganjem iza lea

Nizovi stolova u obliku bloka sa smaknutim sjeditima

Nizovi stolova s nasuprotnim sjeditima

Potrebni prostor za sjedanje i ustajanje uvjetuje minimalne razmake izmeu pojedinanih stolova (prema DIN-u, najmanje metar) - 4 - , ovisno o tome jesu li postavljeni ispred zidova, drugih stolova ili regala za spise

Ormari za registratore

(l4)

Ormari za registratore s prolazom

(15)

Regali za spise

1,50

Potreban prostor za jedno radno mjesto bez prolaza izmeu njih: 2,46 m2, 2,25 m2, 2,90 m 2 , 2,90 m 2 , @ 2,60 m 2 , 3,70m2, 1,90 m 2 , (12) 2,25 m2 Za kratke redove ormara za registratore zadovoljava - , za dulje> , jer u tom sluaju mora kao i kod stolova -- postojati prolaz. Uz prozor mora, nalazi li se radijator, postojati razmak koji moe ako je irok 55 cm sluiti i kao prolaz Visoko postavljeni prozori daju povoljno osvjetljenje dubine prostorije, te omoguuju uporabu prostorije i parapeta ispod proZOra -->(8).

Poloaj stola neposredno do prozorskog parapeta

Prolaz izmeu stolova i prozora

Ormari za odlaganje ispod prozora

347

UPRAVNE ZGRADE
DIMENZIONIRANJE QP Registrature Premda se uvode nove uredske tehnike, porasla je potronja papira kao glavnog spremnika informacija. Do 1980. svake se 4 godine udvostruivala potronja papira. Raunalne banke podataka mogu se unutar uredskog komunikacijskog sustava sve vie koristiti kao nositelji informacija. Takozvane nekodirane informacije (pisma, tekstovi, asopisi) i dalje e postojati u papirnom obliku volumena papira. Svrha: pregledno razvrstavanje i odlaganje spisa u blizini radnog mjesta i uz dobro iskoritenje prostora. Potrebni prostor za registrature (prema Ladneru -> CD (T) ). S poveanjem dubine ormara raste i irina prolaza. L x B (registraturni ormar) = povrina ormara + 1 / 2 L x B + 0,5 = povrina prolaza ukupno potrebna povrina = povr. ormara + povr. prolaza Duboki registraturni ormari ekonominiji su. ->(ij) prikazuje odnos povrine ormara i povrine prolaza pri vertikalnom odlaganju uz primjenu velikih arhivskih regala (sustav Velox) i pri horizontalnom odlaganju. Pri vertikalnom odlaganju povrina ormara je 5,2 m2, a povrina prolaza 4,6 m2 (100:90). Pri horizontalnom odlaganju povrina ormara je 3,2 m2, povrina prolaza 3,6 m2 (90:100, obrnuti odnos). Horizontalno odlaganje daje manju mogunost punjenja, duboke ladice su nepregledne. Vertikalnim odlaganjem smanjuje se osoblje za vie od 40%. Viseom registraturom iskoritava se povrina zida za 87% bolje od odlaganja registratora -> Prijevoz spisa obavlja se paternosterom. Radno mjesto treba opremiti regalom za razvrstavanje, malim stolom i stolicom na kotaima. Lokacija registrature treba biti centralna. Povoljan osovinski razmak prozora iznosi 2,25 - 2,50 m. Svijetla visina prostorije je 2,10 m (2 normalne uredske etae = 3 etae registrature). Prostorije moraju biti suhe, podrum i tavan nisu prikladni. Stolna traka - @ i (37) s viseim mapama i ploom za pisanje svrhovito povezuje radna mjesta. Kao povrina za pisanje ili sanduk za kartoteku mogu se upotrebljavati kolica. Pokretne registrature (Compaktus - ureaj Soenneken) utedom prolaza omoguuju utedu prostora (100 -120%) -(18) B. Takvi ureaji nisu normirani ve se proizvode prema zahtjevima, npr. za registrature, arhive, knjinice, skladita. Treba paziti na poveano optereenje meukatne konstrukcije. Pogon je runi ili mehaniki. itava registratura ili samo neki dio mogu se zakljuati pomou ruice.
Horizontalno odlaganje u koricama u otvoreni regal 35/200 10000 spisa debljine oko 2 mm (bez korica) oko 25 listova 1) Tek. metar ormara ili zida 2) Potrebna tlocrtna povrina m 2 uklj. radni prolaz, bez bonih prolaza 7,25 m 5,92 m 2 Bibliotekarsko odlaganje u registratore u rolo-ormarie 40/125/200 11,00 m 8,25 m2 Kombinirana stojea i visea registratura sa zbirnim mapama u regalima 65/78/200 2,4 m 3,6 m2

\
(7) Okvir za vjeanje ^g^ Tranice za vjeanje paralelno s prednjom stranom

0 o> 0 1

Polica na izvlaenje za LS kazete, kapacitet do 190 komada

Letva za vjeanje mapa okomito na prednju stranu

^4)
I

Usporedba potrebnog prostora za razliite sustave odlaganja

1,57 1

t
X

Povr. za odlaganje

A A A A /
Povr. z a odlaganje

<0 Povrina prolaza Povr. za odlaganje <0

Povr. za odlaganje

CO

/ V V V V
Povrina prolaza

Povrina prolaza Povr. za odlaganje

-82-

A A A A /
/ V V V V
Povr. za odlaganje Povrina prolaza

0,79 1,30 m2

A
(jj)

Odnos izmeu prolaza i namjetaja za odlaganje kod razliitih sustava reaistrature Usporedba zidnih povrina za viseu registraturu i o d - / i i laganje u registratore u z ^ istu koliinu spisa

Stolna traka s kolicima

Presjek - ( i j )

r5_redova registr^S redova registr.

i k k k M
Presjek B Horizontalno odlaganje

l i l i l i M i M i l t l I" j n

D a u a cd a a a a a a a a
Dobivena uredska povrina

Vremena obrade - usporedba horiz. i vertikalnog odlaganja Hor. odi. 29% 41% 30% 100% Vert. odi. 14% 66% 20% 100%

Spise izvui Spise razvrstati Spise odloiti

Tlocrt pokretne registrature

Velox - veliki arhivski regal, presjek i tlocrt

(13)

Sustavi odlaganja

io\

A = pokretna registratura

B = normalna registratura, usporedba potrebnog prostora

348

5,50

UPRAVNE ZGRADE
[I ,
Prozorski nadvcj neznatno optereen (mogu u visini stropa) ,

Stropna ploa u B25 d = 20, bolie d = 25

rr CJ > C N C O
i?

KONSTRUKCIJA

D I M E N Z I O N I R A N J E -> QQ

<r>

Podgled stropa

a> a>

0 C D >0
Okrugli stup 0 3 0 cm Vanjski stup, npr. za _tri.eta. min.24/24c.rn Presjek stropa Podgled stropa I

Dl

i 1

5 ro

C L c >

ro

L-IL
Zidovi ispune po elji Nenosivi zidovi ispune, npr. s niama za 11 zidne ormare ili proirenja II hodnika li n

l'l
Ispuna 5,00 -1.80" ||l 11 5,00

Ispuna ~ 4,80 1.9 5,00 1,50 Statiki sustav, kontinuirani n o s a p r e k o v i e polja vanjskog

nost.

Statiki sustav, asimetrini n o s a p r e k o d v a polja Sredinja

nost.

Strop j e nosiv u p o p r e n o m smjeru z g r a d e . P o d v l a k e u u z d u n o m smjeru. odvojeno od zida hodnika. N e o g r a n i e n a fleksibilnost i reverzibilP o t r e b n a j e dovoljna irina hodnika z a podvlaka i stupovi bono unutar hodnika,

Strop j e nosiv u smjeru u z d u z g r a d e , podvlake u p o p r e n o m smjeru od Neograniena preko srednjeg d o vanjskog stupa. fleksibilnost i reverzibil-

- Z b o g m a l e debljine stropa potrebna dod a t n a akustina izolacija (objeeni strop, plivajui estrih). - Vrlo prikladno iznad parkiralita s v o z n i m t r a k o m u u z d u n o m smjeru z g r a d e .

slobodan prolaz i z m e u stupova i zida. - Prikladno kad n e m a ovjeenih stropova ili iznad parkiralita s prometnim t r a k o m u uzd u n o m smjeru z g r a d e . , 5,00 , 2.00 , 5,00 ,

Arm. bet. mas vna ploa u B25, min. d = 16 cm, a bolje d = 2 0 c

Podgled stropa

2of~
Stugovijigr. za_3_etae 24/24 cm (min. dimenzije za beton na licu mjesta)

18

-t-

ff _U.o

Ll.o

Nosiva konstrukcija - utjecaj konstrukcije na ralambu uredskih povrina ~ @ Prijedlozi za odabir konstrukcije dvotraktnih uredskih zgrada: ~ optereenje - normalno 5 KN/m2, dodati 2 kN/m2 za podove (8 cm za kanale u podu s instalacijskim vodovima i prikljucima). - Svijetla visina prostorija 2,75 m prema Vst propisima (omoguuje naknadnu izvedbu dvostrukog poda ili sputenog stropa). Uz preteno sjedei poloaj pri radu moe se visina smanjiti za 25 cm, pa e najmanja svijetla visina biti 2,50 m. Hodnici i sanitarne prostorije imaju visinu 2,30 m (koriste se za objeene instalacije). Prema Kahlu -> CD, ekonominost konstrukcije manje ovisi o optimiranju nekih komponenti (npr. primjena predgotovljenih elemenata), a mnogo vie 0 njenoj uklopljenosti u funkcionalan oblik graevine. Razlikuju se sustavi uzdunih i poprenih nosaa -> (T) - (4). Mogunost odabira konstrukcije na primjeru armiranobetonske ploe raspona 6,50 m: kriteriji - gotovo identini trokovi - vea teina utjee na trokove nosive konstrukcije i temeljenja - vea debljina ploe povoljna je radi vee krutosti, a i pri razliitim utjecajima (otvori, izmjene, koncentrirana optereenja, razliiti rasponi, razliita nosivost tla). Rebrasta ploa. Ekonomina je tek za vee raspone (manja vlastita teina, visoka cijena oplate). Nisu mogui prodori kroz rebra, prostori izmeu rebara preuski su za instalacije. Podvlake su u istoj razini. Greda s ploom (dvostruki T - presjek ili Pi - ploa) statiki je povoljna za velike raspone. Instalacije su paralelne s gredom, a krianje njihovih smjerova treba smjestiti u podruje hodnika ->(T) - (5) Ravnina fasade moe biti iza, unutar ili ispred ravnine konstrukcije. Najvea mogunost prilagodbe postie se kad je fasadna ljuska odvojena od konstrukcije. Poloaj stupova u odnosu prema fasadi utjee na elemente fasade i njihov raspored (raster, oblikovanje uglova). Stupovi iznutra -> (5) E-H ekonomino pri konzolnom prepustu meukatne konstrukcije od c = 1/5L - 1/3L razmaka stupova. Ukruenje zidnim platnima, katnim okvirima ili krutim komunikacijskim jezgrama. -> C D Ispuna - Masivni pregradni zidovi mogu nadomjestiti stupove i podvlake, a osim toga mogu se ukljuiti u konstrukciju u funkciji ukruenja - > ( ) - (5). Otvore treba unaprijed odrediti i ne mogu se mijenjati. Lagani pregradni zidovi imaju prednost u tome to se mogu tijekom graenja ili naknadno premjetati ako se promijeni odluka o ralambi prostora (izvedba: kostur s obostranim gipspanelima 2 x 12,5 mm odgovara akustinoj izolaciji zida od 24 cm, prostorne mase 1,2 kg/dm3, s obostranom bukom).

O "CV

^OJ

Alternativno: zid 24 cm, nosiv i kao uzduno ukruenje i Ispuna - 4.80

Arm. betonski stupovi, npr. z a 3 etae 3 0 / 3 5 cm

w = w ab

Slobodan raspored elemenata ispune

-w 5

j w 3 " t

( )

Statiki sustav, n o s a p r e k o tri polja

( ? )

Statiki sustav, p l o a s r e b r i m a na

Stropna ploa nosiva u p o p r e n o m smjeru z g r a d e , podvlake u u z d u n o m smjeru, u s r e d n j e m dijelu s obje strane hodnika. Zid hodnika m o e biti i nosiv i sluiti k a o uzd u n o ukruenje z g r a d e . Zid hodnika nepromjenljiv, ograniena fleksibilnost glede dubine prostorija. Debljina ploe min. 2 5 c m (zatita od b u k e koraka) ili ovjeeni strop odn. plivajui estrih. - Nije pogodno iznad parkiralita. - Zid hodnika e k o n o m i a n k a o ukruenje. Konstrukcija ekonominija pri v e i m dub i n a m a z g r a d e i v e e m r a z m a k u stupova uzdu zgrade.

P o d v l a k e b e z srednjih stupova nose vanjskim stupovima. -

I I I

Fleksibilnost i reverzibilnost neogranie-

7 l

na. - P o t r e b a n o v j e e n i strop. I z m e u rebara instalacije u p o p r e n o m smjeru, uzd u n a m o n t a a kroz prodore praktiki neizvediva. C j e l o k u p n a konstrukcija n e e k o n o m i n a , visoke p o d v l a k e (i a k o su eline), veliki obujam zgrade, opravdano s a m o ako je n e o p h o d a n prostor b e z stupova. A k o s e visina p o d v l a k e smanji na 6 0 c m konstrukcija j e osjetljiva na vibracije i ima velike progibe.

Ukruenje

zidnim platnima

4 mogunosti raspodjele stropnih o p t e r e e n j a n a stupove i z o n u j e z g r e kod trorednog tlocrta

O d n o s konstrukcije i m o g u n o s t i p o d j e l e p o v r i n e na u r e d e

A - H utjecaj konstrukcije na m o g u n o s t dijeljenja povrine na u r e d e p o m i c a n j e m pregradnih z i d o v a . A , B vanjski stupovi; C - E stupovi u fasadi odn. n e p o s r e d n o iza nje; E, F unutarnji stupovi (mogunosti oblikovanja ugla G - H).

349

UPRAVNE ZGRADE DIMENZIONIRANJE->QQ

3,00

TEHNIKA OPREMA G R A E V I N E - > QD

IT
M

taaj

Visine etaa ovisno o koliini instalacija

Regulator sisanja*--^

razlike tlakova

Zagrijavanje - sisanje do iznad

1 5

Mogunost otvaranja t a = ca

3B

Strujanje u prostoriji uslijed razlike ultemperaturi

(7)

Dvostruki pod za voenje kablova

^g^ Pregradni zid s podno / zidnim profilom

446 D M 4 4 0 DM

55 D M Istraivanje P K Y - s a v e z a 1 9 8 0 . = upravne zgrade 10 poduzea Trokovi p o g o n a / radno mjesto godinje 1 0 4 0 6 radnih mjesta Pogonski trokovi . ukupno: 2 . 3 6 8 D M ( 9 ) Trokovi pogona %
D rosj. iirijed. %

(3)

Klima ureaj na osnovi hlaenja elemenata graevine

Rasvjetni ureaji D i z a l a i transportna sredstva Ureaji s l a b e struje Instalacije grijanja (s p o v r a t o m topline) Instalacije grijanja (s p o v r a t o m hladnoe) Ventilatori i p u m p e Sanitarni ureaji Kuhinjski ureaji (na elektrini p o g o n ) Usisai praine i odvoz otpada Ukupno

30-50 4 - 8 0,5-1,0 8-10

40 6 1

6 - 8 32-53 18-35 1-2 6 - 8 2-4 '5,5 124 2 2 2 100 42

Kanal za odvod zraka

Kanal za dovod zraka

Prostorije s punom klimatizacijom. Bruto obujam prostorije i ukupni trokovi izvedbe vii su 1,3 -1,5 puta od neklimatiziranih Q +(T) p Visina etae 3,00/3,10 m Zgrade s malo instalacija; nema ovjeenih stropova; cijevi za grijanje nalaze se na vanjskim zidovima; opskrba strujom provodi se kanalima u parapetima ili u podu; instalacije za stropnu rasvjetu smjetene su u cijevima ili u lakim pregradnim zidovima. Hodnici slue kao trase za instalacije. Visina etae 3,40 m Zgrade s vie instalacija, ali bez tehnike ventilacije; ispod stropa (h = 22 cm) smjeteni su vodovi za grijanje, struju i vodu; instalacija prolazi hodnicima. Visina etae 3,70 m Zgrada u kojoj su uredi opremljeni tehnikom ventilacijom; za klimatizirane urede preporuuje se najmanje 50 cm prostora za instalacije. Uzdune su trase instalacija u hodnicima. Visina etae 4,20 m Velika uredska prostorija sa svijetlom visinom 3,00 m, prema ASTV. Visina etae od 4,20 m potrebna je zbog krianja ventilacijskih kanala. Svi elementi zgrade koji su u vezi s visinom etae optereuju cijenu zgrade u odnosu prema korisnoj povrini ureda. Blago hlaenje -> ( 2 ) - ( 3 ) Klimatizacijski sustavi s panelima od kapilarnih cijevi rade na vodu prema naelu "hlaenje elementa graevine" Dovod zraka ispunjava minimalne uvjete izmjene zraka. "Blago hlaenje" nastaje zraenjem tih panela na stropu i neturbulentne ventilacije potiskivanjem zraka (izvorna ventilacija). Tako se uz pod stvara "jezero" svjeeg zraka (izlazni otvori u visini opavne daske poda ili donjega ruba namjetaja), a pod stropom "jastuci" toplog zraka. Zbog razlike u temperaturi nastaje strujanje zraka u prostoriji ( 5 ) (povrina koe 32C, strop i zidovi 20 C). Dvije petine pogonskih trokova neke zgrade odnosi se na trokove energije - * ( ) - (). Toplinsko zraenje zida, ukljuujui dovod toplog zraka, moe biti dovoljno (dobiva se na korisnoj_povrini jer nema grijaih tijela) - (6). Trokovi klimatizacije putem elemenata graevine nisu vii od trokova konvencionalne klimatizacije. Svojstva: nema propuha, nema umova, manji su trokovi investicije i pogona (za isti je uinak potrebni volumen vode 1000 puta manji od potrebnog volumena zraka, zatvorena cirkulacija, povrat topline), smanjen je presjek opskrbnih vodova (voda umjesto zraka), manje su energetske centrale. Dvostruki podovi potrebni su za ventiliranje prostorije i smjetaj vodova za opskrbu korisnih povrina s visokim udjelom instalacija. Potrebna je vea povrina presjeka opskrbnih vodova (kabliranje, uredska tehnika) i osiguranje prilagodljivosti radi moguih promjena namjene prostora ( j ) - ()

Presjek sustava "Klimadrant" Individualno doziranje zraka uz pisai stol

350

Sjedei

UPRAVNE ZGRADE DIMENZIONIRANJE

R A D N A MJESTA S E K R A N O M - > DD

(T)

Vertikalno vidno polje

Radna mjesta na kojima su za svladavanje posla odluujui elementi ekran, alfanumerika tipkovnica i vizualni ili akustini ureaj ne projektiraju se prema nekom standardnom rjeenju ve prema posebnostima radnog procesa (npr. davanje informacija, prikupljanje podataka itd.). Propisi su objedinjeni u "Sigurnosna pravila za radna mjesta s ekranom u uredskom podruju" ZH 1/618 Glavnog saveza obrtnikih strunih udruenja. Navedeni su sljedei propisi: - "Smjernice za radionice" i "Propisi za radionice" - vie od 40 DIN-propisa, a naroito - DIN 66234 T1-T7, Radna mjesta s ekranom - Z H 1/535 Sigurnosna pravila za uredska radna mjesta - VDI i VDE norme za tehnike instalacije (grijanje, ventilacija, struja). Radna mjesta s ekranom treba oblikovati u skladu s tim sigurnosnim propisima i openito priznatim pravilima tehnike te na osnovi spoznaja iz medicine rada i ergonomije.
0 100 200 300 400 5 0 0 6 0 0 700

700

600 500 400 300 200 100

(3)

Preferirano i doputeno podruje dohvata

Oblikovanje radnog mjesta esto upotrebljavana sredstva za rad treba smjestiti tamo gdje e se dobro vidjeti i moi dohvatiti -> ( ? ) - (5) Namjetaj. Pravilnim poloajem pri radu smatra se kut oko 90 izmeu nadlaktice i podlaktice, a isto tako i kut izmeu natkoljenice i potkoljenice - ( ? ) Da bi se to omoguilo osobama razliite visine, moraju veliine stola i stolice biti promjenljive. Postoje dvije ergonomski jednako vrijedne mogunosti: A: tip radnog mjesta 1, stol promjenljive visine 6 0 - 7 8 cm stolica promjenljive visine 42 - 54 cm
^ ^ Ergonomski pravilno osnovno dranje Ergonomski oblikovano raunalo s fiksnim stolom
60170)

B: tip radnog mjesta 2, tip radnog mjesta 3, stol nepromjenljive visine 72 cm stolica promjenljive visine 42 - 50 cm oslonac za noge promjenljive visine 00 - 1 5 cm Treba paziti da je za noge osigurano dovoljno mjesta (6). Okolina: Svi predmeti i oprema u uem podruju rada (ploa stola itd.) moraju imati stupanj refleksije od 20 do 50%. Jaina osvijetljenosti treba biti 300 do 500 lx, a blijetanje svjetiljki, npr za radna mjesta s ekranom treba ograniiti zrcalnim rasterom na stropu ili 2-Kosvjetljenjem s. 143-152. Svjetlee trake treba postaviti usporedno s prozorima. Za povrine u prostoriji koje nisu sjajne preporuuju se stupnjevi refleksije: strop oko 70%, zidovi oko 50%, paravani oko 20 - 50%. Smjer pogleda na ekran treba biti usporedan s prozorom i svjetleom trakom, ekran po mogunosti izmeu njih. Radno mjesto s ekranom treba postaviti u podrujima bez prozora. Valja uzeti u obzir uvjete klimatizacije i zatite od buke. U onim uredima u kojima ima mnogo ureaja ea je potreba za hlaenjem nego za grijanjem (-> tehnika zgrade). Psihologija radnog mjesta s ekranom Negativni utjecaji na rad raunalom mogu nastupiti ako se slijedi strategija racionalizacije koja ovjeka u velikoj mjeri iskljuuje iz radnog procesa, nastojei ga preusmjeriti na ostale poslove. Prof. Walter Vol pert tC iz toga izvodi 9 kriterija za oblikovanje radnih mjesta, koja prema oprenostima (stroj - ovjek) odreuju radne zadatke sa sljedeim znaajkama: - irok prostor za djelovanje i odluivanje, - uz to primjerena sloboda oblikovanja vremena, - ponude za osobno procjenjivanje/svladavanje (mogunost strukturiranja) zahtjeva, - zadaci osloboeni smetnji, - dovoljna tjelesna aktivnost, - time i traenje mnogostranih umnih kvaliteta, - konkretno ophoenje s realnim predmetima (npr. neposredan odnos prema socijalnim uvjetima), - ponuda razliitih varijanti, - omoguavanje i unapreivanje drutvene suradnje i neposrednih meuljudskih konta kata, (-> promjene na radnom mjestu).

Slobodni poloaj nogu

Treba nastojati ostvariti mjere u zagradama

R a d n o m j e s t o tip 1 Stol s p r o m j e n l j i v o m v i s i n o m Stolica s p r o m . v i s i n o m

ene

ene i mukarci

T (visina stola) * (630-t) - (730-t)(630-t) - (780-t) S (visina stolice) 420-460 420-500

R a d n o m j e s t o tip 2 K o n s t a n t n a visina stola P r o m j e n l j i v a visina stolice P r o m j e n l j i v a visina p o d l o k a z a n o g e ene i mukarci

ene

T (visina stola) * (700-t) - (730-t)(750-t) - (780-t) S (visina stolice) P (visina podloka z a noge) 460-500 0-100 500-550 0-150

R a d n o m j e s t o tip 2 K o n s t a n t n a visina stola P r o m j e n l j i v a visina stolice

ene

ene i mukarci

T (visina stola) * (640-t) - (800-t)(680-t) - (800-t) S (visina stolice) 420-460 420-500

Mjere za namjetaj radnog mjesta

* t prosjena visina tastature iznad ploe stola

351

UPRAVNE ZGRADE DIMENZIONIRANJE->QQ

Potrebne povrine za postavljanje namjetaja Zakonski propisi koji se od 1980.g. bez ogranienja odnose na uredski namjetaj nalaze danas, pored jednostavnog i upravnikog pisaeg stola svoj izraaj u opsenim sustavima opremanja namjetajem. Zbog sve vee primjene ekrana i tipkovnice, Euro - norma polazi od toga daje visina pisaeg stola 72 cm. DIN 4549 "Uredski namjetaj" orijentiran je prema ergonomiji i rezultatima antropometrijskih ispitivanja. Normni pisai stol dimenzija 156/78/78 dopunjen je pisaim stolom 140/70/74 koji nije predvien tom normom ->(2) (sust. Velox Qp). Zahtijeva se mogunost reguliranja visine radne plohe, priguenje vibracija, upijanje zvuka i podloak za noge na anatomski pravilnoj visini. Stolice s kotaima, sjedalo i naslon tapecirani su i prilagodljivi. Pri razvoju "dinamikog namjetaja za sjedenje" uzeti su u obzir razliiti poloaji pri sjedenju. esto se radi utede prostora kombinira pisai stol sa stolom za pisai stroj, kao dio sustava za opremanje namjetaja Qp. U registraturama i kartotekama upotrebljavaju se ormari bez bonih stranica Zavretak reda ini posebna samostalna bona stranica. elini namjetaj se proizvodi u slino normiranim dimenzijama -> DIN 4545 i DIN 4549. Otpremni pultovi sa suprotne su strane, iroki 62,5 cm i visoki oko 90 cm (?), a pri irini 30 cm, visoki su 100 cm kako se ne bi rukom moglo dosei preko i iza pulta. Iza pulta je prolaz za stranku koja stoji, s. 362 (2) - (). Kontinuirani pult () i (7). Primjenom pojedinanih pultova moe se po elji mijenjati raspored (&).
42-50

Pisai stol s ladicom za normirane formate prema DIN 4549/1

^2)

Organizacijski pisai stol s okretnom stolicom na kotaima. Usporedba povrine s (7): kod @ uteda 0,5

Visoki pult za normirane formate, po svakom ormariu oko 1500 kartica

{7\ VV

Dvostruko korito za normirane formate, po ormariu - > ( 3 )

Ormar za kartoteku za razliite normirane formate

<-1

1.04

?0

-y

Pult za stranke

A: s prolazom iza pulta B: s oslonjenim pisaim stolom

Otpremni pult s pisaim stolom (vedski nain)

^ ^

Pojedinani pult, omoguen slobodniji raspored

42

62 s

40-6

Kompjutorski stol s dvostrukim pokretnim koem za spise (Velox)

^Jg^

Ladice za registratore koje se mogu sastavljati

Vertikalni registratorski ormari, mogu se sastavljati u nizove 1.22 47-50

33.3

1.25

40-50

2.10

2,00

2,To

v^jrao Ormar u nizu za stojee registratore Rolo ormar ^gj Ormar s vratima za odlaganje odjee

1.20

Ormar za odjeu zaposlenika

352

UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI

Organizacija tlocrta

L - -2
a

*1 w i r

Najamna uredska zgrada, povrina za iznajmlji v a n j e do 93%. Vertikalna komunikacija je javna prometnica; asimetrini raspored omoguuje male prostorije kao i uredske dvorane. Arh.. I.M. Pei & pom. mYfi

1 1 1 1 1 1 Odvajanje uredskih i prometnih povrina od sanitarne zone. Tipino rjeenje tlocrta za uredske dvorane. Vanjski stupovi omoguuju slobodno ureenje interijera. Slobodni raspon 17,50 m. Arh.. Skidmore, Owings & Merril

Tlocrt bez hodnika s krutom jezgrom izvana. Pojedinane sobe za vodee osoblje dostupne iz uredske dvorane. Arh.. Skidmore, Owings & Merril

[TliLLLLLL
~ l l . , I VI .11

iiitttttt~I

elini skelet kao kruta nosiva konstrukcija, nije potrebno ukruenje zidnim platnima. Istona i zapadna strana vertikalne lamele, na jugu horizontalna zatita od sunca. Arh.: V. Gruen & pom.

Zahtjev: najkraa mogua veza izmeu uredskih dvorana i vatrostalnih trezora. Centralna kruta jezgra - minimum prometnih povrina. Arh.. H. Kosaka

Posebni oblik, prizemna uredska zgrada. Uredske prostorije na vanjskim stranama; tajnitvo, knjinica i dvorana za konferencije granie sa zelenim dvoritem. Arh.. Ph. Johnson

Posebni oblik, 4 nadletva su smjetena u vlastitim graevnim cjelinama, koje se neovisno jedna od druge mogu proirivati dodavanjem etaa.

Dilatacijske razdjelnice predviaju se na razmacima 30 - 60 m, ovisno o temeljenju, vrsti konstrukcije itd. a) U armiranobetonskoj konstrukciji najjednostavnija je izvedba u obliku dvostrukih stupova, sa zatitom od klimatskih utjecaja; b) Konzolni istak meu katne konstrukcije, dilatacijska razdjelnica izmeu obje konzole koje su jae napregnute nego ostala polja konstrukcije; c) Komplicirana je izvedba kada se dilatacijska razdjelnica oslanja jednim dijelom konstrukcije na drugi, s kliznim leajima na kraju konzole.
Zbog vjetra nastaju na frontama visokih zgrada zone podtlaka i pretlaka, uslijed ega kinica prodire kroz spojeve prozora i pukotine u zidu.

Odvajanje prostorija za publiku u prizemlju od interne uprave u trokatnom sjevernom krilu Arh . O. Apel, Skidmore, Owings & Merril

t m\
(O)

HK^ii
- -

fas
*

Razdvajanje graevnih cjelina prema glavnim funkcijama -> ( T ) . ( ) Priz. promet publike, dvorane za sjednice i konferencije odvojene od glavne zgrade. Arh.. A. Jacobsen

.n.

r a

1 : " J I 3 ]

: :i :

Vrlo duboke pregraene uredske prostorije. Tajnica ili prijamni ured, radna mjesta strunih suradnika otvorena ili zatvorena prema hodniku s umjetnom ventilacijom i rasvjetom. Arh.. Skidmore, Owings & Merril

353

*) Napomena: Propisi o visokim zgradama razraeni su na osnovi smjernica koje je donijela radna skupina imenovana od strane nadlenih ministara za graditeljstvo, stanogradnju i urbanizam pokrajina SR Njemake i vrijede za te pokrajine. Normalan dvoredni raspored, ekonomian zbog povoljnih statikih okolnosti; nedostatak: osovinska mjera ureda = osovinska mjera konstrukcije - s. 306. M 1 1250 Arh.. P Beluschi

UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI Visoke zgrade Upravna zgrada prvi je tip u razvoju visokih zgrada. U donjim etaama najee su robne kue i slino s kontinuiranim prodajnim povrinama bez svjetlarnika. Iznad toga nalaze se uredski prostori, esto od razliita gradiva i razliitih dimenzija. Vertikalni komunikacijski elementi, dizala, stubita i nusprostorije u sredinjem dijelu dobivaju iskljuivo umjetnu rasvjetu i ventilaciju. Nove mogunosti nude stepenaste zgrade i zgrade s vanjskim stubitem i dizalima. Konstrukcija. Standardno rjeenje je elina ili armiranobetonska okvirna konstrukcija. Traena varijabilnost potiskuje zidane konstrukcije. Rasponi ovise o materijalu i konstrukciji. Puna armiranobetonska ploa 2,5-5,5 m. Rebrasta ploa 5,0-7,5 m, najvie 12,5 m od jednoga do drugoga glavnog nosaa. Pri prednapetom betonu rasponi su od 25 m uz samo 0,75 m statike visine. Vanjski zid je ispred uvuenih krajnjih stupova kao "curtain wall". Sustav elinih ili predgotovljenih glavnih i sekundarnih nosaa olakava montau i skrauje raspone. este su mjeovite konstrukcije: elini je skelet, a ploe su betonske. Izvod iz propisa o visokim zgradama Visoke zgrade su zgrade s prostorijama koje slue trajnom boravku ljudi i iji se pod najvie etae nalazi najmanje 22 m iznad terena barem na jednoj strani zgrade. Prozorski para peti visoki su najmanje 0,90 m, otporni na poar Povrine prozora koje se ne mogu neopasno istiti iz unutranjosti zgrade moraju struni radnici istiti izvana pomou posebnih naprava. Visoke zgrade moraju biti podijeljene na poarne odsjeke vatrostalnim zidovima na razmacima od 30 m. Od svake prostorije svake etae moraju postojati dva prolaza za sluaj opasnosti, preko najmanje dva meusobno neovisna stubita. Jedno od njih mora biti izvedeno kao stubite u skladu s graevinskim propisima. Kod zgrada do 12 etaa moe drugo stubite biti izvedeno kao stubite u nudi. Od svaka 2 stubita mora barem jedno biti uz vanjski zid i mora na svakoj etai imati prozor prema van koji se moe otvoriti. irina stubinih krakova i podesta ovisi o vrsti uporabe zgrade, ali mora iznositi najmanje 1,25 m. irina stubita u nudi mora biti najmanje 0,80 m, a najvei odnos nagiba u liniji hoda 20/20 cm.

plfpB,;
JsHL^*'

Jednoredni raspored, ekonomian zbog 10,0 m du b o k i h prostorija, centralna vertikalna komunikacija povezuje obje graevne cjeline. M 1 1250 Arh.: P. R.Vazquez & R. Mijares

2 stupa u prizemlju omoguuju slobodan kolni prolaz. Stropnu plou koja ima konzole od po 5, 50 m nose 2 uzdune podvlake. M. 1:750 Arh.. A. Jacobsen

Ifiinifcb.

r
Nosiva konstrukcija u obliku tornjeva -> ( E ) , povezana je prednapetim pioama raspona = 24 m, debljine svega 0,75 m. Arh.. Ponti-Nervi Presjek uz ( 4 )

Konkavni oblik trakta soba omoguuje bolju rasvjetu i ventilaciju. Arh.: Scheller

Prometne povrine i nusprostorije u unutranjosti imaju samo umjetnu rasvjetu i ventilaciju. Arh.. Rosskotten

U sreditu prometa je zbog smjetaja dizala zgrada najira. Arh . Hentrich i Petschnigg

e o n a rasvjeta

Arh.. Hentrich i Petschnigg (d) Dva dvoredna objekta prikljuena na zajedniku jezgru vertikalnih komunikacija -> s. 340

354

PRIMJERI UPRAVNIH ZGRADA

VISOKE ZGRADE Q P Grad New York donio je 1982.g. novi zakon o planiranju s odgovarajuim odredbama za graenje nebodera. Tim se zakonom trebala stei kontrola nad gustim prometom, protusmjernim kretanjem mase od 3 milijuna ljudi dnevno, urbanistikim zahvatima kao to su odravanje prometnih povrina i njihovo proirivanje, prilazi podzemnoj eljeznici, pjeake zone, osiguranje danjeg svjetla i mikroklime - zoniranje. ->

<D
Tehnika graenja nebodera Za oblikovanje visokih zgrada odluujui su elementi konstrukcijskog sustava i vertikalnih komunikacija. Odnos korisne povrine i trokova graenja postaje s porastom visine graevine sve nepovoljniji. Konstrukcija i vertikalne komunikacije zauzimaju velik dio tlocrtne povrine. Ralamba visokih zgrada na sekcije opremljene tzv. "Sky Lobbies", do kojih se stie ekspresnim dizalima i zatim prelazi na lokalna dizala, smanjuje povrinu tlocrta za okna dizala i vrijeme vonje. Ekonominost ovisi o tzv. "sway factoru", odnosu najveeg doputenog horizontalnog pomake na vrhu prema ukupnoj visini zgrade (najvie 1:600). Za dimenzioniranje konstrukcije visokih zgrada mjerodavna su horizontalna optereenja (vjetar), a ne vertikalna. Horizontalni pomaci nastaju 90% od poprenih pomaka okvira ("shear sway"), a 10% od naginjanja zgrade. Skeletne konstrukcije bez posebnih vjetrovnih spregova nisu ekonomine za zgrade s vie od 10 etaa. Uobiajeni okvirni sustavi s vie od 20 etaa nemaju ekonomine dimenzije. Armiranobetonske okvirne konstrukcije prikladne su do 10 etaa bez zidova za ukruenje, a za 20 do 30 etaa sa zidovima za ukruenje. Iznad toga izvode se betonske konstrukcije od cijevi ili dvostrukih cijevi. Ekonominost zgrade odreuje se prema utroku materijala, vrsti konstrukcije i racionalnosti primjene graevinske tehnike. -> (i) Primjer konstrukcijski ekonominog rjeenja je John Hancock Center, Chicago, 1965.g., graditelji Skidmore, Owings & Merril. Koncepcija oblikovanja je vidljivost strukture konstrukcije. Betonskim cijevima bitno se smanjuje utroak elika. Uporabna ekonominost postignuta je slojevitim rasporedom namjene povrina: -1. do 5.etaa - prodavaonice, - 6. do 12. etaa - parkiranje, -13. do 41. etaa - uredi s mogunou prilagodljive uporabe, - 42. do 45. etaa - tehnika i Sky Lobby, - 46. do 93. etaa - stanovi, - 94. do 96. etaa - posjetitelji i restorani, - 97. do 98. etaa - TV odailjai -> Q P Na temelju devet prikazanih primjera u brouri koju je izdao Departement of City Planning upuuje se na smjernice kako nastojati osigurati dovoljno danjeg svjetla i prostora za kretanje unato sve veemu obujmu graevine.

Najvie graevine na svijetu

. i III

! I Slit I II I!

Ekonominost konstrukcijskih sustava

1 Equitable Building, 120 Broadway, sagraen prije prve uredbe o zoniranju 1916. 2 Odredba od 1916. stavila je irinu ulice i visinu zgrade u odreeni odnos. To je dovelo do tipinih "svadbeni kola" - nebodera. 3 1961. je kao regulativ uveden broj etanih povrina, najvea je vrijednost bila 15. 4 Istovremeno se zahtijevalo vie prostora za ulicu. Rezultat: toranj na Plazi. Ovdje: Seagram. 5 Plaza je dobila bonus koji je broj etanih povrina povisio na 18. 6 Za odreene avenije bi Plaza znaila

razaranje ulice. Tako je otkrivena mogunost voenja javnih prometnica kroz zgrade. BEP podignut je na 21,6. 7 Najnovije se uredbe opet bave dnevnim svjetlom, ili uzdu krivulje dnevnog svjetla s BEP 15 ... 8 ... ili prema dimenzijama nezaklonjenog nebeskog svoda (BEP 18) ... 9 ... ili prema najnovijoj tablici dnevnog svjetla (BEP 18). (BEP = broj etanih povrina)

(3)

1 - 9: Propisi o zoniranju -> Q] (odreivanje volumena zgrade)

355

UPRAVNE ZGRADE
-> QP

Primjeri visokih zgrada Allied Bank Plaza Houston Q)-@- S pomou zakrivljenih povrina smanjeno je optereenje vjetrom do 25%, to je donijelo 10% utede elika u konstrukciji. 333 Wacker Drive (3) geometrijski oblik tlocrta uredskog tornja posljedica je trokutnog oblika zemljita. 101 Park Avenue New York (|) dio povrine zemljita preputen je za javne namjene, tako da je dobiven bonus za poveanje BEP. State of lllionois Center -> (7) Povlaenjem fasade u krunom luku dobivena je nova povrina, zatvoreni atrij u obliku rotonde.
Prizemlje Allied Bank Plaza Houston 71 etaa Tipska etaa (5) Arh. Skidmore, Owings i Merrill

Prizemlje 333 Wacker Drive Chicago 37 etaa

Tipska etaa Arh. Kohn Pedersen Fox Ass.

^j)

2. -17. kat uredi poslanika. Zgrada poslanika Bonn 1969.

19. - 28. kat dvorane za sjednice Arh. E. Eiermann mit BBD.

Tipska etaa zone podnoja 101 Park Avenue New York 48 etaa

Tipska etaa zone tornja Arh. EliAttiaAss.

Uprava BMW-a, Mnchen 1972. Arh. Karl Schwanzer. Tipska etaa s koritenjem velike prostorije.

Tlocrt koriten za pojedinane urede

Prizemlje 1985. State of Illinois Center Chicago, 17 etaa

(8)

Uredska etaa Arh. Murpay/Jahn Lester B. Knight i Ass.

356

Uprava AT&T, New York Arh.. Philip Johnson & John Burgee, Harry Simmons, New York Tipska etaa 1984.

Citycorp Center, New York Arh. Hugh Stubbins & Associates, Cambridge, Mass. Tipska etaa

Lloyd's of London Arh. Richard Rogers Partnership Ltd 4 . - 7 kat / pune etae 1986.

M. 1 : 2 0 0 0 i M . 1 : 8 0 0

Dobar primjer ureenja velikih ureda daje zgrada UN u New Yorku m A.R.

UREDSKE ZGRADE
PRIMJERI QP

vertikalni elementi

Zgrada Stummhaus u Duseldorfu Arh.. Prof. P. Bonatz, Stuttgart

^g^

Upravna zgrada Wernerwerke Berlin - SiemensstadtArh.. Dr.-lng. H. Hertlein

Kruta jezgra u upravnoj zgradi Wernerwerke- (5)

rr=n
89,56

Sr

Internacionalni biro rada eneva Arh.. G. Epitanse

Upravna zgrada Ujedninjenih cencana Duisburg Ruhrortt Arh.. direktor gradnje Blecken

Kruta jezgraju zgradi Ujedinienih eliana

357

VISOKE ZGRADE

UPRAVNE ZGRADE PRIMJERI

Njemaki Olivetti Frankfurt/M 1972 Arti. E. Eiermann Popreni presjek kroz uredske zgrade, centar za izobrazbu, pogled na visoke zgrade za goste, u centru za izobrazbu i dr. Tajnitva, kolske prostorije, raunski centar, prodajni uredi, servisna podruja i javna parkirna etaa za osobna vozila u suterenu. U upravnoj visokoj zgradi uredske povrine, tehnika opskrba i komunikacije u jezgjiarhivske prostorije, kuna tehnika (rashladni strojevi, povratno hlaenje) @

Kroz ravninu najdonjeg reetkastog dpevno svjetlo u atrijsku dvoranu -

Stupnjevano uvlaenje etaa obavlja se unutar uredskih povrina

358

Tipine etae visokih zgrada. Uredske povrine su oogodne kako za pojedinane urede tako i za organizaciju u velikoj prostoriji -> (T)

Tipina etaa podijeljena na tri prostora banke u Hongkongu 1986 Arh.. Forster Ass.

UPRAVNE ZGRADE
PRIMJERI
-03 Visoke zgrade Uredski neboder u Frankfurtu/M. 1990 Realizacija je proistekla iz pozivnog natjeaja. Zgrada je namijenjena iznajmljivanju. iroka slobodna povrina prizemlja i donjih etaa podsjeaju na praktinu primjenu smjernica Zoning laws, New York City. Dojmljivost u gradskom prostoru bila je znaajan kriterij za ocjenu natjeajnih radova. 51 etaa, od toga 45 uredskih, visina vea od 200 m, bruto tlocrtna povrina 66081 m 2 ->

(T)

41. - 47 kat, uredi (jezgra 231 m2)

(?)

Izgled krova

(3)

5. - 25. kat, uredi G'ezgra 309 m2)

(?)

26. - 40. kat, uredi flezgra 231 m2)

(5)

2. kat Skylobby

3. - 4. kat, uredi Qezgra 307 m2)

Perspektiva Arh.. Murphy/Jahn Naruena od japanske firme Ohbayashi" kao studija. 2 km od Tokija usidrena u moru na umjetnom atolu promjera 400 m. Korisna povrina za 50000 osoba. Uredi do visine od 600 m. Promjer zgrade u prizemlju 130 m. Dizala kapaciteta 160 osoba za brzi transport do 5 ,,skycentera", nakon svakih 30 etaa s funkcijom raspodjele. Konstrukcija u obliku cijevi s vie koncentrinih prstenova temeljena je u moru na dubini od 80 m. Da bi se amortizirali pomaci uslijed horizontalnog djelovanja vjetra predloen je aktivni uravnoteujui sustav utege i spremnika s vodom, koji djeluje automatski prema mjerenju jaine vjetra. Time se postiu vitkije konstrukcije i uteda gradiva. - - + Tlocrt "Sky center' 33. kat, promjer 106,8 m 1 ' Tlocrt uredske etae 17 kat, promjer 116,4 m

Eiffelov Toranj

Tokio Toranj

Hong Kong Bank

Bank of China

Chrysler Buildung

Standard Oil

Hancock Tower

Empire State

Sears Tower

Toranj visok 800 m (projekt) Milleniumtower, Tokio Arh.. Forster, London

359

BANKE
Q

OPENITO
alterska dvorana Pult za pisanje alter, voenje rauna Blagajna

Kretanje komitenta u njemakim velikim bankama

Kad se gradi bankina zgrada, zahtjevi su vrlo razliiti, ovisno o tome je li posrijedi privatna banka s preteno komercijalnom djelatnou, velika banka, tedionica s velikim prometom komitenata ili hipotekama banka. Openito se u svim bankama pojavljuju komitenti koji gotovinski ili bezgotovinski polau ili podiu novac. Procedura za to mora biti brza, jednostavna i sigurna koliko god je mogue. Mehanika transportna sredstva i slini ureaji potrebni su samo za najvee banke. Put komitenta vodi s ulice kroz predvorje u altersku dvoranu u kojoj se nalaze klupe za ekanje i pultovi za pisanje namijenjeni komitentima, te razliiti alteri za uplatu, isplatu, vrijednosnice, tedne uloge i iroraune. Iza toga su najee radna mjesta raunovodstva i knjigovodstva, gdje se ispituju i knjie nalozi sa altera 0, ili komitent na alteru raunovodstva dobiva potvrdu kojom na blagajni moe odmah podii novac, danas uz pomo elektronikog itaa. Ostale poslovne prostorije banke koje slue radu s komitentima, npr. direktorov ured, odjel kredita, odjel revizije nalaze se najee uz altersku dvoranu s posebnim pretprostorima ili na katu. (3) Put do sefova banke vodi iz alterske dvorane najee mimo odjela za vrijednosnice ili uprave depoa stubitem dolje, kroz vrata s reetkom u prostoriju ispred trezora. Tu se nalaze ograeni uredi za komitente (veliina ureda za 1 osobu: 1,0 x 1,5 do 1,5 x 1,5, za dvije osobe: 2,0 x 1,5 m) i ulaz u trezor. U manjim bankama trezor je najee podijeljen (iza ulaza) u bankin trezor i trezor za komitente S. 361 (9). Vee banke imaju najee pokraj trezora za komitente posebni bankin trezor pred ijim ulazom radi uDrava depoa, s posebnim stubitem prema alterskoj dvorani ili posebnim dizalima za novac (3).
Boni ulaz za osoblje Uprava banke Soba za sjednice Odjel revizije Odjel kredita

Put k trezoru za komitente

Nusprostorije s toaletama i si.

Knjigovodstvo i raunovodstvo

Blagajniki alter, vrijednosni papiri, mjenjanica, ekovi, irorauni

U podrumu se, dostupno preko posebnog stubita, nalaze garderobe, ostave za bicikle i si. za namjetenike, kotlovnica i pogonski ureaji za dizala, pneumatsku potu itd., te arhiva s dizalom za spise. Kod hipotekarnih banaka je za tlocrt prizemlja mjerodavna tehnologija besprijekornog odvijanja hipotekarnih poslova @ i .

| Vratar ' ^-ecvo-a

Ev. u razliitim etaama

1
(3) Veze prostorija velike banke ekaonica u centru zbivanja, na kraju sredinjeg hodrtika, posjetitelji nalaze bez! problema

Hip. poslovi 2 ureda i pisarnice obuhvaaju ekaonicu i prikljuuju se uz odjel za prijam hipoteka i registraturu Hip. ured izmeu odjela za hip. poslove, pisarnice i registrature Pisarnica

Registratura preko puta prijama hipoteka i u nastavku na obradu hipoteka, neposredni prilaz ekspeditu, iroko stubite prema podrumu za spise, pokraj glavnog stubita Ekspedit izmeu ope registrature i bankovne registrature, uz prostoriju za spise, pokraj glavnog stubita i dizala za spise Soba za posluitelje Bankovna registratura uz knjigovodstvo, pokraj ekspedita Blagajne osvijetljene nadsvjetlom iz alterske dvorane alterska dvorana komunikacijsko vorite, dobra preglednost, i s galerije gornje etae Knjigovodstvo iza blagajni, pokraj registrature i odjela za kamate

Soba 3. direktora izmeu sobe za prijam i pisarnice preko puta soba voditelja odjela

2 sobe za voditelje preko puta soba za direkciju, soba za prijam i pisarnicu, blizu stubita Tajnitvo direkcije Dizalo za spise otvara se na obje strane Soba posluitelja direkcije u sjecitu poslovnog prometa s pregledom nad glavnim stubitem, dizalom, ekaonicom i galerijom ekaonica blizu glavnog stubita, jednako udaljena od svih soba za prijam i soba voditelja odjela Dvorana za sjednice u centru banke, a ipak izvan poslovnog prometa. Prozori prema vrtu.

Pisarnice pokraj direktora, preko puta voditelja odjela Soba 2. direktora s vezom prema 1. direktoru

ekaonica Garderoba za dame i gospodu, s prostorijama s umivaonicima i WC-ima, od poslovnih prostorija odijeljena predvorjem i stubitem Privatno stubite Upravitelj s dizalom za stan pokraj stubita za direkotora na 2. katu trezor i podrum

Soba za savjetovanje pokraj dvorane za sjednice, izvan poslovnog prometa

Odjel za kamate pokraj blagajni i knjigovodstva s izlazomprema alterskoj dvorani i stubitu trezora

Garderoba s WC-ima za osoblje Veza prostorija na katu hipoterkarne banke, uz (?)

360

Svrsishodna veza prostorija u prizemlju vee hipotekarne banke (proj. autor, za Mit-

teldeutsche Hypothekenbank Weimar)

Za privatne osobe

24 -38

BANKE
TREZORI Privatna riznica je eljezni uzidani ormari 0 i (2) skriven tapetama ili slikom na zidu spavae sobe, za vrijednosnice, nakit itd. Za srebrninu i slino moe biti ugraen i u blagovaonici.
Vanjska mjera Unutarnja mjera Dubina 45 45 45 45 45 Visina 35 45 65 85 105 irina 35 35 45 45 45 Dubina 33 33 33 33 33 1 1 2 2 2

Visina irina Dubina Visina irina Dubina + (2)

30 50 24 17 37 16

30 50 38 17 37 30

40 40 50-120 50 50 50-60 24 38 38 27 27 37-107 37 37 37-47 16 30 30

Izvana

Visina 50 60 80 100 120 ^2)

irina 50 50 60 60 60

(T)

Iznutra

Najmanji i veliki trezor za ugraivanje

Za trgovine

Ormari za sitni novac

120 155 195 (13)

Veliina Visina 80 100 jednokr vrata 125 150 175 dvokr. vrata 195 Izvana Iznutra irina Dubina Visina irina )ubina 60 60 50 37 36 60 60 70 37 36 80 60 95 57 36 80 60 120 57 36 80 65 145 57 41 41 125 65 165 102

70 70 95

60 55 60

97 125 172

55 50 80

39 34 39

2 3 4

Vatrootpomi ormar za dokumente

Veliina 1-krilna 2-krilna

Izvana V D 150 70 50 195 95 50

Iznutra V D 137 57 41 182 82 41

Ormar za spise s unutranjim trezorom

(?)

Blagajniki ormar za

Za banke

Poslovnom ovjeku su za njegove knjige, dokumenta itd. na raspolaganju elini ormari 0 a za gotovinu blagajniki ormari 0. Vrijedne stvari koje se rijetko upotrebljavaju ostavlja se u iznajmljenom pretincu 0 u bankinom trezoru 0 Bankine trezore treba graditi tako da se onemogui uspjena proknjige i novac vala, pa i uz upotrebu svih sredstava suvremene tehnike. Zidovi i vrata moraju odolijevati pokuajima provale barem toliko dugo koliko bi, prema uobiajenim procjenama, provalnici imali vremena na Bankovni sefovi raspolaganju. Trezor dakle ne smije neposredno graniiti sa sus8 x 30 x 50 jednim prostorijama, rijetko posjeenim prostorijama same banke Bankovni sefovi niti s okolnim zemljitem.
12x30x50 Bankovni sefovi 22 x 30 x 50 > Donji vei sefovi 40 x 45 x 50

Rolo - ormar za vrijednosne papire i slino

Bankovni najamni sefovi, uobiajene veliine

Ventilacijski kanali u zidu trezora

Bankovni trezor za podrunicu banke, uobiajene dimenzije

Iskustvo pokazuje da u takvim okolnostima provalnici mogu u miru s neuvane strane izbuiti zid, ostavivi samo tanki sloj koji se moe probiti u najkraem vremenu. Ako dakle trezor sa svih strana ne granii s prostorijama koje se neprekidno koriste, mora oko njegovih zidova postojati slobodni prostor koji se nadzire. Zidovi trezora. Prema pokusima F. Eisera QJ zid od tvrdo peene opeke prua gotovo isto toliku zatitu protiv provale kao zid od klinkera, na ijoj se glatkoj povrini buka teko dri. Najboljim seje pokazao beton (omjer mijeanja 1:3) s dodatkom fluresita (5 kg na 1 m3 zida). Za probijanje takvog zida debljine 40 cm treba vjetom zidaru uz upotrebu otrih dlijeta 12,5 sati, dok se zid od tvrdo peene opeke u cementnom mortu 1:3 moe probiti za 9 sati. Umetanje elika tek neznatno oteava provaljivanje (elik naroite tvrdoe lomi se pri udaru ekia, normalni elik moe se sjei) pa ne opravdava poveane trokove. U svojim je ispitivanjima F. Eiser ustanovio daje najekonominije rjeenje beton debljine 50 cm, omjera mijeanja 1:4, jer za probijanje treba 20 sati. Kad banka radi 8 sati provalnik ima na raspolaganju jo 16 sati, a u nepovoljnom sluaju i nedjelju te dva neradna dana, dakle ukupno 88 sati. Vrijeme probijanja, prema F. Eiseru, moe se jo skratiti dananjim vidia - builicama na elektrini pogon, to znai da mora biti organiziran nadzor i izvan radnog vremena, i to obilaskom uvara u kratkim vremenskim razmacima. Upotrebljavaju se i elektrine prislune naprave koje izvan radnog vremena i vrlo slabe umove prenose u uvarsku prostoriju u banci ili u najbliu policijsku postaju. Trezor koji bi potpuno slobodno stajao izvan bankine zgrade bio bi dodue uvan okolnim prometom, ali bi u nekim nesigurnim vremenima bio izloen nasilnim pothvatima (ruenje eksplozivom, bombe) dok trezor u zgadi nije tako pri ruci. Osim toga, komitent eli da se njegov novac uva u podrumu, a ne "na tanjuru". Preporuuje se trezor u uglu zgrade s. 360 0 .

Bankovni trezor sa svih strana opkoljen zidovima susjeda, osim poda (ovdje trezor za spise)

361

BANKE
Trezore ka vrata i oklopna vrata lako se okreu oko eline osovine i ne mogu se ovjesiti. Odolijevaju svim napadima, imaju neprobojne oklopne ploe i netopivu i nesagorivu armaturu koja je zalivena masom otpornom na vatru, autogeno rezanje i buenje. Ukupna je debljina oko 27 - 30 cm. Vrata nemaju kljuanice ve specijalne brave (sa ifrom, na daljinsko upravljanje itd.), a opremljena su elektronikom dojavom koja reagira na najmanje vibracije. alteri su danas najee bez metalne reetke, samo sa staklom - Zatita protiv provale ili razbojstva uspostavljena je pomou elektrinih sigurnosnih ureaja koji se ukljuuju pritiskom stopala ili koljena. Ispod pulta najee su tipizirani elini ormari.
0 Vrata trezora s unutarnjim vratima za dnevno poslovanje Strana komitenta @ c
fs.

Strana komitenta o . -O C 8

_ n _ m ~ L i !
() Kao (2) s radnim stolovima

J*L

Raspored altera u pravcu

Interno komuniciranje danas se, umjesto pneumatskom potom ili pokretnim trakama i sl. ->s. 325, najee obavlja televizijom (blagajnik prima ek, predaje mikrofonom broj eka raunovodstvu gdje se odgovarajui izvod, potpis itd. stavlja pred TV kameru, nakon ega blagajnik temeljem podatka s ekrana obavlja isplatu). Drive - in banke su one kod kojih komitenti, da bi utedjeli vrijeme, ne ulaze u banku ve automobilom prilaze alteru, pa je izbjegnut problem parkiranja. alter je uklopljen u fasadu zgrade - ili se nalazi ispod plonika u podrumskoj etai, gdje je ugraena zrcalna vizualna komunikacija s mikrofonom i ureaj za prijenos novca - Na svakom alteru moe se na dan obraditi poslova za 250 komitenata (jedna obrada prosjeno 60 sekundi). Ne mogu se svi bankovni poslovi obaviti preko drive - in altera, pa je za dugotrajnije transakcije potrebna i alterska dvorana.

IT

alteri postavljeni kao zupci pile, s radnom povrinom sa strane

A-B

Njemaki blagajniki alter u velikim bankama Berlina

()

vedski blagajniki alter

', izbjegava se parkiranje

(jT) Autoalter u obliku kioska

Blagajniki alter je danas u pravilu zatien neprobojnim staklom protiv preskakanja pulta, etverostruko staklo debljine > 25 mm. Isto se takvo osiguranje postavlja iznad uputene ladice -> ().

Bankovni s t u p o m za su = 3 parkirna mjesta bez zastoja (periskopska banka)

alter kao(Jb i (9) za jednosmjerni prolazni promet

362

ZASTAKLJENI PASAI
TIPOLOGIJA - > Q P Zastakljeni pasa zanimljiva je i istodobno popularna graditeljska zadaa u suvremenoj arhitekturi. Putovi kroz pasae mogu se voditi u razini prizemlja, ili se neprimjetnim nagibom prilagoditi terenu, ili "split - level" nainom svladati visinske razlike po pola visine etae. Pasa slui iskljuivo pjeacima. Kao polujavna prometnica trebao bi biti na raspolaganju 24 sata u danu. Pasai se odravaju raznovrsnom ponudom (trgovina na malo, raznovrsne prodavaonice). Treba forsirati sadraje i djelatnosti koji odravaju promet i nakon zatvaranja trgovina. Zastakljene konstrukcije su od elika, aluminija ili lameliranog drva.

Pasa u centru grada je kontinuirano staklom prekriven povezujui prolaz (dnevno svjetlo). Nedvojbeno je dulji nego je irok i visok.

Rasporeivanje u trgove Postaja Parkirna zgrada 1 v = X I /

Dvovodni krovovi

Poligonalni svodovi U pravcu i lomljen

Pasa sam po sebi nije lokacijski vezan, ve se mora uklopiti u glavne pjeake tokove. Moe biti -> (3)

(~7j

_> (5)

Pasa robne kue Dduweiler Arhitekt: Gottfried Bhm, Kln

15)

Oblici zastakljenih krovova

Dhila7ak gftnillilllllilliill

Zbroj istovrsnih i raznovrsnih oblika Nadsvoenje samo u sredinjoj zoni Nadsvoenje po itavoj irini

(D

->

->
Rjeenje u jednoj etai

(12)

Mogunosti nadsvoenja

Oslonjena na susjedne zgrade Vlastita konstrukcija izmeu susjednih dijelova zgrada

r \
isti oblici kupole

Pasa moe ispuniti ulini prostor izmeu postojeih zgrada ili novogradnji Rjeenje u dvije etae

r\

ei je sljedei sluaj: pasa prolazi kroz postojei ili novo sagraeni blok zgrada (4) Poloaj pasaa

Rjeenje u jednoj etai s galerijom prema suterenu Etanost. Glavna prometna povrina je u pravilu u razini prizemlja

fLE
Poloaj nosive konstrukcije

Kupole s prodorima ili dodacima ->

U pravcu S galerijompremagornjoj etai

S galerijomiznad suterena

Galerija na Bocknheimer V\ferfe Arhitekti: Speerplan GmbH; U pravcu, s Viestruko lomljen kupolom ( 5 ) Tlocrtni oblici pruanja pasaa S galerijama u etai iznad i ispod osnovne ^0) Vieetana rjeenja

Polukruni svodovi

Konstrukcija od nosivih preki ostakljenja koje premouju prostor

363

ZASTAKLJENI PASAI
POVIJESNI PRIMJERI - C D Passage du Caire - 0 + Najstariji postojei zastakljeni pasa na svijetu, sa 370 m (1210 ft) najdui je do danas u Parizu. Nije naroito reprezentativan, prosjene irine 2,70 m (8,5 ft). Osim stanova iznad staklenog krova, u njemu su i danas dvokatne prodavaonice. Galerie Vivienne -> + Franois Jacques Delannoy, arhitekt (1755. - 1835.). Galerija Vivienne nastala je gotovo istodobno kad i Galerie Colbert u istom bloku zgrada. Passage du Grand Cerf + Trokatni, samo 4 m iroki i 120 rodugi pasa prolazi u pravcu kroz jedan blok zgrada. Iznad prostora s prodavaonicama nalaze se uredi odnosno radionice, a izmeu njih stanovi. Pasa Choiseul 0 Ovaj 190 m dugi pasa u veoj je mjeri nego veina ostalih parikih pasaa natkriveni ulini prostor. Svakoj se kui prilazi posebnim spiralnim stubitem. Pasai Joufroy i Verdeau Zajedniki pokriveni sustav pjeakih prolaza duine 400 m. Gallera Mazzini + ubraja se meu monumentalne pasae. Leeds Thornton's Arcade Kue na proelju i prostor pasaa su trokatni. Gallera Umberto I - > + @ Golemom kupolom okrunjeni oblik kria opravdava na idealan nain svoje ulaze sa etiri strane.

(5)

Passage du Caire. Paris, oko 1798

()

Passage Joufroy. Paris. 1845

(7)

Galleria Mazzini. Genua, oko 1930

Galleria Mazzini

^g^

Galerie Vivienne. Paris. 1823 juni aio pasaa

Passage du Grand Cerf. Paris. 1825

g j j CoCnCcroSei0"66"8'

Leeds. Queens Arcade. 1889

irih
Napulj. Galleria Umberto I. 1960 (I?) Napulj. Galleria Umberto Cardiff. Morgan Arcade

364

ZASTAKLJENI PASAI
p o v i j e s n i p r i m j e r i > CD

Galleria Vittorio Emanuele II. u Milanu vrhunac je u razvoju graditeljskog tipa pasaa. U njoj zavrava proces koji je zapoeo parikim pasaima i imao jedan meustupanj u Galeries St. Hubert u Bruxellesu. Tlocrt galerije je latinski kri ije je sredite proireno u oktogon. Neke glavne dimenzije: dulji krak 196,62 m, promjer oktogona 36,60 m, visina do najvie toke kupole 47,08 m - - + - Ove su dimenzije samo u pojedinostima nadmaene kasnije sagraenim pasaima: u visinama Galleria Umberto I. u Napulju te u duinama trgovaki centar u Moskvi (GUM) (3). U oblikovanju unutarnjih fasada prepoznaje se povezanost s Palladijevim gradskim fasadama. Moskovski trgovaki centar (GUM) - > - + - . Graditeljski blok GUM-a ima priblino oblik paralelograma s prosjenim duinama stranica 90 x 250 m. Poligonalno proirenje na krianju sredinjih prolaza kao da podsjea na pasa u Milanu, iako popreni krak ne see do krova. Galeries St. Hubert - - + prvi je monumentalni primjer pasaa. Volumen jedva da je premaen kod kasnije izvedenih pasaa. Oni su ujedno prvi koji su sagraeni uz sudjelovanje javnosti.

mnirr7

( 1 t # s i h ^ ff " " " l i

c i i j H H " " "

nTTTTTT 1 H

Crveni trg (3) Moskva, novi trgovaki nizovi - GUM, tlocrt prizemlja Arh.. Pomeranzen tfo) Bruxelles, Galeries St. Hubert

(?)

Pogled u sredinji prostor pasaa

(8)

Boni prostor pasaa ->

Galeries St. stanje 1866

Hubert.

Bruxelles,

Prostor pasaa ->

(5)

Petrovskij pasa - prostor pasaa

..

Sredinji prostor pasaa

14)

Staklena kupola -s>

365

ZASTAKLJENI PASAI
primijenjeni primjeri Q P Galerije i pasai oblikovni su elementi koje su arhitekti nanovo otkrili. Njihovi prozirni krovovi prekrivaju ulice, putove, trgove, povezuju zgrade i trgovine. Galerije i pasai postali su dopuna pjeakih zona, pruaju zatitu od klimatskih nepogoda i ujedno su mjesta za susrete. Ladenpassage Hamburg - Veliina terena 11000 m2 tr2 govake povrine 9400 m u tri razine. Na krovu ima 180 parkirnih mjesta. Kaiserpassage Bonn - > - . Predloak za projekt bili su pasai i galerije 19. stoljea. Kombinirani prostor koji sadri trgovine, butike, kioske, kavane, restorane i kinodvorane treba prolaznika potaknuti da tamo boravi neovisno 0 klimatskim prilikama. Calwer Passage Stuttgart natkriven je velikim bavastim staklenim krovom - > - , - (0). Wilhelm-Arcade Wiesbaden (rj) - (3), veza trnice i Wilhelmstrasse. U prizemlju su trgovine, a na katu restoran i drutvene te pomone prostorije potrebne za rad trgovina. "Galerie Kleiner Markt" Saarlouis - @ Pristup na tri etae pokretnim stubama. Proirenje povrina u prizemlje daje pasau obiljeje galerije.

Hamburg , Hausa etvrt, situacija Arh.. v. Gerkan-Mark

Trgovaki pasai u Bonnu, "carski pasai", tlocrt prizemlja

Arh D Klose

"

W w w w w - / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / / A Tlocrt zastakljenog krova iznad zone pasaa i pregleni presjeci > Prizemlje Wilhelm VVijhelm^pasa u Wiesbadenu > - . Arh.. W. Grossner Trgovaki centar "Galerie Kleiner Markt" u Saarlouisu, situacija >

Presjek male kupole. Tlocrt i presjek pasaa - 0 L

(8}

Calver pasa u Stuttgarts situacija ) Stutl Arh.. Kammerer i Beiz

Calwer pasa u Stuttgarts presjek fo\

/Zjs Vjy

; \ 5 ) Detaljni presjek pasaa

Pasa u Wilhelmstrae u Wiesbadenu - >

Trgovaki centar "Galerie Kleiner Markt" u Saarlouisu, presjek zgrade

366

POKRIVANJE STAKLOM, PROZIRNI KROVOVI

-00

Upeti stup s ovjesom Nosai / stupovi

Upeti stup, neovisno o zgradi

Y / /

Ovjeenje i zgradi

Upeti stup s konzolama

Slobodnonosea konstrukcija Mogui oblici natkrivanja ulinog prostora

Leaj na zgradi i na Konzolni nosa stupu na zgradi Slobodnostojei pokrovi u ulinom prostoru

Upeti stup s ovjesom (3) Potpuno natkrivanje

Nosa izmeu zgrada, s vjealjkama

Nosa i stupovi neovisni o zgradama

Da bi gradovi to bolje izgledali i bili ugodniji stanovnicima u arhitektonsku se koncepciju modernog urbanistikog planiranja sve vie ukljuuju prozirni krovovi velikih povrina. Takvi se krovovi ne grade samo zato da bi titili od vjetra i kie ve zato da bi posebnom slikovitou obogatili nae gradove. Prozirni krovovi daju stanovnicima naih gradova kvalitetniji ivot. Oni podiu kvalitetu slobodnog vremena, bilo nesmetanim obilaskom prodavaonica u natkrivenoj trgovakoj ulici, ili etnjom zatienom pjeakom zonom, ili pri posjetu kazalita u slobodnom prostoru i sportskim terenima koji su svijetlim krovnim konstrukcijama zaklonjeni od neugodnih vanjskih utjecaja. Dakako da se pri tom moraju predvidjeti mogunosti spaavanja iz okolnih kua u sluaju poara kao i to da se ne pogora klimatske okolnosti u ulicama, prodavaonicama, gostionicama i uredima. Za prozirne se krovove kao pokrov upotrebljavaju: - ploe/piramide od silikatnog stakla; - kupole od akrilnog stakla; - valjci od istegnutog akrilnog stakla ili polikarbonata,; - folije sa sintetinim vlaknima itd. Vatrostalno staklo s. 160 Zakrivljeno staklo (3 - 8 mm, polumjeri 50 - 230 mm).

Krov na dvije Krov na 1 vodu Piramid vode ^ ^ Mogui oblici natkrivanja ulinog prostora

Poligonalni oblici

Prodavaonica

Djeje igralite (5) Prozirno natkrivanje ulica

Natkriveni trgovaki pasa u odsjecima -

atorasti krov tribine Lords kriket igralite u Londonu

Ljeilite Bad Krozingen krov iznad uiaza

S&3A

Natkrivanje trnice

Natkrivanje uz zgradu

Autobusni kolodvor sa staklenom kupolom -

Nimes / Francuska Pneumatski prozirni krov usidren u prsten koji lei na elinim stupovima u gornjim redovima arene

Stuttgart Pokrov terena za odmor kole Rmerschule

\A\

Pogled

n
ee mm

zEdodb^^
Prozirni krovovi za stadione Prilazi stubitu sa zabatnim krovovima Nadstrenice gl. kolodvora Hamburg Arh.. Graaf-Schweger + Partner, Hamburg Rajnski vrt Kln

367

PRODAVAONICE

M.
m

L Niu i E me
A nn rmT ?A

t/Sk

/J C l

Prodavaonice sa samoposluivanjem (SP - prodavaonice). Najee su to prodavaonice ivenih namirnica. Osoblje je prisutno samo za savjete, pomo, otpremu, a posluuje u odjeljku za meso, mesne preraevine, voe i povre. Sva roba mora biti zapakirana i prema asortimanu pregledno izloena. Valja obratiti panju na trajektorije kretanja - > - (n). Poetak je kod stalaka za koare odnosno kolica, kraj uz blagajne i stolove za pakiranje. Zidni regali trebaju biti do visine dohvata -> - (). Najvia polica moe biti do 1,80 m, najnia do 30 cm iznad poda ->(4).

2,50

Zidni regal za boce

Zidni regal za voe, povre i drugu rastresitu robu

90-125 I Z i d prodavaonice s prolazom za dopunjavanje robe. Kutije s robom se zamjenjuju

|o

|-30

Osvjetljenje
1-20

V '
45 1 T ca.

ID

lo

Fl

B
80
hca.-|

IO

a -

\ \

^^

max. 180

H4
^
(4) Regal za trgovaku robu i U i. 45-55

(5)

Pekarski proizvodi

Put kojim se kupci kreu mora dosei i uglove, kod a i c ulazi odvojeni, kod b spojeni

Svjetiljka

Osvjetljenje i./

min. 50 MfifPf Regal za slobodni izbor i prodajni regal Regal za slobodni izbor s kutijama za robu i 100-150 Koritasti regal s prolazom za n a d o p u n j a v a n j e . Kupac odlae robu koju nije uzeo u rezervnu ladicu Prodavaonica pregledna za kupce i kontrolu (blagajna). Kupac nije kao kod 10a prisiljen na zaobilazno kretanje

Postavljanje koara Stol za pregled robe

Papir Odlag.

1 1

O
Odlaganje koara

11 Blag^

(7)

Minimalna irina prodavaonice = 4,0 bolje 5,0 _ _ _ V / ( / / A

Presjek kroz mali blagajniki blok

Tlocrt blagajnikog bloka s min. dimenzijama

V / / / / / / / / L Ventilacija -

m*
H L

I (8) Stepenasti pult u izlogu sa zatitnom stijenom straga (9) Pokretna gondola izloga sa zatitnom stijenom straga

130

100

65

Presjek pulta za posluivanje u prodavaonici sa samoposluivanjem

368

PRODAVAONICE
ZA IVENE NAMIRNICE Ribarnice Riba je lako pokvarljiva pa se uva hlaena, pri emu se dimljena riba, za razliku od svjee, mora uvati suha. Roba je jakog mirisa pa prodavaonice treba okruiti zranim hranama ili zavjesama. Zidovi i podovi moraju biti jednostavni za pranje. Voditi rauna o intenzivnom prometu pri nabavi. Eventualno akvarij (za reklamu) - > - ( ! )

Prometna shema ribarnice ienje divljai

Pult za prodaju ribe s rashladnim ureajem i odvodom Objeena divlja

Prodavaonice mesa od divljai i peradi esto su povezane s ribarnicama. Openito na skladitu mora biti samo koliina za dnevnu potronju. Treba predvidjeti radnu prostoriju gdje se erupa perad i isti divlja. Meso peradi je osjetljivo na mirise pa u prodavaonici i hladnjaku mora biti odvojeno. Povrine za izlaganje robe i zidovi: mramor, keramika, mozaik, sintetika, lako za pranje. Mnogo rashladnih pultova i vitrina ->(3) - @ Prodavaonice voa i povra

Doprema

Osoblje

Predhlaenje

Radna prostorija

Zamrzivai

Prodavaonica

herr Prometna shema za prodavaonice divljai i peradi Skla- - ] Dopr. | _ | dite |Osob. H H
1 ~~1 1 1 \

^ ^

Masivni pult obloen mramorom ili keramikom

Gorivo Loionica
Pe

Svjee povre uvati hladno, ali ne rashlaeno, nepreraeno ili pripremljeno za kuhanje. Krumpir u tamnim prostorima. Prodaja veinom iz ambalae u kojoj je roba dostavljena i koja se zamjenjuje (koare, letvarice, sanduci itd.). Ispod skladinih reetki treba predvidjeti posude za kapljevine - > - (). Prodavaonice voa i povra mogu se kombinirati npr. s cvjearnicom. Samoposluge dre obraenu robu pakiranu u prozirnu foliju. Mesnice

Pekarnica

Prostorija za fermentaciju

I j

Kavanf^rcKiav
1 1

Ureaji

Kavana!

Prodavaonica

Prometna shema pekarnice. Skladite dobro ventilirano, ev. s odvoenjem para

(6)

Prodajni pult sa zaklonom

Faze rada: 1. doprema, 2. klanje, 3. rainjanje (komadanje), 4. prerada, 5. hlaenje/odleavanje, 6. prodaja - (tj). Dobro je da se sve obavlja u istoj razini, gdje je po mogunosti i klizna tranica s kukama jer su svinjske polovice i govee etvrtine teke 1 , 5 - 2 kvintala. Prostorije za preradu i hlaenje trebaju biti 1 , 5 - 2 puta vee od prostorije za prodaju. Zidovi: keramika, mozaik itd., lako za pranje. Povrine za izlaganje robe: mramor, staklo, keramika.

Prometna shema prodavaonice voa (8)

Pult s nosaima za sanduke i iane otpad Lim za cijeenje i sanduk za koare.

^g^

samo za Malo potrebe i povra. dnevneskladite, uglavnom

Prodaja na pjeakom ploniku "u prolazu" na pokretnim pultovima ili iz stalnog kioska, s privlano izloenom robom

(T) Pult s panjem za mesnicu

(Ti)

Pult uobiajen za mesnice - takoer i (2) ribarnice

369

PRODAVAONICE
ISPORUKA ROBE

Okretna vrata

I 2.00 I Svj. v. 2,20 m

Harmonika vrata

(T)

Klizna vrata, svijetla visina 2,20 m

(2)

Barijera

-84

57-

Kolica za kupovinu, volumen koare 101, 120, 130, 1501

(7)

Kolica za kupovinu, nosivost 200 kg

raoer (5) Blagajniki stol prodavaonica SP (6) Varijanta za

(7)

varijanta za

()

Varijanta za

370

Regal u prostoriji

(li)

Supermarket -> s. 372

L = 2,60 + 3,85 m Izlobena povrina uk. = 3,0 + 4,5 m Korisni volumen =910 + 1360 litara

PRODAVAONICE
Diskontne prodavaonice 300 - 500 m 2 prodajne povrine. U centrima su stambenih podruja u velikim i srednjim gradovima. tedljivo su opremljene, bez osoblja koje posluuje. Ogranien im je izbor suhih prehrambenih proizvoda, malo svjeih namirnica. Samoposluivanja 100 - 250 m 2 prodajne povrine. Na periferiji su stambenih podruja velikih i srednjih gradova, centralizirana lokacija u malim naseljima. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih proizvoda, ali ogranien udio Non - Food robe. Velika samoposluivanja - marketi 250 - 400 m 2 prodajne povrine. Centralizirano su smjetene u stambenim podrujima velikih i srednjih gradova i u predgraima; a u centru manjih naselja opskrbljuju ire podruje. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih i Non - Food proizvoda. Supermarket 400 - 500 m 2 prodajne povrine. Centralno je smjeten u velikim i srednjim gradovima, te u poslovnim etvrtima s visokom frekvencijom kupaca. Ima cjelokupan asortiman prehrambenih proizvoda, Non - Food, tekstil, a nudi i programe "uradi sam". Samoposluni centar 1500 - 3500 m 2 prodajnog prostora. To je kombinacija supermarketa za prehrambene proizvode i trnice potrone robe u regionalnim centrima i srednjim gradovima a znaajan je za ire podruje. Ima cjelokupan asortiman prehrambenih proizvoda i asortiman potrone robe. Samoposluna robna kua s vie od 5000 m 2 prodajne povrine. Na rubovima velegradova u dijelovima s orijentacijom prema prometnicama, uz autoceste ili prilazne ceste u meuregionalnim prometnim sreditima, odnosno gradovima s funkcijom centara za opskrbu. Dovoljan broj parkirnih mjesta. Asortiman kao samoposluni centar. Dodatno: restoran, benzinska postaja, praonica i pojedinane trgovine.
500 - 599 m 2 15,3 12-18 20 20-28 8,75 7,5-9,0 24 18-30 15 10-20 8,75 7,5-11 10,0 8,0-12,0 7,5 6,5-8,5 5,5 4,0-7,0 3,6 3,2-4,0 5,0 4,0-6,0 7,5 7,0-8,0 3,4 3-4 0,4 0-1 120 100-160 600 - 799 m 2 17,7 16-20 19 17-25 9,08 1,5-10,5 26 20-32 15 10-20 10,25 9-12 12,0 8,0-15,5 8,75 7,5-10,0 6,75 4,0-7,5 4,4 4,0 - 4,8 5,75 4,0 - 7,5 8,75 7,0-10,5 3,9 3-4 0,5 0-1 150 100-200 800 - 899 m 2 22,1 18-25 18 16-24 9,75 9,0-10,5 30 23-38 22 14-30 11,25 10-13,5 13,0 8,0-18,0 10,1 7,5-12,0 7,75 5,5-10,0 5,8 5,0-6,5 8,25 6,0-10,5 10,0 8,0-12,0 4,9 4-5 1,3 1-2 180 150-220 1 0 0 0 - 1 4 9 9 m2 30,2 25-33 17 14,5-24 11,75 10,0-13,5 36 23-50 25 16-35 15,7 12-18,5 15,0 10,0-20,0 13,5 12,0-15,0 8,75 6,0-10,0 6,6 5,5-8,0 8,5 6,0-11,0 10,75 9,0-12,5 6,3 6-7 1,3 1 -2 240 200 - 300

Rashladna krinja s nadogradnjom

(2)

Rashladna krinja bez nadogradnje

IO

8 , 300

1 8 I " i
IO

i s
1175 Vertikalna rahladna krinja s nadogradnjom Vani parametri za ureenje 1 Potrebno osoblje, preraunato na temelju punog radnog vremena

Hladnjak do 399 m 2 10,6 7-14 22 19-28 6,50 6,0-7,0 14 8-20 11 7-15 6,75 6,3-7,3 6,0 4,0 - 8,0 5,5 5,0-6,0 3,85 2,6-4,6 2,4 2,3-2,5 2,4 2,0-2,8 6,5 5,0 - 8,0 2,5 2-3 0,2 0-1 85 70-100 400 - 499 m 2 12,9 10-16 21 20-32 7,60 7,0-8,2 19 13-25 13,5 9-18 8,0 6,5-9,5 7,6 5,0-10,5 6,1 5,5-7,0 4,1 3,0-5,0 2,75 2,3-3,2 3,25 2,0-4,5 7,5 6,5-8,5 2,9 2-3 0,3 0-1 105 85-130

2. Odjel svjeeg mesa i kobasiarskih pr. a) udio u prometu u % b) duljina pulta u m c) prostor za pripremu u m 3 d) rashladni prostor u m 3 3. Odjel mlijenih proizvoda i masnoa a) zidni rashladni regal u m b) rashladni prostor u m 2 4. Duboko smrzavanje (bez leda) a) normalna gondola u m b) iroka gondola u m c) ormari u m d) prostorija za duboko smrz. u m 2 5. Zidni regal za voe i povre (s 2 police) u m 6. Broj blagajni
-

Broj potrebnih kolica za kupovinu

(5)

Projektni podaci za ureenje samoposlunih trgovina i supermarketa

Objanjenje: prvi redak = prosjene vrijednosti drugi redak = raspon vrijednosti dotinog parametra

Pia ivotinjska hrana Sladoled

Djeja hrana Smrznuta hrana

S red st /a za prar je i seen ie

Njec a tije a

Konzerve Osnovne namirnice

Slastice Voe Povre Peciva

Prodaja kruha Kava

Diskontna trnica 3 0 0 - 5 0 0 m prodajne povrine

371

It

PRODAVAONICE
Pri gradnji prodavaonica treba se pridravati relevantnih propisa. To su pokrajinske uredbe o graenju, obrtu, poslovnim objektima, zatiti od poara, radnim mjestima, pravilnici strukovnih udruga, smjernice saveza osiguravatelja itd. Osnovne mjere za svijetlu visinu prostorija u prodavaonicama i skladitima: do 400 m 2 prodajne povrine = 3,00 m. vie od 400 m 2 prodajne povrine = 3,30 m. vie od 1500 m 2 prodajne povrine = 3,50 m. Ventilacijski kanali i ostale konstrukcije ne smiju umanjivati navedenu visinu prostorija. irine prostorija do 25 m nastojati premostiti bez stupova. Stropove treba proraunati i na dodatna optereenja kao npr. rasvjetna tijela, sputeni strop, razne dekoracije, kanali, sprinkler - ureaji itd. (oko 20 kp/m2). Nosivost poda u prodajnim povrinama i skladitima treba biti 750-1000 kp/m2 za rampe 2000 kp/m2. Podovi u prodajnom prostoru, skladitu, odjelu isporuke i na rampi trebaju biti u istoj razini. Rampa za prihvat robe 1,10 -1,20 m iznad terena. Razmjetaj regala za robu proizlazi iz nastojanja da se kupci dovedu do svih grupa asortimana robe. - (j) - (D

+
-10,00-

CJ N

4-

D
^2,00-

+
Regali

1,251,2560

Dimenzije pultova i regala- raster stupova 10 x 10 m HJJD m 1 Loto itd. asopisi Prijem ienje Putnika agencija Cvijee Foto pribor Kuhinja Restoran WC dame / gospoda Gramof. ploe Stol za pakiranje Blagajna Nadzor Posebna ponuda Tekstil / konfekcija Riba Sir

(10) m) ^2) @ ($4)

rt7) Meso i kobasiarski proiz. @ Temperirana zona 09) Grijanje 20) Niski napon Jl) Trafostanica I Visoki napon 53) Ventilacija 24) Hlaenje 25) Obrada mesa 6) Hlaenje mesa I Osoblje 8) Hladnjae ) Odjel za osoblje I Prodaja pia

Supermarket

1. Otvorena slastiarnica 2. Prozor 3. Otvorena pekarnica 4. Pekarske pei 5. Odlaganje torbi 6. Odjel za osoblje 7. Hladnjaa 8. Skladite 9. Pranje 10. Silos 11. Stolovi za stajanje 12. Zalogajnica 13. Montani stakleni pult 14. Biljke i cvijee 15. Prostor za araniranje

PRODAVAONICE
ZONE ISPRED BLAGAJNI I CENTAR SVJEE ROBE (TRNICA) Kupovanje organizirati kao prigodu za doivljaj s mogunou konzumacije na mjestu kupnje ili za odnoenje kupljenog. Poticaj za kupnju: pobuda osjetila, sugestivni display, stil i kakvoa ivljenja, olakanje za zaposlene i domaice. Predgotovljeni proizvodi, topli ili oni koje treba podgrijati = Fast Food. Nema samoposluivanja = Free Flow. Shop in Shop. Raznolikost ideja, koncentracija, mali pogoni, veliki obrtaj. Oblikovano u istom stilu, meusobno usklaeno. Skladiti se samo jednodnevna potreba. Doprema najee ujutro, ponuda svjee robe. Minimalne sanitarije za kupce koji stoje ili sjede na visokim stolicama. Posebne sanitarije za osoblje. Prostori ponude: Pekarnica samo s prodajom treba imati 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzumaciju 8 0 - 1 2 0 m 2 . Mesnica samo s prodajom 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzumaciju 8 0 - 1 2 0 m 2 . Kafeterija, slastiarnica, s ponudom ledene kave, samo za prodaju treba imati 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzumaciju 220 m 2 . Prostor za prodaju ribe treba imati 4 0 - 8 0 m 2 , uz konzumaciju 8 0 - 1 2 0 m 2 . Trnica svjee robe s konzumacijom u supermarketu kao dopuna, u zoni ispred blagajni 600 m 2 . - 0 Ukljueni su: plodovi mora, voe, povre, cvijee, pia, vino, ampanjac, delikatese, rafinirana zakuska. Dodatno: pica, odresci, zdrava hrana, pivnica itd. (3)
1. Kotlovi za varenje piva 2. Mlin za slad 3. Riba 4. Pivo / odresci 5. Vrui pult

16. Skladite cvijea 17. Pivnica i zalogajnica 18. Zona blagajni 19. Specijaliteti od tjestenine 20. asopisi, loto, duhan 21. Hladnjaa 22. Riblje delikatese 23. Priprema 24. Bar / prehrana 25. Pultovi za stajanje

Zona ispred blagajni

proj.. Maier i Pistor

(3)

Otvorena pivovara i gostionica u trnici svjee robe

Maier i Pistor

Korisnik

Povrina: (uklj. nusprosorije) 1 Pekarnica s konzumacijom oko 64 m2 2 Mesnica s ponudom odrezaka i piva oko 89 m2 3 Bavarski specijaliteti oko 50 m2 4 Talijanski specijaliteti oko 54 m2 5 Japanski specijaliteti oko 43 m2 6 Riblji specijaliteti oko 43 m2 7 Sirevi / delikatesne salate oko 45 m2 8 Meksiki specijaliteti oko 46 m2 9 Specijaliteti kobasice I unka oko 68 m2 10 Voe / salate / sokovi oko 42 m2 11 Sladoled + kava / espresso oko 20 m2 12 Prodaja vina s degustacijom oko 28 m2 13 Slatkii oko 35 m2 14 Prionica kave oko 28 m2 15 Prodaja aja oko 23 m2 16 Bar sa ampanjcem i svjeim delikatesama oko 21 m2 17 Prodaja bombona oko 25 m2 oko 724 m2 oko 95 m2

Ukupne prometne povrine i podruje sanitarnih ureaja

proj.. Maier i Pistor (?) Trnica svjee robe gl. kolodvor Hamburg

373

KLAONICA I SKLADISTE
Za ivotinje u klaonicama potrebne su suvremeno izgraene staje gdje e biti nahranjene, napojene i gdje se mogu dobro oporaviti, jer to utjee na kakvou mesa jednako kao humano i bezbolno uspavIjivanje odnosno ubijanje. Klanje ivotinja koje su smirene dospjele na klanje osigurava da im krv istee potpuno bez zaostataka, a time i trajnost i dobar izgled mesa. Srednje velike klaonice kombiniraju klanje za vlastite potrebe i za druge; ovo potonje prevladava kod velikih klaonica. Strogo se odvaja ista od neiste strane, prije svega u prostoru sanitarnih ureaja. (D _ .Graeno u rasteru 15,5 x 15,5, razvijeno iz rasporeda regala centralnog skladita ivenih namirnica, uzevi u obzir irinu radnog prostora viljukara. S. 376 Palete u regalnom skladitu 5x jedna iznad druge. U donja dva regala lee palete pripremljene za isporuku filijalama, a u gornjima trima zalihe robe. Taj jedinstveni raster primjenjuje se i za ostale dijelove graevine, kao npr. za mesnicu = 2x3 polja i upravu, s odgovarajuim mogunostima proirenja u istom rasteru Mesnica dobiva iz klaonice svinjske i govee polovice koje se onda reu u manje i vee komade pripremljene za prodaju ili se meso prerauje u kobasice. Uz mesnicu je i prostorija za duboko smrzavanje za uvoznu perad, i hladnjaa za masnoe - maslac i margarin. Ureaj za spaljivanje otpada koji se loi mazutom, slui za zagrijavanje zgrade, a ljeti za klimatizaciju ureda i manje rashladne ureaje mesnice. Prostorije za klanje, preradu i prodaju imaju propisanu visinu od = 3m (3). Dodatnih 1,50 m visine ima klaonica s koloturnikom za velike ivotinje. Prozori klaonice moraju biti na veoj visini da djeca ne mogu gledati unutra. Zidovi = 2 m visine obloeni su keramikom.

1 Pregr. za istovar 8 Sanitarna klaonica 2 Trnica 9 Dezinfekcija 10 Vratar 3 Kolosijek 4 Staja 11 Prost, za otjec. krvi 5 Vrua fermentacija 12 Dvorana klaonice 6 Drutvene prost. 13 Kontr. na trihinelozu i odlag. pribora 14 Veterinari 7 Uprava

15 Prer. iznutrica 22 Hlaeno sklad. 16 Dvorite 23 Osoblje 17 Toplana 24 Silos za kosti 18 Radionica 25 Stanovi osoblja 19 Strojarnica 26 Vrtni restoran 20 Hladnjaa 27 Otprema 21 Prostorija za smrzavanje i skladitenje

Shema velikog klaonikog postrojenja s ureajima za prihvat stoke

1. Ulazna hala 2. Prijam 3. Obraun plaa 4. Dizalo za kontejnere s otpadom 5. Ured majstora 6. Povrat 7. Bunker za otpad 8. Rolo vrata 9. isporuka robe 10. Skladina zona 11. Skladini regali 12. Doprema robe 13. Hladnjaa - 25 C 14. Hladnjaa 15. Stroj za pranje posuda 16. Priprema 17. Prijam 18. Ekspedit 19. Hladnjaa 20. Punica 21. Kobasiari 22. Prostorija za otapanje 23. Hladnjaa za meso 24. Hladnjaa za masnoe 25. Prostorija za salamurenje 26. Hladnjaa za proizvode 27. Crijeva 28. Prostorija za duboko smrzavanje 29. Zaini 30. Skladite za sprejeve

(B)

Prizemlje tvornice mesnih preraevina Berlin - Mariendorf mj. 1:200

Arh.. Verfasser Baujahr, izgraeno 1970 + 74

374

MESARSKI CENTAR
Proizvodna zgrada: sirovina se dostavlja u obliku svinjskih polovica, goveih etvrtina i grubo rainjenih pakiranih komada. Na povrini prizemlja -> (3) od 4500 m 2 proizvode se kobasice, unka i delikatese. Uredske prostorije, laboratoriji, kantina, kuhinja, sanitarije i garderoba nalaze se na katu (2). Dnevna proizvodnja oko. 251. U zgradi su skupine prostorija s razliitom temperaturom: drutvene prostorije, uredi, zahodi imaju 20 C, proizvodne prostorije 18 C, klimatizirane prostorije 1 4 - 1 8 C, prohladne prostorije 1 0 - 1 2 C, hladnjae 0 - + 8 C, prostori za smrzavanje - 20 C. Visoki graevinsko - fiziki zahtjevi prema konstrukciji i materijalima.

(T)

Popreni presjek > ( 2 ) - ( 3 ) (T) @ (3) @ (D Poslovoa WC. tuevi Skl. smrznute robe Hladnj. za ispor. robu Prost, za smrzavanje

(D

Osnovna otapala Kisela otapala ienje kompr. zrakom @ Sanit. prostorija Radionica

Ured Ured. tehnika Majstori WC Ulaz

Prizemlje Turinki mesarski centar

Elektroinvest Jena GmbH ZPN Rhinstr. 149 Berlin Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf. Kln

375

VISOKA SKLADISTA
Visoka skladita danas mijenjaju tehniku skladitenja uvoenjem uinkovitih dizala i automatiziranog kompjuteriziranog voenja skladita. Mnogi proizvoai dizala i vi Iju kara isporuuju razliite sustave, prilagoene odgovarajuim eljama i potrebama, sa svrhom poveanja kapaciteta skladita i brzine pretovara. Kapacitet skladita odreen je visinom i gustoom slaganja robe. Transportna sredstva su viljukari - (2), ureaji za opsluivanje regala, ureaji za slaganje u regale - @ + () i dizalice za slaganje - @ , a rade najee u itavom skladinom prostoru bez posebne pratnje i nadzora.

Daana podloga za utovar DIN 15132

(5)

Sanduci za vertikalno slaganje DIN 15142

m
-Regalni transporter kao ureaj za razmjetanje Jednostruki niz A.

ili M I

Sustav skladitenja s kompjuterskim upravljanjem Vie regalnih transportera u prolaima izmeu regala Tip , ,1000 Norm. vis. (m) - n n M M r e ^ ? a N ) 300 (daN=kp) 20Q irina prolaza min-max (mm) Brzina kretanja max: (m/min) Brzina dizanja max: (m/min) Brzina slaganja max: (m/min) Teret na paletama Komision iranje Autom, upravljanje Ur. za razmjetanje e | i^J o>

Jednostruki kosi raspored V ^ Dvostruki kosi raspored ( 8 ) Nain slaganja paleta 1 2 15 15 8 8 15 15 1500 1250-1800 160 32 32

Duge redove treba razdvojiti poprenim prolazima

3 10 10 15 15 20 20 30 30

4 40

5 40

Max. kor. teret (da N1300 200 300 200 500 500 950-1200 80 12 25

1500 14001800 160 40 32

3000 15002000 160 40 32

1050 1400 125 25 25

S 7

S s 5 8.

32

; ;; ;;

i i

Iskoritenje skladinog pomou viljukara

prostora

Pomou dizalice za slaganje

Pomou ureaja za slaganje u regale i kliznog jarbola

Pomou ureaja za slaganje u regale i kliznog viljukara

bH m m FR m

i FR FR
m hH

l-H S
hH m m m

. l i 11.1 >. r Hala za visoko skladitenje (paletni silos) Mogui poloaji tranice vodilica. Vodilica gore Vodilica dolje

FFf

Pokretni okvir s dvije tranice na regalima

376

Sustavi skladitenja 1 Statina skladita Bez skladinog postolja Sa skladinim postoljem Dinamina skladita 1 Bez skladinog postolja
Roba stalno Krui 1

TEHNIKA SKLADITENJA
PROJEKTIRANJE/LOGISTIKA
-CO

Sa skladinim postoljem

1 I Roba se pokree u 1 1 Pokree se postolje I postoljima za robu 1 1

Primjeri
1 1 1

Skladitenje u blokovima Dopremno regalno >odno skladitenje skladitenje Skladi tenje u nizovi P ^ j ^ ^ t e ^ t e n j i ma skladitenje u bloku (< 6 m) visoko

Prije projektiranja i odluke za neki odreeni sustav skladitenja potrebna su logistika razmiljanja o protoku materijala i proizvoda. Potrebno je povezati gledita ekonominosti i projektantsko - oblikovne elemente. Mogunost primjene razliitih sustava skladitenja ovisi o sljedeim odlukama: - centralno ili decentralizirano voenje skladita, - pretovarni uinak pojedinog sustava skladitenja, - interna organizacija skladita s dugorono utvrenom metodom rada, - povezanost vrste skladita i prijevoznih sredstava.

Klasifikacija sustava skladitenja

Centralizirano Manje vezanje kapitala Bolji nadzor nad stanjem Dobro iskoritenje povrina i prostora Manji dispozicijski rashodi Bolje koritenje opreme Manji trokovi za osoblje Vea mogunost automatizacije

Decentralizirano Manji trokovi transporta Krae komunikacije Povoljnije uklapanje zgrade Upotreba specijalne opreme Bre izvravanje naloga Sustav komisioniranja: Statina primjena Jednodimenzionalno kretanje Runo uzimanje Decentralizirana predaja Sustav komisioniranja: Dinamina priprema Jednodimenzionalno kretanje Runo uzimanje Centralizirana predaja Sustav komisioniranja: Dinamina priprema Dvodimenzionalno kretanje Runo uzimanje Centralizirana predaja

(2)

Prednosti centraliziranog i decentraliziranog voenja skladita

Alternativna sistemska rjeenja za komisioniranje

ijLJJ- i 5 3||sg i
Skladitenje u bloku Velike koliine sloene robe po vrstama Meuskladite Nema trokova ureenja Visoko iskoritenje povrine i volumena (80%) Nemogunost FIFO Nema pristupa bilo kojoj paleti Teko automatizirati Problemi kod promjene strukture uskladitene robe Visoko skladitenje Visoka frekvencija prometa Visoko regal, sklad. Velik asortiman artikala Mala koliina robe Automatizirani pogon Lak pristup svakom artkllu Dobro iskoritenje povrine i volumena (60%) FIFO putem organizacije Jednonamjenska graevina visoki investicijski trokovi Prolazno regal, sklad. Mali prosjeni asortiman Velike koliine pojedinih artikala Velik protok Osiguran FIFO Stalni laki pristup svakom artiklu Visoko iskoritenje povrine i volumena (65 %) Visoki investicijski trokovi Sloena tehnika Neprikladno za promjene strukture robe Slobodan izbor transportne tehnike meu razinama (5) Visoka svjetla Korisna visina: na objema razinama

[||

Uinkovite zone konstrukcije i opskrbe na objema razinama V

Veliki raspon na obje razine

Niski prosjeni investicijski trokovi Prikladna manipulacija Univerzalnost

Samo uvjetno mogu FlFO Niska iskoritenost povrine 1 volumena (oko 45%) Poveana potreba za osobljem

Primjeri proizvodnog skladita intergiranog u montau

(4)

Prednosti centraliziranog i decentraliziranog voenja skladita (T) (2) (3) (4) Doprema robe Kontrola i prepakiranje Uskladitenje Skladite sitnih dijelova

(4)

(5) Paletno skladite Iskladitenje

Komisioniranje paleta Zona brzog transporta (9) Objedinjavanje naloga Pakirnica (ij) Ured skladita (6) Funkcionalne veze centra za rezervne dijelove

377

TEHNIKA SKLADITENJA
- t u

Sigurnosne odredbe Skladite s visokim regalima Uz odluku za skladite s visokim regalima treba razmotriti pitanja konstrukcije, montae i internih radnih procesa. Za regale vie od 12 m treba ishoditi graevnu dozvolu, te udovoljiti odredbama propisa o osiguranju dobara (RAL - RG 614) i uputa strukovnih udruga ZH 1/428.

Minimalne irine prolaza izmeu regala koji se samo runo opsluuju

Primjer osiguranja protiv bonog ispadanja

Zatita od poara Graevinska inspekcija zahtijeva za skladita sljedee: - prolaze u nudi prema vanjskom prostoru ili osigurano stubite u duini najvie 35 m; - povrine izmeu protupoarnih pregrada ne vee od 2000 do 3000 nf; - moraju postojati mogunosti za gaenje, uz to ureaji za odstranjivanje dima i sniavanje temperature; - automatske ureaje za gaenje u skladitima zapaljivih materijala; - zadovoljavajue vrijeme otpornosti konstrukcije prema poaru (F 30 - F 90).

Smjer kretanja b = 500 mm

Stup ili zapreka u glavnom opslunom prolazu

P
Dubina ormara Dubina ormara Odnosi dubine i visine ormara Kod metalne robe

Razmak do zida za pokretne regale i ormare

max m Raspon Max dop. progib nosivih elemenata

Kod drva i sintetike

Qz = optereenje police H = horizontalna sila H = 1/200 Q f HZ = min 500 Primjer QF = 60 kg H =3N HZ = min 50 N

Vodilica spreava ispadanje kod dijagonalnog pomicanja

y4L\ u
. min 100 mm -|(- \

min 0,80 m

Palete Greda regala 3

Proraunska optereenja za skladine ureaje 2345 .850. 1580 ,850,

^g^

Podloga za palete s reetkastom kutijom

Osiguranje protiv posmika kod paletnih regala

^g^

Primjer uvuenog mjesta za odlaganje

,850

Q= 1200 Kg/m2

2270 |14801 2270 U 480 2270 11480 i 2270 |14801 2270

2345

| 900 |

1480 |900[

Presjek paletnog regala za komb. runo i mehaniko slaganje (sitna roba) 850470850, 1580 .850f 7 850, F-H-

U p of rfin

2270 1480 2270 Presjek paletnog regala za mehniko opsluivanje. U - profili su tranice - vodilice za ureaj za slaganje

Isjeak postrojenja pokretnog regala za rasporeivanje

arhiva Fa. Mauser

Isjeak tlocrta paletnog regalnog skladita za kugline leaje. Konstrukcija hale ugraena je u polje

378

Pregradna reetka Pregrada

TEHNIKA SKLADITENJA
Sustavi regala Tradicionalni sustav skladitenja u industrijskim halama je prokuani regal s policama koje su vijcima ili klinovima uvrene u perfori rane kutne profile ili sustav regala od predgotovljenih okvira u koje se ulau eline ploe (brza montaa). Ti se regali isporuuju u razliitim izvedbama s policama od punog ili perforiranog lima, ili od iane reetke. Gotovi sustavi su povoljni do visine od 4,50 m i optereenja pojedine police do 250 kg. Za vea optereenja odnosno vee visine bolji su paletni regali. U predgotovljene okvire od U - profila, u kojima su odreenim rasterom ostavljeni urezi, vjeaju se nosai od IPE - profila s privarenim vezicama. Vertikalno ukruenje postie se dijagonalnim zategama od plosnatog eljeza. U praksi su najea polja s osovinskim razmakom od priblino 2,80 m (odgovara za tri euro - palete jedne do druge). Uz primjenu vertikalnih transportnih ureaja mogue su visine do 12,00 m. Mogu se konstruirati i skele s podijima za viekatne samonosive skele s optereenjem do 500 kg/m2. Kao posebni ureaji na tritu se nude regali za burad (optereenje po odjeljku oko 2000 kg), regali za kabelske kolute (teina koluta oko 1000 kg po osovini), zupasti regali, regali za ipke, regali za kolute, regali velikih raspona, pokretni regali.

Boni lim Okvir za objeene etikete Letvica Uloak za larnituru sitnih jelova

(jT)

Sustav kutnih profila s vijcima za univerzalnu uporabu

Sustav Fa. Hofe

Optereenja paleta max. 1090 kg i| par greda max. 3270 i (pri jedn. rasp, teretu)! .optere. polja 6550 ka U svakom se sluaju 1 rauna na nepovoljnu

\
i:::-::::::: I 1050 I Sustav Fa. Handi/Opitz Horizontalni veza Cijevna konzolna drka Ovijes za cijevnu konz. drku Jednostrani stalak Konzolni nosa s osiguraem elina polica Konzolni nosa za policu

QO| i

2700

i SO

I |9Q

Sustav paletnih regala za euro - palete Dvostrani stalak

Stranja stijena

Osigura podnoja ' Podnoje Dubina stalka 2 x korisna dubina 100 mm (IPE 100) 120 mm (IPE 120) 140 mm (IPE 140)
L

Natpis Letva za rasuti teret Umetnuta podloga Sustav Fa. Hofe Visina regala/ dubina u mm 3600/1450 4800/1450

(J)

Sustav regala s konzolnim nosaima

Sistem Fa. Hofe Mjere razmaka izmeu opslunih elemenata kod pokretnih regala u mm

(4)

Regal velikih raspona. Dubine 600-1100 mm Visina regala H 3000 3300 3600 3900 Dubina regala b/B 400x 900 400x 950 400 x1000 400x1050 Broj buradi 2006 9 12

om
QQQ 85 [85

#5
>00 000 0 0 0

H
t-

P
1777

t
Regali za burad za vanjsko skladitenje

I za kablove

Dubine Dubina (mmL Pok ' regal * fiksni reqal 370 Korisna dubina 360 410 400 510 500 640 610 600 760 730 720 840 810 800 940 910 900

Visine 1040 1010 (mm) 1000 2105 2405 2705 7360 8139

(mm) 1850 2150 2450 194361 [8658] 8917

3208

irina (mm)

G 0 01a r^ <3 c

<0 hn

co < co T cc ir 0
-3-

Broi polia 1000 mm 2 0 1 2 3 1 2 3 4 Svijetla irina polia 740 mm 0 3 2 1 0 3 2 1 0

0 c c 0< h1 co c 1 c ^ C <0 3 4 5 3 4 5 6 4 56 7 56 7 2 10 3 2 1 0 3 2 1 0 32 1

o c c * c c 86789 032 1 0

_j ^5) Pokretni regal s runim pokretanjem ili el. motorom

5.00 m

""

Konzolni kontinuirani regal

379

RADIONICE
STOLARSKA RADIONICA - > Q0 Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg, Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart Razvojem oblikovanja tlocrta prelo se od dugih hala do ekonominijih plonih graevina - (2) - (3) Bolje se iskoritava zemljite i krai su radni transporti i opskrbne instalacije. Rasvjeta moe biti i odozgo. Vieetane graevine nisu povoljne za proizvodnju, ali se preporuuju za urede, pomone prostorije, skladite sitnih dijelova i skupocjenog furnira. Najei tipovi graevine: skeletna konstrukcija od elika, armiranog betona i drva. Zidovi i krovovi od predgotovljenih elemenata velikog formata s dobrom termo - i akustinom izolacijom. Prozori su od termoizolacijskog stakla, najee fiksni. Manji dio povrine treba u skladu s propisima predvidjeti za ventilaciju i osvjetljenje - s. 385 Potreban prostor: kod prikazanih primjera oko 7 0 - 8 0 m 2 m 2 po zaposleniku (bez otvorenog skladita). Za odstranjivanje iverja, pilovine i praine od bruenja potreban je ureaj za odsisavanje u gotovo svim sluajevima, ak i u najmanjim pogonima, prema zakonima 0 zatiti na radu, ali i iz ekonomskih razloga. Strojeve treba razmjestiti prema redoslijedu radnih procesa, a visoku razinu buke od njih ublaiti elastinim metalnim leajima. Tijek proizvodnje openito: u malim pogonima do 10 zaposlenika: linija, ugao ->-j U srednjim pogonima s vie od 10 zaposlenika: U, krug (kvadrat) povoljnije rjeenje. Kod njih su sljedee funkcije objedinjene: ulazna vrata, utovar i istovar, rampa, nadzor, pregled, primitak, otprema. Redoslijed radova: prostor za grau, rezanje, suionica, prostor sa strojevima, prostor s pultovima, obrada povrina, skladite, pakiranje. Prostor sa strojevima odvojen je zidom s vratima od prostora s pultovima ->(3) Pogonski ured i ured majstora ostakljeni su, s pogledom na radionicu. Pod u radionici: drvo, drveni tarac ili ksilolit. Na svim mjestima propisno je raditi nasuprot svjetlu. Prozori su u neprekinutom nizu, visoki para peti (1,00 - 1,35 m).

Primjer pogona stolarske radionice Arh.: Ackermann + Raff

380

Skladite ploa

Skladite masivne grae FK BL = Lanana glodalica = Builica za duge rupe : Glodalica za stolarske vezove : Builica za modanike SKF = Kruna pila za formate HD = Stroj za fino blanjanje

RADIONICE
STOLARSKA RADIONICA Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg, Stuttgart> Q P Duge linijske hale zamjenjuje ekonominiji sustav povrinske izgradnje, ime se postie bolja iskoristivost zemljita, krai opskrbni vodovi za grijanje, odsisavanje, ekonominija elektrina energija, komprimirani zrak itd. Osvjetljenje moe biti i odozgo. Za proizvodni dio namijenjeno je prizemlje, a na katu su uredi, pomone prostorije, skladite sitnog pribora i dijelova, drutvene prostorije i si. Potrebne povrine: oko 70 - 80 m 2 po zaposleniku (bez otvorenih skladita). Prostorije i podruja Skladite: za masivnu grau, ploe, furnire, staklo, sintetiku, pomone materijale i okove, meuskladite, skladite gotovih proizvoda, polupreraevina i komercijalnog namjetaja.

HA = Stroj za grubo blanjanje SKB = Kruna pila za obrublijvanje SA = Pila za uzduno rezanje F SchB = Trana brusilica SB = Trana pila

Meusobni odnos pogonskih sredstava odn. pogonskih prostorija. Debljina je mjerilo za interni promet Osnovna opreka SK = Kruna pila SB = Trana pila HA = Stroj za grubo blanjanje HD = Stroj za fino blanjanje = Stroj za utore = Lanana glodalica = Stolna glodalica - Builica za modanike = Okvirna prea = Trana brusilica = Radna klupa Redoslijed radova / protok materijala Ureaj Otpaci drva : Transport : Obrada Meuskladite

U
Otpaci drva

' z> Grijanje

5,00 : I 1 Podrumska etaa 25 m2

Radionike prostorije: za suenje grae, rezanje masivne grae, ploe i furnire. Prostorija sa strojevima za obradu dijelova, obradu masivne grae i ploa, lijepljenje i furniranje, izrada i sklapanje, razvrstavanje, obrada povrina, zavrna montaa i otprema, obrada metala. Uprava i poslovne prostorije: pogonski ured (majstori), tehniki ured, prodajni uredi, uprava pogona, predsoblje, prostorije za dogovore, komercijalu, za upravitelja i poslovou. Drutvene i nusprostorije. Podovi: Drveni tarac ili ksilolit (ne beton). Skladini prostor bez praine (fina praina otupljuje alat). Raspored strojeva prema redoslijedu radnih operacija. Na svim radnim mjestima se radi nasuprot svjetlu. Povrina prozora oko 1/8 povrine poda.

7,00

(T)

Skica radionice s ucrtanim redoslijedom radova (graevna stolarija)

Podrumska etaa 70 m2

Osnovna opreka SKF = Kruna pila za formate HA/HD = Kombinirana blanjalica FT = Stolna glodalica SB = Trana pila SchB = Trana brusilica V = Postolje za lijepljenje WB = Radna klupa

i
Otpaci drva

r
Ureaj za usisavanje i uvreavanje

Redoslijed radova / protok materijala Transport Obrada Meuskladite

rv

U
Otpaci drva Grijanje

h
5,00 (3) Skica radionice s ucrtanim redoslijedom radova (pogon za ureenje interijera) Podrumska etaa 25 m2

381

RADIONICE
TESARSKII DRVOPRERAIVAKI POGONI Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg, Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart Projektiranje pogona ukljuuje prikupljanje pogonskih tehnolokih podataka i podloga: pogonska sredstva, iskoritenje, ekonominost, kapaciteti prikljuaka, optereenja meukatnih konstrukcija, potrebni prostor, trokovi, radni proces, vrijeme izrade, broj zaposlenika, tehnika organizacija pogona. Materijali: vrste, koliine, teine, potrebni prostor. Skladite: dimenzioniranje, potrebni prostor. Opskrba energijom: grijanje, struja, komprimirani zrak. Otpadni materijali: vrste, potrebni prostor, zbrinjavanje otpada, pogon i rad. Projekt koritenja povrina za pogon (Layout).
Pogonska sredstva SA Pila za skraivanje Kruna pila Kruna pila za obrubljivanje Kruna pila za formate Trana pila Kombinirana blanjalica Stroj za fino blanjanje HV-F Stroj za ljebljenje FT Stolna glodalica FK Lanana glodalica ZM Stroj za proreze SchR Okvirna brusilica BR Pokretna traka Stroj za nanoenje ljepila Klupa za blanjanje Okvirna prea Sjeckalica Kotao za loenje drvenim otpacima

QP

j ^ Dvorite

"Dlc
0 Funkcionalna shema tesarskog i drvopreraivakog pogona ( ? ) Skladite stakla ( 5 ) Sklad. got. proizvoda Prostorija za pranje

( 4 ) Kuhinja (ajna k.)

r
0 i

iZZb
HV HV-F

fl?
""

Tlocrt i 35m

Primjer pogona stolarije (sa staklarskim pogonom) ->

co Builica za 1 Skladite masivne duge rupe grae HA/ Kombinirana 2 Skladite ploa HD blanjalica 3 Skladite sitnog F Stolna materijala glodalica 4 Strojna obrada FK Lanana 5 Runa obrada glodalica 6 Loionica 7 Silos za piljevinu SchB Trana brusilica 8 Ured majstora WB Radna klupa 9 Soba za odmor Ke Kombinirani 10 Garderoba kotao 11 Prostorija za pranje A-0 Za loulje i SBTrana pila otpatke drveta SK Kruna pila

Primjer drvopreraivakog pogona - tlocrt >

382

RADIONICE
Informacije: Landesgewerbeamt Baden Wrttemberg, Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart
0,80-

a Osnovna kolica (2) Podizna platforma na kotaiima (?) Podizna kolica s viljukama

b Kolica c Kolica za d Etana e Kolica f Kolica s za ploe obostrana kolica za suenje hvataljkama slaganja

Kolica s kotaiima s razliitim zamjenjivim nadgradnjama

1 - 4 Tokarski strojevi 5 Stroj za obradu rubova 6 Automat za okretanje 7 Stroj za okrugle ipke 8 Postolje za prskanje 9 Stol za odlaganje 10 Ureaj za lakiranje 11 Ormar za suenje laka 12 Bubanj za ienje

Sklapanje - prostorija s klupama 1 Klupa za blanjanje 2 Klupa za alat 3 Ploa za ravnanje Obrada drva 5 Kombinirani stroj za blanjanje 6 Brusna ploa 7 Trana pila 8 Kruna pila Obrada metala 9 Brusna ploa 10 Glodalica za modele 1 s klupom za alat 11 Glodalica za modele 2 s klupom za alat 12 Vertikalna builica 13 Klupa za alat sa stegom i stolnom builicom 14 Trana pila 15 Tokarski stroj 1 (veliki) 16 Tokarski stroj 2 (mali) 17 Postolje za bruenje 1 18 Postolje za bruenje 2 19 Stroj za otrenje alata 20/21 Ormari za pomoni materijal i alat 22 Regal za suenje drva 23 Skladite ploa 24 Otvor u podu za izbacivanje drvenih otpadaka

flhraHa motala Obrada metala

!<

G 14^ f - - u
a

- <a 13IP-*! 1 2 9 , 118 iL i[Jo \h7

Obracfa d W ! 19

ISkladite drva

"

q ptri_ 23 024

(7)

Primjer modelarskog pogona (pet zaposlenika)

<d

Oizal/a

fetalne / konstrukcije

^ z T T i b n s K ' BS BSl elik 1

Prizemlje 1 Skladite masivne grae 8 Skl. komadne drvene robe 9 Skladite piljevine 2 Skladite stakla 3 Skladite pom. materijala i okova 10 Ured majstora 11 Tehn. ured 4 Prostorija sa strojevima 5 Izrada, sklapanje 12 Uprava pogona 6 Potapanje, polijevanje 13 Prodaja 7 Obrada metala

SA SPZ SKB SKD SB HA HD GSch

Pila za kraenje Pila za rezanje Pila za razdvajanje Dvostruka pila za kraenje Trana pila Stroj za grubo blanjanje Stroj za fino blanjanje Brusilica za staklo

FT F-2 Stolna glodalica WB FK Lanana glodalica Ko Builica B B-FO Strojevi za utiskivanje okova Fi CAU BS Vertikalna builica Schw ZM Stroj za izradu utora SchR HV-F Stroj za ljebljenje PR GTA Stol za rezanje stakla

Stolni gloda Klupa za blanjanje Kompresor za zrak Filtar za prainu Ur. za uklanj. piljevine Aparati za zavarivanje Okvirna brusilica Okvirna prea

Primjer staklarskog pogona

383

Soba za boravak Alat, sitni dijelovi Ured majstora

Pranje,

wl

Mehan. radionica

Kovanica

Skladite z a otpatke

Otvoreno skladite

RADIONICE
Informacije: Landesgevverbeamt Stuttgart Q P Kapaciteti skladinih stalaka Primjer Konzolni regal: irina b = 2 0,5 = 1,0 m visina h = 2,0 m duina I = 6,0 m Obujam regala V = b h 1 = 1,0 2,0 6,0 = 12,0 m 3 Mjeovita roba: iskoritenje prostora oko 20% Srednja koliina materijala: m 3 rj= ca. 0,8 t/m3

>

Ured majstora

Krojenje ^Skladite sipki .fSklad, limova .j Kroienie p i d a d . ipki l.t

Ured majstora

Sklad, limova l.mf

r
Komercijala Soba za prijem
Sklad, got proizvoda

Meuskladite

Ostala skladita

Garae

Otvorena povrina

(T)

Plan povezivanja prostorija za vei pogon za obradu elika i metalne konstrukcije Skladite gotovih proizvoda

Proizvod Ureaj za zavarivanje Ograde Stroj za ravnanje Stega za vrui materijal

Ukupna koliina materijala R = V r = 12,0 0,8 = rd. 101 (zaokrueno) Broj zaposlenika u proizvodnji: n = 8 Priblina godinja potreba materijala: B = 8 A 7,5 t/ A = 60 t = 60 = 6 Frekvencija obrtaja : ta skladinog prostora R 10 Zbog uvijek prisutnog izgubljenog prostora (vlastiti prostor regala, prostor za manipulaciju, neoptimalno slaganje), regal nikad ne moe biti u potpunosti (tj. 100%) iskoriten. Iskoritenje prostora oko 40% - pri pojedinanom odlaganju jednakih profila u pojedine odjeljke Iskoritenje prostora oko 20% - mjeovito koritenje odjeljaka

Prostor za montau

Radna klupa

Nakovanj

Skladite

Rezanje

Ognjite

1
Z 3 m

Brusilica

Iscrtavanje Rezanje profilnog elika ienje povrina za spajanje Poravnati Prilagoditi Zagrijati Savijati Zagrijati Kovati Iscrtati i oznaiti Buiti Sklopiti Variti istiti Krojiti rukohvat Zagrijati Oblikovati Montirati Skladititi gotovi proizvod Grafika shema povezivanja

1 1
4

J,

i
r 1 1

l 1
r A
<> -1,20-

1 1

X "
Skladitenje stojeih limova

i 4

s>
Doprema dizalicama

r 4

iI i1

( 5 ) Skladite za kratke komade <

ca-

[ ]
w.

t A . j

11

IEt-lr s a 1 ^ T g

Aparat za varenje

( 6 ) Skladitenje i transport limova odn. materijala u ipkama u leeem poloaju Kazetirani regali Konzolni regali

m
i
_20 45ii- 8O1 i-801 45H -1.50(7) irine i duljine izmeu regala

Primjer odvijanja radnog procesa pri graevinskim bravarskim radovima ->

Krojenje

Pogled Tlocrt 20I b o d o b d 111

Strojna obrada Protok materijala

1'
S k l a d i t e n j e limova u regalima

:adne klupe

L
(8) Skladitenje stojeeg materijala u ipkama

(7)

Skladite za materijal u ipkama u odnosu prema protoku materijala

384

-33,7515

31,25 h2,50-i3,75-

12,50

RADIONICE ->Q0
Informacije: Landesgewerbeamt Stuttgart U veoj radionici radna su mjesta podijeljena ovako : - 0 . autogeno zavarivanje, kovanica, graevinska radionica i popravci, umjetnika kovanica, konstrukcijska i strojarska bravarska radionica - sve lako pregledno iz uredske prostorije. Pod je od betona, a prikladniji je drveni tarac na betonskoj podlozi. Radionici najbolje odgovara svjetlo odozgo. Zadovoljavajue osvjetljenje radnog mjesta, pojedinani pogon strojeva (prikljune kutije u podu). Prostor za varenje i kovanica trebali bi i kod srednjih radionica biti zatvoreni elinim vratima. Dobra ventilacija, stol za varenje obloen amotnom opekom. Za varenje lijevanog eljeza i metala treba predvidjeti korito s drvenim ugljenom za predgrijavanje, iznad toga malo ognjite prikladno za lemljenje bronce, kovanje i kaljenje. Uz to posude za vodu i ulje za kaljenje.

Zavarivanje

i -

Strojevi za bravariju

t i
n ^ o
I Poslovoa

OD
Mjesto za montau Skladite gotovih proizvoda

1 t

Obrada limova

Radna klupa

Skladite sirovina Prozori u radionicama 15,00 33,75

18,75

(?) Radno mjesto (slobodan pogled), mala visina parapeta () Ventilacija (krila na velikoj visini) () Dovoljno dnevnog svjetla do sredine hale (visoki prozori) () Sigurnost pri radu (opasno rukovanje staklenim plohama) ( s ) Jednostavna zatita od neugodnog ljetnog sunca na junoj strani

Bravarska radionica s rasporedom strojeva i skladita

Pogonska sredstva: ABL stroj za ureenje rubova, BS vert. builica, RBL stroj za savijanje limova, RM stroj za ravnanje, RP ploa za ravnanje, SB objeena pila, SBB objeena trana pila, ScheBL kare za lim, ScheP kare za profile, SiBL stroj za prirubnice, St stroj za sjeenje lima, Schw aparati za varenje, Schwa autogeno zavarivanje Schwe elektrino zavarivanje, SchwP tokasto zavarivanje, TR stol za crtanje, WB radna klupa Struni pogon za sanitarnu tehniku i tehniku grijanja i 8,00 1 16,50

Graevinska bravarska radionica i fina obrada eljeza

385

RADIONICE
AUTOSERVISI -> tfl Primjer prema pogonima V.A.G. Zemljite. Odnos izgraene i neizgraene povrine iznosi oko 1:3,5. Funkcije/Organizacija. Projektiranje se oslanja na "sustav triju toaka". - Prve tri toke: pogonski ured, radionica, skladite dijelova, Druge tri toke: prostorija servisa, pogonski ured, skladite dijelova. Uredi (ovisno o veliini pogona): ured efa 1 6 - 2 4 m 2 , predsoblje 1 0 - 1 6 m 2 , ured rukovoditelja prodaje 1 6 - 2 0 m 2 , ured voditelja rada sa strankama 1 2 - 1 5 m 2 , voditelja skladita 1 0 - 1 5 m 2 , soba za razgovore 1 2 - 2 4 m2, knjigovodstvo 1 2 - 2 0 m 2 , prodaja 9 - 1 2 m 2 , prostorija EOP-a 9 - 1 6 m 2 , pogonski ured 2 5 - 4 0 m 2 , povrina skladita 2 2 - 2 5 m 2 m2 po radnom mjestu (opi popravci i limarija). Veliina radnog mjesta 4 x 7 m (osobni automobili - opi popravci, limarija, lakiranje; 5x10 m laka komercijalna vozila)
Mjesta za slubu odravanja

imnr0
G O D Osiob^no za

^^dddoci

Nadstrenica

.'i Nadstrenica Povrina radionice u m2 Godinja prodaja vozila Veliina zemljita u m2 (4)
t - 1.5

Mjesta za pranje x) staza za pranje 1 1 1 2 2 2 X X

V.A.G. Standardni pogon

Mjesta za pregled

<k

EIB

50 100 200 pT T-'O

CM"

150 300 600 825 1000 1250 1725 2000

2000 3000 4000 5000 6000 7000 9000 10000

480 835 1420 2150 2620 2980 4500 5770

7,20 6,25 5.70 5,35 4,90 4,45 4,45 4,30

360 625 1220 1610 1960 2230 3375 4300

4 7 10 16 19 23 32 38

1 1 1 1 2 2 3 3

Mjesta za prijam

6,5-7,0-4.3 = pretpost. duina vozila

Vozila na servisiranju

Ukupna izgraena povrina u m2 Potrebna povrina po prodanom vozilu

1 1 3 4 5 6 7

1 1 1 2 2 2

300 400

"I.S^Pri postavljanju vozila pod kufom = 2,0 pri paralelnom postavljanju uz ogradu Staza

1+

500 750 1000

Prosjena potrebna povrina za izlaganje novih vozila

Prosjena potrebna povrina za "kompaktni" izlobeni prostor

Potrebne povrine autoservisa

Izlobeni prostor: interesentima treba omoguiti nesmetano obilaenje vozila, to ukljuuje i prostor za otvaranje vrata. Prema tome nije samo vana povrina za vozilo nego i razmak izmeu vozila. Da bi promatra mogao stei vizualni dojam o vozilu, treba od njega biti udaljen 5 m - ( 2 ) - ( 3 ) - @ Orijentacijske mjere: nova vozila (osobni automobili) oko 40 - 45 m2 povrine/vozilo, kompaktno izlaganje -(3) oko 24 m2/ vozilo. Razmak izmeu vozila: 1,70 m.

-(7)

__ -(5)

1 Prostorija z a k o n t a k t s kupcima 2 P r o s t o r z a servisiranje 3 I z l o b e n i prostor 4 Uprava 5 Skladite dijelova 6 P r i p r e m a za lakiranje 7 l i m a r s k a radionica 8 Radionica za ope popravke 9 P r e d a j a vozila

^g^ (7) Primjer autoservisa

Odnos meu odjelima (sustav triju toaka)

386

Mjesta za podmazivanje
-

Mjesta za popravljanje

1 2
-

RADIONICE
! 6.0

AUTOSERV1SI - > C D Najee su to jedrioetane zgrade s laganom elinom konstrukcijom od predgotovljenih elemenata. Preporuuje se konstrukcija hale bez unutarnjih stupova koji bi smetali. Treba predvidjeti mogue proirenje nastavljajui odabrani ritam razmaka vezaa. Pod u radionici treba osigurati protiv prodiranja ulja i maziva. Obvezan je separator za benzin i ulje. Treba predvidjeti kanal za odsisavanje ispunih plinova. Projektirati vrata s automatskim otvaranjem, sa zranom zavjesom - s. 188-189. Preporuuje se ugraditi energetske kanale za struju, komprimirani zrak, otpadno ulje i vodu. Izbor zemljita za odjel rada sa strankama: po mogunosti odabrati povoljan poloaj s prometnog stajalita (ak i uz vie trokove pripreme i graenja). Ako je lokacija na periferiji, treba se pobrinuti za odgovarajuu obavijetenost i prijevoz stranaka koje se vraaju u grad. Osnovno pravilo: zemljite % izgraeno,% neizgraeno. Treba uzeti u obzir kasnija proirenja. Za vee pogone prosjeno treba 200 m2 radionikih povrina po zaposleniku. Tome treba dodati prostorije za prodaju, pogonski ured, ekaonicu za stranke, drutvene prostorije itd. Provjeriti mogunost prikljuaka. Praonica ima veliku potronju vode. Veliki radioniki pogon (3) - za teretna vozila, tegljae, specijalna vozila, cisterne i prikolice, osobna vozila, viljukare, elektrina kolica i vlastita transportna sredstva.

" Graevna linija -17,50 25,0 a 0 !.. 1 1 Pogon, dvorite 2 Prijamni ured 3 Ured efa 4 Stubite, itd. 5 Osvjeenje

cz= D
Benz, postaja ) @ W C Primjer srednje velikog VW - pogona Eli k

6 Prostor za muterije 7 Prostorija za ulje 8 Ostava 9 Popravak agregata

Ulje

7
-o

. . Pakiranje
DL

Ofl-fl fj-Prodaja

Karoseristika radionica

Popravci

so

^ 7 ]
Praonici Zavrna kontrols

H
s>

(2)

Autoservis s upravom i prodajom 4 Uredske prostorije 5 Toalete 8 Instal. okno 11 Kontrola konica 12 Skladite boja i lakova 13 Punjenje baterija 14 Predvorje 15 Popravak guma 16 Popravak akumulatora 17 Ravnanje trapa 18 Prostorije za majstore 19 Niski napon

20 Visoki napon 21 Popravak motocikla 22 Alati 23 Ured za kalkulacije 24 Prijam vozila 25 Popravak prikolica

26 Kompresori i proizvodnja pare 27 Skladite ulja 28 Prostorija za instalacije

Pogon za transportna vozila, Fa. BASF, prizemlje 2 Radionica 3 Arhiva nacrta I Jttmrai 6 Praoninca 7 Prostorija za ienje Skladite guma 9 Registratura 10 Soba za dogovore

(H) <b ( i

(K) (L) (A)

(i)
Podrumska etaa

( i ) (2)

(4)

( W )
(7) Popreni presjek u osi 16 Arh.. Verfasser

387

RADIONICE
Ormar za alat ^"Energetski blok Jednocilindrina dizalica Dizalica na dva stupa

Informacije: Institut fur Technik der Betriebsfuhrung im Handvverk, Forschungsinstitut im Deutschen Handvverksinstitut e.V., Karlsruhe, Karl-Friedrich-StraGe - QP Pri projektiranju i graenju pogona za popravak karoserija ne moe se postupati prema krutoj shemi, jer su lokalne okolnosti esto vrlo razliite. Umjesto standardnih rjeenja treba projekt temeljiti na osnovama radnog procesa u pogonu, uzevi u obzir posebnosti pogona i specifine zahtjeve. Pogon treba projektirati tako da ga se u bilo koje vrijeme moe daljnjim graevinskim zahvatima proiriti, ali prva faza mora omoguiti funkcionalno besprijekorno poslovanje. U pogonu za karoserije gotovo iskljuivo su stacionarna radna mjesta, opremljena razliitim pogonskim sredstvima. Radno mjesto treba oblikovati tako da se radovi mogu obavljati ekonomino, u najkraem vremenu i uz kretanje na kratkim relacijama. Za pogone koji se bave popravljanjem vozila svrhovito je izgraditi radionicu po "principu dovrenja". Vozila dolaze u radionicu i ostaju na odreenom mjestu dok popravak nije dovren. Primjer rjeenja tlocrta @ prikazuje pogon za karoserije za popravak i odravanje osobnih i lakih komercijalnih vozila s priblino 14 zaposlenika u radionici i dvije osobe u uredu.

M Ni

h (T) com za automobile na jednom stupu 3,5 m x 6,0 m; visina dizanja 1,0 m LJ-Energetski bloK Ormar za alat

3,50

Standardno radno mjesto s dizalicom za automobile na dva stupa 3,5 m x 6,0 m; visina dizanja 0,7 -1,10 m

Dizalica na etiri stupa

Mjesto za optiko reguliranje trapa 4,0 x 7,0 m

Mjesto za reguliranje karoserije 4,0 x 7,0 m ormar za alat

1

Sve radne prostorije koje su u vezi s popravljanjem nalaze se u istoj razini, a odvojene su posebnim ulazima od prometa stranaka. Podruje za karoserije treba radi zatite od buke i praine prostorno odvojiti od lakirnice Zbog razlika u veliini vozila i razliitih radova oko popravka, mogu se radna mjesta i poloaj strojeva samo uvjetno strogo odrediti projektom. Radna mjesta zbog toga treba dimenzionirati tako da se i pri punoj zauzetosti radionice mogu pokretne radne platforme i potrebni alat dopremiti do svakog vozila. Opskrbne vodove treba smjestiti u hodnicima.

Materijal za pokrivanje

"EJ

'1

\ $/
4
C' 3,00

.J

Sustav za reguliranje okvira Mjesto za reguliranje karoserije 7,0 x 6,0 m

Energetski blok

Radno mjesto za pripremu za lakiranje sa/bez dizalice 3,0 m x 5,0 m

Za lakiranje osobnih vozila standardne su dimenzije kabina za prskanje sljedee (svijetle mjere): duina 7,00 m, irina 4,00 m, visina 2,85 m. Graevinska izvedba: konstrukcija kuita od izoliranog elinog lima ili zidana, a mogua je konstrukcija za postavljanje na otvorenom prostoru.
Reguliranje karoserije

Prostorija za I grijanje i ureaje

Radna mjesta za pripremu za lakiranje

Antikorozivna zatita (sa reetkom)

ReguliRegulira- ranje nje trapa karoserije

Reguliranje karoserije

Stranke se primaju u prizemlju, a knjigovodstvo, ured efa i drutvene prostorije mogu biti na katu.

Suenje
Centralni I Radna_ ureaj za I k l u p a odsisavanjer

tJ Skladite
* boja (7)

Radna mjesta za 1 pripremu za lakiranje A *

Primjer tlocrta pogona za popravke - prizemlje

Teretno vozilo / autobus

3,5

Osobna vozila Mjesto za obradu teretnih vozila 6,0 m x 14,0 m ima 4 standardna radna mjesta od po 3 5 m x 6 0 m

/qn>, vj^

. ..

..

. ..

. . . . .

Shematski prikaz radnog mjesta s reetkom u pripremi za lakiranje -> (6J

388

Prost, Z - T baterije Kompresor "VI

RADIONICE
AUTOSERVISNI POGONI Informacije: Institut fr Technik der Betriebsfhrung im Handwerk, Forschungsstelle im Deutschen Handwerksinstitut e.V., Karlsruhe > CD

Kovanica, zavarivanje Faza izgradnje Dijagnostika, zamjena ulja

Oblikovanje pogona: kad se utvrdi potrebna povrina zemljite, pristupa se graditeljskom projektiranju.

odabere

Pri tome se treba prilagoditi obiljejima zemljita kao to su primjerice veliina i oblik zemljita, prilaz, ulina mrea itd. Primjer projekta (2) Tlocrt omoguuje funkcionalni raspored svih potrebnih prostorija i ureaja.
1 Faza izgradnje 2 Izlobeni prostor 3 Ured 4 Prostorija za pranje 5 Radionica - mali ureaji 6 Skladite 7 Ured

U radionici za popravak predviena su 4 radna mjesta. Veliina radnog mjesta je 6,50x3,50 m. Radno mjesto je opremljeno podiznom platformom s etiri stupa za reguliranje trapa. Potrebni je prostor veliine 6,50x4,00 m. Skladite rezervnih dijelova u neposrednoj je blizini. Primjer projekta (3) 1.etapa izgradnje: pogon sa 4 radna mjesta.

Primjer projekta strunog pogona za poljoprivredne strojeve sa 4 - 9 zaposlenika

ftV

1 Radionica za popravke 2 Skladite rez. dijelova 3 .Pogonski ured, prijam, blagajna 4 Ured efa 5 WC (muterije) 6 Grijanje 7 Kompresor 8 Boravak 9 Garderoba 10 Pranje 11 WC (osoblje) 12 Agregati

Konana faza: pogon s 8 radnih mjesta, praonicom i izlobenim salonom. Radionice za komercijalna vozila. Raspored ulaznih vrata za takav pogon ovisi u najveoj mjeri 0 obliku zemljita. Za stranke i montere optimalna je koncepcija da postoje posebna vrata za ulaz i posebna za izlaz vozila.

Primjer za projektiranje pogona sa etiri radna mjesta za zemljite sa irokom ulinom frontom

To je naroito vano za servisiranje tegljaa. Za takvo je rjeenje potrebna irina odnosno dubina zemljita od = 80 m. Meutim, servis za komercijalna vozila moe se izgraditi i na zemljitu male dubine (ali najmanje 40 m) @ - Tip pogona za laka komercijalna vozila kao npr. omnibuse i si. Tlocrt prema primjeru @ - trebao bi biti najmanja jedinica samostalnog servisa za komercijalna vozila. Uredske i drutvene prostorije treba predvidjeti na katu. @

1 Radionica za popravke 2 Skladite rez. dijelova 3 Pogonski ured, prijam, blagajna 4 Grijanje 5 Kompresor 6 Boravak 7 Garderoba 8 Pranje 9 WC za osoblje 10 Praonica 11 WC za muterije 12 Prostorije za dogovore 13 Izlobeni prostor

(3)

Primjer za projektiranje, pogon s 8 radnih mjesta, praonicom i izlobenim prostorom 1 Mjesto za popravak ter. vozila B 2 Prijam na popravak 3 0 E | 3 Izdavanje rez. ^ dijelova 4 Ured majstora 5 Doprema rez. dijel 6 Kompresori 7 Grijanje 8 Ured efa 9 Garderoba 10 Pranje 11 WC za osoblje 12 Pogonski ured 13 Kuhinja

(5) Primjer tlocrta pogona za teretna vozila bez mogunosti prolaza () S mogunou prolaza

389

Sanitarije dame

RADIONICE
PEKARNICA Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg, Stuttgart Sustavno projektiranje sadri promiljanje i razumijevanje svih buduih tehnikih i pogonskih osobitosti i procesa kojima se graevinske komponente moraju funkcionalno podrediti. Projektantsko promiljanje mora ukljuiti i preispitivanje lokacije.

Prodavaonica

Skladite kruha Hladne slastice Hladnjaa~[

"Pog. ured, ekspedit 1 isporuka

Program i potreba prostora: Osnovna podjela: skladine, proizvodne i prodajne prostorije, prostorije kune tehnike, upravne, poslovne, drutvene i pomone prostorije. -> 0 Radni proces odvija se u prostorijama odnosno izmeu njih -> (2) Skladine prostorije dijele se na one za sirovinu, dodatke i ambalau. Dnevna koliina skladiti se na radnom mjestu. Prema vrstama skladita mogu biti: za sirovine: prekrupa, eer, sol, sredstva za dizanje tijesta, razne smjese (suha roba u vreama), brano u silosu ili u vreama;

Plan povezivanja prostorija Priprema tijesta

Obrada tijesta Izrada komada Peenje

Izrada Funkcionalna shema

| Skladitenje |

Prodaja

za dodatke: voe, premazi, suho voe i si., masnoe, jaja; za ambalau; za opremu (regali, stalci, ormari), police, stolovi za odlaganje. Postoje i prometne povrine (hodnici, prolazi). Minimalna povrina skladita je 15 m 2 . Za sva skladita povrina je priblino 8 - 1 0 m 2 po zaposleniku. Trebaju biti kratke komunikacije izmeu skladita i radnog podruja. Radni prostori pekarnice i slastiarnice trebaju biti razdvojeni. Pekarnica zahtijeva toplu i vlanu klimu, a slastiarnica hladniju klimu. Pekarnica sadri sljedea podruja: priprema tijesta, obrada tijesta, peenje, skladite gotovih proizvoda. Slastiarnica ima hladno podruje za kreme, vrhnje, okoladu, voe, a toplo podruje za smjese, kolae, fino pecivo. Povrina radne prostorije sastoji se od: vlastitog potrebnog prostora za pogonska sredstva, rukovanje i obradu, za meuskladitenje (vaganje) i povrine za odlaganje, prostora za komunikacije i izgubljenog prostora. Uz pomo internog pogonskog plana koritenja povrina (Layout) moe se iznai potrebna povrina.

(3)

Primjer tlocrta

(3)

Legenda

Objanjenje oznaka 1. Priprema tijesta

1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1 6 1.7 1.8 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2 .8 2.9 3.1 3.2 3.3 3.4 Stroj z a m i j e a n j e Posuda za mijeanje V i s e a ili p o d n a v a g a ( u z i m a n j e b r a n a ) U m i v a o n i k za r u k e - u r e a j z a m i j e a n j e 1 mjerenje vode Stol z a aditive R a d n i stol s k o l i c i m a z a b r a n o R a d n i stol Mjealica Stroj z a dijeljenje tijesta Stroj z a o d m a t a n j e Stroj z a o b l i k o v a n j e r o i a Stroj z a v a g a n j e tijesta Kruna mjealica Izrada d u g i h v a l j a k a Ureaj z a kruie Stroj z a p e c i v o Hidraulini razdjelnik

2 Prerada tijesta

3 Zona peenja
K r u n a pe Prostor z a f e r m e n t a c i j u Ureaj za dugo potapanje L i m o m o b l o e n i stol z a o d l a g a n j e ( g l a z i r a n j e i si.) 3.5 U m i v a o n i k za r u k e 3.6 Stroj z a i e n j e l i m o v a 3.7 S k l a d i t e g o t o v i h p r o i z v o d a

4 Slastiarnica
4 . 1 Slast, h l a e n i stol 4 . 2 Stroj z a m i j e a n j e 4 . 3 P l a n e t a r n i stroj z a m i j e a n j e 4.4 P l i n s k o k u h a l o 4.5 Ureaj za prenje 4 . 6 Izljev s p o d n o m r e e t k o m 4 . 6 . 1 Stroj z a ispiranje 4.7 Klimatizirani o r m a r z a vrtinje 4.8 Zamrziva 4 . 9 U r e a j z a prekid f e r m e n t a c i j e 4 . 9 . 1 Rashladni blok (sputanje poda oko 200 mm)

5 Ostalo

(4)

Primjer tlocrta

5.1 O d v o d n j a p o d a 5.2 R e g a l i

390

RADIONICE
Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg, Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart
b

rskaliC3^1 I

Mesnica -> 0

ogledni tlocrt. 6 - 7 zaposlenika

Kuhanje kobasii

_
_ GJ

" J I O D
/-Prost, za rasinjaijje | i za strojeve

Radni proces proizvodnje kobasica unutar pogona: : meso dolazi u prostoriju gdje su strojevi (za mljevenje i sjeckanje), u punicu, nakon toga u kotao za kuhanje (kuhinja za kobasice) te odatle u hladnjak ili u prodavaonicu. Visina radnih prostorija (ovisno o veliini pogona) = 4,0 m, irina za prolaz robe = 2,0 m.
1 Vodilica s el. vuom 2 Kotao za kuhanje 3 Stol za uklanj. dlake 4 Platforma za dizanje sputanje 5 Kuke za vjeanje postolje za klanje 6 Niski cijevni transporter 7 Podupirai za klanje krupne stoke 8 Visoki cijevni transporter Klizni dio Kombinirani stol s kadom Kada za ispiranje Postolje za sjekire Podloni nogari Stol za pregled jetre Stol za preradu Vaga transportera Kolica za skladite

Radno mjesto za strojem treba imati po 1,0 m ispred i sa strane 3,0 m2. Udaljenost stroja od zida (radi popravaka) treba biti 40 - 50 cm. Strojevi za hlaenje koji rade danonono moraju imati akustinu izolaciju. U kuhinji za kobasice, prostoriji sa strojevima i u solani treba predvidjeti slavine za vodu na koje se mogu prikljuiti cijevi. Pod treba biti hrapav i vodonepropustan; najbolje hrapava ili izbrazdana keramika s odvodom. Zidovi visoko oploeni. Dobra je opa rasvjeta na radnim mjestima od 300 lx. Za zaposlenike treba predvidjeti prostoriju za boravak, garderobe, zahod i tu. Treba primjenjivati propise strukovne udruge, graevinskih vlasti i osiguranja od nesree. -> Smjernice Qp . Krojaki pogon za muku i ensku odjeu -> (2) ogledni tlocrt za 10 zaposlenika. Projektiranje i opremanje pogona za radiotehniare i televizijske tehniare -> 0 . Radne prostorije svijetle visine = 3 m i najmanje 15 m 3 obujma zraka po zaposleniku. Zbog velike opasnosti od udara struje, pod u radionici mora biti besprijekorno izoliran, ali mora biti ispunjen minimalni zahtjev da su radni stolovi tehniara izolirani. Nominalna jaina osvijetljenosti prema DIN-u 5035 je 500 lx. Za montau najsitnijih elektronikih dijelova treba 1500 lx. Radni stol mora imati prostranu plou, po mogunosti 1,00x2,00 m. Ispod ploe 2 police za smjetaj shema i opisa ureaja itd. Alat treba smjestiti u plitke, lako dostupne ladice. Primjer za lakirnicu - > @ s mogunou proirivanja.

Klaonica

^ekaonic ekaonici Garaa (T) Primjer mesarskog pogona

1 Skladite 2 Krojenje 3 Radionica - mukarci 4 Radionica - ene 5 Probe 6 Ured 7 Garderoba i pranje 8 Stan 9 Prodavaonica N P BBA TBA TN TNB TZ SB ivai stroj Stroj za pikiranje Daska za glaanje Stol za glaanje Radni stol Stol za rad i glaanie Stol za krojenje Podij za tkanine

0 .

U*

Proirenje

Primjer krojakog pogona

Prizemlje

Dvorite 1 Radno mjesto tehniara 2 Radno mjesto naunika 3 Radna klupa sa stegom 4 Pult s potreptinama za amatere 5 Gramofonske ploe 6 Regal za aparate za popravljanje 7 Regal za sitne dijelove 8 Izlobeni regal 9 Prodajni pult 10 Izlog i izlobeni regal Prizemlje (3) Primjer pogona za radio - i TV - tehniare (?) Primjer lakirnice Prizemlje /

391

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
Sjever [>

->m

1. Poloaj Lokalni imbenici: 1. sirovine, 2. trite, 3. radna snaga. Vrednovanje lokalnih imbenika za odreivanje lokacije ovisi o odnosu dotinog industrijskog pogona prema tim imbenicima (1. cijena sirovina, 2. trokovi prijevoza, 3. cijena rada). 2. Zemljite Potrebna veliina zemljita odreena je potrebnim povrinama za zgrade, ceste i kolosijeke. Treba sastaviti plan kolosijeka jer za njih zbog ogranienih tlocrtnih elemenata Q treba mnogo mjesta. Zbog toga su povoljna zemljita s kosim ulazom glavnog kolosijeka (). Inae treba zgrade po mogunosti postaviti koso. esto su dovoljni kratki slijepi kolosijeci koji ulaze u eoni dio hale za utovar pomou dizalice. Za vei eljezniki promet treba predvidjeti prolazne kolosijeke -
0 -

Tok Rajne

Shema tvornike kolosijene skupine s kosim glavnim kolosijekom i prolaznim kolosijecima

(D

Tvorniki objekt uz vodeni put s mogunou proirenja na dvije strane

3. Program namjene prostora

Shema tvornikog objekta uz eljezniku prugu s mogunou proirenja prema cesti, Fagus Werk; Alfeld a. d. Leine Arh.. W. Gropius Ind. zona 40-50 ha oko 4000 zaposl.

J?

r \

0!
C ! D C I S 1 C 1 D CO 1 1 I 1 J L 1

/ 1 L

RO SI
0

Program namjene prostora obuhvaa podatke 0: nainu koritenja, veliini prostorija u etvornim metrima ili s dimenzijama (izmjerama), njihovim svijetlim visinama, broju zaposlenika, posebno ena i mukaraca (sanitarije!), rasporedu strojeva, prometnim i pojedinanim optereenjima; Eventualno posebni zahtjevi: zatita od buke i vibracija, poara, otrovnih ili eksplozivnih tvari,

i
1 ! C D <= IM 1 1 C D R ' 1 ! J 1
1 J - - J X-.J

5 Razvojne tendencije (?) Poloaj industrijske zone

!--i !1

} I28011801 Shema ind. zone Strani otpad | : S i r o v o e | J e z o " fero legure

energetski prikljuci, klimatizacija, izlazi u nudi itd., predvieno ili mogue proirenje. 4. Planiranje pogona Osnova za graditeljsko projektiranje je paljivo planiranje pogona. Pogonski se proces prikazuje prema nainu proizvodnje, priblinom odreivanju godinje proizvodnje ili prema broju zaposlenika. Ako nema iskustvenih podataka, inenjer pogona mora odrediti potrebne korisne povrine na temelju planiranog rasporeda strojeva i ostalih pogonskih ureaja. Podloge za planiranje pogona proizlaze iz rezultata sljedeih ispitivanja: 1. pogonskog dijagrama (v. proizvodni sustavi), 2. plana protoka materijala (vaan kriterij za ocjenu ekonominosti, vana podloga za Layout - plan), 3. plana rasporeda strojeva, 4. plana radne snage, 5. plana prostorija, 6. popisa graevina. Layout - plan: polazite je svakog daljnjeg industrijskog planiranja (= raspored radne snage, materijala i strojeva koji daje najnie proizvodne trokove po jedinici). Iz toga proizlaze osnove planiranja tvornice: sposobnost prilagoavanja - mogunost proirivanja - ekonominost. Uputa: tehnika mrenog planiranja i drugi postupci -

ljaka ici o d l i j e v a n j a 6 , 7 %

Na razini proizvodnje

T i
U viekatnoj zgradi (6) Protok materijala (7)
iMehan. obrada!

Protok materijala - prikaz koliina

Dijagram projektiranja tvornice

392

Dijagram toka ro Proizvod 0. Radna grupa 0 DV C O L 1 2 3 4 U 5 6 V 7 8 9 10

I Vrijeme (mj

I Put (m)

81

.
o

T Q>
f*I

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
DIN 1 8 2 2 5 - > tH 5. Proizvodnja

ABCD-

maksimalni mogui dohvat fizioloka granica dohvata normalno podruje dohvata fizioloka unutarnja granica dohvata

- 65 cm - 50 cm - 32 cm -20 cm

4 11 12 6 33 4 10 23 18 10 2 16

150200

- Radna mjesta radna klupa mali strojevi - normalni strojevi - dodatak: komunikacije, odlaganje

10-15 m2 15-40 m2 30 %

Orijentacijske mjere za optimalne zone dosega radnog mjesta prema Stieru

l> (2) Proizvodni proces

Orijentacijske vrijednosti za potrebne povrine u tvornicama strojeva

Paraleleni raspored Sustav proizvodnih mjesta

*E\

Eh

Raspored u serpentinama H3OQDO O O O Radioniki sustav (4) Sustavi proizvodnje Uprava Proizvodni proces protonim sustavom Linijski / protoni sustavi 1 TI 1. Skladite sirovina s dopremom| TrTr-j" ! !j 2. Proizvodnja | |; 3. Skladite proizvoda s i : isporukom 4. Opskrba energijom 5. Doprema 6. Otpad 7. Radionica 8. Odravanje 9. Laboratorij 10. Ispitno postolje ]~11. Uprava 12. Drutvene prostorije 13. Izobrazba Taktom povezani raspored

(5)

Planiranje proizvodnje Studije rada i vremena u Njemakoj preko REFA (Reichsausschuss fur Arbeitsstudien, utemeljeno 1924.). Dijagrami radnog procesa: prikaz radnih postupaka unutar jednog proizvodnog procesa, podloga za plan o rasporedu strojeva i protoku materijala. Sustavi proizvodnje prema rasporedu pogonskih ureaja i odvijanju proizvodnje: sustav radnih mjesta, 2. sustav radionica, 3. sustav proizvodnih linija, 4. sustav serija, 5. sustav pokretne trake. Proizvodnja moe imati nekoliko proizvodnih faza/sustava (polazna toka zavrna toka). Osnovni oblik: doprema - skladite sirovina proizvodnja (priprema - obrada meuskladite - montaa - kontrola) - skladite gotovih proizvoda - isporuka. @ - () 6. Graditeljsko planiranje Primjeri za metode planiranja: Layout - postupak, planiranje prema funkcionalnim osima, planiranje prema rasterskim osima
->QP

J . Skladite l sirovina

ELEUE

j|m

0[

kDD
[Sklad proizvoda ABCDproizvodnja transport energija doprema EFGHotpad kontrola odravanje osoblje

^7)

Pogonski dijagram glavnih funkcija

^8)

Otvoreno postrojenje ILI cn 2> 0 < > O V 0 Br. 1 2 3 4 5 6

Zatvoreno postrojenje Prikljuci Opsluivanje (operator) Elektro (electric) Voda (hydraulic) Kompr. zrak (pneumatic) Sredstva za hlaenje (coolant) Otpad (waste)

Simboli planiranja

E]

Br. 1 2 3 4 5 6

Postupak Obrada Skladitenje Usporavanje Ispitivanje Transport Rukovanje Izraditi + ispitati

+
A D

w Y rp? V w

>

Ureenje proizvodnih mjesta

Stubite Dizalo Glodalice

Openito primijenjeni simboli za tehnike prikljuke

Predloeni simboli VDI vrijede za Njemaku, ASME-ovi simboli predlau se za meunarodnu upotrebu

Osnovni modul M = 10 cm U industrijskoj izgradnji prednost se daje mjeri 6M = 60 cm; razmaci horizontalnih linija sustava primjerice su: 1,80-3,60-5,40-10,80 ...(v. osnove mjera!) Pribline vrijednosti potrebnih povrina u tvornici strojeva: za male strojeve s radnim pultom treba po radnom mjestu 10 -15 m2, a za normalne strojeve 15 - 40 m 2 , uz 30% za prolaze. -(3) 7. Putovi za protusmjerni promet Iznalaenje broja osoba u prilaznom podruju temelji se na vrsti pogona. Treba raunati na vrna prometna optereenja pri izmjenjivanju smjena. irina prolaza za vezu moe u iznimnim sluajevima iznositi 0,60 m. Pregled potrebnih irina broj osoba irina ap*) (prilazno podruje) normalno do 5 0,875 m do 20 1,000 m do 100 1,250 m do 250 1,750 m do 400 2,250 m
*) osnovna graevna mjera

(ij)

Simboli pri planiranju

(12)

Mjesta prikljuaka

Posebni strojevi

4 ra
fc^

Potrebne povrine prema broju zaposlenika za radionice i urede finomehanikih pogona u vieetanim zgradama (prema Hertleinu): Korisne povrine: Gusto zaposjednute povrine 4,5-5,0 Dodatak za pomone prostorije 2,0-2,5 6,0-7,5 Pomone prostorije: Stubita 0,3-0,6 Toalete 0,2-0,4 Garderobe 0,5-1,0

Skladite alata

Builice

Hodnici 0 , 5 - 1,5 Dizala 0 , 0 - 0,2 Vanjski i pregradni zidovi 0 , 5 - 0,8 2 , 0 - 4,5 m2/z. Ukupno povrine 8,0-12,0 m2/z. u prosjeku: 10,00 m 2 /z. Opnito vaee orijentacijske vrijednosti za potrebne povrine industrijskih pogona ne mogu se dati, jer se uslijed stalnog razvoja tehnikih uvjeta i ureaja mijenjaju osnove za statistike vrijednosti.

m /z. m 2 /z. m 2 /z. m2 m2 m2

Tokarenje Majstor Meukontrola Praonica Automati za ispunu Revolver - automati

Minimalna svijetla visina iznad prolaza treba iznositi 2,00 m. Ispod objeenih prijevoznih ureaja mora se u podruju prolaza predvidjeti zatita ako postoji opasnost od povrede zbog pada dijela tereta. Svijetla visina do zatitne naprave ne smije biti manja od 2,00 m.

A u t o m a t i za ipke

Skladite"1

Smjer proirenja okomito na tok materijala

Primjer orijentacijskih mjera za potrebne povrine

Primjer orijentacijskih mjera za potrebne povrine

393

45
Skladite proizvoda

Vapno u komadima Mrki ugljen, troska visokih pei u komadima Koks, ljunak, eer, penina krupica, topioniki plovuac Ekspandirana glina, granulirani sintetini materijal, kotlovska ljaka, mrki ugljen vlaan Granulirani polistirol, mljeveni tras, praina mrkog ugljenja, brano u vreama, rasuto voe, mljeveni gips

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
- DO

Planiranje skladita: Skladita su sastavni dijelovi proizvodnje i protoka materijala. Skladina jedinica = transportna jedinica = proizvodna jedinica = otpremna jedinica. "Neproizvodnju" u velikoj mjeri treba reducirati, integrirati (protono skladite) ili izbjei. Skladini materijali: skladitenje rastresitog materijala prema koliinama - > ( 2 ) Velike koliine: silosi, hale, bunkeri, gomile, male koliine: sanduci, posude, kante, ljuske. Poloaj skladita: skladite i proizvodnja na istoj razini -> @ A. skladite ispod proizvodne razine -> @ B. skladite i proizvodnja prema koritenju u dvije ili vie razina C. Odreivanje koordinata "idealnog skladinog prostora" u skladitu naruitelja s optimalnim "vremenom manevriranja" za regalni transporter (oko 1/3 cijelog skladita) (). Skladini opsluni ureaji u postojeoj hali: viljukar nosivosti 21 zahtijeva irinu prolaza od 3,45 m, moe 3 sanduka sloiti jedan na drugi -> (9) A. Dizalica omoguuje slaganje do visine dizalinog mosta, pri emu se slae 5 sanduka -> (J) B. Dizalica s mehanizmom za prihvat tereta, koji obuhvaa sanduke, zahtijeva male irine prolaza; obujam skladitenja 250% -> (9) C. C. Konstrukcija visokoregalnih skladita: 1. elina konstrukcija: krov i zidovi skladita kao i vodilice skladinog transportnog ureaja, 2. armirana betonska konstrukcija: police regala se kao popreni i uzduni nosai fleksibilno montiraju na betonske zidove. Prednost: vea stabilnost, mogunost razdvajanja prostora (protupoarni odsjeci). Upravljanje: sustav perforiranih kartica, Off Line - upravljanje, On - Line sustav - -

Meduskladite

Skladit rezerv. dijelova

D,.iia.,n..n...o.
Vrste skladita Skladite materijala S V IJL
Proizvodnja

Proizvodnja

Skladite i proizvodnja ^ S k l a j f t e i proizvodnje!

(?) a)

Razmjetaj skladita

Protok materijala prema fiksnim

Smjerovi protoka materijala u skladitu Kapacitet skladita Koliina paleta 100% 396

18 mflinfimfSmllijifluffliiffliHi n t t r 1 1

-30,00 '8 a) Skladitenje u bloku s optimalnim iskoritenjem prostora i povrine b) Skladitenje u bloku s obilaenjem

a) nedovoljno i b) optimalno iskoritenje povrine i visine skladita

a)

Mogunosti iskoritenja skladine hale

Prolaz > 85 osoba > 100 kolica > 1,70 transportera a) Univerzalno skladite sa slaga n j e m pomou visee ili mosne dizalice b) Skladina hala s ugraenim paletnim regalima a) Prolazno skladate kao* b'lofcovkb s ureajima za opsluivanje regala b) Objekt s visokim regalima Regalna postrojenja, jedno- ili dvokatna, od pojedinanih drvenih ili elinih regalnih elemenata

elini regali na sklapanje

Paletni regal od predgotovljenih elemenata (sustav Rack kao regal od uzdunih greda)

Sustav regal - ormar dimenzije ovisne o proizvoau

394

11

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
. TRANSPORTNA I SKLADISNA TEHNIKA --> CD Prema njemakoj i europskoj udruzi za palete (od 1960.g.), osnovne su dimenzije paleta 0,80 x 1,20 DIN 151414. Mogu biti plosnate (krina drvena paleta, teine oko 28-32 kg). -> i s reetkastim sandukom koji ima vrste stijenke od graevne eline armaturne mree; najvea visina slaganja 5 kom. Transport je dio protoka materijala. Trokovi se mogu smanjiti daljnjim pojednostavnjenjem transportne tehnike. Treba primjenjivati ujednaena pomona transportna sredstva (npr. normirane palete) i uskladiti transportnu tehniku sa zadaama transporta i graevinsko tehnikim zahtjevima. Hodnika transportna sredstva, raznovrsna upotreba - , visina slaganja do 6 m, u posebnim sluajevima do 10 m pomou podiznih slagaa. To je ekonomino s obzirom na niske investicijske trokove, a uporabom ujednaenih skladinih jedinica (palete) nema pretovara; potrebni ravni putovi s otpornom povrinom. Kontinuirani transporteri: tlani i usisni transporteri (rastresiti materijali i tekuine), centrifugalni transporteri, kontinuirani transporteri za rasuti teret: kabliari, puni transporteri - . Kontinuirani transporteri za komadnu robu ili skladine jedinice (sanduci) za rasute terete: kruni transporteri, transportne trake, valjkasti transporteri - - (8). Dizalice = "podizni transporteri vezani uz tranice". Najjednostavniji ureaj za vertikalni transport. Kolotumik (i na elektrini pogon) za terete 0,5 - 5,01. Dodatna horizontalna pokretljivost pomou viseih maki ili vitla. Zakretne dizalice - @ omoguuju dizanje tereta s bilo kojega mjesta na odreenoj povrini.

Okvir za nasaditi

(T)

Palete i dodatnaoprema

Boni drai ->

(4^)

Kolica n a ^ ^ 3 ^ , inima kotaiima Hodniki transporteri bez pogona

Transportna traka

elina transportna traka

Lamelasta, Ijuskasta traka

Reetkasta traka

Presjek

>m Tlocrt Zidna okretna dizalica

Tlocrt (ij) Okretna dizalica na stupu

m
A

Standardna dizalica s jednim nosaem Nosivost 0 , 5 - 6 , 0 1

^ ^

Standardna dizalica s dva nosaa Nosivost 2 - 2 0 1

2 0,50 2 0,40 Staze uz dizalicu i sigurnosni

Sigurnosni! razmaci za pokretne dizalice s kabinom za dizaliara

395

2%;6%; 10%

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
H A L E - > QQ

Krov na jednu vodu; stupovi s paraiel. pojasima

Prednosti jednoetanog objekta:

1,2-7,2 m j ^ f l 27-54

2%; 6%; 10%_

T 3,3-6m H 10-20m

- mali trokovi izgradnje po m^/m^, -jednolino danje svjetlo, - dopust, veliko podno optereenje, - mogue graenje na tekom terenu, - mala opasnost od nesrea.

Stupovi s paralelnim pojasima T 4,2-7,2 m Konini stupovi (T) Tipovi hala s jednim rasponom 20%

"" 36-72m"-

Nedostaci:
- veliki gubici topi. (zbog nadsvjetla), - veliki trokovi odravanja, - potrebno veliko zemljite.

iviuuuiciint! hale s Modularne riait: s>glavnim i sekundarnim stupovima

Nesimetrini okvirni nosai kao tipi- zirani element dogradnje za sve tipove hala

KAAAA^j/V/V/M

Teniska hala s poligonalnim krovom H a l e s jednim rasponom; teniske hale

Trozglobni luk Hale od lameliranih drvenih nosaa . Nadsvjetlo

Drvene konstrukcije najee za lagane graevine, prije svega za natkrivanje velikih prostora modernim reetkastim nosivim sustavima sa zglobnim vezama kojima se tedi graa (prstenasti modanici, Bulldog itd.) ili lamelirani punostijeni vezai -> (5) eline konstrukcije vrlo su prikladne za industrijske graevine jer se dogradnje i adaptacije u eliku lako izvode. Vii su trokovi odravanja (premazi) nego kod masivnih objekata. Armiranobetonske konstrukcije: betoniranje na gradilitu ili primjena predgotovljenih elemenata. Otpornije su na kemijske utjecaje nego elik, pa su prijeko potrebne za odreene industrijske graevine. Mogu biti s normalnom (mekom) armaturom za male raspone (teki profili), a za vee se raspone veinom primjenjuje prednapeti beton (najee predgotovljeni elementi). - > - . Dimenzije. Kod lakih graevina irine polja 5 - 7,5 m, ekonomino uz raspone od 10 do 30 m. Ako bi stupovi smetali, mogui su i odgovarajue vei rasponi, do 50 m -> . U tom sluaju da bi se utedjelo na visini prostorija, postoje podvlake (reetkasti ili limeni nosai) u podruju nadsvjetla, ed - prozora ili ed - krova -> (9) - . Po mogunosti treba izbjegavati zatege a prednost dati okvirnim nosaima -> 0 - () s vlanim vezovima u podu. Pri odabiru razmaka stupova treba voditi rauna o razmjetaju strojeva odnosno trajektorijama kretanja i okretanja vozila. Visina hale obino ovisi 0 veliini dizalice. Ovisno o nosivosti, visina je prostorije 1,6 - 3,4 m iznad gornjega ruba tranice. Vie hale najee ne pruaju prednosti s gledita ventilacije; vanija je odgovarajua izmjena zraka pravilno dimenzioniranim sredstvima provjetravanja, izbjegavajui propuh (prozori, otvori za ventilaciju, grijai zraka).

Lagani sustavi za gradnju hala; geometrija prostorne reetke nudi gornje mogunosti rjeenja

vozgloK vea

Konzolna ljuska s nadsvjetlom

Vertikalno ed ostakljenje (45; 60)

tfzglobni'vzc

Sarnotalna Shedlight - konstrukcija Pond - krov na upetim stupovima (9) Hale s ostakljenjem ed - krova 20,0 , 5,0

Hale od lameliranih drvenih nosaa s nadsvjetlom u sljemenu Osvjetljenje.

, 5,0 ,

Popreni presjek kroz ostakljeni ed - krov kao reetkasti nosa preko jednog raspona

Popreni presjek 30,0-40,0

Hala na 3 stupa 30,0-60,0 20,0

Uzduni presjek kroz ed - krov s poprenim nosaima u staklenoj povrini b Mjere u mm b 370 400 440 120 150 190 bo d 150 150 150 dM 200 200 200 600-1800 d0 b bu
d

Uzduni presjek (ij) Svoeni ed krov Hala s poprenim svjetlosnim trakom, veza kao gerberov nosa

Mjere u mm
400 500600[700 00

<Xsl

bo d du

300 300 900 1200 120 150 120

400 300 1200 1500 120 150 120

500 400 1500 1800 120 150 120 ^gj

200 300 400 500 600

siis:

300U00 500 500 800

300 400 500 600 Betonski predgotovljeni elementi: - podvlake / grede donji uglovi zaobljeni - stupovi: svi uglovi zaobljeni

M..

=
:

1 =

Betonski predgotovljeni elementi: - veza: T-profil T-profil

Betonski predgotovljeni elementi: - Podronice - Podvlake _L- profil

396

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
VIEETANI OBJEKTI - > Q Q Prednosti u odnosu na jednoetanu gradnju: manja izgraena povrina, krae komunikacije izmeu odjela zbog vertikalnih veza, krai cjevovodi, jeftinije odravanje i grijanje, jednostavnije ventiliranje. Prikladno za pivovare, tvornice papira, skladita i druge graevine gdje se sirovine jednom transportiraju na gornje etae a odande gravitacijom dospijevaju u nie etae. Dobro bono osvjetljenje, osobito je prikladno za optiarsku, precizno-mehaniarsku i elektroindustriju, industriju prehrambenih i delikatesnih proizvoda, te industriju odjee. Poloaj: ovisi o urbanistikim i pogonskim uvjetima. Ako su prozori samo s jedne strane, orijentacija treba biti prema sjeveroistoku, a pri uobiajenom rasporedu prozora s obje strane, uzduna os treba biti u smjeru istok - zapad, s prozorima na sjever i jug. U tom sluaju ljetno sunce ne prodire duboko u prostorije i moe se lako postaviti zatita, dok se zimi prostorije ugodno prosunaju sve do sjeverne strane - @ . Na sjevernoj strani stubita WC (hladno). U radnoj prostoriji nema sjena koje bi mogle smetati. Na slobodnoj junoj strani mogu se postaviti platneni zastori po cijeloj duini, po mogunosti s motornim pogonom. Najbolje se osvjetljenje postie kod slobodno stojeih visokih graevina na razmaku jednakom dvostrukoj visini (upadni kut svjetla za prizemlje = 270) - (2); izmeu njih mogu biti jednoetane graevine s rasvjetom odozgo. Dimenzije: Prema graevinskim propisima, za industrijske graevine visina je prostorija = 3,0 m, u podrumu i na tavanu = 2,5 m. Dubina zgrade: ovisi 0 visini prostorija. Dubina prostorija na jednoj strani slobodno stojeih industrijskih viekatnica openito je dvostruko vea od visine uz prozore bez vidljiva nadvoja -(komunikacije u sredini zgrade nisu uraunane). Uz visinu prostorije od 3 m to znai 12 m + 1,75 - 3,00 m za komunikaciju = dubina od 13,75 - 15,00 m -(3). Ekonomina dubina za konstrukciju bez srednjih stupova . Za prostorije visoke 4 m dubina je zgrade 15 odnosno 17,5 m, najee s 1 ili 2 sredinja stupa (?). Uz visinu od 5 m i odgovarajuu dubinu od 20 odnosno 22,5 m ekonomina je konstrukcija s 2 stupa -> (i kod tih raspona moe potkrovlje biti bez ijednog sredinjeg stupa), izvedeno kao - . U posebnim sluajevima, ako postoji dvorite itd., moe se dubina zgrade lako izraunati, uzevi u obzir poeljno osvjetljenje koje je razliito za pojedine djelatnosti. Pribline vrijednosti za povrinu prozora: 10% povrine poda, pomone i skladine prostorije 12% povrine poda, radionice za grube radove 20% povrine poda. radionice za precizne poslove Kad su dubine prostorije vee, poeljno je difuzno osvjetljenje (zasloni protiv sunca, aluzine, stakla koja rasipaju svjetlost itd.). Vaan je smjer raspona podvlaka - > - Razmak izmeu radnog mjesta i prozora = dvostrukom razmaku izmeu nadvoja i visine stola - .

k a z m a k r a d n i h m j e s t a o d prozora. - n o r m a l n o o s v j e t l j e n j e : 2a; - vrlo d o b r o o s v j e t l j e n j e : 1,5a

F f 27^\ Podvlake paralelno s vanjskim zidom; nejednolino, slabije osvjetljenje

Povoljan razmak zgrada za dobro osvjetljenje

6,00

1,75 I 3.00 I

6,00 Prostorni vezai preko jednog raspona, slobodno koritenje prostora

Dubina zgrade pri zadanoj visini etae

IJkruenjel z b o g vjetra

]
J
20-22,5

J f
!
i

I
Sjever

" U
I i
1

|
15-17,5

Grede s prepustima nude statike prednosti; meutim stupovi najee smetaju u radnoj povrini

Stup u sredini omoguuje centralni hodnik, lijevo ili desno od stupa; vee polje prema sjeveru

15-17,5

Najdublje prostorije s dva sredinja stupa kao ukruenje. Vanjski stupovi pendl
b ( S i s t e m s k a mjera)

(D

Vieetana zgrada s kranskom halom koja ujedno slui kao okno za transport proizvoda prema smaknuto rasporeenim balkonima gornjih etaa

a^d|l00jl20)l40|l60|l80|200j220)240j 2400 Sve dimenzije dovoljne za F 9 0 ]

dR b0

3 0 0 4 0 0 500 6 0 0 7 0 0 > 4 5 0 C 1 9 0 180 170 160 150 T hrrt 3 5 0 - 4 5 0 C 2 3 0 2 2 0 2 1 0 2 0 0 190 > 6 0 Pri punoi m o n t a i z a F 90-A a 1 0 0 Pri punoi m o n t a i z a p 90-A > 5 0 Pri stat. d j e l o t v o r n o m i sloju lijevanog betona za

TT-profil Betonski predgotovljeni elementi, stropne ploe

L

resa)ek0dv!aka/preke'prav0kutn:

Leaj stropne ploe, TT-profil Leaj podvlake _L profil

397

 100m Gravitacijsko podruje

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
SANITARNE PROSTORIJE Za stvaranje dobre radne atmosfere potrebno je sanitarne i drutvene prostorije oblikovati tako da su svrhovite i ugodne. To se odnosi na zahode, garderobe s. 401, tueve, kupaonice s kadom s. 399, prostoriju za medicinsku pomo, eventualno saunu i medicinske kupke. Zahodi: trebaju biti oko 100 m udaljeni od svakog radnog mjesta, a oko 75 m tamo gdje se radi na traci. Kod veih pogona treba biti vie malih jedinica, npr. na svakoj etai uz stubite u podruju podesta. Ako ima vie od 5 zaposlenika, zahode za mukarce i ene treba razdvojiti. Tamo gdje je vie od 5 zaposlenika toaletne prostorije moraju biti na raspolaganju iskljuivo pripadnicima pogona. Ako toaletna prostorija sadri samo jedan zahod i ako nema neposrednog pristupa nekoj radnoj ili sanitetskoj prostoriji, garderobi, praonici ili prostoriji za odmor, nije potreban pretprostor. Zahodske kabine moraju se moi zakljuati. Ako je prirodna ventilacija, mora za toaletnu prostoriju postojati = 1 slobodni presjek otvora za prozraivanje. Ako je prozor sjedne strane najmanje 1.700 cm2, za toaletnu prostoriju, odnosno 1.000 cm 2 za svaki sanitarni ureaj. Toaletni ureaji za = 250 mukaraca odnosno = 160 ena moraju u svakoj toaletnoj prostoriji imati u podu odvod sa sifonom, slavinu s ventilom na klju i navojem za prikljuak cijevi, te umivaonik s izljevom. Podovi trebaju biti sigurni pri hodanju, vodonepropusni i jednostavni za ienje. Zidovi perivi do = 2 m visine. Temperatura u prostoriji = 21. Ispred toaletnih prostorija treba predvidjeti dobro ventilirane pretprostore. U pretprostoru za svakih 5 zahoda treba predvidjeti = 1 umivaonik s ureajem za suenje ruku. Dovoljna je 1 doza za sapun na 2 umivaonika. Za 2 - 3 umivaonika = 1 zrcalo. Visina toaletnih prostorija treba biti najmanje 2,20 m, ako nema vie od 4 zahoda.

Jedinica S 250 mukaraca WC-ureaj 160 ena Gravitacijsko podruje (2) Veze s WC - ureajem

( D

oWanraSuvanWC" r a S P f e d '

56

Vrata se otvaraju unutra

125

190

-150

155-

gr: i D U ;

\
lijeb kreniSetVaraJUVan'lijebZa ^

MI
lijeb

Mukarci 'o. m Vi <0 koljh

ro o L

ene E E > ljebc

cn
1 C D

.c 'c
,o
CL

o 'c o ro
ro >

f l

c/> ro

Vrata se otvaraju unutra

mN 104> 25 50 75
100

E
13 1 1 1 1 2 2 2 2

c ro go. T3 ro o O.S2 o tn Q Do.

1 1 1 1 1 2 2 2 1 1 1 2 2 2 2

C 'c
j r ro CD N 104) 20

o. V)
"o
CD

a > o o ro
>

<r>
1

E 3
1 1 1

O <n 1 1 1

c ro 3 X o
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

0,6 1,2 1,8

2 3 4 5
6

2 3 4 5 6 7
8

2 3 4 5 6 7
8

35 50 65
80 100

2,4 3,0 3,6 4,2 4,8 5,4 6,0

2 2 2 2 3 3 3

2 2 2 3 3 4 4

130 160 190 220 2505

1)

7
8

3 3 4

120 140
1605

9
10

9
10

3 3

3 3

9
10

(7)

S pisoarima, vrata prema van

(jT)

Kao (7) , vrata prema unutra

Mogue poveanje do 1,5 puta 2) U odijeljenoj prostoriji za sredstva za ienje. Ako su muki WC-i prostorno udaljeni od enskih, treba i u tim prostorijama predvidjeti izljev. 3) U predprostorima WC-a za poslovne i radne objekte treba prema propisima zakona o hrani i lijekovima iznad umivaonika predvidjeti i slavine za toplu vodu. 4) Za do 5 zaposlenih dovoljan je zajedniki WC-ureaj. 5 > WC-objekt ne vei od potrebnog za 250 mukaraca ili 160 ena. y Veliina WC - ureaja 150-

owSlanSPOred

W C

"

' ^

56

Vrata se otvaraju unutra

Jednoredni WC - prostor, pisoari, lijeb za mokrenje

Dvoredni WC - prostor

398

Izljev
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

ro

S i <v> E T ro

ro
N

O)

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
UREAJI ZA PRANJE Ureaji za pranje obuhvaaju sve naprave i prostorije koje slue odravanju tjelesne istoe osoblja. To su: naprave za pranje, tuevi i kupaonice s kadom. Ureaje za pranje treba opskrbiti toplom i hladnom ili mijeanom vodom. U svakoj prostoriji treba predvidjeti najmanje jednu slavinu s ventilom na klju i navojem za prikljuak cijevi. Tijekom uporabe, ureaje treba povremeno dovoljno umjetno ventilirati. Broj mjesta za pranje ovisi 0 vrsti pogona. Za 100 korisnika u: maloprIjajuim pogonima treba omoguiti 15 mjesta za pranje, umjereno prljajuim 20, jako prljajuim 25, u vruim, vlanim i pranim pogonima, pogonima koji su izloeni otrovima, mikroorganizmima, neugodnim mirisima, farmaceutskim i sterilnim pogonima te pogonima za prehrambene i delikatesne proizvode treba omoguiti 25 mjesta. Mjesta za pranje ovisno 0 vrsti pogona treba u odgovarajuem omjeru podijeliti na umivaonike i tueve. Prema vrsti pogona treba na prikladnom mjestu u blizini radnog mjesta predvidjeti ureaje za pijenje vode - 0 . Temperatura u prostorijama za pranje i presvlaenje treba biti 20 - 22C. Potronja vode 50 litara po osobi dnevno.
Potreban broj mjesta za pranje (3) Ureaj za pranje nogu (4) Fontana za pranje Uteda prostora u odnosu prema nizu za pranje 25% -> (2) (ri)
Vrsta p o g o n a K o r i t e n j e po o s o b i min 2 3 4 Broj korisnika po m j e s t u pri u k u p v r e m e n u pranja o d 15 min a 7 5 4 2 0 min b 10 6 5

^P)

Ureaj za pijenje vode, pokree se lugom polugom 100 m od radnog mjesta

()

Niz za pranje sustav Rotter 6 - 8 osoba

0 137 cm

Mala zaprljanost Umjerena zaprljanost Jaka zaprljanost

1,50

2,20

1,80

T
1,10 1

i A
1,10i * '

45

Kutija za papirnate runike, odlaganje, dozator sapuna

(7)

Svijetla visina prskalice tua

Potreban prostor za krune umivaonike

t o l
T 70 1

o|
0

fOl t a

o O:
0

i-35< 1,001 ' a 1,351

(1,10 za dvostruke umivaonike)

-1,001

(9)

Prostor za pranje s umivaonicima

(IO)

Prostor s kadama za pranje

Prostor za pranje s koritom za pranje

Prostor za pranje s koritom za pranje nogu

T
1,05

I
M;;;;;

Mm

I I U I
i- 60-11,OOt 90 Otvoreni tuevi s mjestima za brisanje Kabine s kadama

1,05 1 FE H : : :

Mm

I 1,05I 55 1,00fr 55 h-1.05Odvod lijebom Pojedinani odvodi

Poluotvoreni prostor za tuiranje

^ ^

Pojedinani odjeljci za tuiranje s dijelom za presvlaenje

399

Vrsta prostorije

Zdravstveno - tehnika oprema

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
SANITARNI UREAJI

WC prostorije1) ene

1 1 1 1

izljev koljka za 3 do 4 ene ili povrinu od 50 do 100 m2 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili umivaonik na max. 5 koljki

Prostorija Prostorije za pranje i WC-i ene1)

Vrsta pogona Mala zaprljanost

Oprema 3 umivaonika 3 koljke 1 bide 1 izljev 3 umivaonika 1 tu 1 praonik za noge 3 umivaonika u WC-u 1 bide 1 izljev 3 umivaonika 2 koljke 2 pisoara 1 izljev 3 umivaonika 1 tu 1 praonik za noge 2 koljke 2 pisoara 1 izljev Kao naprijed, ali dodatno 1 tu kada za po 10 -15 osoba 1 kada za po 2 - 3 osobe Kao naprijed, ali dodatno 1 praonik za noge za po 10 -15 osoba 1 tu za dezinf. nogu na svakih 6 - 8 tueva 1 - 2 ur. za pijenje vode po prostoriji za pranje za po 10 do 15 ena

WC prostorije1) Mukarci

1 izljev 1 koljka za 10 do 15 mukaraca ili povrinu od 50 do 150 m2 1 do 3 pisoara za 10 do 15 mukaraca ili 50 do 150 m2 povrine 1 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili 1 umivaonik na max. 5 koljki 1 umivaonik za 8 do 10 osoba ili 100 m2 povrine ili min. za svaku uredsku prostoriju ili 1 umivaonik za 3 do 7 osoba 1 izljev 1 ureaj za vrelu vodu2' 1 sudoper s povrinom za cijeenje

Umjerena zaprljanost

za po 10 do 15 ena

Uredske prostorije

Prostorije za pranje i WC-i Mukarci1)

Mala zaprljanost

za po 10 do 15 mukaraca za po 10 do 15 mukaraca

Prostorije za ienje ajne kuhinje

Umjerena zaprljanost

1) 2)

Po WC prostoriji max. 10 koljki Potronja vrele vode 0,75 l/dnevno po osobi. 1 litra vode daje 5 do 6 alica

Jaka zaprljanost

(T)

Oprema za uredske i upravne zgrade

S prljavim ili vruim podom Umivaonici 1 2 2 do 3 3 4 Izljevi

ene 8 do 101> 17 do 20 25 do 30 35 do 40 45 do 50 Mukarci

Zahodske koljke 1 2 3 4 5

Bidei 1 1 1 do 2 2 2 Pisoari

1 1 1 1 1

Prost, za i. ajne kuhinje2)

1 izljev 1 izljev 1 ureaj za vrelu vodu 1 dvostruki sudoper s povrinom za cijeenje 1 ureaj za pijenje vode za 100 osoba

Radne prost.3)

1) po WC-prostoriji max. 10 koljki, u predprostoru za 5 koljki min. 1 umivaonik 2) potronja vrele vode 0,75 litara na dan po osobi. 1 litra vode daje 5 - 6 alica 3) max. udaljenost ureaja za pijenje vode od radnog mjestalOO m. 1 1 2 3 3 1 1 1 1 1
c

10 do 131) 20 do 25 30 do 39 40 do 49 50 do 59
1)

1 2 2 do 3 3 3 do 4

1 1 do 2 2 do 3 3 4

(Z)

Oprema za zanatske pogone

Pri projektiranju manjih ureda preporuuje se broj umivaonika, koljki i pisoara udvostruiti Broj objekata po osobi

VI >> C < U / = 12 ra cu o ^ c
0.0

(5)

to o Nn Ris'c s o" o o o :! o m " Ured i uprava Industrija odjee, drva, fine mehanike 15 10

VI . o D- ro N

T o 3 ra u o

Pogoni s normalnim uvjetima rada

Mala zaprljanost

(10)

Umjerena zaprljanost Izvanredni uvjeti rada Jaka zaprljanost

Gradilita, strojogradnja Ugljenokopi, industrija cementa i vapna, proizvodnja katrana eliane, industrija stakla, pogoni s toplinskom obradom

20

10

(10)

10

25

10

Pranjavo

Drobilane, mlinovi za kamen, dijelovi keramike industrije Praonice, bojadisaonice

25 25 25 25

10 7 10

Vlano, jaka zaprljanost Neugodni mirisi Opasni uvjeti rada Prerada otrovnih materijala, prijenosnika infekcija, nositelja radioaktivnog zraenja

Rudnici ugljena i eljezne rudae, pranje ugljena, priprema rudae Pogoni za preradu ivotinj. ostataka Pogoni za obradu olova, arsena, ive i fosfora, pogoni za preradu sirovina ivotinjskog podrijetla, npr. crijeva i kostiju, laboratorij za izotope

25

12

^4)

Primjeri za vrste pogona i objekata za pranje, tuiranje i kupanje u zanatskim pogonima

400

INDUSTRIJSKE GRAEVINE
Stalci s kukama -t

GARDEROBE, ODLAGANJE ODJEE

1,10

Ureaji za presvlaenje s jednostavnim stalcima s kukama W

. .

btalci s

vjealicama

-50-1-50-1 -50-90Prolaz Ureaji za presvlaenje s jjednostau.udj za p, e s .v, d ^Mj b ^ n u M d luiva^ije

S

-50-+-50H Prolaz ^ ^
s

t-50 H 80 - t

presvlaenje sa stalcima vjealicama, samoposluivanje

' SamP0S"

Ormari za presvlaenje sa stolicama na izvlaenje

Garderobe slue za presvlaenje i uvanje kune, uline i radne odjee osoblja koje radi u pogonu. Prostorije bi se morale nalaziti na prikladnom mjestu izmeu ulaza u pogon i radnih mjesta i trebale bi biti dostupne na kratkoj udaljenosti. Svijetla visina garderobne prostorije = 2,30 m do tlocrtne povrine od 30 m 2 odnosno = 2,50 za povrine vee od 30 m 2 . Tlocrtna povrina prostorije za presvlaenje = 6 m 2 . Ako prostorije za presvlaenje nisu potrebne, mora za svakog zaposlenika postojati mjesto za odlaganje odjee i ormari koji se zakljuava. Prostorije za presvlaenje mukaraca i ena moraju biti odvojene i zatiene od propuha i pogleda. Nizove ormara i stala ka najbolje je postaviti okomito prema zidu s prozorima. Prozorski para peti trebaju biti po mogunosti do visine ormara. Prostorije za pranje i presvlaenje moraju biti neposredno meusobno povezane, ali prostorno odvojene irina komunikacija, DIN 18225:
Red Broj osoba (gravit. podruje) do do do do do 5 20 100 250 400 irina ap1) normalno 0,875 1,00 1,25 1,75 2,25
1

1,60 -

L.J 1,00

1,00

-901 1,00 (5) Minimalne dimenzije ureaja za presvlaenje

1 2 3 4 5

) Zidarska mjera

<4.00

-I-75

90 0.03 m2 svaku kuku

I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I

1 1,00
I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I II I h 1 (6)

Za otvoreno odlaganje odjee ne bi trebali biti razmaci izmeu kuka odnosno vjealica manji od sljedeih: za ulinu odjeu kuke 20 cm, vjealice 10 cm, za radnu odjeu kuke 10 cm, vjealice 6 cm. Za vlanu radnu odjeu kuke 30 cm, vjealice 20 cm 0 - 0. Garderobe: 1 ormar za odjeu 1 dvostruki ormar u prljavim pogonima (odvojeno radna i ulina odjea) Potrebna povrina - povrina za presvlaenje po zaposleniku - povrina za presvlaenje s ormarom ili umivaonikom po zaposleniku po radniku po radniku 0,50 m 2 0,50-0,60 m 2 0,30-0,40 m 2

Garderobe za predaju odjee, jednostrane, sa stalcima s kukama <4.00 1- 75 90 0.03 m2

tttt H"^"
60

svaku kuku

tili.
Garderobe za predaju odjee, dvostrane, sa stalcima s vjealicama (kazaline garderobe), s posluivanjem

JO^'7- Ventilacijska j - - ' * cijev

1,70

Ormari za presvlaenje u obliku trapeza, sustav Rotter

Dvostruki niz ventiliranih ormara za odjeu s klupama za sjedenje

Ormari za odjeu s kosim krovom i ventilacijskom cijevi

^ ^

Uski garderobni ormar Ventilacija

1,95

Ventilacija

U 2)

Dvokatni niz ormara

Ormar s pretincima

^ ^

Ormar s pretincima i otvorenom garderobom

Garderobni ormar s dva dijela irine 20 i 40 cm za ulinu i radnu odjeu

401

Kue u nizu!

ADAPTACIJE
>03

Prijanje industrijsko postrojenje - - , poslije adaptacije promijenilo je namjenu: od predionice nastala je vijenica, od tvornice konca stambeno-poslovna zgrada, a od skladita vune nastao je hotel. Prijanje natkrivene trnice - * - , poslije adaptacije promijenile su namjene: prodavaonice, restorani i 1 pub, a na gornjoj etai uredi. Prijanji silosi - > ( ) - poslije adaptacije: arhitektonski ured. Trebalo je izbiti zidove i platformama nalik na mostove povezati silose na razliitim razinama. Prijanje zgrade vodovoda -> - preureene su u umjetniki centar, radionice, stanove. Nekadanja graevina sluila je do 1975.g. za vodoopskrbu Rotterdama.

(5)

Stan u maloj kuici

(3)

Vijenica

rq; i J - U i J j l L M JTI 11 5 i ' r u

r

-y!

; n

0 U ; 1 ) 1 1 L_!

. 1.1 rr"ir P |

nH u. U
xiHBJM

-H t ' +< f
Lrt ^

Central Market Coventgarden London -> ( 5 )

Tlocrt - + ( ) -

Pogled ->

Arh.. R. Bofill

; L J U . i u y
J W L l j A

Popreni presjek -

Tlocrt vodovoda Honingerdijk / poslije umjetniki centar

(l)

Cjelokupni kompleks nekadanjih hala trnice / poslije: trgovine, restorani, uredi

(ij)

Presjek -

402

ADAPTACIJE -QD
Stambena zgrada u Bostonu, SAD Prijanja tvornica glasovira preureena je u stanove za umjetnike -> 0 - . etverokrilna zgrada zatvara unutranje dvorite. Ima mnogo prozorskih otvora i malu dubinu, to je vrlo prikladno za stanove. Vienamjenska hala Pavillion Baltard, Nogent-sur-Marne, F. Prijanja hala za trnicu; preureena je u vienamjensku halu - 0. Hala je predviena za priredbe s priblino 300 posjetitelja. U novoj podzemnoj etai nalazi se parkiralite, funkcionalne i pomone prostorije. Kulturni centar eneva Prijanja klaonica preureena je u kulturni centar - > - . Struktura zgrade koja postoji od 1848.g. adaptirana je u kulturni centar, s izlobenim dvoranama, kazalitem, dvoranom za glazbene pokuse 1 restoranom. Stanovi za umjetnike, Nesbeth Housing, New York Prijanja tvornica telefona; preureena je u stanove - Na postojeoj korisnoj povrini od priblino 60 000 m 2 moglo se smjestiti 384 stana, prodavaonica, radionica, izlobenih prostorija, filmski studio i prostorije za pokuse. Zbirka umjetnina Schloss Gottdorf, Schleswig Prijanja jahaonica preureena je u muzej - > - Zgrada je najznaajnija svjetovna graevina u pokrajini. Jahaonica je pregraena za zbirku djela suvremene umjetnosti. Odustalo se od bilo kakve reprezentativnosti. Prijanje skladite preureeno je za kole -> Zgrada je funkcionalno podijeljena po etaama. U 4. i 5. etai je kola za laborante, u 2. i 3. takoer su kola i susjedstvo, a 1. etaa je zajednika za laborante i susjedstvo.

ULi0 (T)

Tipini tlocrt

Ranije: hala trnice poslije: vienamjenska hala

Hala trnice, pogled na unutranjost ->

(5)

Ranije: klaonica, poslije: kulturni centar ->

(9)

Ranije: dvorana za jahanje; poslije: muzej -

Klaonica, pogled j j a unurrasnjost - ( s )

(7)

Klaonica, pogled

Popreni presjeci -

DvoranajBogled na unutranjost

yJ
rjp " ;J . Jp . Ffi*Tr ]Tir- 3 f

A m

=} j y j
T

L t t y
i f

ft*-

i
3-

t i -

t ; l f

t
H J
() Ranije: tvornica telefona; poslije: stanovi Gornja etaa sa stanovima

H U 3: p - p Y > Y jJ-~ Ranije: skladite; poslije: kola

3 ? S
i p . ^ . m

kola za laborante San Fransisco

403

NASTAMBE ZA MALE IVOTINJE

DRANJE IZ HOBIJA Nastambe za male ivotinje zahtijevaju briljivo projektiranje i izvedbu ako se eli da uzgoj ivotinja bude unosan. Treba ih izraditi da budu iste, zrane, bez propuha, suhe, termoizolirane i otporne na vremenske nepogode. Predvidjeti odvod osoke. Povrina prozora zauzima najvie 1/10 tlocrtne povrine nastambe. Preporuuje se drvena graa s toplinskom izolacijom. Treba predvidjeti pomone prostorije za skladitenje i pripremanje hrane. Oblik nastambe treba prilagoditi poloaju sunca: orijentacija prozora na jug, yrata prema istoku; gnijezda za noenje jaja u najtamnijem dijelu. Nastambu treba podijeliti na podruje za eprkanje sa steljom i jamu za izmet, s motkama za sjedenje iznad nje - Ispust je u idealnom sluaju neograniene veliine. Povrina zatravljena sa stablom zbog sjene -> kompostite i pjeana kupelj. Broj kokoi ovisi 0 veliini ispusta i slobodnoj tlocrtnoj povrini prazne nastambe. Ako je ispust neogranien, obino je 5 kokoi na etvorni metar povrine nastambe. Ako je ispust manji od etvorostruke povrine nastambe, mogu se drati dvije kokoi na etvornom metru nastambe. Povrine za motke i jamu za izmet, te posude za hranu i vodu ukljuene su u navedene vrijednosti.

Povrina nastambe po paru.. 0,15-0,20 m2, Rasni golubi odgovarajue vie 1 par goluba listonoa .. 0,5 m 3 zra. prost., 1 par rasnih golubova . 1,0 m 3 zra. prost. 1 5 - 2 0 pari rasnih golubova u jednom golubinjaku, 2 0 - 5 0 pari golubova u jednom golubinjaku. (?) Golubi

Na 3-4 m visokim stupovima, koji su do visine 1,5-2,0 m obloeni limom zbog zatite od grabeljivaca, ili na istonoj ili junoj strani kue kao nastamba. ^ ^ Golubinjak

Za svaki par golubova 2 gnijezda na podu golubinjaka ili na posebnim postoljima. Prehrana drvenim sanduiem s malim otvorima, posude za pie s isto takvim otvorima

(3)

Gnjezdite prema Fultonu

Povrina za eprkanje za 5 kokoi = 3 m 2 , Povrina za eprkanje za 10 kokoi = 5 m 2 , Povrina za eprkanje za 20 kokoi = 10 m 2 . Prostor za spavanje za 5-6 lakih ili 4-5 tekih kokoi = 1m motke za sjedenje = 10-12 kokoi na 1m2 Koko (rasa Orpington)

U kokoinjcu se gnijezda za noenje jaja rade kao klopke, s otklopnim vratima koje ili labavo vise na kuki -> ili se sastoji od dva povezana kapka -> (rT) Kada koko ulazi u gnijezdo die se kapak i nakon toga pada. Gnijezdo na podu i 3-struko jedno

iznad drugog, gornji zavretak zakoen. Veliina gnijezda: 35x35 do 40x40 cm podne povrine i 35 cm visine. U otvorenom gnijezditu 1 gnijezdo za 5 kokoi, sa kapkom za 3-4 kokoi.

Otvoreno gnijezdo za noenje jaja u kokoinjcu

(6)

Gnijezdo za noenje jaja s kapkom

1 Ventilacija bez propuha, gnjezda za noenje jaja otkrenuta od prozora. Kapci za ventiliranje mogu se zakljuavati, osunano. Prostor za eprkanje treba prilagoditi vanjskoj temperaturi. Prostor za spavanje mora biti topao, zato ga se esto odvaja zavjesom i izvodi s termoizolacijom. ^ ^ Kokoinjac prema Pesedi -> QQ 3,75 Kokoinjac za 20 kokoi s odvojenom toplinski izoliranom niom za spavanje, s kosim limom za izmet i zidnom ventilacijom. Izlazni otvor 18x20 do 20x30 cm, zatien od propuha bonom daskom,zatvara se zasunom. () Presjek ->

Motke za sjedenje ovisno 0 veliini kokoi iroke 4-7 cm, visoke 5-6 cm, na rasponu 3,5 m, lako se izvlae. Na 1 m motke 5-6 kokoi. Arh.. W. Cords

Voda Odvod zraka Dovod zraka Zajedniko gnijezdo 5 Auto hranilica 6 Pojilica 7 Stelja 8 Motke za sjedenje 9 Jara za izmet 10 Podni odvod 1 2 3 4

Tlocrt -

Ograda 1.75-2.00m 1 Motka za sjedenje i jama za izmet ispod nje 2 Zajednika gnijezda 3 Posuda za hranu 4 Pojilica 5 Kapak za ispust 6 Pjeana kupka (natkriveno) 7 Kompostite 8 Vrata za odvoz komposta 9 Vjetrobran

cijev odvoda 0

15

Nagib

2%

HO)

Popreni presjek kokoinjca ->

Povrina nastambe ( 4 - 5 pataka).. 1 m 2 , Visina nastambe 1 , 7 - 2 m. Maks. broj za nastambu = 1 patak i 20 patki. Pod masivan, siguran od takora, suho i prozrano. Ispust do vode, po mogunosti movarni teren. ^2) Patke (pekinke)

Vrijedi sve reeno za patke; za tov se ivotinje stavljaju u male, upravo dovoljno velike prostorije ili pojedinane elije, duine 40 cm, irine 30 cm, s odvodom izmeta i posudom za hranu ispred elije. (13) Guske (pomeranske) ^5) Tlocrt peradarnika

Veliina gnijezda 40/40 cm U peradarniku gnijezda kao za kokoi. Po patki = 1 gnijezdo u nizu -> @ /7p\ Pregradak za noenje jaja za 4-5 patki

404

NASTAMBE; ZA MALE IVOTINJE

Dranje iz hobija Nastambe za kunie -> - @ esto slobodno stoje uz stranji zid staje ili stambene zgrade, koji je zatien od vjetra. U stajskim prolazima do 3 kaveza jedan iznad drugoga -> . Zatieno od takora i mieva, lako za ienje, s odvodom mokrae -> . Pri uzgoju kunia za tov -> - u zatvorenim prostorijama, graevni su i klimatizacijski zahtjevi staje vrlo visoki. Kunii su na lou klimu u staji jo osjetljiviji od praia ili pilia. Za uzgoj i tov potrebne su termoizolirane staje s prisilnom ventilacijom. Obujam staje treba biti 4,5 - 5,5 m 3 po zeici, ukljuujui mlade. Temperatura u staji za uzgoj 10 - 28 C, najpovoljnija je 18 C, a u staji za tov poeljno 20 C. Staje za koze treba orijentirati po mogunosti prema istoku do juga. Trebaju biti suhe, s dobrom ventilacijom i osvjetljenjem. Povrina prozora = 1/5-1/20 povrine poda. Tamo gdje je smjeten veliki broj vezanih koza (preporua se prolazna staja), irina mjesta treba biti 75 - 80 cm, dubina 1,50 - 2,00 m; potrebni prolazi s prednje i stranje strane stajalita nisu ukljueni. Po mogunosti ispust treba biti prema jugu na zemljite koje granii sa stajom.

Povrina staje po ivotinji 0,65 -1,0 m2 , svije zrak, suho, zatita od grabeljivaca (takori), staja najee drvena, pod s odvodnjom , nagib 5%.

Reetka od letava Pocinani lim ljeb Za male rase 3 reda, za velike rase 2 reda po b t h visini, u navedenim granicama (duljina neograMale rase 80 80 55 niena). Podovi reetke od letava -> @ s Srednje rase 100 80 65 odvodom ispod, ev. zajedniki odvod mokrae. Velike rase 120 80 75 Dubina je uvijek jednaka, korisna je lagana podjela.

^T)

Kuni (belgijski orija)

Veliina nastambi za kunie (u cm)

Nastambe za kunie jedne iznad drugih

Ispred nastambe ili izmeu dviju nastambi, otvara se na dvije strane - Prednja strana od pocinane iane mree. Nastambe za zeice s tamnom mreom, s leajem za zeicu uzdignutim za 10 cm.

Jasle uz nastambu 0,85-1,25

itav se kavez sastoji od pocinane iane reetke, otvori 25/25 odn. 12/70 mm. iani kavez s automatskom hranilicom

Sanduk za mlade ivotinje od drva ili poliuretana (PUR). Pod sanduka min. 70 mm ispod razine poda kaveza. Kavez za uzgoj sa sandukom za mlade i automatskom hranilicom

Povrina staje po ivotinji 1,5-2,0 m2 irina stajalita po ivotinji 0,75-0,8 m Dubina stajalita vezane ivotinje 1,8 m Dubina stajalita slobodne ivotinje 2,5-2,8 m Visina staje 1,9-2,2 m Temperatura staje 10-20 (?) Koze (njemaka sanska koza)

Iznad jasala iana mrea. Pod od plosnate opeke u nagibu, ljeb za mokrau, povrina prozora 1/10 tlocrta. Prozor iza lea pri uzimanju hrane.

Jasle i pojilica uobiajenih dimenzija uz prolaz za hranu (popreni prolaz). Dnevna potreba po kozi: 1,2 kg sijena; 2,3 kg sjeenih plodina. (9) Jasle i pojilica za staju za koze.

Modema staja za koze s jaslama i pojilicom izmeu dvije staje.

Reetka za samostalno j" uzimanje hrane

Pregradna reetka

| Mjesto za hranjenje

Stol za hranu

Mjesto za hranjenje

(10)

P r o ' a z n a duboka staja sa dvije prostorije

(li)

Prolazna staja sa reetkastim podom

Prolazna staja sa vie prostorija s leajnim niama uz zid Ljeto 5 kg trave dnevno i 0,5kg sijena 6 kg crvene djeteline 1 kg sijena dnevno voda 2-3 I po ivotinji dnevno

38,75 "TT o pj
OJ

Prolaz Stelja u udubljenju M j e s t o za h r a n j e n j e n n

10

1
i

Zima I
i

Prolaz za dopremu hrane

Jasle Jasle 1 1

Potrebno mjesto Prolazna Duna Staja za vezane ivotinje za stajanje staja psala Duina , stajalita irina Duina m2 cm Janje 0,7 Mlade ivotinje 1,2 Koza 1,5 Jarac 2,24,0 20 30-40 40-50 80
-

-11

li cv"

u II Mjesto za hranjenje Stelja u udubljenju

I I

12 k o z a

50 80 80

50 40 50-70 40 60 50

Prozor 1/15-1/20 povrina staje Visina staje > 2,50m Pojilica: 1 bazen za trideset ivotinja; 0,4kg slame/dan, 1,5 dt godinje/ivotinji, stajski gnoj 7-15dt/kozi (13) Prolazna duboka staja s dvije prostorije 3,30I (14) Dranje koza

405

STAJE ZA SITNU STOKU

j 85-96 ^

Zidne jasle

Ovca

Jasle sa Ijestvama i koritom Hrana, stelja

Staje za pojedinano dranje ovaca treba orijentirati prema istoku do zapada, kao i staje za koze s. 405. Za velika stada treba osigurati velike slobodnostojee staje u koje se mogu sklanjati ivotinje ovisno o godinjim dobima (zima, proljee, tijekom janjenja, poslije janjenja). Treba ih ogradom odijeliti ovisno o starosti i spolu. Pod treba biti 50 - 60 cm ispod razine terena, a prag 20 cm iznad terena. Razlika visine od 60 do 80 cm ispunjava se gnojem koji ostaje leati 3 - 4 mjeseca.

I-

-I

Popreno gumno

3 I E

I
t1 h ^ Dvostruke jasle Zidne jasle 1.00 , 1.00 - 4,00j-2,00|4,00(

1.25, 2,50-f-2,50-t-

=1

^ ^

Staja bez provoza hrane ^ i f ^ 4=6

il
J t

Staja sa poprenim gumnom 15 m poprenog presjeka staje dovoljno je za etiri grupe majki s janjadima

Dobar raspored silosa i mjesto za mjeanje hrane u staji za ovce

Tf
I ^
12 i ip6 i z z i rL.

3.00- 4.00 -

Potrebne povrine za leanje, kretanje i hranjenje za ovce ivotinja Povrina za kretanje i leanje u m*/ivotinja Majke do 70kg 0,85 Majke preko 70kg 1,0 Majke s janjadima 1,2 dol ,6 Janje do 8 tjedana 0,3 do 0,4 Janjad za tov 0,4 do 0,5 Jednogodinja 0,7 do 0,8 Rasplodni ovan u pojedinanoj pregradi 3,0 do 4,0 Rasplodni ovan u skupnom pregratku 1,5 do 2,0 Mjere i teine za dvije najvanije pasmine ovaca Merino ovca i cmoglava Teina ovca za meso Ovan 120 do 130 kg Ovca majka 70 do 80 kg 65 do 75 kg Visina do grebena 0,83 m 0,78 m

Potrebna irina mjesta za hranjenje u m2/ivotinja 0,4 0,45 0,6 0,15 0,2 0,3 0,5 0,5

Zbog toga trebaju biti jasle pomine, okrugle 0 2,20 m ili duguljaste. Dovoljna je duina 3,40 m za 25 - 30 ovaca. Razmak izmeu stolova za hranu treba biti 2,30 m, od zida 1,80 m. Vrata prema jugu, podijeljena na polovici visine. Ulazna vrata iroka su = 2,50 m, visoka = 2,80 m radi otpreme gnoja. Prema tome, visina staje treba biti 3,30 - 3,50 m. Povrina prozora 1/20 -1/25 tlocrtne povrine, postavljena su visoko s otklopnim krilima. Sve elemente graevine i drvene dijelove treba podii na podnoja visine 15 - 20 cm iznad najvie razine gnoja i zatititi od soli iz gnoja. Mjesto za mijeanje hrane je 1/10-1/15 povrine za kretanje. Za mala stada treba predvidjeti = 6 m 2 za skladite repe. Spremite za sijeno i slamu 3,00 m 3 po ovci.

Pregrada za podjelu staje od letava 40/60 mm > K

Duljina 0,96 m 0,85 m

' 20 i.! T

TT
Li

C 1

3.00-4,00

Potrebna neto povrina za ovce pri grupnom dranju na potpuno perforkanom podu m2/ivotinja ivotinja 0,8 ovca majka majka s janjcima 1,2 ovca za tov 0,5 jednogodinjak 0,6 ovan 1,5 Optimalne vrijednosti klime u staji (prema Burgkartu) Dio staje za Temperatura u C ...majke 8 do 10 ...janjenje i tov 10 do 14 ...uzgoj 14 do 16 Relat. vlanost zraka u % 60 do 75 60 do 75 60 do 70

-1,50-2.00Pregrada od letava koja se izvlai

Potreban skladini prostor za ovcu majku (uklj. podmladak) u zimskom razdoblju Skladitem materijal Potreban prostor 3,3 m3 Sijeno (iskljuiva prehrana sijenom) 1,0 m3 Sijeno (prehrana sijenom i silaom) 1,0 m3 Silaa 1,5 m3 Slama (uklj. dodatak od 30% za prazni prostor) 0,2 m3 Koncentrat (uklj. 120% dodatka za prazni prostor) Staje i

Sijeno I X a \

50 ovaca u tovu 50 ovaca u tovu 80 ovaca majki 80 ovaca majki 60 ovaca majki 70 ovaca majki 6 ovnova 55 mladih ovaca 40 mladih ovaca

100 janjadi koji siu 100 janjadi koji siu

30 ovaca majki 30 ovaca majki P R I (08'2-j0Z>

15 mladih ovaca

- j 5,00 J 5,00 - b Hala za ovca, za 350 ovaca majki, 110 mladih ovaca, 200 janjadi koji siu i 100 ovaca u tovu.

406

Odvod zraka

DRANJE PERADI
->i

Dovod zraka

Pojedinana nastamba postala je standardnim oblikom za sve naine uzgoja peradi. Kad je rije o novogradnji, najmanja jedinica za intenzivni uzgoj na podu iroka je 7 m. Dri li se perad u baterijama krletki, ta je irina 6 - 1 5 m. Zgradu treba izvesti kao toplu nastambu. Optimalna je temperatura, ovisno 0 namjeni, +15 i + 22C. U fazi pretprojekta treba odluiti 0 kasnijem sustavu uklanjanja izmeta, jer 0 tome ovisi veliina mogueg podruma ili jame za izmet. Treba paljivo projektirati ventilaciju. Kokoinjce treba u naelu izvesti s ventilatorima za prisilno ventiliranje Q - (4). Jame za izmet ispod baterija. Uzduna ventilacija treba biti ispod prolaza za opsluivanje. Ulazna brzina zraka 0,30 m/s, ljeti najvie 0,50 m/s. Izmjena zraka gdje su nesilice treba biti najvie 10 m3/sat/kg ivotinje, u nastambi s krletkama u etaama 60-struka koliina zraka, a gdje su mlade kokoi ili pijetlii, 4,0 m3/sat/kg ivotinje. Mogunost regulacije: zimi treba biti dvostruka izmjena zraka. Kvar na ventilacijskom ureaju moe imati kobne posljedice u najkraem roku. Ventilacijska postrojenja treba opremiti signalnim ureajima i predvidjeti rezervnu ventilaciju u nudi. Dranje nesilica, na podu: gustoa 5 - 7 kokoi/m2 povrine nastambe, a ako postoji rotilj od letava, 8 - 1 0 kokoi/m2; kod nastambi s kosim podom 16 kokoi/m2. Okrugle pojilice: 75-100 kokoi na jedan automat za napajanje, pojilice sa lijebom: 1,00 m za 80 -100 kokoi. Pojilice s pipcima: 2 - 3 kokoi/pojilica. lijeb za hranu: 25 kokoi po krunom lijebu (promjer 30 cm). Gnijezda za noenje jaja: 1 gnijezdo s kosim podom za 3 - 4 kokoi (samo uzgoj za rasplod). Otvoreno pojedinano gnijezdo za 4 - 5 kokoi. Obiteljsko gnijezdo 1 m 2 za 50 kokoi.

(S)

Staja za nesilice s baterijama za suhi izmet i jamama za izmet gT - Odvod zraka

OO

1. Baterija, 2. Spremnik za vodu 3. Kolica za hranu, 4. Dovod i odvod zraka

Uzgoj u baterijama s tri etae za oko 4800 ivotinja Pojilo

Dovod vode

Traka za transport jaja Povrina krletke: 430-450 cm2/koko dubina krletke: 40-50 cm, djelomino vie visina krletke sprijeda 50, straga 40 cm. Duina korita 10-12 cm/koko. uO) Pojedinane krletke

Gustoa: 3 etae 20-23 kokoi/m2, 4 etae 27-30 kokoi/m2 Min. veliina 3000 ivotinja po staji. ^ o a : 8-13 kokoi/m2 povrine @ Etane krletke

Gustoa: 13-14 kokoi/m , lako za mehaniziranje. Mala gustoa.

Flat-Deck krletke

407

STAJE ZA TOV SVINJA

DIN 18910 > DP

u s a n
BiiiiiiiiiiimiiC Podovi od platica s reetkama ' 14,00 -21,0028,001 80 MGT

"M

3,50

40
1,0-t1-1,0--1,2-)

Informacije: Kuratorium fur Technik u. Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Darmstadt Od ivotinjske proizvodnje potjee 78% cjelokupnog poljoprivrednog prometa, a 52% od muzara i tovnih svinja. Dobro ili loe planiranje odluuje o egzistenciji vlasnika pogona. To posebno vrijedi za proizvodnju svinja. Specijalizacija i mehaniziranje tijeka proizvodnje uvjetuju projektiranje. Pri projektiranju svinjskih staja odluujua je razlika izmeu pogona za tov i za uzgoj. Oblici dranja: odreeni brojem obora tijekom jednog razdoblja tovljenja (oko 150- 160 dana). Tehnika hranjenja: runo ili mehaniki iz valova, hranjenje na podu. Uklanjanje izmeta: suhi izmet - tekui izmet. Intenzivno tovljenje naelno se dijeli na dva razdoblja (predtov i glavni tov), u oba sluaja bez promjene obora tijekom razdoblja tovljenja, takoer i dranje u staji bez slame u oborima s podom izraenim u cijelosti ili djelomino od platica s rasporima. Za razgranienje tovnih razdoblja vrijedi: vrijeme predtova: oko 50 dana, prirast teine ivotinja: 20 - 40 kg veliina skupine: 20 ivotinja/obor, irina mjesta za uzimanje hrane: 16,5 cm/ivotinja. Razdoblje glavnog tova: oko 100 dana, prirast teine: 4 0 - 1 0 0 kg, veliina skupine: 10 ivotinja/obor, irina hranilita: 33 cm/ivotinja. Kratki obori 0. Podruje za leanje i hranjenje, uvreno 0,34 m2/ivotinja; dio za uklanjanje izmeta, perforiran 0,42 m2/ivotinja, povrina obora, bez valova 0,76 m/ivotinja, povrina obora za 10 HMP ukupno 7,60 m2/ivotinja, irina hranilita 0,32 m2/ivotinja. Odnos izmeu mjesta za hranjenje i mjesta za ivotinje treba biti 1:1. Intenzivni glavni tov u termoizoliranoj masivnoj staji 0 -

-6,20-

-6,2-

\
Presjek

T 1,00 I 87 1

Staja za tov svinja, dvoredna, kratki boksovi, uzduna korita, 80-160 mjesta za glavni tov

1l U

V
ill ill

\ /\

3,50

A
BII[iiiiiiiiiii(. .

-12,57sY J _ _ _ _ j j _ _ _ _ j "2,6 H .0H1-1.0-4- 1.24 6,2 1 Podovi od platica s reetkama ' 14,00 1160 MGT

- 28,00 -

\
Hl
Presjek

(2)

Staja za tov svinja, etveroredna, sa sredinjim zidom, 160-320 mjesta za glavni tov

T 1,00 I 87 1

TO
8,20-9,40 (80 MGT 18,80 -28,20- 3,60

11
(1,0^-4-1,60 -t-1,608,20

(3)

Staja za tov svinja, dvoredna, dugi boksovi, automatske hranilice

-24.50-

-14,87'Dio za jelo/leanje, puno: 0,37 m2/ivotinja Dio za izbacivanje izmeta, perforirano: 0,34 m2/ivotinja Povrina boksa, bez korita: 0,71m2/ivotinja Povrina boksa za 10 ivotinja: r 7,10 m2 irina mjesta za hranjenje: 1400 0,33m2/ivotinja MGT Odnos povrina za hranjenje/leanje:
1:1

-3,30

^5->-1,70-+-1,60-! 7,35 1

^ ^

Staja za tov svinja, etveroredna, sa sredinjim zidom, dugi boksovi, poprena korita

-3,30

75->-1,70-+-1l60I 7,35
1

-29,92*-37.45^ ^ Staja za tov svinja u obliku elja, sa 120 mjesta za glavni tov po odjelu

408

STAJE ZA TOV SVINJA

->[3

1
-14,70-19,60-

. . J

I 320 MGT

Povrina poda: 0,71 m2/ivotinja Ukupna povrina boksa za 10 MGT: 7,10m2/boks irina mjesta za hranjenje: 0,33 m/ivotinja Odnos mjesta za hranjenje/leanje: 1:1

1400 MGT

Staje za tov svinja uzduno podijeljeno sredinjim zidom, 2x dvoredno dugi boksovi, poprena korita, pod od platica

l I Presjek

Tlocrt I - 22,40- 29,92*-37,45^ H 240 MGT

Presjek | 11,22-

(320 MGT 4400 MGT

Staje za tov svinja u obliku elja s 80 mjesta za glavni tov (MGT) po odjelu, dugi boksovi, poprena korita, pod od platica

C j U Presjek

Presjek

-16.12-475+-

Postupak uzgajanja: Intenzivni glavni tov u termoizoliranoj masivnoj staji (2. faza tova); racionirana suha ili tekua hrana na valovu; podjela hrane djelomino ili potpuno mehanizirana. Razdoblje glavnog tova: oko 100 dana prirast teine: 4 0 - 100 kg. Skupine za tov: 10 ivotinja/obor. Punjenje staje postupkom "unutra - van" ili kontinuirano; bez promjene obora za vrijeme glavnog tova. Pod u oboru djelomino perforiran; nema stelje; postupak tekueg izmeta; kanali za prihvat i sabirni kanali; skladitenje 4,6 ili 8 mjeseci u nadzemnom ili podzemnom spremniku, ili u jami u tlu obloenoj sintetikom. Obori prikazane veliine slue u predtovu za 20 ivotinja. Mjesta za predtov najee su u posebnim odjelima staje ili u raspoloivim starim zgradama. U predtovu i glavnom tovu mogui su razliiti naini uzgoja. Daljnji prikazi i podaci odnose se stoga samo na fazu glavnog tova. Povrina pada od platica s razmacima: 0,72 m2/ivotinja. Povrina obora za 10 ivotinja u glavnom tovu ukupno 7,10 m2/obor. irina hranilita: 0,33 m/ivotinja. Odnos mjesta za hranjenje i mjesta za ivotinju treba biti 1:1. Upute za zatitu svinja preporuuju da podruje za leanje ne bi smjelo biti u potpunosti perforirano. Pregrade obora: horizontalne pocinane eljezne cijevi; drvene platice 2 komada iznad valova, inae 3 komada jedne iznad druge na razmacima od 20 cm. Zaokretne pregrade odnosno vrata. Hranilite: dvostruki valovi, Uljebovi; pojilice s prskalicama. Povrina poda u prolazima: 2,5 cm cementne glazure, 10 cm betona, 25 cm podloga od ljunka ili pijeska. Perforirani pod: predgotovljene armiranobetonske platice. Vanjski zidovi: 24 cm zid od blokova pijeska s vapnom, glatko fugiran, 6 cm izolacijski sloj, 4 cm zrani prostor, 11,5 cm zid od opeke (dvoslojno zie). Prozori: okvir od sintetinog materijala, 75x100 cm, izolacijsko staklo.

Tlocrt I -22,40 29,92*-37,45H 360 MGT -I 480 MGT 1600 MGT

-7,35-

r
Presjek

Staje za tov svinja u obliku elja sa 120 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprena korita, pod od platica

i l - Poprena korita 'Mjesto za hranjenje i leanje Iperforiranipod'

Tlocrt I

Dio za leanja/hranjenje: 0,33 rrr/iv. |l Dio za izbacivanje izmeta: 0,40 m2/iv. ' Povrina boksa: 0,73 m2/iv. Povrina boksa za 10 MGT: 7,40 rr^/boks -| 240 MGT irina mjesta za hranjenje: 0,33 m/iv. -15,00 Odnos mjesta za hranjenje/leanje: 1:1 20,001320 MGT -25,00|400 MGT |]

-475+ -7,35-

Staje za tov svinja uzduno podjeljeno sredinjim zidom, 2x dvoredno, dugi boksovi, poprena korita, perforirani pod od platioa; kompaktne povrine paralelno s koritom

Presjek

1
UM - poprena korita o Mjesto za hranjenje N a i leanje ^Perforirani pod a. od platica 16,43 ~ -475+-7,35-1320 MGT -37,45H 400/600 MGT -3,30-

s CJ \

I&

Presjek =_-.==. J Tlocrt -22,40- 29.92* H 240 MGT

1

i ! o i T ! "T 1 n i W I 1

Staje za tov svinja u obliku elja s 80 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprena korita, kompaktne povrine paralelno s koritom

409

Pokrivena staja

Staja za ekanje 1,501

STAJE ZA RASPLODNE SVINJE

-CD
Informacije: Kuratorium fur Technik u. Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Darmstadt Staja za 64 rasplodne krmae (analogno i za 96 ili 128 krmaa). Postupak "unutra - van": dvofazni uzgoj praia, odvajanje nakon 4 - 6 tjedana, teina pri prodaji oko 20 kg. Mjesta za mlade krmae odgovaraju oko 5% broja krmaa u rasplodu. 1 obor nerasta na 25 krmaa; razdvojeni odjeljci u staji (natkrivena staja, staja za ekanje, staja za prasenje, staja za uzgoj praia), s prolazima za kretanje i hranjenje . Smjetaj u staju bez stelje, s djelomino ili potpuno perforiranim podom. Tekui izmet. Minimalne koliine zraka u m 3 /sat, DIN 18910.
Tempe- Krmae s Praii raturne praiima za uzgoj zone Raunske vrijednosti Teina ivotinje (kg) 16 "C/80% 260 C/60% 100 300 10 3,0 2,8 34 26 20 3,6 3,4 50 38

9 0
S.

Presjek M,01+1,00+80-i^+1,00-i

i
2,76 Staja za uzgoj Hrana 27,01 St^'e za rasplodne krmae, bez prolaza za hranjenje, jednofazni uzgoj praia, tekui izmet Pokrivena staja Hrana staja za ekanje (5) Smjetaj u pokrivenoj staji -> ( 3 ) Staja za odbijene praie

m l|''i t r P o d"o vTod platicai tnr i

Presjek !l-_ 1.011,60'65-^75-*

Staja za uzgoj i staja za odbijene praie 28,76 (5) St^'e za rasplodne krmae s prolazima za hranjenje, jednofazni uzgoj praia, tekui izmet Pokrivena staja Staja za ekanje

Presjek 40 40 M,25-t-+1.03-t-t-1,25-i

Zimska koliina -10"C 10,4 25,1 zraka - 1 6 C 9,4 22,8 Ljetna kol. zraka ti-ta = 1,5 K 2 26 C 146 361 = 2,0 K 2 26 C 109 271

i) i i
Staja za uzgoj Hrana 25,76 (5) Staje za rasplodne krmae s prolazima za hranjenje - dvofazni uzgojpraia, tekui izmet Pokrivena staja Staja za ekanje

-7,01Boksovi za uzgoj praia, troredni

t i - U = 2,0 K <26 C 88 216 20 30 = 3,0 K < 26 C 73 180 17 25 U pojedinim slu iajevima treba se provesti dokaz prema lokalnim okolnosti 11a. Temperaturne zone Raunske vrijednosti Teina ivotinje (kg) Zimska koliina zraka Ljetna kol. zraka ti - ta = 1,5 K = 2,0 K -10C -16C 2 26 C 2 26 C < 2 6 C < 2 6 C Kimate, supiasne i nespasne, mlade krmae i nerasti 12 C/80% 100 12,3 10,9 146 109 88 73 300 29,9 26,3 361 271 216 180

Staja za odbijene praie

cal j

Podovi od platica

ti-ta

= 2,0 K = 3,0 K

Okvirni podaci za klimu u staji Potrebni kapacitet skladita za zalihu za 28 dana Staja za uzgoj Hrana -25,745(l) Staje za rasplodne krmae bez prolaza za hranjenje, dvofazni uzgoj praci* i, tekui izmet Pokrivena staja Staja za ekanje Staja za odbijene praie Produktivne krmae 64 96 128 Hrana za krmae 10,2 m 3 15,3 m 3 20,4 m 3 Hrana za praae 5,8 m 3 8,7 m 3 11,6 m 3

Boksovi za krmae sa i bez prolaza za h r a n j e n j e - > Q + ( 2 ) Pokrivena staja

Hranjenje suhom hranom Staja za ekanje

IHIflii.
Podcwi od platic;

l i i i
-441-

- M 0

'i * 'i 1 1 1 1 i''

M m
Staja za uzgoj

Staja za odbijene praie

(9)

Staje za rasplodne krmae s prolazima za hranjenje, dvofazni uzgoj praia, tekui izmet

^0)

Staje za rasplodne krmae bez prolaza za hranjenje za 40,55,64 produktivne krmae

410

STAJE ZA KONJE I DRANJE KONJA

Informacije: Kuratorium far Technik und Bauwesen in der Landwirtschafte.V., BartningstralJe, Darmstadt Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V. Freiherr-von-Langen-StraBe 13, Warendorf Q Konje treba drati primjereno vrsti da se zadovolje njihove potrebe. To je preduvjet za zdravlje, radnu sposobnost i dug ivot, ali i za poslunost i psihiku uravnoteenost ivotinje. Jo i danas, 5000 godina otkako postoje kao domae ivotinje, zahtjevi se konja ne razlikuju bitno od zahtjeva iz vremena njihova ivljenja u stepi. Konji ive u skupinama i za njih su drutveni kontakti prijeko potrebni. Kad su koji u skupini ili pojedinano, treba uzeti u obzir njihovu meusobnu snoljivost. Dre li se pojedinano, treba osigurati barem minimalni njihov kontakt vidom, sluhom i mirisom. drebad i mladi konji moraju odrastati u skupinama. Dranje u skupinama: razlikuje se dranje u staji s jedinstvenim prostorom koji slui i za kretanje, dranje u skupinama s neposredno prikljuenim ispustom. Pojedinani smjetaj u staji: dranje u boksu nije prihvatljivo kao trajno rjeenje. Ispust veliine boksa je bolji nego nita. Za graenje staja za velike konje vrijede orijentacijski podaci: svijetla visina najmanje 1,5 x visina do grebena, tj. oko > 2,70 m.
-QQI Za ponije ue

Svi podaci se odnose na visinu do grebena (Wh) = vrlo veliki konji = konji prosjene veliine = poniji Q Visina do grebena

oko 1/3 x Wh = vrlo veliki konji = konji prosjene veliine = poniji = mali poniji (2) Visina do dna jasala (razina hranjenja)

oko 0,80 x Wh = vrlo veliki konji = konji prosjene veliine = poniji

oko 1,45 m oko 1,35 m oko 1,20 m

Visina pregradne stijene izmeu boksova (visina do prsa)

oko 1,30 x Wh = vrlo veliki konji oko 2,35 m = konji prosjene veliine oko 2,40 m = poniji oko 1,95 m Visina pregradne stijene izmeu boksova proziran) (gornji dio reetkast, Povrina pojedinanog boksa: min. (2 x W h f = vito veliki konji ca. 13,0 m2 = konji prosjene veliine ca. 11,2 m2 = poniji ca. 8,5 m2 min. >1,5xWti vilo veliki konji ca. 2,70 m2 = konji prosjene veliine ca. 2,50 m2 = poniji ca. 2,20 m2

min. = 1,45 x Wh = vrlo veliki konji = konji prosjene veliine = poniji

Duljina uklj. jasle = 1,8 x Wh = vrlo veliki konji = konji prosjene veliine = poniji Mjesto za hranjenje

3,25 m 3,00 m 2,60 m

ca. 2,60 m ca. 2,40 m ca. 2,20 m

^ ^

Pojedinano dranje

Odvojiti pastuhe od kobila, ne drati ih u susjednim boksovima.

Visina pregrade izmeu boksova (neproziran do vrha, primijeniti samo iznimno)

LxB min. 2,5 x W h ' po konju Primjer Prosjena visina do grebena konja koje treba smjestiti = 1,67m potrebna povrina = 2,5 x 1.67 2 po konju = 7,0 m 2 po konju. U povoljnim okolnostima glede strukture prostora, konja i zbrinjavanja mogua j e redukcija do 20%

Dimenzije vanjskih vratiju boksova

Staja za dranje u skupinama s (1a

LxB = Staja sa jedinstvenim prostorom bez stalnog prilaza ispustu min. (2 x Wh)2 po konju (kao i kod pojedinanih boksova) Primjer: prosjena visina do grebena konja koje treba smjestiti: 1,67 m Potrebna povrina = (2x1,67)2 = 11,2 m2 po konju LxB = Staja za dranje u skupinama s integriranim mjestima za hranjenje i stalnim prilazom ispusta Min. 3 x Wh2 po konju (bez mjesta za hranjenje) Primjer prosj. visina do grebena konja koje treba smjestiti: 1,67m Potrebna povrina =(3x1,67^ = 8,4 m2 po konju _ _ ->(13-04)

odjeljenim mjestima za hranjenjem i stalnim prilazom ispustu

presjek

irina prolaza = veliki konji ca. 1,20 m = poniji ca. 1,00 m irina glavnih stajskih prolaza po mogunosti 3m, ali minimum 2x irina prolaza, jer u protivnom nije mogue okretanje konja. = veliki konji = poniji ca. 2,40 m ca. 2,00 m 13)

^ ^

irine prolaza u staji

Staja s jedinstvenim prostorom ->

Staja za dranje u skupinama ->

411

Karantena i staja za bolesne konje Skladite za hranu i koncentrat Skladite za voluminoznu hranu

Prostor za gnoj Boravak osoblja, ured,uvah

STAJE ZA KONJE I DRANJE KONJA

Informacije: Kuratorium fr Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Bartningstrae, Darmstadt Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V. Freiherr-von-Langen-Strae 13, Warendorf -CD lako konj nije osjetljiv na vjetar, dapae postoji fizioloka potreba za zrakom koji struji, ipak treba izbjegavati propuh. Da bi se sprijeila pojava propuha, potrebna je umjetna ventilacija s usmjeravanjem zraka. Ne treba nastojati stvoriti neku "idealnu" temperaturu u staji. Uz odgovarajuu pripremu i struno dranje moe svaki konj podnijeti zimske temperature u staji, pa i nekoliko stupnjeva ispod nitice - ( ) .
Priprema i skladitenje, Prostorna teina (dt/m3) Sijeno rastresito (0,75) Sijeno u balama (1,5) Bale sijena sloene (1,8) 1) odgovara 1 0 - 1 2 dt () Potreban skladi i i prostor u m 3 2 0 - 3 0 % praznog prostora
200 dana dranja u staji < > 365 dana dranja u staji 3

Staja

Komora za sedla

Skladite za stelju

Stajski pribor

Kola za jahanje Mjesta za jahanje Teren za izjahivanje

Mjesto za pranje i ienje Mjesto za potkivanje Paddock, ispust, paa

Shema veze staje za konje s pomonim prostorijama

iite i stelje

o 8 n

k a * C a S
0 _ f ' _ IG

U
Dr za

< D

1|1
s

17-20 9-11 7- 9 2) odgovara 1 8 - 2 2 dt

30-36 15-18 12-14

&

Potreban prostor za skladitenje sijena pri 5-6 kg po konju dnevno Priprema i skladitenje, Prostorna teina (dt/m3), Slama rastresita (0,5) Slama u balama (0,7) Bale slame sloene (1,0) 1) odgovara 9 dt Potreban skladini prostor u m 3 za tri mjeseca1) pri 2 0 - 3 0 % praznog prostora 22 15 11

C L

e i su . . S t i l 150 i

550

SJ

TocE Velika zatitna koliba , 10,0 .

Mala zatitna koliba

Ograda sa stupovima ili pod naponom

?_ !

1
eri-. Nadstrenica

(7^

Potreban prostor za skladitenje slame pri 10 kg slame po konju dnevno Temperatura u staji treba i zimi umjereno slijediti vanjsku temperaturu 60-80% min. 0,1 m/s <0,10 vol. % < 1 0 ppm 0 ppm

Temperatura zraka Pojilo Vlanost zraka ."'Pijesak ispustsavrstim: pdm :j Prostor za l leanje i ilMjestoza ::|hranjenje Sijeno Brzina strujanja zraka u prostoru za ivotinje Sadraj CO2 u zraku kao indikator pojave kodljivih plinova Sadraj amonijaka u zraku Sumporovodik ^ ^ Zahtjevi za dranje u staji

Koncentrat 1 Sedla 1 j J pribot

(4)

Staja za vie prostorija za 5 do 6 konja s mjestima za hranjenje 3,04 , 3,04 , 3,04 , 3,04

Komora za sedla Iznad nje u gornjoj etai ostava

u n u
_ f \ \ ^ ^ ^ S i l o s i za j koncentrat

30

Staja za dranje konja u skupinama

Presjek

412

UZGOJ GOVEDA
Informacije: KTBL. Kuralorium furTechnik und Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt Razlikuju se staje za privezivanje goveda - kratko stajalite - i staja s boksovima - Q Q U prvom je sluaju krava privezana na jednom mjestu - tu stoji, odmara se, jede, pije, obavlja nudu i muze se. Stajalite je iroko 1,10 - 1,20 m, dugako 1,40 -1,80 m, ovisno o veliini ivotinje (pasmina, starost) i ureenju staje + - . Staja s boksovima - > + - . Kratko stajalite s kanalom za izmet, duine 1,65-1,80 m - > . Najee se nasipa stelja. Pri proizvodnji vrstog gnoja, trebat e 2 - 4 kg slame za kravu po danu. Kanal za izmet omoguuje dranje krave bez stelje, ili s vrlo malo stelje (0,5 kg slame/krava/dan). Za mali broj goveda treba nastojati da se mehanizacijom uklanja izmet. Takvi ureaji odreuju dimenzije jarka za izmet @ . Kratko stajalite s reetkom nad jarkom omoguuje dranje bez stelje i pripremu tekueg gnoja. U tom je sluaju duina stajalita samo 1,40 1,50 m. Jednoredni raspored nije ekonomian. Najbolje iskoritenje prostora daje dvoredni raspored s dopremom hrane izmeu redova i prolazima za uklanjanje izmeta s obje strane, ali je povrina staje 10 - 15% vea. Ovisno o tehnici hranjenja, irine staje su 10 - 1 2 m. Standardno rjeenje je kad se hrana daje uz pomo ureaja koji se kree sredinjim prolazom (irina = 2,5 m izmeu jasala). Da bi se staja mogla poveati, tj. dograditi u uzdunom smjeru, treba jedna zabatna strana ostati slobodna, a skladini prostor, mljekaru i pomone prostorije smjestiti na drugoj zabatnoj strani.

irina stajalita = po biku 1,25 i 1,375 m Bik

. (2)

Povrina staje: po kravi 5,0-9,0 m 2 irina stajalita: 1,05-1,25 m irina mjesta za teljenje: 1,50 m Krava

. (Zj

Povrina staje Ispod jedne godine: 3,1 - 3 , 5 m 2 1 - 2 godine: 3,5-4,5 m 2 junad u staji bez vezanja

I -50-I

4,60 1 8 5 1

1 , 70
-1.0
1

70
-1.0

.
^

/ l U l

1 kabliza vodu 1.2-1.5

/.v.'//?.'///.-.
Kratko stajalite s reetkom za izmet Boksovi za leanje za krave

30

5%

Pojedinana pregrada za telad (do 14 dana odn. 10 tjedana) 45 t . *

h \
4i!l
- 4,60 t 4.60 I- 4.60 ( Staja s boksovima, troredna, za krave muzare s teladi
T 7 1

-4.60(- 4.60 -I4.60-4-4.60 H - 4.60 4.60 ( (

Staja s boksovima, dvoredna, za krave muzare s teladi LV

Oblici jasala za mlijenu stoku, sa privezivanjem i bez privezivanja

H- 3.45 -I- 3.45 4- 3.45 -I-

H 3.45 4 - 3,45 - t - 3.45

+- 3,45 -4- 3.45 -4- 3.45

Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare s teladi

Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare bez teladi

413

Oblici stajskog uzgoja bikova za tov

UZGOJ GOVEDA - TOV BIKOVA

Informacije: KTBL. Kuratorium fr Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt - DP Bikovi se mogu uzgajati i toviti pojedinano ili u skupinama - > . Pojedinani uzgoj zahtijeva stalno prilagoavanje stajalita jakom tjelesnom rastu bikova. Zbog toga su za razliite dobne skupine potrebna razliita stajalita i vezovi. Treba paziti na dobro otjecanje osoke s povrine za leanje. Prednost pojedinanog uzgoja je u tome to je iskljueno ponaanje kakvo vlada u stadu. Uzgoj u skupinama (najee 6 - 1 5 ivotinja iste starosti i teine) mogue je samo ako su se ivotinje privikle jedna na drugu jo kao telad. Ovisno o koliini stelje i sustavu uklanjanja izmeta razlikuju se duboke i plitke staje za ivotinje koje nisu vezane. U dubokim stajama cijela povrina boksa slui za kretanje i leanje. Ona je pokrivena steljom. U plitkoj staji odvojena je povrina za leanje od povrine za hranjenje. Staje u kojima se ivotinje veu pogodne su samo za pojedinani uzgoj. Preporuuju se kratka stajalita - > (). Pri projektiranju staje za tov bikova treba stvoriti mogunosti da se pojedinane ivotinje ili cijele skupine bezopasno i jednostavno izvode i uvode u boksove. Ventilacijsko postrojenje preporuuje se kao gravitacijsko ili s podtlakom. Ono sigurno funkcionira pri nagibu krova oko 20. Standardno rjeenje za poseban tov bikova je hranjenje silaom od kukuruza. - > Q p

Dranje pojedinanih ivotinja

Dranje u skupinama

Vezanje uz kratko stajalite bez stelje s reetkom za mokrau

nevezana grla

Staja sa podom od platica

<0 a O

<0 <0

I J I" -1 s i ^ S . -1 r . 1 5 a u) s 0

11" 1 a ! " S i i

O ^ ^

Oblici stajskog uzgoja bikova za tov

120 cm 140 cm

70- 80 cm 80-100 cm

prema teini ivotinja 2,70-3.30

Kratko stajalite bez stelje za bikove za tov

Boks s podom od platica za bikove u tovu s prolazom za voenje Silaa od kukuiuza dt godinje kg/dan Potrebni steSrf kg/dan prostorAjodna (m3) 1. faza tova 125-350 kg Zavrna faza tova 350-550 kg 12 43,8 6,15 0,5 Sijeno dt/god.

PotretrisMa&ni prostor/gona (m3)

1,8 1,2 (sijeno u balama)

22

80,3

11,15

Potrebna koliina hrane po mjestu za ivotinju u staji za 100 bikova

Intervali teine kg (4) Staja s podom od platica za 96 bikova za tov s boksovima, vanjski prolaz za voenje y
[Prostorija 1 za hranu

Potrebna povrina Potrebna irina Dimenzije poda od platica po ivotinji mjesta za hranjenje Prep, ma pisto Prep, rina meurazmaka m2 po ivotinji cm mm mm 1,20 1,40 1,50 1,80 2,00 2,20 40 45 50 57 63 70

Poetni 1 .. . / 'Zavrni tw 8 ivotinja /

-V t-

125-150 150-220 220-300 300-400 400-500 >500

1,20 do 1,60

35

vwm
80

(B)

Potrebna povrina i dimenzije poda od platica za staje za tov bikova

4,00-4,00-4,00'/

-5,605,60

-30,40

^ ^

ja s podom od platica za 96 bikova za tov s boksovima, vanjski prolaz za voenje

-11,00-12.00Staja s podom od platica

11,00-12,00 Staja za privezivanje

-14,00-15,00Plitka staja, preteno priprema za adaptaciju

-18,00- 20,00Duboka staja s vie prostorija, preteno priprema za adaptaciju ^) Popreni presjeci za razne oblike stajskog uzgoja

22.00
Staja s podom od platica

Duboka staja s jedinstvenim prostorom, pogodna samo kao priprema za adaptaciju

414

UREENJE GOSPODARSTVA
Informacije: Kuratorium fr Technik u. Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Darmstadt - 03

Objekti i tipovi pogona

Dimenzije 10 ha

Veliina pogona 15 ha 43 m 2 5,2 m 2,8 m 20 ha 44 m 2 5,2 m 2,8 m 30 ha 62 m 2 5,4 m 2,9 m

^T^

Traktor s tovarnom prikolicom

^ ^

Frontalni utovariva

Tlocrtna povrina Dubina prostorije Visina prostorije Tlocrtna povrina Garaa za brdski Dubina prostorije pogon 20 GVE Transporter s utovamim Visina prostorije ureajem, mot kosilicom Transporter i samohod. grabilicom Mot. kosilica Radionica Tlocrtna povrina Remiza za Tlocrtna povtina Pogon pripreme hraTe bez Dubina prostorije vlastite proizvodnje Visina prostorije Remize za mjeovite Tlocrtna povrina pogone pripreme i Dubina prostorije Visina prostorije proizvodnje hrane Remize za poljoprivredne Tlocrtna povrina pogone bez Dubina prostorije Visina prostorije stoke Remize za Tlocrtna povrina brdske pogone Dubina prostorija Visina prostorije (te.tmsra ocijenjene) 20 GVE ^ ^ Potrebna koliina za garae i remize

Garaa za traktore i motorne kosilice

26 m 2 5,0 m 2,7 m 46 m 2 7,3 m 2,9 m 2,2 m 12 m 2 160 m 2 7,6 m 3,3 m 180 m2 7,6 m 3,3 m

12 m 2 230 m 2 8,7 m 3,4 m 310 m 2 8,7 m 3,5 m 240 m 2 8,0 m 3,5 m 120 m 2 8,3 m 3,2 m

14 m 2 260 m 2 8,7 m 3,4 m 370 m 2 8,7 m 3,5 m 340 m 2 8,0 m 3,5 m

16 m 2 350 m 2 9,5 m 3,5 m 520 m2 9,5 m 3,6 m 450 m 2 9,7 m 5,8 m

( D

Smom%riko.Snm0m

S,"Cm

Stroj ' Potrebna povrina za promet vozila

Karakteristike

d(m)

(m)

v(m)

2.80

Vuni strojevi (sa sig. stremenom) do 60 KS Standardni teglja Teglja s univ. pogonom 6 0 - 1 2 0 KS (ukljuujui nosei teglja) 1 2 0 - 2 0 0 KS Nosa sprava s tovarnom platformom do 45

3,30-3,70 4,00-5,00 5,50-6,00 4,50

1,50-2,00 1,80-1,40 2,40-2,50 1,70

2,00-2,60 2,50-2,80 2,50-2,90 2,50 ca. 1,50 ca. 1,60 ca. 1,80 ca. 1,60 ca. 1,60 ca. 2 00 1,80-2,20 ca. 1,20 ca. 1,20 ca. 1,20 1,30-1,70 1,30-1,70 1,30-1,70 0,60-1,10 0,70-1,10 1,10-1,20 1,00 1,00 0,80 0,70-1,20 0,90-1,40 1,70-2,00

5,20 Tovama prikolica m 3 Duljina 6,95 7,80 7,25 8,00 irina 2,35 2,46 2,25 2,35 2,40 Visina 2,26 2,94 2,45

zelena hrana suena hrana zelena hrana suena hrana zelena hrana suena hrana zelena hrana suena hrana

12 19 11 17 12 18 14 20

Transportni ureaji (s vunim mehanizmom) dvoos. prikolica do 3 t Plato kola ca. 6,00 1,80-1,90 1,90-2,10 35t Plato kola ca. 6,50 2,10-2,20 s samoistovarom 5-8t ca. 7,00 do 3t jednoos. prikoiica 1,90-2,10 ca. 5,00 1) 3-5t 5,00-5,50 1 > 2,10 (s transp. podom) 5-8t 5,50-6,00 2,20-2,25 ili kiper 5,50-6,50 Cisierra za gncjnicu trans. 3 - 6 m 1,80-2,00 Sprave za obradu tla (u podnom stanju) Plug za gredice (priklj. stroj) 2brazdni 3brazdni 5brazdni 2brazdni Okretni plug 3brazdni (prikljuni stroj) 5brazdni Rovokopa Ploasta drljaa Kombinacija sprava Tanjuraa Vibraciona drljaa Potezna drljaa 3-djelni Valjci Rasipa miner, gnojiva Sanduasti rasipa ugraen Centrifugalni rasipa Rasipa za veliki prostor prikljuen 0,70-1,20 1,00-1,50 4,30-5,50 2,70-3,00 1,40-1,50 1,80-2,80 ca. 2,00 2,70-3,30 4,50-5,50 ca. 2,30 2,90-3,30 4,50-5,50 1,50-3,00 3,20-3,50 2,70-3,00 1,10-1,40 0,80 2,00-3,00 2,50 ca. 1,20 1,30-1,50 2,00-2,50 ca. 1,10 1,40-1,60 2,00-2,50 2,30-3,00 1,70-3,50 1,10-1,30 2,00-3,00 do 3 m do 3 m do 3 m

3,10
2,30 3,25 2,25 2,90 3,10 3,40

Orijentaajsks mjare 1 3 ^ 7 , 7 0 za tovama p/ikoSoe 20 Oryentagfce mjere za remize 8,70

l3~40

Potrebni prostor za pojedinani stroj (traktor) (dimenzije za garau)

(9)

Dimenzije poljoprivrednih sprava i strojeva

Mala kola za strojeve s bonim prolazom

sr -ft-t o

o 0

1
12,0

pm i 1 i ^ j Ti
1

;
6,0 4

!
1
^(5)

L.

I= 30,0-

8,0

f - 6,0 ---6,0-1-6,0-+- 6,0 -+- 6,0 -+- 6,0 - 6,0-1 f - 6,0-H 6,0 -+12,0 S I h 9.0

_3.00j

(?)

Velika kola za strojeve sa centralnim prolazom. Konstrukcija sa stupovima

Velika kola za strojeve i sprave s poprenim prolazom

415

UREENJE GOSPODARSTVA
Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt Pri odabiru lokacije treba odvagnuti topografske i klimatske okolnosti u odnosu prema pogonsko - gospodarskim zahtjevima. One bi trebale biti u prednosti pred okolnostima koje proizlaze iz vlasnikih odnosa. Za staje vrijede priblino isti klimatski zahtjevi kao za stambene zgrade. Treba izbjegavati predjele koji su ekstremno izloeni mrazu, magli ili jakom vjetru. Treba voditi rauna o meusobnom odnosu objekata, rasporedu pogona u odnosu prema oblinjim naseljenim podrujima i prevladavajuim smjerovima vjetra. Ljetni glavni smjer vjetra vaniji je od zimskoga. Pri odabiru lokacije razlikuje se "vanjski" i "unutranji" poloaj pogona prema prometu. Vanjski poloaj odreen je vezom lokacije s javnim prometnicama koje vode do objekata za nabavu i prodaju (trgovina poljoprivrednim proizvodima, mljekare itd.). Za kvalitetu unutarnjeg prometnog poloaja povezanost je s mreom gospodarskih prometnica vanija od neposredne blizine gospodarskog dvorita i poljoprivrednih povrina. Pri rasporeivanju zgrada vano je uzeti u obzir sljedee razmake: najmanje 10 m izmeu zgrada; od stambene zgrade do staje najmanje 15 m; od stambene zgrade do june granice zemljita najmanje 10 m; do istone ili zapadne najmanje 6 m . - > Kad je rije o pogonima za uzgoj ivotinja s mehaniziranim jedinicama, obino je potrebna povrina od 4000 do 5000 m 2 , uz irinu zemljita 35 - 45 m. Dio za stanovanje, ukljuujui vrt, treba imati oko 1000 m 2 . Radni i prijevozni putovi izvan zgrada ne bi smjeli imati uzdune nagibe vee od: za runa kolica 5%, za motorna vozila 10%, kratki odsjeci najvie 20%. Vrt slui kao proirenje stambene povrine, s poloajem po mogunosti juno ili zapadno uz zgradu. Treba osigurati najmanje 100 m 2 travnjaka, privrenu zatienu povrinu za sjedenje, povrinu za cvijee i grmlje, djeje igralite i povrinu za suenje rublja - ukupno oko 400 - 500 m 2 . Za vlastite potrebe trebalo bi osigurati 50 - 60 m 2 povrtnjaka. Vonjak oko 100 m 2 po osobi.

Jedinstvenom orijentacijom sljemena prema padini priljubljeno uz teren

Glavni smjer vjetra

} >3 ^

Shematski prikaz rasporeda elemenata gospodarstva (zgrade, gospodarske povrine, prometne povrine)

70-80 Brano i fini prah fino mlivo 60-65 Posije od rai i penice 55-60 otpaci lana 50-55 Fina krupica 45 -50 Gruba krupica 40-45 Zob, jeam 37 Ra 35 Kukuruz, penica graak 23 Proso 22 Slad Okrugla bala

Preana slama

i nm
( D Slama

10,0 S 15.0 ^.Srednje ^ Polje 5,0 S 7,5 J. / Krajnje polje

Sustav projektiranja fleksibilnog podruja taglja

tagalj s poprenim gumnima

Poljski tagalj

416

Potrebna povrina u m2

Staja s boksovrria za hrarijerie St^a s boksovrna za hraTjenje bez vezanja i leanje, stoka vezana za... krava 60 40 380 20 300 120 240 600 1050 80 500 30 400 160 320 720 1200 za... krava 50 80 400 50 250 100 200 500 1250 640 80 400 160 320 720 1760 120 960 120 600 240 480 960 2400 200 1600 200 1000 400 800 1400 3000

UREENJE GOSPODARSTVA
Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt Sljedee tablice o potrebnoj veliini zemljita za razliite vrste i veliine pogona temelje se na istraivanjima Hermsa i Hillendahla. Razlike u podacima o veliini povrina potjeu od razlika u tehnologiji. Tako se potrebne povrine zemljita mogu smanjiti ako se, na primjer, umjesto pokretnog silosa predvidi visoki silos, vieetana skladita umjesto jednoetanih, skladitenje osoke ispod poda staje umjesto u vanjskim spremnicima itd. U tablicama - nisu u potrebnu veliinu zemljita ukljuene povrine za spremite strojeva, radionice i stambene zgrade, jer ne moraju biti locirane neposredno uz proizvodne zgrade.

250 Staja 10 Podruje mlijeka 200 Mobilni silos 80 Rastresita hrana Skladite gnojnice 160 Prometne povrine 400 800 Povrina dvorita Potrebna ukupna povrina u m2 Potrebna irina zemljita um

1900

2710

3330

2750

4080

5760

8400

33

33

33

45

45

45

45

Mlijene krave bez podmlatka

Potrebna povrina um
2

Staja s boksovima za lua^erje Staja s boksovina za hranjenje bez vezanja i leanje, stoka vezana za... krava 60 40 470 20 380 150 300 750 1270 80 630 30 500 200 400 900 1500 za... krava 50 80 440 60 310 130 260 620 1560 700 80 500 200 400 900 2200 120 1050 80 750 300 600 1200 3000 200 1750 80 1250 500 1000 1750 3750 Potrebna povrina u m2 Staja Skladite gnojnice Prometne povrine Povrina dvorita Potrebna ukupna povrina u m 2 Potrebna irina zemljita u m Staja sa. . mjesta za tov 500 850 250 240 1300 2640 35 1000 1700 400 400 2300 4800 35 1500 2500 600 440 2700 6290 55 2000 3400 800 400 3000 7600 55

320 Staja Podruje mlijeka 20 250 Mobilni silos Rastresita hrana 100 Skladite gnojnice 200 Prometne povrine 500 Povrina dvorita 1000 Potrebna ukupna povrina u m 2 Potrebna irina zemljita um

2390

3340

4160

3380

4980

6980

10080

33

33

43

45

45

45

45

(5)

Tov svinja

Mlijene krave s podmlatkom

Potrebna povrina um
2

Tov teladi u pojedinanim boksovima za... teladi 200 100 300 930
-

Staja za tov bikova s podom od platica 400 1200

-

Potrebna povrina u m 2 400 1880 200 1500 400 850 2170

Nesilice 3 reda krletki za... ivotinja 10000 50000 3000 400 550 1200 5050 100000 6000 800 1100 1800 8000

Tov pilia za... ivotinja 10000 50000 400

-

za... ivotinja 100 200 400 50 560 120 650 1210 940 100 1000 200 560 2100

300 1410 150 1250 300 750 3140

100000 4000
-

Staja 340 Rastresita hrana Mobilni silos Skladite gnojnice 50 Prometne povrine 200 Povrina dvorita 1110

640
-

100 200 1600

150 200 2200

200 200 2640

Staja 630 Prostorija za sortiranje jaja Skladite gnojnice 110 Prometne povrine 200 Povrina dvorita 1260 Potrebna ukupna povrina u m 2 Potrebna irina zemljita u m

2000
-

50 100 1000

250 500 4000

500 1000 7000

Potrebna ukupna povrina u m 2 1700 Potrebna irina zemljita um

2540

3480

4240

2990

4900

7000

7000

2200

10200

17700

1550

6750

12500

45

45

45

45

35

35

50

50

35

100

100

35

80

80

^3)

Tov goveda

^ ^

Dranje kokoi

Potrebna povrina u m2

Dranje krmaa za... krmaa 80 100 850 100 250 1850 120 1020 110 270 2100 150 1200 120 300 2400

Dranje krmaa za... Krmaa s ...mjesta za tov uznapredovalih praia 46 S. 400 M. 880 240 240 1480 88 S. 800 M. 1760 400 400 2640 142 S. 1200M 2640 600 480 3120

Potrebna povrina u m 2

Krumpir, repa itarice na... ha 60 250 250 180 200 80 290 250 200 230 100 320 250 220 250

itarice, stona hrana na... ha 80 230 250 180 200 100 270 250 200 230 120 300 250 220 250

Staja 720 Skladite gnojnice 90 Prometne povrine 230 Povrina dvorita (uklj. ispust) 1600 Potrebna ukupna povrina u m 2 Potrebna irina zemljita um

Hala za strojeve Skladine povrine Prometne povrine i ostave prip. povrina dvorita Potrebna ukupna povrina u m 2 Potrebna irina zemljita u m

2640

3050

3500

4020

2840

5200

6830

880

970

1040

860

950

1020

45

45

45

50

45

45

50

33

33

40

33

33

40

Proizvodnja praia (... u nastavku tov)

(7)

Proizvodnja plodina za trite

417

Oblik robe Duga roba Rezana Kratka roba Male bale ^ g & f e ^ roba^ggggk^ ... ^acr sF

Dimenzije u cm ca. 25 4-8 4 35x50x80 0180-150

Svjea R b s n Sijeno oa ue a roba 35% 1,7 2,0 3,5

-

Slama 0,3 0,4

Nain rukovanja U porcijama (grabilica)

UREENJE GOSPODARSTVA
Informacije: Kuratorium fr Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt

1,2-1,5 1,5-1,8

0,5 0.8

Uvjetno kaorasutaroba (valjci za doziranje) Rasuta roba (pneu2,5-3,0 0,6-1,0 0,5-0,8 matika, glodalica) Komadna roba, 2,5-3,0 1,0-1,5 0,8-1,3 runa manipulacija 3,0 0,8-1,8 0,6-1,3 Vrsta hrane Prostorna teina dt/m 3 Potreban prostor (pri uskladitenju, prije slijeganja) m 3 /dt

Komadna roba za frontalni utovariva

Velike

"

^ ^ ^ ^

150x150 x240 (160x120 x70)

0,6-0,9 0,7-1,3 Sijeno: Duga roba (kakvoa dobra do vrlo dobra, visina skladitenja 2-6 m) Sjeckana roba, 5 cm (kakvoa dobra do vrlo dobra, visina skladitenja 2-6 m) Bale sijena, nesloene Bale sijena, sloene Rastresito sijeno Toranj za sijeno Sueno zeleno - Cobs Silaa: Djelom, sueno ( 3 5 - 2 5 % TS) Kukuruz ( 2 8 - 2 0 % TS) Lie repe Stona repa Koncentrat Suha hrana

0,7-1,2

1,7 - 1 , 0

(i)

Usporedba razliitih oblika robe kod etve stone hrane

0,9-1,2 1,3-1,7 1,6-2,0 1,2-1,7 1,5-1,8 5,0-6,0 5,5-7,0 6,0-7,5 8,5-9,5 6,3-7,0 5,5-6,5 3,2-3,5

1,3 - 1 , 0 0,9 - 0 , 7 0,8 - 0 , 6 1,0 - 0 , 7 0,8 - 0 , 7 0,20-0,17 0,20-0,16 0,18-0,15 0,13-0,12 0,16-0,14 0,22-0,19 0,38-0,34

nacbala

Navedeni skladini prostori ne obuhvaaju dio za tehniku uskladitenja i skladitenja (npr. hodnici, gumna, slobodan prostor za dizalicu itd), ali je uraunat dodatak za dopunjavanje od 20% za sijeno i 10% za silau (?) Skladitenje stone hrane

(?)

Skladitenje i izdavanje stone hrane

Teglja s valjkom Teglja za uskladitenje

Uskladitenje prvenstveno frontalnim utovarvaem, za vee silose ^ ) Hala s grabilicom Portalna dizalica T
E

Okno za otjecanje procjedne vode Za manje niske silose i uskladitenje prijelazom vozila

12,50

1 Niski silos ^ ^ Niski silos s rampom

^ ^

Hala za skladitenje sijena Potrebni min. razmak do zapaljivih zidova ' 50,0 1 1 25,0 1 Do ostalih zgrada T

I 8,0-10,0

2,2-2,5 I

rt

V.V.V.V.'.V.V,

1 1 1 1 1 1 1 i I v

.>

Skladitenje sijena na tavanu

Skladitenje sijena

12)

Punjene visokog silosa transportnom trakom

^3)

Punjenje visokog silosa grabilicom

1 1 1 1 i

Runo (7) Toranj za sijeno, ventilacija (8) Toranj za sijeno, pranjenje ^4) Gornjom glodalicom

1H1
Grabilicom

Donjom glodalicom ^5)

Pranjenje visokog silosa

Pranjenje visokog silosa

418

vrsti gnoj (+ osoka) preko 2 kg slame/V na dan

UREENJE GOSPODARSTVA
IZMET S OTPADNE VODE - CD
I Jrns?: I

" 3roMcr Frontalni utovariva|

gno.

Boni utovariva| | Boni okretni utovariva]

I Uski rasprostira |

| iroki rasprostira| Uskladitenje gnojnice

Koliina izmeta i mokrae koju izluuju domae ivotinje ovisi o vrsti i tjelesnoj teini ivotinje (izraeno u jedinicama velikih ivotinja, 1 JV = 500 kg ive vage), kao i o vrsti i sastavu hrane i pia. Sastav se ne moe tono utvrivati jer se gotovo uvijek tijekom gospodarske godine mijenja. Mogu se navesti samo prosjene vrijednosti - - (ii). vrsti gnoj. Za uobiajene koliine stelje potrebno je od 1,5 do 2 kg slame po JV dnevno, uz visinu slaganja vrstog gnoja od 2,0 do 2,5 m; potrebna povrina platforme odlagalita gnoja od 0,5 m 2 /JV mjesec. U jami za osoku skuplja se osim mokrae i voda od ienja i vei dio oborinske vode koja pada na platformu odlagalita gnoja. Pretpostavi li se evaporacija kao treina oborina i 3 m 2 platforme po JV (odgovara vremenu skladitenja od 6 mjeseci), dobije se koliina osoke od 0,64 m 3 /JV mjesec. Postupak prorauna: Mokraa 15 l/JVZ dan x 365 dana 12 mjeseci 2 l/JV dan x 365 dana Voda za ienje Oborinska voda 750 m m - 2 5 0 mm (evaporacija) 500 l/m x 3 m /JV 12 mjeseci
3 2

vrsti gnoj

Duboki spremnik S ploom, prihvat vozila Gore otvoreno

Visoki spremnik S predjamom S autom, pumpnom stanicom

Prikaz skladitenja vrstog gnoja, gnojnice i osoke, te skladitenje

= 456 l/JV mjesec

12 mjeseci

61 l/JV mjesec

= 500 mm = 125 l / J V mjesec * 640 l/JV mjesec

Talonik 80 x 80

^ ^

Duboki spremnik (masivni)

^ ^

Bazen u zemlji sa sintetikom folijom

Tekui gnoj (gnojnica). Skuplja se izmet, mokraa i voda za ienje. Pri skladitenju gnojnice u zatvorenim spremnicima ne ulazi oborinska voda; kod otvorenih spremnika treba visina stijenki biti 20 - 30 cm via od najvie razine gnojnice, to je dovoljno za prihvat oborinske vode. Evaporacijom vode i dijela tekueg gnoja taj se rezervni prostor poveava. Kod muzara nastaje gnojnica u koliini od 1,4 m 3 /JV mjesec. Pri intenzivnom tovu bikova silanom hranom smanjuje se koliina gnojnice do 1,0 m 3 /JV mjesec.
Vrsta ivotinje Osoka vrsti gnoj dt/. m/. m3/. js a mjeseno mjeseno ms e n 7,5 9,0 9.0 15,0 6,5 5,0 10,0 4,6 5,5 5,9 3,3 1.0 1,2 1,2 2,0 0,9 0,6 1.2 0,4 0,7 0,8 0,4 1,7 1,5 4,0 2,1 0,1 0,6 0,6 1) 1) 0,6 1) 16,3 14,3 21,4 18,7 11.2 10,5 55,8 5,2 2.8 1.5 3,8 4,4 2,5 2,1 2.0 1,2 1.0 Sastojci u vrstom gnoju N P2O5 KjO kg/. mjeseno 4,5 4,5 2,1 2,3 4,0 5,9

CaO 1.8 1,8

MgO 1.05 1,8

Prepumpavanje i mijeanje^ Konj Govedo Kran/a - staja s vezanjem Tovljeni bik staja s vezanjem Tov. bik - duboka stelja Ovca Svinja Svinja - duboka stelja Koko nesilica (suhi Izmet 80% TS) Koko nesilica (podno dranje, izmet 78% TS) Tovljeni pilii (podno dranje) Kuni (suhi izmet) < vezano u stelji >

/ Nagib

DN 300 2-3%

Glavni zasun Homogen iziranjev.vf.v.v Talonik ) imax.15 m Visoki spremnik s predjamom

Visoki spremnik sa punpncnistanioorn

Drvena stijena

Osoka Skladitenje vrstog gnoja iznad jame za osoku Staja

Koliine i sastav vrstog gnoja Vrsta ivotinje Sastav Koliina TS gnojnice site tor % m3/. mjeseno N P2O5 KjO CaO MgO N P2O5 KjO CaO MgO kg/m3 kg/2, mjeseno 10 7 15 4 2 6 4 8 8 6 3 5 2 3 15 1 1 2 5,6 2,8 8,4 2,8 1,5 8,4 5.6 4,2 4,2 1,4 15,2 15,2 9,5 28,5 3,8

Betonska ploa Procjedna tekuina "iTrSiv;

Govedo 1.4 Svinja 1,4 Koko nesilica 1.9

Mjesto za vrsti gnoj uklj. jama za osoku

Skladite vrstog gnoja

Koliina i sastav gnojnica ^ Proirenje

U Raspolovljena cijev od kamentine

-t>
' Proirenje ^ ^ >r Proirenje > Skladite vrstog gnoja, postavljeno bono Cijevni sifon okna Protuplinski zatvarai za jame za gnojnice odn. kanale za gnojnice

Skladite vrstog grsqa, postavljeno frontalno, podijeljeno odlagalite graja

ite Skladite vrstog gnoja, p postavljeno frontalno boni ulaz u staju

419

Sustavi ventilacije

GOSPODARSTVA
KLIMA U STAJI DIN 18910

Gravitacijska ventilacija

Osim rasnih odlika, hrane i dranja, za zdravlje i uinak ivotinja vrlo je bitna klima u staji. "Klima u staji" znai zajedniko djelovanje mnotva imbenika, kao to su: temperatura, vlanost zraka, kretanje zraka, sastav zraka, svjetlo, ventilacija, povrine prozora, obujam staje, orijentacija prema stranama svijeta i graevinska termoizolacija. Brzina ulaza zraka, ovisno o irini staje, treba biti 2,0 i 5,0 m/s. Sustavi ventilacije mogu biti: gravitacijski i mehaniki - - .

Podjela sustava ventilacije Temperatures u C Preporuljiva brzina zraka u m/s ispod 18 20 preko 22 24 26 ^g^ 0,15 0,20 0,24 0,35 0,50 Ugljini dioksid Amonijak Sumporovodik Za ivotinje *) vrijednost l/m3 MKR 3,50 0,05 0,01 5,00 0,05 0,01

streha - sljeme

Ventilacija

ventilacija

okvirna

*) Max. koncentracija na radnom mjestu

Preporuljiva brzina zraka ovisno o temperaturi

Doputena koncentracija plinova u stajskom zraku

Potrebna visina okna je min. 5m, funkcionira samo pri niskim vanjskim temperaturama , nema trokova za energiju (?) Ventilacija oknom

Pretpostavka: krov = strop; tekoe pri inverznim klimatskim pojavama; dovod zraka treba moi regulirati. (3) Ventilacija streha - sljeme

Projektiranju bi trebalo prethoditi raunsko dimenzioniranje otvora za dovod i odvod zraka, slino kao kod mehanike ventilacije. Dimenzije treba odrediti prema ljetnim koliinama zraka - vidjeti DIN 18910 - i u sluaju potpune tiine vjetra prema formuli; g H At/Ti 1 + F,/F 2 Vi (m2

(m/s)

Problemi vezani uz smjer vjetra, oteenje graevine, nema ciljanog odvoda zraka, dobro spojivo s grijanjem: potrebna energija: 105- 125 kWh/. godinje

Jednostavna instalacija, ciljani odvod zraka (zatita okolia), teko kombinirati s grijanjem; potrebna energija: 98-105 kWh/. godinje

= brzina odvoda zraka u otvoru na sljemenu u m/s, = konstanta gravitacije (9,81 ms~2), = visina od poda do sljemena staje u m, = vanjska temperatura u K (273 C), = razlika izmeu unutarnje i vanjske temperature u K, = ljetna koliina zraka prema DIN-u 18910 u m3/h, = povrina za dovod zraka u m 2 = za odvod zraka u m 2 p (radi pojednostavnjenja, moe se u proraunu uvesti = 1) <0 Staja za: Optimalno za ivotinje Temp. zraka Relativna vlanost % Preporuene raunske vrijednosti zimi Temp. zraka Relativna vlanost %

(4)

Ventilacija pretlakom V

(5)

Ventilacija podtlakom Mlijene krave, uzgoj teladi, uzgoj bikova, uzgoj junadi i teljenje Tov junadi i bikova Tov teladi Mlade krmae, suprasne krmae, nerasti Svinje u tovu Krmae i praii: Krmae Praii pri raanju (uz uporabu zoniranog grijanja) Praii do 6 tjedana Odbijeni praii i predtov do 30 kg dranje u kavezu od oko 5 kg do oko 20 kg (2. do 8. tjedna) Pilii sa zoniranim grijanjem, temperatura u zoni pilia svaki tjedan ivota za 3 stupnja nia Mlade kokoi i nesilice Puranii sa zoniranim grijanjem, temperatura u zoni purania svaki tjedan ivota za 3 stupnja nia Purani u tovu od 7. tjedna Patke Radni konji Jahai i trkai konji Uzgoj ovaca Tov ovaca

0-20 60-80 20-18* 60-80 20-16* 60-80

5-15 20-19* 12-16 30-32 20-22 22-18*

10 16 18 12
17

80 80 70 80 80

60-80 60-80
60-80 40-60 60-70 60-80

Skupi ureaj, sigurna raspodjela zraka, funkcionira neovisno o klimatskim okolnostima, jednostavno kombinirati s grijanjem; potreban vei kapital (1,5 do 2 puta vie nego za vent. podtlakom): potrebna energija: oko 205 kWh/. godinje ^ ^ Ventilacija izjednaenim tlakom . Radijalni ventilator - Ulazni otvor ( f ) Nain gradnje ventilatora

20

60

26-22*

40-60

26

60

Okvir zafiltarskukasuru Filtar za prainu (1.1 m2 za 1000 m3 zraka) Potporna letva

32-18* 15-22

60-70 60-80

26 18

60 70

36-18* 19-10* 30-10* 10-15 15-17 6-14 16-14*

60-80 60-80 60-80 60-80 60-80 60-80 60-80

22 16 20 12 16 10 16

60 80 60 80 80 80 80

3 Reetka od letava

Tlana komora / Talonik ()

/ t1,00-1,20i

*) s porastom starosti ivotinja treba temperatura postupno opadati od vie na niu vrijednost

Filtarski ureaj u zemlji (prema Zeisigu)

ni)

Temperatura i rel. vlanost zraka u razliitim stajama

420

h6,7H

I6,71

h 6,7-|

ZELJEZNICE
KOLOSIJECI Informacije: svaka direkcija Njemakih eljeznica AG

- Razmak kolosjeka (e)

61 V/Z/Av// v / ) ( / / / / / / 7 / / / / / A I

X [o Y / / / / / / / / / / Y / / / / 7 / 7 7 J

Uobiajene tranice G (kg/tm) S 41 S 49 S 54 S 64 U1C60 Ri 59 40,95 49,43 54,54 64,92 60,34 58,96 A (cm2) 52,2 63,0 69,4 82,4 76,9 75,1
WxGlava WxStopa

Razmaci kolosjeka

Najvaniji razmaci kolosijeka (e) su

(cm3) 196,0 240,2 262,4 355,9 335,5 372,6 (cm3) 200,5 248,2 276,4 403,5 377,4 351,8 W, (cm3) 41,7 51,0 57,0 80,5 68,4 81,0*)
x

(cm4) 1368 1819 2073 3253 3055 3257

I (cm4) 260 320 359 604 513 781

normalni razmak na otvorenoj pruzi

4,00 m (3,50 m kod ranije izgraenih)

")Wyi = 118 cm3, d zbog asimetrije Dimenzije tranica -> ( )

pri postavi signala 4,50 m zbog zatitnog prostora poslije svakog drugog kolosijeka 5,40 m kod novogradnje za brzine V > 200 km/sat 4,70 m normalni razmak u kolodvorima prolazni glavni kolosijeci poslije skupine od 5 - 6 kolosijeka kolosijeci za ispitivanje koenja kolosijeci za ienje vagona ^
I , a

4,50 m (4,75 m) 4,00 m 6,00 m 5,00 m 5,00 m ba H

?

Drveni prag M3.5H .SZ.

s o

" > z"

I
j

, m
1

-2,50(4) elini1 prag 1

11
Betonski prag B 70

&

(ig) Donji dio gabarita normalnog slobodnog profila: a = 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni s tranicom; a = 135 mm za nepokretne predmete koji su fiksno spojeni s tranicom; b = 41 mm za ureaje koji vode kota uz unutarnju eonu povrinu; b = 45 mm na putnim prijelazima; b = 70 mm u svim ostalim sluajevima; Z = uglovi koji se smiju zaobliti -

Normalni kolosijek Njemakih eljeznica AG:

2,40 (i) Betonski prag B 58 I- W -I I-40H L 140-I IW H h 30 H

irina kolosijeka (kod 71% svih eljeznica na svijetu): 1,435 m tolerancije irine: -3/+30 mm kod glavnih pruga -3/+35 mm kod sporednih pruga. (ostale irine kolosijeka: u Rusiji - 1,520 m; panjolskoj i Portugalu -1,668 m; u Junoafrikoj Republici -1,067 m; ileu, Argentini i Indiji - 1,673 m). Vijek trajanja pragova: - drveni impregnirani pragovi (Ruping - postupak) - drveni neimpregnirani pragovi - elini pragovi - betonski pragovi, procjena

Normalni profil zastora za jednokolosjene pruge

25 - 40 god. 3 - 1 5 god. oko 45 god. najmanje 60 god.

hWH

I40I

KOI

KOI

KOI

HAM

Dubina jarka u usjeku = 0,4 - 0,6 m ispod ravnika. Nagib jarka 3 -10%, ovisno 0 nainu uvrenja dna jarka. Kod potpornih zidova treba podzemnu vodu propustiti prorezima ili cijevima. Uzduni nagibi otvorene dionice na glavnim prugama = 12,5%o, na sporednim prugama = 40%o, te u kolodvorima = 2,5%o. S posebnim odobrenjem moe se na glavnim prugama iznimno izvesti do 25%o. Pritisak kotaa u mirovanju: 91. Uz dovoljno nosiv gornji ustroj i objekte mogui su vei pritisci kotaa (do 11,251).

421

Normalni kolosijel razmak osovina preko 4,5 m

Normalni kolosijek za vagone s razmakom osovina 4,5 m. Za sve vagone Njemakih eljeznica d.d.

ZELJEZNICE
KOLOSIJECI

Normalni kolosijek za vagone s razmakom osovina ispod 4,5 m (ne mogu prometovati svi vagoni) Izvlani kolosijek uz R < 100 m

Polumjeri zavoja (do osi kolosijeka) = R prolazni kolosijeci na glavnim prugama = 300 m kolosijeci u kolodvorima = 180 m za sporedne pruge s vozilima glavnih pruga = 180 m bez vozila glavnih pruga = 100 m za prikljune kolosijeke po kojima se kreu i lokomotive savezne eljeznice =140m za prikljune kolosijeke bez mogunosti kretanja lokomotiva savezne eljeznice, po mogunosti = 100 m ali najmanje = 35 m Kad je 100 m > R = 35 m vagone treba po mogunosti samo vui; kroz zavoj > 130 m vie ne mogu proi svi tipovi vagona. Polumjeri za uskotrane pruge: za 1,00 m irine kolosijeka R = 50 m za 0,75 m irine kolosijeka R = 40 m za 0,60 m irine kolosijeka R = 25 m Za kolosijeke po kojima se vozi brzinama veim od brzine raniranja treba izmeu pravca i krunog luka polumjera R ugraditi prijelaznicu ija se zakrivljenost jednoliko mijenja od 1: o do 1: R -> (2). o U krunim lukovima treba predvidjeti nadvienje kako bi se centrifugalna akceleracija, koja se javlja pri vonji kroz kruni luk, zadrala u podnoljivim granicama ( = 0,65 m/s). Rampa nadvienja treba se poklapati s prijelaznicom. Pojedinosti vidjeti u Slubenom propisu 820/1 Njemakih eljeznica AG. Skretnice:

Izvlani kolosijek za vagone sa samo dvije osovine razmaka 6,5 - 8,0 m Izvlani kolosijek za vagone sa samo dvije osovine na razmaku do 6,5 m ili vagone s okretnim postoljima

Polumjer kolosijeka (sposobnost okretanja) prikljunih kolosijeka. Kod novogradnji treba polumjere ispod 100 m po mogunosti izbjei - * s. 364

Rampa nadvienja i prijelaznica R 180-200 250-350 400-2000 I 40 30 20 m 0,370 0,333 0,150 0,107 0,012 0,008 Nagib rampe 1 320 1 320 1 300 1 400 1 310 1-1300

(Z)

Tablica za sporedne pruge i uobiajene prikljune kolosijeke u m Vodilica kotaa I

oznaavaju se prema obliku tranice te prema polumjeru i kutu odvajanja kolosijeka, npr. 4 9 - 1 9 0 - 1 : 9. Zaposjedanje kolosijeka vagonima samo do mei ka -> Razmak osi kolosijeka kod meika = 3,5 m. Duina skretnice/duina jezica skretnice -> (9) 4 9 - 1 9 0 - 1 : 7 , 5 = 25,222 m/12,611 m 4 9 - 1 9 0 - 1 : 9 = 27,138 m/10,523 m 4 9 - 3 0 0 - 1 : 9 = 33,230 m/16,615 m Okretna ploa normalno = 0 = D okretna ploa za osovine 2 - 3 m, za vagone 3,5 - 10 m, za lokomotive 12,5 - 23,0 m. Potisne platforme. Veliina = najmanji osovinski razmak vagona koje treba pogurati je + 0,5 m. Putni prijelazi

j j Postavni ureaj (4) Jednostruka skretnica Duljina skretnice

Pojedinosti prema Slubenom propisu 815 Njemakih eljeznica AG.

Odbojnik

Graninik tovarnog profila (7) Simboli prikaza

Skretnica

r(m)

1:n

Mjere za iskolenje (grad. duljina m) 22,100 30,039 27,138 33,230 37,661

Jednostruka skretnica, runo postavljanje

ABW49 EW49 EW49 DKW49 DW49

215 190 190 190 190

1 1 1 1 1 1

4,8 7,5 9 9 9r/ 9!

Krianje (9) Simboli prikaza

(8)

Dimenzije skretnica

422

Gabarit slobodnog profila Pruge normalnog kolosijeka

Kod prolaznih glavnih kolosijeka i ostalih \ ulaznih i izlaznih kolosijeka koji slue putnikom prometu Kod ostalih kolosijeka

ZELJEZNICE

T 3

e = proirenje kolosijeka Boni prostori koji moraju ostati slobodni: A-B

na glavnim kolosjecima otvorene pruge uz sve objekte izuzevi umjetne graevine C-D na staninim kolosjecima i glavnim kolosjecima otvorene pruge uz umjetne graevine i uz signale izmeu glavnih kolosijeka otvorene pruge E-F na putnikim peronima za fiksne objekte Normalni slobodni profil vrijedi za pravac i zavoje polumjera 5 250 m M 1:100

Slobodni prostor koji treba osigurati kod novih nadogradnji

M. 1 100 Za postojee nadvonjake, tunele i vrata lok. depoa pri prijelazu s parne na elektrinu vuu

(^4) Gornja granica slobodnog profila na prugama s el. napojnm vodom za 15 kV nominalnog napona - * (5) Polumjer zavoja m Polovice irine a mm 1445 1455 1465 1475 1495 1525 1555 Teki objekti do 15 m irine i tuneli Teki objekti irine preko 15 m Laki objekti, kao pjeaki prijelazi, i hale uklj. vrata Signalni portali i signalne konzole h

so
s a a b b b Z s

5 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni s tranicom 5135 mm za nepokretne predmete koji su fiksno spojeni s tranicom = 41 mm za ureaje koji vode kota uz unutarnju eonu povrinu 5 45 mm na putnim prijelazima 70 mm u svim ostalim sluajevima = uglovi koji se smiju zaobliti

do 250 225 200 180 150 120 100

5500 mm 6000 mm 6000 mm

6300 mm

Mjere polovice irine gornje granice slobodnog profila

Min. slobodna visina ispod gra. objekata - * (4)

Svijetle irine vrata za ulaz vozila - 3,35 kod novogradnji = 4,00 m

(g) Granice donjeg dijela normalnog slobodnog profila M 1:40

Polumjer zavoja m 250 225 200 190 180 150 120 100

Potrebno poveanje mjere za polovicu irine normalnog slobodnog profila na unutarnjoj strani zavoja mm vanjskoj strani zavoja 0 25 50 65 80 135 335 530 0 30 65 80 100 170 365 570

za tunele: dodatni slobodni prostor izvan gabarita do stijenke za jednokolosijenu prugu 40 cm, za dvokolosijenu 30 cm. Izvankolosijeni prilaz do perona kroz tunel ili preko mosta: irina 2,5 - 4,0 m, kod dvosmjernog prometa poeljno 4 - 8 m. irina stuba 2,5 - 4,0 m -> s. 425 Visina poda perona iznad GI 38 cm ili 76 cm, za ekspresne pruge 96 cm. Razmak do novih objekata razliit je u svakoj pokrajini. Primjerice u pokrajini Hessen razmak izmeu vatrootpornih zgrada s odgovarajuim pokrovom i granice eljeznikog zemljita = 7,50 m. Razmak do objekata koji nisu osigurani od poara = 15 m, slino i objekti u kojima se skladiti lakozapaljiva roba. Informacije prua nadlena direkcija Njemakih eljeznica AG.

Potrebno poveanje normalnog slobodnog profila u zavojima polumjera < 250 m

Uskotrane pruge

|800j

4S01 I I - J T T 8 S < 0
.11.

SO

3
irina kolosijeka = 1,00 m (7) Slobodni profil u pravcima
I 1000 -

irina kolosijeka = 0,75 m M 1:100 - 750 1 2 50|

[-120-H

- ^ ^ - - i V - ^ - i h - - - ^ f t
Z = uglovi koji se mogu zaobliti ) Donja granica slobodnog profila

Putniki peron: Razmak vrstih objekata od ruba perona (kiosci, stubine ograde) = 2,5 m Razmak stupova u uzdunom smjeru 10-15 m Korisne irine perona: Peroni uz zgradu (prijemna zgrada) 5 7,5 m Peroni izmeu kolosijeka s prelazom preko kolosijeka 5 6m Peroni izmeu kolosijeka bez prelaenja preko kolosijeka 7,5 m Peroni izmeu kolosijeka s dvostranim koritenjem 5 9m Na stubama i si. 5 3 m, izmeu stubita i perona na krajevima perona ev. ue. Tovarni peroni izmeu osi kolosijeka 57,5 m uklj. irina ev. stupova hale. Korisne duljine kolosijeka: Uobiajeni vlakovi 150-400 m Dimenzioniranje prema broju osovina: Putniki vlakovi po osovini 4,5-5,5 m Teretni vlakovi po osovini 4,2-5,5 m 1 lokomotiva + 1 tender oko 20 m Broj osovina putnikih vlakova 60 Broj osovina teretnih vlakova 150

423

ELJEZNICE
OTPREMANJE ROBE Otpremanje robe je mjesto povezivanja cestovnog i eljeznikog prometa.
Nagib 1:12-1:20

Korisna duljina Bona rampa

Korisna duljina eona rampa

Namjenske odrednice (funkcionalne zadae): Skladita robe, zgrada za otpremu, carinarnica, utovarni put s eonom ili bonom rampom. Mogu postojati i dodatni ureaji kao npr. portalne dizalice, tovarni graninici, kolosijeci i pretovarna mjesta za tekue terete. Skladita robe: pogodne dubine objekta: 10 m - 1 8 m ili: 16 m - 2 4 m Duljina objekta je proizvoljni viekratnik razmaka vezaa do najvie 400 m. Razmak vezaa: 5,00 m. Visina objekta: od 3,50 do 5,00 m. Kod visine od 5,00 m mogue je slaganje u tri sloja. irina i visina platforme za mehaniziranu manipulaciju: irina sa strane kolosijeka 3,50 m, irina sa strane ceste 2,50 m; visina 1,20 m iznad gornjeg ruba tranice, odnosno povrine ceste. Obje su platforme natkrivene. Ulazna vrata: meusobni razmak: 9,50 m - 1 0 , 5 0 m - > @ Otvor vrata na strani ceste: 3,00 m x 2,50 m na strani kolosijeka: 3,00 m x 2,50 m ili po izboru 4,00 m x 2,50 m. Potrebna povrina za skladine objekte (?) - ovisi o vrsti, dimenzijama i koliini robe koja se skladiti. Osnova za iznalaenje potrebne povrine jest poznavanje posebnih potreba pojedinih vrsta robe (kontejneri, palete, nepaletirana roba). Orijentacijski podaci za potrebnu povrinu: mali kontejneri 2 m2/kom = oko 6,9 m2/t, palete 1,2-1,4 m2/ kom = 5,6 - 6,5 m2/t, nepaletirana roba 0,13 - 0,2 m2/kom = 6,5 - 10,0 m2/t. Tono odreivanje skladine povrine za potrebe projektiranja mogue je samo na osnovi popisa koliine robe. Tjedne maksimume prometa (subota odnosno ponedjeljak) treba uzeti u obzir, oko 25 - 30% iznad dnevnog prosjeka. Potrebne povrine za prolaze i meuprostore mogu se procijeniti: kod malih kontejnera 80 - 100%, paleta 180 - 210%, nepaletirane robe 100 - 160% povrine skladitenja.

eona i bona rampa s nagibom 1 1 2 - 1 : 2 0

Kod jednostranih utovarnih cesta I12,00-15,00 m H \ K o d dvostranih utovarnih cesta/ 15,00-21,00 m ^

i Pretovarna platformaj Teretni peron \ | \ / / | | i \ \ :i

!j I
(T)

I P

h I

!! (\

1 1

!'
!i

ii

12

a |a1 aU
HU

_U

LL-

[-1,65-12,30 - I

I - 2,30 H

5,00 -

1,65-1

Peron za utovar, istovar i pretovar

Presjek utovarne ceste (esto je gornji rub tranice = kota ceste) 1 9,50-10,50 1 9,50-10,50 1

m
(3)

m
w

m
"

Uobiajeni zatvoreni teretni vagoni, razmak vratiju za tovarne povrine 9,50 -10,50

Tovarni kolosijek

H 5,0-1-5,0 + 5.0 4 - 5,0 4 - 5.0 4 - 5,0 a a 3.0

H-5.04-5.0H-5,0-1 lMJ

Sr

Tlocrt skladita robe 1,0 1.0 p.Otj j 5,00 2,50

tip A @ 1,0 1,0 5,00 3,00 5,00 5,00 h^ 11 I I 1 1

5,00

5,00 t

Tip C T r n (0--0 n i i i*i 11 M L

ffl

^m

ra

t--

Tovarni kolosijek unutar skladita Tovami kolosijek

2 tipa hala A, B, C s kolosijekom izvana, tip D s unutarnjim kolosijekom

()

Tlocrt, popreni presjek - ( 4 ) C

(?)

Tlocrt, popreni presjek -> \ 4 ) D

424

ZELJEZNICE
PUTNIKI KOLODVORI Postavnica. Poloaj prostorija treba odgovarati shematskom prikazu za postavljanje skretnica upotrebom tipkovnice. - @ - Za prostorije tehnikog pogona nisu potrebni prozori. irina vrata = 1,00 m. Svijetla visina svih prostorija = 2,80 m, izuzev prostorije za baterije i elektroenergetske ureaje. Prostorija za dispeere treba biti u blizini prostorije za releje i telekomunikacije s mogunou sveobuhvatne vizualne kontrole kolosijeka. Prozori neka budu vertikalni, donji rub nadvoja 1,60 -1,80 m, gornji rub parapeta 0,40 - 0,50 m iznad kote poda. Prostorija za releje u blizini prostorije dispeera. Najmanja irina prostorije: 0,23 m, razmak do zida +0,66 m za svako postolje +1,25 irina prolaza.

I-60H (T) Poterbni prostor za putnike i

(2)

Runi koveg

(3)

Brodski koveg 0 ^

I 90 H- 1,0 (4) Uz stalak za vozni red

1,35 I 90 H

Vitrina i automat za vozne karte

"> T m i |

/ / i i j 11 1 i T O i s
\

VA

FDL F SO LZB R W N S B L WE LB

prostorija dispeera prostorija za telekomunikacije drutvene i sanitarne prostorije prostorija za vezu s linijskim vlakovima prostorija za releje prostorija za poslovoe prostorija za rezervnu mreu razvodna prostorija prostorija za akumulatore skladite rez. dijelova radionica skladite

H E K P DVA =

grijanje prostorija za elektroenergiju prostorija za kabelske prikljuke prostorija za zatitu osoba prostorija za obradu podataka veza prostorija za signalne ureaje

zatita objekata i osoba ^ ulazi, izlazi ventilacija

(6)

Stol za prtljagu

"T

^g^

Ormarii za prtljagu sa etiri normalna odjeljka - Ormari s prekidaem

'"a*- 59/71 Ormarii za prtljagu sa tri velika odjeljka

(IO)

Transportna vrpca za runu prtljagu za kolodvorska stubita

Jf
J

T e h n i k i podaci: G r a e v . mjere: v i r i n a x visina V i s i n a transport.. Nagib: 4,40 X 2,30 4,20

o D u l j i n a transport.: 4 , 2 0

27-30

Brzina k r e t a n j a : 0 , 3 - 0 , 3 5 m / s

Tlocrt

165^-1,50 -t 1,50| 1.50 H 2,70

H651

Pogled (12) ekaonica na IC - peronima, zatiena od vremenkih nepogoda ^7) Prizemlje jednoetano

425

Informacije: svaka direkcija Njemakih eljeznica AG

ZELJEZNICE
PUTNIKI KOLODVORI U malim i srednjim naseljima rasprostranjeno je voenje trase u visini uline mree. Pri tome je kolodvorska zgrada na visini kolosijeka, prilaz peronima za putnike i prtljagu uz prelaenje kolosijeka (7) (Rdesheim), kod srednjih postaja tunel za putnike - (Bonn), kod velikih postaja tunel za putnike i prtljagu izgubljeni uspon. Bolje je rjeenje s podizanjem (Kln, Hannover) ili sputanjem (Darmstadt, Kopenhagen, London) kolosijeka () do - Iznimka su zaglavni kolodvori .

Kolodvorska zgrada bono u razini kolosijeka. Voenje putnika i prtljage preko kolosijeka (samo za male postaje bez prolaznih vlakova)

(D

Kolodvorska zgrada bono u razini kolosijeka. Pothodnik za putnike (izgubljena visina). Transport prtljage putnika preko kolosijeka (samo za srednje postaje).

-fT._.t+._._
n 1

1 J. J x V ^ b i

3f
.4

3
i r

n j

; - - - ! - - * ,, 4

Kolodvorska zgrada bono ispod razine kolosijeka. Pothodnik za putnike i prtljagu. Povoljno, u Njemakoj uobiajeno rjeenje, bez izgubljene visine.

Kolodvorska zgrada bono ispod razine kolosijeka. ekaonica izmeu kolosijeka, prikladno za prijelazne kolodvore, ostalo kao ispred.

^ ^
S fi w 4 ptm j_ -nm f 1. jL;,,t; . --mrmr -r -fn. 4M-J-r-i Kolodvorska zgrada u sredini ispod kolosijeka. Kratke komunikacije, dobro osvjetljene ekaonice, ostalo kao ispred.

i
1 - - -

03

it-tjr

Kolodvorska zgrada ispod i izmeu kolosijeka, prostran prilaz vozila, kratke komunikacije, ostalo kao ispred.

31
3LL
Zgrada zaglavnog kolodvora po mogunosti u razini kolosijeka, prikladno samo za zavrne postaje jer su u protivnom potrebne prevelike povrine za kolosijeke. U 2) Pjeaki pasa kolodvora Dsseldorf Prof. K. Endmann

<> Z

Kolodvorska zgrada iznad kolosijeka. Most za putnike i prtljagu. H 80 II 80 -

MFL = ita mikrofilma BS = ekran T = tastatura D = printer BEI = dodatni element ZE = centralna jedinica MM = automat za kovanice 1 = ostava 2 = blagajna 3 = blagajna 4 = informacije 5 = sjedenje ' 6 = putniki centar 7 = odlaganje voznih redova 8 = naljepnice odredita 9 = turist, ured Nj. elj. 10 = prijem i izdavanje prtljage

<0 O) a> < d, B o OJ

--

\jJdaljenost Vza itanje r-j-j r-;--;

a 1 o 3 -"-a E

% P~

'

426

Oblikovanje radnog mjesta za koritenje PC-a, otvoreni alter, tlocrt (ti)

AUTOBUSNI KOLODVORI
As TS
A X 7 ' -! H ,20+704 I
Obini autobus

l i l i
-\W

o cj i i/)
?"

C U SB nt!

i2,25-1 12.501

CD

Treba uzeti u obzir posebna proirenja zavoja i mjesta za okretanje - - . Autobusne postaje zahtijevaju posebne dimenzije. Ugibalita za autobuse trebaju biti samo na glavnim sabirnim ulicama s visokim prometnim optereenjem -> . Poeljno je da su postaje natkrivene. Mnogostruke mogunosti izvedbe perona pokazuje s. 428 - . eone rampe i udoban ulaz na stubu na visini od 3 0 - 4 0 cm ->-. Treba predvidjeti mjesta za kratko parkiranje osobnih vozila (Park and RkSe).
i Pojedinano vozilo Dva vozila Zglobni autobus 12,00 25,00 18,00 L 40,50 53,50 46,50 l' 4 7 , 6 2 (49,05) 60,62 (62,05) 53,62 (55,05)

I' t
1 H.20+70M.30-H.20H 10,10-

o
L I2,25I I2,501

Vrijednosti u zagradi odnose se na ugibalite irine 3 , 0 0 m *) 2 5 m za ugibalite za zglobne autobuse

Autobus na kat

I I

- S t a l a k z a bicikle

(8)
l!

Stajalite
Bez preti ajno trak Aa Ab I Koso pod 45 J Ac I S preli cajnin trake m Ba Bb Bc I Koso pod 45 I |

" Mala ekaonica/nadstrenica Nain postavljanja u odnosu na smjer kretanja Duljina parkirnog mjesta u m Paralelno Koso pod 45 Okomito

Zglobni autobus, uobiajen u Europi 1 Paralelno

1 Paralelno

I Okomito

Dimenzije autobusa r

s a I E

Duljina perona m irina perona m Broj stajalita a) za motorna kola b) za kompoziciju Povrina perona, kolnika i prilazne ceste u m2

24

24

24

36- 36- 3660 60 69 3,5- 3,5- 3,5 4,0 4,0 4,0

Mogunost smjetaja irina parkirnog mjesta u m

Linija koju opisuje stranji kota odreuje unutarnji polumjer

3,5

3,5

3,5

3.5

2 1

2 1

2 1

2-3 2-3 2-3 1-2 1-2 1-2

irina prilazne ceste u m Pariima povtSna uk$. ponSna kolnika u m2 a) za motorna kola b) po tonpozicii

4,0

8,0

8,0

14

a) za motorna kola 138 b) po kompoziciji 276

176 189 340 378

293 296 439 444

313 470

88 176

135 89 178

140

Luk zaokreta od 90' za kruta, 12 m duga vozila

Luk zaokreta od 180 za kruta, 12 m duga vozila

^ ^

Potrebne povrine za razliite dispozicije perona 0.00

ud)

Potrebne povrine za parkiralita - 9 15.00-

< / ) 7

//
/

0.00

I ,
/ 30-40

Radijalni raspored daje vei prednji slobodni prostor

Peron u obliku polukrunice (vanjski poloaj); nema prelaenja kolnika

Prilaz

Mala postaja s okretitem

(7)

Vanjski peron na okretnoj petlji

^ 3 ) Unutarnji peron na okretnoj petlji

Peron u obliku potukrunice (unutarnji poloaj); treba prelaziti kolnik

427

1 kompozicia ili 2 motorna kola 3,5 14 91 182

1 kompozicija iii 2 motorna kola

1 motorna kda

1 motorna kola

Poloaj u odnosu na smjer dolaska

Okomito

32

12

24

12

24

N a z u b l j e n i r u b n i trak Oznaka bojom

AUTOBUSNI KOLODVORI

Parkirna mjesta za autobuse s prikolicom ili samo motorna kola

Koso prema smjeru dolaska (45) za motorna kola

tr?

* Kontrola; 2 - Prostorija za boravak; 3 * Benzinska stanica

Veliki prolazni kolodvor s prikljuenim parkiralitem

Prema centru grada

UBI
B M W

-ft? t f >

E
1 ekaonica za v o z a e 2 Priruna radionica 3 Benzinska stanica 4 Pribor 5 Kontrola 6 Pota

Parkirna mjesta za motorna kola

Za autobuse s prikolicom motorna kola

okomito na smjer dolaska

T-CNTf

o1

Glavna prometna ulica

SS

(jj)

Veliki

prolazni kolodvor s odvojenim dolaznim i odlaznim peronima

Uof ,6.5 6.5! " 4,0 H 'U i 2

,6,5

i(
Dugi peron s trakovima za pretjecanje

Peron okomito na smjer dolaska

Prolazni kolodvor s koso postavljenim odvojenim dolaznim i odlaznim peronima i parkiralitem sa strane 12,0 t - I UiiiJiiJl Hej I 12,0y 3 - J

s
*

tl

i
Smjer dolaska

Cf)

Uzduni peron u kosom poloaju '

(1T) W

0dlazak

obrnuto

okomito, dolazak koso, i

13)

M "2 Kl I 32,0 Raspored parkirnih mjesta paralelno prema smjeru dolaska

1 Ulaz putnika u odlasku 2 Ulaz putnika u dolasku 3 Predvorje 4 Otprema prtljage 5 Ulaz putnika u dolasku 6 Doprema prtljage u dolasku 7 Izlaz putnika u odlasku 8 Prtljani ured 9 Skladite prtljage 10 Voditelj ureda 11 Ured 12 Informacije i karte za zrani promet 13 ekaonica

WC gospoda WC dame Prostorija za djecu Garderoba Kuhinja Osoblje kantine Prostorija za vozae 8 Ormari za brojila i ostave 9 Arhiva 10 Pumpna komora

1 2 3 4 5 6 7

j m JmuI

i L O
Suteren (9)

(9)

Prizemlje KLM autobusne postaje

428

VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE

DIN 14 092

DD

8,0 , Promjena nagiba u [ 8.0 podruju prolaza ^ ^ Povrina za postavljanje i kretanje Stajalita

a) Vatrogasna zgrada za lokalne intervencije moe imati: stajalita 4E, prostoriju za opremu, skladini prostor za specijalnu opremu 1E, prostoriju za nastavu (vienamjenska prostorija za upravu i centralu) 5E, drutvene prostorije 3E, kunu tehniku 1E. b) Vatrogasna zgrada za lokalne i ire intervencije, tj. primjerice za obranu od poara i tehniku pomo, sa sredinjom radionicom i ureajima za odravanje, kolovanje i vjebe, moe sadravati: stajalita 16E, pri prijevozu bolesnika daljnjih 4E, prostoriju za opremu, skladini prostor za specijalnu opremu 4E, prostoriju za nastavu 7E, zajednike prostorije kao praonica, tu, zahod, garderoba, suionica 4E, drutvene prostorije kao prostorija za deurnu ekipu, prostorija za boravak, ajna kuhinja 3E, upravu, prostoriju za voditelja vatrogasne slube 1E, radionicu za vozila i opremu, kunu tehniku 2E, prostoriju za ABC*- slubu 4E, centralnu radionicu (po potrebi). Ako nema centralne radionice za odravanje cijevi, treba biti radionica za odravanje cijevi 9E, ako nema centralne radionice za odravanje ureaja za zatitu pri disanju treba biti radionica za odravanje tih ureaja 4E. Uz centralnu radionicu treba predvidjeti i odgovarajue skladine prostorije.

(5)

Tlocrtne povrine prostorija

(3)

A
(2) Stajalita i vrata Stajalite irina bi min. 4,5 4,5 4,5 4,5 (3) Veliina ' Duljina 1 min. 8 10 12,5 12,5 1 (po mogunosti izbjei) 2 3 4
2>

0,5 min
| 0 , 5 min 14

Slobodna irina prolaza (potrebna samo 4 ako postoje stupovi)

Vrata prema DIN 14 092 dio 2 (irina prolaza b 2 x visina prolaza) 3,5x3,5 3,5x3,5 3,5x3,5 3,5x4

Jedinica (E) proraun prema 3 > m2 9 11,25 14 14

vidjeti i tablicu u objanjenjima; 3> odgovora 1/4 stajalita Dimenzije stajalita - (2)

V a t r o g a s n a vozila

Uk. t e i n a u k g stv. (dop.)

Razmak osovina u mm

Krag okretanja 0 u mm

Duljina u mm

irina u mm

Max. visina u mm za vozila s pogonom na sve kotae (PSK) s optereenjem na krovu 2800 2950 3090

Za tlocrtne povrine prostorija mjerodavne su jedinice (E) prema (3). Kod vatrogasnih zgrada sa stajalitima razliitih veliina odnosi se jedinica E na najvee stajalite. Brojem jedinica E odreuju se najmanje tlocrtne povrine prostorija (vidjeti i tumaenje). Prostorija za opremu 1E Skladite za posebnu opremu 1E Prostorija za nastavu 4E pripadajua pomona prostorija 1E Zajednike prostorije: Praonica, tu, zahod, garderoba, prostorija za suenje 3E deurna prostorija, prostorija za boravak, ajna kuhinja 3E Uprava 1E Prostorija za voditelja vatrogasne slube 1E Centrala za intervencije 1E Radionice: radionica za odravanje cijevi, prostorija za pranje i ispitivanje cijevi (najmanje 26 m dugaka i 3 m iroka) 8E Skladite cijevi 1E Toranj za suenje cijevi sa zidom za vjebanje 4) Svijetla visina u tornju 23 m 1E Ako se umjesto prostorije za suenje cijevi predvia ureaj s istom namjenom, koji mora biti smjeten u prostoriji za pranje i ispitivanje cijevi, ija povrina tada iznosi najmanje 9E, sa svijetlom visinom najmanje 3 m. Radionica za ureaje za zatitu pri disanju 4E Odravanje, stavljanje u pripravnost, skladitenje, ukljuujui zatitu od zraenja, ronjenje5) Prostorija za ABC-slubu Radionica za vozila i opremu, ukljuujui stanicu za punjenje baterija, prostorno povezanu s jednim postojeim stajalitem Praonica Kuna tehnika Grijanje, skladite goriva E = jedinica Prema DIN-u 14092, dio 2. 5) Nije ukljuen prostor za vjebe zatite pri disanju. * ABC - zatita od atomskih, biolokih i kemijskih djelovanja
4)

Vozila za gasilaCke ekipe L F 8 Vozila za gasilake ekipe LF 8 Vozila za gasUake ekipe L F 16

5450 ( 5800) 7490 ( 7490) 11300 (11500)

2600 3200 3750

1 1 7 0 0 (n.p.) 1 5 0 5 0 (p.s.k.) 1 6 1 0 0 (p.s.k.)

5650 6400 8000

2170 2410 2470

Vozila za gas. e k L F 1 6 - T S

1 0 2 0 0 (11000)

3750 3200 3200 3500 3750 3200 3200 4400

mobilnirr vitlom 1 6 1 0 0 (p.s.k.) 7 6 0 0 1 4 8 0 0 (p.s.k.) 1 4 4 0 0 (p.s.k.) 1 5 4 0 0 (p.s.k.) 1 6 1 0 0 (p.s.k.) 1 4 8 0 0 (p.s.k.) 1 4 4 0 0 (p.s.k.) 18600 (n.p.) 6250 6450 6700 7000 6100 6450 9800

2470 2410 2470 2500 2470 2410 2410 2430

3100 2850 2990 3270 2990 3250 3300 3250

4E

7490 ( 7490) Vatrogasne cisterne T L F 8 / 1 8 Vatrogasne cisterne T L F 16/25 1 0 7 0 0 (11500) Vatrogasne cisterne T L F 2 4 / 5 0 1 5 9 0 0 ( 1 6 0 0 0 ) Sistema sa s u h i m sredstvom TLF16 Voz. za ga. suhim postup. 1000 Voz. za ga. suhim postup. 2000 Okretne ljestve DL 30 11500(12000) 7300 ( 7490) 10100(11600) 12550 (13000)

2E 4E 1E

Okretne ljestve LB30/5 s koem

20200 (21000)

3800 X 1320 3200 3750 3200

1 9 9 0 0 (p.s.k.)

9800

2490

3300

Vozilo za o p r e m u R W 1 Vozilo z a o p r e m u R W 2 Vozilo za cijevi S W 2 0 0 0

7200 ( 7490) 1 0 8 5 0 (11000) 1 0 2 0 0 (11000)

1 4 8 0 0 (p.s.k.) 1 6 1 0 0 (p.s.k.) 1 4 4 0 0 (p.s.k.)

6400 7600 6500

2420 2480 2500

2850 3070 2980

^ ^

Uobiajene dimenzije pokretnih protupoarnih ureaja jedne od najveih njemakih tvornica vatrogasne opreme

429

VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE

Sjedite vatrogasne slube za lokalne i ire intervencije povezano je sa centralom hitne lijenike pomoi - posebno vano za autoceste istovremeno centar za obuku i izobrazbu sa svim objektima koji trebaju biti stalno spremni za djelovanje: praonica za vozila, radionica za odravanje vozila, prostorije za pranje, njegu i popravak cijevi te zalihu cijevi, toranj za suenje cijevi - ujedno i toranj za vjebu s mjestima za postavljanje ljestvi. Jasna funkcionalna podruja za opremanje vozila za intervenciju: sve prostorije s opremom na jednoj osi uzduno unutra hale za vozila. Vozila koja se vraaju sa zadatka obilaze kompleks da bi se vratila oprema, cijevi i alat, te nakon ienja, pregleda i ponovnog opremanja zauzimanju svoje mjesto u hali, spremna za intervenciju. Centrala za hitnu lijeniku pomo ujedno je, u sluaju katastrofe, i centrala za intervencije u irem podruju (i) -

1 2 3 4

Prostorija za opremu Radna prostorija Kontrolna prostorija Prostorija za ventilaciju i filtere

5 6 7 8

WC Grupna prostorija Vjebaonica Centr. grijanje

Suteren

9 wc
10 Uila 11 Kuhinja 12 Stemb.prastorija 13 Roditelji 14 Djeja soba 15 Djeja soba 16 Terasa

( 2 ) Gornja etaa

Toranj

Situacija

a
Unutarnje dvorite Kola za interventna vozila

( 5 ) Popreni presjek-

/SA

Tlocrt sjedita vatrogasne slube

Pran e vozita

>

1 2 3 4 5 6 7 8

Rezervna sluba Odmor/ljenik Obrada ekaonica Tajnitvo Boravak / de. si. Prostorija za odmor Telekom radionica

9 Komora za odijela 10 Komora za odijela 11 Armature 12 Rez. dijelovi 13 Skladite ulja 14 Boravak 15 Prostorija za odmor 16 Pranje / tuevi

17 Presvlaenje 18 Centrala za intervencije 19 Filter za prljavtinu 20 Kemi.sredstvo za gaenje 21 Sredstvo za rezanje ulja 22 Sprave Arh. R. Bauer

430

VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE

Podloge za projektiranje vatrogasnih zgrada DIN 14092. Vatrogasna zgrada: u njoj su smjetena vozila i ostala oprema. Poarna sluba: ukljuuje interventno osoblje, vozila i ostalu spasilaku opremu, drei je u stanju pripravnosti. Tu pripada i deurno mjesto za centralno primanje dojava, uzbunjivanje, koordiniranje i usmjeravanje interventnih snaga. Poeljni su slubeni stanovi u okviru slube. Osoblje je ili stalno u pripravnosti ili se za intervencije poziva telekomunikacijskim ureajima. Ureaji za poziv pri opasnosti, upozoravanje i dojavu. Postupci prije intervencije: parkirati privatni automobil, presvui se u blizini vozila i preuzeti opremu, zauzeti mjesto u vozilu. Poslije intervencije: obnoviti opremu vozila, napuniti spremnik vodom za gaenje, napuniti gorivo. Pranje, presvlaenje osoblja. Zemljite za to treba centralno smjestiti u odnosu prema svim ostalim dijelovima naselja, odnosno u teitu. Treba predvidjeti pregled ni prilaz i izlaz te dovoljno velike slobodne povrine, npr. za okretanje vozila. Mjesto za pranje treba biti s talonikom za pijesak i separatorom za benzin, ureaj za toenje benzina i dizelskog goriva. Povrina dvorita osposobljena za promet vozila (oko 161). Podzemni i nadzemni hidrant, mjesta za dodatna vozila, po mogunosti helidrom (50x50 m) i dodatno 15 m slobodnog prostora. Sportske i zelene povrine.

1 2 3 4

Deurni Spavaonica Pranje Poarni majstor

1 2 3 4 5 6 7 8 (5) Prizemlje

Punjenje baterija Hala za vozila Spavaonica Centrala Ostava Prolaz vozila Dvorite Skladite ulja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Suteren poarne slube 4 u Munchenu, Arch.: Ackermann + P.

Podzemna garaa Dnevno skladite Skladite cijevi Podrum Ventilacija Barijere Prostorija za el. mreu Strujni agregat Pumpa Presvlaenje Skladite Plin, voda Izmjenjivai, daljinsko grijanje Zgrada za vatrogasnu opremu

Gornja etaa Pro. Hochbauamt Koln

1. Kat->

2. Kat ->

Popreni presjek-

15 Urtutairje dvorite 23 Prostorija za hobi 16 Komandant 24 Vjebaonica 17 Pripravnost 25 Staza za puzanje 18 Presvlaenje 26 Grijanje 19 Pranje 27 Ventilacijski agregat 20 Prostorija za ocfefa28 Skladite 21 Vjetrobran 29 Prostorija za baterije 22 Predvorje 30 Telefon, radioveza

7 Skladite ulja 8 Pranje vozila 9 Hale za vozila 10 Pranje cijevi 11 Skladite cijevi ^ 12 Skladite dijelova 5 Grup. prostorija 13 Radionica 6 Garaa 14 Zatita od guenja Prizemlje i suteren zgrade za vatrogasnu opremu

431

-1,70-1,90-

-2,25-

VOZILA
Dimenzije, polumjeri okretanja i teine tipinih vozila s aspekta potrebnog prostora i propisa za garae, parkirnih mjesta, ulaza i prolaza.

r05^0

S
( D Motocikl '1,41-95-4 0,61 i

fr

Bicikl

h1.72H1.lH

p u t

1,35

1,42

(3)

Mini - 3,52 -

Polumjer 4,8 f 1,64 1,13j rgt

AUDI A3 . 4,48 1

-Polumjer 5,45M.73-f98-|
T

1,2t

1,46 . . . 1.1 I (4) VWLupo -3,71K1.65H-1.10H I 0,921 Polumjer 4,92

1,41

-Polumjer 5,58-

1,42

AUDI A4 . 4,48 1 f - 1 , 7 3 - f 98H

T

i|3t

1,41 I -Polumjer 5,45 -Polumjer 5,58@

I-1,72 H - 9 4 H I 1,21

( D I

VW Polo 4,08-

AUDI A4 Avant I 4,79.

(-1.81-H96H p 7 t

1,49

1,45

-Polumjer 5,45 New Beetle I 4,15 1 I - 1,73 -(- 90 H I 1 2t AUDIA6 - 4,79 .

-Polumjer 5,84-

i_ 1.81H-96H

n r r

1,44

1,45 I . Polumjer 5,45 I AUDI A6 Avant j-1.73H1.10-l I 1,081 I 4,43 1

(-1.70H-92H I 1,36 t j

Polumjer 5,84-

VW Bora -4,15

T
1i44

7=

1,35 I Polumjer 5,45 (17) BMW3er . 4,43 1 (-1,70-1-92 -1 1,361 -Polumjer 5,19-

I VWGolf .4,67 1

M.74H96H

1,251

T
1,46 I -Polumjer 5,70

1,35

I BMW 3er Touring

Polumjer 5,19

VW Passat I 4,67 I- 1,74H-96-| j 1,251 j

4,77

h- 1,80(-96H

1,51 I

T
1,49

1,41 I I Polumjer 5,70 BMW 5er I - 1 . 8 1 H-79-I I 1,56t I 4,80 \ - 1,80 (-96H 1,571 I Polumjer 5,50-

VW Passat Variant I 4,61

1,73 i (l) Sharan

T
-Polumjer 5,85 BMW 5er Touring

1,42 I I Polumjer 5,50

432

VOZILA
4,98 f-1.8694^ I 1,821 -1,70-99-t I 1,95t

1,41

-Polumjer 5,83 (?) BMW 7er I 4,78 1 I - 1.85 [-1.08-1 I 1,85t 1,92

-Polumjer 5,70 -1.70f-99- 2,071

1,34

D f l
-Polumjer 6,50

(g)

BMW 8er 4,02

-Polumjer 5,75-

Mercedes

| _ 1 , 6 9 - f 94-I

I 1 22 t

-1,9>-1,0-t

2,1t

1,21

1,67

) I T -Polumjer 6,35

J
-Polumjer 4,90 Rolls-Royce

(|)

Z3 Rodster BMW I 4,51 _

I-1,72-(.89 H

r j j f

-2.04-1.0-"

22t

1,42 TTTTTTtTTTTT.
Slllllllllllllllllll

1,45

Mercedes C 180

-Polumjer 5,37

4,25 T 1,30 I

Polumjer 6,5 "

f 1,72-1-89-1

H T T

^ 1.65-J-91 -J

r j j f

Mercedes C 180 Avant 4,79 1

-Polumjer 5,37

Porsche 911

-Polumjer 5,87

|_ 1,80_(-93-|

I 1,681

4,52

1,89 1-1,05-|

I 1,4t I

1,42

1,28

I Mercedes E 430

Polumjer 5,67

Porsche 928

"Polumjer 5,85

4,81 T 1,47

I 1,80f 93-j

I 1,771 2.08

1.85- -1,12

I 1,8t I

(t)

Mercedes E 430 Avant I 4,57 1

-Polumjer 5,67

-Polumjer 5,35 / Syncro 5,651 i1,851,12t I 1,94t I

1-1.71-4-89 H I 1,09t

1,57

()

Mercedes A140 I2,50 T 1,55

Polumjer 5,35

VW Joker -4,57|CZJ(=31\
1i14

-Polumjer 5,35 / Syncro 5,65 -

M.5U87H

0 | 72t

i1,651,12< / \ I 92

I 1.53t I
1 1

Smart .4,56

-Polumjer 4,35

VW (povieni prostor) Kombi I 5,55 1-65-1

iPolumjer 5,35 / Syncro 5,65-1 I 1,92 1-95-| I 4 6t I

h 1,72 - f 1,37-1 I 1,42t

T
2,80 Kola hitne pomo -Polumjer 6,40

1,55 mniiiuii

Mercedes CLK

-Polumjer 5,35 -

433

i1.64i

TERETNA VOZILA
DIMENZIJE, POLUMJERI OKRETANJA TIPINIH DNEVNIH VOZILA f AUTOBUSA

t ' (T)

Caddy - dostavno vozilo -5,63

^ ^

Teglja s prikolicom L = 151

Standardni meugradski linijski autobus

0 22, i 2,50-

4,00

Tertno vozilo s prikolicom L = 18m

Visokoprosiomi autobus za duga putovanja -17.47-

0 22.67

t ^ (l^)

Teretno vozilo s tendom - prikoloicom L = 18 m, B = 2,50 mC

Standardni zglobni autobus B = 2,50 m

0 21,23

434

PARKIRALITE
Parkirna mjesta se sprijeda i sa strane ograniavaju najee 12-20 cm irokim obojenim prugama (bijelo ili uto), koje se radi bolje vidljivosti pri postavljanju prema zidu nastavljaju na zidu do visine priblino 1,0 m. Kao ogranienje dokazali su se i bono postavljeni pragovi, duine oko 50 - 60 cm, irine 20 cm i visine 10 cm. Postavljanjem prema zidu ili uz rub parkiralita treba radi spreavanja oteenja predvidjeti odbojne pragove, uad ili ogradu do visine osovine. Pri postavljanju vozila jedno nasuprot drugome slue oko 10 cm visoki popreni pragovi kao prednje ogranienje. Treba uzeti u obzir preputanje vozila -+ Pri postavljanju pred zid dovoljan je rubnjak ili guma- @
Nain parkiranja Potrbna povrina po park. mjestu uklj. prilaz m 2 Mogu broj park. mjesta na povrini od 100 m 2 Mogu broj park. mjesta na povr. od 100m duljine puta (jednostrano) 17

2.30

S' 1 sigurnosni trak

\
M , 50^3,001-4,504

5,16 .3,50, J. IO | 5,16

Parkiranje i izlaenje a pod 30 jednostrano, ali samo jednosmjerno

Koso pod 45, parkiranje samo iz jednog smjera

-> (T) 0 paralelno s voznim trakom. 22,5 Ulaz i izlaz otean - povoljno za uske ulice -> ( 2 ) 30 prema voznom traku. Ulaz 26,3 i izlaz jednosmjeran. Velika povrina - ( ) 45 prema voznom traku. Dobar ulaz i izlaz. Potrebno malo povrine. Uobiajen nain postavljanja -> @ 60 paralelno s voznim trakom. Ulaz i izlaz otean povoljno za uske ulice 20,3

4,4

3,8

21

4,9

31

20,3

f 5.48 + 4 . 5 0 + 5 . 4 8 - |

4,9

37

5,00 + 5.50 + 5.00 4

^ ^

Koso pod 60, parkiranje samo o pa : jednog smjera

. K

. (5)

90, pamranje i iziaienje mogue iz oba smjera, irina parkirnog mjesta 2,50 m

- > ( 5 ) 90 okomito prema voznom w traku (irina park. mjesta 2,50 m). Potrebno jako okretanje vozila - ( ) 90 okomito prema voznom traku (irina park. mjesta 2,30 m). Male potrebne povrine po park. mjestu. Prikladno za kompaktna parkiralita, esto se primienjuje.

19,4

5,1

40

19,0

5,3

44

Postavljanje parkirnog Potrebna irina voznog traka (u m) pri irini parkirnog mjesta prema voznom traku mjesta od pod kutem od 2,40 m 2,50 m 2,30 m 90 75
| - 5 . 0 0 - ( - 6 . 5 0 + 5,00H

6,50 m 5,50 m 4,50 m 3,50 m 3,00 m

6,00 m 5,25 m 4,25 m 3,25 m 3,00 m

5,50 m 5,00 m 4,00 m 3,00 m 3,00 m

60 Parkirna mjesta i irina kolnika 45 do 30"

a lr (6j

90, parkiranje i izlaenje mogue iz oba smjera. irina parkirnog mjesta 2,30 m

1.65

visina iznad tla Duljina l irina B Prepust sprijeda 0 Prepust straga U n Razmak osovinaA Razmak kotaa b Visina H Teina G =4,50m - l.80m =0,85m = 1,35 m 2,30 m = 1,30 m =1,65m -2,0t20kN

1.80 2,30

45 samo jednosmjerni promet

Parkiranje samo jednosmjerno (prostor za ozelenjavanje)

Stardardno osobno vozilo

t-1.10-f-1.10-)

-5,00-8-5,50-1-5,00-4-5,00-8-5,50-1-5,0031.00 60 parkiranje jednosmjerno

-5,16-0.50 I

8.7026.02-

.501-5.16-1

T20-30 140-50 ^ ^4) Popreni pragovi i odbojnici

rr\ iy

90 irina kolnika 5,50m irina parkirnog mjesta 2,50 m

Koso postavljanje

435

PARKIRALITE
-tu

i:

1
2,40 Q 2,30 2,40 3,50 2,50 1,40 2,90 (2,70) Ako su parkirna mjesta ograniena stupovima ili zidovima mora se irina poveati

Trak za prepust vozila

4,30

Ako je parkirno mjesto ogranieno stupom, zidom ili slino, treba ga na toj strani proiriti za 10 cm - > - T o ne vrijedi za mehanike podizne platforme i automatizirane garae. Ako je parkirno mjesto sa strane prema pjeakoj ili biciklistikoj stazi ili sa strane uz razdjelni pojas ogranieno rubnjakom, tada on slui kao odbojni prag - + ( ) . Primjeri - > - pokazuju kako se parkirna mjesta mogu oblikovno uklopiti u okolinu a da im se ne ogranii funkcionalnost. Za poveanje slobodnih povrina mogu se skupine parkirnih mjesta sasvim ili djelomino spustiti ili opremiti ozelenjenim krovom. Zelenilo nema samo oblikovne kvalitete ve i zasjenjuje i poboljava ekoloke uvjete (apsorpcija praine) -

2,50

2,30 ^ ^

2,50 Udobno parkiranje i izlaenje ^ ^ S odbojnim pragom

Sueno parkiranje u parkirnoj zgradi

^ ^

Parkiralite s nasadom

Nasadi okomito prema voznom traku

Uputena parkirna p o v r i n a

(12)

Parkiranje uzdu ulice

70 - T 4,30
6,0

9,80

t
I
I

12.5

6,0 5,0 -L 70. '4,30' 6,0 '3,0' (13) 10,0 '3,0' 10,0 '3,0' 10,0 '3,0'4,50'2,i0 U 4) Primjer: parkiralite osobnih vozila Varijanta: koso postavljanje

436

Standardno osobno vozilo

TERETNA VOZILA
OKRETANJE
Trag kotaa R vanjski 6 0 0 \

Q P

Standardno osobno vozilo

0 , 5 m Granica slobodnog profila

Informacije: Forschungsges. fr Straen- und Verkehrswesen e.V., Kln, Konrad-Adenauer-Strae 13 Vrsta, veliina i oblik okretita moraju odgovarati nainu uporabe vozila i urbanistikim uvjetima. Teko je dati opevaee preporuke za odabir pravilnog okretita. Pri odreivanju okretita treba uzeti u obzir zahtjeve vatrogastva i odvoza smea. Neki prijevoznici odbijaju opsluivati u tzv. slijepim ulicama i na putovima gdje se vozila za odvoz smea mogu okrenuti samo manevriranjem unazad ili moraju dugu dionicu svladati vonjom natrake. Okretita se mogu izvesti u obliku ekia - - , kruga ili petlje - - - Okretni eki zahtijeva ranirno manevriranje. Bolje su okretnice u obliku kruga ili petlje, gdje vozilo prolazi u jednom potezu. Iz razloga upravljake tehnike treba okretita oblikovati asimetrino prema lijevoj strani - . Na vanjskim stranama okretita trebaju zadovoljavajue sigurnosne povrine biti bez vrstih zapreka da se omogui preputanje vozila. Kod okretnih petlji moe se sredinja povrina ozelenjeti - . Okretni eki pogodan je samo za osobna vozila - > . Ako je kolnik iri od 6 m i ako se za okretanje moe koristiti i pjeaki hodnik ili prilaz garai, takvo okretite nije potrebno.

Krug okretanja za osobno vozilo

Proireni gabarit

1,00

Proireni gabarit

i ,00

Vrsta vozila _1,00 I Bicikl Moped Motocikl O s o b n i automobil

TR = I.OO

Vanjska dimenzija Duljina Razmak Duljina preputa irina osovine Sprije Straga dai [m] [m] [m] [m] [m]
1,90 1,80 2,20 4,70 (4,30) 2,70 0,90 1,10 0,60 0,60 0,70 1,75 (1.70)

Visina

Polumjer kruga okretaja

[m]

[m] 1,00" 1,00" 1,00" 1,50

Prikazano bez pjeakih puteva

N^ORcxk V J l-3.OOt3.OOl

5,80 2 ' (5,702)

-12,75Okretite u obliku ekia za osobno vozilo

I6,00H f/ w ) Okretite u obliku ekia za osobna i teretna vozila duljine do 8 m (vozila za smee, vatrogasci, ter. v. 6t)

Terenska vozila Transporter Dostavno vozilo Teretno vozilo (24t)

4,50 6,00 9,50

3,50 5,30 3 ' 5,303> 4,70

0,70 1,50

1,80 2,70

1,80 2,10 2,50 5 2,50" 2,50 2,50 2,50 5 > 2,50 s ' 2,50" 2,50"

2,00 s ' 2,20s* d o 4,00 4,00 4,00 4,00

6,00 6,10 9,60

Teren, vozila s prikolicom 18,00 Motorno vozilo (24 t) 9,50 Prikolica (18t) 7,10 Autobusi Turistiki autobusi A u t o b u s na kat Stand.linijski autobus Stand, zglobni autobus Max. d o p . dimenzije Pojedinano vozilo Teglja Autobus kao zglobno vozilo Teren, vozilo s prikolicom Napomene:
1 2> 3)

1,50 1,104>

2,70 1,30

d o 10,50

12,00 12,00 11,48 17,40

6,30 6,30 5,88 5,63/6,17

2.55 2,45 2.56 2,56

3,15 3,25 3,04 3,04

bis 3,40 4,00 3,05 3,05

11,50 10,20 11,00 d o 12,00

I6,00I

12,00 16,50 18,00 18,00

2,505

4,00

12,50

> Uk. visina s v o z a e m oko 2,00 m Z a kretanje u parkirnim z g r a d a m a Pri 3-osovinskim vozilima j e stranja dvostruka osovina skupljena u j e d n u sredinju osovinu Bez duljine rude

8)

*> B e z vanjskih ogledala Visina vozake kabine S vanjskim ogledalima 2 , 9 5 m Hladnjae do 2,60 m ' ' Proraunsko osobno vozio s reduciranim dimenzijama "

Proireni gabarit

(JO) Osnovni podaci o vozilima- s. 4 3 2 - 4 3 4

Vrsta ceste

^"fg)
W

Okretite za teretna vozila duljine 10m i 22t (3-osovinsko vozilo za

fa \ U

^ kao ( 6 )

Namjena podruja Stanovanje

-Proraunska vozila

R (m)

Napomena

Kolni lokalni put, slabo o p t e r e e n i lokalna cesta

O s o b n o vozilo

- Krug okretanja za osob. vozila - Z a vozila za s m e e posebna regulacija (na pr. veza s ogranienjenr prolaza)

4 g 7 Proireni gabarit ' 1,50

3,31 (2,49)

10,50 (6.50) (2,49) (6.00) Lokalna cesta Preteno stanovanje O s o b n o vozilo, vozilo za s m e e 2-osovinsko 8 - Krug okretanja za veinu vozila za s m e e i male autobuse - Mogunost okretanja za sva normalna vozila manevriranjem

Proireni gabarit

Lokalna cesta

Stanovanje, vrlo protkano obrtnikom djelatnou

O s o b n o vozilo, vozilo za s m e e , 3-osovinsko terensko vozilo, standardni linijski autobus, zglobni autobus

10 11 12

- Dovoljan krug okretanja za veinu doputenih teretnih vozila - Krug okretanja za novije linijske autobuse - Krug okretanja za zglobne autobuse

Preteno radna zona (17,48)

Teretno vozilo s prikolicom, zglobni autobus

12

- Krug okretanja za najvea z a k o n o m doputena vozila

Na vanjskoj strani okretita treba predvidjeti slobodni prostor irine 1,00 m za vozila poveane duljine

fc*

0kretna s

P etl J a z a terenska vozila prikolicom i zglob ne autobuse

/g\

Okretite za 2-osovinsko vozilo za smee odn. za 6 m - dostavno vozilo

Preporuke za odreivanje polumjera kruga okretaja (R)

437

TERETNA VOZILA
PARKIRANJE I OKRETANJE Nisu preporuljive fiksne oznake na kolniku za teretna vozila zbog njihove razliite veliine. Osnovne dimenzije potrebnog prostora i povrine za teretna vozila proizlaze iz dimenzija vozila pri vonji u pravcu, kroz zavoj i pri ulazu i izlazu s parkiralita. Pri vonji kroz zavoj posebno treba uzeti u obzir krivulju povlaenja koju opisuju unutarnji zadnji kotai. Prema cestarskim propisima, najvee jo doputeno vozilo ima vanjski polumjer okretanja 12 m. Za najvei broj doputenih teretnih vozila polumjer je vanjskog kruga okretanja 10 m s. 437.

7\ '

550

5,50

45- postavljanje teretnih vozila i autobusa

I- -i 15,50 V 4 5.50 550 45- postavljanje zglobnih autobusa i teretnih vozila ovo je tekst desne slike

I12,00

30-postavljanje teretnih vozila s prikolicom

. /

(3)

112.00I 90-postavljanje pojedinanog terenskog vozila

m
12,00

10,00 4,00 4,00

1-15.00-20,00-t-16.00 - 22,00 P ^ ^ 90-postavljanje ter. v. s prikolicom p

-18,00-

Parkiranje pod 45

j L /gN * ^-s

Gubitak prostora pri uzdunom postavljanju

duljina vozila 10,70 m 12,20 m 13,70m p

A 7,60 8,50 10,40 7,50 Mogunost okretanja u skuenom ^ prostoru ^ / g N Okretite u obliku ekia u vrlo ^' skuenom prostoru

Potreban prostor na ulinim uglovima

Prolaz

Slobodni prostor za ulaz i izlaz Duljina vozila a Teretno vozilo 221 10.00 Pojedinano teretno vozilo 12.00 Teglja 15.00 Standardna irina b 3,00 3,65 4,25 3,00 3,65 4,25 3,65 4,25 Slobodni prostor c 14,00 13,10 11,90 14,65 13,50 12,80 15,00 14,65

(j5)

Pojedinano postavljanje

(l6)

Postavljanje u redu

Tablica za

438

UTOVARNE RAMPE
R a m p e p o d e s i v e po visini Ter. vozilo c j e da mu ne smeta na veem r a z m a k u o d s u s j e d n o g vozila

Primjer optimalne dubine dvorita za tegljae duine 18 m . Uz te pretpostavke dobiva se za prilaz dubina od 35 m. I najdui teglja moe udobno ui i izai. To je vano za reguliranje prolaza vozila koja se kreu prema voznom redu. Ako se ti uvjeti ne mogu ispuniti, zupasta rampa od 10 + 15 stupnjeva moe dati zadovoljavajue rjeenje - (5). Najvei polumjer okretanja teretnog vozila s prikolicom priblino je 12 m. Sigurnosni razmak izmeu dva susjedna vozila: kod tovarne rampe najmanje 1,50 m, kod tovarnog otvora najmanje 3,00 m.

Utovarna i istovama rampa: vrlo uska parkirana vozila moraju poi naprijed prije nego izau s parkiralita

I -

"~

KC

\ ' '

^
i

7 \1 P o v r i n a za . i 1 istovar v / \ 3 4 / /33 / < 2 8 \ i

| Ograeno ravno mjesto i za i s t o v a r

r *
/
}5.0|+ I I ! i i
-t25,0-

^ ; ^
-18,0-

' a : M o g u istovar dvaju ter. vozila istovremeno b : M o g u istovar s a m o j e d n o g ter. vozila 4,0-j a: 2,8 b: 3,9 c: 4,7 d: 5,5 e : 5,1 t: 4,6 g: 26,8 m m m m m m m

!
i

^ ^

Utovarne i istovame rampe zahtijevaju najvei dio povrine dvorita

Uobiajene dimenzije kruga okretanja za ter. vozila s prikolicom duljine 15 m

^ ^

Uobiajene dimenzije kruga okretanja ter. vozila s krutim podvozjem i velikim razmakom osovina

-10,7-

15,0

A B Motorna Pozicija tovarenja kola s prikolcom \QJ C 3 0

vdok .v.

C Prostor ispred hale 14,0 13,1 11,9 14,6 13,4 12,8 17,4 14,9 14,6

c
Istovama povrina

3,0 3,7 4,3 3,0 3,/ 4,3 3,0 3,7 4,3

12,2

5
6,0-11-5,OH 2,50

na visini o d 1,5 m

razliito

T
4,3

13,7

^ ^ !. :=: \

Utovama i istovama rampa

izvoz
1

(TS)

Utovar i istovar u unutarnjem dvoritu

ft' \

Platforma na visini od 1,2 m

Q][

m
H H
Manevarska povrina Tovarna povrina

-20,0-

*yj~n
ni
I i
^ 1,2 m

HE

ekanje
J

u i ii i k i

Nadstrenica

L Q = = i

H-6,5-

Dok za utovar i istovar

Najmanji mogui prostor za tovarne rampe

^ ^

Desnosmjerni promet u smislu kazaljke na satu

R a z i n a prizemlja

Svijetla visina

V i s i n a vozila

Rampa

-3,0-

-4.0irina p r o l a z a

Presjek kroz dok za tovarenje s visinski podesivom tovarnom rampom

(12)

Dimenzije natkrivenih dokova za tovarenje

439

Dop. ukupna teina Ukupna irina L = Ukupna duljina

2,5 1,0 2,4

3,5 1,0 2,8

7,0 1,2 3,4

13,01 1,5 m 3,6 m

RAMPE, TOVARNI MOSTOVI, PODIZNE PLATFORME

Rampe i vozila moraju radi nesmetanog tovarenja imati mogunost sigurnog premotenja. Tovarni mostovi sa sigurnou povezuju svako vozilo ili vagone. Pri tome moe tovarna povrina vozila biti via ili nia od rampe >() (4) i moe imati navozne aluminijske klinove pomou kojih se niska vozila izjednauju s visinom rampe . Navozni klinovi imaju kotaie radi lake dopreme na mjesto rada. Pokretni tovarni lakometalni mostovi mogu se bono pomicati -. Pokretni tovarni mostovi mogu se kotrljati i prenositi, mogu sluiti za eljezniki pretovar .Tovarni mostovi automatski hidraulini, s istaknutim pragom . Hidrauline krine podizne platforme za premotenje razlike u visini izmeu dvorita i vozila , izmeu vozila i rampe ili izmeu dviju rampi . Mobilne tovarne platforme . Stalno prilagoavanje razini pojedinog teretnog vozila pri utovaru i istovaru. Viliar se isporuuje s pogonom na struju, benzin, dizelsko gorivo ili plin . Mobilne tovarne rampe za utovar u kontejnere, teretna vozila i vagone automatski se prilagoavaju deformacijama opruga vozila pri utovaru odnosno istovaru .

Viljukar - kolica

Viljukar/ dimenzije

Razlika visine 90 - = 1,10

fcv.l I50 H Pretovarni most, podesiv ^ ^ Pretovarni lim, fleksibilan

(5)

Podizanje stranje osovine

Trajna i pokretna kosina za izjednaenje visine

Jednostavne rampe -

Razina dvorita, tovarenje podiznim stolOTima ili tovamim kosinama

Izjednaenje visine rampa - dvorite hidrauliko podizanje platforme

Dvorite - tertno vozilo

- U -

Natkrivena rampa s elektrohidraulipkim tovarnim rampama ->

Tovarenje unutar objekata s elektrohidrauligkim tovarnim rampama ->

tb
Duljina mm 1500 1750 1750 ^ ^ irina mm 1500 1500 1750 Nosivost kg 3000 3000 5000 0 U Li I-2 B Nosivost,^

290 300 2300 2000 1500 3000 360 300 2800 2500 1750 4000 430 300 3300 3000 2000 5000

Okretni pretovarni most, moe se bono premjetati

Pretovarni most

Integrirane tovarne rampe i sustavi za zatitu rampi od nevremena

Pilaste rampe pri suenoj manevarskoj povrini

440

fMea

1,0-1,5

GARAE
Orijentacijski p o d a c i za o d r e i v a n j e p o t r e b n o g broja

parkirnih mjesta (izvod)

I I 43,0
I

S t a m b e n e zgrade:
1 8,0

I
2,50

L = S8,0
H = S3,0 L x H = 20 m B e t o n s k o o p l o e n j e s 3 0 % udjela reki

Dopustivo bez razmaka do susjedne m e e -

(2)

Presjek-

Privoz kui/garai

Kua

i L
G a r a a uz kuu | i

im:
Garaa j

I I

* I l

Garaa u dvojnom objektu

l l I 1 I ^ ^

I 1 1 t l

B
01
Garae ispred dvojnog objekta Garaa na stranjem dijelu zemljita

- zgrada za jednu obitelj 1 - 2 PM/stan, - zgrada za vie obitelji i ostale zgrade sa stanovima 1 - 1 , 5 PM/stan, - zgrade sa stanovima za starije osobe 0,2 PM/stan, - vikendice i zgrade za odmor 1 PM/stan, - internati za djecu i omladinu 1 PM na 10 - 2 0 kreveta, ali najmanje 2 PM, - studentski domovi 1 PM na 2 - 3 kreveta, - domovi za medicinske sestre 1 PM na 3 - 5 kreveta, ali najmanje 3 PM, - radnike nastambe 1 PM na 2 - 4 kreveta, ali najmanje 3 PM, - staraki domovi 1 PM na 8 - 1 5 kreveta, ali najmanje 3 PM. Zgrade s uredima, upravnim p r o s t o r i j a m a , o r d i n a c i j a m a i si.: - uredske i upravne prostorije openito 1 PM na 30 - 40 m 2 korisne povrine, - prostorije s velikim prometom (alteri, otprema,savjetnici, lijenike ordinacije i si.) 1 PM na 20 - 30 m 2 korisne povrine, ali najmanje 3 PM.
Vfeiistedjmenze Unutarrje mjsre Ukupna Zidar, mpre vrstgu irina Duljina 2,73 2,93 3,18 2,73 5,25 5,25 5,25 5,70 5,70 5.70 6,15 6,15 6,15 irina Duljina visina 2,53 2,73 2,98 2,53 2,73 2,98 2,53 2,73 2,98 5,03 5,03 5,03 5,48 5,48 5,48 5,93 5,93 5,93 2,45 2,45 2,45 2,45 2,45 2,45 2,45 2,45 2,45 irina 2,25 2,50 2,625 2,25 2,50 2,625 2,25 2,50 2,625 Visina 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125 2,125

Garaa u kui

Pogled

J\

Pogled

Pogled

OO
| Kua Tlocrt Garaa / M e a prolazi k o s o

2,93 3,18 2,73

Garaa s ostavom i prostorom za kante za smee

^ ^

Dvostruka garaa s ostavom i kolnim prolazom

(9)

Garaa uz kosu m^u

2,93 3,18

Standardne dimenzije gotovih garaa r t - T 1111111 l i H i L = = 1 Pogled

"I - '

o
< 0 3

%
m

Tlocrt

Pojedinana i dvostruka garaa na padini-

(li)

popreni presjeka

(12) Garaa s natkrivenim ulazom

U 3)

Dvostruka garaa ispred kue

ssis}

"^gjjEEDi

(14) Dvostruka garaa u suterenu

(15) Dvostruka garaa u suterenu

Dvostruka garaa u kui

(17) Natkriveno parkirno mjesto uz kuu

441

NADSTRENICE ZA OSOBNA VOZILA

-CD

Nadstrenica za osobno vozilo ravnim krovom

Natkrivena parkirna mjesta omoguuju novane i prostorne utede, dajui vozilima dovoljnu zatitu od atmosferskih utjecaja (preporuuje se zatvoreni zid prema vjetrovitoj strani). Preporuuje se kombinacija s jednim zatvorenim prostorom za odlaganje (za bicikle itd.) . Nadstrenice se isporuuju kao graevni kompleti, sa stupovima, okovima i vijcima te olucima i olunim cijevima @ -(). Primjeri rasporeda i oblikovanja nadstrenice za osobna vozila, povezano sa stambenom zgradom (4)-(f).

2 5,00 2 a^omobte
a radaSnadSlr0n,COm

2,75

> 2,75

( D

Nadstrenica uz katnicu

Dva os. vozila i ev. bicikli

t?

Zajedniko parkirno mjesto

442

5.40

5,50

GARAE I PARKIRNI OBJEKTI

U pojedinanim garaama mogu se dva vozila parkirati jedno iznad drugoga pomou pomine platforme - > + . Rukovanje je elektrino. Ako nestane struje, runom pumpom. Parkirno dizalo do 3 osobna vozila kao garae u nizu u dvoritima ili parkirnim zgradama, rukovanje s komandne ploe kod vratara. Optereenje po parkirnom mjestu je 2500 kg. Nagib prilaza garai = 14%. Sustavi - - postavljaju vozila na parkirne palete koje se guraju u stranu tako da je prilaz ponovno slobodan. Pomino postolje - prevozi vozilo kroz sredinji prolaz do parkirnog mjesta odnosno dizala ili izlaza. Parkirne palete u uzdunom ili poprenom smjeru mogu za 50 - 80% bolje iskoristiti parkirni prostor. Garae s dizalom - omoguuju najbolje iskoritenje prostora. Upravljanje pomou kljua u ulaznom prostoru obavlja voza. Mogue do 20 etaa. Do 10 etaa hidraulino dizalo. U zgradu ne ulaze ljudi, pa je reducirana visina etae = 2,10 m. Uteda prostora, sigurno u pogonu, bez buke, bez ispunih plinova, ekoloki povoljno. Na jedno dizalo predvia se 40 - 80 osobnih vozila. Vrijeme parkiranja i izlaza 1 - 2 min u prosjeku. Za ekstremno usku parcelu treba primijeniti popreni slaga- .

O m

I f e ^ C T ^ i lp

J r " T-

^ ^

Nezavisno parkiranje jedno iznad drugog

Nezavisno parkiranje 3-struko jedno iznad drugog

2,30 , 2.30 , 2,30 , 2,30 I 1 1

t : 1,92-2.23

c" m s ev"

ona ono
5,40
1

v d

ODD
5,50

m HB
1
t? (7)

i I T i8

Parkirne palete (Whr)

(S)

Palete za pomicanje vozila (Whr) V ( )

Pomine parkirne palete (Klaus) ->

/W

Parkirne palete u uzdunom smjeru (Klaus)

DDD
m u T 2,50 1

EE

sna DQ3
5.30 (tj)

r
25 P ^2) '2,50" 3,30 V (13) Popreni p r e s j e k - V @ Parkirni sef, do 20 osobnih vozila Popreno postavljanje

5,00

Tlocrt garaa s dizalom (A.I.R.)

443

PARKIRNE GRAEVINE
->&} Svi elementi nosive konstrukcije (stropovi/zidovi/stupovi/elementi za ukruenje) parkirnih zgrada moraju biti otporni protiv poara. Otvorene garae treba protupoarno graditi. Za nadzemne i podzemne garae preporuuje se 2,20 m svijetle visine u prolazima. Za smjerokaze i signalizaciju za kolni i pjeaki promet treba dodati 25 cm. Za naknadnu ugradbu novog troivog sloja potrebno je daljnjih 5 cm. Prema tome je ukupna visina etae 2,50 m + visina konstrukcije, dakle, ovisno o odabiru konstrukcije 2,75 - 3,50 m. Gusti raster stupova, uz pogodni raspored, omoguuje malu visinu konstrukcije i time smanjuje trokove, bez ugroavanja namjene - - .Konstrukcije velikih raspona imaju za 7 - 1 2 % manju tlonu povrinu stupova . Usponi i rampe moraju se odgovarajue oblikovati i dimenzionirati -> . Ravne ili zavojite rampe nastaju nagibom meukatne konstrukcije s.445, u zavojitom obliku . Vozila obostrano uz kolnik. U dijagramu- predoeni su, za potrebe idejnog projekta, podaci o povrinama, ukljuujui prolaze i prilaze na kojima se moe parkirati odreeni broj vozila. Primjeri prikazuju oblike parkirnih zgrada i raspored rampi, dva puta dva reda pomaknuto, etveroredno i esteroredno, pod kutom, rampe u smjeru prometa, kao parkirna zgrada s rampama, sa zavojitim rampama. Armiranobetonske konstrukcije (monolitne, od predgotovljenih elemenata ili mjeovita konstrukcija) najbolje ispunjavaju uvjete protupoarnih propisa. eline konstrukcije se najee izvode kao sustav glavnih i sekundarnih nosaa, ali ih radi zatite od poara treba obloiti betonom, vatrostalnim ploama ili bukom. Kod garaa su doputena velika prometna optereenja od teretnih vozila. Za dimenzioniranje treba pretpostaviti ukupno optereenje od 3,5 kN/m2, za rampe 5,0 kN/m2. Ozelenjeni krovovi 10 kN/m2.

Mogu poloaj stupova, postavljanje okomito lAA | |

f srv

^^

Mogui poloaji stupova

Povrina

750. A -5,00 V ^^ h> 4,00-j

B) Jednostavnije s m e u p r a v c e m

Promjena nagiba rampi

> Povieni rubnjak H = 8 c m Dvosmjerna

0 -57,00Spiralna parkirna rampa p

8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30

Vozila

Minimalna irina ravnih rampi

Potrebna povrina za parkiralite ukljuujui prilazne povrine

etveroredno

Dvoredno smaknuto

esteroredno

Pod kutem Rampe u smjeru prometa

Parkirna zgrada s ravnim rampama

Sa spiralnim rampama

^^

Tlocrti i raspored rampi

444

PARKIRANJE I PARKIRNE GRAEVINE

Za svladavanje visinskih razlika i stizanja na pojedine etae s parkiralitima postoje razliiti sustavi rampi. Nagib rampe ne bi trebao prijei 15%., kod malih garaa 20%. Izmeu javne prometne povrine i rampe nagiba veega od 5% mora postojati horizontalna povrina duljine = 5 m 5 m, a za rampe namijenjene osobnim vozilima mora povrina u nagibu biti do 10%, duljine = 3 m Mogunosti rasporeda i oblikovanja rampi svrstane su u etiri osnovne skupine Ravne, paralelne i prolazne kroz vie etaa s meupodestima; uzlazna i silazna na suprotnim stranama Q. Nagnute ravnine etaa (pune rampe bez gubitaka). Cjelokupno parkiralite se sastoji od nagnutih ravnina. Sustav za utedu prostora . Nagib 3:6 %. Poluetane pomaknute ravnine (D'Humy - rampe): parkirna mjesta su pomaknuta za polovicu visine etae, razlika visine svladava se kratkim rampama (?), - . Zavojite rampe, konstrukcijski sustav prilino je sloen i nepregledan. Zbog krunog oblika, teko se mogu iskoristiti ostaci povrine 0 - d ) . Zavojiti dijelovi rampe moraju imati popreni nagib = 3 % . Polumjer unutarnjeg ruba kolnika = 5 m. U velikim garaama moraju rampe, kojima se slue i pjeaci, imati pjeaku stazu irine = 80 cm, nadvienu iznad kolnika, ako ne postoje posebne pjeake staze. irine kolnika privoza i odvoza srednjih i velikih garaa moraju biti minimalno: 3 m ako se pojavljuju vozila irine do 2 m, a 3,50 m za ira vozila.

< 15J&. Presjek Etane rampe a otvorenom 10% Tlocrt

T M H I M H

i l 133 :J3
' Parkirne rampe

6%
Objekt s punim rampama bez gubitaka, nagib i 6 %

j ^LLIJ

HT} i ! I l
Tlocrt

Presjek

Na otvorenom

10%

Tlocrt

Poluetane rampe-

(sustav D'Humy) tilHtlHl'tllilllTI

Fppyu
Varijanta D'Humy rampe

V * 9,00 9,50 ^ ^ Minimalna irine rampi

m m m m t n m i

n n n n n m n m i m

k
Varijanta D'Humy - rampe

cr

Minimalna irine zakrivljenih rampi s minimalnim polumjerom

1,00-1,50
Objekt sa spiralnom rampom Presjek

Sustavi rampi

^ ^

Osnovni oblici D'Humy - rampe, nagib rampi13-15%

' 2 , 5 0 ' 2,50 1 2,50 1 2 . 5 0 J - Z 5 Q ? . . .

(J)

Zupasto smaknute etae-* ( 5 )

Zaobljeno

50 ?gSSzgSSPralnihramPna Shema tlocrta - (2) ^ ^ Polurampa s usmjerenim prometom ^ ^

4.00

5^

Kontrola ulaza

445

lili
TTTTT TTTTT
I I M M
(2) Uzduna rampa - i w

PARKIRNE GRAEVINE
Prema uredbi o garaama: male garae = 100 m2, srednje garae 100 - 1000 m2, velike garae = 1000 m 2 korisne povrine. Podzemne garae su one iji je pod u prosjeku = 1,30 m ispod razine terena. Velike garae moraju imati odvojeni privoz i izvoz. Lokacija u blizini mjesta koncentracije prometa, npr. kolodvor, aerodrom, trgovaki centar, kazalite, kinematograf, uredske i upravne zgrade ili velika stambena etvrt. U srednjim i velikim garaama, u podrujima pjeakog prometa, najmanja svijetla visina mora biti 2,00 m, pa i ispod podvlaka, ventilacijskih kanala i ostalih elemenata graevine. Openito u prizemlju mora biti vea visina jer je esto i drugaija namjena. Za mala komercijalna vozila = 2,50 m. Optereenja meukatnih konstrukcija DIN 1055. Otvorene garae imaju tako rasporeene otvore koji neposredno vode u vanjski prostor i koji se ne zatvaraju (povrina = jedna treina povrine vanjskih zidova), pa je i uz ureaje za zatitu od atmosferilija osigurana stalna poprena ventilacija. Genijalno je izvedena garaa u sreditu eneve ispod rijeke Rhne. Privoz i izvoz ispred mosta preko Rhne - . Pomou rampi s obje strane ulice omoguuje se teno ukljuivanje u promet i iskljuivanje iz njega. Nagnutom sredinjom rampom stie se desnim prometom na sve etae - > - . Budui da su postavljeni automati za parkirne kartice, nije potrebno osoblje. Kriteriji za kvalitetu parkirnih graevina: sigurnost u koritenju, preglednost, oznaavanje parkirnih mjesta za lake pronalaenje, uklapanje u urbanistika rjeenja, prirodna rasvjeta i ventilacija, vizualni kontakt s vanjskim prostorom, ozelenjivanje, nekomplicirani sustav naplate.

mmmmm M mmmm
'-o

Simensove velike garae Arh.: H. Hertlein

Poprena rampa

Popreni presjek-

Tlocrt parkirne zgrade s voznim rampama

VV. 372.50

N V 370

g Parkirna zgrada

4.3^ 8.38 ^ 8.37 ^ 8,38 ^ 8.37

8.38 ^ 8.37 ^ g.38 ! 5.53

-68,54 Popreni presjek - ( ) (7) Situacija-

Hodnik za evakuaciju Izlaz za nudu

^ ^

Tlocrt 1. kata, 372 mjesta, parkirna zgrada ispod jezera u enevi

Projekt i izvedba: AC.C. Zschokke

446

4.65

BENZINSKE POSTAJE
-00

GUS
Dvostruki ili jednostruki crpni stup

1,47* E

1,35 r S

1,47* S

1,30 Jednostavna benzinska postaja - crpna jedinica

Nosa

krova/rasvjete

1.47 ); I

1,35 j; 1,35 1 1.47 : 555 (4,00)

-44 ,0,60, 1,35 , 1,47 , 3,62

- ( - - e b - p ^
1

4.201 (3.75)

(2.10) 5,00 (4,25)

(2.10) 10,00

4.20 , (3.45) ' 1

Dimenzije otoka sa crpkama (u zagradama: minimalne mjere)

Informacije: Forschungsges. fr Straen- und Verkehrswesen e.V., Kln, Konrad-Adenauer-Strae 13 Za savezne autoceste vrijede smjernice (RAN) koje je izdalo Savezno ministarstvo prometa. Benzinske postaje mogu se povezati s drugim gospodarskim graevinama - s. 448 . Osim onih za opskrbu gorivom i mazivom, mogu se nalaziti graevine za usluge odravanje i njege, automobilski pribor, usluge i robe za vozae. Vie benzinskih postaja trebaju biti na meusobnom razmaku = 100 m, a na cestama s jakim prometom na udaljenosti 250 m. Izvan naselja na otvorenoj cesti, benzinske postaje trebaju biti priblino na svakih 25 km. Dovoljna je jednostavna benzinska postaja, povrine zemljita oko 800 m2, s uslunim objektima oko 1000 m2. Za velika postrojenja obino 2000 m2. Benzinske postaje trebaju biti lako pristupane, pregled ne, raspoznatljive izdaleka i locirane po mogunosti uz cestu. Rijetko ih treba smjetati u sredite naselja; bolje je da su na prilaznim i obilaznim te na magistralnim cestama; na izlazu iz naselja s desne strane i ne blizu prostora na kojem se gomilaju objekti prometne signalizacije. Nije povoljna lokacija na krianju, bolje da su ispred krianja s izlazom na pokrajnju ulicu s. 448. (7). Vozau treba omoguiti da: uzme gorivo, provjeri i moda dopuni ulje u motoru, vodu u hladnjaku, ispita tlak zraka u kotaima, tekuinu u akumulatoru, provjeri sadraj spremnika tekuine za pranje prednjeg stakla, oisti stakla i svjetiljke (farove), opere ruke, kupi raznu robu, upotrijebi telefon, zahod i druge ureaje, obavi razne radove (pranje vozila, usisavanje praine itd.), dobije tehniki savjet, dogovori termin za servisiranje. Treba uzeti u obzir urbanistikim planom odreene graevinske pravce i linije vidljivosti, razmake do granice zemljita itd., kao i obveze koje proizlaze iz graevinske regulative. Pokrajinski propisi odreuju: 1. veliinu parkirnih mjesta (2,50x5,00 = 12,50 m2); 2. potrebni broj parkirnih mjesta (npr. ovisno o broju zaposlenih u objektima i na benzinskim postajama); potrebnu povrinu za ekanje pred ulazom u praonicu vozila (npr. povrina za 50% satnog kapaciteta). U projektu treba uzeti u obzir posebne dimenzije motornih vozila: krug okretanja: osobna vozila 12,50 m, teretna vozila 26,00 m, irina vozila: osobna 1,85 m, teretna 2,50 m, duljina vozila: osobna 5,00 m, teretna s prikolicom 18,00 m. Iz tih se mjera dobiju dimenzije "otoka" s crpkama i irine kolnika.

1.0

rrn

' w .1.20, (1.00)

o
2.5 2.5 5.50 (1,00) ^ ^ Mjesto za izdavanje vode, zraka itd. ^ ^

IH
2.5 2,5 , Mjesto za izdavanje vode, zraka

2 kratka otoka paralelno sa smjerom ulice ( kao 3.)

rm

/rm

rrn

1,20

a 7,50 1.20. (1.00) 1 J

(1.00) 2 kratka otoka pod 60* prema smjeru ulice (kao 3.) ^ ^

2 duga otoka paralelno sa smjerom ulice (zahtijeva se disciplinirano ponaanje u vonji); (kao 3.)

447

prometnog traka

BENZINSKE POSTAJE
Informacije: Forschungsges. fr Straen- und Verkehrswesen e.V., Kln, Konrad-Adenauer-Strae 13

Doprema goriva izvan prometnih trakova

Granice ulice

3X"
<>/* Rub voznok traka

(4)

Bez prilaznog odlaznog voznog traka

Smjernice za-projektiranje vorita na cestama izvan naselja

lv" i Isp*

E3OTT

""

Puh y^ 7n ok traka

11111111 Iii

Prilazni i odvozni trak za benzinsku postaju na otvorenoj cesti

H S I
Granice ulice Event, prilazni vozni trak

Event, odlazni vozni trak

H a l

nx

Rub voznog traka

zz:
Event, odlazni vozni trak

Event, prilazni vozni trak

Benzinske postaje za VK i ev. DK (ter. voz.> 3,51) unutar zatvorenog naselja

(d)

Obostrana crpna stanica na otvorenoj cesti

I >1,20 I 1,20 1,20 / I l i l i -4H : >3,00 >3,00 >3,00 7 / /

kod jednosmjernog prometa potrbeno samo na strani privoza " 20,00 za dva otoka paralelna s ulicom, za daljnje otoke odgovarajue vee 16,00 kod nizanja u dubinu zemljita

6,00

S 15,00

Sporedna ulica

Benzinska postaja s kosim poloajem otoka unutar zatvorenog naselja (prije svega za jednosmjerni promet)

^ ^

Benziska postaja na ulinom uglu za VK u z K u zatvorenom naselju u iznimnim sluajevima, u pravilu nije za teretna vozila

Grijanje I
I Ured

U J ^ J

im o n - \ .n
U J
Tlocrt benzinske postaje s praonicom i prodavaonicom

\J

Zrak, voda, ulje, ienje

Brzi servis

448

ODMORISTA Informacije: Autobahn Tank u. Rast AG, Andreas-Hermesstr. 7-9, Bonn

Parkiranje za osoblje I I Parkiranje za osoblje Gospodarsko dvorite Parkiranje za osoblje h -H | | Dostava ulaz za osoblje Parkiranje z [osoblje Parkiranje z a osoblje i Parkiranje' j ! j z a osobne

......JLJ
Dostava ulaz za Gospodarsko dvorite osoblje

U
j

1
I -j

!
Igralite z a djecu 27/28

i 13

29,
30

I
19/20

35"

34

33

31/ 32

22
23

24 38 37 36 29 25 27

Q c O 5 3 26 D

Igralite z a djecu Prodava-

Terasa za 40 osoba

Gostionica 80 mjesta

Slobodno kretanje uklj. prodavaonice

i Slobodno kretanje

onice

34 30/31 35 27 31/32 6 ;

Terasa z a 60 osoba Gostionica 120 mjesta

Ulazno podruje Bistro 30

10 8 , 9

(UJE, POSJETITELJA oko m* 270,0 Prodajni prostor 20,0 1 Ulaz 2 Free-Flow uklj. prodavaonice 120,0 130,0 3 Gostionica 80 mjesta Mokri vorovi za posjetitelje 70,2 20,0 4 WC Dame 17,0 5 WC Gospoda 6,0 6 WC Invalidi 5,0 7 Tu 8 Previjalite za dojenad 4,0 9 Prostorija za ienje 1 za 2,0 podruje posjetitelja 10 Hodnici podruja posjetitelja 30% prometne povrine 4 - 9 16,2 ODARSKO PODRUJE 68,0 Podruje skladita 11 Pranje posua 15,0 15,0 12 Pripremanje 13 Hladnjaa za povre 4,0 14 Mlijeni proizvodi, Gastro- hladnjak 1,0 15 Hladnjaa za meso/altem. 2,0 2 Gastro-hladnjaka 16 Prostorija za predhlaenje 2,0

17 Zamrzavanje 5,0 18 Hlaenje pia 6,0 19/20/21 Suha skladita 18,0 Tehnika 22 Tehnika/Grijanje 15,0 23 Ventilacija (u tavanu/ na ravnom krovu) 30,0 24 Elektro 5,0 25 Prostorija za kune prikljuke8,0 Uprava/osoblje 134,7 26 Boravak osoblja 6,0 27/28 Presvlaenje Gospoda/Dame 22,0 29/30 Prostorija za pranje za osoblje, Gospoda/Dame 8,0 31/32 WC za osoblje Gospoda/Dame 3,0 33 Ured 30,0 34 Arhiva 4,0 35 Prostorija za ienje 2 za gospodarsko podruje 1,5 36 Hodnici gospodarskog podruja 30%, prom. povrinel 1-35 60,2 Neto tlocrtna povrina 600,9 37 Terasa 40 sjedeih mjesta 80,0

PODRUJE, POSJETITELJA oko m* Prodajni prostor oko 480,0 1 Ulazno podruje, bistro 30 mjesta za sjedenje 120,0 120,0 2 Slobodno kretanje 3 Prodavaonice 60,0 4 Gostionica120 mjesta 180,0 Mokri vorovi za posjetitelje 99,1 5 WC Dame 27,0 6 WC Gospoda 24,0 7 WC Invalidi 6,0 8/9 Tu 10,0 10 Previjalite za dojenad 4,0 11 Prostorija za ienje 2,0 10 Hodnici podruja posjetitelje 22% prom. povrine 5-1118,1 GOSPODARSKO PODRUJE Podruje skladita 121,0 13 Pranje posua 30,0 14 Pripremanje 28,0 15 TA. hladnjaa 4,0 16/17/Hladnjae za mljekarske proizvode/povre 8,0 18 Prostorija za predhlaenje 3,0 19/20 Hladnjae za meso i zamrzivanje 12,0

21 Hlaenje pia 10,0 22/23/24 Suha skladita 26,0 Tehnika 84,0 25 Grijanje 20,0 26 Ventilacija (ev. u tavanu/ na ravnom krovu) 40,0 27 K.K. 10,0 27 Elektro 6,0 28 Prostorija za kune prikljuke8,0 Uprava/osoblje 158,6 29 Boravak osoblja 10,0 30/31 Presvlaenje Gospoda/Dame 32,0 32/33 Prostorija za pranje za osoblje, Gospoda/Dame 8,0 34/35 WC za osoblje Gospoda/Dame 7,0 36/37 Ured 29,0 38 Arhiva 5,0 39 Prostorija za ienje 2 za gospodarsko podruje 2,0 40 Hodnici gospodarskih podruja 22%, prom. pov.13-39 85,6 Neto tlocrtna povrina 932,7 41 Terasa 60 mje. za sjedenje 120,0

Funkcionalna shema odmorita za 80 osoba-* (2)

Funkcionalna shema odmorita za 150 osoba- (4)

Benzinska postaja i ureenje odmorita 80 osoba

^ ^

Benzinska postaja i ureenje odmorita 150 osoba Entw. Autobahn Tank u. Rast AG

449

Prilaz cestovnih vozila

ZRANE LUKE - D O
Kriteriji za o d a b i r lokacije: - topografski, geoloki i meteoroloki uvjeti, - struktura okolnih naselja, -zadovoljavajua raspoloivost povrina za uzletno - sletne staze, rulne staze, otpremne zgrade, pogone za odravanje, skladita goriva itd. te daljnje proirenje, - blizina izvorita prometa te postojeih i buduih prometnica na zemlji. Podjela a e r o d r o m a Pojam aerodrom je prema zrakoplovnom nazivlju zbirni pojam za: - zranu luku, na kojem je podruju zabranjeno graenje, - p i s t u (eventualno s ogranienim podrujem na kojem je zabranjeno graenje), - teren za jedrilice, helidrom. Zrane luke i piste mogu biti javne ili posebne zrane luke odnosno piste, koji su ili dostupni svakom zrakoplovcu ili slue za posebne namjene (npr. tvornika zrana luka ili uzletita sportskih drutava). Generalni plan izgradnje Za zranu luku treba izraditi plan izgradnje za najmanje 20 godina, koji treba u odreenim vremenskim razmacima obnavljati prilagoavajui ga promjenama strukture prometa, razvoju graenja zrakoplova, novim tehnologijama itd. Prometne prognoze trebaju sadravati podatke o kretanju zrakoplova, broju putnika i koliini tereta, a mora ih se takoer redovito provjeravati i aktualizirati na temelju razvoja prometa. Za dimenzioniranje aerodromskih postrojenja ne treba raunati s apsolutnim maksimumom prometa, nego s tipinim vrnim optereenjima (koja se primjerice pojavljuju 30 puta u godini ili 10 puta u najoptereenijem mjesecu).

^postoji?

i E

1
-es. Check In

a S . .i

-es i i

I
Izdavanje prtljage

I
Dvorana dolaska Prilaz cestovnih vozila Putnici Preuzimale prtljage

Primjer za prometni tok otpreme putnika pri dolasku

^ ^

Primjer za prometni tok otpreme putnika pri odlasku

Doletna povrina

povrina^

horizontala pm

Prijelazna povrina

^ ^

Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staza - uzduni presjek (A - A)

Doletna povrina / Otprema prtljage * 1 Prtljaga u i odlasku Prikljuak na ceste, eljznice I Transfer 1 prtljage Carina i kontrola prtljage L f i I | Objekti uprave zrane luke i organa vlasti Unutarnja horizontalna povrina

Unutarnja doletna povrina Servisni pogoni I za putnike |

iU

^ ^
Prilaz (dolet) Izdavanje prtljage Odlazee prtljage Objekti aviokompanije za otpremu zrakoplova

Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-stazu - popreni presjek (B - B)

Servisni pogoni za putnike Skladite repofignute i pogreno dospjele prtjage Mjesto susreta Najam automobila Rezervacija hotela Banka, mjenjanica
Gardefoba za prtljagu

^ ^

Funkcionalna shema otpremne zgrade za putnike u zranom prometu

1:7 Os uzletno-sletne staze 9,14
1 2 2

15.2

150,0

~~^

214,0 ^

235,/'

256.4^

Razmaci od osi uzletno-sletne i dop. visina zgrade u %

Anteil der Winde Smjer osi glavne staze 360 N NNO NO ONO O OSO SO SSO S SSW SW WSW W WNW NW NNW 4.8 3.7 1.5 2.3 2.4 5.0 6.4 7.3 4.4 2.6 1.6 3.1 1.9 5.8 4.8 7.8 1.3 0.8 0.1 0.3 0.4 1.1 3.2 7.7 2.2 0.9 0.1 0.4 0.3 2.6 2.4 4.9 0.1 0.1 0.3 0.1 0.2 0.2 0.3 6.2 4.5 1.6 2.6 2.8 6.1 9.7 15.3 6.7 3.5 1.7 3.5 2.2 8.6 7.4 13.0 4.6 100.0 Smjer vjetra 7-24 km/h 26-37 km/h 39-76 km/h Ukupno

Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staze - u tlocrtu

( 0 - 6 km/h) Ukupno

Tipina rua vjetrova

Podaci o vjetru

Podruje graevinske zatite za zranu luku s instrumentalnom slijetnom stazom

450

Otpremna dvorana 1. uzletno-sletna staza Spojnica

Biza izlazna ruina staza / Okretite

ZRANE LUKE
Kapacitet zrane luke odreuju sljedea funkcionalna podruja: - sustav uzletno-sletnih staza (mogue kretanje zrakoplova u jedinici vremena), - stajanka (raspoloiva mjesta za stajanje zrakoplova), - prijamno-otpremna zgrada (mogui protok putnika i prtljage, po mogunosti i robe u jedinici vremena). Uinkovitost sustava otprave odreena je sljedeim parametrima: - prikljuak na sredstva kopnenog prometa (parkiralita, duine prilaznih putova vozila), - otprava putnika (broj Check-in altera), - otprema prtljage (broj altera i kapacitet transportnog sustava), - kontrola putovnica, kontrola sigurnosti, kontrola prije ulaza (veliina ekaonica, broj altera). Stajanka povezuje sustav uzletno-sletnih i rulnih staza s terminalom. Pojam "stajanka" obuhvaa povrine za stajanje zrakoplova, pripadajue prometne povrine (rulne staze u stajanci), prometnice za vozila koja otpravljaju putnike i povrine za smjetaj ureaja za otpravu. Stajanka je funkcionalno usko povezana s terminalom i trebala bi se razvijati zajedno s njime.

(paralelna) uzletno slijetna staza

^T^

Tipine faze izgradnje zrane luke (shematski)

Cesta u razini/prizemni terminal

Cesta u razini/2-etani terminal

u5)
Putnik u dolasku Putnik u odlasku Prtljaga

Koncepcija pristaninog gata

Cesta u rain i/2-etani terminal. Tipini raspored ravnina otpremanja pristanine zgrade

| = N o s e in - p u s h out stajalite irine 3 6 m I dubina 50 m

Koncepcija "prstiju"

->

->

Koncepcija satelita

(i?)

Linearna koncepcija -

Linearna koncepcija

5
^4) Koncepcija satelita

- E

O o T
Koncepcija transportera

Sva stajalita uz zgradu (opremljena prilaznim mostovima za putnike) udaljena su od teita (+) max. 300 m

Koncepcija transportera

451

ZRANE LUKE
Prognoza prometa Planiranje zrane luke na temelju prometnih statistika treba provesti prema sljedeim prognostikim podacima: - broj putnika prema: inozemstvo/tuzemstvo, dolazak/odlazak/transfer/tranzit, duga linija/kratka linija, prosjeni/vrni promet; -teretni i potanski promet: inozemstvo/tuzemstvo, uvoz/izvoz/transfer, udio standardiziranog tereta (kontejneri/palete), prosjeno i vrno optereenje u ukupnoj tonai, broju komada ili obujmu poiljaka; - kretanje zrakoplova prema: tipovima zrakoplova, meunarodni/domai promet, putniki, teretni ili mjeoviti promet, prosjeni/vrni broj polijetanja ili slijetanja. Osim prognoziranog volumena prometa, postoje daljnji vani parametri planiranja: - vrste prometnih sredstava prema izboru putnika (vlastito vozilo, taksi, javni osobni promet itd.), - prosjeni broj osoba u pratnji putnika, prosjeni broj komada prtljage po putniku, broj posjetitelja (nije u vezi s putnicima), broj zaposlenika.

S i g u r n o s n a linija Vozila za o p s k r b u

Ruina staza u stajanci

^l)

Parkirni poloaj "nose-in"

Ruina staza u stajanci

^ ^

Kosi parkirni poloaj "nose-out"

B 757-200

(D

DC 10-30

1-18,4417,69 78,25 - 78,25 -

129,82-

-72,91

29,82-

Tipini parkirni raspored za zrakoplove

B 747-400

452

Satni kapacitet VFR Operacija/sat IFR | Godinji volumena prometa Operacija

ZRANE LUKE
Osim prognoziranog volumena prometa, postoje daljnji vani parametri planiranja: - vrste prometnih sredstava prema izboru putnika (vlastito vozilo, taksi, javni osobni promet itd.), - prosjeni broj osoba u pratnji putnika, prosjeni broj komada prtljage po putniku, broj posjetitelja (nije u vezi s putnicima), broj zaposlenika. Koncepcije terminala Terminali se razlikuju po nainu rasporeivanja mjesta za stajanje zrakoplova meusobno i u odnosu prema sredinjoj zgradi. U biti postoje etiri koncepcije: 1. Koncepcija "prsta" (sa sredinjom prijamnom zgradom, -> s.451 -+) Zrakoplovi se parkiraju s obje strane "prsta". Postoje li dva "prsta" ili vie njih, mora meurazmak biti dovoljan za 1 - 2 rulne staze (istodobno prilaenje i odlaenje). 2. Satelitska koncepcija (sa sredinjom zgradom, s. 451 + ) Ispred terminala locirana je jedna ili vie zgrada koje su okruene stajalitima zrakoplova. Prometna veza sa sredinjom zgradom najee se ostvaruje podzemno. 3. Linearna koncepcija s. 451 + Zrakoplovi se parkiraju uzdu zgrade u jednom redu jedan do drugoga okomito (Nose-in), paralelno ili koso prema zgradi. Nain parkiranja znatno utjee na potrebnu duljinu zgrade. 4. Transportna koncepcija s. 451 + Zrakoplovi se parkiraju prostorno udaljeni od terminala, a putnici se prevoze posebnim vozilima. Iz tih osnovnih koncepcija mogu se razviti mjeoviti oblici (hibridne koncepcije).
6.00-10.00 sati H

U S - staze

-{22-

50 - 59

195000-240000

56-60 215-761 m

260000-355000

62-75 762-1310 m

275000-365000

=J-103-197

99-119

305000 - 370000

73-150

56-60

220000-270000

56-60

215000-265000

(<-

56-60

200000-265000

V H R vizuelno slijetanje IFR instrumentalno slijetanje

1 0 . 0 0 - 1 8 . 0 0 sati

20 - 15
- 10

(j^

Kapacitet razliitih sustava uzletno-sletnih staza

1 8 . 0 0 - 2 4 . 0 0 sati

I
Tip H (m) F 50 B727 B757 DC-10 B747 1.29 2,97 4,01 5,16 5,36
120

F
110 100 90

~i
80

r
40 30 20 10 '^JpllJr!?,?)a

70 60 50 Minute prije polijetanja

(^5)

Raspodjela dolaska putnika prije poljetanja po voznom redu, u minutama

Visina praga (H) do poda u kabini Stube za putnike na teretnom vozilu

Visina s e moe prilagoditi visini poda u zrakoplovu

2-5 I Slobodni profil servisne staze 49.90 3.40

125"rotacija

-jVr!;ri75rotacija

r
Okretljiv utovarni most

Utovami most okretljiv i moe se izvlaiti

(2,40'

t
4 5 q " Slobodna i visina 4 , 5 0 m ^

* y

T
Visina se moe

. s

2,10-3,60

6,90 isprueno 2,20 uvueno j

- ~

15

Utovarni most koji se moe izvlaiti i podesiti po visini sa stopom stupa

^ ^

Utovami most koji se moe izvlaiti i podesiti po visini

r. i

453

ZRANE LUKE
Uzletno-sletne staze
Smjer, duljinu i broj uzletno-sletnih staza odreuju brojni imbenici: - smjer je uglavnom odreen lokalnom ruom vjetrova, pri emu treba nastojati da se u zranu luku moe slijetati tijekom 95% vremena (uz bonu komponentu vjetra do najvie 20 vorova). Visoka frekvencija jakih bonih vjetrova moe uvjetovati izvedbu i druge odgovarajue usmjerene uzletno-sletne staze-* s. 450 + . - duljinu odreuje tip mjerodavnog zrakoplova, lokalni topografski i klimatski uvjeti, kao temperatura, tlak zraka (analogno nadmorskoj visini), nagib terena itd. - broj ovisi o volumenu prometa, pri emu je paralelni poloaj (najmanji razmak 215 m) naroito pogodan: pri razmaku veem od 1310 m mogue je istodobno uzlijetanje i slijetanje, ime se postie maksimalni kapacitet s. 453 . Sustav rulnih staza zrane luke treba razviti tako da zrakoplovi to prije napuste uzletno-sletnu stazu i najkraim putem stignu na svoja stajalita. U naroito frekventnim zranim lukama moe izvedba pretjecajnih povrina ili "By-pass" rulnih staza doprinijeti poveanju kapaciteta. Pozicije stajalita zrakoplova Nose-in-razmjetaj s. 452 . Prednost: mala potreba prostora; mlaz ispunih plinova stvara male probleme za osoblje, ureaje i zgrade; kratko vrijeme manipulacije jer se ureaji za prihvat putnika mogu pripremiti prije dolaska zrakoplova; jednostavan prikljuak na putniki most. Nedostatak: primjena tegljaa pri izvlaenju zahtijeva vrijeme i kvalificirano osoblje. Taxi-in/Taxi-out koso Nose-in s. 452 i koso Nose-out s. 452 . Prednost: nije potreban teglja Nedostatak: potrebno je mnogo prostora; ispuni mlaz i buka pri odlasku neposredno su usmjereni prema terminalu, pa je potrebna zatita odbojnicima mlaza. Paralelni razmjetaj Prednost: najjednostavnije manevriranje pri dolasku i odlasku; nije potreban teglja Nedostatak: najvea potreba prostora; ogranienje pogona na susjednim pozicijama u tijeku kretanja zrakoplova. Komunikacije i stajalita opreme na stajanci Raspored i dimenzioniranje pogonskih komunikacija na stajanci posebno su vani za uinkovito i sigurno funkcioniranje zrane luke. Ceste u stajanci omoguuju neposrednu i sigurnu vezu izmeu stajanke i ostalih pogonskih povrina zrane luke uz minimum krianja sa zrakoplovima u pokretu i drugim pogonskim funkcijama. Te se ceste mogu voditi ispred ili iza zrakoplova u Nose-in-poziciji ili pokraj krajeva krila kod paralelnog razmjetaja s. 452 . Ako se vode ispod putnikih mostova, potrebna je dovoljna svijetla visina (u pravilu 4,50 m) za sva vozila pogona s. 452 - . S obzirom na intenzivnu mehaniziranost i kontejnerizaciju, pri otpravljanju zrakoplova treba se pobrinuti da su dovoljne povrine za pripremu i ostavljanje pogonskih vozila i ureaja, kao i za praznu ambalau. Putnike otpremne zgrade u biti slue prijelazu putnika s nekog kopnenog prometnog sredstva (javni promet, taksi, privatni automobil) na zrakoplov. Pojedina funkcionalna podruja treba tako projektirati da se otpremanje putnika i njihove prtljage obavi svrhovito, udobno i brzo uz najnie mogue pogonske trokove. Pri tome se mora bez naroitih rekonstrukcija omoguiti prilagodba porastu prometa. Posebnu pozornost treba obratiti na sljedee: putovi za putnike moraju biti to krai, tj. udaljenosti izmeu glavnih funkcionalnih podruja (npr. izmeu parkiralita i mjesta za primanje ili izdavanje prtljage) ne bi trebale biti vee od 300 m.

Mnchen-Riem

Hamburg

Amsterdam-Schiphol

454

ZRANE LUKE
1 Prilaz vozila 2 ekaonica 3 Stajanka V , \ \ ' , ' . 4 Informacije V , 5 Restorani

1 Parkiralite 2 Satelit 3 P r i s t a n i n i gat 4 ekaonice 5 Restoran

6 Prilaz vozila

^ ^ Zrana luka Hannover (decentralizirani sustav) odletna ravnina - isjeak

Zrana luka Seattle - Tacoma (kombinacija sustava pristaninog gata, linearnog i satelitskog sustava)

1 Dolazak 2 Odlazak 3 Prtljaga 4 S t a z a za p u t n i k e

Presjek kroz satelite -> ()

(2)

Gornja etaa (odlazak) Orly - istok

1 ekaonica 2 Pokretne trake 3 Carina 4 Tunel

( 5 ) 2. kat zrane luke Kln-Bonn (satelitski sustav) Zrana luka Frankfurt/M.

L (4) Tlocrt satelita uz (5) ^ ^

i ^ ^ Zrana luka San Francisco (ravnina odlaska)

Spojni hodnik

455

UGOSTITELJSKI OBJEKTI
S. 248-249 > Da bi osoba mogla udobno jesti, treba joj povrina stola od priblino 60 cm irine i 40 cm dubine - - Tako je stvoren dovoljan razmak do susjeda. Na sredini stola potreban je prostor irine 20 cm za zdjele, posude i terine, to znai da je 80 - 85 cm idealna irina stola za blagovanje. Okrugli, osmerokutni ili esterokutni stolovi promjera 90 - 120 cm, idealni su za 4 osobe, a moe se prikljuiti i jo jedna ili dvije. Razmak izmeu stola i zida = 75 cm , jer stolica zahtijeva mjesto irine 50 cm. Ako prostor izmeu stola i zida slui i kao prolaz, treba razmak iznositi = 100 cm. Okrugli stolovi trebaju neto vie mjesta; razlika je do 50 cm.

Pribor za zajutrak 1: Vr za aj ili kavu; 2: Vr za mlijeko; 3: Kutija za marmeladu ili maslac; 4: Posuda za eer, 5: Vilica za desert; 6: No za desert; 7: liica za kavu odri. aj; 8: Tanjur za desert; 9: Ubrus; 10: Tanjuri za alicu; 11: alica za kavu; Jednostavni pribor za jelo 1: Vilica; 2: No; 3: lica za bujon ili desert; 4: lica za juhu; 5 aa za pivo; 6: aa za vino ili desertno vino; 7: Tanjur za juhu; 8: Tanjur za jelo; 9: Ubrus Pribor za sveanost 1: Vilica za desert; 2: Vilica zaribu;3: Vilica za jelo; 4: lica za bunjon i desert 5: lica za juhu; 6: No za jelo; 7: No zaribu;8: No za desert; 9: Tanjur za juhu; 10: Tanjur za jelo 11: Ubrus; 12: aa za pivo; 13: aa za bijelo ili crno vino; 14: aa za vino ili desertno vino

m
100-110 30- 40

. >l 1
(?) Pribor za zajutrak (3) Jednostavni pribor za jelo Duljina stola s mjestom na elu

^ ^

Potreban prostor za posluivanje i za goste

9./10. Pribor za sveanost

= 1,65; 7 = 2,15; 2,90; 11 = 3,52

<&>*
IO

Stolovi/mjesta za sjedenje

456

UGOSTITELJSKI OBJEKTI
Boravak, ambalaa

[1,00+-1.00-+1.00-11.0011.004

60

00

OQ

00 00 00
Minimalne mjere za mjesta

1.00 60 1 I

H D D D
D C
1.80 U niama

Prostorija za goste s decentraliziranorr garderobom 2,50 3,70

ank

Konobari

Dostava, stubite Zaliha, rashladni prostor

WC Ulaz WC

Kuhinja

=n

Funkcionalna shema malog ugostiteljskog objekta

1-50 85 - I I 1,75 (3)

1,80 190I

h- 85 - -1.35+-85 1,75- -45 < 1,75-

-1,80-

h-90-

-1,75-

Paralelni razmjetaj stolova

13511,401-60

Prije gradnje bilo kojeg ugostiteljskog objekta treba s investitorom paljivo isplanirati tijek organizacije. Pri tome treba utvrditi: ponudu jela, koja e se kakvoa i koliina posluivati; koji e se sustav posluivanja odabrati - hoe li to biti a-la-carte sa stalnim ili promjenljivim dnevnim menijem, posluivanje na tanjuru ili za stolom, samoposluivanje ili mjeoviti sustav. Za oblikovanje je vano: oekivani posjetitelji i njihov broj. Treba ukljuiti specijaliste raznih struka: projekt kuhinje, rashladni ureaji, projekti elektroinstalacija, grijanja, ventilacije i sanitarija. Vrste objekta ovisi o lokaciji. Glavna prostorija ugostiteljskog objekta je prostorija za goste. Ureenje odgovara pogonu. Stanoviti broj stolova ili stolica treba ostaviti na raspolaganju za mogue grupiranje stolova. Na prikladnom mjestu treba predvidjeti stol za stalne goste. Pokrajnje i konferencijske prostorije u svakom sluaju treba namjestiti nepovezano kako bi se omoguila prilagoivanja. Za prolaznike koji ure treba predvidjeti snack-bar s fiksnim stolicama. Vee dvorane za goste treba podijeliti na zone. Oko prostorije za goste grupiraju se kuhinja, pomone, toaletne i sanitarne prostorije; moe i u donjoj etai - . Stupovi u prostoriji neka budu usred skupine stolova ili uz uglove stolova - (3) Svijetla visina prostorija za goste, uz tlocrtnu povrinu od = 50 m 2 = 2,50 m, treba biti: 2,50 m, za vie od 50 m2 = 2,75 vie od 100 m2 3,00 m. Na galeriji ili ispod nje = 2,50 m. Toaletne prostorije u toionicama ili gostionicama: u pivnicama se rauna na 75% mukaraca, 25% ena; u plesnim lokalima 50% mukaraca, 50% ena. -
Tlocrtna povrina Korisna irina Mjesto za goste S 50 Z a h o d i za koljke Pisoari ljeb Gospoda D a m e k o m a d a du, m 1 1 2 4 2 3 6 2 3 4 -

S S
15H1.204-1,00-^1,20I-50H1,20-1-1,00-11.20i I1,40t- 80I1,4000 1,40I-80-1 1.40!

m2 2 250 m
100

1,10 m
1,30 m

500 m2 2 s 1.000 m Preko 1.000 m 2 = 2,10 m

1,65 m 1,80

50-200 2 -

200-400 3 = 400

Pojedinano odluivanje

Korisna irina stuba Dijagonalni razmjetaj stolova

3711,05f-55n

Toaletne prostorije

C M )

irina puteva za spasavanje na svakih 150 osoba koje e ih koristiti. Min. svjetla irina: prolazi u ogistiteljskim objektima 0,80 m, vrata 0,90 m. Hodnici i puteviza spasavanje 1 , 0 m . - > Stubita prema toaletama, prostorijama za pranje i prostorijama za osoblje = korisna irina prolaza = 1,10 m. Svjetla visina prolaza = 2,10 m mjereno vertikalno. Povrina prozora = 1/10 povrine prostorije.
Tip Zauzee mjesta po obroku Potrebna tocr- Potrebna JocrtnapomSna taapovrria kuhinje m 2 / prostorije 2a postavljenom goste mVmjestu z a s j s & n ^ pribora 0,7 0,5-0,6 1,8-2,0 1.4-1,6 Namjetaj Mjesto Posluiza sje- vanje m 2 / d e n j e mjesto 4 4 6 8 1,25 1,10 1,05 1,05 S a m o po sluivanje m2/mjesto 1,25 1,20 1,10 1,05

q y p

PC-60H 1.301-60-^65-4- 60-41.30 I1.051 85 I 1.05 i i 1,05I85 20 ^ ^ Najua postava stolova

Restoran 1 na kat Restoran s 2 - 3 b r z o m izmjenom gostiju, na pr. restoran robne kue Normalni 1,5 restoran Gostionice 1 Pansioni

Kvadratini stol Pravokutni stol Pravokutni stol Pravokutni stol

(12)
0,4-0,5 0,3-0,4 1,6-1.8 1.6-1,8

Potrebni prostor za prostorije za goste ukupno: 1,4 m 2 do 1,6 m 2 / mjesto

G l a v n i prolazi min se Meuprolazl min Sporedni prolazi min

2,00 m irine 0,90 m irine 1,20 m irine

30-85 -+1.30I- 85J-65-S-851 1,30H85-i1.30! I1,30I 20 Stolovi u kavani

Z a skladite, prostorije za osoblje rtd.dodaje o k o 8 0 % postavljeni pribor = mjesto za sjedenje x smjena gostiju

^ ^

Potrebna tlocrtna povrina

(13)

irina prolaza

457

10.70

UGOSTITELJSKI OBJEKTI
NA KOTAIMA Za smjetaj restorana u gradskim eljeznicama i autobusima dalekog prometa treba malo prostora 0 i u usporedbi s vagon-restoranima saveznih eljeznica. Do dananjeg savrenstva dimenzija vagon-restorana dolo se viegodinjim iskustvom i razliitim adaptacijama. Tu je kuhinja uzorni primjer maksimalne iskoritenosti prostora, to se odnosi i na irine vrata i otvora za isporuku. Hladnjaci su naroito veliki> . Pranje cjelokupnog posua mora se obaviti izmeu dva obroka (veliki i mali objed). Ugoivanje je u vagon-restoranu pojednostavljeno jer je maksimalni broj gostiju ogranien raspoloivim brojem mjesta-* - .

^ b n o D n a D n a D n a D n c r i n c r i n c f ^ Vagon-restoran gradske eljeznice tvrtke Rheinischen Bahngesellschaft mj.: 1:200 ,1 (.9 i i - a + M-l- S S + S + > S 1.00 48-1 r 13<j i^if i

$ S . 7 S J W - I, Ok tl

n ^ m n n n r i n n a D

Detalji uz mj.1:50 (stolovi za jelo iroki su samo polovicu onih u vagon-restoranu Nj. dr.. Nedostaje posebna prostorija za pripremanje. Kuhinja je na sredini vagona jer je tamo najbolja amortizacija, tj. skoro nema potresivanja. 6,90 3,62 2.5

1,30---

7,92

2,5

5,72

3,5 15 H- 1,60 H

r n i D D L C n r f p ^ J m U
Tlocrt vagon-restorana Dr.. (Quick - Pick - kola)

5c

D>

3 C

3 C

a-

"Restoran prvog razreda'

3,62

-95080-- i 174

1412

348)

1412

>34Bi

1412-

-i343<

1412

34&i

1412

348<

1412-

Detaljni tlocrt "satelitske kuhinje" ->

n V

Detaljni tlocrt "bistroa"

5 i (8) U podruju hladnjaka ?,

- 6 1

m -h T

1 Popreni presjeci u pripremi = dimenzije spavaih kola, mogue uz stalnu ventilaciju. Dobro za sportske kabine i slinm -> U kuhinji

\i

U vagon-restoranu

HOTELI,

NA KOTAIMA

FF^i
O tf e maZ
odjeu

33

n
Dan No l.raz. pojed. No 1.raz.dvostruki odjel No 2. razred ^j) Dvostruki odjel Uzduni presjek

oL /ipN "Komet" - specijalni odjeljak s lea* jevima u osi vagona.

458

Snack - bar

Izdavanje jela i pia Stroj za pranje posua Povrat posua Buffet za pia s mikserom,tosterom, spremnikom kreme itd 4 Penica i priprema manjih slastica 5 Manja jela 6 Umaci, jela na aru 6/7 tednjak 7 Priprema i odlaganje 7a Kotao za kuhanje, lonac na paru 6/7b Zagrijani ormar s termoagregatom 8 Pranje lonaca i tava 11 Skladite, ambalaa, ured; umjesto hladnjae hladionici i zamrzivai { gastro-norma) 19 Toalet za osoblje G1 Barski puet -takoer i za hranu G3 Toaleta za goste/ kabina za make - up 1 1a 2 3 4 5 6 8 11 Prolaz za konobare Servisna mjesta i blagajna Stroj za pranje posua Buffet za pia s mikserom,tasterom, spremnikom kreme itd Slastice 4a Pe za slastice Sendvii Ureaji za otapanje i zagrijavanje, kotao za juhu Pranje lonaca i tava Priruno skladite i ambalaa ( vee skladite u podrumu) Skladite rublja Doprema robe 17a Bar Toalete za osoblje, garderoba za posluitelje (garderoba i prostorija za pranje kuhinjskog osoblja upodrumu) Toalete Telefonska kabina

1 2 2a 3

RESTORANSKE KUHINJE
prema Prof. Dr. Ing. Loeschke > DP u. Dipl. Ing. J. Hfs Prof. Dr. Ing. Fuhrmann - > CD S n a c k - b a r - > 0 krma na uglu, bistro, kavana, restoran. Kapacitet 55-60 mjesta za sjedenje (u podne 5 - 6 smjena gostiju, 2 puta naveer). U meuvremenu se posluuje kava, kolai i sitna zakuska. Kuhinja: najee se posluje s predgotovljenim proizvodima. Uz svakodnevnu opskrbu ne treba naroito veliko skladite. Kavana - restoran mjestu. (2) s ajanom. Gradski lokal na prometnom

Kavana: osim bezalkoholnih pia, vrhunsko pivo u bocama, likeri itd., slastice i sitna zakuska - hladna i topla. ajana: bezalkoholna pia, slastice, sendvii. Kapacitet oko 150 mjesta za sjedenje, pogon bez prekida od 6,30 do 24,00 sata. Kuhinja: preteno predgotovljena hrana, malo skladite. Velike hotelsko - restoranske kuhinje - (3) i za velike gostionice s pokrajnjim prostorijama, isporukom izvan objekta ili proizvodnjom za druge pogone. Kapacitet: 800 -1000 osoba. Prolaz za konobare: u sredini s posebnim posluivanjem u vrt ili kuglanu te izravan prilaz pokrajnjim prostorijama. Kuhinja: pogon s nizom odvojenih prostora i velikim ureajima uz stranju stijenu. Restoran s prstolikim ankom i automatima-* 0 . Brza prehrana za ruak zaposlenih u restoranima za prolaznike, kantinama, robnim kuama i odmoritima uz autoceste. Kapacitet 500 osoba/sat. Kuhinja: samo dovretak predgotovljenih jela, osim salata i sladoleda. Restoran sa samoposluivanjem - (5) prikladan za robne kue ili u vezi s uredskim zgradama. Kuhinja: bez vlastite proizvodnje. Doprema izvana i priprema postupkom za duboko smrznute namirnice.

liiiUiiLDiil;
J i i i D E

15 17 19 G1 G2

17Sj2l

Kavana - restoran 1 1a 2 3 3 4 5 6 6/7 8 9 10 11 a Prolaz za konobare Izdavanje hrane i pia za vrtni dio Zona pranja posua Izdavanje pia Hlaenje pia (priruni podrum) Slastiarnica Hladna jela Kuhinja za topla jela umaci - jela na aru Stol s termo - ormarom Pranje lonaca i tava Pripremanje povra Pripremanje mesa Prilazi za dostavu,skladite ambalae i meuskladite, ured, garderoba i toaleta za osoblje Servisni pribor i blagajna

liUli
CS )TTTTi 1U1Q 5 i:;>5 6j;:i|6 7
:

lNII
6 7 81 Prostorija za hlaenje i skladitenje

S (5} Velika hotelsko- restoranska kuhinja

Povezanost prostorija

Povezanost prostorija

Prostorija za hlaenje i skladitenje

Opsluni prolaz za ank u obliku slova U (prsti) 1d Automati za samoposluivanje 2 Povezana dva prsta s obostrano korisnim strojem za pranje posua, te po dva sudopera 3 Aparat za kavu hladionici, mjesto za posude za juhu 4/5 Priprema jela i salate 4/5a Izdavanje hladnih jela - salate, sladoled, desert 6/7 Prenje kruha, kuhalo za juhu i ostali aparati za kuhanje 6/7a Izdavanje tople hrane friteza, ploa za rotilj

O D D

iTnbl
1 Stroj za pranje 3 Sto! za ienje 5 Sudoper 7 Daska za rezanje (80 x 40) 9 Umivaonik za ruke (6) 2 kolj. za ispiranje 4 Odlaganje 6 Radni sto! / ispod je ormar 8 Univerzalni ormar 1 Radni stol met. 3 Zamrziva 5 Daska za rezanje (80 x 40) 7 Odlaganje (80 x 40)

OJ
2 Univer. reza 4 Stolna vaga 6 Stroj za mjeaanje / lupanje 8 Umivaonik za aike

Pripremanje povra"

Pripremanje mesa 1. Radna podruja su spojena bez prostornog razdvajanja Grupa za kuhanje i peenje Proizvodnja Finalizacija Izdavanje
o 12

1d 1e 2 2a 3/4

5a 6/7

6/7a 11 a 12 E Restoran sa samoposluivanjem

Buffet za samoposluivanje s jedinicom za prenje i rotilj Prelivi za salatu, zaini, rezervni pribor, 1f blagajna Stroj za pranje posua Povrat posua Jedinica za sendvie, kolai, sladoled, kava, pie, mogue posluivanje za ulinu kavanu Stol za pripremanje - hladno Linija aparata za otapanje i zagrijavanje, koristiva s dvije strane (konvektomati, grijala, "regethermic" -pe) Stol za pripremanje - toplo Linija hladnjaka, koristiva s 2 strane Kiosk za prodaju u objektu i na ulici Ulaz

Grupa zrf kuhanje i

oeenie Proizvodna linija Goipazakiiiarijei peenje

a Zona finalizacije

2 Radna podruja proizvodnje i finalizacije su prostorno odvojen Grupa za kuhanje i peenje Proizvodnja Finalizacija I

Izdavanje Izdavanje Francuski sustav hotelske kuhinje. Grupa za kuhanje i peenje smjetena okomito prema mjestu za izdavanje, podjela na zone za proizvodnju i finalizaciju Ameriki sustav hotelske kuhinje. Grupe za kuhanje i peenje smjetene paralelno s mjestom za izdavanje

459

Odvoz

Dovoz Skladita, hladnjae Priprema,pomo ne prostorije Kuhinja Izdavanje Prostorija

RESTORANSKE KUHINJE
DIN 66075 > Q0 Razvoj koji se protee od konvencionalne gostionice prema gastronomski jako raznovrsnoj ponudi odreuje ne samo planiranje i projektiranje prostorija za goste nego i kuhinja. Pri tome posebnu ulogu imaju male i srednje restoranske kuhinje. Za taj tip pogona su znaajni sljedei navodi: Gastronorm-System (DIN 66075). Na temelju modula od 530 x 325 mm dimenzionalno su meusobno usklaeni: stolovi, regali, kontejneri, ureaji, pribor i montani elementi. Funkcija i organizacija restoranskih kuhinja - > - . Kapacitet restoranske kuhinje ovisi prije svega o broju mjesta za goste u objektu, o njihovim zahtjevima (vrsta, koliina i razina kvalitete ponuenih jela), zatim o udjelu svjee prigotovljenih sirovih namirnica (nasuprot predgotovljenoj hrani), kao i o frekvenciji smjena gostiju tijekom dana ili za vrijeme obroka (frekvencija korisnika). U ekspresnim restoranima predviaju se tri izmjene mjesta u satu, a u konvencionalnim oko dvije. U veernjim i restoranima sa specijalitetima predvia se da e gost prosjeno boraviti oko 1 , 3 - 2 sata. Postotni udjeli u ukupnoj potrebnoj povrini - (3). U odnosu prema malim, srednjim i velikim kuhinjskim pogonima, mogu se izdiferencirano za pojedinana podruja i njihove funkcionalne jedinice primijeniti podaci o povrinama prema - irine prolaza u skladinim, pripremnim i proizvodnim odjelima dimenzioniraju se razliito, ovisno o tome jesu li to samo komunikacijske povrine ili one slue i za posluivanje. Radni prolazi trebaju biti iroki 0,90 - 1,20 m, sporedne komunikacijske povrine koje slue (povremeno) za posluivanje 1,50 - 1,80 m, glavne komunikacijske povrine (transport i prolazni protusmjerni promet) 2,10 - 3,30 m. Za po druje kuhinje u manjim do srednjih restorana bit e 1,00 -1,50 m dovoljne irine prolaza..
Skladite Prijem i sloene 4 kontrola robe robe

Otpaci Ambalaa

Pranje

Skladite. opskrba

Skladite, odnoenje

I Blagavaonice Tok robe Povratni tok otpadaka Kruenje posuda Kruenje sua

J JlIlIfiadBBlIillll f :opia stasuce pia V I3avanje jela vi \ oroofr= Vraanje posucTa

(i)

Restoranska kuhinja - funkcija

Restoranska kuhinja - organizacija

Bistroi, snack-barovi, male kavane - ili restorani sa specijalitetima koji imaju 40 - 60 sjedeih mjesta ubrajaju se u male pogone, a male do srednje jedinice (70 - 1 0 0 mjesta), nasuprot tome, zahtijevaju paljivo zonirane i kompletno opremljene kuhinje. Veliki ugostiteljski objekti (odmorita, ekspres-restorani, veliki hotelski pogoni) dostiu esto mnogo vei broj mjesta, obino s integriranim snack-barom ili odjelom za samoposluivanje.
Veliina pogona broj mjesta Prijem robe Ambalaa Otpad/smee Ured efa skladita Doprema/otprema Prostorija za prethlaenje Hladnjaa za mesa Hladnjaa za mlijene proizvode Hladnjaa za voe/povre Zamrzivai Ostale hlaene skladine prostorije (slastice/hladna jela) Skladitenje robe s hlaenjem Suha roba/namirnice Skladite povra Priruno skladite Skladitenje robe bez hlaenja Pripreme povra Pripreme mesa Topla kuhinja Hladnja kuhinja Slastiarnica Pranje posuda Ured efa kuhinje Kuhinjsko postrojenje Pranje posua Izdavanje / prostorija za konobare Toalete i prostorije za pranje osoblja = ukupno Mali do 100 0,06-0,08 0,05-0,07 0,04-0,06 Srednji do 250 0,05-0,07 0,05-0,07 0,04-0,06 Veliki od 250 0,04-0,06 0,04-0,06 0,03-0,05 0,02-0,03 0,13-0,20 0,02-0,04 0,03-0,05 0,02-0,03 0,03-0,05 0,03-0,04 0,02-0,03 0,15-0,24 0,10-0,12 0,04-0,06 0,02-0,03 0,16-0,21

Podruje

Udio u%

0,15-0,21

0,14-0,20 0,03-0,04 0,05-0,06 0,03-0,04

Doprema robe, ukljuivo Kontrola i sklad, otpada Skladitenje u zamrzivaima, hladnjaama i suhim prostorima Priruno skladite Priprema povra i salata Hladna kuhinja, desert Slastiarnica Priprema mesa Kuhinjski prostor za kuhanje Kuhinjski prostor za pranje Komunikacije Prostorije za osoblje i uredi Ukupno

10 20
CM CO CO

0,04-0,05 0,03-0,04 0,04-0,08 0,13-0,15 0,08-0,10 0,04-0,06 0,25-0,31 0,08-0,10 0,06-0,09 0,26-0,33 0,13-0,15 0,05-0,08 0,03-0,05 0,60-0,80 0,10-0,12 0,06-0,08 0,40-0,50 1,60-2,10 0,18-0,23 0,12-0,14 0,06-0,08 0,03-0,04 0,21-0,26 0,05-0,08 0,04-0,07 0,19-0,24 0,09-0,12 0,07-0,10 0,04-0,06 0,02-0,03 0,50-0,70 0,09-0,11 0,08-0,10 0,30-0,40 1,50-2,00

2 8 10 17 15 100

^ ^ 0,04-0,06 0,03-0,05 0,15-0,21 0,07-0,11 0,06-0,09 0,03-0,05 0,02-0,03 0,40-0,60 0,08-0,10 0,10-0,15 0,28-0,30 1,30-1,80

Osnove za dimenzioniranje i potrebna povrina Prostorija za presvlaenje osoblja Prostorija za pranje Toalete

Dizalo

Doprema

Otpad

Suho skladite Priruno skladite Pranje posuda Pranje sua

Hlaene Povre, prostorije krumpir Ured PriprePripreme Priprema me mesa povra krumpira Topla kuhinja Hladna kuhinja

Slastiarnica Kuhanje kave

Izdavanje Prolaz za konobare

Zona ank^. Kuhinjske zone - potrebna povrina (m2/ mjesto za sjedenje) Kuhinjske zone - raspored i meusobni odnosi

460

7r"] mn
4

RESTORANSKE KUHINJE
Q Topla kuhinja u skladu sa svojim osnovnim funkcijama kuhanja i peenja sadri u prostoru pripremanja sljedee naprave: tednjak (dva do osam mjesta za kuhanje), napu, kotao za kuhanje, grupe ekspresnih kuhala, automat za kuhanje, automat za paru i paru pod tlakom, konvekcijsku pe, vodenu kupku (Bain-Marie), pe za peenje i prenje, ploe za peenje i rotilj, zakretne tepsije, etanu pe za peenje, fritezu, salamander, ureaj za cirkulaciju zraka (za duboko zamrznutu robu), mikrovalnu penicu, automate za kontinuirano peenje i prenje; velike automatske ureaje samo u vrlo velikim kuhinjskim pogonima. Razmjetaj glavnih naprava u bloku mogu je kod kuhinja za vie od 100 - 200 obroka ili 30 m2. U jo veim pogonima, s vie od - - . Hladna kuhinja se svrhovito locira paralelno uz toplu kuhinju, u smjeru (zajednikog) izdavanja jela i odjela za kruh. Uobiajna oprema: hladnjak za dnevne potrebe i/ili hladni stol, razni strojevi za rezanje (kruh, narezak, meso, sir), stroj za proizvodnju laga, vaga, daske za rezanje, posude za salatu s hlaenjem odozdo, toster ili salamander, mikrovalna penica, dovoljne povrine za rad i odlaganje .
a Kuhanje: Malo kuhalo, kotao za kuhanje 80 I radni stol, tednjak s 8 plamenika, 2 penice, termo-ormar Peenje: Okretni tiganj, radni stol, dvostruka friteza, tava, penica na vrui zrak sa stolom R e s t o r a n s k a kuhinja za 150 - 200 obroka

i _Jlli l i Q s i y 10i jJ-il

1 tednjak4 3 Okretni figanj 5 Stol za rad/odlaganje 7 Etana penica 9 Umivaonik za ruke

U " 0:2:::::::::: D l i l U

lEBM.il^.

2 Fnteza 4 Kotao za kuhanje 6 Malo kuhalo 8 Konvektomat 10 Zona odlaganja

sf

Proizvodna grupa u bloku Kuhinja za restoran sa 60 - 1 0 0 mjesta

O s n o v n a oraanizacjja tople kuhinje - >

Proizvodna grupa u liniji

Kuhinja za restoran sa 60 - 1 0 0 mjesta I grnp ili+ I Izdavanje ] Kuhanje Pe&T nje Blok ; grup j L?_ I i

Pripremanje

Pripre-

Pripremanje

n n n
'U U U U' Izdavanje porcija I I 1 Hladna kuhinja

Finalizacija

1. Radni stol tek. metar 2. Univerzalni reza 3. ZamrzivaS 5. Daska za rezanje [80x40) 6. Stroj za mjeanje / lupanje 7. Povr&naza odlaganje 8. Umivaonik za ruke

8C

Funkcije i organizacija tople kuhinje

Organizacija hladne kuhinje

Kuhinja

Prostor za goste

T -

ank, prolaz za konobare Kuhinja Kuhinja

4EI
Linija kafetenje

f
Restoran sa samoposluivanjem Kuhinja Topla jela

Izdavanje susF tava "vrtuljak"

I f f f f -

(9)

Restoran sa samoposluivanjem

Kuhinja

Izdavanje na pultu (sustav sekcija) Free Flow ^ ^ Restoran sa samoposluivanjem

Izdavanje jela, za restoranske kuhinje sa alterom odnosno pultom, najsvrhovitije je izmeu pripreme i prostorije za goste. Takve kuhinje trebaju imati: dovoljno velike povrine za odlaganje, topli ormari s grijanom stolnom ploom, kao i hlaeni odjeljak za hladna jela; regale ili police za posue, kutije za pribor. U velikim pogonima treba i ureaj za izdavanje koarica, plitkih i dubokih tanjura. Povrat posua. Vano je razlikovati pranje posua i lonaca. Povrat posua obavljaju konobari preko posebnog odjeljka uz alter za izdavanje jela - . Na pojedinanim elementima uz jedan ili dva sudopera s povrinama za cijeenje nalaze se povrine za odlaganje i regali za pranje lonaca; u malim kuhinjama perilice posua razliitog kapaciteta, naina punjenja i naina rada. Upotrebljavaju se i perilice smjetene ispod radne plohe, ali i automati s prolaznim ili krunim kretanjem posua. Treba predvidjeti povrine za odlaganje, odnosno stolove za povrat i svrstavanje posua, te povrine za smjetaj ureaja za manipulaciju posuem - > - . Odjel za osoblje. Za ured i prostorije za osoblje kuhinjskog pogona treba predvidjeti oko 10-15% potrebne povrine. Za kuhinjsko osoblje treba predvidjeti garderobe, umivaonicu i toaletne prostorije. Za vie od 10 zaposlenika potrebna je prostorija za boravak i odmor (propisi za radna mjesta). Vana je blizina garderobe i drutvenih prostorija uz kuhinju kako bi se izbjeglo kretanje negrijanim prostorijama ili hodnicima (poveana opasnost od propuha gdje su radna mjesta s povienom temperaturom). Za garderobu je tlocrtna povr ina manja od 6 m 2 uz 4 - 6 izmjena zraka/sat, paravan. Za svakog zaposlenika valja predvidjeti dobro ventilirani garderobni ormari s kljuem, a u velikim pogonima posebno za radnu i ulinu odjeu. Minimalne dimenzija za umivaonice i toaletne prostorije odreene su propisima za radna mjesta. Drugi izvori preporuuju 5 - 6 m 2 za toaletnu povrinu po jedinici (zahodska koljka i umivaonik) i za umivaonicu s tuevima za svakih 5 zaposlenika odnosno zaposlenica po jedan umivaonik i tu povrine oko 5,5 m 2 . Ventilacija. Velike kuhinje moraju biti, prema VDI - smjernicama 2052, opremljene mehanikim ureajem za dovod i odvod zraka. Odsisavanje zraka pri svakom mjestu za kuhanje, odvod sustavom kanala u vanjski prostor. Dovod svjeeg zraka (bez recirkulacije).

Sudoper,Mjealica s tuem na cijev, Izljev za otpatke hrane i kante za otpad, zid u keramici 1 Pranje 2 Radni stol 3 Automat za pranje (s umetanjem) 4 Automat za pranje (prolazni) 5 Regal 6 Povrina za odlaganje (14) Princip rjeenja pranja lonaca

1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Raspremanje: 4. Predpranje: 5. Poluautomatski stroj za pranje posua; 6. Cijeenje; 7. Postavljanje opranog posuda P r i n c i p rjeavanja prostora za pranje posua

1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Raspremanje; 4. Predpranje: 5. Poluautomatski stroj za pranje posuda; 6. Cijeenje; 7. Postavljanje opranog posua P r i n c i p rjeavanja prostora za pranje posua

Prljavo posue

Funkcije i elementi prostora za pranje posua

461

VELIKE KUHINJE
a b c d e Glavna kuhinja Hladna kuhinja Slastiarnica Prostorija za pranje Pripreme povra f Pom. prestaje g Priprema mesa i ribe h Kuh. za salate i Hladnjaa k Zalihe

Potrebna povrina za kuhinjske i gospodarske prostorije u gostionicama i hotelima.a-k = m 2 potreba po osobi skupine pojedinih prostorija

Zajednika prehrana za mnogo ljudi u uredskim zgradama, bolnicama, pogonima itd. zahtijeva mehanizaciju koja tedi rad, elektroniku obradu podataka i automate, tj. "programiranu kuhinju", poevi od planiranja jela i nabave robe do izdavanja jela i ienja posua za = 8 0 0 - 1 0 0 0 gostiju i razliita jela - t u . Prednosti: podaci o kalorijama, hranidbenoj vrijednosti, vitaminima i mineralima itd. pohranjeni, odmah dostupni; skladite i nabavna sluba aurni. Strojevi za pripremanje u kontinuiranim pogonu, radni procesi vremenski koordinirani. Kontejnerski transport - unificiranih posuda -> (3). Automati za kontinuirano peenje -> i kuhanje . Moderni postupci kuhanja krumpira i povra. Metoda kratkotrajnog prenja s malo masnoe, kuhana riba u vodenoj kupelji, rotilj i prenje u struji vrueg zraka. Automati se uklapaju u sustav bez zastoja, od nabave do izdavanja jela .Grijanje strujom ili plinom. Sustavi izdavanja jela za isti pogon prehrane; bolnice, domovi, menza, kasino, gastronomija - + + . ienje posua potpuno automatizirano uz pomo ureaja za razvrstavanje i sreivanje; samostalno preuzimanje pribora, zdjela, alica. Sustav pranja i suenja prema vrstama posua, automatsko pranjenje kolica s posluavnicima. Povrat upotrijebljenog posua transportnom trakom u kuhinju na pranje

Uprava kuhinje Zona skladita Zona pripremanja Zona kuhanja Izdavanje jela ienje posua

Planovi menija, dispozicije, planovi rada

Primjena AOP opreme Integrirani transportni sustav

Nabava robe, dranje skladita Planovi rada, planiranje posuda Liste za spremanje hrane, upravljanje funkcionalnim skupinama. Contimet-sustav

Perforirani .530 ?" "SSO

Stolovi za Analiziranje i izdavanje jela grijani parom ili strujom. Temperatura povrine ploe stola 60 C.

Elektroniki voeno izdavanje hrane

i
Bez perforacije Kontejneri za transport jela

Automatizirano razvrstavanje i ienje posua

( F u n k c i o n a l n a shema programirane kuhinje

ul 7

18 19 r 1 i. j r i s. j Automat za peenje u prolazu (7^ Automat za kuhanje u prolazu

SS'

1 Automatski ureaj za kom- 6 kompletiranje pribora. Sla7 ga posluavnika. Ureaj za izdavanje naredbi. Stalak za termo-ploe, tanjuri,ita perforiranih kartica. Ureaj 8 za izdavanje naredbi. 2 Traka za podjelu hrane 9 3 Kolica za izdavanje krumpira s elektronskom oznakom 10 4 Svjetlea ploa za desert i sladoled 11 5 Kolica za 12 desert

Kolica za salate Kolica za izdavanje povra s elektronskom oznakom Kolica za izdavanje mesa s elektronskom oznakom Svijetlea ploa za posebne dijete Dodatna traka za posebne dijete Automatski dozator za umake Izdava pribora za jelo

13 Izdava zdjelica za juhu 14 Automatski dozator za juhu 15 Izdava termo-ploa 16 Automat za zatvaranje poklopaca 17 Kontrolni pult za dijatetiare 18 Automatski slaga posluavnika 19 Kolica za transport posluavnika

Postrojenje za podjelu hrane

Kafeterija: Izdavanje hladnih i toplih jela ->

Cl:

3
1=3 r z j a

li

JI 1

s-

S
(^5) Transport kontejnera u Contiport - sustavu Izdavanje jela u kafeteriji ->

462

VELIKE KUHINJE
Doprema Kontrola Skladite krumpira i povra, hladnjaa, skladite voa itd. Kartoteka Kontrola Skladite krumpira i povra, hladnjaa, skladite voa itd. 1 Priruno skladite | 1r Pripravljanje, kuhanje peenje, rotilj itd. Pripravljanje, kuhanje peenje, rotilj itd. Doprema

Kartoteka

ZT-

pripremanje povra

Priruno skladite

Pripremanje mesa

Pripremanje povra

Pripremanje mesa

Razvrstavanje, pakiranje

Pranje posua

Izrada porcija

Razvrstavanje, pakiranje

Razvrstavanje, pakiran^

i
Povrat posua Izdavanje

Otprema u kuhinje za odmrzavanje i Analiziranje

I
Zamrzavanje Razvrstavanje, pakiranje

w
Hladnjaa

Konvencionalna kuhinja s direktnim izdavanjem jela

(?)

Centralna kuhinja povezana s kuhinjama za odmrzavanje i Analiziranje

463

Hotelski prostori I potrebne povrine Smjetaj: sobe, sanitarni vorovi, hodnici, etani servis 50 - 6 0 % Javno podruje za goste, prijam, predvorje, prostorije za boravak 4- 7% Goenje, restorani, barovi za interne i vanjske goste 4- 8% Podruje za bankete s prostorijama za bankete i konferencije 4-12 % Gospodarsko podruje, domainstvo, kuhinja, osoblje, skladite 9 - 1 4 % Uprava, direkcija i tajnitvo 1- 2% Tehnika s pogonom i odravanjem 4- 7% Zabava, slobodne aktivnosti, sport, prodavaonice, frizerski salon 2 - 1 0 % Posebna su podruja za lijeenje, seminare, aktivnosti u prirodi. Povrine se mogu dosta razlikovati, ovisno o ponudi. Razlikuju se: gradski hoteli, hoteli za godinji odmor, klupski hoteli, apartmanski hoteli, moteli. Meunarodna klasifikacija prema ponuenom komforu: Ima 5 kategorija: Primjereno cijeni (Turist) Ekonomino (Standard) Srednja klasa (Komfor) Prva klasa (Prva kategorija) Luksuz (De Luxe)

HOTELI
m ili karakteristine brojane oznake za broj postelja, broj stolica, povrinu kuhinje, posebne ponude: Dvokrevetne sobe Standardni hotel Veliina sobe oko 3,65 x 4,00 m = 14,60 m2 Garderoba, hodnik oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m 2 Kupaonioca/tu oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m 2 ukupno oko 21,80 m 2 Economique-Hotel Komforna soba oko oko 14,00-16,00 m2 29,00 m 2

Luksuzni hotel oko 30,00-32,00 m 2 Apartmani oko 42,00 m 2 Poslovno- stamb. dio: radna soba, dnevna i spavaa soba oko. 65,00 m 2 Obiteljski prostor, dnevna i spavaa soba, kupaonica oko. 65,00 m 2 Komforni apartman oko 65,00 m 2 Veliki apartman (grand suite) oko 130-200 m 2

X 7 Otpad, smee Prijem robe, vaga Tehnika Radionice Skladite Skladitenje i hlaenje mesa, ribe, povra, mlijenih proizvoda, pia Skladite Skladite

X 7 Pranje i glaanje rublja Skladite rublja Ured

Dnevni boravak Priruno skladite ienje povra WC Kanti na Kuhinja

Ured Garderoba, WC, prostorija za pranje Stanovi osoblja Stan direktora

1 zvjezdica (turistiki): Veza s recepcijom telefonom ili zvonom. Jednokrevetne sobe (JS) veliine 8 m 2 , dvokrevetne (DS) 12 m 2 . Nema: svjetiljke na nonom ormariu, radija ni televizora u sobi, hotelski bar, restoran. Plaanje: iskljuivo gotovinom. 2 zvjezdice (standard): Veliina soba 12 m 2 (JS) i 16 m 2 (DS). Uz to: svjetiljka na nonom ormariu, stol, jedna stolica po krevetu, u kupaonici sapun i runik. Standard osim navedenog: minibar ili automat za napitke. 3 zvjezdice (komfor): Recepcija radi (prisutan slubenik) 12 sati. Veliina soba 14 m 2 (JS) i 18 m 2 (DS). Novo: bezgotovinsko plaanje. Sef u sobi ili na recepciji. Sve sobe s telefonom, 70% soba ima radio i televizor. Rasvjeta iznad umivaonika. Restoran, telefaks na recepciji.
I k 1

Ured

Skladite

Pekarnica, slastiarnica

Pripremanje

Pranje lonaca Etani i sobni servisi

Skladite Hladna kuhinja

Glavna kuhinja Prireivanje Pranje posua Stubite I Dizalo

Lijenik, prva pomo

Skladite Pia, kava

Dvorana za bankete, tjefjiva Ulaz PitiBI gfSjfl: Prostorija za konferencije Ured

sD

gare . l l

H!

Gard.

Hotelski retaran

Ulaz, garr,

Soba za igre Bar Sobe L_ LSobei L_ Sobe Bar itaonice

Taverna/ pivnica

wc
jIe . gar., WC

Doruak, kavana, bistro, brza hrana

Stubite

Tajnitvo Telefon Prevo-te

Uprava Telex, Telefax. top|i|!fitl Rezervacije Knjigovodstvo

Rekreacija, port, gimnastika, sauna, bazen, kagana

Informacije Garderoba. WG

Prijam

4 zvjezdice (prva klasa): Recepcija radi 24 sata. Veliina soba 16 m 2 (JS) i 24 m 2 (DS). Sve sobe imaju radio i televizor. Hotelski bar i etani servis. Telefonska centrala 24 sata. U kupaonici dva umivaonika, ogledalo s kozmetikom i suilom za kosu, u sobi sjedea garnitura sa svjetiljkom za itanje. Servis za pranje rublja. Za goste besplatno: gel za tuiranje i si. 5 zvjezdica (de luxe): Recepcija s posluiteljima. Etani servis jela. Veliina sobe 18 m 2 (JS) i 26 m 2 (DS). Novo: ogrta za kupanje. Predvorje s posluivanjem pia. Dva apartmana, dva restorana.

Prodavaonice, kiosk

Ulaz I Natkriveni I prilaz vozila

Vratar

Prtljaga

j Skladite

Garae

Parkiralite

Taksi

Autobus

464

Shema odnosa prostorija u prizemlju hotela

HOTELI -> 00
Smjetaj: hotelske sobe, jednokrevetne (JS) i dvokrevetne (DS)-> ()- (ii). Apartmani sa stambenim prostorijama ili 2 sobe povezane vratima. Gospodarske prostorije i garae u podrumu i suterenu zahtijevaju vee razmake stupova, pa se esto u razmak stupova uklapa 1 V 2 - 2 sobe koje se odvajaju laganim akustiki izoliranim stijenama. Kreveti 100/200 cm, "queensize" 165/200 cm, "kingsize" 200/200 cm, kao dvostruki krevet pokretan ili na podestu. Sjedea garnitura, radni stol i stolica uz prozor. Televizor, samoposluivi hladnjak s piima, klupa za kovege, lako 95% gostiju upotrebljava tu, ostaje kada s mogunou tuiranja standardno opremljena. Pretprostor s ugraenim ormarom i zrcalom za itavu visinu tijela. U apartmanskim hotelima ugraena kuhinja i mjesto za blagovanje. Etani ured 1:15 soba, ishodite za posluivanje u sobama. Doruak u sobi: oko 35% u Francuskoj, 60% u Americi, u srednjoj Europi malo. Hodnik oko 6 m2/soba, irina najmanje 1,50 m, bolje 1,80 m. Za hotel vano: koliko je mogue odvojiti kretanje gostiju od kretanja osoblja i robe - . Doprema i otprema u gospodarskom dijelu, natkriveno (buka i nou), svijetla visina 4,35 m posebno zbog vozila za otpremu otpada. Dvorana za ruak je "umrla". Kontinuirani prijelazi od rustikalnog do restorana s inozemnim specijalitetima, interni glavni restoran (Coffee Shop), cjelodnevno za doruak i dnevne obroke, eksterno manji A-la-Card-Restoran. Openito 1 bar u predvorju. U hotelu sa 4 zvjezdice dodatno aperitiv-bar blizu restorana. Hotel za seminare: poveana potrebna povrina. Sredinja je dvorana vienamjenska, fleksibilna, za seminare, sastanke, izmjene informacija, izlobe, aktivnosti tijekom stanke, pia, buffet. Povezano sa skladitem namjetaja i stolica. Medijske prostorije za video, audio, projekcije, simultano prevoenje, kopirni ureaji, telefaks, teleks, telefon, oglasno-informativne stijene. Prikljuci u svim prostorijama. Zamraenje, ploa, platno, ured za organizatore, uredi za referente, skladite za radne materijale. Predavaonice, po mogunosti spajanjem vie prostorija, do 100 osoba, redovi stolica 0 , 8 - 1 , 0 m 2 / osobi, redovi stolova 1,5-2,0 m 2 / osobi, ploa, platno, medijske projekcije. Seminarske prostorije za 15 - 20 osoba 2,5 m2/osobi i 20 m2 aktivnosti = ukupno 70 m2. Unificirani stolovi; stolice s naslonom koje se mogu slagati. Uz svaku seminarsku prostoriju preporuuju se 2 prostorije od 15 m 2 za skupni rad 5 - 1 0 osoba. Umjetna rasvjeta neutralna 300 - 500 lx, mogunost priguivanja. Ventiliranje po mogunosti pomou prozora. Poveana potreba povrina za parkiranje osobnih vozila.

Servis

servis

^^

Shema odnosa servisa prema prostorijama za goste

X
P r o m e t n e p o v r i n e i p u t e v i za p o s l u g u

A
Oblici tlocrta hotela

n
Servis Dizala

K H U J
'vi
504
\

ra

/ /
50

-80-

oa
Hodnik Dizala z a g o s t e

U J

J
50

HAJ-

JVL

/
50- 150

||

l 1 1 |

Vertikalni promet u hotelu

Minimalni razmaci izmeu hotelskih kreveta

P r o s t o r za spavanje

Prostor za spavanje K u p a V onica

Kupa onlca Kupa-, onica

L

y " Kupaonica .: Prostor za / ' I spavanje ;

P r o s t o r za spavanje

K u p a o n i c a uz v a n j s k i zid

Uobiajena dispozicija

i ^ ^

3,00

3,00 Dvokrevetna soba u economyhotelu

Dispozicija kupaonice

Uska hotelska soba

F f f l l

_l um
"l
' j
I 4,10 ' ^ ^ Komforna hotelska soba p k o T o m ' 3 , S0VnSke
mjere

Standardna soba

Varijanta

465

HOTELI
->
Osoblje

Prostorije za goste/ugoivanje Koncipiranje prostorija za goste prema formuli "osobe = m2" treba naelno izbjegavati, jer to za prostorije manje od 100 m2 ne vrijedi. Dimenzioniranje treba temeljiti na konkretnim projektnim rjeenjima za opremanje, jer se samo tako moe ostvariti pravilan odnos podruja za sjedenje prema ukupnom prostoru i uklapanje potrebnih servisno - tehnikih ureaja. Da bi se funkcionalno planirale prostorije za goste, treba odrediti: - prilaze i osi komunikacija jer to ograniava korisnu povrinu openito i njenu irinu posebno; v - lokaciju glavnih servisnih povrina (uz izuzetak promjenljivih dijelova opreme) u odnosu na podruja; na 40 mjesta najmanje 1 servisna povrina, smjetena po mogunosti centralno; - oblike i veliine stolova prema vrsti pogona i strukturi gostiju. Ovisno 0 obliku pogona treba nastojati da se zbog optikog ralanjenja unutar ukupne korisne povrine organiziraju podruja od 20 mjesta za sjedenje ( 1 2 - 2 4 mjesta). Time se postie da dimenzije prostorije odgovaraju gostima i posluivanju, a da se ne doivljava poput ekaonice -> s. 456 - 457
Tip hotela m 2 / soba

3 a 0) 2

0 c C O 5 (0

M M
1 1

.&
3 80 S 3,00 > 3,OO -5,0 1 1-3,80-5,80+" ' 1,50

1,50 >1,20 t/On 1-3,80-5,80It1.60H

1J

Shema malog pogona

Shema srednjeg i velikog pogona

m
Restoran : . ^ I - 0 , 8 0 - ( f 0,80-1

.15,50

Uobiajeni hotel s velikom prostorijom za konferencije, noni bar, trgovine Centralni gradski hotel

55-65 45-55 35-45 40-55 18-20

Vrata hodnika za konobare

^ ^

Kolica za servis i posluavnike Motel

il

Ferijalni hotel Hotel nie srednje klase s posebnom kupaonicom i ogranienom ponudom hrane

lj)

Bruto povrine za hotelske sobe pri razliitim tipovima hotela 200 kreveta, periferna lokacija m 2 / soba 500 kreveta, centralna lokacija m 2 / soba 26,5 9,3 0,7 27,8 1,6 0,4 0,3 1,1 0,6 0,9 0,5 0,5 0,4 1,1 0,1 0,4 7,8 3,8 0,9 0,8 0,3 1.0 0,3 2,5 0,9 0,4 0,7 1,1 0,5 1,8 0,4 0,4 0,6 0,5 0,4 0,3 0,3 0,3 1,3 0,5 0,2 0,9 0,2 8,2 36,5

Podruje/odjel

t 2,50I

Hotelska soba Hodnik, dizala, stubite Posluga/servis Ukupno po sobi Podruje ulaza uklj. dizala za osoblje i servis Recepcija, WC rezerv., telefon Prtljaga, garderoba Uprava Restoran Kavana - bar 1. bar uklj. ank 2. bar uklj. ank Salon Toalete Prostorija za dogovore/predavanja Skladite namjetaja Priv.spavaa i dnevna soba Trgovine

24 3,2 0,6

(D

Etani ured

^ ^

Ured/pranje posua

[>I5[
10,801-1,00 4-1,20 H I 3,00 1 ^ ^

Pranje posua 1-2 osobe

Posue i ae 0,50 1 000,50 |1,^1 I

Ukupno podruje ulaza i za goste Kuhinja zalihe Openito zalihe Radionice, odravanje Praonica/skladita rublja Blagavaonica za zaposlenike, WC Prostorije za presvlaenje Prostorije za osoblje, obrauni,kontrola Domar Prometne povrine i dizala za poslugu Ukupno pogonski hotelski prostor Sveukupna povrina, bez grijanja, parkiralita odn. parkirnog objekta 43,5 m 2

K).70f1,20-10,70(

r L
K

Kl Kl Kl

K K l M

0,60 2,50 0,90 HI -3,90 - 4,00Pranje posua i lonaca Hladnjaa Limena kolica

I M \J
Regali

0,8 7,9

0,9 7,0 51,7 m 2

^2)

Potrebne povrine po hotelskoj sobi

466

HOTELSKE KUHINJE
Kuhinje imaju skup visoko tehnizinanih pojedinanih radnih mjesta. Njihove su dimenzije odreene brojem potrebnih radnih mjesta, njihovim ergonomskim mjerama i tehnikom opremom. Uz to postoje i drugi utjecajni imbenici kao to su struktura ponude, povremena potranja, stupanj predgotavtjanja itd. Prema tome nije realno odrediti povrinu kuhinje po nekom opem kljuu broja obroka ili mjesta u restoranu. Moe se dogoditi da 50 obroka zahtijeva istu opremu kao 200 obroka. Planiranje kuhinje obuhvaa 4 razvojna stupnja: - utvrivanje funkcionalnih podruja u konkretnom sluaju;- iznalaenje najveega i najmanjega broja potrebnog osoblja po funkcionalnim podrujima; - utvrivanje potrebnih ureaja i naprava po funkcionalnim podrujima temeljem predvienih tehnolokih postupaka i traenom kapacitetu; - dimenzioniranje i funkcionalni raspored radnih podruja Nakon toga moe se kuhinja kao podruje intenzivne proizvodnje organizacijski i ekonomski racionalno oblikovati. Treba ukljuiti strunjaka za projektiranje kuhinja. Kuhinja: topli odjel, hladni odjel, slastiarnica, priprema mesa, priprema povra, podruje proizvodnje, kuhinja za bankete, pomona kuhinja, dijetna kuhinja, pranje lonaca. Skladite: hlaenje mesa, povre, mljekarski proizvodi, polugotovi proizvodi, zamrzavanje, skladite za dnevne potrebe, suho skladite, organski otpad, suhi otpad; ambalaa, prijam robe, pivski podrum, vinski podrum, skladite za alkoholna pia, skladite za robu u sanducima. Servis: prostorija za konobare, etani servis, kuhanje kave, buffet, pranje posua, pranje srebrnog pribora. Prostorija za konobare sredinje je mjesto izmeu prostorija za goste, skladita i gospodarskih prostorija te zone etaa. Oko tog mjesta grupiraju se ureaji za izdavanje jela i pia i za otpremu, prema zahtjevima radnog procesa: pranje posua, toplo mjesto, hladno mjesto, izmeu njih konobarska blagajna i servisne naprave, zatim buffet, pie, desert. Etani servis locira se uz putove prema sobama za goste. Za ekonomino poslovanje nuno je da su restorani, kuhinje i prostorije za konobare u istoj razini i da postoji to krai put izmeu prostorije za konobare i restorana. Ima li vie razina, treba predvidjeti pomone kuhinje.

O POS
pripremanje povra

pripremanje mesa ^l) Pripremanje povra i 8.50-10,50

; 1,00-11.50-4804-1,50 -H.00-1

^ ^

Proizvodnja - kuhinja i slaganja hS041,00+9GH

Izdavanje

^ ^

Topli odjel - umaci/predjela amerika linija -2 kuhara max. 1-8041.CKH-1.40-H .00+80-1

Europska linija 1-2 kuhara

90+1,00-80-rt .00+-90H

B I

Topli odjel - umaci/predjela,

^ ^

Mjeoviti odjel, 1-4 kuhara

francuski oblik bloka, 2-4 kuhara

Osoblje Pranje posua Serviranje 32 tt

1 = Blagavsonica za mlae osobfs 2 - Kuhinja za osoblje 3 31 Pekarnica 4 = Kuhinja 5 = Hladnjaa za meso 6 - Hladnjaa za ribu 7 Smonica

Kuhanje

Pripremanje

8 - Hlaenje pia 9 = izdavanja pia

10 = M&pni proizvodi

11 = Ifesnica
12 = Pripremanja vegetarijanske hiane

0 10)200

400

600

800

1000

0100200 400 600 800 1000 Obroka/dan Obroka/dan povrine po podrujima

13 = Pranje staldenog posua 14 = Pranje posua Kuhinja za 100 jela i 100 jela u restoranu sa specijalitetima. 120 mjesta u kavani. 80 jela za osoblje

Obroka/dan osnovni podaci u m 2 z a kuhinju

467

HOTELI Q P
Oduvijek su ljudi putovali i susretali se kao putnici u svratitima koja su se esto nalazila neposredno uz crkvu, ali uvijek uz mjesta krianja putova. Tamo se nije samo odmaralo i spavalo nego i gostilo, pjevalo, plesalo i pregovaralo o poslovima i robi. Dananji moderni hoteli imaju dodatno najee bazen za plivanje i prostorije za fitness - .

(T)

Hotel "Spitz" u Urfahm/A -() - Q )

Arh.: Perotti + Greifender + Partner

0 0 0 0 @ 0 0

Ured Kuhinja Pranje posua Sneckbar Ured Prijam Prtljaga

fei DL

<D H X

^8) Boravak ( 9 ) Dvokrevetne sobe 0) Jednokrevetne sobe -> -

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Vjetrobran Predvorje Recepcija Restoran Boravak Tehnika Soba tipa A" Soba tipa .B" Soba tipa .C" Prost za. konf. 1. kat Ured Bar Bazen

( 7 ) Osoblje

15) Dvorana j 6 ) Kuhinja 17) Podruje saune 18) Skladite rublja (H) Suteren @

Prilaz vozila Vjetrobran Recepcija Bar Pivnica Foyer Restoran 10) Kuhinja j j ) Pranje posua

(13 Namjeta za terasu (14 Terasa 0 6 Konferencije [i 7) Skladite namjetaja 18) Prostorija za sastanki 19) Kontrola Raunovodstvo (22 Tajnitvo Stan

Predvorje hotela M5 Priredbe

Unutamjr dvorite (21 Direktor

J2) Osoblje/kolovanje

Parkhotel Gtersloh

Arh.. Fischer, Krder, Rathei

Standardna etaa Sheraton Oslofjord

Arh.: PlatovA. S.

468

MOTEL
Poloaj: Na autocestama i prilaznim cestama u blizini velikih gradova, izletnikih i turistikih podruja, motel treba locirati tako da opskrba (voda, struja, plin, svjee namirnice, pranje rublja) bude jednostavna. U odnosu na cestu motel treba orijentirati tako da svjetla vozila ne padaju na njega. Kolni prilaz: Pokraj prijavnice (kratko parkiranje), dalje na parkiralite - nadstrenica ili garaa po mogunosti to blie sobi; odlazak opet mimo prijavnice (kontrola i povrat kljueva). Veliina: Za razliku od gradskog hotela, motel je najee prizemnica, iroko poloena - () Veliina sobe 4 x 4 - 5 x5 m, kupaonica i eventualno nia za kuhanje - (),makar soba bila samo jednokrevetna. Kako 90% gostiju ostaje samo jednu no, povoljna je otvorena garderobna stijena na kojoj su svi odjevni predmeti vidljivi pa ih se tee moe zaboraviti. Treba predvidjeti zajedniku prostoriju za goste sa stolovima za itanje i pisanje, uz to radio, televizor, stolovi za igre, suveniri, asopisi itd. Igralita trebaju biti dovoljno udaljena da ne smetaju odmoru gostiju. Motel treba imati sredinju prostoriju za pranje rublja i ostavu za vrtni alat, vrtni namjetaj, ralicu za snijeg, ljestve itd.

-6,25

reda namjetaja Arh.: Polivnick

Arh.: Roberto

h 1,404 13.' 3,40 (6,00 H 3,40

G o s p o d a r s k a prostorija

Natkrivena parkirna mjesta izmeu stambenih jedinica. Po 3 odn. 6 jedinica se spajaju u jednu skupinu. Arh.. Duncan
Stambena jedinica

n
Prilaz s a c r p n e stanice

K o n t r o l a ulaza

-3,00113,00H

i izlaza

Stambene jedinice s natkrivenim parkirnim mjestima kao ali blokovi po etiri Arh.. Tibbals - Crumley - Musson

^g)
W

Motelski kompleks sa skupnim parkiralitem za svaku zgradu i restoranom kao zasebnim pogonom Arh.: Fried

Stambena jedinica

Stambena jedinica

yri
I H=ft

\r\
Prilaz za c r p n e s t a n i c e

M
.. (6) Ulaz s kupaonicom i WC-om izmeu parkiralita i s o b e z v u n a izolacija Arh.. Hornbostel .. nO) Situacija za s restoranom Arh.: Hornbostel

Dvije dvokrevetne sobe s vjeiroDranom vjetrobranom za hladnu klimu i niaanu Klimu kabinom za spavanje, koja se moe koristiti zasebno ili zajedno s dvokrevetnom sobom (Djeca) S7

m
(7)

X
-4.10-

E
( D

i r a

Artr^Thort^sm

Stepenasti raspored stambenih jedinica s prijavnicom i stanom upravitelja

Arh.: Williams

469

KONGRESNE ZGRADE
1 F o y e r s prilazom

Za kongresnu je zgradu najvanija lokacija, jer pogrena lokacija dovodi funkcionalnost u pitanje. Sredite grada je tradicionalna lokacija. Povoljni prometni uvjeti, naroito blizina eljeznice, te blizina trgovake etvrti i uslunih 5 Kongresna d v o r a n a (2-katna) djelatnosti ini lokaciju atraktivnom, individualni dolazak osobnim automo6 Kinodvorana bilom najee trai etau s garaom. Razvoj prema radnim savjetovanjima 7 G r u p n a prostorija s brzim dolaskom i odlaskom pobudio je interes za lokacije uz vorita auto8 Unutarnje dvorite 9 Predavaonica cesta i zrane luke. Nenastanjeni dvorci i gospodske zgrade u lijepom krajo10 Prijem liku prikladni su za kongresne zgrade. Priredbe, ovisno o vrsti, imaju sljedei 11 Knjinica broj sudionika: masovne manifestacije vie od 1500, plenarni i drutveni kon12TV<Jvorana 13 Prostorija z a sjednice gresi do 1500, kongresi koji se odravaju u odreenim vremenskim razma14 Prostorija za sjednice cima do 1000, radni kongresi do 750, sjednice organizacija i udruga do 500, 15 Prostorije za studente te sjednice komisija do 250. v 16 Prostorije za j r e s v h e r ^ Kapacitet glavne dvorane u srednjim gradovima priblino je 1000 osoba, u ve17 Sauna 18 Pratala s i haimowsma likim gradovima priblino 2500 osoba, u milijunskim gradovima 3000 - 6000 (za 2 0 osoba) osoba. Stolice se mogu postavljati u redove, u obliku parlamentarnog raspo19 Ispitna prostorija reda sjedita i uz stolove za radne obroke. 2 0 Prostorija za nastavu
3 Tehnika 4 Skladite stotica 2 1 portska d v o r a n a 2 2 MEIB prostorija za nastavu

2 Prostorija za d o g o v o r e

1 Smjetaj 2 Aula 3 Ulazno p r e d v o r j 4 Zatvoreni b a z e n 5 Gimnastika d v o r a n a 6 Ulaz 7 Vrt 8 Staje 9 Kuhinja/ blagavaonica 10 D v o r a c

Kongresni i portski centar Kopenhagen

- Legenda 1 VeSka dvorana 2 FoyerH 3 V B e n a n i e n s t a dvorana 4 Foyer R 5 Dvorana z a g t a z t w 6 Mala d v o r a n a 7 Pozornica 8 Prolaz

Arti.: Martensson + Jensen

11 Kapela 12 Parkiralite

Tlocrt ->

Arti.: Prachensky + Heiss

()

Popreni presjek ->

( S ) Tlocrt obrazovnog centra Wofsberg-Ermatingen

Arti.: Guyer

(4)

Raspored stolica

( ? ) Varijanta

(p Varijanta

^^

Varijanta

470

KONGRESNE ZGRADE
DP
1 3 5 7 Ulaz izlobene dvorane 2 Foyer 4 Uputeni prostor za orkestar6 Pozornica 8 Kino-dvorana Garderobe Kazal.dvorana Predvorje U dvorani se nalazi parket, visoki parket i kat. Kad je parket, najvii red stolica smije biti najvie 2 m iznad hodnika, redovi stolica na veoj visini smjetaju se u visoki parket, a u kat spadaju visoko smjeteni prostori uza zidove. Da bi se moglo vidjeti govornika, mora razlika visine izmeu redova stolica iznositi 10 - 1 2 cm, uz pomaknuti razmjetaj stolica 5 - 6 cm. povienje podija govornika poboljava vizualni kontakt. U predvorju treba za svakog sudionika predvidjeti povrinu od priblino. 0 , 9 - 1 , 5 m 2 . irina predvorja najmanje je 6 m, a duljina najmanje 20 m. Garderobe: duljina pulta za preuzimanje i izdavanje najmanje 1m/20 osoba. Potrebna povrina oko 0 , 1 m 2 /sudtoniku.

>>

Prizemlje kulturne i kongresne

(?)

Gornja etaa

Popreni presjek- ( ? ) ( 2 ) Arh.: Niemeyer + Lyonnet

zgrade Le Haure

HL

1 Garderoba 2 Bar 3 Predvorje 4 Kafeterija 5 Zatvoreni bazen 6 Predvorje bazena 8 Biljar, stolni tenis 9 Presvlaenje osoblja 10 Skladite

11 Pro^zartrening 12 potelskiHrakt 13(Praonica 1\Strojamica 15^lavni i l&PredvorjS") 17\gvorana 18 Koyer 19<Prijem 20 Kuhinja,. :oran 21 CMpiana za bankete 22 liredi 23+>rostorija za nastavu i sjednice 24 Glavna dvorana 25 Unutarnje dvorite Arh.. Friis + Moltke

Kongresni centar Frankfurt Sjedita u redovima za 2340 osoba

^ ^

Parlamentami raspored sjedita 600 osoba

1sT~=1SL
TPr

Tlocrt centra za usavravanje i konferencije Princeton

(j[)

Sjedita u redovima

^ ^

Mjeoviti raspored sjedita Arh.: Perkins + Will

j>l
T

Izloba - f

F
Popreni presjek -> @

Tlocrt kongresnog i izlobenog centra Chicago

Arh.: Murphy + Partner

471

Tipologija predjela

ZOOLOKI VRT (ZOO) I AKVARIJ

Q p

Tradicionalne namjene zoolokog vrta - odmor, obrazovanje, znanstveno istraivanje - danas su postale jo vanije zbog smanjenja broja divljih ivotinja i orijentacija na uzgoj i odravanje ivotinjskih vrsta te nastojanja da se ivotinje vraaju u prirodu. 1. Potrebne povrine i proirenje Berlin 34 Kln 20 Frankfurt 63 Nrnberg 60 Napulj 300 Sao Paulo 250 Brasilia 2500 Abu Dhabi 1430 Healsville 175

ha ha ha ha ha ha ha ha ha

1983 1860 u gradnji 1939 u gradnji 1957 1960 1970 1964

Uz glavni ulaz - za vee ZOO-e treba vei broj izloga, zatim blagajne, kiosci, zahod, dovoljan broj parkirnih mjesta za osobna vozila i autobuse, postaje javnog prometa i najee teren za upravu i sve odjele koji slue prometu posjetitelja. Prostorije za priredbe i predavanja, restoran vie klase s pogledom na ZOO i posebnim ulazom izvana za rad naveer. Nadalje su restorani, kafeterije sa samoposluivanjem, kiosci, na glavnim putovima su nadstrenice u sluaju nevremena, ovisno 0 veliini zahodi i povrine za piknik, gospodarske i zgrade za osoblje sa posebnim ulazima izvan pogleda posjetitelja s velikim vanjskim povrinama za skladita s hranom, steljom, sijenom, slamom, pijeskom, ljunkom, humusom, graevnim materijalom, stablima itd. Odjel za osoblje s prostorijama za pranje i presvlaenje, dezinfekciju, kafeterija, prostorije za nastavu i odmor (nono deurstvo). Centralno i decentralizirano pripremanje hrane, kondicioniranje vode, skladita i hladnjae, otprema otpada, hale za smjetaj i odravanje strojeva za ienje, prijevoznih sredstava, viliara i transportnih kaveza, stolarske, bravarske i liilake radionice i skladita, vrtlarija. Komunikacije: glavni putovi, irine 5 - 6 m, u krunom prometu vode posjetitelje do nastambi i ograenih prostora raznih skupina ivotinja. Pokrajnji putovi irine 3 - 4 m vode do pojedinih skupina ivotinja. Putovi i zgrade moraju omoguiti kretanje invalidskih kolica. Oblikovanjem zemljita i vegetacije treba izbjei dogledanje udaljenih posjetitelja. Gospodarski se putovi trebaju to manje kriati s glavnim putovima. Oni slue za opskrbu i transport ivotinja prema stanitima. Transportni sustavi s beumnim elektromobilima za posjetitelje koriste glavne putove; minijaturne eljeznice ili iare vode se vlastitim trasama. Zgrade za medicinsko zbrinjavanje ivotinja, bolnica za ivotinje, karantenska stanica, laboratoriji, prostori za privikavanje, uzgoj, skladitenje (hladnjaa) i otpremanje uginulih ivotinja. Odvojene prostorije za osoblje, dezinfekciju i pripremanje hrane. Grijanje, klimatizacija, ventilacija, istraivaka postrojenja. Ograde za zatitu ivotinja s jedne i posjetitelja s druge strane: pletena ica i elino pletivo (crno), lanci, prepreke, napeta elina ica, jarci s vodom i bez nje, staklo i sintetini materijali, vizualne zapreke (ptice ne lete u zatamnjene zone za posjetitelje), elektrina struja. Kue za ivotinje koje se mogu obilaziti, esto su povezane s restoranima i zahodima za posjetitelje. Grijani prostori su 20-22C, slabo grijani 8-10C i negrijane zone. Uvijek treba voditi rauna o klimatskim uvjetima i nainu ponaanja u postojbini ivotinja iako je mogua i aklimatizacija. Slobodni prostori za pojedinani i skupni smjetaj raznih vrsta ivotinja ograeni su jarcima s vodom ili bez nje, uzevi u obzir geografsko i klimatsko podrijetlo, nain ponaanja, teritorijalnost. Treba imati odvojene ograene prostore za rasplod i uzgoj, kojima moe biti doputen ili zabranjen pristup posjetitelja.
(7) Presjek -> ured za visokogradnju Wuppertal

(2)

Tajga

^ ^

Europski kultivirani krajolik

^ ^
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7

Objekt za ovjekolike majmune zooloki vrt \Mjppertal

Razina za posjetitelje i R a z i n a z a posjetitelje 2 Unutarnji ograeni prostor Nia za spavanje Hodnik za njegovatelje Bolesnike sobe Kuhinja za hranu 8. 9. 10. 11. 12. P r o s t o r i j a za n j e g o v a t e l j e Jezerca S p a v a o n i c a za m l a d u n a d Prostorija z a n j e g o v a t e l j e Vjetrobran

472

Vii kraljenjaci u vodi Bioloki sat svjetske povijesti Od jednostaninih bia do sisavaca Osvajanje mora Koraljni greben Pribavljanje hrane Graa tijela i hrana Slatka voda Mnogostruka ponuda hrane

ZOOLOKI VRT I AKVARIJ

Q p

Treba ugraditi naprave za hvatanje i transport ivotinja. Smjer vjetra i miris tijela vani su kriteriji za lokaciju i zatitne ureaje. Obino se odvajaju i zahtijevaju posebne mjere sljedee skupine ivotinja: Sisavci u zgradama i vanjskim ograenim prostorima s vodom ili bez nje. esto je visina vanija od tlocrtne povrine;: Ptice u zgradama sa svjetlarnicima zbog danjeg svjetla, naroito za egzotine ptice, vodene ptice u slobodnim ograenim prostorima, zatita od ptica grabiljivica; Gmazovi i morski sisavci s vodom temperature 1 5 - 2 7 C za veinu vrsta;. Ribe i beskraljenjaci ne smiju imati kontakt s vodom u kojoj ima metalnih dijelova, trebaju imati bazen za karantenu, zalihu svjee i morske vode za 1/3 do 1/2 ukupnog obujma.
Oblik tijela Ponaanje u prostoru i skupini Domai i strani stanovnici naih voda Tropske obale koljke puevi i sipe

Vodu iz gradskog vodovoda treba najprije filtrirati kroz ugljen. Razlikuju se postupci: Otvoreni sustav s jednokratnim protokom, 1 - 2 izmjene vode u satu, zatvoreni sustavi s filtrima i cirkulacijom, obnavljanje vode 6% - 20% u dva tjedna, zatvoreni sustavi za svaki akvarij posebno. Prostor za posjetitelje treba biti slabo osvijetljen da se izbjegne refleksija na staklima oko akvarija. Kopneni beskraljenjaci (kukci) u akvarijima ili terarijima, stroge zatitne mjere protiv prenoenja jajaca ili liinki u okolinu. Djeji zooloki vrt i seosko gospodarstvo s djejim igralitem posebno su korisni gradskim obiteljima jer se omoguuje neposredni kontakt, ali i razumijevanje za prirodne oblike ponaanja i hranjenje domaih ivotinja, naroito zbog nerealnog i humaniziranog prikaza ivotinja u djejim knjigama. Drive-through i safari-parkovi zasebno su podruje sa specijalnim mjerama sigurnosti, koje se ovdje spominju samo radi kompletiranja. U budunosti e sve znaajniju ulogu imati poboljanja prirodnih uvjeta za ivotinje u zgradama i ograenim slobodnim prostorima, kao i mogunosti nesmetanog promatranja ivotinja kroz ograde sa staklom i prozirnim sintetinim materijalima.

(T)

Prizemlje AOUAZZO Dusseldorf

15. 16. 17. 18. 19. Povijest ivota Povijest ovjeanstva Promjenljiva izloba Tropska dvorana Promjena oblika rakova Oblik vodozemaca

Artv. Dansard, Kahlenborn i p.

20. 21. 22. 23. Oblik gmazova ivotni prostor pustinja Prikrivanje i upozoravanje o v j e k i okolina

24.

Mineralogija

Ulaz Objanjenja Uspjesi kukaca Jesti i biti pojeden Obrana i bjeg Kukci u pokretu

7. 8. 9. 10. 11. 12.

etiri x ivot Kako ive Podjela na 4 dijela Ljudi i kukci Povrina za projekciju P o s e b n e izlobe

Gornja etaa

Presjek ->

(4)

Svijet kukaca

Arh.: Johnson

473

ZOOLOKI VRT I AKVARIJ

Sve znaajnije postaje takoer odravanje i renaturalizacija izumiruih ivotinjskih vrsta. ZOO-u pripadaju i ureaji koji objanjavaju povezanost ovjeka i prirode i koji se uklapaju u zadau prirodoslovnog muzeja, uvijek povezano s podrujima rekreacije, uenja i istraivanja. U vezi s lokacijom daje se prednost raspoloivim prirodnim terenima u koje se uklapaju slobodni prostori. Za veterinarsko zbrinjavanje, istraivanje i potpomaganje rasploivanja razvili su zooloki vrtovi klinike i bolnice bez pristupa posjetitelja. Vanjski ograeni prostori podupiai proces ozdravljenja, aklimatizaciju i karantenu. Na primjeru San Diega prikazane su mogunosti -> -<D
1. 2. 3. Forum Vodopad Jezero Otok Stube za sjedenje Movare Regeneracijski izvor Planetarij Foyer Mineralogija Astronomija

4.
5. 6. 7. 6. 9. 10. 11.

Prizemlje prirodoznanstvenog muzeja/zoolokog vrta ulaz Osnabrck Arti.: C. + B. Parade

- Tapecirane staje za lijeenje, aklimatizaciju i promatranje iznutra i izvana - Razdvojivi prilazi zgradi, - Karantenske prostorije za bolesne i one koje se privikavaju, - Hladnjae za ivotinjska trupla, prostorije za seciranje i uklanjanje trupla, intenzivna njega i operacijske dvorane, - Laboratoriji za ispitivanje i istraivanje, - Izolirani prilazni putovi za dopremu u transportnim kavezima, - Skladite i pripremanje hrane, - Odvojene prostorije za osoblje i ureaje za dezinfekciju, predavaonice za poduku u veterinarstvu, - Klimatizacija i ventilacija sa 12 - 1 5 izmjena zraka u satu, odvojeno za karantenske prostorije, kondicioniranje vode i filtre, - Ureaji za ienje zidova, podova i naprava s vrelom parom, - Ureaji za hvatanje u svim kavezima i vanjskim ograenim prostorima.

Geologija Evolucija Ekologija Ulaz u zooloki vit Kiosk Pivnica Restoran

Suteren

(4)

Gornja etaa bolnice za ivotinje zoolokog vrta San Diego

Praonica Sterilizacija Prostor, z a z a m i z a v a n j e 12. 13. 14. 15. 16. Prost, za pranje Tamna komora Kontrola Nekad, skladite Nekad, kuhinja

19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.

Kuhinja Boravak Majka i dijete dratovi Rotilj Zrani prostor Knjinica

()

Gornja etaa

(5)

Prizemlje ->

474

KAZALITE -> Q 0
Povijesni pregled Projektiranje kazalita zahtijeva razumijevanje kompleksnih funkcionalnih odnosa. Mnogo toga postaje jasnije prouavajui povijesni razvoj kazalita. To je graditeljska zadaa koju su si najrazliitija drutva neprekidno postavljala od prije 2500 godina. Svaka kazalina zgrada danas se vee uz veliku povijesnu tradiciju, ali je istodobno karakterizira nastojanje da se toj tradiciji izbjegne. Nekoliko primjera neka jasno prikau povijesni razvoj tog tipa graevine. -> - s. 476 -
Dionizijevo kazalite u Ateni Tlocrt 452/330. pr. Kr. Marcelijevo kazalite u Rimu. Tlocrt 11500 mjesta, 11. pr. Kr.

1 4 . - 1 7 . Grobovi 18. K r i e v i razbojnika dvojice 2 0 . I s u s o v kri 21. Sveti grob 22. Nebo

10. K a j f i n a k u a 11. A n n a s o v a k u a 12. K u a p o s l j e d n j e veere

Dionizijevo kazalite, poetak graenja kazalita u Europi -> . Marcellus-ovo kazalite u Rimu, prvo potpuno u kamenu izvedeno kazalite u Rimu (f). Srednjovjekovno kazalite s odjelima. Kratkotrajni podesti i graevine . Unutranjost kazalita Swan Theatre, prema crteu van de Witta iz 1596. g. Talijansko kazalite s poetka 16.st. . Rana renesansna kazalita bila su kratkotrajne drvene gradnje unutar postojeih dvorana. Primjerice Vaari je razvio drveni, viekratno uporabivi sustav za gradnju kazalita unutar dvorane Salone del Cinquecento u Palazzo Vecchio u Firenci. Teatro Olimpico, Vienca Prva stalna kazalina zgrada renesanse je Comdie Franaise u Parizu . Loe se grade tek od sredine 17. st. Teatro Farnese, Parma (prva graevina sa sustavom pominih kulisa). Teatro "San Carlo", Napulj . Teatro alla Scala, Milano -> uzor za gradnju opera u 18. i 19. st., ali i za novi "Met" u New Yorku 1966. g. Velika opera Bordeaux . Veliko predvorje bilo je uzor za Veliku operu u Parizu, Gamier 1875. g.

Tlocrt srednjeyjekovnog kompleksa pozornice

Swan Theatre u Londonu

M Zid taste ii dvorane gdje sa dograivalo oda ugraivalo P Zavretak perspektivne sa pozorni* s mn. 60 cm razmaka do Mbao prolaza za glumce A Prostorija za 6>oravak i presvlaenje glumaca C Prednji horiz. dio pozorroce uzdignu! 1 ,10 m iznad poda D B Strasni dio pozornice, uzdignut za visinu jedne stube, u usponu 1:9 D Ploscen^ E Orkestar sa sjeditima F za Nnaza i najvie dostojanstvenike G Mjesta za ptamftanje G4i Mjesta za plemie I. reda H - J Plemii II. reda Od J navie Plemstvo viSeg reda K Mfrasta za "prosti puk*

M a s e

D<

^5)

Kazalite Sebastianev Serilio-a, 1545.

(9)

Kazalite "San Carlo" y Napulju 1737.

Arh.: Antonio Medrano i Angelos Carasale

.... j

I L1-KJ--

' - j g r S ^ T !

IiiJ
Teatro Olmpico u Vicenzi 1585. Tlocrt Arh.: Andrea Palladio i Vicenzo Scamozzi

,...i r f i l r i T i T i J i f j g

i L
Arh.: Piermarini

Staro kazalite Comdie Franaise u Parizu 1687 - 1689.

Teatro alla Scala u Milanu 1779.

(8)

Teatro Famese u Parmi 1618 - 1628.

Arh.. Giovanni Battista Aleotti

^)

Velika opera u Bordeauxu 1778.

Arh.: Victor Louis

475

KAZALITE
Povijesni pregled -> PD Festspielhaus Bayreuth - . R. Wagner sa svojim oblikom kazalita postavio kontrapunkt Velikoj operi u Parizu. Projekt totalnog kazalita W. Gropius/E. Piscator, usporediti "Die BOhne im Bauhaus", Dessau 1924. Obratiti panju: rotirajue gledalite, pozornica s paternoster-sustavom prema mogunostima projiciranja na zidove i strop - - . Pokrajinsko kazalite Dessau - . Rani primjer modeme pozornice s dovoljnim brojem pokrajnjih pozornica. Projekt Nacionalno kazalite Mannheim - . Pozornica na trgu Lehniner Platz u Berlinu prva je velika novogradnja prilagodljivog kazalinog prostora (adaptacija Mendelsohn- objekta, "Universum" od 1928.g.). Opera Bastille, Pariz - , do sada najvea pozornica sa 10 pokrajnjih pozornica na 2 razine. Tendencije u aktualnoj gradnji kazalita Danas postoje 2 tendencije: 1. Odravanje, restauriranje i modernizacija postojeih kazalita 19. do sredine 20. stoljea. 2. Novogradnje s "eksperimentalnim", otvorenim karakterom prostora, npr. pozornica na Lehninerovu Platzu - . Slino su usmjerene brojne adaptacije postojeih prostorija u kazalita radionice sa 8 0 - 1 6 0 mjesta za gledatelje. Opera i drama: dva razliita naina oblikovanja kazaline zgrade. 1. Opera: Ona je u tradiciji talijanskih opernih kazalita 18. i 19. st. - s. 475 + Obiljeava je jasno prostorno - arhitektonsko razdvajanje gledalita i pozornice udubljenjem za orkestar, veliki broj mjesta (1000 do priblino 4000) s odgovarajuim sustavom loa odnosno katova koji su potrebni za velik broj gledatelja, npr. milanska Scala ima 3600 mjesta, berlinski Deutsche Oper 1986 mjesta, newyorka Metropolitan Opera 3788 mjesta, parika Opera Bastille 2700 mjesta -> . Kontrapunkt obliku opere kao kazalitu s loama i katovima je Festspielhaus Bayreuth. Koncipirano je kao parterno kazalite prema grkom/rimskom uzoru. Ima dodue samo 1645 mjesta. 2. Drama: Graditeljski je u tradiciji njemakog reformacijskog kazalita 19. st. Obiljeava je parterni oblik (tj. gledatelji sjede na velikoj nagnutoj zakrivljenoj plohi) i predpozornica (povrina za izvedbe ispred portala u gledalitu). Drama se naroito oslanja na tradiciju engleskih kazalita - s. 475 0 , tj. povrina za izvedbe u prostoriji. Suvremeni primjeri s engleskoga govornog podruja: Festival Theatre Chichester, Engleska, Powell i Moya 1962.g. Primjer iz Njemake: Nacionalno kazalite Mannheim, Kleines Haus, Weber, HSmer, Fischer 1957. g. Otvoren je 70-tih godina varijabilni oblik prostora intenziviran eksperimentima oko prostora za igrokaze. Primjer je bremenski Concordia Theater (adaptacija postojeeg kinematografa). Mogunosti varijacija prostora pokazuje primjer pozornice na Lahninerovu trgu u Berlinu - . 3. U njemakom govornom podruju osobitost je tzv. trodjelno kazalite (mjeoviti oblik opere i drame) koje se oblikuje prema dominantnim zahtjevima opere. Primjer: Stadttheater Heilbronn, Biste i Gerling 1982.g

^ ^

Zgrada za sveane priredbe Festspielhaus Bayreuth 1876. RWgneriArh. 0. Bruckwald

Walter Grapius: Projekt za "Totaltheater" 1927.

- ( D Okrenuta povrina za predstave

^ ^

Pokrajinsko kazalite Dessau 1938. Tlocrt gornje galerije

Arh.. Friedr. Lipp i Werry Roth

(5)

Natjeajni rad za naciolnalno kazalite Mannheim

Arh.. Mies van der Rohe 1953

1 2 3 4 5 6 7 8

Foyer G a r d e r o b e za u m j e t n i k e Dvorana za slikare D v o r a n a za k r o j a e Oslikavanje dekoracija Reija svjetla Osoblje U l a z i prostorije za p r o b e

Pozornica na Lehniner Platzu, Berlin 1982

Arh.. J. Savade

Opera Bastille, Pariz 1989.

Arh.: C. Ott

476

KAZALITE
Tipovi kazalita I veliine naselja U Njemakoj, vicarskoj i Austriji postoji karakteristina veza izmeu veliine naselja, veliine kazalita i tipa kazalita (uz neke modifikacije to vrijedi i za druge zemlje sa slinim povijesno-kulturnim nasljeem). Kazalita prema veliinama naselja su: < 50000 stanovnika - pokrajinske pozornice (matina kua 500 - 600 mjesta), predstave u raznim mjestima regije, najee igrokazi; 50000 - 100000 stanovnika - pokrajinske pozornice i kazalite udruenih gradova. Drama i opereta, gostovanje opere; 100000 - 200000 stanovnika - trodijelno kazalite, oko 700 - 800 mjesta; 200000 - 500000 stanovnika - odvojene kazaline prostorije za operu i dramu. esto kao dvostruko kazalite. Mali prostor opere, 800 - 1 0 0 0 mjesta. Drama 600 - 800 mjesta. 500000 - milijun stanovnika - odvojena kazalita. Srednje prostorije opere sa 1000 - 1400 mjesta. Drame 800 mjesta. Uz to male studijske pozornice; >1 milijun stanovnika - velike operne kue sa 1400 - 2000 mjesta. Veliki dramski objekti sa 800 - 1000 mjesta i velik broj malih i najmanjih eksperimentalnih kazalita. Zakonom je odreeno da je osim mjerodavnih graevinskih propisa, za projektiranje kazalita mjerodavna i odredba o graevinama za okupljanje ljudi (VStattVO).

Prema propisima VStattVO trebaju @ s v a mjesta, izuzevi loe, imati nepomina otklopna sjedala s gornjim ili veim mjerama

Koso postavljena sjedala omogui. slobodu za laktove uju vrata 1.0 H.

>
0 . 8 (1 m na svakih_150 osoba]^ Prolaz _

1.0 "n

16 mjesta :

2 5 mjesta

Gledalite i pozornica/povrina za predstave

16 mjesta 2 5 mjesta'

Veliina gledalita: broj gledatelja odreuje potrebnu tlocrtnu povrinu. Za gledatelje koji sjede treba raunati s = 0,5 m2/gledatelj. Ta brojka proizlazi iz: 1. irina sjedita x razmak redova Dodatak 0,5 x 0,9 0,45 m 2 /mjesto = 0,05 m 2 /mjesto 0,50 m 2 /mjesto - > 0 .

irina redova sa 16 mjesta

2,0 1

irina redova sa 25 mjesta zahtijeva vrata

2. Duljina redova izmeu prolaza 16 mjesta -(5), ili 25 mjesta ako sa strane na svaka 3 ili 4 reda postoje izlazna vrata irine 1 m . 3. Izlazi, putovi u nudi irine 1 m za svakih 150 osoba (ali najmanje 0,80 m) -> - 0 . Obujam prostorije: dobije se na osnovi akustikih zahtjeva (pazvuk) kako slijedi: - drama oko 4 - 5 m 3 po gledatelju - opera oko 6 - 8 m 3 po gledatelju. Volumen zraka i iz ventilacijsko - tehnikih razloga ne smije biti manji, da se izbjegne preintenzivna izmjena zraka (propuh). Proporcije gledalita: dobiju se iz psiholokog doivljavanja i vidnog kuta gledatelja, odnosno na temelju zahtjeva dobrog vidika sa svakog mjesta. 1. Dobar vidik, bez pokreta glave ali lagani pokreti oiju oko 30. 2. Dobar vidik s minimalnim pokretima glave i laganim pokretima oiju oko 60 3. Najvei kut zapaanja bez pokreta glave oko 110, tj. u tom se polju zapaaju sva zbivanja "u uglu oka". Izvan tog polja javlja se nesigurnost, jer se "neto" ne zapaa. 4. Uz puni okret glave i ramena mogue je polje zapaanja od 360. Proporcije klasinog gledalita (opera, trodijelno kazalite, tradicionalni prostor drame) : razmak od posljednjeg reda do ruba portala ("poetak pozornice") neka ne bude vei od sljedeih mjera - drama najvie 24 m (najvea udaljenost za raspoznavanje mimike lica) - opera 32 m (jo vidljivi vei pokreti). irina gledalita mora odgovarati zahtjevu da i gledatelji koji sjede sa strane imaju zadovoljavajui pregled pozornice . Varijante su mogue. Ugodne proporcije, a djelomino i dobra akustika klasinih kazalita 18. i 19. st. temelje se na posebnim pravilima proporcija - > - .

Loe smiju imati = 10 pominih stolica = potrebna su nepomina sjedala. Po osobi = 0,65 rrr tlocrtne povrine.

Redovi stajaih mjesta odvojeni su fiksnim branicima, raspored prema gornjim ili veim mjerama.

2. S r e d n j i red 1. Posljednji r e d irina p o r t a l a Kod 24 m - 1 3 m Kod 32 m - 7 m

- 1 x irina p o r t a l a - | Dubina povrine pozornice za izvoenje

irina gledalita

Konstrukcija konture gledalita u Grand Theatre u Bordeauxu Arh.: Victor Louis. 1778

Konstrukcija zakrivljenosti dvorane u Teatra alla Scala u Milanu Arti.: Piermarini

477

KAZALITE - tu
T Uspon

-1.10 .VAUUJJ
Visina r a m p e M a x . 1,10 m Min. 0.S0 - 0 . 9 0 m ?t*4 Visina oka pri sjedenju 1,10-1,50

Madvenje z b o g vidika svaki 2. red 12 c m (iM svaki red 6 cm). Nagib nesmfjepffe.10*, a k o j e vei, stube

. Piedpozomica _

4-6 m

1.5 i0,9 -t-0.9H-0.8-10.9 I

Nadvienje sjedita (uspon)

A . v . v . v . v . v . v . v . v . v . v . \ V A J A " J . " . ^ V ^ Logaritamska fcrivulja

'*'*'** * ''''''''"V| M o d i i a d j a u poligonu f x w n a i ^ .

Krivulja nadvienja i njene modifikacije O - linija

i

1 Srednja sjedita

1t
B o n a sjedita I 12. 1 3. <1 4. i i 5 . red

Izmjetanje sjedita u jednom redu postie se razliitim irinama sjedita (0,50-0,53 - 0.%)

^ ^

Odnosi kontakta publike s pozornicom i meusobno

^ U k u p n a irina zamjeivanja Polje plastinog

Desno oko

"7QP
'

Visina portala

1
l

\ 110

- 1.0 /

j
i

i
i

Polje zamjeivanja i proporcije okvira portala

Nadvienje sjedala (nagib) u gledalitu proizlazi iz linija vizure. Konstrukcija linija vizure vrijedi za sva mjesta u gledalitu (parter, ali i etae) Q . Polazi se od toga da gledatelji sjede "iza praznine" pa je tek za svaki drugi red potrebno puno nadvienje (12 cm). O problemima vizura u kazalitima postoji specijalizirana matematika literatura u kojoj se, izmeu ostalog, uzima u obzir i sluajna raspodjela razliito visokih gledatelja. Redove sjedita treba oblikovati kao kruni luk, ne samo radi boljega pogleda prema pozornici nego da se omogui bolje meusobno vienje (efekt skrovitosti) . Cjelokupni presjek gledalita:^ Najprije treba odrediti visinu portala. U parternom kazalitu treba postojati odnos Visina portala 1 irina portala "T U tome je sadran zlatni rez, odnosno psiholoko polje opaanja (5). Nakon to je odreena visina portala, visina rampe i nagib partera te odabran obujam prostorije dobiju se konture stropa na osnovi akustinih zahtjeva. Trai se da reflektirajui zvuk od pozornice i pretpozornice bude jednoliko raspodijeljen po prostoriji. Za etae treba paziti da se i s gornjih sjedita postigne zadovoljavajua vizura prema pozornici - . Po mogunosti treba poveati visinu portala. Proporcije eksperimentalne prostorije - s. 479. Rije je 0 otvorenim ili neutralnim kazalinim prostorijama koje doputaju razliite razmjetaje gledatelja ili povrina za izvedbu. Ta varijabilnost razmjetaja postie se: A. mobilnim podestima pozornice i mobilnim tribinama za gledatelje uz fiksni pod prostorije. B. mobilnim podom prostorije koji se sastoji od podiznih podija. Ovo rjeenje tehniki je sloenije i skuplje od rjeenja A. Zbog toga se primjenjuje samo za vee prostorije gdje se okuplja barem 150 450 i vie osoba. Mali tip A je posebno prikladan za manja kazalita i za neiskoritene prostorije, koje najee nemaju dovoljno donjega prostora. Veliina im je najvie do 99 mjesta, jer propisi VStttVO vrijede tek od 100 mjesta navie: 99 mjesta x 0,6 m2 = 60 m 2 (2/3) + 30 m2 (1/3) povrine za predstave = 9 0 - 1 0 0 m2. Za vienamjensko koritenje prikladna je proporcija prostorije 1:1,6 s. 4 7 9 - . Presjek prostorije: Kod jednostavnih prostorija moe se odustati od tehnike na stropu, ve se mogu predvidjeti ureaji na runi pogon (motka koja se runim vitlom povlai do stropa). Primjeri Podium Ulm, arh. Schfer, oko 150 - 200 mjesta, 1969.g. - s. 479 - .Kleines Haus Mnster, arh. v. Hansen, Rane, Ruhnau, 1971.g., 180 - 380 mjesta, srednje polje poda varijabilno podiznim podijima, tribine za gledatelje - s. 479 - . Veliki tip B. 450 i vie mjesta, izgradnja kao A. ali mobilni pod kako bi se topografija poda mogla mijenjati. Problem: veliina i tonost dizanja podija. esto je potrebno da se gruba topografija podija korigira runo izraenom finom topografijom podesta - s. 479 . Primjer pozornica na Lehniner Platzu u Berlinu s. 476 .

Galerija 2

^ ^

Oblik stropa i refleksija zvuka

^ ^

Kazalite s galerijama i pogled na pozornicu

478

Povrina pozornice i pomone povrine - 1 / 3

KAZALITE -> Q0

Daljnje varijante povrine pozornice

( J )

Varijante povrine pozornice. Mali tip A

Strop za tehniku (ovjeena elina reetka) - rasvjeta - privrivanje dekora T 2.20!

Mogue izvlaenje Stube za sjedenje ili stolice

A Tribina koja se kree na valjcima ili zranim jastucima Volumen 4-6 m /gledatelja
3

A r t i . : Fr. S c h f e r

JSL
Ravni pod Prostor eksperimentalnog kazalita Izvueno Sklopljeno B Pokretni sklopivi podij, podesivi po visini

- Tehniki strop - Rasvjeta - Ventilacija - Ureaj za kiu Fina topografija Podesti Gruba topografija Podiji + 0,0 nSrw Stolovi i stotice naokolo.

( 5 )

Podizna pozornica, skica principa

E P
( 4 ) Kazalite u Ulmu, uzduni presjek podija A r t v : Fr. S c h f e r

( D

Podij u Ulmu. 6 varijanata r a s p o r e d a radnih povrina

(12)

S a l i e M o d u l a b l e O p e r a Bastille, P a r i z , u z d u n i p r e s j e k

479

KAZALITE;
03 Proporcije pozornice, pokrajnje pozornice i skladita
P l a t f o r m a na valjlclma

1. Tri tipa pozornice prema uredbi o mjestima okupljanja (VStattVO) (vrijedi za prostorije kapaciteta s vie od 100 posjetitelja). Uredba definira razliite oblike pozornice. Puna pozornica: povrina joj je vea od 100 m2, strop je vie od metra iznad otvora pozornice. Za punu pozornicu iznimno je znaajna eljezna zatitna zavjesa, koja u sluaju opasnosti odvaja pozornicu od gledalita. eljezna zavjesa openito kad se upotrijebi uspostavlja otru granicu izmeu pozornice i gledalita. Mala pozornica: tlocrtna povrina nije vea od 100 m2, nema proirenje (pokrajnje pozornice), strop pozornice nije vie od metra iznad visine portala, nije potrebna eljezna zavjesa.

ph2

+ 2,0

2,0

pH2

Scene: poviene povrine za predstave u prostoriji nemaju stropni istak. Posebnost scene uoava se u propisima o zastorima i deko(pH2) racijama. Oni se odnose na pogon a ne na projektiranje scena. Eksperimentalne prostorije obuhvaene su definicijom o sceni. 2. Proporcije pozornice Proporcije pozornice razvijaju se iz vizurnih linija gledalita. Povrina pozornice sastoji se od povrine za predstave, prolaza i radnih povrina. Osnovna struktura tradicionalne pune pozornice -> - Mobilna scena oblikuje se podestima koji su pomini po visini ili podiznim podijima. Varijabilnost oblika postie se podjelom povrine na pojedinane elemente. Osnovne dimenzije 1 x 2 m -> - .

^^

Proporcije tradicionalne pozornice u presjeku (pogled sa strane)

i
eljezni zastor Normalni zastor Zvuna zavjesa (strop) Veo

I 5 Stranji p r o l a z m i n . 1,5 m prema VSTattVO

IXIX|XIXIXIXI S
S k l o p i v i p o d e s t i ( a l u m . konstrukcija) s d r v e n o m o b l o g o m , p o d e s i v o p o visini. P o d e s t i s u t i n i m s t u p c i m a razliite visine (npr. 0 , 4 - 1 , 6 0 m )

Scena

M o n t a n a o g r a d a n a s u p r o t n o j strani o d p u b l i k e (pri k o n v e n c i o n a l n o j dekoraciji)

/ / AAA / / / A/ / / / / A/ z AAA
/

/ /SDprii

Proporcije tradicionalne pozornice, pogled odozgo

Scena u tlocrtu

480

Stranja pozornica

KAZALITE Q P
Pomone povrine pozornice (pokrajnje pozornice) i tehnika preinaka Klasini sustav pozornica 18. i 19. stoljea znao je samo za glavnu pozornicu; preinaka se obavljala - tedei prostor i zauujuom brzinom - guranjem kulisa. Mala stranja pozornica imala je zadau stvoriti prostor za duboku perspektivu pozornice - . Modema pozornica ima na sebi plastine objekte (dekoracije). Preinake zahtijevaju pozornice sa strane, kamo se dekoracije mogu prevoziti plitkim kolicima.

Skladite

Gledatelji

Osim odvoza dekoracija postoje i druge tehnike preinake - > - . Opera zahtijeva dvije pozornice sa strana i jednu straga - > - .
Dizanje/sputanje okretanje/podiji okretna ploa Odvlaenje: uad (motkartoka) j. Pizanie/spufeM nje p o d i j a Prevrtanje: P^?iva
kosina

Za malo trodijelno kazalite zadovoljava jedna pokrajnja i jedna stranja pozornica - > - .

Tehnika transformacije klasina tehnika pozornice 18. + 19. st.

^ ^

Modema pozornica

1 P o d i z n i podiji, d v o e t a n i 2 P o d i z n i podiji, j e d n o e t a n i

Tipski presjek trodisciplinarnog kazalita

(5)

1 Dernontabilni n o s a i i p l o e o b l o g e 2 Kolica b o n e p o z o r n i c e s podijima za i z j e d n a e n j e 3 Kolica stranje p o z o r n i c e s o k r e t n o m p l o o m , p o d e s i v a kosina 4 R u n o prekrivanje orkestra 5 Pokretni podizni element Skladite

^ ^

Tipski presjek opere ->

3 Kolica b o n e p o z o r n i c e s podijima za i z j e d n a e n j e 4 Kolica stranje pozornice s o k r e t n o m p l o o m i p o d i j i o m a za izjednaenje

5 6 7 8 9

Viedjeini podizni podij za o r k e s t a r Prospektna podizna pozornica Paralelni tornjevi P o g o n s k a stubita Dizalo z a majstora pozornice

6 P o d i z n a p o z o r n i c a z a transport dekoracija 7 Dizalo za majstora p o z o r n i c e 8 Pogonske stube 9 F i k s n i portalni toranj 1 0 P o m i n i portalni toranj 11 elini zatitni z a s t o r 12 Z a v r n i zastor, b o n a pozornica 13 Z a v r n i zastor, stranja pozornica 14 Djeljivi g l a v n i z a s t o r

10 P o d i z n a pozornica za t r a n s p o r t dekoracije 11 elini zatitni z a s t o r 13 Z a v r n i z a s t o r s t r a n j e p o z o r n i c e 12 Z a v r n i z a s t o r b o n e p o z o r n i c e 14 Djeljivi glavni z a s t o r

Tipski tlocrt pozornice za igrokaze/trodisciplinamo kazalite

Tipski tlocrt opere

481

V r a t a z a p u b l i k u 1 - 5 paziti na m j e s t o z a i z j e d n a a v a n j e v e l i k i h razlika 4 5 V e a i m a n j a vrata u jednolikom rasporedu za v a r i j a b i l n o koritenje prostorije

KAZALITE -> Q0
Pokrajnje povrine Povrine za scenu trebaju pokrajnje povrine za dekoracije i povrine za odlaganje podesta i tribina. Te bi povrine trebale biti velike kao povrina za izvedbu predstave. Veliina povrine za odlaganje proizlazi iz sloenih podesta i tribina. Povrine za odlaganje i pokrajnje povrine zauzimaju zaokrueno 30% ukupnog prostora. Na scenskim povrinama upotrebljava se znatno manja dekoracija nego na uobiajenim pozornicama. Razlozi za to: nuna vizura na scenu s vie strana; propisi koji iz sigurnosnih razloga ograniavaju upotrebu dekoracija Skladita slue za uvanje predmeta i dekoracija pozornice. Dijele se na skladita za: dekoracije, prospekte, namjetaj, rekvizite, kostime, eire, cipele, maske, perike, rasvjetna tijela itd. Najvie povrina zahtijevaju skladita dekoracija i kostima. Skladite s dekoracijama: (naroito zbog tekih dijelova) treba biti u razini pozornice i u njenoj neposrednoj blizini. Orijentacijske vrijednosti za dimenzioniranje skladita za dekoracije i kostime proizlaze iz broja scenografija u predstavama koje su na repertoaru. Kod drame i trodijelnog kazalita trebat e 10-12 scenografija, a kod opere do 50 i vie. Za svaku predstavu/scenografiju treba povrina skladita iznositi oko 20 - 25% povrine za izvedbu predstave, tj. za dramu treba priblino trostruka, a za operu najmanje deseterostruka povrina za izvedbu. Praksa pokazuje da skladita uvijek s vremenom postaju premala, pa kazalita, a pogotovo opere, organiziraju skladita izvan svoje zgrade. Veliki opseg prijevoza uvjetovao je uvoenje najmodernije tehnike transporta i skladitenja: kontejnerski sustavi s pomou raunalnog upravljanja skladitem. Za svaku scenografiju potrebna su 2 - 4 kontejnera (u posebnim sluajevima kod opera do 12 kontejnera). Primjer: Deutsche Oper Berlin: skladita u neposrednoj vezi s pozornicom Nationaltheater Mannheim: skladitenje u kontejnere izvan kazaline zgrade -> . Potrebna povrina za kostime takoer ovisi o broju scenografija za predstave koje su na repertoaru i o veliini ansambla, npr. opera: osim izvoaa ima zbor i balet. Prostor za kostime: 1 - 1 2 cm/kostim ili 1 - 1 5 kostima po duinskom metru motke -> - .

V i s i n a prostorije S p o j n a v r a t a A - E visina p o m o n e p o v r i n e ista k a o za prostoriju

^ ^

Pomone povrine/povrine za odlaganje

T r a d i c i o n a l n o s k l a d i t e n j e kulisa - u s p r a v n o u b o k s o v i m a , r u n i t r a n s p o r t , veliki udio p r o m e t n i h p o v r i n a , v i s i n a 9 - 1 2 m - l e e i u b o k s o v i m a , r u n i t r a n s p o r t , veliki u d i o prometnih povrina

M o d e r n o s k l a d i t e n j e kulisa - u t o v a r u k o n t e n j e r e r u n o s b o n e p o z o r n i c e , ili s p o v r i n e za o d l a g a n j e - transport kontenjera u skladite izvan zgrade - kompjuterski upravljano skladitenje kontejnera u vieetanim regalima

(g)

Skladitenje

Skladitenje -

Glavni foyer partera

Bono skladite (novogradnja)

^ ^

Deutsche Oper Berlin, tlocrti

m\
-44,871 Skladte paleta 3 etae 8490 m 2 2 SMadte pr capa kata 1063 m 2 3 Radionice za popravke 191 m 2 4 skladite 38 m ' 5 skladite 27 m 2 6 prostorija za pranje 10 m 2 2

7WC5m

8 inspekbja dvorane 11 m 2 9 ureaj za zanje

482

Skladite kulisa, nacionalno kazalite Mannheim. Arh. i tehn. Biste i Gerling. Tlocrt prizemlja i presjek.

Dvoetano vjeanje i skladitenje kostima u fiksnim stolcima

Jednoetano ->

KAZALITE
tu

Velika dvorana za 2 oslikavanje 1175 m H 8.0-11.0

dekoracije 325 m2

ili
dvorana za oslikavanje 247 m2 Prostorija za montau 850 m2 H - 11,50-13,0

1 Sklate boja 30rr^ 2, Kuhinja za boje 30 n f 3 Skladite za plastiare 78 nr 4. Plastian 130 mf 5 prostorija za prskanje 78 m2 6. Ulazni predprostor 7 Prostorija za slagale 144 nr 8. Bravarija 204 n f 9 Majstor 12 m2 10. w c , 11. Skladite drvene grae 174 nr 12. Majstor 12 m? 13 Skladite elika 96 m2

Prostorija s klupama 216 m2

Stolarija I strojevi 306 m2

9 , 13

,10

Zgrada s radionicama / prizemlje

Arti. + tehn. Biste i Gerling

L L

Garderoba za soliste 3,8 - 5 m 2 /osobi

Garderoba za soliste 5 m 2 /osobi

Garderoba za zbor 2,75 m 2 /osobi

(5)

Soba za presvlaenje i ugaanje instrumenata lanova orkestra > 2 m 2 /osobi

Radionice, prostorije za osoblje i pokuse 1. Radionice za izradu dekoracija. Kazalini tehniar Kranich u svojoj je knjizi "Suvremena kazalina tehnika" traio 1927.g. da se radionice izdvoje iz kazalita. Njegovi argumenti: - opasnost od poara i - skuene prostorne mogunosti za rad. U starim kazalitima bile su radionice najee smjetene potpuno nepristupano. Danas se zahtijeva da radionice ostanu u kazalitu, uz odgovarajue planiranje prostora. Razlozi: odranje posebne pozitivne radne atmosfere (identifikacija s radom). Ipak se s gledita prostora i ekonominosti kod velikih kazalita radionice smjetaju u posebnim zgradama. Potrebna povrina radionica za dekoracije iznosi etverostruko do peterostruko veu povrinu glavne pozornice kod srednjih kazalita (drama i trodijelno kazalite), a u velikim operama ili mjeovitim kazalitima (opera i drama) ta je povrina deseterostruko vea. Radionice, unutar ili izvan kazaline zgrade, uvijek trebaju biti u jednoj razini. Radionice za dekoracije dijele se kako slijedi. a) Dvorana za oslikavanje: Tlocrtnu povrinu treba tako dimenzionirati da se dva velika prospekta odnosno okrugla horizonta za oslikavanje mogu razapeti na podu. Prosjena je veliina okruglog horizonta 10 x 36 m. Treba postojati mogunost da se prostorija podjeljuje gustim zastorima zbog prskanja bojom. Grijanje treba biti podno radi suenja oslikanih prospekata. Da bi se mogla razapinjati platna treba biti drveni pod. Na dvoranu za oslikavanje nastavlja se dvorana za ivanje, tj. za sastavljanje dijelova tkanine, i njena je veliina priblino 1/4 dvorane za oslikavanje. b) Stolarska radionica: Podijeljena je u prostor sa stolovima i prostor za strojeve. Drveni pod. U priruno skladite treba moi smjestiti drvene grae za 3 - 1 0 predstava. c) Tapetarska radionica: oko 1/10 dvorane za oslikavanje. d) Bravarska radionica: kao stolarska, samo to pod ima cementnu glazuru. e) Radionica za kairanje: kao b) ili d). f) Radionice treba smjestiti oko dvorane za montau, u kojoj se pokusno sastavlja dekoracija. Ttocrtna povrina te dvorane ima veliinu pozornice. Visina je jednaka visini portala +2 m, promjer 9 - 1 0 m. g) Za tehniko osoblje treba predvidjeti prostorije za presvlaenje, pranje i boravak (kantina), a za vodee tehniko osoblje uredske prostorije. Postoje jo radionice za ozvuenje, rasvjetu, rekvizite i kostime. Njihova veliina ovisi o zahtjevima (intenzitet proizvodnje, osobna oprema) 2. Prostorije za osoblje: Umjetniko osoblje, intendantura, uprava. Povijesno gledano, prostorije za osoblje - nepovoljno za rad - bile su smjetene obostrano uz pozornicu: lijevo za ene, desno za mukarce. Danas se prostorije za osoblje rasporeuju u vie etaa tako da su na jednoj strani prostorije za tehniko osobjje, a na drugoj za ostalo osoblje. Tu je i radionica za maske, esto i radionica za kostime, uprava i intendantura. Garderobe: - > (2) - tipski tlocrti.

II c c c

Garderoba za dopunski zbor i/ili statiste 1,65 m^/osobi

Prostorija za presvlaenje i boravak tehnikog osoblja

^ ^

Garderoba za baletnu grupu 4 m 2 /osobi

Prostorija za minkanje i radna prostorija za izraivanje maski

483

KAZALITE
O

/ U)
Predpozornica / uduNjenje za orkestar

Mjesto za reiju Mjesto za odlaganje iznad: rasvjeta / studio 2s ton

oko 1,4 m2 / pjevau, min. 50m2 oko 7 m3 / pjevau

^ ^

Velika pozornica za probe / tipski tlocrt

Prostorije za probu zbora / tipski tlocrt

, D m

O d O O - O

Q D D Q G Q Q Q oko 2,0-2,4 m2 / muziaru oko 8,0-10 m3 / muziaru

I I J O

O 'o

O o X 'Q /<> a

o , o\
1 D 'i i

O O O^
D

O o
D

'a

I
^ ^ Prostorija za probe orkestra / tipski tlocrt

Prostorije za pokuse: Svako kazalite treba najmanje jednu pozornicu za pokuse kako bi se odteretila glavna pozornica. Primjerice u malom kazalitu: na glavnoj pozornici postavljene su dekoracije predstave koja se upravo prikazuje, a na drugoj se pozornici odravaju pokusi. Dimenzije odgovaraju glavnoj pozornici Tipski tlocrt pozornice za pokuse tradicionalnog kazalita -> . U trodijelnom kazalitu i operi uz to: prostorija za pokuse orkestra -> , za zbor , prostorije za pokuse solista, dvorane za balet. Eksperimentalno kazalite ima u reduciranom obliku i prostorije za pokuse; radionice i skladita ako se radi kontinuirano. Prostorije za opskrbu tehnike: prostorije za transformator, rasklopno postrojenje srednje i slabe struje, baterije u nudi, klimatizacijski i ventilacijski ureaji, opskrba vodom (ureaj za kienje). Sve ovisi o lokalnim prilikama i projektima strunjaka). Prostorije za publiku: 1. Klasine talijanske opere imale su samo uske hodnike i stubita. Pravo predvorje nije postojalo. Prema tome, raskoni prostori za publiku velikih opera u Parizu izazivaju odgovarajue divljenje. Poar kazalita u Beu 1881 .g. izazvao je dalekosene posljedice. Od tada se za gledatelje zahtijevaju zatvorena stubita u nudi, odvojeno za svaki kat. U osnovi taj zahtjev vrijedi i danas (VStttVO). 2. U tradicionalnim kazalitima predvorja ine: pravo predvorje (dvorana za etanje), restoran (buffet), predvorje za puae. Povrina predvorja je 0,8 - 2,0 m2/gledatelj. Realnije je 0,6 - 0,8 m2/gledatelj. Namjena predvorja danas se izmijenila. Ona je dopunjena izlobama, prikazima i redovitim kazalinim predstavama, pa pri projektiranju treba obratiti pozornost na visinu prostorije i oblikovanje zidova, poda i stropa. Garderobe: (4 duinska metra na 100 posjetitelja). Danas garderobni prostor ima djelomino zatvorene pretince (1 pretinac na 4 posjetitelja). Predvorje je i prostor za ekanje i okupljanje. Uz predvorje su i zahodi u uobiajenom opsegu: 1 zahod/100 osoba, 1/3 mukarci, 2/3 ene. Najmanje po jedna toaletna prostorija treba biti za mukarce i za ene. U ulaznom predvorju (vjetrobran), na suprotnim stranama nalaze se dvije blagajne: dnevna i veernja. Vanjski prilaz, putovi u nudi ovisno o lokalnim okolnostima -> s. 486 - i VStttVO. - Reprezentativna lokacija na nekom gradskom trgu - poloaj u parku, poloaj uz ulicu - ugradnja u veu zgradu.

1. Ulazni foyer 2. Garderobni foyer 3. Blagajna 4. Ured blagajne 5. Stubite i podz. garaa 6. Stubite 7. WC za posjetitelje 9. Studio 8. Studijski foyer 11. Kuhinja 10. Kantina 13. Udubljenje za orkestar 12. Kuhinjsko skladite 17. Zbor 16. Statisti 21. Skladite . 20. Soba za ugaanje 25. Niskonaponske instrumenata sklopke 24. Prostorija za baterije

14. Donja pozornica 18. Kapelmajstor 22. Elektroradionica 26. Srednjenaponske sklopke

15. Prostorija za probe 19. Dirigent 23. Garderobe 27. Transformatori

Ulazna etaa gradskog kazalita Heilbrann

Arh. Biste i Gerling

. . ~ . , _. . . Arti.. G. Graubner i H. Schneider Plan pranjenja. Grad. kaz. Trier (626 mjesta) T e h n . A Z o t z m a n n 1 9 6 4

Plan pranjenja. Gradsko kazalite Lnen (765 mjesta)

Arh.: G. Graubner B. Tehn. W. Ehle 1958

484

KINEMATOGRAF

Prije

projektiranja

treba

se

posavjetovati

s nekim

filmskim

distributerskim poduzeem. Projiciranje slike: Sa sigurnosnim filmovima prestala je potreba za protupoarnom zatitom prostorije operatera. Kinooperater posluuje vie projektora. Njegova prostorija vie nije namijenjena trajnom boravku ljudi. Sa strane i iza projektora nalazi se metar slobodnog prostora, a visina je prostorije 2,80 m, ima ventilaciju i akustiki je izolirana od dvorane. Prostorije operatera objedinjene su za vie dvorana. irine filma 16,35 i 70 mm. Sredina projekcijskog snopa ne treba od sredine ekrana odstupati za vie od 5 horizontalno i vertikalno i ne treba biti voena preko zakretnog ogledala . Uobiajeno se radi s dva projektora preko zaslona. U svijetu se udomaio automatizirani pogon s jednim projektorom koji ima horizontalni filmski tanjur za neprekidno prikazivanje 4000 m vrpce; kad je vie operaterskih prostorija, daljinski se upravlja iz sredita za projiciranje i kontrolu. Film automatski daje signale za sve funkcije projektora, zamjenu objektiva, rasvjetu dvorane, rasvjetu pozornice, zavjesu i pokrivanje ekrana.
^ ^ Optimalno gledalite 20,00 m

Veliine slike: ovise o udaljenosti projektora od ekrana; slika ima odnos visina : irina = 1 : 2,34 (kinemaskopi) ili 1 : 1,66 (iroko platno) pri maloj irini prostorije. Kut od sredine zadnjeg reda sjedala do vanjskih rubova slike pri kinemaskopu ne treba biti vei od 38 = razmak izmeu zadnjeg reda sjedala i ekrana : irina ekrana = 3 : 2 - . Ekran: Udaljenost ekrana od zida pri THX najmanje je 120 cm, a ovisno o veliini dvorane i sustavu moe se reducirati do 50 cm radi postavljanja sustava ozvuenja. Ekran je perforiran (proputa zvuk). Pokretni zasloni ili zavjese

Normalna slika 1:1,37 iroka slika 1:1.66 iroka slika 1:1,85 Kinoton - format 1:2 70 mm Kinemaskop 1:2,34 (J2) Formati slike uz istu visinu slike h 10,00 m

ograniavaju ekran sa strane uz istu visinu slike. Veliki ekrani su zakrivljeni s polumjerom do zadnjeg reda sjedala. Donji rub ekrana treba biti najmanje 1,20 m iznad poda -> . Dvorana ne treba nikakvu rasvjetu osim svjetala u nudi. Zidove i strop treba izvesti materijalom koji ne reflektira svjetlo, u ne odvie svijetlim bojama. Gledatelji trebaju sjediti unutar razmaka vanjskih rubova slike. Kut promatranja iz prvoga reda sjedala do sredine slike ne treba biti vei od 30.

1:2,34 1:1.85 1:1,66

53 =3

JJ-llu jjjull JL J X" i Ll

2K 4K 8K 16K Frekvencija

31,5 Formati slike uz istu irinu slike

63

125

250

500

1K

Doputeno trajanje jeke ovisno o frekvenciji 2,0

__ (4)

64 126 Doputena razina smetnji

250

500

1000

2000

4000 8000 Frekvencija

30 ms

300 m 1

3000 m3

Trajanje jeke u odnosu prema volumenu prostorije

485

KINEMATOGRAF -
Doputeno je da nagib poda bude do 10%, ili se postie stubama

I H

HIB

najvee visine 16 cm u prolazima irine 1,20 m - . Sa svake strane prolaza smije biti do 16 sjedala Akustika: Zid izmeu susjednih dvorana mora biti oko 85 dB pri 1 8 - 2 0 0 0 0 Hz - s . 485 . Na stropu su povrine za voenje zvuka s malom diferencijalnom

I b q q h
Loe smiju imati 10 pokretnih stolica, za svaku osobu 0,65 m 2 tlocrtne povrine

^ ^

Razmaci i redovi sjedala .1,00 .

retardacijom zvuka. Trajanje pazvuka moe rasti s porastom obujma prostorije i smanjuje se od dubokih prema visokim frekvencijama za 0,8 - 0,2 sekunde s. 485 ().

1.00(90)

16PI.

Stranji zid iza zadnjega reda sjedala treba izvesti s povrinom koja priguuje jeku. Zvunici se rasporeuju tako da razlika jaine zvuka izmeu prvoga i zadnjega reda sjedala ne prelazi 4 dB.

Reprodukcija zvuka:
S odstupanjem max. 50 mjesta

Osim monoreprodukcije svjetla i zvuka, bit e ubudue potreban Dolby stereosustav u etverokanalnoj tehnici, od ega tri kombinacije zvunika iza ekrana a etvrti kanal s dodatnim zvunicima sa strane i otraga. Za 70-milimetarsku filmsku vrpcu treba esterokanalni magnetofon, dodatne kombinacije zvunika iza ekrana. Kod BTX se iza ekrana nalazi zid za apsorpciju zvuka prema sustavu Lucas-filma, u koji se ugrauju kombinacije zvunika.

1,00
(^3) Razmjetaj stolica

1,50

2,00 Hodnici

Uto. i
3

'Sm - ^

1500 posjetitelja

^
Stup

Blagajne:
9

12

1500-2000

Zamjenjuju se elektroniki voenim sustavima za knjienje i rezervaciju. U veim kinodvoranama postoje posebno loe za puae i za obitelji s djecom, koje su s vatrootpornim pregradama i uz to priguuju zvuk, s posebnim sustavima za prenoenje zvuka. Jedno parkiralino mjesto osobnog automobila predvieno je za 5 10 gledatelja. Novi veliki kinematografi nude pod jednim krovom ne samo vie kinodvorana nego i dvorane s viestrukim mogunostima doivljaja komuniciranja, rekreaciju, sport i kupovinu za cijelu obitelj. Svrhovito se upotrebljavaju i za seminare i priredbe. Na perifernim dijelovima grada odgovarajua je ponuda parkirnih mjesta. Kinopolis u Bruxellesu s rekreacijskim parkom, ima 27 dvorana sa 7500 sjedala (150 i 700 po dvorani) i ekranima dimenzija 12 x 8 m do 2 9 x 10 m - ( ) - s. 487.

S 2500

r T 12

(6) (9) (12

^ ^

Kolni prilazi i prolazi

^ ^

Razmaci do mee parcele

jDor

_ / y \ Rgzliita gledalita za ravne filmove v i / Q ) i panoramske filmove

\ ,etai \ \ \

Gledalite \

19.30 Circarama. Ekran kruni (360), na koji 11 sinkroniziranih projekata projicira povezanu sliku, ExPo Brssel (9) Kinopolis Bruxelles Arh.. Peter de Gelder

486

VIENAMJENSKI CENTAR
Kino je nezaobilazni dio drutvenih doivljaja 20. stoljea. High Tech pretvara suvremene filmove u vizualni i akustini doivljaj koji poinje ve na ulazu, optimiran elektronikim sustavima blagajne, komunikacija i informacija, uz zadovoljavajue visoke akustino - tehnike zahtjeve. Intenzitet buke u kinodvoranama ne smije prijei 35 dB (A). To vrijedi za zrani i materijalni zvuk. Zidovi izmeu kinodvorana moraju postii priguenje zvuka R'w = 59 dB, pa ih se izvodi od armiranog betona debljine 30 cm. Maksimalni intenzitet buke koju emitiraju susjedi ne smije, mjereno na fasadi kinematografa, prijei 80 dB (A). Ulazna vrata u kinodvorane trebaju biti elina, s kapacitetom priguenja zvuka od najmanje R'w = 42 dB. Ulaze u kinodvorane treba izvesti kao prepreke svjetlu i zvuku -(). Dobra akustika prostora, visokokvalitetni zvunici, pojaalo, koje mora biti prilagoeno akustinim potrebama kina, preduvjeti su za dobru reprodukciju filmskog zvuka.

1 Parkirna mjesta u objektu Parkirna mjesta vani 2 Gastronomija 3 Kavana za mlade 4 Trgovine 5 Kina 6 Kuglana 7 Disko

= 215 kom. = 50 kom. =1300m 2 = 180 m 2 = 3500 m 2 = 3400 m 2 = 1700 m 2 = 800 m 2

Prizemlje

()

Gornja etaa

Arti.: Neufert-Mittm.-Graf

487

DRIVE - IN KINA
Drive - in je kino u kojem posjetitelji ne naputaju svoja vozila. Veliina je ograniena rampama, brojem automobila = 1000 -1300 koji jo omoguuje dobru vidljivost. To je obino 450 - 500 vozila (T). Broj automobila 500 586 670 778 886 1000 Broj rampi Udaljenost ekrana do stranjeg ruba rampe u m 155 170 180 195 210 225

10 11 12 13 14 15

Lokacija je takvih kina uz autocestu, benzinsku postaju ili odmorite, zatieno od buke i svjetla vozila koja prolaze. Rampe su lune i u nagibu da se podigne prednji kraj vozila, tako da i gledatelji na stranjem sjedalu automobila imaju dobar vidik preko krovova automobila u redu ispred ->. Ulaz ima prostor za ekanje da se izbjegne zastoj prometa na cesti. Prolazi se mimo blagajne tako da se ulaznice mogu nabaviti iz vozila -> (T). Izlaz omoguuje najbolje naputanje rampe vonjom naprijed.
Raspored rampi i mjere, nadvienje je razliito ovisno o ekranu

1J

Drive-in kino u obliku lepeze s kosim rampama i niskom kabinom za projekcije, koja zauzima samo 2 reda Vizuma linija od stranjeg sjedala do donjeg ruba ekrana

Izvedba je itave povrine takva da nema praine ni klizanja ako je mokra. Blagajna ima 1 alter za 300 vozila; 2 altera za 600 vozila; 3 altera za 800 vozila; 4 altera za 1000 vozila. Ekran je razliit, ovisno o broju vozila; za 650 vozila ekran je 14,50 x 11,30 m, za 950 vozila 17,0 x 13,0 m. Preporua se orijentacija prema istoku ili sjeveru, to omoguuje ranije predstave. U naim geografskim irinama povoljno je smjestiti ekran u vrstu zgradu. Ekran u auto-kinu H-H Billbrook blizu Hamburga visok je 36 m i irok 15,5 m. Visina iznad tla ovisi o nagibu rampi i vidnom kutu. Nagnuta gornja strana ekrana umanjuje deformiranje slike. Skela i ekran moraju podnijeti optereenje vjetrom. Poeljno je predvidjeti redove sjedala, takoer i djeje igralite. Zgrada za projiciranje najee je centralno smjetena, na 100 m od ekrana. Prostorija za projiciranje sadri projektor, generator, sustav pojaala zvuka. Reprodukcija zvuka najbolja je pomou zvunika koji stoje na stalcima u razmacima od 5,00 m za po dva automobila, a koje posjetitelji unose u svoja vozila. Grijanje je na nosau stalka za zvunike, po mogunosti s prikljukom za grijanje u automobilima.

488

Dvostruko kino. Jedan projekcijski prostor za oba ekrana. Time je omogueno da se poeci preklapaju za pola vremena trajanja filma. Sve ostale prostorije, blagajne, bar, toalete rtd. su zajednike

CIRKUS
Stacionaran
Stacionarni objekt Dvorana je amfiteatralna, tri etvrtine kruga, kapaciteta 1600 gledatelja. Preostala etvrtina predviena je za pozornicu, koja se sastoji od pet podiznih pozornica jedne iznad druge. Na taj se nain scena moe vrlo brzo mijenjati - > (3). Prilaz dvorani je na treem katu, +13,00 m iznad razine ulice. Cirkusku arenu prekriva armiranobetonska kupola visine 27 m.

garderoba kostima 27 m2

Projekt: Arh.:

Berlin Leipziger Platz Aldo Rossi Mailand Planungs AG Neufert/Mittmann/Graf, Berlin Sceno-Plus Experts-Conseils, Montreal

^ ^ (T) 2. Kat + 9,00 (podgradnja kazalita)

Popreni presjek

(2)

3. Kat (podruje pozornice)+ 13,00

(4)

4. Kat (gledalite) + 16,50

489

STADION
OPI PREGLED tD
Informacija: Bundesinstitut fr Sportwissenschaft, Carl-Diem-Weg Kln Osnovna podloga za dananje sportske objekte jesu antiki stadioni sa svojom jo nedostignutom velianstvenou (Circus maximus u Rimu primao je 180000 gledatelja). Za veliinu unutarnjeg igralita mjerodavno je nogometno igralite svojim dimenzijama 70 x 109 m i trkaom stazom koja ga okruuje - > s. 494. Osnovni oblik igralita je elipsa, kao priblien] antikom jajolikom obliku. Stadion se najee ukopava, a dobiveni materijal se nasipava oko njega. Urbanistiki gledano, sportski se objekti moraju dobro uklopiti u okolni prostor i moraju imati dobre prometne i opskrbne uvjete (eljeznike, autobusne, tramvajske postaje, velike povrine za parkiranje itd.) Treba izbjegavati susjedstvo industrije jer dim, neugodni mirisi i buka nisu poeljni. Pokrivene i otvorene objekte za razliite sportove treba objediniti i uklopiti u planove namjenskih gradskih povrina. Os antiknih borilita bila je u skladu s razliitim vremenima natjecanja orijentirana u smjeru zapad - istok ili jug - sjever , a u Europi sjeveroistono do jugozapadno, tako da je veini gledatelja sunce iza lea. Otvoreni ulazi su prema tome na istoku. Blagajne su izloene znatno naprijed, a iza njih se "struja" posjetitelja dijeli na razliite prilaze stadionu, odakle se, najee preko ve spomenutih zemljanih nasipa ili stubita u polovici visine tribine, stie na stadion prema redovima koji se nalaze ispod ili iznad njih . Nagib redova za sjedenje i stajanje, prema preporuci Vitruvija, trebao bi biti radi akustike u konstantnom odnosu 1:2. Upotrebljavaju li se zvunici, nagib ovisi samo o dobroj vidljivosti.
U S A = izvijano

Sustav U-oblika

Prema tome, svi koji su (uz pomaknuti razmjetaj sjedala) dva reda iza trebaju moi gledati preko glava onih ispred. Iz toga slijedi parabolina krivulja. Najbolji su uvjeti vidljivosti na uzdunoj strani krunog segmenta. irinu prilaza i stubita treba dimenzionirati prema odlaenju posjetitelja, to se, za razliku od postupnog dolaenja, zbiva naglo. Prema konstatacijama C. van Eesterna, svakih 5000 gledatelja na stadionu u Amsterdamu treba za odlazak preko 9,5 m irokih stubita 7 minuta ili 420 sekundi (u Los Angeles u 12 minuta, u Torinu 9 minuta). Dakle 1 gledatelj koristi 1 m irine stubita u 9,5x420 = 0,8 sekundi 5000 ili u 1 sekundi dolazi na 1 m irine stubita 5000 = 1,25 gledatelja 9,5x420

^ ^

Rotterdam = strane i uglovi izvijeni. S a m o za nogomet

oblik potkove

dio

Formula za odreivanje potrebne irine stubita, uz zadani broj gledatelja koji u poeljnom vremenu trebaju napustiti stadion, prema tome glasi: Broj gledatelja irina stubita u m = Vrijeme pranjenja u sekundama x 1,25 Sanitarne prostorije za gledatelje treba predvidjeti na povoljnoj lokaciji u odnosu prema gledalitu (postupak prve pomoi). Za svakih 20000 gledatelja potrebno je predvidjeti skup prostorija odreene veliine: prostoriju za tretman i mirovanje 15 m 2 , skladini prostor 2 m 2 i 2 toaletne prostorije s filtrom za mirise. Za objekte sa 30000 i vie gledatelja treba predvidjeti prostoriju od 15 m 2 za slube sigurnosti (policija, vatrogasci). Kabine za spikere nalaze se na glavnoj tribini s dobrim pogledom na igralite, s veliinom kabine 1,5 m 2 . Iza svakih 5 izvjestiteljskih kabina nalazi se prostorija od 4 m 2 s prikljucima. Jedno parkirno mjesto za osobno vozilo predvia se na 4 gledatelja. U povrinu treba ukljuiti parkirna mjesta za privatne autobuse.

Duljina vidljivosti odreuje veliinu sportskog objekta

-80

-4-

80 -+- 80

1,12 >-72 -4-72-

r
Voenje prometa na odreenim borilitima

490

STADION OPI PREGLED C D

OBJEKTI ZA GLEDATELJE POVRINE ZA GLEDATELJE I POASNE GOSTE
Osnova za projektiranje u svakoj su saveznoj pokrajini njeni propisi o graenju i uporabi objekata za okupljanje ljudi, u kojima su sadrane odredbe o prilaznim prometnicama, stubitima, rampama i mjestima za gledatelje. Ovisno o predvienom broju mjesta za gledatelje, tribine se grade samo uz uzdune strane sportskih povrina (povoljne mogunosti gledanja jer su kratke udaljenosti) ili - priblino za vie od 10000 mjesta - oko cjelokupne sportske povrine. I Toka sjecita vizura ^J^ Konstrukcija vizumih linija Priredbe se najee odravaju poslijepodne, pa su najbolja mjesta na zapadu (nema zasljepljivanja). Ako se mjesta za gledatelje rasporeuju u vie redova, treba predvidjeti dovoljno nadvienje radi boljega vidika. Za manje objekte, koji imaju do 20 redova stajaih ili Stepenasti redovi mjesta za stajanje I40I 10 redova sjedeih mjesta, moe se primijeniti jednoliki nagib od 1:2. Za sve druge objekte treba umjesto linearnog primijeniti parabolino nadvienje. Pri tome treba nagibe odrediti na temelju konstrukcije vizura. Nadvienje treba iznositi 12 cm za redove stajaih i 15 cm za redove sjedeih mjesta. - > ( i ) MJESTA ZA SJEDENJE Potrebna povrina mjesta za sjedenje proraunava se kako slijedi: (2) Montani betonski elementi -40 1Kutne stube I40i irina Dubina od toga je povrina za sjedenje Prometna povrina 0,35 m 0,45 m 0,5 m 0,8 m

Za sjedenje se mogu predvidjeti klupe ili pojedinana sjedala. Sjedala s naslonom za lea vrlo su udobna. Ovisno o rasporedu prilaza i izlaza doputa se da sa svake strane prolaza ima: Kutne stube StepenasG redovi sjediia^35_
T

Arm. beton u nagibu zbog odvodnje za redove u blagom nagibu I za redove u strmom nagibu 48 mjesta, 36 mjesta.

Podruja mjesta za sjedenje i stajanje treba razgraniiti; za svakih 750 mjesta treba predvidjeti metar irine prolaza u nudi (stubite, rampa, ravnina), ali najmanje 1,00 m. MJESTA ZA STAJANJE Potrebna povrina mjesta za stajanje proraunava se kako slijedi: '111 v vs Drvena klupa s platicama Izvuena mjesta za sjedenje irina Dubina 0,5 m 0,4 m

Za svakih 750 mjesta treba predvidjeti metar irine prolaza u nudi (stubite, rampa, ravnina), ali najmanje 1,00 m. Radi jednolinog punjenja i pranjenja i da se iskljui mogunost ugroavajueg gomilanja, treba podruje mjesta za stajanje podijeliti na grupe ili blokove od priblino 2500 mjesta. Blokovi moraju imati odvojene prilaze i moraju biti osigurani graninim pregradama. Unutar bloka mjesta za stajanje treba predvidjeti tzv. valobrane u pomaknutom rasporedu. Gledano s bilo kojeg pojedinanog mjesta mora iza najvie 10 redova Visoka sjedita na betonskim postoljima /Jq\ siedita na betonskim montanim elementima mjesta postojati odgovarajue stabilna ograda visine oko 1,10 m. Mogunost dijagonalnog naguravanja treba sprijeiti pomaknutim rasporedom valobrana. Za izvedbu graevina namijenjenih gledateljima graevna industrija proizvodi predgotovljene betonske elemente () .

Star^'

tet

'

Pl0a S b e t 0 n s k i m

Na elinim nosaima u betonu Gledatelji

Poasni gosti. Kod veih objekata moe se predvidjeti natkrivena poasna loa s pokretnim stolicama. Natkrivanje tribine. Treba nastojati natkriti to vei broj mjesta. Smjetajem tribina jed-

nih iznad drugih moe se poveati broj natkrivenih mjesta za sjedenje - >

- -

Berlinski olimpijski stadion i Beki stadion dobili su u meuvremenu nove krovove.

Shematski prikaz stadiona s dijelom u iskopu, dijelom u nasipu i graevinom

Presjek olimpijskog stadiona u Berlinu

Arh.. Prof. V\femer March

^4)

Presjek stadiona u Beu

Arh.: O. E. Schweizer

491

IGRALITA
- S. Veliine igralita u metrima Igra (T) Nogomet, vrata 7,32 x 2,44 m > (?) Rugby (njemaki), vrata 5,67 x 3,00 m Nogomet Rugby (njemaki) Rugby (amer.) Rukomet Dvoranski rukome : Hokej Igra na koeve Bacanje lopte Mala odbojka Odbojka Udaranje lopte Ko za koarku Koarka Igra na razboju Dvoranski polo Bejzbol max. L 120
-

475

B 90
-

min. L 90
-

B 45
-

Normat vne mjere L B 105 100 109,75

-

70 68,4 48,8
-

110 44 91
-

65 22 55
-

90 38 91
-

55 18 50
-

91 60 16 18 50 160
-

55 25 8 9 20 45
-

160
-

45
-

135
-

39
-

28 30 15
-

15 25 12
-

24 25 12
-

13 20 9
-

26 30
-

14 25
-

25

70

V
Rugby (amer.), vrata 5,50 x 3,05 m

B 0,5 (E) Hokej, vrata 3,66 x 2,14 m 14)

0,5

Dvoranski biciklistiki polo

4 SJEVER

(D 2MmkOSeVe'k055Cn1, ViSk
492

U aa e t drn l e

j P

U 5)

Bejzbol, oznake za trkae vis. 1,50 m

IGRALITA
- s. 474
Veliine igralita u metrima Igra max. L min. L Normatii/ne mjere1' L B

^ ^

Malo igralite za nogomet u koli

/ t a Mali nogomet w u koli (2) Dvoranski nogomet (3) Dvoranski rukomet 0 Dvoranski hokej Dvor. igra na koeve Bicik. polo na travi Bacanje potkove Igralite za kriket Staza za maevanje Boanje Shuffleboard Tenis s prstenom Softball (bejzbol)

70 50
-

40 25
-

40 40
-

20 20
-

44 44 44 44
-

22 22 22 22
-

40 60
-

20 25
-

36 64
-

18 27
-

60
-

40
-

15
-

3
-

12
-

3
-

Dvoranski nogomet, vrata 2 x 3 m

1)

20
-

4
-

24
-

2
-

13
-

1,80
-

24 17 18,20 18,29

3 3 11,50 18,29

12,20
-

5,50
-

Ukljuivo sigurnosni razmak

Stranja granica Ma i sablja

(li)

Shuffleboard

\ i m \

Ni-*-'

H Hvata Bacanje potkove U 2) Tenis s prstenom Q3) Softball (bejzbol)

n 4 n 5/ w j o ^ i ) , , ^ 3,0 . ><,40 y - * < j u , 5 J - ' 13 ^ ' 1 2 14

J^'

y
11

<,3

^0.402 / 1

3.6

^ ^

Igralite za kriket

493

-45.00

LAKOATLETSKI OBJEKTI DIN 18035 m

11111!! i llllUj i

H S -

lllllll lllllll lllllll lllllll Hl,lll Hl 1'!

IIHlll

11
11gralite 2 Trkaa staza 3 Skok u vis 4 Skok s motkom 5 Skok u dalj i troskok 6 Bacanje kugle 7 Bacanje diska i kladiva 8 Bacanje koplja 9 Jarak s vodom

r -t

i
5

Ili

1,
-13,0011.00 -100.00-

1.00, -11,00-t-9,00-5,00 - 176.91-

O Borilite tipa A

BORILITA
INFORMACIJE: DEUTSCHER LEICHTATHLETIK-VERB. DARMSTADT Borilite, tip A Sastoji se od osmerotrane krune staze, a unutar toga je veliko igralite; objekti za bacanje kugle, diska, kladiva i koplja, te za skok uvis u junom dijelu; objekti za bacanje kugle, diska, kladiva i koplja, te jarak s vodom za trku s preponama u sjevernom dijelu; objekti za skok s motkom s obostranim zaletitem uz istoni pravac, izvan staze; za skok udalj i troskok uz zapadni pravac, izvan staze. 172,03

(5) Borilite tipa B

Borilite, tip B Sastoji se od esterotrane krune staze, a unutar toga je veliko igralite; objekti za bacanje kugle, diska, kladiva i koplja, te za skok uvis u junom dijelu; objekti za skok s motkom, bacanje koplja, diska i kladiva, za skok udalj i troskok s tri zaletita, te jarak s vodom za trku s preponama u sjevernom dijelu. Objekti za skok s motkom, skok udalj i troskok mogu se locirati i izvan krune staze. Borilite, tip C Sastoji se od etverotrane krune staze, a unutar toga je veliko igralite; objekti za bacanje diska, kladiva i koplja, te za skok uvis u junom dijelu; objekti za skok s motkom, skok udalj i troskok s tri zaletita, te za bacanje diska, kladiva i kugle u sjevernom dijelu.

(5) Borilite tipa C 494

LAKOATLETSKI OBJEKTI
Borilite, tip D Sastoji se od sljedeih pojedinanih objekata (?) 4 do 6 pojedinanih staza za ravne sprinterske discipline i ravne trke s preponama; 1 igralite 68 x 105 m (70 x 109 m sa sigurnosnim zonama); 1 objekt za treniranje bacanja kugle, smjer bacanja prema jugu; 1 trostruki objekt za skok udalj i troskok, smjer zaleta prema zapadu; 1 objekt za skok uvis, smjer zaleta prema smjeru; 1 objekt za bacanje kugle, smjer bacanja prema sjeveru; 1 prostor za bacanje lopte u daljinu, smjer bacanja prema sjeveru; 1 malo igralite 27 x 45 (ukljuujui sigurnosne zone). Kod borilita tipa D povrina trkae staze najee je klasino obraena. Ako se staza vrlo mnogo upotrebljava, preporuuje se primijeniti sintetiku. Kombinirano veliko igralite sadri veliko igralite i pojedinane lakoatletske objekte pokraj tog igralita i na njemu. Sastoji se od sljedeih pojedinanih objekata (2): 1 igralite 68 x105m (70 x 109m sa sigurnosnim zonama); 1 objekt za skok uvis, smjer zaleta prema sjeveru, preko igralita; 1 objekt za treniranje bacanja kugle, smjer bacanja prema istoku; 1 objekt za bacanje kugle, smjer bacanja prema zapadu. Za treniranje bacakih disciplina preporuuje se iz sigurnosnih razloga izgraditi teren za bacae. Teren se sastoji od travnate povrine za prihvat baenih rekvizita, pribline veliine kao veliko igralite, s podrujem za zalet, odnosno izbaaj za bacanje koplja, diska i kladiva na junoj uoj strani (2). I 32,00 1

88J

2,50

2,00 3,00 @

-10,00-t-

-105,00-100,00-136,001 Igralite 2 Trkaa staza 3 Skok u vis 4 Skok s motkom

2,00

-27.00-23,00-

Borilite tipa D

5 Skok u dalj 6 Bacanje kugle 7 Bacanje diska / kladiva 8 Bacanje koplja (bacanje lopte u daljinu)

rmTni-i-jkk" 111H11 > f 1 1 I , 1 11/ 1 u 1-1 I ' rI ' / 111 i I 11 / 111 111 I > 1 3,00 M I1 I I ! 'I I I

Cl

10,00 - t -

-100,00-130,00-

-|

17,00-

TtrtU

Kombinirano veliko igralite

Centralno zai t te

( D

Polje za bacaa

' za natjecanja = 9,00 m, razmak grede odskoka 1,00 m za trening = 8,00 m, razmak grede odskoka 2,00 m s. 461

4,88 1.00 H I

20,00 27,00

Kombinirano malo igralite

495

LAKOATLETSKI OBJEKTI
Informacije: Bundesinstitut fr S p o r t w i s s e n s c h a f t C a r l - D i e m - W e g , Kln Vrsta trkae staze Duljina, dio starta m 3 _3) Staza 1102> 400 Izlaz 17 17 irina pojedinih staza'1 1,22 1,22

Trke na kratke staze Kruna staza

2 3

') Za vanjsku stazu treba osigurati sigurnosni trak irine 28 cm, koja ne mora biti izvedena kao sama staza > Duljina od 110 m potrebna je za trke s preponama, inae duljina iznosi 100 m ) Nije potreban dodatni startni prostor
-

Dimenzije trkaih staza - > Prepone s protuutegom (2) Zapreke Duljina staze 400 m 400 m 110 110 110 100 m m m m Klasa Broj prepona 10 10 10 10 10 10 10 10 8 8 6 Visina prepona 0,914 m 0,762 m 1,067 m 0,996 m 0,914 m 0,840 m 0,762 m 0,840 m 0,840 m 0,762 m 0,762 m Zalet Razmak izmeu prepona 35,00 m 35,00 m 9,14 m 8,90 m 8,60 m 8,50 m 8,50 m 8,00 m 8,00 m 8,00 m 7,50 m Izlaz

Mukarci i muki jun. A+B ene i enski jun. A Mukarci Muk.jun. A Muk. jun. B ene i ene jun. A ene jun. B (od 1984.) ene jun. B (od 1933.) Uenici A Uenice A Uenici A Uenice B

45,00 m 45,00 m 13,72 13,72 13,50 13,00 m m m m

40,00 m 40,00 m 14,02 m 16,18 m 19,10 m 10,50 m 10,50 m 16,00 m 12,00 m 12,00 m 11,00 m

100 m 100 m R = 36,5(3) Staza za trke sa zaprekama s prijelaznim polumjerom od 16 m i jarkom s vodom 3,43"3,45 ~ 80 m 80 m 60 m

13,00 m 12,00 m 12,00 m 12,00 m 11,50 m

3,66

0,20,
p> | Smjer dolaska

0,12' Cijev r i o f prikljuna 1

Napomena: za svaku standardiziranu visinu tolerancija je 3 mm Staza za trke s preponama - * Vrsta objekta Zaletite duljina m irina m Jama (G) odn. jastuci (K) G G KG K Duljina m S8 tz 5 3 irina m 2,75 2,75 5,00 5 do 6

Hrapava obloga Beton Presjek ljunak

Odvod-

Skok u dalj Troskok Skok s motkom Skok u vis

1)

1,222> 45'> *453' 1,22z> 45 1,22 Polukrug $2,00

Staza za trke sa zaprekama, jarak s vodom

Staza za trke sa zaprekama, jarak s vodom

Odskona greda lei min.1 m ispred jame, jer razmak izmeu linije odskoka i kraja jame mora iznositi min. 10 m. Kod objekata za visoke rezultate iznosi duljina jame 9 m. Kod objekata s vie staza irina pojedine staze iznosi 2 m 31 Odskona greda lei 11 m ispred jame (za juniore 9 m, za vrhunski port 13 m)
2)

7,00

5,00,, I

Dimenzije objekata za skokove -() -

kvarcnog pijeska sloj istoe gruba troska sloj ljunka drobina drenska cijev Presjek A - B kroz objekt ' pJastilin guma

30 cm 2 cm 6 - 1 0 cm 15-20 cm 30 cm

TI
-2,00-

H
20
Presjek odskone grede

102 t-30-j 34
Presjek A -B kroz doskoni jastuk s podlogom

(lij

Objekt za skok u dalj i troskok

U 3)

Objekt za skok u vis

'.*& Drveni raster Podloga Doskoni jastuk , Objekt za skok u dalj i troskok (12) VS/ Objekt za skok s motkom J w Stalak za letvu i jastuk za skok s (14) Stalak za leWu V - V motkom -> (7)

(T)

Objekt za skok s motkom

496

LAKOATLETSKI OBJEKTI
Informacije: Bundesinstitut fr Sportwissenschaft, C a r l - D i e m - W e g , Kln U tablici -> (9) navedene dimenzije odgovaraju pravilima natjecanja i moraju se bezuvjetno odrati. Kod sportskih objekata za kole, trening i rekreaciju mogua su odstupanja. Objekte za bacanje kladiva treba izvesti kao za bacanje diska - @ , ali krug za bacanje ima promjer samo 2,135 m. Zatitna reetka - potrebna je samo tijekom natjecanja, inae je dovoljna jednostavna ograda kao za bacanje diska . Objekti za bacanje koplja sastoje se od zaletita i prostora izbaaja - > . irina zaletita je 4 m, duljina obino 36,5 m, ali najmanje 30 m. Zaletite je prema prostoru izbaaja ogranieno trajno oznaenom zakrivljenom crtom izbaaja (luk izbaaja). Objekti za bacanje kugle sastoje se od kruga i prostora za bacanje - > . Duina objekta za bacanje kugle obino iznosi 20 m, a kod vrhunskog sporta 25 m.

/ K f

^ Ukruenje f i f O N b - c to.

Vrsta objekta

Povrina za izbaaj m Kruni prsten d = 2,501) Kruni prsten d = 2,135 Duljina zaleta = 36,502* irina zaleta = 4 Kruni prsten d = 2,135

Sektor pada sprave Kut Duljina 40 40 ca. 29 40 80 80 100 do 25

Bacanje diska Bacanje kladiva Bacanje koplja Bacanje kugle

1 2

> uz postavljanje profilnog prstena uporabivo i za bacanje kladiva > 30 m Dimenzije objekata za bacanje S l j e d e e primjere projektiranja I do V za ralanjivanje korisne povrine (4 m2/stanovniku) pri razliitim gravitacijskim podrujima treba koristiti samo kao orijentacijske podatke.

Objekt za bacanje diska

Objekt za bacanje diska, diska 0 = > 219 mm < 221 mm mukarci

Primjer I: Sportski teren za gravitacijsko podruje od oko 5 000 stanovnika 1 Borilite tipa D 2 Mala igralita 27 x 45 m 1 Igralite za vjebu 2 Igralite za rekreaciju 1 Teren za igre i gimnastiku 1 T r i m - teren Korisna povrina ukupno Primjer II: oko 7 000 stanovnika 1 Borilite tipa D 1 Veliko igralite 70 x 109 m 2 Mala igralita 27 x 45 m Teren za rekreaciju 1 Teren za igre i gimnastiku 1 Trim - staza 1 Staza za koturaljke Korisna povrina ukupno Primjer III: oko 7 000 stanovnika 1 Borilite tipa B 1 Veliko igralite 70 x 109 m 3 Mala igralita 27 x 45 m 1 Teren za igre i gimnastiku 1 Trim - teren Korisna povrina ukupno Primjer IV: oko 15 000 stanovnika 1 Borilite tipa B 3 Velika igralita 70 x 109 m 7 Malih igralita 27 x 45 m Teren za rekreaciju 1 Trim - staza 1 Trim - teren 1 Trim - igralite 2 Teren za igre i gimnastiku Korisna povrina ukupno Primjer V: oko 20 000 stanovnika 1 Borilite tipa B 1 Kombinirano veliko igralite 4 Velika igralita 70 x 109 m 10 Malih igralita 27 x 45 m Teren za rekreaciju 1 Trim - staza 1 Trim - teren 1 Trim - igralite 2 Teren za igre i gimnastiku Korisna povrina ukupno n0) 10554 2430 4500 250 1000 1400 oko 20000 10554 7630 2430 3000 1000 2300 800 oko 28000 14000 7630 3645 1000 1400 oko 28000 14000 22890 8505 6000 3300 1400 1000 2000 oko 60000 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2

Krug izbaaja/bacanje kugle -

Odbojna greda/bacanje kugle Presjek A -B

Oznaka zaletita

(7)

Objekt za bacanje koplja : 7,32

Unutarnja staza
1,22

; 1.25 J30

S 1,22 =

s 1,25

_ ^ 1.22 1,25 i 20

- ^ 1.22 _ i 1,25 .120 l I

1.22 s 1,25 20

5 1,22 _ 5 1,25 -20 _30j

Razmjeravanja staza 'A+.V.V.V.V.V.V.V.V.V.V "20 7i Smjer trke Razmjeravanje trkae staze; borilite tip B

Nagib s 1 < j

14000 m 2 8400 m 2 30520m2 12150 m 2 6000 m 2 3300 m 2 1400 m 2 1000 m 2 2000 m 2 oko 80000 m 2

Programski primjeri za gravitacijsko podruje od oko 5 000 do 20 000 stanovnika

497

PROSTORIJE ZA FITNESS
Informacije: Bundesinstitut fr Sportwissenschaft, Carl-Diem-Weg, Kln

Podruje

Kondiciona prostorija 40 m2 80 m2 2/3* 4/5* 6/7* 8 9 10/11* 12 13 14 (2x) 200 m2 1 2 3 4 5 N 6 7 8 9 10 11 12 13 14 (3x) 20 23 25 (2 x) 26 (2x) 27 33 43 (10x) 46 50 (3 x) 51 (3x) 52 (5 x) 53 57 (3 x) 59 60

Popis sprava

TA
(T) Ureaj za veslanje i veloergometar

Daska za trbune miie sa stremenom za penjanje rukama i vedske ljestve

1 Runi kotrlja 2 Postaja za bicepse 3 Postaja za tricepse 4 Pull-over stroj 1 5 Pull-over stroj II 6 Latissimus stroj 1 7 Latissimus stroj II 8 Postaja za prsa 9 Postaja za trup 10 Postaja za bokove 1 11 Postaja za bokove II 12 Postaja za noge 13 Postaja za stopala 14 Vienamjenski vjebaki centar 20 Aparat za tlak I 23 Aparat za pritiskanje nogama 25 Postaja za trbune miie 26 Aparat za natezanje 27 Aparat za penjanje rukama 33 Podna sprava za latissimus 43 Mali stalak za plou** 46 Klupa za trening 50 Runi utezi 51 Mali utezi 52 Stalak za male utege** 53 ipka za vjebe s utezima 56 Klupa za potiskivanje 57 Kosa klupa 1 58 Kosa klupa II 59 Univerzalna klupa 60 Vienamjenska klupa za trening 61 Kompaktni uteg 62 Stalak za utege** 70 Veloergometar 71 Ureaj za veslanje 72 Pokretni trak za tranje 73 vedske ljestve 74 Aparat za penjanje rukama 75 Daska za trbune miie 78 "Punching" lopta 79 Rastezanje stezanje 80 Ue za preskakivanje 81 "Denser" traka 82 Opruga za prste 83 Ureaj s loptom 85 Hidrauliki utezi 89 Ormar za sprave

B 25 26

C D -1,45(3) Vienamjenski vjebaki centar ^ ^ -1,00Sprava za natezanje

46 (2x) 50 51 52

43 (4 x) 46 (2x) 50 51 52 56 57 58 60 61 62

Podruje A B c

Sprave odn. ureaji Opi objekti za trening Specijalni objekti za trening Povrina za dizanje (s univerz. pritiskom ili izometrij. vratilom) Uobiajene male sprave Specijalne sprave za trening i slobodni prostor za zagrijavanje (gimnastika itd.)

Vjebe Jednozglobne Viezglobne Viezglobne

Motorika sposobnost i/ili spremnost Snaga Pokretljivost Snaga Brzina Snaga Brzina Koordinacija Snaga Pokretljivost Izdrljivost Koordinacija Pokretljivost Koordinacija

Namjena treninga Fitness Kondicija Fitness Kondicija

70 (3x) 71 (2x) 72 73 74 75 79 (2x) 80 (2x) 81 (2x) 82 (2x) 83 (2x) 89

70 71 (3x) 73(2)0 74 (2x) 75 78 79 (2x) 80 (2x) 81 (2x) 82 (2x) 83 (2 X) 85 (2 x) 89

70 (4x) 71 (2x) 72 (2 x) 73(3)0 74 (2x) 75 79(3)0 80(2)0 81 (3x) 82 (3 X) 83 (3X) 85 (3x) 89 (2 x)

Kondicija Fitness Fitness Kondicija Fitness Kondicija

D E

Jedno - i viezglobne Viezglobne

* Sprave 2 i 3,4 i 5,6 i 7, te 10 i 11 mogu ovisno 0 proizvoau sluiti i za 2 funkcije ** U slikama 2 do 8 naznaeni su i, potrebni stalci za odgovarajue sprave. Njih na tritu ima u razliitoj izvedbi, pa ih treba odabrati u skladu s brojem sprava za koje su namijenjeni.

Jedno -1 viezglobne

(5)

Ralanjivanje sprava prema podrujima

Prijedlozi za opremanje prostorija za fitness 1 Runi kotrlja 2 Postaja za bicepse 3 Postaja za tricepse 4 Pull-over stroj I 5 Pull-over stroj II 6 Latissimus stroj I 7 Latissimus stroj II 8 Postaja za prsa 9 Postaja za trup 10 Postaja za bokove I 11 Postaja za bokove II 12 Postaja za noge 13 Postaja za stopala 14 Vienamjenski vjebaki centar 20 Aparat za tlak I 23 Aparat za pritiskanje nogama 25 Postaja za trbune miie 26 Aparat za natezanje 27 Aparat za penjanje rukama 33 Podna sprava za latissimus 43 Mali stalak za plou 46 Klupa za trening 52 Stalak za male utege 57 Kosa klupa I 59 Univerzalna klupa 60 Vienamjenska klupa za trening 70 Veloergometar 71 Ureaj za veslanje 72 Pokretna traka za tranje 73 vedske ljestve 74 Aparat za penjanje rukama 75 Daska za trbune miie 89 Ormar za sprave

Primjer prostorije za titness vei. OKO 200 M 2

498

PROSTORIJE ZA FITNESS
Podruje Broj sprave Naziv sprave Kretanje Povrina za postav, u cm

1 2 3 4 5 6 A 7 8 9 10 11 12 13 14

Runi kotrtja Postaja za bicepse Postaja za tricepse Pull-over stroj I Pull-over stroj II Latissimus - stroj I Latissimus - stroj II Postaja za prsa Postaja za trup Postaja za bokove I Postaja za bokove II Postaja za noge Postaja za stopala (aparat za listove) Vienamjenski vjebaki centar Aparat za tlak I

Pregibanje ake, pruanje ake Pregibanje ruke Ispruanje ruke Dizanje ruke ispred tijela Sputenje ruke ispred tijela Bono sputanje i dizanje ruku Ruke ispred tijela skupljati i iriti Savijene ruke skupiti ispred tijela Istezanje i savijanje trupa Sputanje i dizanje noge Dizanje i privlaenje noge Pruanje i savijanje noge Pruanje i savijanje stopala Razliite osnovne kretnje vie zglobova

60/ 30 135/135 135/135 190/110 190/110 200/120 200/120 165/100 135/125 175/125 175/125 125/155 140/ 80 Razliito

Veliina prostorija za 40 - 45 osoba mora imati najmanje 200 m 2 . Predloeni primjer - > (). Svijetla visina za sve prostorije treba biti 3,00 m. Da bi sprave bile najpovoljnije rasporeene, irina prostorije mora biti najmanje 6 m, a duljina = 15 m jer se u protivnom gubi pregled nad treningom. Najmanja jedinica prostora od 40 m 2 prikladna je za 12 korisnika.

20 21 22 23 24 25 26 B 27 28 29

30 31 32 33

Pruanje ruke horizontalno (stojei) Pruanje ruke vertikalno i/ili Aparat za tlak II vjeba listova stojei "Hackenschmidt" - aparat Pruanje noge na kosoj ravnini Pruanje noge horizontalno Aparat za pritisak noge (sjedei) Pruanje noge vertikalno Aparat za savijanje (stojei) koljena (s kolutima) Postaja za trbune miie Razne vjebe za trbune i lene miie Razne jedno- i viezglobne Aparat za potezanje osnovne kretnje Savijanje i pruanje ruku vertiAparat za penjanje kalno (vjeanje oda podupiranje) rukama Daska s oprugama I Pruanje ruku vertikalno (pritiskanje klupe leei) Pritiskanje klupe, savijanje Aparat s utezima koljena, pritiskanje stojei i ("Multipress'-stroj) vjeba povlaenja (sve vjebe s utezima) Pritiskanje kose klupe Daska s oprugama II (kosa daska za dugi uteg) (sjedei) Savijanje ruku 'Curi' klupa Daska s oprugama III Pritiskanje daske (leni poloaj koso prema dolje) Savijanje ruku, privlaenje Latissimus - podni uteg u pretklonu Podizni krevet s gumenim ulocima Motka za vjebe s utezima Veliki stalak s ploama Mali stalak s ploicama Posuda s magnezijem Stalak za savijanje koljena (u parovima) Klupa za trening Ploe od pune gume (10; 15; 20; 25 kg) Ploe s navulkaniziranim gumenim rubom (15; 2; 25 kg) Ploe od lijevanog eljeza (1,25;2,50; 5; 10; 25; 50 kg) Sve vjebe sa slobodnim utezima (vjebe koljena, pritiska i udaranja)

120/140 70/160 90/140 120/160 200/ 90 65/200 100/140 120/155 200/120 200/100

185/100 150/ 70 160/170 120/130

40

300/300

41 42 43 44 45 C 46 47 48

200 50/100 30/ 30 0/ 38 je 35/70 40/120 70 71 72 73 74 75 Veloergometar Ureaj za veslanje Pokretna traka za tranje vedske ljestve Ue za penjanje rukama uz vedske ljestve Daska za trbune miie Sprava za odtereenje kraljenice Test-ure#za snagu skoka "Punching'-lopta Rasteza - steza Ue za skakanje "DenseT-traka Utezi za prste Sprava za "bali" Kuglasti utezi Hidrauliki utezi Teretni utezi Teretne vreice za arke/noga Ogledalo Ormar za sprave Izdrljivost koordinacija. Sprave br. 70 do 76 Rastezanje ruke 40/ 90 120/140 807190 100/ 15 120/120 100/180 70/150 Pokretljivost, koordinacija Sprave br. 77 do 88

49

50

51 52 53 54 D 55 56 57 58 59 60 61 62

Razliite vjebe za jedan ili vie Utezi za aku (1; 2; 3; 4; 5; 6; 8; 10 kg) zglobova s utezima za aku, te kompaktnim i dugim utezima. Kratki utezi (2,5; 5; 7 , 5 . - 3 0 kg Stalak za kratke utege Motka za vjebe s utezima Motka za savijanje koljena (tapecirana) Curi - motka Daska s oprugama (podesiva) Kosa klupa I Kosa klupa II Univerzalna klupa Univerzalna klupa za trening (12 moguih poloaja) Kompaktni utezi (2-60 kg) Stalak za utege

76 77 140/130 185 200 140 40/120 40/120 40/120 40/120 78 79 80 81 82 83 84 85 % 87 88 89

145/ 80

50/110

Popis sprava za kondicijski i fitness trening

499

I 13.651

18,27 10,97

1 (3.65-1 (3.651 10,97-

-36,54+3,65-|3,65H 10,97i3,65H

TENISKA IGRALITA C D
Informacije: Deutscher Tennisbund, Hamburg Igra parova - 10,97 x 23,77 m 8,23 x 23,77 m = 3,65 m 4,00 m = 6,40 m 8,00 m 7,30 m 0,914 m 1,07 m 4,00 m

T
Igra pojedinaca Slobodni prostor bono Boni slobodni prostor za turnire Stranji slobodni prostor Stranji slobodni prostor za turnire Prostor izmeu dva igralita . . . Visina mree u sredini Visina mree na stupovima
i 0 Turnirska igralita 1

Visina zatitne ograde Pletivo od ice debljine 2,5 mm, veliine okaca 4 cm.
.0,91,

,0,91

Odreivanje potrebnog broja igralita

1,07

0,914 0,5% 0,91 1,37 I -12,79 s

1,37 0,91

Aktivnih igraa tenisa danas ima izmeu 1,6 i 3% ukupnog stanovnitva. Odnos igralite/igrai kod novih objekata iznosi 1:30; priblina formula za odreivanje broja igralita: Broj stanovnika x 3 Potrebni broj igralita (T) = 100 x 30 Potrebna povrina za djeja teniska igralita: priblino 20 m 2 po igralitu Potrebne parkirne povrine: za normalnu igru (bez gledatelja), 4 parkirna mjesta za osobna vozila po igralitu. Veliina zemljita: neto povrina ("iskoristiva sportska povrina") jednaka je povrini teniskog igralita i povrinama koje su potrebne za trenani zid i djeje igralite. Prema iskustvu se povrina zemljita dobije ako se neto povrina povea za 60 - 80%. Igralita treba po mogunosti orijentirati sjever - jug. Mogua su odstupanja (bolje zapad nego istok). Ne preporuuju se vie od 2 igralita jedno do drugoga. Jedno iza drugoga trebaju biti vizualno odijeljena. Umjetna rasvjeta je na visini od 10 m uz dulje stranice. Pri sastavljanju prostornog programa treba uzeti u obzir ne samo poetne ve i konane potrebe. U projektu treba predvidjeti mogunost etapne izgradnje a da se ne ometa uobiajena uporaba dovrenih dijelova. Takoer valja raunati s mogunou o kasnije potrebnom stambenom prostoru (uvar terena, trener, zakupac) i garaama. Teniski objekti ne smiju biti strana tijela u svom okruenju, ve se moraju podrediti okolini.

Mrea

-2,50-

-10-12,00-15-17,00-

-t2,50-

(3)

Djeje tenisko igralite

Pogled

Pogled

3
i-

-10.97-

(5)

Parabolini zid Oblici teniskih zidova

Nagnuti zid

Vertikalni zid

Trenani zid (double) preporuene dimenzije trenanih zidova + povrine ispred zida

(7)

Trenani zid (single)

500

TENISKA IGRALITA
Visina dvorane iznad mree | Iznad osnovne linije
7 4 40

.00 '

h = 11,0

Visina dvorana za tenis odreena je na meunarodnoj razini. Prema pravilnicima Davis-Cupa trai se visina od 10,67 m. Preporuuje se visina od 9 - 11 m, pri emu je najee dovoljno 9 m . U sportskim i gimnastikim dvoranama moe se i pri visini od 7 m igrati tenis. Visina se mjeri uz mreu od poda do donjeg ruba krovnog vezaa. Ona mora biti zadrana na cjelokupnoj irini igralita od 10,97 m. Uz vanjski rub povrine zaleta trai se najmanje visina od 3 m. Pregleni prikaz poprenih i uzdunih presjeka tipova dvorana s uzdunim stranama trokutastog oblika . Vrste dvorana: demontana dvorana, stacionarna dvorana, promjenljiva dvorana. Unutarnje dimenzije dvorane 18,30 x 36,60 m - . Dimenzije igralita i povrina oko njega odreene su na meunarodnoj razini, iz ega proizlazi: Te H 2 Teniska dvorana za 2 igralita (E. + D.) (2 x 18,30) x (1 x 36,60) = 36,60 x 36,60 Za 3 igralita Te H 3 analogno daje povrinu dvorane

6,40 Visine dvorana h = 7,00 / B B = 4,40 \

11,88 s

h = 9.00 BB = 5,50 "C = 3,00~

(E. + D.)

h = 11,0 f BB = 8,00 CC = 3,00

od 54,90 x 36,60 m. Ove dimenzije su idealne s gledita sportskog koritenja. Tei li se "ekonominim teniskim dvoranama", moe se smanjiti natkrivena povrina, ali se ne postie ista kvaliteta uporabe. U tom je sluaju mogue: Av.;.;.^ 1. na oba igralita natjecanje pojedinaca, 2. na jednom igralitu natjecanje parova, 3. na oba polja trening ili rekreacija 2x pojedinci ili 1 pojedinac/1 par. Uzevi u obzir mogunosti utede proizlazi veliina dvorane Te H 2 32,40 x 36,60 m
36,57-

Popreni i uzduni presjeci tipova dvorana - E D D D E

1 E. + 1 Do. Sljedea tablica prikazuje razliite mogunosti:

Tip dvorane 1 2 2. uteda 3 3 uteda 2a 2a uteda Polja 1 2 2 3 3 2 2 Pojedinano 1 2 2 3 3
1 1

Parovi 1 2 2 3 3 1
1

irina 18,30 36,60 33,90 54,90 49.50 33,90 32,40

Duina 36,60 36,60 36,60 36,60 36,60 36,60 36,60

Koritenje n*

nijen*

Pojedinano

E ()

E (4) Dimenzije i oblici dvorana

E/D 2 E/2 D 2 E/1 E/1 D 2 D 0. 2 E 3H3D 3 E/2 D 3 D 0. 3 E 1 E/1 D 1 E/1 D -

Tlocrtna shema ->

* = za natjecanje

(6)

Stacionarna dvorana iznad jednog ili vie polja

r Popreni presjek -> Popreni presjek

"I

t-TJH

501

6.25

MINIGOLF
CD

Informacije: Deutscher Bahnengolf-Verband e.V. Gartnerstr. 40 c, Halstenbeck

Ope toke za sve staze 6,25 , 40 , 56 ,27|27| 91' 1.56s ^ 48, Markirane pomone pozicije

Piramide

Markirane pomone pozicije 6,25 Prepreka i postavljanje prepreke mogue i obrnuto (kao u ogledalu)/

Granina linija ^ ^ Salto (sa zatvorenim kutovima) Granina linija ^

m
^ ^ Kosi krug s bubregom Granina linija

do 34

Igralite za golf sa stazama sastoji se od 18 jasno razgranienih staza (izuzevi za udarac na daljinu), koje moraju biti numerirane i odgovarati normativnim propisima za svoj sustav. Natjecateljskoj stazi pripada:: igralite, obiljeavanje granica staza (najee trake), oznake mjesta udarca, jedna ili vie prepreka (mogu se i izostaviti), granina crta (moe se izostaviti), oznake postavljanja (mogu se izostaviti), cilj. Mogui su daljnji specifini dijelovi i/ili oznake. Igralite mora biti najmanje 80 cm iroko i najmanje 5,50 m dugo. Horizontalno koncipirane povrine za igru moraju doista biti horizontalne (libela duine 90 cm). Ako granice staza nisu oznaene trakama, treba ih oznaiti na drugi nain (s izuzetkom kod udarca na daljinu). Trake moraju biti izvedene tako da omogue igru koja e se moi izraunati. Svaka staza mora imati oznaku za mjesto udarca. Vrsta oznake unutar objekta, odnosno za neki odreeni sustav staza, mora biti normirana. Prepreke moraju biti stvarne glede oblika i lokacije, i prema svojoj sportskoj namjeni fiksno postavljene. Poloaj prepreka koje nisu fiksirane treba oznaiti.

Granina linija

'40 " ^ ^ Podni valovi Granina linija

4,65 (6) Leea petlja ^j) Ravna staza sa smaknuto postavljenim preprekama

I40 (?) Most

Presjek ^ ^ Odskona stazica ^4) Dvostruki klinovi (staza bez granine linije) Granina linija m n; ^ r i T - f j E Z H C -J" | ^ ^ | Oznake graninih linija na stazi, na toki oslonca lima klackalice n5) Nepravilni prolazi

Klackalica sa stremenom

502

MINIGOLF
00

Svaka prepreka se mora od drugih u istom objektu razlikovati, ne

1-40-1 (ig) Sredinji krug - staza bez granine linije -6.25

samo izgledom ve i s gledita tehnike igre. Mora biti omogueno da se igra unaprijed izrauna. Granina linija oznaava kraj prvih prepreka. Kod staza bez prepreka ona oznaava najmanju udaljenost do koje udarena loptica mora doprijeti ako se eli da ostane u igri. Ako prva prepreka zauzima cjelokupnu irinu staze, granina se linija mora poklapati s krajem prepreke. Staze po kojima se moe igrati samo s mjesta za prvi udarac nemaju graninu liniju. Granine linije treba tako oznaiti daje rub oznake koji se odnosi na mjesto udarca istovjetan kraju prepreke. Oznake postavljanja: na mjestima gdje se doputa postavljati ili premjetati loptice, moraju postojati oznake. Oznaka prikazuje dokle se loptica smije kotrljati. Cilj mora biti postavljen tako da ga se s mjesta prvog udarca moe

H40H Vulkan - staza bez granine linije - odigravanje samo s poetne pozicije

Kosina s "V"-preprekom - staza bez granine linije - odigravanje samo s poetne pozicije

dosei jednim udarcem. Ako se radi o ciljnim rupama, njihov promjer ne smije prijei 120 mm. Za sustavni minigolf, minijaturni golf i golf sa zvijezdom granini promjer iznosi 100 mm. Oznake moraju biti na svakoj stazi. Igra se tapovima za golf i lopticama za golf. Doputeni su svi za golf uobiajeni tapovi ili slini predmeti. Udarna povrina tapa ne smije biti vea od 40 cm2. Doputene su sve vrste loptica za golf od bilo kakvog materijala. Promjer loptice = 37 mm i = 43 mm. Kuglice od drva. metala, stakla, slonove kosti i slinih materijala ne prihvaaju se kao loptice za golf sa stazama. Staze minijaturnog golfa imaju openito sljedee normirane dimenzije: duljina staze 6,25 m, irina 0,90 m, promjer zavrnog kruga 1,40 m - s . 502 .

Minigolf: vicarac Bogni razvio je tu igru poetkom 50-tih godina, a sastoji se

Ravna staza bez prepreka

od 17 betonskih staza (duine 12 m) i jedne staze za udarac na daljinu (duljina oko 25 m). Betonske staze obrubljene su okvirima od elinih cijevi. Prepreke su od prirodnog kamena. Cobigolf: To je jedan od najteih sustava golfa sa stazama, s "vratacima" ispred prepreke kao posebnim obiljejem. Taj se sportski objekt

Kosi krug bez prepreka - staza bez granine linije - odigravanje samo s poetne pozicije

takoer sastoji od 18 staza. One mogu biti m) ili male (duljine 6 do 7 m). Golf sa zvijezdom:

velike (duljine 12do 14

Taj se sportski objekt sastoji od 18 staza. 17 betonskih staza ima na

MOH
Kruni plato - staza bez granine linije - odigravanje samo s poetne pozicije

kraju polukruni cilj, a posljednja kao "ciljni krug" ima zvijezdu. Od toga dolazi naziv sustava. Staza je dugaka 8 m, iroka 1 m, a promjer je zavrnog kruga 2 m. Staze su ograniene cjevastim trakama - trakama od cijevi. Oznaka poetnog udarca je krug promjera 30 cm. Ciljna rupa je promjera 10 cm. Svi sustavi golfa sa stazama imaju sve prepreke normirane i sa sportskoga gledita su odabrane i konstruirane. Stoga se svaka staza moe igrati "asom" jer je cilj sportaa svladati svaku stazu sa to manje udaraca. 18 bodova - sve staze "asom" - postignuto je ve vie puta.

Ulazni klin sa centralnim otvorom (prozor)

503

IGRALITA ZA GOLF
1 Poetna pozicija za gospodu 2 Poetna pozicija za dame 3 Staza za igru 4 Linija za igru 5 Bunker na stazi 6 Pojedinano stablo Informacije: Deutscher Golfverband, Rheinblickstr. 24, Wiesbaden, Bundesinstitut fr Sportwissenscnaft, Carl-Diem-Weg 4, Kln

Igralita najljepe lee u valovitom terenu s blagim nagibima izmeu umaraka, gdje je pojedinanih ili vie zajedno stabala, s prirodnim preprekama (vodotoci, jezera), s usjecima i breuljcima, ili na dinama kraj mora. Veliina Torbe za golf i kolica za torbu ' 7 Umjereno neravan teren 8 Neravan teren 9 Zeleni bunker 10 Zelenilo s predzelenilom (kratko i vrlo kratko poiana trava) 11 Skupina stabala 12 Breuljak kao prirodna prepreka 13 Nisko raslinje 14 Jezerce / potok 15 ivica 16 Prilazna staza
Predzelenilo

igralita odreuje se prema broju udarnih staza ("rupe") i njihovoj duljini (udaljenost "udaralita" od "rupe"). Igralita za golf se openito ne mogu usporediti s "normiranim" i standardiziranim sportskim objektima. Danas se mogu urediti gotovo iskljuivo samo u seoskim podrujima, najee na nekadanjim poljoprivrednim ili umskim zemljitima. Projektiranje igralita za golf zahtijeva vodeu ulogu, mnogostrano verziranog eksperta koji mora imati znanja pejzanog arhitekta, igraa golfa, ekologa, pedologa, geodeta, ekonomista itd. Prije poetka projektiranja treba prikupiti mnotvo podataka. Gravitacijsko podruje predvienog terena: broj stanovnika mora biti oko 100000 u podruju najvie 30 minuta vonje automobilom kako bi se moglo raunati s potrebnih 300 lanova kluba za igralite od 9 rupa (za sada u Njemakoj jo vrijedi pravilo da je oko 200000 stanovnika za igralite od 9 rupa). Vaan sastavni dio svakog igralita za golf jesu tereni za vjebu. Razlikuju se: livade za vjebu, zelenilo za vjebu, zelenilo za pribliavanje 0 . Livada mora po mogunosti biti ravna, iroka najmanje 80 m kako bi oko 15 igraa moglo istodobno vjebati. Duljina takve livade treba biti najmanje 200 m, bolje

Presjek zelenog bunkera

225 m, tako da se ne ugroavaju susjedne staze. Idealna je lokacija u blizini klupske zgrade. Zelenilo za pribliavanje treba imati povrinu od najmanje 300 m 2 i treba biti valovito oblikovano. Pjeana prepreka za vjebu veliine najmanje 200 m 2 , promjenljive dubine. Pri projektiranju igralita za golf treba naelno polaziti od toga da je konani cilj igralite sa 18 rupa, tj. da dugorono treba osigurati dovoljno velik teren od najmanje 55 ha, bolje 60 ha. Da bi se na igralitu od 18 rupa omoguilo i igranje polovine kola (9 rupa), prvo "udaralite" i deveto zelenilo te deseto udaralite i osamnaesto zelenilo trebaju se po mogunosti locirati u blizini klupske zgrade

_ --

Nepravilno

Nagib Osnovno ureenje terena za vjebanje -> WfiWW/wUdubine

^ ^

Oblikovanje povrina, modeliranje zelenila 30

Vegetacijski sloj i Grubi pjeak^

ljunak/drobijen

jegetacijski
j; D r e rian i s l o j f

' i P
[ffi] Odvodnja

A = Travnjak za vjebanje B = Zgrada poetnog udarca C = Pitching - zelenilo D = Parkiralite 1-18 Staze za igru

: C> :

Prema potrebi - l poboljan ' 35/45 Folija za navodnjavanje.! gornji sloj l '. ^>dvod^javanj|

-Ci--

^ ^

Igralite s 18 rupa regularne veliine za natjecanja

Primjenjivani konstrukcijski tipovi zelenila za golf

504

IGRALITA ZA GOLF
Vjebalita Q slue ili treniranju kratke igre ili nude "pristup upoznavanju" golfa kao sporta openito. Centar za golf kao samostalna sportska ponuda moe se urediti i na terenu ne veem od 10 ha. Treba obuhvaati livadu za vjebu, zelenilo za pribliavanje i igralite s 9 rupa (Par 3) -* O Razlikuju se sljedee duine pojedinih staza i "Par" koji proizlazi iz toga:
Par Duljina staze za golf Za gospodu 3 4 5 do 228 m 229-434 m od 435 m Za dame do 201 m 202-382 m od 383 m

Priznate normirane duine igralita za golf odreene su Standardom 60 pri normalnoj duljini od 3749 m i Standardom 74 pri normalnoj duljini od 6492 m. Dijelovi igralita za golf: Na poetku staze nalazi se mjesto za poetni udarac, za koje nije normirana veliina. Trebalo bi, uz dovoljnu irinu, obuhvatiti oko 200 m 2 . Staze su iroke 30 - 50 m, duge 100 do preko 500 m. Na kraju staze nalazi se zelenilo, veliine najmanje 400 m 2 , uobiajeno 500 - 600 m 2 . Predzelenilo nije svagdje uobiajeno. Najmanja irina 2,5 m. Neravne povrine s raslinjem razliite visine nalaze se uz rub staza, po cijelom igralitu. Najee umjetne izgraene prepreke imaju oblik bunkera, ali im je nedostatak to u nekim krajolicima djeluju kao strano tijelo.

Primjer igralita s 18 rupa

18 Staze za igru ' Driving Koliba poetnog udarca Zgrada golf-kluba 22 Putting - zelenilo 23 Parkiralite 24 Caddies (kolica za tapove za golf)

505

Prostor, s umivaondmaituevimagos. Garderoba Kuhinja Blagovaonica (bar) 3T~ Mala klupska prostorija Velika klupska prostorija Prostorija za rastavu i cfoerje I Knjinica Klase jedrilica tip (posada) (1-3) osobe Olimpijske klasa: Finn Dinghi 1 (1) < Finn Letei Holandez1) (2) Star(2) Tempest Zmaj1) (3) Soling1) (3) Tomado 1 >(2) Vjetrobran
1

JEDRILIARSKI SPORT - MARINE

Stan kuepazitelja

WC gospoda

WC dame

Garderoba dame Prostorija s umivaonicima i tuevima Prostorija za suenje jedra i odjee Prostorija za alat Radionica

Dvorana |S

Objektu za jedriliarski sport pripadaju mjesta za jedrilice i motorne amce na vodi (luke) i na kopnu. Zgrada za amce moe biti s hangarom ili bez njega. Veliki jedriliarski objekti nazivaju se marinama (luke za jahte). Prihvatljivo optereenje akvatorija: 4 - 5 jedrilica ili 6 motornih amaca po hektaru vodene povrine. Potrebne dubine ovise o tipovima amaca. Uobiajeno 1250 mm za manje amce, 4000 - 5000 mm za plovila s kobilicom. Za luke graevine i sigurnost plovila pogodna je stalna razina vode.

Uprava

Jedinina (J) ili konstrukcijska klasa (K)

Dimenzije Gaz duina /irina m m

Povrina jedra Razlikovne oznake na 3 (spinnaker- jedru veBio trokut jedro) m2

Garderoba

Ostava Prostorija s ormariima Skladite jarbola

TO
gospoda W gospoda Spavaa soba za goste

E E E E E E E E K

4,50/1,51 6,05/1,80 6,90/1,70 6,69/2,00 8,90/1,90 8,15/1,90 6,25/3,05 4,70/1,68 9,50/1,95

0,85 1.10 1,00 1.13 1,20 1,30 0,80 1,05 1,35

10 15 (S) 26 22,93 (s)

22(S)

dvije valovite plave linije jedna iznad druge crna slova FD petokraka crvena zvijezda crno slovo T crno slovo D crno slovo Q (Omega) crno slovo T dva puta potcrtano crna brojka 470 cma brojka 5,5

>

24,3 (s) 22,5 (s) 10,66 (s) 28,8

Suteren Funkcionalna shema klupske zgrade Jedrilice

Prizemlje

470-ta1) (2) Jahta 5,50-mostale meunarodne Klase Gusar(2) Optimist(1) Djeca i mlade Kadet (2) OK-jola (1) Jola Olympia(1) 420-ta jola

E E E E E E

5,00/1,62 2,30/1,13 3,32/1,27 4,00/1,42 5,00/1,66 4,20/1,50

0,85 + 0,77 + 0,74 + 0,95 1,06 + 0,95 +

10 (s) 3,33 5,10 (S) 8,50 10 10(s)

crvena gusarska sjekira crno slovo O cmo slovo G plavo slovo O i K crveni prsten cma koso postavljena brojka 420

Jedrttce s pokretnom perlom Meunarodne Domae klase I klase I 1 Konstn&d Jednnaj Jedinina klasa I ske klase klasa Npr. Npr. Npr. 10,15 Gusarska Finn Jola Dinghi 20 m* Tomado Jola Letei Holandez 15,20 E-jola 30 m* Joie 5,05 Jola za krstarenje 470-ta ^ ^

I | Jedrite s koMioom i perajom | | Meunarodne klase 1 Domae klase Npr. KR-jahte (za krstarenje) ROR&jahte (za natjecanja)

Jedrilice s kobilicom Meunarodne klase Konstrukc Jedinina klasa ijste klase Npr. Npr. Zmaj Regaine jahte Star CR-jahteza krstarenje RORCustarenje

Domae Mase Konstnfci Npr. (zakr-

EZ

Neke domae klase: JolalS-m2ili Hola(2) K Jola za krstar.15-m2-(2) K Jola za krstarenje20-m2 K

6,20/1,70 6,50/1,85 7,75/2,15

15 (S)

15(s) 20 (s)

cmo slovo H cmo slovo P cmo slovo R

1 > Olimpijske klase 1980.g. u Moskvi + sa sputenom perajom

Segelbootklassen (Ausschnihtt) -> S. 444

Pregled vrsta i klasa jedrilica Morska strana 1 , ! [ I Visina H m 1 2 3 4 5 6 2Hirina podnoja S m 4,00 7,50 11,00 14,50 18,00 21,50 Luka strana ^stf ^ H i

Keson od montanih armiranobetonskih dijelova s is punom od pijeska

Plivajui ponton od montanih armiranobetonskih djelova

Uronjeni zid od montanih armiranobetonskih djelova tvornike luke otoka Riems

Presjek mola odnosno nasipa (dimenzije)

Vezivanje amaca: vezivanje amaca izmeu mostia bova

Vezivanje amaca: dijagonalno vezivanje amaca;izmeu glavnog mostia i mostia uzdu amaca

Vezivanje amaca: vezivanje amaca izmeu glavnog mostia i mostia uzdu amaca u obliku slova Y

Plutajui glavni mosti s plutajuim tijelima od stiropora (styrofoam) (popreni i uzduni presjek)

506

JEDRILIARSKI SPORT - MARINE

Deutscher Segler-Verband, Hamburg - >

Jota Olympia

Vaurien

Gu;

H-jola

15 m2 Jola i 5,15-7.75-

Klase amaca zastupljene u luci

s. 506

507

JEDRILICARSKI SPORT - MARINE

Pri izboru lokacije treba paziti na uestalost i oblik stvaranja leda kako bi se izbjegla razaranja uslijed sila irenja i kretanja nagomilanog leda. Svakom sportskom amcu u luci pripada mjesto koje odgovara nainu njegove uporabe (trening, vikend, godinji odmor itd.). Iz toga proizlazi: vez na vodi, mjesto na kopnu, mjesto u hangaru. Potrebna povrina za amce i pratee ureaje: vez na vodi oko 90 m 2 - 1 6 0 m 2 , mjesto na kopnu oko 100-200 m 2 , tj. ukupna povrina oko 200-360 m 2 . Za svaki vez treba predvidjeti najmanje jedno parkirno mjesto za osobni automobil.
Ugraena u more i u zaljev kanalom do mora

Ulaz u luku odreen je glavnim Smjerom vjetra i valova. Kretanje valova priguuje se valobranima (gat) -> Q - @.UIaz i izlaz za jedrilice mora imati irinu najmanje jednaku duljini susjednih vezova, odnosno za amce pod jedrima najmanje jednaku jednoipolstrukoj duljini susjednih vezova. Ulaz u luku za sportske amce, koji moraju biti u stanju ulaziti pod jedrima pri svakom smjeru vjetra, treba na svom kraju imati okretite promjera 35 - 60 m. Konstrukcija obalnih graevina, gatova, mostia, sredstava za transport amaca i vezova bitno utjee na uporabne mogunosti objekta za jedriliarski sport pri razliitim klimatskim uvjetima s. 506. Gatovi - zvani i nasipima - zatita su od valova i sprjeavaju taloenje pijeska uslijed strujanja. Kameni gatovi grade se od lomljenog kamena ili betonskih elemenata odgovarajuih geometrijskih oblika (npr. tetrapodi), koji se meusobno uklijete s. 506 . Uz kamene gatove najraireniji su lukobrani od elinog murja zabijenog u dno. Vijek trajanja im je 20 - 30 godina. Plovni pontoni od elika, armiranog betona, cijevi ispunjenih zrakom 1 plutajua tijela od stiropora s. 506 upotrebljavaju se kao gotovi i mostii. elini i armiranobetonski pontoni, koji uronjavaju oko 2 m, prate promjene vodostaja i postiu potrebno smirenje vode. Kesoni s. 506 su predgotovljena tijela od armiranog betona koja se na predvienom mjestu potapaju i pune pijeskom ili ljunkom.

(Z)

Ulaz i izlaz iz luke uz kanale , ^p, f > 4 f - K 1 - -s >- - - > -a CD t_ _ ? 1 1

(a)

Ulaz i izlaz iz luke uz rijeke in o oj, ri in p csi ri m*o b c\i ri m*o evo

*-,'

m*o ! _ rJjri mo oj n tri* c<ij6 ,

_ _

a.

t f- - i,. A- * k s r-s-^ 1 ==

8.0
10.0

S8.0 , > 8 0_
8.0 10.0

Shema hangara za amce vrata s eone strane 4 h h

Shema hangara za amce vrata na jednoj odn. dvije uzdune strane Klasa amaca veliina amca Duina irina potrebna veliina suhog veza irina Duina (B) (L) 4,50 6,00 7,00 9,00 10,50 = 3,00 = 3,00 = 3,50 = 4,00 = 4,00 sigurnosni razmak (S) ca. ca. ca. ca. ca. 1,00 1,00 1,50 2,00 2,00 potrebna irina plovnog puta (F) 5,00 6,50 7,50 9,50 11,00

Finn Dinghy Letei Holandez Jedrilica Star Jedrilica Zmaj Klasa 5,5-m-

4,50 6,05 6,92 8,90 .10,40

1,51 1,80 1,72 1,90 1,90

Veliina suhog veza za brodove za pet klasa olimpijskih jedrilica

Motorna jahta14,00 X 5,00 m Motorna jahta za Kiuncka krstarenje11,00 x 4,00 m C T ^ K '0 r a d a Jedrilica s kabinom 9,50 x 3,5&TtT z Krsta 8,00 x 3,10 m Motorni amac. 6,50 x 3,60 m Jedrilica 8.50 x 2,80 m (8) Primjer luke za sportske amce

1 Ulaz u luku 2 Rampa za jole 3 amci 4 Nova luka Primjer luke za jahte

5 6 7 8

Stara luka Mostii WC Hotel i restoran

9 10 11 12 13

Shopping centar Kiosk Brodogradilite Zimsko skladite za amce Travel lift

508

1,65-1.70

VESLAKI SPORT
Informacije: Deutscher Ruderverband, Hannover Q Q

0
<1

Regatni samac

MZ

11,0/13,5(2) Dvojac / etverac

q ^ ^ o

i=jg N o H N S y \ \ y 19,50

g t=i w

* 70H

Osmerac

Regatni gig samac / dvojac / etverac 1 ' "

Veslaki amci preteno su namijenjeni ekipama i nalaze se najee u vlasnitvu kluba. Preteno se, kao i kajaci i kanaderi, mogu susresti na mirnim tekuicama u lijepim krajolicima.Hangar za amce lociran je s prozorima ili nadsvjetlima prema sjeveru kao obrana od sunca. Ulazna vrata = 2,50 x 2,75 m, da se amci mogu unositi iznad glava. irina hangara = 6,00 m, duina poeljno 30 m, visina po mogunosti 4,0 m Duljina vesla 3,80 m, irina lista 1 5 - 1 8 cm. Spremaju se blizu ulaza, horizontalno na regalima, ili u viseem poloaju iznad udubljenja (ovisno o visini hangara). Izmeu hangara i mostia potreban je pojas obale irine = 2 0 - 3 0 m za ienje i pripremanje amaca, sa slavinama za vodu i mjestima za kolica kojima se prevoze amci. Po mogunosti u blizini su livade ili umski tereni za kampiranje. Veslaki bazen za treniranje sa skraenim veslima za jedan osmerac veliine je 12,60 x 7,60 m. Bazen moe biti jednostrani ili dvostrani (moe biti i pomaknut). Cirkulacijom vode stvara se slino strujanje kao na otvorenom vodotoku. Objekti su po mogunosti povezani s gimnastikom dvoranom ili natkrivenim plivalitem i njihovim prostorijama za presvlaenje.

sy \ y -6,50- 7,0/8,25-8,5' (5) Gig za izlete samac / dvojac

70-1,25 1 (jaano s hrastovinom (6) etverac /osmerac 5/15 ,14/14

-8,5/10,5 Morski gig dvojac / etverac

1-1,0/1,05-

v.v.v.v.v.v.v.v^ iu4)

Presjek ? 6,0 1

Pogled

Hangar za amce u presjeku

Stalci za amce svakih 2,00 - 2 , 5 0 m

(8)

Barka 7,10 16/7 50/8CH |10/14

-4,8-6,5/4,0-5,2^ ^ Kajak s dva vesla samac / dvojac

-10,96(16) (10) etverac Donji iub mosta Dvostrani veslaki bazen

-1.25-"

n
4,0-5,2/4,0-6,5>-75-80< Kanu jednoklek

17

J4/8 ~3,00

(17) -1,17^2) Regatni kanu, osmerac s kormilarom

Plovno korito

Privez I 7 , 0 m

1,0 1
4

f t
Kanu, esterac i deseterac s kormilarom n 9) Plovno korito za izletniki sport Kl min Za izletniki sport, normalno

509

OBJEKTI ZA VODENE SPORTOVE

Prolaz za amce 00 IA Pad dna bazena 0 , 5 m v

Zahtjevi za regatne staze i trening kanuistikog i slalomakog sporta: 1. Prirodni objekti mogu biti na strmim dijelovima (nagib 1:100 i vie) vodenih putova koji ne slue opem prometu ili slinim

Ulazak u kanue

Regatni bazen za kanu-slalom Pregrada Pad dna bazena

rijekama s protokom od najmanje 10 m 3 /s (prirodno ili regulirano uzvodnom branom). Takoer mogu biti na obilaznim kanalima mlinova ili hidrocentrala, gdje je irina najmanje 8 m, s preprekama ili bez njih (ugraivanje vrata) 0 2. Umjetni objekti: Primjer je olimpijski objekt na kanalu z a led Lech kod Augsburga, duine

(2)

Uzduni presjek -

550 m. Ima armiranobetonsko korito s betonskim preprekama slinim stijenama, s padom od 6 m, stepenicu u dnu, i do 32 vrata. 3. Zahtjevi za regatne staze i trening za kanuistiki i veslaki spo( 5 ) Popreni presjek - 0
^ ^ Pregrada na izvlaenje

rt

.
Sportai

100 m (100 m)
^ ^ Regatna staza MOnchen (meunarodne dimenzije) za veslake sportove 6 staza po 13,5 m irine 9 staza po 9 m irine , >15m 29,5 m u MCinchenu

i
i

4 J
\

*
{ >
4

* f
{
I
\

M
Veslanje, 6 staza po 13,5 m

tJ

{ i * p n
Tlocrt veslanje

I
I

HfTTTTTl H \ U H
{ I H I I M !

Kanu, 9 staza po 9 m

->

i a Bijele plutae

Tlocrt kanu staze

MOTORNI CAMCI

-3,60 ^ ^ Sportski motorni amac Gliser

6,30

7,80

Brodica s kabinom

Motorni krsta

(i^

Motorna jahta

510

OBJEKTI ZA JAHANJE, MAN JEI

"

Informacije: Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V. (FN) Warendorf Bundesinstitut fr Sportwissenschaft Kln -> CD Objekt za jahanje treba po mogunosti biti u neposrednoj vezi s terenom pogodnim za jahanje. Podruja s velikom vlagom u tlu i zraku, kakva se esto nalaze u udolinama, te podruja bez vjetra oteavaju potrebnu ventilaciju. Preporuljiva su breuljkasta i vjetru izloena podruja. Nagib terena za jahanje i izgradnju objekta = 10%.

Sa3j

1,64

Dimenzije konja i jahaa

Komora za sedla po mogunosti je u obliku dugog pravokutnika irine 4,0 - 4,5 m s mnogo zidne povrine. Sedla vise u 3 reda jedna iznad drugih (5). Komore za sedla i prostorije za ienje moraju biti dobro ventilirana i moraju imati mogunost grijanja. Najmanja svijetla visina prostorija za jahanje i voltiiranje je 4,00 m- - . 0 potrebnom broju mjesta za gledatelje ne mogu se dati openito vaei podaci. Gledatelji ne bi trebali strmo prema dolje gledati konje. Dobro je rjeenje etnica za gledatelje , prvi red za sjedenje, drugi za stajanje i iza njih prolaz za 2 osobe koje se mimoilaze. Uz povrinu manjea od 20 x 40 m tako se dobije oko 200 mjesta za sjedenje i stajanje. Veliina glavnog ulaza mora biti dovoljna za srednje teretno vozilo (irina 3,00 m, visina 3,80 m). Sporedni ulazi irine= 1,20 m, visine = 2,80 m. Vrata se moraju otvarati prema van. Ograda kao zavretak jahae staze mora ispuniti vie zadaa . Ona olakava rad na dresuri konja i titi jahaa od ozljeda. Nagib kosine prema vertikali 20. Prozorska stakla treba do visine od 2 m iznad poda manjea osigurati gustom ianom mreom. Ispust za razgibavanje konja od priblino 1000 m 2 dovoljan je za 10 konja. Konji najee po dva dnevno i tjedno.

5H-30+ 40 +30+ 40 +30-(- 45 -|

(5)

Prostor za voltiiranje

^ ^

Prostor za jahanje

20^

Sedlo s pokrivaem

Zid za vjeanje sedla f17f17}17j ftQQo |-20f20l

^ ^

Tribina s ophodom I60(-40 H 90 1

ff
2.05

OjQ
B25

5-, ,20101 f 35

- -1,65

82*

Zid za vjeanje ulara

Profili ograde

^3)

Prikladan ophod za gledatelje

511

OBJEKTI ZA JAHANJE, MANJEI

Pogonske funkcije razliitih objekata za jahanje u biti su sline, ne uzimajui u obzir varijacije pogonskih posebnosti ili lokalne okolnosti. Programi izgradnje razlikuju se prije svega prema veliini pogona (broj mjesta u staji). Ona je mjerodavna za dimenzioniranje pojedinih prostorija, kao i za mogunost objedinjavanja pojedinih funkcija . Okosnicu programa ine prostorije koje slue smjetaju, njezi i opskrbi konja, uvijek u obliku zatvorenih graevina. Nuan je natkriveni prostor za rad s konjima pri loem vremenu. U plan treba ukljuiti i stanove za njegovatelje, konjuare i uitelje jahanja u blizini objekta. U interesu konja i jahaa mora uzduna os skakalita leati u smjeru sjever - jug- @ jer najvei broj prepreka treba preskakati u smjeru glavne osi jahae staze. Kod turnirskih objekata, koji su orijentirani u smjeru sjever-jug, predvia se tribina za suce i gledatelje uz zapadnu stranu staze, jer se veliki skokovi odravaju poslijepodne. Minimalne dimenzije jahalita iznose neto (ista povrina za jahanje) 20 x 40 m (2). Za dresuru iznad klase M i svestrano skakanje trai se povrina od 20 x 60 m. Povrina za jahanje treba dodatno pomone povrine sa strana iroke = 3,0 m i uz ulaz irine = 5,0 m, tako da bruto povrina iznosi 26 x 48 m (2). Kod turnirskih priredaba najmanji je razmak gledatelja od ruba zone udarca kopita 5 m, kod internog ocjenjivanja 20 m.

Teren za jahanje

t
Funkcije za koje su potrebne natkrivene il zatvorene prostorije

i Staze samo za ljude Staze za ljude i konje Vizualna povezanost

! Vanjski objekti

^ ^

Shema internih prostornih odnosa na hipodromu Veliina prostora za turnire po Andreaeu 50 x 100 m
Q

o
25 x 60n SOxSOn

Loniranje i voltiiranje 20 K 40 ti Pravokutnid za dresuru 20x60fi ispit sposobnosti za konje skakae Lovaki skokovi, zapreni konji dvopreg

Skladina roba zob (zmje) Sijeno Dugako, vrsto uskladiteno Zbijeno icom Dugako, vrsto uskladiteno Zbijena papom Zbijeno icom

100 kg zauzima m3 0,22 1,00-1,18

Dnevna potreba po konju kg 5 8

zaliha za koju treba uskladite

3TOJ

mjesec 1 12

kg 150 2900

m* 0,33 29-34 17

C J 150 x 300 m .2. 8

0,59 1,43-2,00 1,05-1,18 0,42-0,50 oko 20 (uz istu slamnatu stelju u boksovima)

26-37 1825 3 8-9 1375 31-16 19-22

ista povrina 4080t za jahanje .Ocjenjivanje, 60180 r dresure zaprenih konja, etveropreg \A>nja s preprekan-:

i < *# *

Slama

T * i
Minimalne dimenzije jahalita

nasjeckana oko. 15 2,22-3,33 100 mm duine korisni prostor za skladitenje hrane po konju

Oblik povrine ^ ^

Primjena

Dimenzije korisne povrine otvorenih jahalita

(5)

Skladite

1.) Trozglobni okvir s vanjskim ojaanjem ugla

2.) Trozglobni okvir, posebna konstrukcija

5.) Reetkasti veza na upetim stupovima ^ ^ Popreni presjeci hala

6.) Nosa na upetim stupovima

' 12,5 x 25,0 m

Prostorija za loniranje i voltiiranje. U najmanjim klubovima umjesto dvorane. Privatne staje. U velikim klubovima radi rastereenja glavne staze. Najmanja staza. Samo za privatne staje. Za klubove samo u sluaju nude. Prikladna kao dodatna staza za vee klubove. Privatne staje i manje klupske staje, dodatna staza za vee klubove Normalne dimenzije za svaki konjiki klub. Mogua natjecanja u dresuri
2 8 v e i e k o n S t e Wubove

15,0 x 30,0 m 20 0 x 40/45 m 20 0 x 60 0 m

' institute s teitem na Staja

dresuri 25,0 x 66,0 m Oblici dvorana za jahanje Oblik staze ^ ^ Svijetle mjere dvorana za jahanje Za velike kole za preponsko jahanje dresuru. Mogua meunarodna dvoranska natjecanja u dresuri Primjena Presjek Hipodrom u Gerolsteinu / Eifel Arti. Schnitzer

512

Mnchen

SKIJASKA SKAKAONICA

Presjek

^ ^

Skica za izgradnju skijakih skakaonica

P TP K B M M1 L L1 H N H:N a b c R1 R2 R3 T U E F A Vo D Q

= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =

Normna toka Toka bodovanja Kritina toka (kraj staze za prizemljenje i poetak krivulje za zaustavljanje) Kraj izboine doskoita Staza za prizemljenje (razmak od P do K) Razmak od P do B Razmak od ruba skakaonice do P Razmak od ruba skakaonice do K Vertikalna projekcija od L Horizontalna projekcija od L Odnos vertikale prema horizontali Nagib odskoita Nagib staze za prizemljenje na normnoj toci (P) do kritine toke (K) Nagib zaletita Polumjer luka od zaletita do odskoita Polumjer luka od doskoita do staze za zaustavljanje Polumjer luka od odskoita do staze za prizemljenje Duljina odskoita Dio zaletita, gdje prestaje ubrzavanje Dio zaletita, gdje brzina raste Ukupna duljina (F = U + E + T) Duljina staze za zaustavljanje Duljina staze za zaustavljanje m/s Horizontalno udaljenost od ruba odskoita do donjeg dijela sudakog tomjaUdaljenost od osi staze za prizemljenje do prednjeg ruba sudakog tornja

Srednja I velike skakaonice E c 30 62 71 80 89 99 111 124 137 ^ ^ c 35 52 58 65 72 80 90 100 110 c 40 44 49 54 60 67 74 81 88 U 8,8 9,7 10,6 11,4 12,5 14,0 15,0 16,0 T 4,6 4,8 5,1 5,3 5,5 5,7 5,9 6,2 L 9 - 12 V o * == 0,56 21 22 23 24 25 26 27 28 65,3 71,5 77,7 84,0 90,2 96,3 63,0 69,0 75,0 81,0 87,0 93,0 60,8 66,5 72,2 78,0 83,7 89,5 0,54 0,52 8-10 0,50 53,0 58,5 64,0 69,5 75,0 80,5 86,0 91,5
<-

a b

0,48 51,0 56,2 61,5 66,7 72,0 77,2 82,5 87,7

35-37

36-38

37-39

38-40

Dimenzije

Udaljenost parapeta najdonje sudake kabine do horizontala d" povuenih kroz rub skakaonice iznosi D x t g 16 do tg 20. Kabine treba poredati stepenasto du kosine koja spaja rub odskoita skakaonice s krajem duine "d". Kota poda pojedinih kabina lei 1 do

Male skakaonice E c c c T 3,3 3,5 3,7 4,0 4,2 4,4 L 8-10 7-9 0,44 18,5 23,3 28,0 32,8 37,5 42,3 6-8 0,42 18,0 22,5 27,0 31,5 36,0 40,5 0,40 17,5 21,8 26,0 30,3 34,5 38,8 0,38 17,0 21,0 25,0 29,0 33,0 37,0 a b i

1,20 m ispod parapeta. Zakoenje tornja prema osi staze treba iznositi 7 do 10 kako bi suci mogli cijeli Set i doskok dobro vidjeti. Na vrhu zaletita treba na duini E/5 to je mogue vie startnih mjesta jednoliko rasporediti. Njihov razmak treba iznositi oko 1 m vertikalno. Najdonje startno mjesto = E - E / S . Najmanja irina doskoita u K = Li/7 + 4 m. Napomene: Svi su nagibi navedeni u staroj podjeli (360) .Ako su prijelazi parabolini, onda su R1 i R2 najmanje zakrivljenosti tih parabola. Kod prirodnog zaletita treba najee koriteni dio oznaiti svaka 2 m kako bi se olakalo tono lociranje startnog mjesta. Nagib odsko-

30 35 40 U 26 32 39 46 52 59 \2J 23 28 32 37 43 49 21 4,5 25 5,1 28 5,8 32 6,5 37 7,2 42 8,0

Vo JJ = 0,50 0,48 0,46 15 16 17 18 19 20 20,0 25,5 31,0 36,5 42,0 47,5 19,5 19,0 24,8 24,0 30,0 29,0 35,3 34,0 40,5 39,0 45,8 44,0

30 - 3 4 30 - 3 5 33 -36 33 -36 34 -37 34 -37

Dimenzije

Norme za najvanije dijelova skakaonice: H:N = 0,48 do 0,56 Normnu toku skakaonice treba odrediti: p = L 1 - M , pri emu su normativi za M: M = 0,5 do 0,8 Vo za skakaonice do P = 7 0 m M = 0,7 do 1,1 Vo za skakaonice do P = 90 m M1 = 0 do 0,2 Vo R1 = 0 , 1 2 Vo2 do 0,12 Vo2 + 8 m R2 = 0,14 Vo2 do 0,14 Vo 2 + 20 m R3 = Odabire se profil staze koji najbolje odgovaraju krivulji leta

T U A D Q

= 0,22 Vo = 0,02 Vo2 = 4 do 5 Vo pri horizontalnoj stazi za zaustavljanje = 0,5 do 0,7 x L1 do donjeg ruba tornja = 0,25 do 0,50 x L1

ita i vie toaka krivulje izmeu vrha zaletita i odskoita treba obostrano oznaiti vrsto ugraenim profilima, kako bi i nestrunjaci prilikom ureenja skakaonice mogli tono izvesti pravilni oblik. Preporuuje se i du doskoita sve do zavrne dionice postaviti obostrano profilne oznake koje e omoguiti pravilno oblikovanje snjenog profila, naroito pri visokom snijegu. U pravilu, skakaonice iji L iznosi vie od 50 m treba graditi sa Vo ne manjim od 21 m/s Skakaonice sa L veim od 90 m FIS nee odobriti (s iznimkom skakaonica za skijake letove).

Primjer: U skladu s terenom daju se sljedei podaci za L1 i H/N, na pr. H/N = 0,54; c = 35'; L = 87 m.U tablici ete nai: L = 87 i u koloni lijevo Vo = 26; na istoj visini pod C = 35, E = 90 m, U = 14 i T = 5,7; F = E + U + T = 90 + 14 + 5,7 = 109,7 m. FIS moe odobriti i skakaonicu ije dimenzije odstupaju od gore navedenih. U takvom sluaju mora graditelj skakaonice pismeno dostaviti detaljno obrazloenje za to.

513

SKIJASKE SKAKAONICE
s. 495

KLIZALITA
- EU - > s . 5 1 5

Informacije: Deutscher Eissportverband, Betzenweg 34, Mnchen. Pogodna mjesta za klizanje, hokej na ledu, boanje na ledu nisu samo ona na prirodno zamrznutim jezerima i rijekama nego i ona na bazenima otvorenih plivalita (obalna konstrukcija dovoljno otporna na pritisak leda). Polijevano klizalite moe biti na teniskim igralitima, stazama za koturaljke i drugim velikim povrinama (okolo rubnjak oko 10 15 cm). Voda se prska do debljine sloja leda od 2 cm. Treba izvesti drenau za otjecanje vode. Umjetna klizalita imaju sustav cijevi za hlaenje, 2,5 cm ispod povrine kolnika. Sustav pumpanja duboko hlaene otopine soli ili komore s hladnim zrakom (najee amonijak, kompresijski postupak) i (J). Standardna staza za brzo klizanje. Duljina 300 m; 333V 2 m; normalno 400 m. Mjereno = 50 cm od unutarnjeg ruba staze. Polumjeri unutarnjeg zavoja 25 m Krianja ^ 70 m. Staza treba biti dvostruka 2xsredinja os = 2 x 111,94= 223,89 m unutarnji zavoj = 25,2x3,1416 = 80,11 m vanjski zavoj = 30,5x3,1416 = 95,82 m Krianje Duina krianja) <1
2

x (irina staze)2 za 70 m = 0,18 m 400 m

Ukupna duljina

Bob - staze imaju jako nadvienje u zavojima pomou ledenih blokova. Mjesta za gledatelje po mogunosti su uz unutarnju stranu zavoja, gdje su inae zatitni bedemi od snijega ili bala slame Qp. Sanj kal ita lee na S-SZ-SI padinama, po mogunosti u udolinama. Duljina je 1500 2500 m; nagib 15 - 2 5 %; irina ^ 2 m.Zavrni dio je horizontalan ili u protunagibu, nadvienje u zavojima, zapreke su obloene snijegom ili balama slame. Ne uspinje se stazom ve pokraj nje. Duge staze za boanje .
^ ^ Standardna staza za brzo klizanje duine 400m , Sloj umjetnog leda Sloj za hlaenje sa sustavom r r / cijevi i po potrebi gornjim slojem Sustav cijevi 0 Klizni sloj Zatitni sloj, izravnavajui sloj Sloj za izolaciju od hladnoe Nosivi sloj, po potrebi sa sustavom grijanja Sloj za zatitu od mraza Sloj za prekid kapilariteta Filterski sloj 7m Drenaa Podloga, tj. donji sloj
Om

8mj Osnovna linija

- i Rezervoar}

L Konde atoi Regulacija Pumpa

Linija bacanja Toka bacanja Zatitni krug (radijus 2 m)

514

Umjetno klizalite od umjetnog leda; shema sustava za hlaenje (solarni pogon)

() Poloene cijevi

(4)

^ ^

Duga staza za boanje na ledu

1.0-1,5

0.15 Ograda =E c E o Debljina graninih linija oko .10 mm I I 3.0 (2,9) s |

0

KLIZALISTA
- > tD

s. 514

1,0 +

1,0 +

Informacije: Deutscher Eissportverband, Deutscher Curlingverband, Betzenweg 34, Mnchen. Boanje na ledu Duina je staze 42 m; irina 4 m (mogue je i 30x3 m). Meu razmak (trake) 1 m; na krajevima igralita 60 cm. Startno i ciljno polje treba s tri strane ograditi drvenom barijerom koja se moe lako prekoraiti. Curling d u i n a je staze 42 m; ciljni krug (Tee) 0 3,65 m. Do sredine ciljnog kruga 38,35 m. Pri loem ledu se skrauje na 29,26 m. Curling-uteg: teina^ 19,985 kg. Opseg ^ 91,4 cm, visina ^ 1/8 opsega. Hokej na ledu. Igralite je veliine 30x61 m. Vrata gola iroka su 1,83 m, visoka 1,22 m. Igra tee i iza gola. Oko igralita vrsta je ograda visoka 1,15 - 1,22 m (drvo ili sintetika) - > . Umjetniko klizanje. Povrina leda je pravokutnik^ 56 x 26 m ^ 3 0 x 6 0 m. Tijekom ljeta to postaje staza za koturaljke (oujak studeni), a zimi staza za klizanje (prosinac veljaa). Sustav cijevi za hlaenje nalazi se 2,5 cm ispod povrine staze (nije mogue kod teraca)-> . Dvorane za ledene sportove: DIN 18036

, ,
J

I I 3 ( ! i Duina hori. , . ,i zontale kria i i i Hi0,35 m

inhi sis,
i f I a 1 S I S
I E

o co

' 0,51,00,51,0 || f ' l[i =

II
1 ' 11

MI
1 !

>i

il| , I
i ra

\ E
C M o

J j

I 2 Ji :=. n

A ta

5 u s

'i Parada Staza za bacanje palica na klizalitima i umjetnim ledom i_

"X
M j Staza za boanje na ledu
!

Staza za Curling

JI

STAZE ZA KOTURANJE
tD

(4)

Hokej na ledu

Informacije: Deutscher Rollsportbund, Thomas-Mann-StraBe 6c, Frankfurt/Main 1. Sportske staze Hokej na koturaljkama 1 5 x 3 0 bis 2 0 x 4 0 m Umjetnika natjecanja 25x50 m 2. Staze za igru 10x10 bis 2 0 x 2 0 m Odbojna daska visine 25 cm, 3 cm iznad staze, sa svih strana ograda 80 cm, na uim stranama pletena iana ograda visine 2 m (zadravanje lopte), prolaz oko staze 1,2 m; nii 5 - 1 0 cm, reke i 5 - 6 mm, nagib ^ 0,2%o Povrinska voda u lijebu ili jarku. Zatitni sloj protiv smrzavanja 20 cm. Konstrukcije 1. Azbestcementne ploe, 15 mm, postavljene su na letve ili u pjeanoj posteljici. 2. Betonske staze, 10 - 1 5 cm ovisno 0 sastavu tla, po mogunosti su bez reki ili imaju urezane prividne reke irine 2 - 3 mm; prostorne reke na 25 - 30 m, irine ^ 15 mm. 3. Kouljica od tvrdog betona, f= 8 mm na svjeem betonu podloge (po mogunosti 2 cm cementnog morta za izjednaenje naprezanja izmeu kouljice i podlonog betona). 4. Kouljica od cementa s aditivima 1 - 1 0 mm. 5. Teraco, bruen, 15 mm, dilatacijske trake od mjedi, lakih metala ili sintetike, samo za staze u zgradama. 6. Tvrdo lijevani asfalt, na dobro nosivoj podlozi, kao obino.

M B R t

Bona linija Igralite za hokej na koturaljkama

r v

t w

^ r ^ n f ^ T r i " * *

Klizalite za umjetniko klizanje i koturalite

515

BRZO TRANJE NA KOTURALJKAMA

Tehnika

Informacije: Deutscher Rollsportbund e.V. Frankfurt/M. und Bundesinstitut fr Sportwissenschaft Kln

Program prostora. Standardna povrina 20 x 40 m -> ( 2 ) Prostorije za sportae: 2 (4) skupne prostorije za presvlaenje, s klupama u duljini 8 m i vjealica za garderobu (za hokej na koturaljkama 4 prostorije). Za hokej na koturaljkama po potrebi se mogu dodati garderobne kabine, svaka po 3 m 2 . 2 prostorije imaju svaka po 4 tua, dio za brisanje, 2 umivaonika, 2 suila za kosu i nekoliko zatvorenih toaletnih prostora. 4 prostorije za suenje (samo za hokejae) imaju svaka po 6 m 2 .1 prostorija za suce i trenere, povrine oko 9 m 2 . Prostorije za rekreativce: Ulazni prostor s automatom za ulaznice pokretnim krievima ili blagajnom s osobljem ima povrinu oko 40 m 2 .; prostor za presvlaenje i prikapanje koturaljki s garderobnim ormari, ima i klupama. Za povrinu od 20x40 m i koritenje tijekom cijele godine treba 30 jednodijelnih i 60 trodijelnih garderobnih ormaria i klupa ukupne duljine 20 m., 1 toaletna prostorija za ene treba imati 2 zahoda, pretprostor i prostoriju za pranje. 1 toaletna prostorija za mukarce ima 2 zahoda, 3 pisoara, pretprostor i prostoriju za pranje; 1 sanitetska prostorija 9 m 2 , prostorija za iznajmljivanje koturaljki 12 m 2 (u vezi s blagajnom). 1 prostorija za nadzor i reiju (ujedno prostorija s prekidaima za rasvjetu i ozvuenje) 8 m 2 . Prostorije za garderobu, tu, pranje, toaletu za 1 - 2 osobe. 1 radionica 4 m 2 , 1 prostorija za velike sprave 15 m 2 , 1 prostorija za male rekvizite 6 m 2 , prostorija za ienje rekvizita 12 m 2 , kotlovnica 10 m 2 , elektroinstalacijska prostorija 4 m 2 , prostorija za kune prikljuke 3 m 2 . Mogunosti koritenja Potrebna povrina za kot./ klizanje u m Napomene

Prostorija za sportske rekvizite

Funkcionalna shema staze za trke na koturaljkama 8

^g)

Dimenzije 200 metarske staze za trke na koturaljkama s unutarnjom standardnom povrinom 20 x 40 m Klizni sloj

20 x 40 m Rekreativno koturanje, Umjetniko koturanje, ples na koturaljkama i hokej na koturaljkama Rekreativno koturanje, Umje 20 x 50 m tniko koturanje, ples na koturaljkama i hokej na koturaljkama Rekreativno koturanje, Umjetniko koturanje, ples na koturaljkama i hokej na koturaljkama trke na koturaljkama i sportovi na ledu Trke na koturaljkama Duina staze: 30 x 60 m

Standardna povrina minimalna povrina za hokej na koturaljkama 17 x 34 U sluaju posebne potrebe

lijeb za odvodnju Reetka na slivniku Betonske ploe

Openito samo ako se koristi i za sportove na ledu, mogua i i 110 m kratka staza za trke na koturaljkama na koturaljkama na 30 x 60 m Standardna staza samo ako se koristi i za biciklistike trke i brzo klizanje

Podloni beton B15 Podtlo irina staze:

200 333 400 5

m 1/2 m m m

Primjer slojevite strukture s odvodnjom kod koherentnog tla

Oblikovanje ruba gazee ploe bez uvrenja i bez rubne staze

Mogunosti koritenja i dimenzije sportskih povrina

^g^

Montana staza za skateboarding "zatvorena halfpipe"

(?)

"Dugaka halfpipe"

( ) d^grtdom P S " 8 3 ^ ^

Zidn m

" Pod i e 'i ena halfpipe"

SKATEBOARDING ->Qp
Iz Amerike prenesen sport 1975.g., poznat i u Njemakoj. Vonja skate boardom srodna je vonji na koturaljkama. Povrine za koturaljke pogodne su i za skate board. Najmanje potrebna povrina za jedan objekt je. 200 m2. Prikladne lokacije: 1 raspoloive kolnike povrine, kolska dvorita, igralita, klizaiita, zatvorene ulice, odvojeni dijelovi parkiralita, kuna i stranja dvorita; 2. uz izvedbu prikladne vozne povrine sportski centri, javni parkovi i zelene povrine. "Champion Ramps" ne ovise 0 lokaciji,"Halfpipe" skate-staze kombinirane od dvije polovice korita - - . Za "Halfpipe" samo jedan tip izvedbel

(10)

Teren za skateboarding Mnchen Ostpark

Arh.: Franke/Mhlbauer/Schmidhuber, Mnchen

516

Startna ograda

BICIKLISTIKI KROS - BMX

- D D
Informacije: Bahnbaurichtl. fr BMX des Bundes Deutscher Radfahrer (BDR), Frankfurt/M. Najmanja veliina zemljita za objekt BMX - biciklizma treba biti 50x60 m. Najvee dimenzije za prostrano voenu stazu sa zadovoljavajuim brojem mjesta za gledatelje trebaju biti 100x200 m. Kod protusmjernih staza treba uzeti u obzir sigurnosne razmake. Ovisno lokalnim uvjetima mogue su etiri varijante za BMX - staze: C-staza, B-staza, A-staza/nacionalna, A-staza/meu n a rod na. Najmanja duljina C-staze je 200 m. irina startnog breuljka: 5 m = 4 startna mjesta. B-staza ima duljinu 250 m, a irina startnog breuljka: 7 m = 6 startnih mjesta. A-staza/nacionalna treba imati 270 - 320 m, a irina startnog breuljka: 9 m = 8 startnih mjesta. Najmanje prolazno vrijeme je 35 sekunda. A-staza/meunarodna ima najmanje 300 m, a irina startnog breuljka: 9 m = 8 startnih mjesta. Najmanje prolazno vrijeme je 35 se-

Q :

t
(J)

S 20,0I

1 20,0 ( - 15,0 I |

Startni breuljak

40 m plus prepreka

Startni breuljak

(2)

Visine startnog breuljka

Startna ograda Vozna povrina, stranji kota u istoj je visini s osovinom prednjeg kotaa. Na startnom breuljku startna ograda pod kutem od 90

kunda. Vozna povrina uvrena je u podruju startnog pravca. Mora biti omogueno da prolazno vrijeme postigne i prosjeni voza od 15 godina. Bone oznake staze ne bi smjele biti od vrstih materijala (kamen, beton, drvo i si.). Dovoljno je osigurati automobilskim gumama ili balama slame. vrste granine oznake moraju biti najmanje metar udaljene. Prostor za gledatelje treba omeiti trakama. U unutranjem podruju ne smije biti gledatelja. Brzina koja se moe postii na strmim dionicama najvie je 40 km/sat. Zavoji i prepreke na stazi mogu se postaviti proizvoljnim redoslijedom (BMX je tvornica bicikla razliitih specijaliziranih namjena).

(3)

Detalj Isjeka -> (2)

Startna ograda

1 r (4) Startni breuljak s predstartnim prostorom

Predstartni prostor 1 i i r

()

Step jump

I 1.2 - H I (5) Speed jump () Speed jump 1,8 1 ud) Canon jump

3.0

1 1,2 H

(7)

Triple jump (tri skoka u kombinaciji)

^l)

Mogul jump

()

Double speed jump

1. Speed jump 6. Speed jump 2. Double speed jump 7. Strmi zavoj 3. Triple jump 8. Table top 4. Strmi zavoj 9. Double speed jump 5. Strmi zavoj

1. 2.

Speed jump 3. Speed jump 4.

Table top Table top

3.

Step jump

Staza svjetskog prvenstva '87-e u Bordeauxu

^ ^

BMX-staza na sajmu IFMA (Meunarodni biciklistiki sajam) '84-te u Klnu

517

STRELJANE
Min. visina bonih granica Mjn. debljina: 2 cm daska od mekog drva

Informacije: Deutscher Schtzenverband e.V., Schiesportschule Wiesbaden-Klarenthal Qp

3 qq

., -

- ~~ ~ ~

Visina proboja metka ^ ^

fir1' 1 o o l Parapetni zid

2 00 Jjo" . Standardni zatitini Tlo strelita I nasip iza streljane

-2.00Minimalna dimenzija Razmak do zaslona

10,00-

Lokacija: po mogunosti u umskom klancu ija rubna uzvisina slui kao prirodni prihvat metaka, daleko od javnih prometnica i graevina. Streljane mogu biti i u zgradama primjerice koje su povezane sa sportskim i vienamjenskim dvoranama. Uobiajene su streljane za zranu puku, pitolj i malokalibarsko oruje - - - $ . 519. Glede sigurnosno-tehnikih uvjeta vrijede "Smjernice za ureenje i prijam streljakih objekata za sportsko i lovako streljatvo" Njemakog streljakog saveza. Program sportskog gaanja: Gaanje iz puke: Zrana puka 10 m xx kratkocijevna puka 15 m, malokalibarska puka 50 m x, malokalibarska standardna puka xxx, automatska puka 100 m, velikokalibarska puka 300 m, velikokalibarska standardna puka 300 m.

Presjek-

-i Sanduci za skupljanje metaka

Ureaj za privlaenje meta

Visoki zaslon

'

Gaanje iz pitolja: Zrani pitolj 10 m xx, olimpijski brzometni pitolj 25 m x, sportski pitolj 25 m xxx, standardni pitolj 25 m, pitolj slobodnog izbora 50 m x. Gaanje glinenih goluba: Gaanje "trap" x, gaanje "skeet" x. Pokretna meta: Trei vepar, 10 m i 50 m x.

-i

Streliarstvo: Propisi za dvorane, meunarodni propisi xx, poljski luk.

^ ^ Streljana za oruje na komprimirani zrak i CO2, natkriveno streljako mjesto, streljana na otvorenom iana ograda

Gaanje samostrelom: Nacionalni propisi, meunarodni propisi 10 i 30 m. Gaanje Iz puke s prednjim punjenjem: Nacionalni propisi.

"

Boni zasloni

Olimpijska natjecanja: x = samo mukarci, xx ene i mukarci, xxx samo ene. Osim uobiajene graevinske dozvole, za izgradnju streljane treba pribaviti struno miljenje eksperta za streljane. Prigovore "susjeda" zbog stvaranja buke treba u velikoj mjeri prihvatiti. Graevne materijale za sigurnosne graevine kao to su visoki zasloni, bono osiguranje (zidovi ili zemljani nasipi, zavretak streljake staze) moraju odobriti i ispitati posebni strunjaci.

^ ^

Malokalibarsko strelite, ureaj za privlaenje meta Min. visina srednjeg zida + 3,50

10,70

1.00JJ3,50ff3.50J

Popreni presjek

1 0 N 75- i1.50 ^
0 1A O"

/I

1 I

1
0 M CO 1

1 1

1
1

1
1

1
1

1
1

1 1

1 1

1
1

ft r

- r

1 1

C\

0 0
0
CM"

1 1

1 1

'

JL

1
<
1

z \
0 M

s V
-

0 m

' C

-4 S 1 H i 1
1 1 1

1.2c

1 1

0. 1 1nrj 1 0 ri

1
1

1 1

1
1

1 I

i K 1 1 N

1
1 1

CO

s 0

1 1

1 1

1
1

1 1 1

( 5 ) Kombinirana 100-metarska streljana za sve puke i 50-metarsko malokalibarsko strelite ->

518

STRELJANE O D
Osiguranje po visini: Ukupna duljina leta metka mjerodavno ovisi o kutu ispaljivanja. Na osnovi iskustva, za gaanje zranim, C 0 2 - , i orujem sa skraenom cijevi treba osigurati kut od 20 uvis, a za puke i runo oruje kut od 30. Odredbe za streliarstvo i samostrel razliite su. Ugroena podruja treba zatititi odgovarajuim graevinama. Te su graevine visoki zasloni, boni zidovi ili nasipi, te zavrni dio streljake staze. Streljanu treba urediti tako d a j e sigurna unutra, tj. za osobe koje sudjeluju u gaanju, i izvana, tj. da za osobe u okolici ne postoji mogunost ugroavanja. Zahtjevi Saveznog zakona o zatiti imisije moraju se ispuniti. Ocjena o prikladnosti izabranog terena za izgradnju streljane vana je za predraun trokova izvedbe. U svakom se sluaju treba savjetovati s ekspertom za streljane jer e on na temelju svog znanja i iskustva projektantu pruiti potrebne informacije. Posebno treba uzeti u obzir: udaljenost do postojeeg ili projektiranog graevinskog zemljita i nastanjenih zgrada, predvien smjer gaanja (sjever ili sjeveroistok), sastav tla, terenske uvjete (moe li se ili mora odstupiti od Smjernica), mogunost opskrbe i odvoza otpada, prometni poloaj, cesto(5) Uzduni presjek streljane za gaanje glinenih goluba Loo^.

vna mrea (i budui razvoj), parkiralita, rekreacijska podruja, mogunost izgradnje u fazama. Postupci izdavanja dozvola i suglasnosti odreeni su pokrajinskim propisima. Ureenje i opseg strelita treba projektirati tako da bi kasnije potrebne dopune i proirenja bili racionalni i da se mogu izvesti
9, Niska

| L '

i'llVil ViSOka ,747

2 3~4~5 6 7 8 9
-I

I. X ^ L ^ - X

1011 l1~?3 U l \
L I

11

-j "It

uz nevisoke trokove. Pri projektiranju objekata na otvorenom treba predvidjeti zatitu od buke i mogunost da se proire.

1-8 streljaka mjesta skeet

Kombinirana trap i skeet-streljana Boni zid Drvene pregrade Boni nasip Krovite za prihvat metaka

Presjek -

25,00 10,70 3,00 4,30 21,70 8,50

H+I L-, r i,oo7_ i i.oor~ i.oo~t~ ~ 1,00j 25,00

iana ograda

s
\

/
\

SPI

imn
I ^ ^

25-metarska streljana za runo vatreno oruje (pitolji i revolveri svih kalibara). Uzdu lijeve strane boni zid, uzdu desne zemljani nasip ( moe se i za obje strane izabrati zid ili zemljani nasip).

Podruje opreza terena za iza streliarstvo sa 6 staza

519

Tip dvorane

Dimenzije m

Korisna sportska povrina u m2

Dvoranske igre 1)

Broj polja za trening

Broj polja za natjecanja 2)

SPORTSKE DVORANE
DVORANE ZA GIMNASTIKU I IGRE
Dp D I N 1 8 0 3 2 , 1 8 0 3 6 Informacije: Bundesinstitut fr Sportwissenschaft, Carl-Diem-V\feg, Kln 41 IAKS Intem. Arbeitskreis Sport- und Freizeit-Einrichtungen e.V. Kln

Vienamjenske dvorane Zasebna dvorana 15x27x5,5 405 Badminton Koarka Odbojka 4 1 1 56> 1 1 1 1 1 76> 2 1 1 1 1 5S> 1 1 1 1 1

Tronamjenska dvorana

27 X 45 X 7 3 W djeljiva na 3 dijela (15 x 27)5)

1 '215

Badminton 12 Koarka 3 Dvoran. nogomet. Dvoran. rukomet Dvoran. hokej Odbojka 3 Badminton 16 Koarka 4 Dvoran. nogomet. Dvoran. rukomet Dvoran. hokej Odbojka 4 Badminton Koarka Dvoran. nogomet. Dvoran. rukomet Dvoran. hokej Odbojka 6

etveronamjenska dvorana

27 x 60 x 73 djeljiva na 4 dijela (15 x 27)5)

1'620

Prema 22 x 44 x 73) 4) potrebi i djeljiva na dvonamjenska 2 dijela dvorana (22x28+22x16 ili 22x26+22x185> Dvorane za igru Zasebna dvorana 22 x 44 x 73>4

968

968

Badminton Koarka Dvoran. nogomet. Dvoran. rukomet Dvoran. hokej Odbojka Badminton Koarka Dvoran nogomet. 20x40 30x60 Dvoran. rukomet Dvoran. hokej Odbojka

3 24

5 1 1 1 1 1 15 46> 3 1 3 3 3 256> 4 4 1 4 4 4

Podloge za projektiranje sadre: Multifunkcionalna dvorana, dvorana za igre, vienamjenska dvorana. Podloge za projektiranje uzimaju u obzir natjecateljske odredbe sportskih strunih saveza s gledita optimalne integracije pojedini vrsta sporta 0 . Potrebna veliina zemljita ovisi o potrebnim povrinama za sport i pogonske prostorije. U prosjenim okolnostima moe se potrebna povrina zemljita odrediti i prije no to e se definirati cjelokupni program, prema priblinoj formuli potrebna sportska povrina x 2 + potrebni razmaci do granica zemljita + potrebna povrina parkiralita za vozila. Dimenzije dvorana - > 0 . Djeljiva dvorana je zbog viestrukih mogunosti uporabe povoljnija od nekoliko pojedinanih dvorana. Pogonske prostorije za sportske priredbe. Ulazni prostor s blagajnom, garderoba za gledatelje i po mogunosti prostorija s ureajima za ienje, povezano s ulaznim prostorom prema - > ( f ) 0,1 m 2 po gledatelju. Mjesta za gledatelje i poasne goste te za medijske djelatnike (tisak, radio, televizija): svako mjesto za sjedenje, ukljuujui neposrednu prometnu povrinu: 0,5 x 0,4 - 0,45 m; mjesto za novinare iz tiska, ukljuujui neposrednu prometnu povrinu: 0,75 x 0,8 - 0,85 m, kabina za govorne prijenose, ukljuujui neposrednu prometnu povrinu, 1 , 8 x 2 , 0 m, platforma za kameru: 2,0 x 2,0 m. Za svaka 3 gledatelja 1 mjesto u garderobi ukljuujui 1 m duljine stola za primanje i izdavanje na 30 mjesta). Broj toaletnih prostora: 0,01 po gledatelju. Od toga 40% sjedeih mjesta za ene, 20% sjedeih mjesta za mukarce i 40% stojeih mjesta za mukarce. Sjedee mjesto ukljuuje pretprostor 2,5 m 2 , a stojee mjesto ukljuuje pretprostor 1,0 nrr. Blagajna, kafeterija, policija, vatrogastvo, uprava, prostorije za odlaganje i skladita, prostorija za novinare: prema potrebi.

Tronamjenska dvorana

44 x 66 x 8 > djeljiva na 3 dijela (22 x 44)5>

2'904

Prostorija Kondicijske vjebe i vjebe snage

Dimenzije um Ovisno o opremi visina min. 3,5

Korisna sportska povrina u m2 35 do 200

Fitnes

etveronamjenska dvorana

44 x 88 x 9 djeljiva na 4 dijela (22 x 44)s>

3)

3'872

Badminton 32 Koarka 5> Dvoran. nogomet. 20x40 40x80 Dvoran. rukomet Dvoran. hokej Odbojka 12

Ovisno o opremi visina min. 2,5 10 x 10 x 4 do 14x 1 4 x 4

20 do 50

Gimnastika

100 do 196

Dimenzije dodatnih sportskih prostorija Min. visina prostorije openito 2,5 m. Potreban prostor po sportau: 0,7 do 1,0 m2 (proraunska osnova: 0,4 m duine klupe po sportau, 0,3 m irine klupe; minimalni razmak izmeu paralelno postavljenih klupa, tj. izmeu klupe i zida 1,5 m - preporuljivo 1,8 m) 3) Na 6 sportaa jedno mjesto za tuiranje, no minimalno 8 tueva i 4 mjesta za pranje ruku i nogu po prostoriji. Mjesto za tuiranje ukljuujui povrinu za kretanje min. 1,5 m2, mjesto za pranje ukljuujui povrinu za kretanje min. 1 m2,povrina za kretanje min. irine 1,2 m. 4> Prostorija za trenere, suce i prema potrebi za prvu pomo s garderobom i tuevima. Zasebna ambulanta min. veliine 8 nrv2. Uz odgovarajui poloaj, oblik i veli&'nu prostorija za trenere moe se koristiti i kao prostorija za reiju. 5> Budui da se opremljenost sportskim rekvizitima razlikuje od mjesta do mjesta, prostorija za ureaje se mora ev. poveati i iznad ovdje navedenih minimalnih dimenzija. Nijedan dio vienamjenske dvorane ne bi smio imati prostoriju za rekvizite duine ispod 6m. 6 > Podijeljeno u dvije prostome jedinice, svaka sa polovicom opreme. 71 Dubina prostorije u pravilu 4,5 m , max. 6 m. 8) Dubina prostorije u pravilu 3m, max. 5,5 m. 9) Po potrebi 10 >Po potrebi dvije vee prostorije s odgovarajue veim brojem mjesta za tuiranje i pranje.
2) 1)

> Uobiajene igre u dvorani neovisno o nacionalnim ili regionalnim obiajima. 2> Dimenzije u skladu s pravilima meunarodnih sportskih udruga; na nacionalnom se planu ev. mogu reducirati. 31 Na rubnim podrujima se moe smanjiti visina dvorane uzimajui u obzir potrebe sportsko-funkcionalne prirode. Ako je rije o vie dvorana na jednoj lokaciji ili na itavom planiranom podruju, moe se, ovisno o predvienoj vrsti uporabe, u dijelu od tih dvorana smanjiti visina na 5,5 m 5 > Uz oduzimanje debljine pregrada 6) Maksimalan broj, neovisno o pregradama

i)

Dimenzije dvorana

Tip dvorana

Ulazni prostor m
2

Garderoba (min 20 m ) >

22

Prostorija s tuevima min 15 m )

23

Toalete Po garderobi Ulazni prostor

Prostorija za trenere4) (min 12 m ; bez funkcije ambulante min. 8 m2) Min. broj
2

Prostorija za ureenje Vienamjenska dvorana Dvorana za igre

Prostorija s ureajima za ienje (min. m2)

Prostorija za uvare (10 m2)

m2

Min. broj

Broj

Min. broj

min. broj M 1 1 1 1

Min. m 25>

Min. m 25)

Min. broj

Broj

Zasebna dvorana Dvonamjenska dvorana Tronamjenska dvorana etveronamjenska dvorana

15 30 45 60

2 2
310)

1> 2
310) 410)

1 1 1 1

1 1 1 1

1 1 2 3

607> 90 > 1207) 1507'

7

20)

1 1

19> -|9) 1 1

60> 80>

1 1

410)

Pogonske prostorije uz sportsku dvoranu

520

Vrste sporta

Korisna neto-povrina Dozvoljene dimenzije Duina m Standard ie dimenzije Duina irina m 13,4 28 6,1 40 40 4 40 40 10 28 12 52 14 m 6,1 15 6,1 20 20 4 20 20 10 15 12 27 11

Dodatna zona bez prepreka Uzduna strana m 1,5 13> 0,5 0,5 0,5 3 14> 0,5 2 1 1
-

Bruto- povrina kod stane ardnih dimenzija irina Duina m 17,4 30 7,1 44 44 10 44 44 14 30 14 52 18 m 9,1 17 7,1 21 21 10 22 21 14 17 14 27 13

Svijetla visina dvorane1'

SPORTSKE DVORANE
DVORANE ZA GIMNASTIKU I

IGRE

irina m 6,1 13-15 4,9-6,1 20 15-25 4 20 18-22 9-10 15 12 27 9-11

eona strana m 2,0 13> 0,5 2 2 3 2 2 2 1 1

-

m 92> 7 4 (7) (5,5) 4 75 (5,5) (4) (5,5) (5,5) 8 (4) 82

Badminton Koarka Boks Fistball Nogomet Dizanje utega Rukomet Hokej Dudo Netball Sportska akrobatika Umjetnika gimnastika Sportovi na biciklu Ritmika sportska gimnastika Hrvanje Hokej na koturaljkama Akrobatika / ples na koturaljkama Sportski ples Tenis Stolni tenis Gimnas. na trampolinu Odbojka

13,4 24-28 4,9-6,1 40 30-50 4 40 36-44 9-10 28 12 52 12-14

Pogonske prostorije za vienamjensku uporabu dodatno uz ulazni prostor prema - s. 502 . Rauna se po svakom posjetitelju
0,1 m 2 .

Garderobe po posjetitelju 1 mjesto. Mjesto u garderobi: 0,05 - 0 , 1 m 2 (ukljuuje stol za izdavanje 1 m na 30 garderobnih mjesta). Broj toaletnih prostorija po posjetitelju: 0,01. Od toga 40 % sjedeih mjesta za ene, 20% sjedeih mjesta za mukarce, 40% stojeih mjesta za mukarce. Skladini prostor za stolove i stolice po posjetitelju: 0 , 0 5 -

0,06 m2.

13

136>

13s>

13>

15

15

9-12 34-40 40

9-12 17-20 20

12 40 40

12 20 20

2
-

2
-

14 40 40

14 20 20

(4) (4) (4)

15-16 23,77 2,74 4,57 18

12-14 10,97 1,525 2,74 9

16 23,77 2,74 4,57 18

14 10,97 1,525 2,74 9

16 36,57 14 12,57 34

14 18,27 7 10,74 19

(4) (7) 4 7 12,52>

3,65 5,63 4 5

6,4 2,74 4 8

1) Brojevi u zagradama: preporuljive dimenzije;2) Za domae sportske priredbe dovoljno 7 m; 3) Kod gledalita koje granii s igralitem po mogunosti 2 m;4> Dodatni prostor za stol mjeraa vremena i klupe za smjenu igraa (eventualno u prostoriji za sportske rekvizite) ; 5) U rubnoj zoni irine 3,3 m neto-povrine dozvoljeno je jednakomjerno reduciranje na 5,5 m ,6> Kod domaih natjecanja 12 m.

1j

Dimenzije sportskih povrina za natjecanja Ukupna sportska povrina bez prepreka1'duina x irina x visina u m 14x14x4,5 4x4x4,5 363' x 2 x 5,5
4

Sprava

Sigurnosni razmak 2) u m Bono

-

Sprijeda
-

Straga
-

Meusobno
-

Povrina vjebalita Konj s rukama Kozli Karike Razboj Vratilo Dvovisinski razboj Greda Karike za ljuljanje
41

8 x 6 x 5,5 6x9,5x4,5 12X6X7,5 12x6x5,5 12x6x4,5 18x4x5,5

-

45)

4i5S)6) 1,5 1,5

-

35> 6 6
-

4,5
-

7)

6 6

1,5S> (2) A 1,5 4,55>

10,5S) (7,5) A 4,5 (4) A 4,5S>

4 55)6)

7,55> 4,5 (4) A 4,55' 4,5

3)

1,5 1,5 (0,8) A 7 4,5

Konopa za penjanje Klatno za glavomet (headkick) Ljestve, pomine

1) 2)

Za profesionalni sport; Za kole i amatere (izmeu ugradbenih sprava i zidova ili drugih ugradbenih sprava); Duina zaleta 25 m, duina sprave 2 m, duina istravanja 9 m; 4) Razmak izmeu karika 0,5 m; 51 Mjereno od osi nogara ili visine sprave, od kraja preke odnosno osi konopca;6) Mogue smanjenje na 4 m do zidova odnosno na 3,5 m do razdjelnih zavjesa;7) Za domaa natjecanja dovoljno 7 m visine; A=Austrija Podruje bez prepreka i sigurnosni razmaci ugradbenih sportskih sprava

podesti i ostala oprema za pozornicu: 0,12 m 2 /m 2 povrine pozornice. Blagajna i ostalo: po potrebi. Gastronomska opskrba: Povrina za postavljanje automata: po automatu 1,0 x 0 , 6 - 0 , 8 m ajna kuhinja:12 15 m 2 , 6 m 2 skladite. Kiosk sa ankom: 8 - 1 2 m 2 , 1 0 - 1 2 m 2 skladite. Kafeterija/restoran po mjestu za sjedenje 1 , 5 - 2 , 7 m 2 od toga prostor za goste ukljuuje 1 - 1 , 5 m2 Za kuhinju i skladita: 0 , 5 - 1 , 2 m2 Pult za izdavanje kad se samoposluuje: na 50 mjesta za posjetitelje: 1 m pulta. Pogon s konobarima: Na 100 mjesta za posjetitelje: 2 m pulta, mali podij = 100 m 2 Garderoba za umjetnike, vienamjenska prostorija za konferencije, nastavu, predavanja, rekreativne aktivnosti. Prostorije za igre na ploama, bilijar i si., itaonica i kuglana: po potrebi. Pogonske prostorije za tehniku iskljuene su u sportsku dvoranu. Objekti za sport na otvorenom prostoru koji ne raspolau vlastitom zgradom za pratee djelatnosti moraju se ukljuiti u proraun potrebnog prostora u okviru prostornog programa sportskih dvorana. Prostorija za rekvizite vanjskih sportova: 0,3 m 2 na 100 m 2 korisne sportske povrine (neto povrina: 15 m2). Prostorije za odravanje runih rekvizita: 0,04 m 2 na 100 m2; bruto slobodna povrina: 8 m 2 za strojeve: 0,06 m 2 na 100 m 2 ; bruto slobodna povrina: 12 m 2 . Ako postoji centar za odravanje ili se odravanje obavlja preko treih osoba, pri emu se strojevi odvoze i dovoze, prostorija za strojeve moe se izostaviti.

521

SPORTSKE DVORANE

tonska podloga Hidro izolacija Termoizolacija Elastini podloci Estrih 20-40 mm Gornji okvir _ elastinog poda Donj. okv.r elast,nog o k o 18 _ 2 | poda oko 18-23 mm

rara

1 Prostorija za sprave 2 Tehnika 3 Prostorija za trenere 4 Garderoba 5 Prostorija za tuiranje i pranje 6 Prostorija za ureaje i sredstva za ienje 7 WC

Konstrukcija elastinog poda

Shematski tlocrt dvorane za igru

Raster ploica 30/30 oko 16 mm Ploa za rasprostiranje pritiska oko 13 mm Obloga od sinteI materijala > 2-5 mm

Povrinski elastina konstrukcija poda

Elastini sloj oko 10-14 mm Mrea od sintetikog materijala Masa za izravnavanje Obloga od sintetikog materijala

_ y

8 uvar 9 Hodnik, ulaz samo u portskoj obui 10 Hodnik, ulaz u cipelama 11 Dvorana 22 x 44 x7 m 4 12 Dvorana 27 x 45 x 7 m djeljiva u tri prostora za vjebanje veliine 15 x 27 m

Termoizolacija Estrih Tokasto elastina konstrukcija poda

Shematski tlocrt tronamjenske portske dvorane

- Obrada povrine - Drveni tarac 3 14 1 Sigurnosno ue 2 Vratilo 3 Dvovisinski razboj 4 Skela za karike 5 Prea 6 Privrsne kuke za gimn. konja 7 Prea za vjebanje 8 Grede 9 Baletska preka 10 Ogledalo 11 Razboj 12 Gljiva za vjebanje(mushroom) 13 Konj / kozli 14 Sigurnosna strunjaa, zidna 15 Podesti za trenere

15,00 Betonska podloga Hidroizolacija Termoizolacija Estrih Specijalno ljepilo

-27,00^ ^ Dvorana za gimnastiku na spravama 15 m x 27 m s dvoranom za parternu gimnastiku 15 x 18 m 9 Odskona 5 Gimnastiki konj 7 Razboj 1 Ormar za sprave 3 Mali sanduk daska 2/12 Kolica sa 4 Veliki sanduk 6 Kozli 8 Klupa za 10 Posuda s strunjaama gimnastiki vjebanje magnezijem -18,0011 Razboj 12/2 Kolica sa strunjaama 13 Mali trampoln 14 Odskono postolje

Konstrukcija poda od drvenog taraca, podlonog pod pritiskom, s obradom povrine

15 Strunjaa za par- 17 Gol za rukomet temu gimnastiku u dvorani 16 Prostor za 18 Meka dodatne sprave strunjaa I~1 -3?

S=9

o4

-6,00^ ^ Plan razmjetaja za velike sprave u prostorijama za sportske rekvizite u sportskim dvoranama 15 x 27 Prostorija za sportske rekvizite Prostorija za rekvizite

522

SPORTSKE DVORANE
DVORANE ZA GIMNASTIKU I IGRE
DIN Informacije: B u n d e s i n s t i t u t fr S p o r t w i s s e n s c h a f t C a r l - D i e m - W e g , Kln I 14,50 13,50-" 5,001 18032,18036

m_i"Ki

rKi

E N
( D Konj s rukama Konj

iE.

i:i

E
T z n u

(3)

vedski sanduk

(4)

Razboj

"ET

ti
E
-9,50OK - Glawi: Podij za natjecanje, potrebna povrina, dimenzije pojedinih dijelova podija, raspored mjesta za suce -4.50-9,003

( i 1J Kolica za strunjae

12)

Gimnastiarska klupa (DIN 7909)

50 mm Podeavanje visine

|
. Konj uzduno; ; ; Odskona daska ! \ 60 1,00 I Mukarci

(13) (9) Ureaji za skok preko konja za mukarce

Preskakanje konja - ene

523

SPORTSKE DVORANE
DVORANE ZA GIMNASTIKU I IGRE DIN 18032 Objekti za gledatelje - > - mogui su kao nepokretne ili

pokretne tribine. Kad je rije o manjim objektima koji imaju do 10 redova sjedita, prihvatljiv je linearni uspon stuba za sjedenje (visina 0,28 - 0,32 m). Za sve druge objekte treba predvidjeti parabolini porast visine (visina oka pri sjedenju 1,25 m, pri stajanju 1,65 m). Nadvienje je vizurne linije za sjedea mjesta 0,15 m, za stajaa mjesta 0,12 m. Razmak redova za sjedenje 0,80- 0,85 m - > ^ ^ Shematski presjek kroz stepenini /Jn J Presjek kroz redove sjedita iza kojih je prolaz

za stajanje 0,4 - 0,45 m. Vizurna linija je 0,5 m iznad oznake vanjskog ruba igralita. Mjesta za gledatelje iza golova treba zbog lopte zatititi pokretnim mreama. Mjesta za gledatelje na gornjim etaama i galerijama treba odvojiti mreama prilikom vjebi za igre loptom. Za skupinu prostorija "podruje ulaza, tj. svlaionice, sanitet i prostorije za nastavu te pomone sportske prostorije i dvorana" preporuuje se predvidjeti kao zasebne komunikacije za kretanje u ulinoj i sportskoj obui - - . Prostorija za nastavu treba biti u blizini svlaionice. Prostorija za prvu pomo mora biti u razini sportske povrine, a moe se uklopiti u prostorije za nastavu. Prilaz tribinama moe naelno biti s gornje ili

1
r~L

14 mjesta

28 mjesta

28 mjesta

@A == Tribine ss donjim prilazom B Tribine gornjim prilazom

s donje strane. Financijski je povoljniji prilaz s donje strane (uteda na stubitima i prolazima), ali je nepovoljan kad se odravaju priredbe, jer posjetitelji koji dolaze smetaju sportaima i ve prisutnim gledateljima -> . Slobodne strane treba zatititi ogradama visine > 1 m, mjereno od prometne povrine. Oblikovanje dijelova stropa i zida neposredno uz zavjesu koja dijeli prostoriju mora biti takvo da kad je zavjesa sputena ne nastanu akustini "mostovi" -> .

Hodnik, za kretanje u gimnastikim papuama ^ ^ Tribine na izvlaenje L = 6,0

Hodnik, za kretanje u cipelama

kl

Primjer 1

Klupe u garderobi, zidna i Ci c dvostruka Hodnik, za kretanje u gimnastikim papuama

(5)

Raspored pregrade izmeu dva vezaa

Boni raspored pregrade na vezau; s apsorbirajuim depovima

jt

V
( l i ) Primjer2 1 3 \ \

Hodnik, za kretanje u cipelama

Hodnik, za kretanje u gimnastikim papuama

///7
i
irina ovisna 0 visini prostorije i debljini materijala

II

flm\

524

Raspored pregrade s obje strane vezaa

Pregrada sa sustavom za razvlaenje u zvunoj izolaciji unutar prostome nosive konstrukcije

Primjer 3

Hodnik, za kretanje u cipelama

Tri prijedloga rjeenja za garderobni i sanitarni vor (povrina oznaena rasterom: pod s PVC-reetkom)

\ Ulazni prostor WC / ulazni prostor uvar

SPORTSKE DVORANE

Pl

- Direktan pristup - Po potrebi dodatni izlaz u nudi Glavni prilaz

ra
J Ambulanta prve 1 pomoi Prostorija za trenere I " T| I

Vizualna povezanost Alternativni prilaz Dodatni prilaz - Dodatne prostorije kod vienamjenskih dvorana - Dodatne prostorije i ureenja prema lokalnim uvjetima i potrebama

ih
0":
" ! I Prostorija za sprave

Legenda - > ( 3 ) Tlocrt ulazne etae 1) Ulaz za sportae, 2) Ulaz i foajer za gledatelje, 3) Uprava, 4) Blagajne, 5) Garderoba, 6) Toalete za gospodu, 7) Toalete ua dame, 8) Otvoreni prostor, zagrijavanje sportaa, 9) Informacije, 10) Predavaonica i boravak, 11) Ulaz u prizemlje, 12) Prodaja pia, 13) Stube do galerije, 14) Reija sa semaforima i razglas, 15) Fiksna tribina, 16) Veza garderobe / dvorana, 17) 200 - metarska staza, 18) Sportska dvorana 19) Veliki semafor, 20) Mobilna tribina, 21) Semafor, rezultat, 22) Ophod oko dvorane s izlazima za nudu. M o g u a j e fleksibilna dvorane uporaba

Varijanta A: kruna staza

Varijanta B: boksaki ring

3 !
Reija i J Predavaonica i I boravak Kafeterija

^ ^

Sustav: raspored gledatelja

0 \
/

I Prostorija za sprave za o L , I portove na otvorenom f I za odravanje jaranita

took

/
r ? Y 7 V - O ' J O ' J O I I I I f 2 I3 p

Shema rasporeda prostorija

1. t e n i s , 2 . r u k o m e t , 3 . l a k a a t l e tika, 4 . b o k s , 5 . kolski sport. na

Razdjelne zavjese, otporne

udar loptom i m r e a m a z a hva8 t a n j e lopte s e o n e s t r a n e , dijele unutarnji prostor n a etiri j e d i n i c e v e l i i n e d v o r a n e z a kolski sport. Velika sportska dvorana, zaje-

dno s grijanom d v o r a n o m ispred p r o s t o r a z a t r e n i n g "ispod" t e l e s k o p s k e tribine, o m o g u u j e na

taj n a i n k o l a m a i d r u t v i m a 6 prostorija z a v j e b a n j e . Postoje

uvjeti z a n a t j e c a n j a u v r h u n s k o m s p o r t u k a o i uvjeti z a v j e b a n j e i trening u kolskom i klupskom sportu. WT ~TT Legenda - ( 4 ) n n n n n n n n n n n i Presjek (3) Tlocrt ulazne razine 1) Ulazni pretprostors blagajnama, 2) Izlazi / izlazi za nudu, 3) Foajer, 4) Prodaja pia, 5) Telefon, 6) Stube do WC-a za gledatelje, 7) Ophod kao most iznad sportske razine, 8) 200 - metarska kruna staza, 9) Skok s motkom, 10) Skok u vis, 11) Sprinterske discipline , 12) Skok u dalj, 13) Bacanje kugle, 14) Stube do reije. S p o r t s k o - t e h n i k i p o d a c i : -> Kruna staza 2 0 0 m nja), 1 3 0 m + 1 0 0 m pravac (trening), 60 @

Europahalle Karlsruhe, tlocrt

Arh.. Schmitt, Kasimir, Blanke

(natjecasprinterski m sprinm ob-

terski p r a v a c (trening), 4 0 0 zavoja stadiona (trening),

jekti z a b a c a n j e kugle i diska, te z a skok uvis.

Iz

LI

IJ
|2

U,

My>)

, I I , ,LL
I U 2 Presjek ( 4 ) >

Dvorana za laku atletiku Dortmund, tlocrt

Nacrt i projekt: Ured za visokogradnju Dortmund

525

HRVANJE
Informacije: Deutscher Ringer-Bund Veliina strunjae za natjecanja 5x5 m; za njemako prvenstvo i meunarodna natjecanja = 6x6 m, po mogunosti 8x8 m; za meunarodna prvenstva i olimpijske igre 8x8 m. Sredina strunjae je krug 0 1 m oznaen 10 cm irokom obodnom crtom. Debljina strunjae 10 cm; meka presvlaka. Okolni zatitni pojas po mogunosti irok 2 m, u protivnom granina traka u nagibu od 450. irina zatitne trake od 1,2 m u debljini strunjae, razlika u boji. irina je zatitne trake 1 m kad su nacionalna natjecanja. Visina platforme = 1,1 m; bez stupia u uglovima, odnosno bez uadi.

BADMINTON
Informacije: Deutscher Badminton-Verband Uobiajeno je dvostruko igralite, a jednostruko samo zbog pomanjkanja prostora. Boni razmak izmeu igralita = 0,3 m Izmeu igralita i granice terena = 1,5 m Stranji razmak izmeu igralita = 1,3 m Boni sigurnosni pojas 1,25 m Sigurnosni pojas sprijeda i straga 2,50 m Gledatelje treba smjestiti iza sigurnosnog pojasa. Visina dvorane: 8 m za meunarodne utakmice, 6 m iza stranje granice. Visina mree uz stup je 1,55 m; u sredini 1,525 m; visina povrine mree 76 cm - > . Povrina poda lagano je elastina. Rasvjeta: ne preporuuju se prozori nego je bolje nadsvjetlo (bez zasljepjjivanja), = 300 lx.
Ue4 Stranja granina linija Stranja linija servisa za igru pojedinaca Stranja linija servisa za igru u parovima

DIZANJE UTEGA
Informacije: Bundesverband Deutscher Gewichtheber Brandenburger Strae 42, Egelsbach Borilite je 4x4 m, ima to je mogue jau drvenu podlogu a oznauje se kredom. Pod treba biti neelastian, a stajalite za dizaa utega mora biti vrsto. Najvei promjer ploe = 450 mm; teina ploe za vjebe jednom rukom 15 kg, teina ploe za vjebe objema rukama 20 kg.

DUDO
Informacije: Deutscher Judo-Bund Povrina je borilita 6x6 m do 10x10 m ili = 6x12 m, obloeno mekom elastinom strunjaom. Za njemaka prvenstva i meunarodne priredbe borilite = 10x10 m. Nisu doputene jastuaste strunjae. Preporuuje se izdignuti strunjau za 15 cm. Granica izmeu borilita i rubnog traka mora biti jasno vidljiva
Stupovi mree -1.50 Mrea

Prednja linija servisa

Stupovi mree

^ ^

Borilaki prostor za judo na podestu

Prednja linija servisa

BOKS
Informacije: Deutscher Amateur-Box-Verband Dimenzije boksakog ringa prema meunarodnim odredbama: 4,9x4,9 m do 6,10x6,10 m, uobiajeno 5,5x5,5. Obino je ring izdignut, a podij je na svakoj strani iri za 1 m. Ukupna povrina podija 7,5x7,5 - 8x8 m - >
Pogled sa strane Popreni J presjek

T
Pogled na mreu

I
Stranja linija servisa za igru u parovima Stranja linija servisa za igru pojedinaca Stranja granina linija 6.10 Badminton

R9 T
a g 11

:
Punching bali zatitni jastuk Pogled sprijeda (f) 1,0

Indiaca dimenzije igralita 5,5 x 13,0 m u. 9,0 x 18,0 m. Visina mree kod stupova 1,70 - 2,00 m, u sredini mree 1,68 - 1,85 m Igralite za igru pojedinaca: 4,4 x 10 m ( ^^ ( ,50,

so

"

r Stranja granina linija

- - J

5,50

5 50

U K*

cm omotano tkaninom, eljezni dijelovi m iroke trake jedrenog platna 1,0

T
2,0

i
|

Stranja granina linija 50 rr

Mrea

Sigurnosni trak M.Of+1,0 i

Boksaki ring

(5)

Igralite za indiacu (runi badminton)

526

Specijalna buka dvoslojna 12-14 mm Tvrda profilna letvica " (50 X 20) Rot-RAL 3000 3 U) Daska (plavboard) lim ili drvo (u bijeloj boji) Ventilacijski kanal o i Sn / ' Ventilacijska reetka otporna na udarac lopte Parket oko 50 x 25 bukva ili javor
Leajna drvena greda 50/50 Gumeni ili potiuretanski podoak Estrih

SKVOS (SQUASH)
^CXvj ^ I ^ Granina linija Rot-RAL 3000

Informacije: Deutscher Squash Rackets Verband e.V. Lichtenauerweg 11, Hamburg DIN 18038

.EvSlLX. yr

Specijalna buka dvoslojna 12-14 mm

Plastina folija (vlanost) Detalj bonog zida

(T)

Detalj zabatnog zida

Uobiajena konstrukcija za izgradnju skvo-igralita. Masivni zidovi s povrinom od specijalne buke, betonski predgotovljeni elementi, predgotovljena drvena reetkasta konstrukcija obloena ploama, montana skvo-igralita. Veliina prostorije: 9,745 x 6,40 Visina prostorije: 6,00 Preporuuju se zastakljeni stranji zidovi za gledatelje. Pod: lagano elastian od svijetlog drva (javor ili bukva), dobre prionljivosti, daske su paralelne s bonim zidovima. Pogodan je brodski pod na pero i utor, debljine 25 mm, masa za ispunu reki. Parket: prema DIN-u 280, dio 3, 4 i 5. Zidovi: glatka specijalna buka, bijeli. Ploa za igru od metalnoga je lima 2,5 mm ili od ukoenog drva obloenog limom, premazanim bijelom bojom -> - ().

STOLNI TENIS
Informacije: Deutscher Tischtennis-Bund Otto-Fleck-Schneise 10a, Frankfurt/M. Natjecanja su samo u dvoranama. Povrina stola je horizontalna, boje zagasito zelene s bijelim graninim crtama 152,5 x 274 cm Visina stola 76 cm Debljina ploe = 2,5 cm Za stolove na otvorenom trebaju azbestcementne ploe debljine 20 mm. Tvrdoa ploe treba biti takva da normalna loptica isputena s visine od 30 cm odskoi oko 23 cm. Duljina mree na sredini polja je 183 cm Visina mree po itavoj duljini je 15,25 cm Prostor za igru (omeen platnom visine 60 - 65 cm) = 6x12 m, meunarodno 7x14 m, tek iza toga gledatelji - * 0 .

BILJAR
Informacije: Deutscher Billard-Bund Poloaj prostorija: na katu ili u svijetlom prizemlju, rjee u suterenu. Potrebni prostor: ovisno o veliini biljara, podaci. - > - ( ) Za privatnu uporabu uobiajeno veliine IV, V i VI Za kavane i klubove veliine IV i V U dvoranama i akademijama za bilijar veliine I, II i III Meusobni razmak biljara I i II = 1,70 m Meusobni razmak biljara III - V = 1,60 m, od zida po mogunosti neto vie. Uz stranu kraj koje se kree konobar ili stoje gledatelji treba predvidjeti odgovarajue vei razmak, uz to prostor za stolice, stolove, jela i pia (-> ugostiteljski objekti). Zidne povrine za stalke biljarskih tapova i pravila igre. Vanjske dimenzije stalka za 12 tapova 150x75 cm. Rasvjeta: Po mogunosti mala rasvjetna tijela s potpunim i jednolikim osvjetljenjem cijele povrine za igru. Uobiajena visina izvora svjetla iznad stola 80 cm

Osnovne dimenzije i razmaci

Uobiajene veliine biljara (dimenzije u cm) Unutarnje dimenzije (povrina za igru) -1I 4_ Dimenzije prostorije hoooo I Teina u kg (J^ Stalak za tapove (8) Uobiajene dimenzije biljara 8 Vanjske dimenzije A B

I 285 x 142
5

II 230x115 255x140 520 x 405 600

III 220x110 245x135 510x400 550

IV 220x 100 225x125 500 x 395 500

V 200x100 225x125 490 x 390 450

VI 190x95 215x120 480 x 385 350

310 x 1675 575 x 432 800

5

Ormari za kugle

527

ljeb za povrat kugle

KUGLANE ->
Informacije: Deutscher Keglerbund, Wiihelmsaue 23, Berlin

- o f ^ - i ,004-i.20 H Detalj zabatnog zida

T ._ s
i .

Svaka se kuglana moe ralaniti na sljedee elemente: 1. zaletite, odakle se kugla izbacuje nakon nekoliko koraka; 2. povrina za kotrljanje kugle; 3. podruje prihvata kugle na kojem se nalazi postolje s unjevima i gdje se hvataju srueni unjevi/Pins i kugla/Bowling-ball.
T 10-40 I 1 Nagib strunjae 5-20"

19.50ljeb za povrat kugle

T
3

I
-i.ooH Detalj bonog zida Jame za prihvat kugle [

-6.50-

10-40 II Nagib strunjae 5-20

ca. 5

18 +0,0 mm - 20 mm Povrina za kotrljanje kugle I I ^^7777777777777?,

f505|

T I

&

Vv'

>r< i

<T 8. V^*

1 ^ ^ 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 ^ (-50-5-1

- G ? tS'

Mjesto za un>av; @ ZavrSetak; Jame za prihvat kugle; Postolje za unjeve;Jp Kri za postavu unjeva; Odbojne siipnkaf?) Zavrna talpa; Zavrna strunjaa Presjek -> ( D Presjek ->

--

0,25A W -X. I i s I I

0,25 A I I

- I
I f '

Ureaj za vraanje kugle

1.00 2 mm_j ! Simetrije

i!
^ ^ Mogunost izvedbe ljebova za pogreno baene kugle (9)

fl IS D *

Povrina za kotrljanje kugle ^ ^ Raspored i oznaka unjeva

!I ^"Oi"-^ o

ljeb za povrat kugle

Podruje unjeva u normalnoj izvedbi

^ ^

Podruje unjeva

Asfaltna (kuglaka) staza, zbog svoje posebne obloge, trai od kuglaa najvie sposobnosti. Staza je 19,50 m duga i 1,50 m (kod bonog ogranienja trakama) odnosno 1,34 m iroka (kod bonih ljebova za pogreno baene kugle), a uz nju treba biti iroka povrina za kotrljanje kugle, od lijevanog asfalta ili sintetike - Staza s talpom bila je u prvo vrijeme drvena, ali se moe izvesti i od sintetike - . Posebnost te staze ini uspon od 10 cm, mjereno od poetka talpe do prednjeg unja na postolju. Ulijebljena povrina talpe duga je 23,50 m i iroka 0,35 m. Ravasta staza takoer je drvena (ili od sintetike) - . Povrina za kotrljanje kugle na udaljenosti 9,5 m do sredita postolja iri se na 1,25 m. -

^5)

Prikaz i glavne dimenzije staza s talpom

ljeb za povrat kugle

I i -1.00-18,005,50 Povrina staze ravnomjerno se uzdie od P do S

H>

M.H <jp

^ ^

Prikaz i glavne dimenzije ravaste staze

I 2.37-|

-16,30 -25,55-

(12) I- 5 -27,50- 34,00-

Dvostruka kuglaka staza

T
O 1 O ) I

s
09 1

i ;
u

Kuglaka staza - > Zaletite za staze u cjelokupnoj je irini (104,1 - 1 0 6 , 5 m) izvedeno od bruenog parketa. Podruje kotrljanja kugle je od poliranog ili lakiranog parketa. Kugle imaju promjer 21,8 cm i tri rupe za prste. Teina im je najvie 7257 grama. Za asfaltne i ravaste staze kugle su promjera 16 cm, teine 2800 2900 g. Za staze s talpom kugla ima promjer 16,5 cm, a teka je 3050 - 3150g. Kugle se izrauju od sintetinog materijala. unjevi su od tvrdog drva (bijela bukva) ili od sintetike, normiranih dimenzija. Pin je takoer drveni (presvuen sintetikom) ili od sintetike, takoer normiranih dimenzija.

i r a n
1 Klupska prostorija 2 Buffet / ank 3 uvar

!,

M T I

i. 1 . 1 1

4 Garderoba 5 WC javni 6 WC za igrae

7 Prostorije za pranje i tuiranje 8 Sanitarna sluba 9 Fitnes 10 Prostorija za sprave

^ ^

Primjer kuglane

528

ZATVORENA KUPALITA
Informacije: Deutsche Gesellschaft fr das Badewesen e.V. - Q] Alfredistrae 32, Essen Bundesinstitut fr Sportwissenschaft Carl-Diem-Weg 4, Kln Schwimmsttten-Auschuss des Deutschen Schwimmverbandes e.V., Marktplatz 27, Bad Neustadt/Saale Orijentacijski podaci za zatvorena kupalita: Kad se predvidi da e uz veliinu od 0,025 m 2 vodene povrine po stanovniku (gravitacijsko podruje s malom gustoom naseljenosti), odnosno 0,01 m 2 vodene povrine po stanovniku (gravitacijsko podruje s velikom gustoom naseljenosti) - , postie se u opem sluaju zadovoljenje potreba stanovnitva, kola i sportskih drutava. Povrina zemljita (bez parkiralita za osobna vozila): za zatvorena kupalita 6 - 10 m 2 po etvornom metru planirane vodene povrine kupalita, a za velike vodene povrine zadovoljava manja vrijednost. Za dodatne otvorene povrine (terase, sunalita, prostore s lealjkama) treba dodati 10 - 20% povrine zemljita. Parkiralite za osobna vozila: parkirno mjesto 25 m 2 , 2 mjesta za bicikle 5 m 2 . 1 parkirno mjesto na 5 - 10 garderobnih ormaria u kupalitu. Mjesta za bicikle odreuju se prema mjesnim potrebama. Ako postoje objekti za gledatelje: 1 dodatno parkirno mjesto na 10 - 15 mjesta za gledatelje. Postoji li ugostiteljski objekt, 1 dodatno parkirno mjesto na 4 - 8 mjesta za sjedenje. Ravan i do 15 nagnuti teren omoguuje projekt zatvorenog kupalita u jednoj ravnini. To je preduvjet za racionalno i funkcionalno optimalni objekt. Strmiji nagib terena najee izaziva vee trokove graenja i funkcionalne nedostatke. Podloge za svako projektiranje kupalita jesu: - analiza postojeeg stanja: kompleksi za kupanje, sport i rekreaciju; - analiza potreba: ukupna vodena povrina, mogunosti kombiniranja, teite korisnika; - gravitacijsko podruje: podruje (udaljenosti) zainteresirane javnosti, kole i sportska drutva; - odabir lokacije: sredinji poloaj u prometu, osiguranje graevinskog zemljita, prilazne komunikacije
Skakaonice Alternativa 1 \fcd. povrl WF [m2] Veliina bazena [m odnosno m2] 4 Alternativa 2 Vfod. povr. Veliina bazena Vod. povr. 2 WF[m2] [m odnosno m5] WF[m ] 5 3) 6 Faktori za dimenzioniranje programa prostora i povrina Smjernice 7 Vjebena jedinica 8 Povrina zemljita (bez objekta) Im2] 9

Raspored prostorija proireni program

Raspored prostorija normalani program

Mogue dodatne prostorije

Obavezne prostorije

Direktni ulaz

Evtl. direktni ulaz

Zatvoreni bazen - shema raporeda prostorija Gravitacijsko podruje stanovnika (EW) Vrsta bazena Projektne cjeline Osnovna jedinica 2) 1 5000 5000 do 10000 10000 do 20000 20000 do 30000 2 Veliina bazena [m odnosno m2] 3

Ovisno o lokalnim uvjetima VB PB VB NSB PB VB NSB SPB4' PB 10,00x25,00 do 15 10,00x25,00 8,00 x 12,50 do 20 12,50x25,00 8,00 x 12,50 do 25 21,50x25,00 8,00 x 12,50 10,60 x 12,50 do 30 16,66 x 25,00 8,00 x 16,66 12,50x11,75 do 35 250 15 265 250 100 20 370 313 100 25 438 313 100 133 30 576 417 133 147 35 732 12,50 x 25,00 10,00x12,50 do 20 12,50x25,00 8,00 x 16,66 do 25 12,50 x 25,00 8,00 x 16,66 10,60 x 12,50 do 30 16,66 x 25,00 8,00 x 16,66 16,90x11,75 do 35 313 125 20 395 313 133 25 471 313 133 133 30 609 417 133 199 35 784 1B + 3P 8,00 x 12,50 do 20 12,50 x 25,00 8,00 x 12,50 10,60 x 12,50 do 25 16,66 x 25,00 8,00 x 16,66 12,50x11,75 do 30 100 20 433 313 100 133 25 571 417 133 147 30 727 4000 do 4500 1B + 3Po. 1B + 3B + 1P + 3P + 5P 250 1B + 1P komb. + 3B + 3P komb. 5P 3 odn. 4 1B + 3B 150 3000 200 2 2500

do 3500

3500 do 4000

30000 do 40000

VB NSB SPB"> PB

1B + 1Pkomb. + 3B + 3P komb. 5P

300

40000 do 50000

VB NSB SPB4' PB

2 X 1B.2 x 3B 1P + 3P + 5P

400

4500

iznad 50000

Ostali zatvoreni bazeni prethodno navedenih projektnih cjelina u skladu s veliinom gravitacijskog podruja

Napomene:11 Za zadovoljavanja potreba kola event. i vee jedinice;2) Kratice: PB = bazen za malu djecu; NSB - bazen za neplivae; VB = kombinirani bazen za plivae i neplivae; SPB = bazen sa skakaonicom; Dimenzije s obzirom na sigumosno-tehnike odredbe; veliina bazena = irina bazena (strana skakaonice) x duina bazena (u smjeru skoka) Kratice: B = daska; P = platforma; 1-10 = odskona postolja u m;4)

Projektne cjeline za zatvorene bazene

529

11.50H-

-1,50-1

ZATVORENA KUPALITA

pp

Sanitarno podruje: veliina prostora za presvlaenje (orijentacijske jedinice) s. 529 stupac 7. Orijentacijske vrijednosti doputaju sat i pol kupanja, osim u vrijeme vrnog optereenja. U turistikim mjestima treba ponekad broj garderobnih mjesta podvostruiti. 8 + S Orijentacijske vrijednosti: 0,6 - 0,8 garderobnih mjesta po orijentacijskoj jedinici. Mjesta za presvlaenje 0,15 - 0,2 komada/orijentacijska jedinica, od toga 0,06 - 0,08 komada/jedinica kao kabina za presvlaenje. Kabine za obitelj ili invalide: 10% kabina, odnos mjesta za presvlaenje prema garderobnim ormariima 1:4. Svi vei objekti sadre najmanje 2 skupne prostorije za presvlaenje. Garderobna mjesta: na svaku skupnu prostoriju za presvlaenje treba najmanje 30 garderobnih ormaria. Mjesta za presvlaenje: klupe su dugake najmanje 7,50 m. Odnos je mjesta za presvlaenje prema garderobnim ormariima do 1:8. Broj sanitarnih objekata po orijentacijskoj jedinici: 0,03 mjesta za ureivanje kose suilom, 0,015 mjesta za dezinfekciju nogu, 0,015 bazena za cijeenje. Prostor 1 - 2 m 2 sa sredstvima za ienje treba ukljuiti u prostor za presvlaenje. Svijetla visina je 2,50 m. Mjesto za dezinfekciju nogu: irina 0,75 m, dubina 0,50 m.
-1-1,501

Prostorija za presvlaenje - kabine za presvlaenje s garderobnim ormariima

r\i

Skupna svlaionica sredinje klupe 11,50-4

Dimenzije objekata u podruju za presvlaenje: za ugradnju vrijede sljedee minimalne mjere: kabina za presvlaenje (osovinske mjere) treba imati irinu 1,00 m, dubinu 1,25 m, visinu 2,00 m. Obiteljska i invalidska kabina: irina 1,50 m, dubina 1,25 m, visina 2,00 m 0 - Kabina za invalide s invalidskim kolicima (osovinske mjere): irina 2,00 m, dubina 1,00 m, visina 2,00 m. Svijetla irina vrata treba biti 0,8 m. Garderobni ormarii (): irina 0,25 m. odnosno 0,33 m (osovinska mjera), svijetla dubina 0,50 m, visina 1,80 m odnosno 0,90 m kad su dvostruki ormarii. Garderobni ormarii za invalide, i to samo kao pojedinani, iroki su 0,40 m.
^ ^ Skupna svlaionica bez sredinje klupe o:

I M
o

ii

h
i
:

1 i
1

IO
o>

T 1

ij" jjo

i
:

o>

+ in

Oj :

o>
1

\! H +
1 &

o>

i
I-80-4-1,10--80H Skupna svlaionica sa sredinjom klupom f-1,50H .00+1.00-1 4.00 H .124-1,50-| Dvostruki ormari ^ ^

H
i-80H-60-H-1.10H-60-U-804 Tuevi u nizu sa zatitom od pogleda

Otvoreni niz tueva i tuevi sa zatitom od prskanja Pojedinani ormari

+ 8 8
r 4-

;;! ..v.v.'.-.v.

^ ^

Svlaionica kombinirani tip

Garderobni

(primjeri)

530

1-601

\ y

Podruje garderoba

ZATVORENA KUPALITA su
Sanitarni blok obuhvaa prostorije s tuevima i toaletne prostore, podijeljeno po spolovima. Nalazi se izmeu podruja za presvlaenje i bazena. Poloaj toaletnih prostorija treba biti takav da kupa poslije upotrebe opet mora proi kroz prostoriju s tuevima - (5). Te prostorije ne smiju biti dostupne izravno s bazena. Meutim, preporuuje se da se moe izravno vraati od bazena prema prostoriji za presvlaenje.

" V

Podruje bazena

|S0|

|95|95|

^T)

Sanitarna jedinica

Orijentacijski podaci: osnovna je oprema najmanje po jedna prostorija s 10tueva za ene i mukarce. Za kupalita sa 1 0 0 - 1 5 0 m 2 vodene povrine dovoljna je po jedna prostorija s 5 tueva za ene i mukarce. Toaletne se prostorije prikljuuju uz one s tuevima; za ene dva mjesta, za mukarce jedno i 2 pisoara - Q .
Podruje garderoba

Za dimenzije vrijede sljedee minimalne mjere: - Mjesto s tuem bez pregradnog zida: (otvoreni niz s tuevima)

Osovinske mjere 0,80 m irina 0,80 m dubina Osovinske mjere 0,95 m irina 0,80 m dubina 1,45 m visina Osovinske mjere 0,80 m odn. 0,95 m irina 1,40 m dubina 1,45 m visina 1,10 m 0,90 m irina 1,40 m dubina 2,00 m visina 0,90 m irina 1,20 m dubina 2,00 m visina 0,50 m irina 0,60 m dubina 0,75 m irina 0,80 m dubina ispod 0,70 m ispod 0,45 m 0,60 m irina 0,80 m dubina ca. 0,80 m 2,50 m 2,75 m

Mjesto s tuem s pregradnim zidom: (niz s tuevima sa zatitom od prskanja

Mjesto s tuem s pregradnim zidom: u dvostrukom T-obliku: (sa zatitom od prskanja i pogleda) (5) Sanitarna jedinica (podjeljena prostorija s tuevima) X7 irina prolaza izmeu dva reda tueva: WC koljka s vratima: (s otvaranjem prema unutra)

Podruje garderoba

X
Dame < J

* *

T v
WC koljka s vratima: (s otvaranjem prema van) 4fr Mjesto za mokrenje:

r k C - Podruje bazena L
\ 7 Dolazak

Pisoar Visina montae Visina montae za djecu Umivaonik za pranje ruku: Visina montae Visina prostorije: svijetla visina minimalno Preporuljivo:

Presjek Prostorija za tuiranje (shema) Garderoba s WC-ma i s automatom za ulaznice Artv. D. Loewer

531

1,35

ZATVORENA KUPALITA
Podruje bazena: vrste i dimenzije bazena
Bazen Bazen za malu djecu Bazen za neplivae irine (m) 15 do 8,00 10,00 8,00 10,00 12,50 16,66 21,00 25,00 16,66 21,00 25,00 12,50 16,66 21,00 do 25,00 Duine (m) 25 m 2 12,50 16,66 25,00 50,00 Dubine vode odn. napomena 0,00-0,40/60 0,60/0,80 do 1,35 m

Q Q
Min. visina svijetlog otvora 2,50 m 3,20 m

12,50 16,66

Kombinirani bazen za plivae i neplivae

Kod pominog dna: 0,30 do 1,80 m u dijelu za plivae 1,80 m 4,00 m u dijelu za skokove: min. dubina vode 3,80 + 4,50 (5,00) m 4,00 m

Bazen za neplivae - 25,00 . (50,00)

1,00

Bazen za plivae Bazen s valovima-

25,00 50,00 > min. 33,00 Poetna dubina vode: 0,00 m (sa stubom max. 0,30 m) Krajnja dubina vode: ovisna 0 koritenju bazena i vrsti stroja za valove

1,00

4,00 m

9
9 9 9

12,50 (21,00)

9 9 9 9 9 9

Ophod oko bazena - ophodna povrina u naelu jednaka vodenoj povrini U glavnom prilaznom podruju bazenima: U glavnom prilazu izmeu zida dvorane i stepenica bazena: U podruju startnog postolja: U podruju skakaonica: (iza jednometarske skakonice slobodan prolaz min. 1,25 m) U podruju prilaza bazenu za malu djecu Bazen za neplivae - strana sa stubama: Bazen za neplivae - ua strana: izmeu bazena za skokove, plivae odn. kombiniranog bazena za plivae i neplivae i bazena za neplivae ili dio za neplivae kombiniranog bazena: Izmeu bazena za plivae odn. dijela za plivae kombiniranog bazena i bazena za skokove: Ostale irine kod vodene povrine ispod 300 m 2 Iznad 300 m 2 Visina prostorije iznad ophoda bazena: Prost, za uitelja plivanja Potrebna povrina: min. 6 m 2 Ambulanta Potrebna povrina: min. 8 m 2 Prostorija sa spravama do 450 m 2 vodene povrine min.15 m 2 preko 450 m 2 vodene povrine min. 20 m 2 Boravina prostorija za natjecatelje 6 plivakih staza = 30 m 2 , 8 = 50 m 2 , 10 = 70 m 2 Prostorija za nastavu i klupska prostorija: 30 do 60 m 2 Objekti za gledatelje:

irina (m) 3,00 2,50 3,00 4,50 2,00 2,50

8,00 Sa strane za skakanje

2,00
4,00 3,00 1,25 1,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50

Meupod, podesiv po visini

Ovisno o konstrukciji meupoda

Kombinirani bazen za plivae i neplivae 1/3" duine bazena

Tribine za gledatelje: 0,5 sjedeih mjesta na 1 m 2 vodene povrine koja se koristi za sport Potrebna povrina: Za 1 sjedee mjesto: 0,5 m 2 uklj. neposredne prometne povrine Garderobe za gledatelje: Potrebna povrina: 0,025 m 2 po 1 m 2 za sport koritene vodene povrine Toalete za gledatelje: Toalete u ulaznoj hali (dame: 1 koljka; gospoda: 1 koljka, 1 pisoar) dovoljne su za 200 mjesta za gledatelje. Kod veih objekata za svakih daljnjih 100 mjesta dodatno 1 toaleta (koljka odn. pisoar). Pri tome vrijedi odnos dame 2 koljke, gospoda 1 koljka, 2 pisoara Dobar pregled nad startom i ciljem (povien poloaj); potrebno je 5 do 20 mjesta, mjesto 0,75 x 1,20 m 4 do 6 mjesta, svako 1,20 x 1,50 m. Potrebna povrina po automatu: 0,5 do 0,8 m 2 Opskrba i pomone prostorije (dodatno): za kavanu oko 60 % prostora za sjedenje, za restoran oko 100 % prostora za sjedenje, od toga za skladite i hladnjau 20 - 2 5 % , za ambalau 15 - 20 %, ostalo za kuhinju, pripremu, ured i prostorije za osoblje. Toalete: Min. dame 1 koljka, gospoda 1 koljka, 1 pisoar.

Radna mjesta za novinare za televiziju Ugostiteljstvo (kavana/restoran) (4) Presjek bazena s valovima

Podruje tehnike (5) Presjek kombinacije bazena za plivae i bazena s valovima Ukupna povrina za tehniku (bez spremnika za preljevnu vodu, skladinih prostorija, trafostanice i plinske stanice): do 1 m 2 po 1 m 2 projektirane vodene povrine; kod velikih zatvorenih kupalita mogue je redukcija do 30 %.

r'

Varijanta toke A sa stubama

Zuriki lijeb 10) Zunchki njeb (li) St.Moritz - lijeb

Toka B

532

ZATVORENI BAZENI
Q P
Ureaji za skokove slue za kolski i natjecateljski sport. Toranj je kruto odskono mjesto visine 1, 3, 5 i 10 m. Odskona daska je elastino odskono mjesto na visini od 1 i 3 m. Visina odskonih mjesta mjeri se od razine vode. Odskone daske izraene su od aluminija, drva ili sintetike. Platforme tornja ravne su, sigurne za koraanje. Daskama ili platformama prilazi se strmim stubitem. Za velika natjecanja treba predvidjeti dizala. Svi se ureaji za skokove nalaze na jednoj strani bazena (T) Temperatura vode je 24-28C. Za bolje raspoznavanje povrine vode treba predvidjeti ureaje za mrekanje povrine ili sapnice za kienje.
1 Linija gola - bijela 2 Linija 2 m - crvena 3 linija 4 m - uta 4 Sredinja linija - bijela 5 Gol za vaterpolo 6 Granina vrpca

-2,50+1,90-+ 1,95- + 2,05-h-2,15 +-1,95 \ 1,90-4-2,50i 50 50 601,00 1,1060 50 r " " 2.25W1,40M1.40+ - 11.50+- I f 1.40+ H,40
Veliina bazena: Mogue dimenzije: 11,75 x 16,S0 m Dimenzije Koje se preporuuju. 12,50 x 16.90 n Ljestve bazena: kod duine 11,75 nasuprot akakaonicl Kod duine 12.50 bono od ekakonice Dubina vode: Muv: 3,80 m Preporuuje se: 4,00 m

2 '3 I

H,0i

(T)

Jednometarska do petmetarska skakonica (kompletno) B=daske, P=platforme

^ i ( 2,00 30

2,00
-30,002,00

Igralite za vaterpolo

Pogled sprijeda H.CH

Pogled sa strane

Varijanta: kod uronjenog gola u bazenu od 25 m min. 70 cm

(2)

Jednometarska do desetmetarska skakaonica (kompletno) Duina/ irina Od okomice nazad do zida bazena Od okomice nazad do donje platforme Od okomice bono do zida bazena Od okomice do okomice Od okomice do prednjeg zida bazena Od okomice do stropa usporedi crte min. dimenzije prepor. dimen. usporedi crte min. dmenzije prepor. dimen.
usporedi crte min. dimenzije prepor dimen. usporedi ate min. dimenzije piepor. dimen. usporedi ate min. dimenzije prepor. dimen. usporedi ate min. dimenzije prepor. diran.

(5)

Gol za vaterpolo prema DIN 7936 Platforma 7,5 m 6,00/150 A-7,5 1,50 A-A-7,5/3 1,25 B-7,5 4,50 C-7.5/1P C-10/7,5 2,45 2,75 D-7,5 11,00 E-5 3,00 3,40 E-7,5 3,20 3,40 E-7,5 3,20 3,40 E-7,5 3,20 H-7,5 4,10 4,50 K-7,5 4,00 4,40 L-7,5 3,75 A-10 1,50 A-A-10/5 1,25 B-10 5,25 C-10/5 C-10/3B 2,75 2,85 D-10 13,50 E-10 3,40 3,40 F-10 E 10 2,75 3,40 - 4,00/5.00 G-10 E-10 6,00 3,40 5,00 H-10 4,50 5,00 J-10 K-10 12,00 4,25 4,75 L-10 4,50

()

Gol za vaterpolo prema DIN 7936

Daska 1 m 4,80/0,50 1,50 1,80

Daska 3 m 4,80/0,50 A-3 1,50 1,80

Platforma 1 m Platforma 3 m 5,00/0,60 4,50/0,60 A-1 1,50 A-3 1,50

Platforma 5 m 6,00/1,50 A-5 1,50 1,50 A-A-5/1 1,25 B-5 4,25 C-5/3B C-5/1B
2,10 2,10

10,0m
7,5 m

C-7,5-1 == C-10/3 ,C-1)/7.5 ^ \ C^S/1 C~ 10/5

c-5/3

2,50 3,00 C-1 1,90 2,40/3,1 D-1 9,00 E-1 5,00

B-3 3,50 C-3 C-3/1 1,90 1,90 2,40/3,00 2,40/3,00 D-3 10,25 E-3 5,00 E-3 5,00

B-1 2,30

B-3 2,80

p-a

D-1 8,00 3,00 F-1 2,75 G-1 5,00 H-1 3,40 5,00

D-3 9,50 E-3 3,00 F-3 2,75 G-3 5,00 E-3 3,00 E-3 3,00 H-3 3,40 3,80 K-3 3,30 3,70

D-5 10,25

Slobodan prostor stro- usporedi ate pa prema iza i na objemin. dimenzije strane okomice prepor. dimen. Slobodan prostor stro- usporedi crte pa od okomice prema rrin. dimenzije naprijed prepor. dimen. usporedi ate Dubina vode min. dimenzije kod okomice
prepor. dimen.

F-5 2,75 G-5 5,00

G-1 5,00

E-1 5,00 3,40 3,80 3,30 3,70

G-3 5,00

E-3 5,00 H-3 3,80 4,00 K-3 3,70 3,90

E-5 3,00 3,40 E-5 3,00 H-5 3,80 4,00 K-5 3,70 3,90

F-7,5 2.75 G-7,50 5.00

(?)

Popreni presjek F G

Sigurnosna zona (puna usporedi ate dubina vode) od okomi-min. dmenzije prepor. dimen. ce prema naprijed Sigurnosna zona (puna usporedi ate dubina vode) od okomi-min. dimenzije ce na obje strane prepor dimen. Maksimalni kut nagiba stropa

J-3 3,30 6,00 L-3 2,55

J-5
6,00

L-5 3,75

Napomene: Ukoliko se platforme grade ire od propisanog minimuma, tada se polovica dodane irine dodaje odgovarajuim osovinskim mjerama

()

Dimenzije skakalita

(7)

Uzduni presjek

533

OTVORENA KUPALITA
> Ugostiteljstvo Ugostiteljstvo - > QD
I^Naawera ulazna zona (s ins sirane)

Blagajna O t v o r e n o kupalite poglavito j e n a m i j e n j e n o rekreaciji i aktivnom Natkrivena ulazna zona (sa strane bazena) provoenju slobodnog v r e m e n a svih slojeva stanovnitva. P o d a c i z a potrebnu v o d e n u povrinu po stanovniku gravitacijskog podruja: 0 , 1 5 m 2 , pri m a l o j g u s t o i n a s e l j e n o s t i , d o 0 , 0 5 m 2 pri velikoj g u s t o i n a s e l j e n o s t i . U o v i m p o d a c i m a n i s u u z e t e u o b z i r p o s e b n o s t i , tj. Toalete Majka i dijete Prostorija za boravak i zagrijavanje ' ^Uprava ==j Osoblje Klupske prostorije Prostorija za spasioca / trenera Sanitetska prostorija Tehnika sluba Skladite i prostorna sa spravama Prostorije za natjecatelje Bazen za malu djecu Vodena povrina 100 do 400 m 2 , dubina vode: 0,00 - 0,50 m, od 200 m 2 pa nadalje, podjela na vie bazena razliitih dubina vode. Bazen za neplivae Vodena povrina 500 do 1200 m 2 , dubina vode: 0,50 / 0,60 do 1,35 m, eventualno podjela na vie bazena razliitih dubina vode Bazen za plivae Vodena povrina: 417 do 1250 m 2 , dubina vode: 1,80 m, veliina bazena prema broju plivakih staza. Plivake staze irina bazena Duina 6 16,66 m 25,00 m 6 16,66 m 50,00 m 8 21,00 m 50,00 m 10 25,00 m 50,00 m Povrine za leanje Terasa za leanje i sunanje Igralita Tereni za sport i rekreaciju Prolazni bazen& Djeje igralite Bazen za malu djecu p r i v l a n o s t k o r i s n i k a iz udaljenijih p o d r u j a ili turistiki posjeti. Povrina zemljita: 8 - 1 6 m 2 planirane v o d e n e povrine. Parkiralita: 1 mjesto za automobil i 2 mjesta za bicikle na 2 0 0 - 3 0 0 m 2 povrine zemljita. Ulazni pretprostor: 2 0 0 m 2 n a 1 0 0 0 m 2 v o d e n e povrine od t o g a 5 0 m 2 n a t k r i v e n o g u l a z n o g p r o s t o r a , ukljuujui b l a g a j n u i k o n t r o l n e ureaje. Prostorije z a osoblje: k a d j e d o 2 0 0 0 m 2 v o d e n e povrine, predvia s e 1 0 m 2 prostorija, a k a d j e v i e o d 2 0 0 0 m 2 , p r e d v i a s e 2 0 m 2 .

]=n

^Direktni pristup ^ Eventualno direktan pristup

Napomena: crte prikazuje samo internu povezanost. Prilaz prostorijama nije odreen.

Shema rasporeda prostorija i povrina

irine bazena: 16,66 m, 21,00 m, 25,00 , duina bazena: 50,00 m, min. 33,00 m Poetna dubina vode: 0,0 m Zavrna dubina vode: ovisno o koritenju bazena i vrsti stroja za valove.

Bazen s umjetnim valovima

Dvostruki ormaoi Glavni prilaz Gravitacijsko podruje stanovnika (EW=st) 1 5000 do 10000 Vrsta bazena Projektne jedinice Skakaonice Povrina Faktor za dimenzioniranje zemljita programa pros- (bez torija i povrina Orijentacijske veliine 5 1000 objekata) [m2 6 ] 8000 do 12000

50 50 50 R-1.50-1-1.25+1.25-1-1.50 I I I 1.50-+1.25+1.25H Garderobna jedinica (shema) 1-1,20+1,25+1.25+1.50+1,25+1,25+1,50+1.25+1.25+

1) 2 SB SPB3 NSB PB SB SPB3 NSB PB SB SPB3 NSB PB SB SPB3 NSB PB SB SPB3 NSB ili 2. NSB PB

Veliina bazena [m odn. m2] 3 16,66 x 25,00 12,50x11,75 500 100

VP [m2] 2) 4 417 147 500 100 1164 1B + 3B + 1P + 3P + 5P

10000 do 20000 Kabina za presvlaenje : Glavni prilaz 20000 do 30000

16,66 x 50,00 833 18,35 x 15,00 275 1050 1050 150 150 2308 21,00 x 50,00 1050 22,40x15,00 336 1350 1350 200 200 2936 21,00 x 50,00 1050 22,40 x 15,00 336 1550 1550 250 250 3186 21,00 x 50,00 1050 22,40x15,00 336 1200 1200 800 300 800 300 3686

1B + 3B + 1P + 3P + 5P + 7,5P + 10P

2000

20000 do 25000

2x1B+2x3B+ 1P + 3P + 5P + 7,5 + 10P

2500

30000 do 35000

5050 5050 5050 5050 5050 j - i . 2 0 + - H - i . 5 0 + - H - i .50+-H-1,! 5 - R - H . 5 0 - 4 - H (3^ Garderobna jednica (shema) WD KD V T f r y r

30000 do 40000

2x1B + 2x3B + 1P + 3P + 5P + 7,5P + 10P 3000

40000 do 45000

A R Ha D* q 0 <3
d7\ m 0 D 1 Dllpli 0 d O Oil Dili Dili D <j < 3
<

40000 do 50000

2 x 1B + 2 x 3P + 1P + 3P + 5P 7.5P+10P 3500

50000 do 55000

5 i

iiB l;|::|llli implg 1 1 !!!i!;!!!:a iDipjiii

:

iznad 50000
11

Ostali otvoreni bazeni prethodno navedenih projektnih jedinica odn. kod vie bazena u jednom podruju, 50 000 s naglaskom rekreativnog sadraja

- m -

KD tu s hladnom vodom sa zatitom od prekanja WD tu s topiom vodom

PR prostorija s priborom za ienje A izljev Sanitarni vor za 1000 m 2

Kratice: PB bazen za malu djecu, NSB bazen za neplivae, SB bazen za plivae, SPB bazen za skokove, WB bazen s umjetnim valovima Kratice: B = daska, P = platforma, 1-10 = odskona visina u m 3) Dimenzije s obzirom na sigumosno-tehnike odredbe. Veliina bazena irina bazena (sirana skakonice) x duina bazena (strana u smjeru skoka) 61 Projektne jedinice za otvorene bazene (primjeri)
2)

534

Sanitarni vor za 2000 m vodene povrine (shema)

Projektne jedinice za otvorene bazene (primjeri)

ZATVORENA I OTVORENA KUPALITA

OPE OSNOVE PROJEKTIRANJA Qp
Kombinacije zatvorenih i otvorenih kupalita omoguuju, u skladu s vrstom poslovanja, iroko prostorno, funkcionalno i pogonskotehniko objedinjavanje pojedinih dijelova objekta. Istodobno nude raznovrsnije mogunosti koritenja, ime postiu veu uporabnu vrijednost negoli od pojedinanih objekata. Razliitost potreba uvjetovana godinjim dobima zahtijeva i razliite veliine unutarnjih i vanjskih vodenih povrina. Treba razlikovati uporabu kupalita tijekom ljeta, zime i prijelaznih razdoblja (predsezona i posezona). U obzir dolaze sljedee vrste pogona: istodobno se koriste unutarnje i vanjske vodene povrine uz jednako radno vrijeme, neogranieno trajanje kupanja i jedinstvenu cijenu ulaznice; odvojeno se koriste unutarnje i vanjske vodene povrine uz razliito radno vrijeme, djelomino neogranieno trajanje kupanja (u vanjskom dijelu) i s razliitim cijenama ulaznice; pojedinano se koriste ovisno o sezoni, npr. zatvaranjem jednog dijela objekta (unutarnje ili vanjsko kupalite). Pri utvrivanju vrste pogona treba uzeti u obzir sljedee: razliita potrebna veliina vodene povrine, koja moe proizai iz razliito velikih gravitacijskih podruja za zatvoreno i otvoreno kupalite; potrebno poveanje vodene povrine jednog ili oba dijela u vezi s prometom tijekom vikenda ili turizmom u sezoni godinjih odmora; dodatna potreba za vodenom povrinom temeljem posebnih okolnosti, primjerice u ljeilitima, centrima za trening sportaa itd. Primjeri - (5).

Sauna I boravak Vanjska sauna Bazen za rashiaivanje Vanjski bazen Bazen za malu djecu 6 Bazen 7 Vodena spilja 8 Garderoba 9 Tuevi 10 Solariji 11 Terase za sunanje 12 Tehnika Rekreacijsko kupalite Heveney Arh.: Aichele; Fiedler; Heller E S ^ ^ ^ ^ Arh.

535

53,46

ZATVORENA I OTVORENA KUPALITA

Kombinacije zatvorenih i otvorenih kupalita mogu, ovisno o okolnostima, nastati i dogradnjom otvorenog ili zatvorenog kupalita uz postojei pojedinani objekt. Kod novogradnje treba predvidjeti najprije zatvoreni dio. Treba nastojati da se poveu podruja bazena otvorenog i zatvorenog dijela. Tako se postie bolja iskoristivost u prijelaznim razdobljima, omoguuje se centralni nadzor i povoljna tehnika povezanost. Prostor za boravak i ugostiteljstvo po mogunosti treba biti vizualno povezan s oba podruja bazena. Prilaz otvorenom kupalitu treba biti kroz ulazni prostor zatvorenog kupalita. U vrijeme vrnog optereenja treba omoguiti i prolaz kroz natkriveni ulazni pretprostor. Blagajne i kontrola trebaju po mogunosti opsluivati oba prilaza. Uska veza vanjskog i unutarnjeg podruja bazena olakava varijabilno koritenje. Povezivanje obaju podruja, pri emu svakako treba prikljuiti vanjski bazen za neplivae, moe se ostvariti kanalom za plivanje (ulaz iz unutarnjeg plivalita), natkrivenim prolazom s mogunou grijanja ili kroz zatvoreni ulaz, tako da kupa moe iz zatvorenog kupalita bez dodira s hladnim zrakom stii do jednog od vanjskih bazena.

Gradsko kupalite Trier

Arh.: Mller, Kamaiz & Bock 6

1 Zatvoreni bazen 2 Jezero za veslanje 3 Djeje igralite 4 Garderoba za otvoreni bazen 5 Otvoreni bazen 6 Sportski tereni

I n

13

isl U. _

CJnn-n
^ ^

) r z Arh.. J. Welz

, nrirl

IIP 11H Dl L^S-lAJ- u !^

j:;..:::^ r-j I Z i j ^ f p J ^ J F
1

R S^i

gj f i

i-H' ' \ i 8 f=-* [ 7; H w ! u n f

I,

Zatvoreni bazen Stuttgart - >

Prizemlje -> ( ) 1 Natkriveni ulaz 2 Vjetrobran 3 Blagajna 4 Atrij 5 Stan 6 Garderobe

7 Sprave 8 Plivaki klub 9 Bazen 10 Bazen za skokove 11 Ured 12 Trener 13 Spasilac 14 Sanitetska sluba

15 Boravak 16 Obiteljske kabine 17 Neplivai

1 Vjetrobran 2 Ulazna dvorana 3 Blagajna 4 Osoblje 5 Garderoba za osoblje 6 Ured 7 Garderoba 8 Sprave

9 Spasilac 10 Bazen 11 Bazen za uenje plivanja 12 Tehnika, filter 13 Trafostanica 14 Prostorija za kloriranje 15 Prostorija za akumulatore 16 Grijanje

536

Zatvoreni i otvot otvoreni bazen Zollikon -> ( f )

(5)

Prizemlje

Arh.. E. Ulrich + C. Braun

informacije: Bundesfachverband Saunabau e.V. Bierstadter Str. 39, Wiesbaden Deutscher Sauna-Bund e.V. Bielefeld

SAUNA

Sauna je vie od kupke za tijelo, a mnogima nain psihikog proienja, gotovo ritual. Trebala bi biti neizostavni dio svakog sportskog objekta. U Finskoj postoji jedna sauna na 6 stanovnika, upotrebljava se jednom tjedno, a oprema je normirana Q .Tipovi P su stari i prokuani. U obitelji se upotrebljava zajedniki, a ni u javnim saunama takoer nema podjele po spolovima. Proces kupanja. Naizmjenina primjena vrueg i hladnog zraka, znojenje u suhom vruem zraku, vrui udari iste vodene pare u razmacima od 5 do 7 minuta nalijevanjem etvrt litre vode. Izmjenom suhog i vlanog zraka postie se jak nadraaj koe, jaanje otpornosti, zdravo za udisanje. To se dopunjuje povremenom primjenom hladne vode uz masau i mirovanje. Lokacija je po mogunosti uz bistro jezero sa umom i livadom zbog zrane kupelji izmeu faza znojenja. Nain graenja: najee brvnara ili drvena zgrada, potrebna je dobra termoizolacija vanjskog oploja. Zimi je razlika izmeu temperatura unutra i vani esto i vie od 100. Kupaonica treba biti to manja, =16 m 2 , visine =2,5 m. Obloena je tamnim drvom radi smanjenja toplinskog zraenja na stropu i zidovima, ili su zidovi masivni od mekog drva, osim u blizini pei. Leaji su na reetkama od letava (cirkulacija zraka), razliite visine za udobno sjedenje i leanje; najvii su leaji oko metar ispod stropa, duljine 2 m. Stube i leaji su od letava, pribijenih odozdo da se bosom nogom ne dotakne vrua glava avla. Leaji rastavljivi radi ienja, a pod je od hrapava materijala i nema drvene letve. Dimna sauna: kameni obluci u slojevima jako su zagrijani vatrom loenom drvima, a dim pomalo izlazi kroz otvorena vrata. Kad je kamenje uareno, vatra se uklanja, zadnji dim istjera polijevanjem vodom i zatvaraju se vrata. Nakon kratkog vremena sauna je "zrela" za kupanje. Ugodna je aroma gorueg drva i pouzdana kakvoa pare. Tako je graeno 50% finskih sauna. Oddimljena sauna. Na zavretku loenja dim se odvodi "iznutra", kad je kamenje u pei postiglo temperaturu oko 500. Gorivi plinovi u potpunosti izgaraju, ne stvarajui au. Vratnice se na pei zatvaraju iako jo postoji plamen. Temperatura brzo raste nekoliko desetaka stupnjeva. Prije kupanja se posljednji ostaci isparavanja ugljena isputaju kratkim otvaranjem vrata i vrue kamenje polije kantom vode. Kam inska sauna. Kamena pe, na koju se nastavlja napa od kamena ili lima, vodi dim u dimnjak. Loi se kroz vrata koja se nalaze u kupaonici ili u pretprostoru. Kad je kamenje vrue, zatvaraju se vrata i prema potrebi otvara poklopac za zrak na napi kako bi se ispustio vrui zrak ili nalijala voda na kamenje.

Sauna s predprostorom (1), garderoba (2), prostorija za kupanje (3), klupa za leanje (4), kotao za vodu (5), pe (6). Prema H.J.Viherjuuri -> Q . P

Sauna s predprostorom izmeu prostorije za kupanje (1) i garderobe (2). Prema H.J. Vihetjuuri- Q3 .

Vea sauna s predprostorom(l), garderoba (2), podest prostorije za kupanje (3), sa pei (4), do nje prostorija za masau s kotlom za vodu (5), klupa za masau (6), s umivaonikom (7). Prema H.J. Viherjuuri -> Q . P

2,00

1 1

2,30

2,00

Sauna arhitekta E. Sukonena. prostorija za kupanje (1), prostorija za masau i pranje (2), garderoba (3), veranda (4), drva (5), ormar (6), pe (7), kotao za vodu (8), kabao za vodu (9)

vodu (moe se koristiti i za pranje rublja)

Finska pe za saunu s kotlom za

^S)

kupeljima > s a u n a m a P r e m a normama

blk?. kluPa

z a tean e u

,Pfalmi m nsk

537

Iskoriteni zrak Iskoriteni zrak Svjei zrak odvod dolje odvod gore

SAUNA
Vrijeme kupanja: 1. Jedna sauna - kupelj moe trajati 120 minuta. 2. U okviru toga preporuuje se biti u sauni 2 do 3 puta po 8 - 15 minuta. Uz to postoji prostorija za rashlaivanje (tu, cijev za polijevanje, bazen da se moe uroniti) te zrana kupelj - > - . Ljepe: prirodna hladna voda u jezeru ili morskoj uvali. Zrana kupelj treba omoguiti udisanje svjeeg hladnog zraka kao protuteu vruem zraku, a takoer rashlaivanje tijela, zatieno od pogleda - * . Treba predvidjeti mjesto za sjedenje; bez fizikog optereivanja (gimnastika, plivanje). Kabine za presvlaenje (ili otvoreno): moe ih biti dvostruko vie nego posjetitelja u vrnim danima; javna sauna dodatno treba prostorije za mirovanje i masau - > , priblino za 30 posjetitelja. Prostorija za mirovanje za treinu posjetitelja izvan granica pogona.

Popreni presjek saune s indirektnim grijanjem (Bemberg)

Tlocrt saune za 30 osoba

7 m 1 Kut za sjedenje i leanje 2 Sauna 3 Tu 4 Bazen za uranjanje 5 Kupelj za noge 6WC 7 Klupa za sjedenje 8 Solarij 9 Ljestve 10 Ergometar 1 2 3 4 5 6 7 Tu Parna kupelj Tehnika Sauna Solarij Odlaganje Kut za sjedenje odmor

Sauna u potkrovlju - 35 m 2 , 4-6 osoba

^ ^

Sauna u podrumu-30 m 2 , 4 - 6 osoba

(?)

Hotelska sauna 5,25 x 8,00 m

(8)

Hotelska sauna 5,50 x 8,50 m -4,00

I1,20 Hl (S^ Sauna, parna kupelj i vrtloni bazeni (0) Vrtna sauna (brvnara) ^ ^ Sauna u brvnari

538

Potrebna povrina po osobi Garderoba Predhodno pranje Sauna Hlaenje Odmor Zrana kupelj Masaa Garderoba Prethodno pranje Sauna Hlaenje Masaa Odmor Predprostor, toalete Prolazi Zrana kupelj 20-50 m (jf) Funkcionalna shema privatne saune (5)
2

0,8-1,0 0,4-0,6 0,5-0,8 1,0-1,8 0,8-1,4

m2 m2 m2 m2 m2
2

Snaga u

Dimenzije ureaja za grijanje u cm 1 2

Presjek \MSna vodova kabine

SAUNA
Veliine i oblici sauna mogu biti: npr. krune, esterokutne ili osmerokutne @ - . Isporuuju se i saune s kosim stropom za ugradnju u tavanu. U prednju stijenu i/ili u vrata mogu se ugraditi prozori od izolacijskog stakla. Poslije saune "mora biti hladno", pa mora biti na raspolaganju bazen za uronjavanje (5). Topla kupka nogu vaan je sastavni dio pravilno izvedene saune- (). Pokraj tua treba instalirati cijev 0 3/4" samo za hladnu vodu i tu s lepezastim mlazom - s. 538. - ( D . Radi odravanja tjelesne kondicije idealno je postaviti ergometar i vedske ljestve -> - (D. Sauna se moe izgraditi prema individualnim eljama, a i u svim veliinama-> - Temperature prostorija: svlaionica 20 - 22C, pranje prije ulaska = 24- 26C, prostorija za hlaenje (s hladnom vodom) = 18 - 20C, prostorije za odmor i masau 20 - 22C.

1,0 m

6 - 8 rr^/klupa
2 24-30 m 2 9-15 m 15-18 m 2 2 30-45 m2 12-18 m 2 9-18 m

Veliine prostorija - primjer 30 osoba

99-144 m 2 + 21-35 m 2 120-179 m2

KW 3 4,5 6 7,5 9 10,5 12 15 18 21 24

Sir 43 43 43 43 43 69 82 82 108 108

Du Vfc ir 13 50 26 55 51 26 55 51 26 55 51 26 55 51 51 35 62 35 62 35 62 35 62 35 62

2 Du Vis mm 3x2,5 33 62 5x2,5 33 62 5x2,5 33 62 5x2.5 33 62 5x2.5 33 62 5x2,5 5x2,5 5x4 5x6 5x6 5x10

m3 2-3 4-6 S-10 8-12 10-16 12-17 14-18 16-22 18-24 20-28 25-40

Potrebna povrina i veliine prostorija

(5)

Tehniki podaci ureaja za saunu

1,10

Puna: 14 kg

4o (4^ Bazen za uranjanje ^ ^

Sadraj oko 6 5 0 ! Puna oko 730 kg

Drveni bazen za uranjanje

^ ^

Posuda za grijanje nogu

Elektronska ergometarska sprava u terapeutske svrhe

foN Vi^

Elektronska ergometarska sprava zafitnes

(q)

Liestve j

'

kombinacija '

4 r

50-60

50

1,60

2,00
Sauna: tri leea mjesta, pet sjedeih u 3) Popreni presjek

Sauna: jedno leee mjesto, dva sjedea

ni)

Sauna: dva leea mjesta, tri sjedea

(14)

Kutna sauna

Oblik etvrtine kruga

Poseban oblik

Okrugla

539

DVORANE ZA IGRE
Postavljanje ureaja za igru s mogunou dobitka regulirano je propisima o igrama na sreu. Prema tim propisima doputa se u dvoranama za igre ili prostorima slinih namjena postaviti ureaj koji omoguava dobitak u novcu ili robi. Na svakih 15 m 2 tlocrtne povrine smije se postaviti samo jedan ureaj za igru, a ukupno ih moe biti 10 - . U navedenoj tlocrtnoj povrini nisu ukljuene ostave, hodnici, toaletne prostorije, predsoblja i stubita. Pri projektiranju dvorana za igre treba uzeti u obzir graevinsku i planersko-zakonsku regulativu. Dvorane za igre kao objekti z<3 zabavu, smiju biti u sredinjim dijelovima naselja. Iznimno i u drugim podrujima u kojima se doputaju aktivnosti koje ne uznemiruju. U dvoranama se smiju postaviti i automati za zabavu s dobicima u robi. Ostale igre doputaju se samo ako postoji dobitak u novcu. Nedoputene igre u dvoranama za igre ne smiju se odravati. Za susjedne dvorane mogu se upotrebljavati zajednike toaletne prostorije - . U Japanu uobiajene dvorane za igre "Pachinko" - - nisu u Njemakoj doputene. Kugle osvojene u igri mogu se na blagajni zamijeniti za robu.

Sprava s ekranom

Fliper

Automat za kockanje 590 x 850 x 290

^ ^

Stalak sprave za kockanje

^ ^

Pokerautomat

QQ

Poker automati

00 Q n n n n i ii i U J1 I
n n nun1

BP B n n

(K)

Simulator vonje

Simulator vonje

1 1 1 1 gg gg Dvorana za igre ( 5 ) 150 m

Nadzor Nadzor]

Stol za biljar

^ ^

Automat za kockanje

(9)

Tlocrt dvorane za igre ->

V I
Dvorana za igru u Japanu "Pachinko" (i^

r\

wc

Dvorana za igru u Japanu "Pachinko"

540

LIJENIKE ORDINACIJE
Pojedinana ordinacija

m Prostor za
lijenika

iz

IH

::5i:::PrOStOrza pacijente

Najee zastupljeni oblik je pojedinana ordinacija koju vodi lijenik ope medicine ili specijalist. Svojstvo joj je prepuna ekaonica s dugim ekanjem, u kojoj je oprema jednostavna ili naglaeno stroga. Najee se nalaze na katovima stambenih ili uredskih zgrada, to znai da nisu projektirane. S obzirom na to to je potranja za lijenikim uslugama sve vea, a vrijeme i radni kapacitet lijenika su ogranieni, i s obzirom na elje u vezi s mogunou terapeutskog tretmana na istom mjestu, postaje prijeko potrebno optimirati pojedinane ordinacije.
^ ^ Normalno rjeenje pojedinane ordinacije

Minimalno rjeenje pojedinane ordinacije

Padjent

Zbog tih razloga sve vie se usmjerava na skupne ordinacije, na zajednice lijenika i poliklinike. No bez obzira na to, trebaju i pojedinane ordinacije posebno struno biti projektirane, jer one u rijetko naseljenim podrujima preuzimaju funkciju preventivnih pregleda i osnovne lijenike njege u neposrednoj blizini pacijenta. Najjednostavniji je oblik ona pojedinana ordinacija u kojoj su prostorno odvojeni lijeniki radni dio I ekaonica za pacijente. Pri tome treba za ekaonicu predvidjeti garderobu i zahod, a za prostor lijenika mjesto ili sobu za razgovor, prostoriju za pregled i laboratorij. Takvu ordinaciju moe u nudi voditi i lijenik sam. Poveanje uinkovitosti i uestalosti posjeta moe se postii na razliite naine. To mogu biti: zapoljavanje struno kolovanog osoblja, prostorno razdvajanje podruja za razgovor i za preglede u vezi s ponavljanjem tretmana, te zonom za funkcionalnu dijagnostiku. Ovakvo tlocrtno rjeenje odgovara standardu za pojedinanu lijeniku ordinaciju. Mogue je proirenje dodavanje podruja za terapiju bez lijekova, kao to je fizikalna terapija, za to je potrebno vie specijaliziranog osoblja i prostorija. Te mogunosti treba tono utvrditi jer lako moe nastati nesrazmjer izmeu iskoritenja i vremena amortizacije ureaja. Veliina ekaonice odreuje se prema broju prostorija za terapiju i uestalosti posjeta, ovisno o specijalistikom usmjerenju lijenika. U blizini ulaza, prijavnice i zahoda treba predvidjeti kutak za garderobu s vjealicama za odjeu. Veliina prijavnice ovisi o stupnju automatizacije, ali mora biti najmanje 6,00 m 2 . Odatle osoblju mora biti mogua preglednost ekaonice, ulaza i izlaza. Trebala bi po mogunosti postojati i to kraa veza s tajnitvom, arhivom i podrujem medicinske djelatnosti, jer se na tom prostoru nalaze telefoni, interfoni i mehanika prijevozna sredstva. Soba za razgovor treba biti veliine najmanje 6,00 m 2 Kao optiki i akustiki izolirani prostor namijenjena je u prvom redu poslovima koji se odnose na anamnezu i savjetovanje, prouavanje nalaza, sastavljanje plana terapija i zapise podataka. Za opremu treba predvidjeti pisai stol, najmanje 2 stolice, ureaj za promatranje rendgenskih slika i eventualno umivaonik. Prostorije za preglede su razliitih veliina, ovisno o tome sjedi li pacijent pri pregledu ili lei. Minimalna oprema je stolica ili leaj za pacijenta, okretni tronoac i stol za instrumente. Pri tome treba osigurati dovoljnu slobodu kretanja lijenika i pacijenta. Veliina ostalih prostorija za obradu (terapija, rendgen, uzimanje krvi) ovisi o potrebnim specijalistikim instrumentima, aparaturama, ostavama, stolicama i potrebnom prostoru za kretanje osoblja. Uz takve prostorije esto trebaju i kabine za presvlaenje (1,5 m 2 ).

Registratura kao pregrada , instrument usmjeravanja i kontrole protoka pacijenata

Minimalna potrebna povrina Ijenikog mjesta za razgovor

iiiiiiliilliiiiiiiiiiiiiiilipiii;;::; <}3,30 T^V -|>

Minimalna potrebna povrina za pregled pacijenta koji lei

^g^

Povrina za rentgen s pultom za rukovanje

d^ ^ Minimalna potrebna povrina za uzimanje krvi

1.80

-^.eo^so^.f

Leajevi za masau, u nizu

<T

P 12,40

150

-{>

<j60t:4-

1.90

M i n i m a l n a potrebna povrina za EKG

n ti) Potrebna povrina za ultrazvuk

541

SKUPNE ORDINACIJE
S f f l i 1 X i r

Na temelju stalnog trenda strune specijalizacije buduih lijenika zbiva se promjena u medicinskim i dijagnostikim centrima koji nude opsene lijenike usluge. Prednosti su za pacijenta u tome to se skrauje vrijeme ekanja, bolja je prilika meusobne kontrole lijenika i vea mogunost da se lijenika pozove u kunu posjetu, dok se u nekim okolnostima pojavljuju nedostaci, kao primjerice da se pacijent osjea ogranienim u izboru lijenika, da se boji povrede svoje intimne sfere ili da se osjea kao "broj u lijenikoj kartoteci". Za lijenika su prednosti u tome to moe bolje rasporediti radno vri-

Shematizirana lijenika zgrada

Shematizirana zgrada s aparatima

jeme, razmjenjivati iskustva i time imati veu sigurnost; nasuprot tome javlja se ogranienje osobne slobode, sukobi interesa, ogra-

ffl
HR

B i
HR

nieno raspolaganje zajednikim osobljem i povean gubitak kon-

fm ft
m

takta s pacijentom. Skupna ordinacija znai udruivanje dvaju ili vie lijenika u svrhu zajednikog profesionalnog djelovanja sa za-

lm

jednikim osobljem i prostorom. Nasuprot tome se esto javljaju "lijenike kue" kao nizanje ili gomilanje pojedinanih ordinacija bez mogunosti racionalizacije. Njihova je dobra strana kratak put ako

RH

S
9
Zajednica ordinacija prostorno integrirana

se pacijent uputi iz jedne u drugu ordinaciju u istoj kui. Daljnji oblik partnerske suradnje jesu zajedniki u redaj i,gdje lijenici svoje pacijente primaju kao u pojedinanoj ordinaciji, ali se mogu sluiti zajednikim ureajima s odgovarajue kolovanim osobljem. Uinak racionalizacije moe se i dalje poveati ako se osim medicinsko-tehnikih dnice ordinacija
% Intenzivna kooperacija O esta kooperacija O Povremena kooperacija

^ ^

Zajednica ordinacija prostorno i organizatorski integrirana

spoje i druge funkcionalne jedinice. Takve zajepredstavljaju znaajnu utedu prostora pri

povienoj uinkovitosti i poveanoj udobnosti, ako se primjerice dijagnostike jedinice kao rendgen i laboratorij, te terapijske jedinice, prostorije za upravu i osoblje mogu zajedniki koristiti. To je mogue spajanjem istih ili razliitih specijalistikih usmjerenja, ali samo ako su prethodno obavljene tone analize radnoga procesa i prorauni ekonominosti zahvata, kako bi se lijenike prostorije za preglede i obradu mogle smisleno koristiti u smjenama. Treba uzeti u obzir propise pojedinih zemalja glede obavljanja medicinske djelatnosti, jer u nekim okolnostima takve zajednice mogu biti zabranjene teme-

Shema kooperacije medicinskih specijalistikih podruja

ljem odredbi o "slobodnom izboru lijenika".

Ordinacija 1

Ordinacija 2

W C za pacijente W C z a osoblje

^ ^

Pojedinana ordinacija

Artv: Duo Design

Stomatoloka klinika

Art!.: Kaiser u. Wildner

542

GRAENJE ZA INVALIDE
prema D.P. Philippen - > 00 DIN 1 8 0 2 4 , 1 8 0 2 5 Okolina koja odgovara invalidima zahtijeva prilagodbu invalidskim pomagalima i za to potrebnom prostoru za kretanje. Modul za to su invalidska kolica - > - - - i uz to prostor za kretanje ovjeka - > ( ) - . Tako se dobiju dimenzije prostorija i irine vrata i hodnika U cijelom procesu projektiranja treba primjerice provjeriti put do zahoda: koliko e biti vrata, prekidaa za svjetlo itd. kojima se treba posluiti. Treba iskoristiti tehnika pomagala!

7\ U

Standardna invalidska kolica, pogled sa strane

Magnetski zatvarai na vratima. Svi prekidai, ruke, armature,

Pogled sprijeda - sklopljena

prozorski okovi, rukovanje ureajima, telefon, svitak toaletnog papira, upravljanje dizalom itd. moraju biti smjeteni u dosegu ispruene ili lako savijene ruke - ( ) - . Prilaze zgradi treba predvidjeti u irini od 1,20 do 2,00 m. Preporuuju se to krai putovi. Rampe trebaju biti po mogunosti ravne, s najvie 6% nagiba i ne dulje od 6 m - > (). irina rampe izmeu rukohvata je 1,20 m (1,64) - > s. 5 4 4 - 546. Hodnici su iroki najmanje 1,30 m, bolje 2,0 m. Svijetli otvor vrata = 0,90 m. Visina prekidaa i utinica 1,0 - 1 , 0 5 m. Treba upotrijebiti velikoplone prekidae. Osim toga, urbanistiki planovi trebaju omoguiti da osoba vezana uz kolica dopre do opih odredita, kao to su primjerice supermarket, restoran, pota, potanski sandui, ljekarna, lijenik, parkiralite, tramvajska i autobusna postaja itd.

-138 (

83130)-

Pogled odozgo

Prostor kretanja

-100-105-

t x

Invalidska kolica na nagibu

N a stubama

t^

Radno mjesto uz osobno raunalo t ^

Uz prozor

100 80 60 40 20 U

0 20 40 60 80 100120

100 8 0 6 0 4 0 Sa strane

200

2 0 4 0 6 0 80100120 P

100 80 60 40 20 0 20 40 60 80100120 Straga t^ Minimalni prostor za okretanje

Pogled odozgo

9CM

T
78 } 90

fasi''m
~t 1 50" ,50

-188-

^r '

Prolaz kroz vrata, prostorija s jednim vratima

f t ^4)

Ako su dvoja vrata

t^

Ako su troja vrata

Ako su etvero vrata

543

lotirazanol jge, udubjjenj

Daska za odlaganje, izvana, polanski sandui

GRAENJE ZA INVALIDE
STAN - > (U
Prilaz. U najamnim stambenim zgradama prilaz je hodnikom najee rjeenje. Pri tome treba izbjegavati mnogo kutova i uglova; povoljan je ravan pregledan hodnik. Kod obiteljskih zgrada treba vjetrobran biti dovoljnih dimenzija, a treba uklopiti i garderobu i ostavu. Propisi za minimume prema DIN-u 18025 vrlo su oskudno proraunani i esto se te dimenzije u praksi pokazuju premalima. Minimalna povrina ulaznog hodnika treba biti 1,50x1,50 m, a vjetrobrana sjednokrilnim vratima 1,70x1,60 m. Kao posebna oprema za slijepe stanare vaan je interfon na ulazu u stan i na kunim vratima. Stambeni prostor. U stambenim prostorijama treba osigurati dovoljnu slobodu kretanja za invalide u kolicima. Dva ili tri invalida - gosta trebaju takoer imati dovoljno mjesta, jer invalidi esto meusobno odravaju bliske kontakte. Za slijepce treba predvidjeti dodatnu prostoriju za sljepaku literaturu i tonske ureaje. Potrebni prostor za knjige i asopise u Brailleovu pismu oko 3 puta je vei nego za obine knjige. Invalidi samci trebaju vee prostore nego invalidi koji ive u kuanstvu s vie osoba. Minimalne povrine stambenih prostorija s mjestom za blagovanje trebale bi biti: u stanovima za 1 osobu 22 m 2 , za 2-4 osobe 24 m 2 , za 5 osoba 26 m 2 , za 6 osoba 28 m 2 - najmanja irina prostorije 3,75 m (kuanstvo za 1-2 osobe - ) . Predvia li se ijedno radno mjesto, treba tlocrtnu povrinu poveati za najmanje 2 m 2 . Kuhinja. Vrlo je vano da se kuhinja funkcionalno projektira jer se sposobnosti invalida tako mogu maksimalno iskoristiti. Glavne funkcije kao to su uvanje, pripremanje, kuhanje i pranje moraju se meusobno povoljno i po mogunosti bez prekida kontinuiteta povezati. Mjesto za kuhanje, radna ploha i slavina za vodu moraju se meusobno to blie rasporediti. Povrine za odlaganje moraju biti dostupne osobi u kolicima; ne treba projektirati visoke ormare. Horizontalni dohvat iznosi oko 60 cm, vertikalno podruje djelatnosti je izmeu 40 i 140 cm. Optimalna visina za rad treba se prilagoditi invalidu, a to je 75 - 90 cm. Po mogunosti treba predvidjeti promjenljivu visinu. Zgrade za jednu obitelj. Prizemna slobodno stojea kua za jednu obitelj kao i prizemna kua s vrtom spadaju u optimalna rjeenja stanovanja invalida. Tu se lako ostvaruju zahtjevi graenja po mjeri invalida: ulaz bez stuba, nema razlike u razinama pojedinih prostorija i vrta, eventualno slijed prostorija bez vrata, funkcionalno oblikovanje prostorija. Dvokatna zgrada za jednu obitelj moe takoer biti prikladna za invalide, uz izvedbu odgovarajuih sredstava za vertikalni transport (dizala). Zgrade za vie obitelji. Ukljuivanje stanova za teke invalide u normalne vieobiteljske zgrade najbolje je rjeenje sa socijalnoga gledita jer se tako spreava getoizacija. Premda je ekonomino i funkcionalno da se obini stan pregradi u stan za teke invalide, to zapravo nije mogue - takve stanove treba predvidjeti ve na poetku projektiranja. Povoljno je stanove za invalide smjestiti u prizemlje da se izbjegne potreba vertikalnog transporta.

^deiLb0miPr0St0rSdUb0k0m

Popreno postavljen ulazni prostor

jj-im 1,40

I i
P Vjetrobran sdvokrilnim vratima , 3,75 , p ,

n L z
1,40 . 80 4,75

I
90 za 2-4

R a s j e d mjesta za sjedenje

Dnevni boravak za 1 -2 osobe I 6,50 i

Dnevni boravak s mjestomza blagovanje, 4-5 osoba (23,75 m2)

>

prostorije 50-55 -

m g

^ ^ A-t Dogradnja na postojeu kuu za dvije obitelji, prikladna za invalide; rampa za prevladavanje visinske razlike

Stan za invalide za etiri osobe na etai s tri strane

544

GRAENJE ZA INVALIDE
DIN 18011, 18022 Pri projektiranju novogradnje premalo se vodi rauna o stanovima koji odgovaraju potrebama invalida, pa esto treba postojee stambene jedinice pregraditi za tu svrhu. Preduvjet je bogata tlocrtna povrina i jednostavna mogunost adaptacije. U potrebne postupke pregraivanja spadaju promjene prostorija s graevinskim zahvatima koji su ogranieni statikim uvjetima konstrukcije, tlocrtnom povrinom, izmjenama instalacija i opreme u podruju sanitarija i kune tehnike; dodatno tome ugradnja rampi, dizala, dodatnih elektroinstalacija i zahvata u interijer. Opseg intervencije ovisi o stupnju invalidnosti stanara kao i 0 njihovu podruju djelatnosti unutar stana. Zbog toga su postupci pregraivanja esto vrlo specifini i treba ih prilagoditi invalidu (uz njegovu pomo). Treba voditi rauna o mogunostima prilaza s ulice, hoe li trebati mijenjati podne obloge i napraviti parkirno mjesto za automobil s mogunou prelaska u invalidska kolica. Pogodnost zgrade. Prije poetka radova na adaptaciji treba tono ispitati postojee stanje stana glede odnosa prostorija i konstrukcije. Naroito su pogodni prizemni stanovi s dovoljnom tlocrtnom povrinom. U tom se sluaju mogu dodatne rampe i prikljuci kune tehnike izvesti uz nie trokove. Opseg postupaka adaptacije. Razlikuju se tri skupine invalida s odgovarajuim minimalnim zahtjevima: - invalidni lanovi obitelji (suprug, supruga, djeca) koji se bave nekom profesionalnom djelatnou izvan kue. Promjene se odnose na prilaz kui/stanu, osiguranje dovoljne slobode kretanja u prostorijama za boravak i spavanje, te na specifine zahvat u kupaonici/zahodu. - invalidne osobe koje obavljaju kuanske poslove. U tom sluaju treba predvidjeti dodatne zahvate u kuhinji i stanu kako bi se olakali kuanski radovi. - najtei invalidi koji su samo djelomino ili uope nisu samostalni i prema tome trajno ovisni 0 tuoj pomoi. Za takve osobe, osobito ako se slue kolicima, treba stvoriti uvjete za olakanje njege i prijevoza. Kolica na vlastiti pogon i kolica kojima se moe mijenjati oblik zahtijevaju najvie prostora. Usporedba veliine stanova. Stanovi za starije osobe ne zahtijevaju vee povrine od uobiajenih stanova (adaptacija se odnosi na dovoljnu irinu vrata i djelominu prenamjenu povrina). Povrine stanova za invalide u kolicima i slijepe osobe treba odgovarajue promijeniti. Za takve stanove DIN zahtijeva dodatne prostorije: sanitarnu prostoriju za osobu u kolicima, dodatni stambeni prostor za slijepce. Orijentacijske vrijednosti stambene izgradnje za invalide: kuanstvo s jednom osobom 45-50 m2 stambene povrine, s dvije osobe 5 0 - 5 5 m 2 stambene povrine.
Stan 1 -Apartman za jednu osobu 2-Stan za dvije osobe 3-Stan za tri osobe 4-Stan za etiri osobe 1 -Stan za jednu osobu 3-Stan za tri osobe 4-Stan za etiri osobe Stan za invalide m2 49,99 67,69 94,80 95,26 53,70 101,17 103,23 Normalni stan m2 40,46 56,47 79,74 80,50 43,93 86,38 88,33

_ 1) S

,. .

...

... ...

..

..

^
w

Kua za dvije obitelji nakon adaptacije u stan za najtee invalide

^ c a za av,je OD,teij, pnje sanacije

A lr

Jednosobni i dvoiposobni stanprije * adaptacije (slijepo dijete) -> (4) r

(^4^)

Jednosobni i dvosobni stan nakon Jednosobr adaptacije

t^ ^ ^

Stan s jednom prostorijom 40 m 2

t^

Stan s jednom prostorijom 45 m 2

Spavanje n

S0

Stubite

ili

Boravak

I L - j j M J
U () Stande

Primjeri za povrine prije / poslije adaptacije u stanove pr Puoene n 'alidima

t" (9)

Trosobni stan 95 m 2

etverosobni stan n O m 2

545

Mjesto za tuiranje

IVOTNI PROSTOR BEZ ZAPREKA

DIN 18025 Funkcionalno i dobro oblikovani stan izuzetno je vaan za invalidne ljude, jer oni openito u stanu provode vie vremena od ostalih. Za okret od 180 treba osobi u kolicima 150 cm. Ta potrebna povrina odreuje veliinu i povrinu kretanja u hodnicima, prostorijama, garaama itd.-> - Ulaz: bez praga i stuba; nisu doputena letea vrata. Svijetla irina vrata treba biti najmanje 90 cm. Vrata sanitarnih prostorija moraju se otvarati prema van. Najmanja irina hodnika je 150 cm, a za hodnike dulje od 15 m treba predvidjeti okretite (180 x180 cm). Sve razine i ureaji unutar i izvan zgrade moraju biti dostupni bez stuba, eventualno pomou dizala -> ili rampe ->

..
1,50 Kupaonica

Povrina kretanja na mjestu za tuiranje Alternativa: kada

fjf /oN ' v/

Povrina kretanja ispred i pored WC-koljke i umivaonika

,
L

H IH
bc im]

L.
Primjer preklapanja povrina za kretanje u sanitarnom prostoru v-/ Potrebna povrina za invalidska kolica i povrina za kretanje . / ( 5)

Invalidi u kolicima

Potrebna povrina ispred uzdune strane kreveta za invalide u kolicima i za osobe bez njih

2 1,50 t - 60 - t 3 6 - + 2 1,50 i +45H

hCE) w vi/

Povrina kretanja u kuhinji s dva niza kuhinjskih elemenata

U
w

(f) vi/
/

Povrina kretanja u kuhinji s ugaonim rasporedom elemenata

|30|

hr ( T ) v-/

Dimenzije u podruju sudopera, peci, hladnjaka

p "

() v-/

Dimenzije u kuhinjama

Odbojnik za k o t a e /

>1,50

/(ili 7/
//6%uspon

d
-V.V.-AV.V^

T
85

Rampa

'

^ ^

Rampa u presjeku

(l^)

Dimenzije hodnika i prolaza

1.90

! I
li^OJ | j

2 1,20

t i

2 1,50

i
U ()

J
U (14)

J
i 1,50 2,30

Svijetle mjere kabine dizala p^vrinaTeTanfa ispred ulaza u povrii dizalo

a i

,20

I 1,21

I
> 1,90

i 1
kretanja ispred

Potrebna povrina u garaama

Ispred vrata s okretnim krilima

kliznih

546

Projektiranje FazaO ~

Nacrt |Faza 1 | Struktura pogona | Prostorni program 1| Tijek rada | Rezultati rada Koncept |} pogona Financijski } okvir

Projekt Faza 2 Projekt organizacije i funkcioniranja, knjiga prosto mih kriterija, plan rashoda i prihoda |

Izvoenje Faza 3 Tijek rada i potrebna sredstva, plan nabave materijala

Stavljanje u funkciju Faza 4 Priprema za putanje u rad, plan preseljenja, kolovanje osoblja

.
Pogon Faza 5

BOLNICE
OPENITO

-i

Plan korekture rada, -> izvjetaj uspjenosti

| Medicinska tehniks! Utvrivanje standarda, proraun potreba, | Tehniki ureaji procjena trokova Oprema

Potreba za energijom i medijima, specifikacija, obraun trokova

Dokumentac ija za natjeaj, ugovara nje cijene, zahtjev za izdavanje radova

Narudba, kontrola isporuke i montae, raunovodstvo

4
Garantni nadzor

Arhitektura

I H
Predprojekt 1:200 s procjenom trokova Graevinski projekt 1:10C s proraunom trokova

Statika | Instalacije

Izvedbeni projekt 1:501:1 s proraunom trokova prema ponudama poduzetnika

I
Preuzimanje objekta, popis nedostataka obraun trokova

I
Garantni nadzor

j Rukov. projekte [

[ O d g o v o r n o za:

[Kakvou

Koordinaciju"! I Financije

I Rokove

(T)

Projektantska podruja i faze projektiranja pri izgradnji bolnice

Openito Zdravstvene ustanove slue za lijeenje i njegu pacijenata s akutnim ili kroninim bolestima. Lijeniko-terapeutski ciljevi mogu prema vrsti i opsegu, broju specijalistikih usmjerenja i veliini specijalistikih odjela, te tehnikoj opremi biti razliiti: obrada putem specijalistikih oblika kurativne medicine; profilaksa i rehabilitacija, tj. preventivna i rehabilitirajua medicina; pregled (dijagnostika) i lijeenje (terapija); intenzitet njege i standard smjetaja, kao i daljnje razliitosti u zbrinjavanju, duevnoj brizi, strunoj izobrazbi i istraivanju. Sveuiline klinike

Planiranje djelatnosti: investicijski trokovi za bolnicu iznimno su visoki, tako da treba posebno promiljeno planirati djelatnosti i ekonomino programirati prostor kako bi se reducirali trokovi pogona i osoblja. Planiranje djelatnosti obavlja se u fazi pretprojekta u dogovoru s investitorom, lijenicima, arhitektima, specijalistima raznih struka i upravom bolnice, kako bi se umanjila opasnost od pogrenih investicijskih odluka i nepovoljnog razvoja trokova pogona. Vana je pravodobna i intenzivna suradnja arhitekta s upravom i specijalistima (projektanti bolnice, higijeniari). Na temelju plana u graevinskom se projektu definira konstrukcija i oblik, sustav instalacija i zavrni radovi, te unutarnje ureenje u skladu s medicinsko-tehnikim zahtjevima i opremom.

Dijelovi bolnice Opa bolnica ima sljedea podruja djelatnosti: njegu, pregled i lijeenje, opskrbu te otpremu otpada, upravu i tehniku. Uz to dolazi podruje stanovanja, eventualno odjeli za nastavu i istraivanje, kao i pomona podruja/pogoni. Sva su ta podruja meusobno razgraniena. O rasporedu pojedinih podruja gledita su podijeljena. Vano je odravati kratke horizontalne i vertikalne veze uz najvie mogue razdvajanje pojedinih odjela.

Po svojoj maksimalnoj opremljenosti sveuiline su klinike jednake nekim velikim opim bolnicama. One raspolau naroito opsenim dijagnostikim i terapeutskim ureajima, bavei se sustavno uz to nastavom i istraivanjem. Predavaonice i prostorije za demonstracije treba tako uklopiti da sluatelji ne ometaju normalni rad. Zbog vizita i studenata treba predvidjeti vee bolesnike sobe. Centralni dio i posebni zahtjevi sveuilinih klinika esto zahtijevaju posebno sastavljen program prostora. Specijalistike bolnice One su orijentirane na odreene vrste lijeenja ili skupine bolesnika: traumatoloka bolnica, klinika za rehabilitaciju, ortopedska klinika, klinika za enske bolesti. Nadalje postoje ljeilita za tuberkulozu, rak, duevne i ivane bolesti itd. Tome se prikljuuju, bez otrih granica, domovi za oporavak, njegu, odgoj i starije osobe. Broj specijalistikih bolnica ubrzano se poveava zbog sve detaljnije specijalizacije unutar medicinskih strunih podruja (specijalistike klinike za kone, plune i alergijske bolesti). Potreban broj kreveta Na 1000 stanovnika (1996.g.) dolazi sljedei broj pacijenata godinje: Bolnice Bolnice za akutne bolesti 180,1 ukupno 183,7 Specijalistike bolnice 3,6 Na 1000 stanovnika dolazi sljedei broj kreveta: Bolnice Bolnice za akutne bolesti 7,5 Specijalistike bolnice Bolnice za akutne bolesti
12 1

Vrste Bolnice se dijele na najmanje (do 50 postelja), male (do 150 postelja), normalne (do 600 postelja) i velike bolnice. U novije se vrijeme manje grade najmanje i velike bolnice, a trend je povrinsko rasporeivanje normalnih bolnica. Reforme u zdravstvu dovele su do redukcija najmanjih bolnica. Bolnice mogu biti javne, u privatnom vlasnitvu, u vlasnitvu nekih zajednica, a mogua je i kombinacija vlasnikih udjela. Bolnice se dijele po svojoj namjeni na ope, specijalistike i sveuiline klinike.

6,9 0,6
11 4

ukupno Bolnice ukupno

Prosjeno vrijeme boravka pacijenata iznosilo je 1996.g. u danima: Specijalistike bolnice

47

<4

547

BOLNICE
PLANIRANJE IZGRADNJE

Trokovi izgradnje Trokove izgradnje treba obraunavati prema DIN-u 276 (HU-graenje), pa treba raunati sa sljedeim udjelom u trokovima: 1. Zatvorena sirova gradnja 2. Zavrni radovi i instalacije 3. Oprema i medicinska tehnika
Razvoj organizacije projektiranja Projektiranje organizacije poslovanja ima danas centralnu ulogu. Vremenski tijek projektiranja i realizacije na primjeru bolnice prosjenog spektra djelovanja Organizacija projektiranja danas

oko 22 % oko 40% oko 20% oko 18%

4. Pratei graevinski trokovi

Kad se projektira novogradnja, treba raunati s priblino 70-100 m 2 po bolesnikom krevetu, a za adaptacije postojeeg prostora treba predvidjeti 200 - 280 m 3 po bolesnikom krevetu (pri tome su ukljuene sve pratee potrebe, kao ureaji za klimatizaciju, skladita itd.) Pravila projektiranja esto je izgradnja bolnice predviena u vie faza, ili je posrijedi proirenje postojee bolnice. Zbog toga treba konstrukciju i sustav komunikacija (prolazi, hodnici) projektirati tako da se omogue razliita proirenja Afiniteti Na poetku projektantskih aktivnosti moraju u planerskom stoeru biti jasni afiniteti pojedinih funkcionalnih podruja. Tako na primjer zahtjev za dobrom povezanou razliitih odjela bolnice uvjetuje i prostornu blizinu.

Planiranje izgradnje Bolnica je kompleksni graditeljski pothvat koji zahtijeva sustavnost u planiranju, kako bi se uz mnotvo sudionika postigla heterogenost i fleksibilnost. Gradnjom bolnice obuhvaa se itav niz namjena: stanovanje, istraivanje (u sveuilinim klinikama), nastava, skladitenje i administracija. Unato brojnih razliitih prostorija i instalacija moe se odgovarajuom metodologijom planiranja svladati mnotvo zahtjeva. Planerski stoer arhitekata, lijenika, sestara, inenjera specijalista i predstavnika vlasti mora za sve vrijeme projektiranja i izvoenja usko suraivati, jer tijekom rada na projektiranju, izvedbi, pa i tijekom uporabe spoznaje zastarijevaju, te se dogaa da su djelomino nedostatne ili ak pogrene. Od prvih planerskih promiljanja za bolnicu do poetka njene uporabe proe 8 - 1 0 godina (za normalnu bolnicu s priblino 600 kreveta). To razdoblje odgovara jednoj generaciji medicinsko-tehnike opreme, to predstavlja opasnost od zastarjelosti upravo dovrene graevine ako se primjenjuje konvencionalna metoda projektiranja i graenja. Za realistino graditeljsko projektiranje vana je rana suradnja s industrijom i trgovinom, jer se zbog kompjutorske tehnologije stalno mijenjaju dimenzije ureaja, to moe utjecati na odnose prostorija. Veliina pojedine pogonske jedinice (npr. radiologija, terapija zraenjem) znaajno se promijenila tijekom posljednjih godina. Pri tome je vano ukljuiti budue korisnike. U budunosti e reforme zdravstva znaajno utjecati na projektiranje bolnica. Pojedina specijalistika podruja izdvajaju se iz bolnica da bi se razvili samostalni odjeli s vlastitom upravom (npr. radioloke ordinacije, gerijatrijske dnevne klinike, ambulantne ordinacije). Osim toga, na projektiranje sve snanije utjeu zatita od poara i buke, DIN-norme i odredbe strunih udruga. Uporabni vijek Konstrukcija, graevni elementi i oprema imaju razliiti uporabni vijek. Konstrukcija bi trebala biti okvirna kako bi interijer bio fleksibilan. Oprema i interijer se, ovisno o vrsti i vijeku amortizacije, mijenjaju nakon 5 - 1 0 godina, to moe znaajno utjecati na raspored prostorija (npr. linearni akceleratori, kompjutorska tomografija). Ugradnja i uklanjanje takvih ureaja mora se pri projektiranju uzeti u obzir, kako bi se izbjegli zahvati u nosivoj konstrukciji (trokovi!). Ekonominost Mogue promjene uporabe kao i razliite pojave dotrajalosti uzimaju se u obzir nainom graenja. Pri ekonomskim razmatranjima treba uzeti u obzir i te kriterije, uz kratke komunikacije, povoljno odvijanje radnih procesa i funkcionalno programiranje prostora.

Podruje Opera njege cije Podrue njege Operacije Intenzivna njega Sterilizacija Porodnitvo Hitna pomo Laboratorij Nuklearna terapija Dijagnostika Radiologija Ambulanta

Intenziv- Steriliza- Porodni- Hitna tvo na njega cija pomo

Labora- NuMeana Dijagno- Radiolo- Ambulantorij terapija stika gija te

O O

A A A A
A

A A O
O o o

A A A
Potrebna vrlo dobra povezanost

O
^ ^

Dobra povezanost svrhovita

Povezanost poeljna

Povezanost prostorija

548

BOLNICE
PLANIRANJE IZGRADNJE - C D Zemljite Zemljite treba biti dovoljno veliko, sa cjelovitim podrujima za stanove i bolnike odjele. Osnovni zahtjev: mirno podruje, a mogue naknadne smetnje treba iskljuiti odgovarajuim propisima. Ne smiju nastati nepovoljni uvjeti zbog magle, vjetra, praine, dima, mirisa, insekata itd. Graevinsko zemljite ne smije biti pod teretom. Treba predvidjeti dovoljno slobodnog prostora za daljnji razvoj. Orijentacija Povoljna orijentacija funkcionalnih i terapijskih prostorija lei izmeu sjeveroistoka i sjeverozapada. Za bolesnike sobe povoljna je juna do jugoistona orijentacija: ugodno jutarnje sunce, niska akumulacija topline, manja potreba za zatitom od sunca, temperirana veernja atmosfera. Nasuprot tome, istone i zapadne prostorije imaju dublje osunanje ljeti, ali malo sunca zimi. Za bolnice s kratkim prosjenim vremenom boravka orijentacija bolesnikih soba nije toliko znaajna. Neke specijalistike discipline ak zahtijevaju sobe na sjevernoj strani kako pacijentima ne bi izravno smetalo sunce. Koncepcija Postojea se bolnica proiruje novogradnjama, a projektom se predviaju 4 faze graenja. Oblikovanje unutranjeg prostora obuhvaa velik park, pa se prozori mogu po elji otvarati jer je prostor zatien od buke.

iMiiiiniiiiir Prijedlog modela klinike izraen u suradnji (ureda) Hentrich Petschnigg + Partner s Njemakim institutom za bolnice (Deutsches Krankenhausinstitut). Mogunost proirenja zgrada u tri smjera, odvajanje pjeakog prometa od prometa kola hitne pomoi. Opskrba i odvoz izdvojeni od ostalog bolnikog prometa.

(T)

Model ordinacijske klinike I situacija

Mir

imnmmnranr
S m j e t a j pacijenata uzdu zidnog prstena; zatita od prometne buke; sve bolesnike sobe prema parku ^ ^ Pjeaka zona; osoblje parkira iza zgrade za smjetaj pacijenata

mmmumuuu Artv. Eilingsfeld, Janisch, Utzmann, Heinz, VVissenbach

549

.
Radiologija Kirurka poliklinika Endoskopija

BOLNICE
OBLICI GRAEVINE - > Q D

Raina 4
:

Kardiokirurgija

Tehnika - , ; ba Odjet za skladitenje

Cpea

s K a _ ^ s A c < P i K g . m u kreveta

. radioioona.

Razina 3

Odjel za intenz medicinu Sredinji operacijski trakt; Odiei z a intenzivnu medicinu

Oblik graevine u velikoj je mjeri odreen izborom prilaza i voenja komunikacija. Pri tome treba u poetku odluiti hoe li se primijeniti rjeenje tipa magistrale od koje se granaju "figure" (pojedina specijalistika podruja) ili se prilazi ire zrakasto od jedne jezgre. Treba voditi rauna o moguem proirenju, koje se moe povoljnije izvesti uz izdueni glavni hodnik. U sebi zatvorene komunikacije treba izbjegavati jer se u tom sluaju proirenja mogu izvesti samo uz poveane trokove i zahvate u postojee prostore. Raspored bolnikih prostorija po visini treba projektirati tako da se funkcije njege, lijeenja, opskrbe i otpreme otpada, dolaska leeih bolesnika, gospodarskog dvorita, podzemne garae, skladitenja, uprave i lijenikih usluga mogu racionalno povezati i dosei. Ogledni primjer vertikalne dispozicije moe izgledati kako slijedi: helidrom, centrala za klimatizaciju, nastava o njezi bolesnika, laboratorij; 2.-3. kat stacionari za njegu; 1. kat operacijsko podruje, centralna sterilizacija, intenzivna njega, rodilite, rodilje, dojenad; prizemlje predvorje, radiologija, lijenike usluge i ambulante, doprema leeih bolesnika, prijam hitnih sluajeva, informacije, uprava, kafeterija; 1. podzem- skladite, fizikalna terapija, kuhinja, centrala za klima na etaa tizaciju i ventilaciju, terapija zraenjem, linearni akcelerator; 2. podzerrv garaa, elektroopskrba. na etaa na vrhu:

Institut za anesteziju istraivaki laboratoriji

Razina 2

Uprava skladita

Tehnika centrala

Razina 1
^l) Funkcionalna podruja / vertikalna podjela Arh. Schuster, Pechtotd + p.

U
S^BIS

l
N.

(2)

Arh. Prof. Rossmann i partner (natjeajni rad za bolnicu u Erfurtu)

,1'

V " V

(4)

Arh. Hasek i Unterholzner

l i t *
(6) Arh. Heinle - Wischer i partner

Arh. Ondra i Heinzelmann

550

BOLNICE
OBLICI GRAEVINE

Ambulante Posebno je vano kako su rasporeene prostorije za ambulantno lijeenje. U ranoj fazi projektiranja treba uzeti u obzir da se moraju razdvojiti putovi za ambulantne hitne sluajeve i oni za stacionarne pacijente. Gravitirajui broj pacijenata ovisi o veliini i postojeim specijalistikim smjerovima bolnice. Pri velikoj i redovitoj navali ambulantnih pacijenata moe se stvoriti vlastiti prostor odvojen od ostalih bolnikih djelatnosti. Meutim, mora postojati brza veza s rendgenskim i operacijskom odjelima. Treba raunati na sve vee znaenje ambulantnog operiranja (vee ekaonice, vie prostorija za ambulante).

Primjer projektiranja U esterokatnoj zgradi vertikalna je struktura tako sastavljena da se podruja njege nalaze iznad podruja za zbrinjavanje, preglede i lijeenje. U prizemlju je prijam hitnih sluajeva, ambulanta i rendgenski odjel, a na prvom katu operacijski odjel i intenzivna medicina. Konstrukcijski raster je 7,20 x 7,20 m. Zgrada je koncipirana tako da se moe izgraditi u 3 faze i da se povezuje s postojeom graevinom. Vertikalna komunikacija ostvarena je s 2 bloka dizala, u svakom po 4 dizala i 1 stubitem. Na uglovima svake izgraene faze graevine smjetena su stubita za upotrebu u nudi. Horizontalna komunikacija obavlja se glavnim hodnikom (magistrala) irine 3,60 m. Treba obratiti panju na razliite visine etaa podruja za lijeenje (4,50 m) i podruja za njegu (3,40).

0C05DD
(T) Tlocrt prizemlja Gradske bolnice Berlin-Reinickendorf Arh.. Mulberger, Schlenzig, Schneider

551

BOLNICE
RED M J E R A - Q P Koordinacija mjera. Za ispunjenje zahtjeva projektne strategije nudi modularni red mjera najpovoljniju polaznu osnovu. Taj je red mjera definiran u DIN-u 18000. Da bi se odredila namjena, poloaj i dimenzije mekog elementa graevine, u DIN-u 18000 utvreni su odnosi, osnovni moduli i multimoduli (-> DIN 18000). Za gradnju bolnica preporuuju se prioritetne mjere 12 M = 1,20 m. Ako su inkrementi mjera preveliki, treba primijeniti prioritetne mjere 6M ili 3M. Svi se elementi graevine uklapaju u taj rasterni sustav i meusobno usklauju. Postavljanjem osnovnog rastera, po horizontali i vertikali, moe se ucrtati nosiva konstrukcija. Utvrivanje mjera donosi znaajne posljedice za graevinsku proizvodnju. Na tritu prisutni graevni sustavi moraju se prilagoditi redu mjera. Zbog toga treba pri projektiranju pretpostaviti neke uobiajene standardne mjere. Kratki rokovi graenja, laka zamjena elemenata graevine i s tim povezani minimalni poremeaji normalnog koritenja posljedica su primjene reda mjera. Prikazan je shematski tlocrt kantonalne bolnice grada Basela u koji su unijeti raster konstrukcije, dimenzije stupova, poloaj fasada te poloaj i dimenzije jezgri i okana. Odreivanje rastera. Chelsea - Hospital i Westminster - Hospital u Londonu jedna je od najveih bolnica u Europi i pokazuje kako se bolnica te veliine moe projektirati i izvesti jednim jednostavnim rasterom. Velika unutarnja dvorita omoguuju prirodnu rasvjetu veine prostorija u svim etaama. Projektni raster je priblino 7,20x2,20 m, koji omoguuje sve daljnje podjele. Prostorije za preglede i sobe s krevetima (osovinska mjera irine 3,60 m) mogu se uklopiti u tu koncepciju. Potrebna stubita u nudi smjetena su u unutarnjim dvoritima ili ispred zgrade.
Shematski tlocrt kantonalne bolnice Basel-Stadt

1 1 ~ ~ j - - i I i I I i i Trei kat bolnice Chelsea-Westminster u Londonu " 1 - 1 t " T Arh.. Sheppard Robson

552

Funkcionalna podruja
Intenzivna njega P o s e b n a njega N o r m a l n a njega

BOLNICE
DIN 18000 Raster konstrukcije Raster konstrukcije mora omoguiti dobro voenje komunikacija, kao i razdvajanje pogonskih podruja u zone za glavne djelatnosti, pomone djelatnosti i promet. Usporedba pojedinih pogonskih podruja i njihovih potrebnih prostorija dovodi do rastera konstrukcije koji je prikladan za sva pogonska podruja. Praksa je pokazala da su pogodne mjere konstrukcijskih rastera od 7,20 m odnosno 7,80 m. U raster razmaka stupova od 7,20 m ili 7,80 m mogu se najpovoljnije uklopiti razliita pogonska podruja. Manji konstrukcijski rasteri nisu povoljni jer se teko mogu uklopiti velike prostorije (npr. operacijska dvorana), koje bezuvjetno moraju biti bez stupova. Armiranobetonske stropove treba oblikovati bez podvlaka kako ne bi nastale smetnje za kune instalacije. Program prostorija Za postavljanje konstrukcijskog rastera i tlocrtne osnove treba izraditi program prostorija iz kojeg proizlazi raspored i zahtjevi itave bolnice. Pri tome se, ovisno o vrsti bolnice, ne ispunjava cjelokupni mogui program prostorija, ve ga se pokriva samo djelomino. Program prostorija mora se s korisnikom tono dogovoriti, a korisno je izraditi knjigu prostorija. Uska suradnja projektanata i korisnika spreava mogunost kasnijih problema. Mogue oblikovanje centralnog dijela bolnice utjee na vrstu i veliinu pojedinih pogonskih podruja. Uz pomo orijentacijskih veliina za pojedine povrine mogue je stei pregled nad veliinom pojedinih pogonskih podruja. Pri tome su te veliine samo preporuka, a ovise o specijalistikom usmjerenju i kapacitetima predvienog objekta.

Funkcionalno podruje 1 - njega

Operacija Soba z a buenje Rehabilitacija Fizikalna terapija R e n d g e n s k a dijagnostika N u k l e a r n a dijagnostika Radiologija Kliniko-kemijski laboratorij Kliniko-fizikalni laboratorij Kliniko-neurofizikalni laboratorij Centralni prijem i p r e g l e d p a c i j e n a t a Raaonica Dijaliza

Specijalistiki odjel Anestezija Specijalistiki odjel Oi Specijalistiki odjel Kirurgija Specijalistiki odjel Ginekologija Specijalistiki odjel Porodnitvo Specijalistiki odjel Otorinolaringologija Specijalistiki odjel Interna medicina Specijalistiki odjel Pedijatrija Specijalistiki odjel Neurokirurgija Specijalistiki odjel Neurologija Specijalistiki odjel Psihijatrija Specijalistiki odjel Rendgenologija Specijalistiki odjel Urologija Funkcionalno podruje 2 - dijagnostika/terapija Funkcionalno podruje 3 - istraivanje Funkcionalno podruje 4 - patologija Funkcionalno podruje 5 - kolovanje/usavravanje Knjinica Arhiva Funkcionalno podruje 6 - znanstvena informacija Deurstvo Banka krvi Funkcionalno podruje 7 - posebni interdisciplinarni odjeli Uprava Prijam pacijenata Funkcionalno podruje 8 - uprava/management Garderoba za osoblje Kantina Duani Ostalo - objekti za potrebe pacijenata Funkcionalno podruje 9 - drutveni zadaci Priprema hrane Glavno skladite Centralna sterilizacija Apoteka Praonica Odravanje kreveta Uklanjanje otpada Transportna sluba Funkcionalno podruje 10 - opskrba/odvoz Foyer Sluba za ienje Odravanje Funkcionalno podruje 11 - ostale funkcije

Povrina cijele bolnice, ukljuujui funkciju opskrbe i otpreme Odjel za njegu Intenzivna terapija Odjel za operacije Rehabilitacija Fizikalna terapija Rendgen Radiologija Sobe za buenje

40-- 80 m 2 KP (korisne povrine/ plan. kapacitet leaja

2 19 - 25 m KP/ plan. kap. leaja

30 - 40 m 2 KP/ leaj 130 - 1 6 0 m 2 KP/ operacijski trakt 19 - 22 m 2 KP/ mjesto za terapiju

2 68 - 75 m KP/ mjesto za terapiju 2 60 - 70 m KP/ pr. za dijagnostiku 2 3 0 0 - 250 m KP/ ureaj 2 2 5 - 30 m KP/ leaj u sobi za buenje

Nuklearnomedicinska dijagnostika 100 - 1 5 0 m 2 KP/ pr. za dijagnostiku Klinika fiziologija Klinika neurofiziologija Centralni prijam pacijenata 80 - 1 0 0 m 2 KP/ pr. za dijagnostiku
2 78 - 1 0 0 m KP/ pr. za dijagnostiku 2 : 140 - 1 6 0 m KP/ pr. za pregled/ lijeenje 2 8 5 - 100 m KP/ raaonica

Poroajni odjel Funkcionalno podruje 1 11 potrebne povrine Dijaliza Struni odjeli

7 0 - 80 m 2 KP/ leaj za dijalizu 5 5 - 75 m 2 KP/ pr. za pregled/ lijeenje

Za zaokruenje i toleranciju pri projektiranju (max. 2 - 3 % ) Potrebna povrina (ukupno)

Mogui program prostora velike bolnice, kojim su obuhvaena sva struna podruja

Povrinske smjernice za normalnu bolnicu

553

BOLNICE
HODNICI, VRATA, STUBITA, DIZALA - > Q Q

Hodnici

Bolesnike sobe Hodnik stacionara / odjel za njegu

Hodnik 3,00

1 bolje 2 25

Hodnike treba dimenzionirati za najvei promet koji se moe oekivati. Openito pristupani hodnici moraju biti iroki najmanje 1,50 m. Hodnici po kojima se prevoze leei bolesnici moraju imati korisnu irinu od najmanje 2,25 m. Ovjeeni strop moe na hodnicima biti sputen do 2,40 m. Zbog osvjetljenja i zraenja, prozori ne bi smjeli biti meusobno udaljeni vie od 25 m. Korisna irina hodnika ne smije se smanjiti stupovima, istacima i ostalim graevinskim elementima. U skladu s propisima treba predvidjeti vrata koja e tititi od dima. Vrata Pri konstruiranju vrata treba voditi rauna o higijenskim zahtjevima. Povrinski sloj mora dugo biti otporan protiv sredstava za ienje i dezinfekciju. Vrata moraju ispunjavati iste uvjete akustine izolacije kao zidovi koji ih okruuju. Preporuuje se dvoslojna konstrukcija vratnih krila, koja mora apsorbirati zvuk od najmanje 27 dB. Svijetla visina vrata ovisi o vrsti i namjeni: normalna vrata prolaz za osobna vozila prolazi za transportna sredstva Najmanje visine prilaza i dvorana za leee bolesnike Stubita Iz sigurnosnih razloga stubita moraju biti oblikovana tako da mogu u sluaju potrebe preuzeti cjelokupni vertikalni promet i sprijeiti prijenos buke i mirisa te pojavu propuha. Vrijede sigurnosni i graevinski propisi dotine pokrajine. Stubita moraju obostrano imati rukohvate bez slobodnih krajeva. Zavojita stubita nisu doputena ni kao stubita u nudi. Korisna irina stubita u nudi i njihovih podesta mora biti najmanje 1,50 m i najvie 2,50. 2,10-2,20 m 2,50 m 2,70-2,80 m 3,50 m

LLL

(2)

Glavni hodnik (magistrala)

Hodnik za lijenike sobe

(4)

HoaniK, aosiava, skladitenje

(5)

Hodnik za operacijski trakt

Vratna krila ne smiju umanjiti korisnu irinu podesta. Doputena visina stube je 17 cm, pri emu se zahtijeva irina gazita 28 cm. Bolji je odnos visina/irina 15/30 cm. Propis o graenju bolnica: vrata koja vode na stubite moraju se otvarati u smjeru evakuacije u sluaju opasnosti. Dizala -

lo

Prostor ispred dizala

I v J Bolniki hodnik, odjel intenzivne njege

Hodnik, prostor ispred dizala

Nosivost kg

1600 2000 2500

irina voznog okna c 2400 2400 2700

Dizala moraju ispuniti zadau vertikalnog transporta osoba, lijekova, rublja, hrane i bolesnikih kreveta. Iz higijenskih i estetskih razloga treba ih dijeliti prema namjeni. U zgradama u kojima se podruja njege, pregleda ili lijeenja nalaze na gornjim etaama mora broj dizala za transport kreveta biti najmanje udvostruen. Kabine tih dizala moraju imati dovoljno mjesta za jedan krevet i dvije osobe u pratnji. Unutarnje povrine kabina dizala moraju biti glatke radi lakega pranja i dezinfekcije, a pod mora biti siguran protiv klizanja. Okna dizala moraju biti vatrostalna (vidjeti DIN 4102). Na 100 kreveta treba predvidjeti jedno vienamjensko i najmanje 2 osobna dizala, te najmanje 2 manja transportna dizala za manje ureaje i osoblje: svijetle mjere kabine svijetle mjere okna 0,90 x 1,20 m 1,25 x 1,50 m

fl
n
T

Dubina voz. okna d 3000 3000 3300 irina kabine a Dubina kabine b 1400 1500 1800 2400 2700 2700

li t

irina vrata kabine e 1300 1300 1300 Visina kabine Visina vrata kabine Doputen br. osoba 2300 2300 2300 2100 2100 2100 21 26 33

Dizalo za krevete -> s. 197

Dizala za krevete, dimenzije _

554

BOLNICE
OPERACIJSKI ODJELI - > DD dostaci naroito velikih centraliziranih operacijskih odjela su poveani organizacijski trokovi i poveani rizik od infekcije zbog brojnosti osoba na razliitim poslovima. Nepovoljno je i to to se septike i aseptike operacije obavljaju na istom radnom podruju. Program za septike i aseptike operacijske jedinice mora projektant dogovoriti s kirurzima i higijeniarima. Danas se u veim bolnicama uglavnom projektiraju graevinski odvojene jedinice za septie i aseptike operacije. Izdvojene operacijske jedinice mogu te zahtjeve bolje ispuniti. Pri odreivanju lokacije za operacijsku jedinicu treba ispitati povezanost djelovanja s drugim pogonskim podrujima. U to se ubraja prijam, hitna sluba, traumatoloka kirurgija, porodnitvo, endoskopija, specijalistike i posebne klinike.

Operacijski odjeli U operacijskom podruju lijee se pacijenti kojima su prethodno dijagnosticirana oteenja ili bolesti ako primjenom lijekova to nije mogue obaviti. Pri projektiranju treba paziti na to da su u blizini intenzivna njega, prostorija za buenje i centralna sterilizacija, jer je meu tim odjelima jaka povezanost, odnosno mora postojati mogunost brzog pristupa. Mjere higijenskog opreza zahtijevaju odvaanje operacijskog odjela od ostalog bolnikog pogona. To se odvaanje postie sustavom barijera. Povoljna je lokacija operacijskih odela ako su centralno smjeteni i lako pristupani u podruju jezgre bolnice. Prijam hitnih sluajeva mora biti u najkraoj vezi s operacijskim podrujem, jer je u hitnim (nesretnim) sluajevima potrebna brza doprema u operacijsko podruje.

pTd T~I 1 "lit

Arh.. Heinle, VVischer i p.

1 Intenzivna njega 2 Operacijski odjel 3 Soba za buenje

4 Barijera za pacijente 5 Hodnik, isto 6 Hodnik, neisto

Operacijski pogon bolnice Katharinenhospital u Stuttgartu, 2. kat

Sastav operacijskog odjela Svakom operacijskom odjelu pripadaju sljedee prostorije: operacijska dvorana 4 0 - 4 8 m2 1 5 - 2 0 m2 prostorija za ulaz 1 5 - 2 0 m2 prostorija za izlaz 12-15 m2 prostorija za pranje 1 0 - 1 5 m2 prostorija za ureaje U projektu novogradnje mogu eventualno biti 2 operacijske dvorane koje e imati zajedniku prostoriju za izlaz. U operacijskom odjelu nuni su kontrolirani prolazi za osoblje, kontrolirani prolazi za pacijente, isti radni hodnik, radni prostor za anesteziju, kontrolirani prolazi za dopremu i otpremanje, soba za slubujue sestre, prostor za operacijske lafete i prostorija za buenje u neposrednoj blizini. Uz kontrolirani prolaz za pacijente su i prostori veliine oko 35 m 2 gdje se presvlae kreveti, pripremaju operacijski stolovi i kreveti stacionara. Oprema: umivaonik, elektrina transportna traka za presvlaenje kreveta. Idealni je tlocrt izdvojenog operacijskog podruja s izravnim prikljukom na glavnu zgradu. Pri projektiranju novogradnje treba bezuvjetno predvidjeti mogunost proirenja barem na jednu stranu. Preporuuje se razdvajanje sustava hodnika na hodnik za osoblje s vezom na funkcionalne prostorije te hodnike za predoperativne i poslijeoperativne pacijente. Tlocrt centralnog operacijskog trakta klinikog centra sjever, Dortmund, ima 5 operacijskih dvorana s pripadnim prostorijama. Tu je provedeno odvajanje predoperativnih i poslijeoperativnih pacijenata. Osoblje se kree na onoj strani gdje je pacijent koji jo nije pod narkozom. Tlocrt

ra

c - luk

vrt
( D

c Jn o O :=<S W 3

SI.

s
Sok

, Priprema Pr. za rukovanje ureapma I I " ' I _ / i Tamna komora

Tlocrt sredinjeg operacijskog trakta

Prednosti i nedostaci centralizacije Podruje za operacije do sada se projektiralo unutar bolnice openito kao centralna jedinica za preglede i lijeenje, namijenjena razliitim specijalistikim usmjerenjima. To je uraeno radi bolje iskoristivosti prostora, opreme i osoblja, medicinskih razloga, boljeg zbrinjavanja pacijenata jer su centralizirane servisne djelatnosti pod vodstvom specijalista, a postoje i higijenski razlozi. Mogui ne-

555

BOLNICE

GLAVNE PROSTORIJE OPERACIJSKOG ODJELA Operacijskoj dvorani prikljuen je niz potrebnih prostorija za zbrinjavanje i rad. Te su prostorije u tijesnom kontaktu s operacijskom dvoranom i trebaju biti neposredno povezane. Operacijsku dvoranu treba po mogunosti dimenzionirati u obliku kvadrata veliine oko 6,50x6,50 m, kako bi se omoguio racionalni rad pri okretanju operacijske platforme u svim smjerovima. Svijetla visina treba biti 3,00 m, a za klimatske ureaje i instalacije predvidjeti 0,70 m. Radi mogunosti fleksibilne funkcije treba operacijske prostorije jednoliko opremiti. U osnovnu opremu ubraja se varijabilni i prenosivi sustav operacijskog stola koji se montira na fiksno postolje u sredini operacijske dvorane. Prirodna rasvjeta dvorane psiholoki je povoljna, ali se esto zbog rasporeda prostorija ne moe postii. Operacijska dvorana mora imati mogunost zamraenja (npr operacije oka izvode se u vrlo tamnim prostorijama). Prikljuci tehnikih instalacija danas se najee integriraju u ureaje za anesteziju. U protivnom, prikljuci za vakuum, duini suboksid i elektrinu struju iz agregata moraju biti postavljeni najmanje 1,20 m iznad poda. Vano je odvojiti zonu visoke sterilizacije s dopremom sterilnih instrumenata. Podjela operacijskih dvorana na septike i aseptike zone medicinski je osporavana, ali kao mjera opreza ipak opravdana. Podovi i zidovi moraju u cjelini biti glatki i lako perivi, a projektantske ili konstrukcijske istake treba izbjei. Prostorija za otpremu pacijenta pod narkozom Identino je opremljena kao prostorija za dopremu. Vrata prema hodniku treba oblikovati kao klizna, svijetle irine > 1,25 m. Prostorija za dopremu pacijenta pod narkozom Veliine je oko 3,80 x 3,80 m. Klizna vrata na elektrini pogon prema operacijskoj dvorani svijetle irine 1,40 m moraju kroz fiksno stakleno okno omoguiti vizualni kontakt s operacijskom dvoranom. Oprema: hladnjak, izljev, ispirai u nizu, ormarii za kanile, prikljuci na ureaje za narkozu, prikljuak na rezervni strujni krug. Praonica Idealna je podjela na istu i neistu prostoriju za pranje, ali higijenske zahtjeve zadovoljava i jedna prostorija dovoljne veliine. Za svaku operacijsku dvoranu treba predvidjeti 3 umivaonika osigurana od prskanja s nonim pogonom. Najmanja irina prostorije je 1,80 m. Vrata prema dvorani moraju biti na elektrini pogon pritiskom stopala i moraju imati stakleno okno. Radi ekonominosti mogu biti i tzv. letea vrata. Prostorije za sterilni materijal Veliina ove prostorije je razliita, ali mora biti dovoljno prostora za odlaganje (police). Za svaku operacijsku dvoranu treba prostorija veliine otprilike 10 - 1 5 m 2 . Mora postojati izravni pristup iz dvorane. Prostorija za ureaje Ne smije biti suvie udaljena od operacijske dvorane kako bi se izbjegli dugi putovi. Povoljan je izravni pristup operacijskoj dvorani. Veliina prostorije oko 20 m 2 .
1 locrt opremljenog operacijskog trakta s podzemnom vezom s glavnom zgradom. Soba za buenje nalazi se etau nie. Glavne prostorije u operacijskom podruju Arh. Khler/Mller

a?

/Ss.

"izlaz'iz OD f '

Voenje komunikacija Zbog reduciranja prijenosa klica kontaktima, treba razdvojiti razliite radne procese. Radi ekonominosti i utede prostora danas je est sustav s jednim hodnikom kojim se bez razlike slue predoperativni i poslijeoperativni pacijenti i osoblje, te isti i neisti materijali. Bolji su sustavi s dva hodnika kod kojih su pacijenti i osoblje, odnosno pacijenti i neisti materijali odvojeni. Do sada jo nije razjanjen najbolji raspored pojedinih radnih prostorija pa se primjenjuju razliita rjeenja. Pozitivnim se ini odvajanje prostora kojim se kreu pacijenti od radnog prostora operacijskog osoblja.

Prostorija za substerilizaciju/rad oko anestezije Moe biti izravno povezana sa sterilnom zonom operacijske dvorane. Prostorija ima neistu stranu za nesterilni, inficirani materijal i istu stranu za pripremljeni sterilni materijal. Istodobna veza s vie operacijskih dvorana moe biti s higijenskoga gledita problematina. Oprema: praonik, povrina za odlaganje, radna povrina, parni sterilizatori. Iskljuen je operativni instrumentarij koji se priprema u centralnoj sterilizacijskoj prostoriji koja se nalazi izvan operativne zelene zone. Prostorija za gipsanje Iz higijenskih razloga ne spada u operativnu zelenu zonu nego u ambulantno podruje. U hitnim sluajevima pacijenta se mora dopremiti do operacijske dvorane kroz kontrolirani prolaz.

556

BOLNICE
POSTOPERATIVNA NJEGA - > Q D Postoperativno nadziranje pacijenata Prostorija za buenje mora primiti postoperativne pacijente iz vie operacijskih dvorana. Broj potrebnih kreveta iznosi 1,5 x broj operacijskih dvorana. Prikljuena je mala prostorija s ureajima za ispiranje i odvod. Mora postojati promatrako mjesto za sestru, odakle se vide svi kreveti. Za orijentaciju pacijenta korisna je danja rasvjeta. Prostorije za pomone funkcije Te funkcionalne prostorije ne moraju biti u neposrednoj blizini operacijske dvorane. Preporuuje se da su odvojene hodnikom koji nije namijenjen kretanju pacijenata.
I 0 + ST

1 Visea kolica za ure. za npr. infuziju 3 Indirektna rasvjeta 2 Visea kolica za ureaje za npr. umj. 4 Dovodi - jaka struja, slaba struja,plin disanje, monitoring, isisavanje itd. (T) Stropni sustav za opskrbu (Fa. Drager)

E1 O J.

YT

t n

Prostorija za boravak sestara Dimenzije ove prostorije ovise o veliini operacijskog odjela. Za svaku operacijsku ekipu (lijenici, sestre instrumentarke, anestezisti) treba raunati s osam suradnika. Za operacijske jedinice s vie od dvije dvorane preporuuje se prostorna podjela na puae i nepuae. Prostorija za boravak mora biti opremljena dovoljnim brojem stolica i ormara, te jednim umivaonikom. Radna soba glavne sestre Treba se nalaziti u sredinjem prostoru i imati velike staklene plohe radi nadgledanja radnog hodnika. Osim pisaeg stola, potrebni su i ormari i zidni plan za praenje organizacijskih pitanja. Prostorija za pisanje izvjetaja Veliina te prostorije ne treba imati vie od 5 m 2 , jer u njoj lijenici samo piu izvjetaje nakon operacije. Nije prijeko potrebna. Prostorija za medikamente Slui za anestetike i operativne medikamente i materijale. Radi utede prostora: rolo - regali. Veliina prostorije treba biti oko 20 m 2 . Prostorija za ienje Dovoljna je veliina od 5 m 2 . Treba biti blizu operacijske dvorane koju poslije svake operacije treba istiti i dezinficirati. Povrina za iste krevete U blizini izdvojenog mjesta za pacijente treba predvidjeti dovoljnu povrinu za iste, pripremljene krevete. Za svako operacijsko mjesto treba imati jedan dodatni isti krevet. Zahodi Zahodske prostorije smiju se nalaziti samo u izdvojenom podruju, a u operacijskom podruju treba ih izbjegavati iz higijenskih razlogaKlimatizacija Tehnika ventiliranja filtriranjem, razrjeenjem i potiskivanjem zraka pridonosi smanjenju broja bakterija. Odgovarajui kondicionirani zrak u potrebnoj koliini doprema se ureajem za ventilaciju. Da bi se postigle primjerena dekontaminacija zraka izmeu dviju operacija, potrebno je 1 5 - 2 0 izmjena zraka na sat. Za odravanje prihvatljivo sterilne zone u operacijskoj dvorani ne smije se pojaviti nekontrolirani dotok zraka iz okolnih prostorija. To se moe postii nepropusnim zatvaranjem operacijske dvorane i/ili zatitnim pretlakom (povieni tlak zraka u prostorijama koje treba tititi). DIN 1946, dio 4., daje podatke za smjer strujanja zraka izmeu prostorija operacijskog podruja. Pri tome je u operacijskoj dvorani tlak najvii kako bi se sprijeio dotok zraka iz prostorija za narkozu. Najnii tlak treba vladati u pomonim i funkcionalnim prostorijama.

Klizno 45 okretno

@ U prostoriji za buenje treba izbjegavati gusto postavljanje kreveta. Krevet mora s najmanje tri strane biti dostupan za anestetiara i njegove ureaje. Kabasti dodatni ureaji, npr. stalak za sublimat, zahtijevaju mnogo prostora pri transportu. Zbrinjavanje pacijenta obavlja se pomou pokretnih medijskih mostova s prikljucima za vakuum, opojni plin, kisik, struju i svjetlo. U viseim kolicima smjeteni su svi potrebni ureaji. Vezu izmeu prostorije za buenje i operacijskog odjela treba ostvariti pomou vie vrata. U sluaju nude, anestezistu mora biti omoguen brz dolazak do pacijenta najkraim putem.

(^3)

Ureenje operacijske dvorane s pomonim prostorijama

Arh. U.+A. VVeicken

Tehnika istog prostora U tehnici istog prostora popisane su varijante klimatizacije. Karakteristina je za to niskoturbulentna struja zraka koji se kree jednolikom brzinom (0,45 m/s). Ovo strujanje gura sve slobodne bakterije i estice ispred sebe te ih uklanja iz prostorije. U idealnom sluaju postie se bolje oslobaanje od klica nego uobiajenim ureajima. Dodatnom strujom zraka usmjerenog prema operacijskom podruju mogu se turbulencije zraka izbjei. Mijeanje zagaenog zraka sa svjeim (isti zrak u prostoriji) moe se u znatnoj mjeri sprijeiti. Higijenski i bakterijski isto operacijsko podruje mora biti veliko oko 3,00 x 3,00 m.

557

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Operac. svjetiljka za stropnu montau Operacijski stol s fiksnim podnojem Zidno ili stropno klatno Ureaj za narkozu Stalak za posude, s grijanjem Crpka za usisavanje, elektrina Osvijetljena ploha za rendgen, snimke Stoli s priborom za anesteziju Stolovi s instrumentima Kanta za otpatke, posuda za upotrijebljenje instrumente Stalak za posude, bez grijanja Stoli s priborom za ivanje Noni kontakti Okretna stolica bez naslona za kirurga Stalak za bubanj Stalak za infuziju

BOLNICE
OPERACIJA SIGURNOSNI UVJETI Q D Glavnim se prostorijama za anesteziju smatraju prostorije u kojima stalno ili povremeno treba raunati na pojavu eksplozivnih mjeavina plinova ili para sa zrakom, kisikom ili opojnim plinom. Tim prostorijama pripadaju i operacijske dvorane, prostorije za pripremu i prostorije za gipsanje. Zbog mogue vee koncentracije anestetikim plinovima u zraku, moraju svi elektrini i elektromedicinski prikljuci biti najmanje 1,20 m iznad razine poda. Mjere zatite od eksplozije odnose se i na spreavanje elektrostatikog naboja. Zatitne mjere u glavnim prostorijama za anesteziju su: - izbjegavanje materijala kod kojih trenje ili razdvajanje izaziva visoki statiki elektricitet (plastine krpe), - upotreba vodljivih materijala (npr. vodljiva guma), - izjednaenje naboja vodljivim podom, - odravanje konstantne vlanosti zraka izmeu 60 i 65 %. Za operacijske ureaje potreban je rezervni izvor struje, kako bi se u sluaju prekida struje operacija mogla nastaviti i dovriti. Meu ostalim, moraju stalno biti na raspolaganju: - najmanje jedna operacijska svjetiljka za svako operacijsko mjesto tijekom najmanje tri sata, - ureaji za odravanje vitalnih tjelesnih funkcija, npr. za disanje, anesteziju i reanimaciju.

Plan ureenja kirurke operacijske dvorane

Vrata: operacijska dvorana treba s prostorijama za anesteziju i buenje, praonicom i prostorijom za sterilni materijal biti povezana kliznim vratima na elektrini pogon. Vrata su na strani zida suprotnoj od operacijske dvorane kako se ne bi ograniavao prostor. Mehanizmi za otvaranje se iz higijenskih razloga aktiviraju nogom, tj. sklopkom na podu. Za funkcionalne prostorije zadovoljavaju okretna vrata svijetle irine 1,00 m.

Jajolika operacijska prostorija s ugraenim reflektorima, koji se mogu ukljuivati po izboru

(3)

Arh.. Nelson

..t^r.8.9? ...J... A99S

I:...

Za operacijske dvorane u kojima rade rendgenski ureaji vrijedi DIN 6812. U njemu su propisane debljine olova koje slui za oslabljenje zraenja, tako da najvee doputene vrijednosti ne budu prekoraene. Vrata takoer moraju imati olovne uloke (npr. 1,00 mm). DIN 6811 daje faktore ekvivalencije za uobiajena gradiva, primjerice za elik, beton ili opeku. Prema DINU-u 4102, prostorije u kojima se uvaju sredstva za narkozu moraju biti vatrootporne i ne smiju biti povezane s prostorijama za operacije, porode i narkozu. Rasvjeta Rasvjeta operacijskog podruja mora biti ureena tako da se prema razliitim poloajima operacijske rane mogu ostvariti odgovarajui smjerovi upada svjetla. Najee upotrebljavani ureaj jest pomina operacijska svjetiljka koja visi sa stropa.

(7)

Pomina stropna svjetiljka

Taj se ureaj sastoji od pomine stropne svjetiljke koja je najee opremljena dodatnom svjetiljkom u obliku malog satelita. U glavnoj se svjetiljci nalazi mnotvo manjih svjetiljaka kako bi se izbjegle otre sjene. Rjee se danas projektiraju jajolike operacijske dvorane s reflektorima ugraenima u strop. DIN 5035, dio 3., daje smjernice za rasvjetu u bolnicama. Prema njima, nominalna jaina svjetla za operacijske dvorane iznosi 1000 lx, a za operacijske pomone prostorije 500 lx. @ Centralna sterilizacija

U tom se prostoru priprema cjelokupni instrumentarij bolnice. Mjerodavni udio ima operacijski odjel sa 40%, te operacijska intenzivna medicina i interna intenzivna medicina svaka sa 15%. S obzirom na to, centralnu bi sterilizaciju trebalo smjestiti u blizini tih specijalistikih podruja. Zbog veeg prometa osoba i dobara ne preporuuje se smjetaj u zelenoj zoni. Broj sterilizatora ovisi o veliini bolnice i operacijskih odjela. Veliina sterilizacijske prostorije treba biti oko 40 do 120 m 2 .

(5)

Centralna sterilizacija St. Elisabeth Halle/S.

Arh.. U. + A. Weicken

558

.
3 3 n u
Hodnik O Veliina prost. 4,80:
B prema OD

BOLNICE
IZDVOJENI PROSTORI

Strana

Mehaniki ureaj za premjetaj pacijenta na operacijski leaj kao pregradni element izmeu operacijskog stola i prilaza odjelu (Maquet)

r
c

Primjer ugradbe Transmaqueta u zatvorenoj prostoriji za premjetaj

4,20

Izdvojeno podruje jest meuprostor izmeu podruja za njegu i podruja za dijagnostiku / terapiju. Takvi izdvojeni prostori - prema namjeni i specijalistikom podruju razliito su oblikovani i opremljeni: za posjetitelje, za osoblje, ili za jedne i druge, za opskrbu i otpremu za radna odijela, izdvojeni prostor ispred prostorija za intenzivnu njegu. Osim toga, izdvojeni se prostori razlikuju prema higijenskoj funkciji (kontaktna barijera, zrana barijera), te prema graevinskim zahvatima (jednokomorne i viekomorne, aktivne i pasivne s gledita tehnike ventiliranja). U izdvojeni prostor za pacijente doprema se pacijent kojeg treba operirati i tamo se pacijent pomou mehanikog ureaja premjeta na operacijsku plohu. Savezni ured za zdravstvo zahtijeva diobu na istu i neistu stranu. Granica se moe oznaiti pragom preko kojeg se ne mogu prevesti kolica s leajem. Mora postojati slobodan prolaz za hitne sluajeve. Kroz izdvojeni prostor za osoblje dolazi medicinsko osoblje odvojeno po spolu u terapijsko podruje. Kroz neistu vanjsku prostoriju, u kojoj se presvlai i pere, dolazi se u istu unutarnju prostoriju gdje se oblai operacijska odjea i zatim odlazi u operacijsku jedinicu. Pri odlasku se upotrijebljena odjea ostavlja u neistoj prostoriji i naputa se izdvojeni prostor. Zajednike izdvojene prostore za osoblje i posjetitelje treba predvidjeti ispred pogonskih mjesta koja najprije mogu biti izvor infekcija (izolacijski i intenzivni odjeli). Ovdje su dovoljni jednokomorni sustavi koji zahtijevaju manje prostora. Kroz izdvojene prostore za opskrbu i otpremu prolaze visokosterilizirani materijali, ureaji i rublje u pogonsko mjesto. Te prostorije esto slue i kao skladite. Ne moraju biti izvedene kao posebne prostorije, ve mogu nastati i kao odvojeni dio prometne povrine. U tom se sluaju mora u pogonskoj jedinici predvidjeti dovoljno prostora za skladitenje sterilnog materijala ili otpada. Ne smije se odustati od izvedbe izdvojenog prostora za otpremu jer skladita otpada unutar pogonske jedinice mogu biti izvor opasnosti od infekcija. Izdvojeni prostori za radna odijela nalaze se na prijelazu izmeu podruja s razliitim higijenskim zahtjevima (npr. izmeu neiste i iste strane pripremanja kreveta) i ispred prostorija koje treba tititi od infekcije ili koje mogu biti izvor infekcije (npr. stacionari za izolaciju). Izdvojeni prostori ispred prostorija za intenzivnu njegu potrebni su otprilike ispred 30% pogonskih jedinica, a treba ih dogovoriti s bolnikim higijeniarom. Takav prostor sadri jedno radno mjesto za stalno nadziranje najteih bolesnika i omoguuje radove oko njege te dezinfekciju pribora.

^ m

EJ

O w l
(3) Izdvojeni prostor za osoblje (4) Izdvojeni prostor za osoblje

D * o m

sa

|
.

3,60

| I

is
(5)

iz

L _ B ^g^

-A-

,
sa

o < o C 3

Izdvojeni prostor za osoblje

Izdvojeni prostor za osoblje i posjetitelje 4,20

. o mn c

lool [5

Izdvojeni prostor za osoblje i posjetitelje

^g^

Izdvojeni prostor za osoblje i posjetitelje 9 ifl

3.00

iProstor za jodlaganje ureaja i [Prostor za >odlaganje 'kolica za i transport i "i robu i

1 Odlagalite za rublje 2 Garderobni ormari 3 Stol s i nstrumentima 4 Leaj na kotaima

JP,

I
3 Q

u t

Izdvojeni prostor ispred odjela za intenzivnu njegu

(S)

Izdvojeni prostor za opskrbu

Izdvojeni prostor za otpremu

Izdvojeni prostor za presvlaenje u kute

559

BOLNICE
PODRUJE INTENZIVNE NJEGE

(T)

Odjel za intenzivnu njegu s osam leajeva

Arh. W. + A. VVeicken

Prib. I z a i. Kupaonica

Prib. z a i.

Prostorija za med. sestre Radna prostorija

Intenzivna njega. U intenzivnoj se medicini zbrinjavaju pacijenti sa znatnim ili vrlo velikim poremeajima vitalnih funkcija. esto se takvi pacijenti dopremaju iz ambulante za hitnu pomo. Nuna je izravna i kratka veza s ulazom za leee bolesnike, operacijskim odjelom i deurnom lijenikom slubom (anestezija). Lijenici i medicinsko osoblje moraju trajno nadzirati pacijente. Specijalizirane bolnice mogu imati posebne odjele za bolesnike s opeklinama ili za psihike bolesnike. Organizacija intenzivne medicine postavlja se prema specijalistikim disciplinama kao npr. neurokirurgija, kirurgija srca i toraksa, transplantacijska kirurgija i neurologija, ili prema irim podrujima kao to su kirurgija ili interna medicina. Za ope bolnice bez naglaenog specijalistikog usmjerenja uobiajena je podjela intenzivne medicine na kirurgiju i internu medicinu. Ralamba. Intenzivna njega mora biti prostorno odvojena i pristupana kroz sustave izdvojenih prostora (higijena). Treba uzeti u obzir da se prema propisima o graenju bolnica svaka stanica intenzivne njege mora izvesti kao odvojeni poarni odjeljak. Osim izdvojenih prostora za pacijente i osoblje, treba i za posjetitelje predvidjeti izdvojeni prostor (ekaonicu) za pristup odjelu. Sredite svakog intenzivnog stacionara mora biti mjesto za deurne sestre s pogledom u svaku od prostorija. Prostorija za buenje operacijskog odjela esto se prikljuuje intenzivnoj njezi jer pacijente zbrinjava isto osoblje (ekonominost!). Broj pacijenata u jedinici iznosi od 6 do 10 kako bi se izbjegla preoptereenost lijenikog i medicinskog osoblja te pacijentima osigurala najbolja mogua njega. Na svaku jedinicu (6-10 kreveta) dolazi jedno mjesto za deurnu sestru, jedno isto radno mjesto (priprema lijekova i infuzije), te jedna prostorija za materijal i instrumente. Razmjetaj kreveta. Kreveti se mogu postaviti u otvorenom, zatvorenom ili kombiniranom rasporedu. Za otvoreni raspored potrebna je prostorija velike tlocrtne povrine. S centralnog mjesta za deurnu sestru lako se nadgledaju svi kreveti, a optiko razdvajanje pacijenata postie se poluvisokim, po mogunosti lako pokretnim pregradama. Pri zatvorenom rasporedu pacijenti su meusobno prostorno odvojeni. I u tom sluaju moraju prostorije biti dostupne s centralnog radnog mjesta sestre. S higijenskog i psiholokog gledita, prednost ima zatvoreni raspored jer pacijenti inae reagiraju krajnje nervozno i osjetljivo. esto primjenjivano kompromisno rjeenje jest smjetaj 2 - 3 kreveta u jednu prostoriju. Idealni tlocrt sa zvjezdoliko rasporeenim sobama oko mjesta deurne sestre esto nije mogue izvesti iz prostornih razloga, pa je stoga najei raspored u n i z u ^ . Za pomone funkcije treba projektom predvidjeti sljedee elemente i prostorije: operacijska dvorana za male zahvate (25 - 30 m2}, mjesto za laboratorij, ajna kuhinja, radna prostorija za anesteziju 10 m 2 , ista prostorija za materijal, neisti radni prostor, prostor s priborom za ienje, ekaonica za lanove obitelji, prostorija za pripremu lijenika, prostorija za dokumentaciju, eventualno prostorija za razgovore, za sanitarne ureaje (u dogovoru s higijeniarom). Higijenski uvjeti. Pogonska jedinica mora u medicinsko - tehnikom smislu biti neovisna. Uz svaki krevet treba ugraditi prikljuke za kisik, komprimirani zrak i vakuum. Osim uobiajenih prikljuaka struje, moraju se predvidjeti i prikljuci slabe i jake struje za dozivanje sestre i pokretne rendgenske ureaje (zatita od zraenja). Poloaj pogonske jedinice. Kirurka intenzivna medicina treba biti blizu i po mogunosti u razini operacijskog odjela, a interna intenzivna medicina u blizini pogonskih jedinica za prijam bolesnika i hitnu pomo. Intenzivni stacionar bez specijalistike namjene treba smjestiti blizu ambulante i operacijskog odjela. Povoljne su kratke komunikacije do klinikog laboratorija i spremita krvi.

CD

Radno mjesto Radno mjesto

, EZ]

n EZ]

EZ3 n n

E z n

EZJ

Odjel za intenzivnu njegu s 2 x 6 = 12 kreveta; bolnica St. Vinzenzstift, Hanover Arh.. Gruson, Kuschel, Ulbricht, Tschirschvvitz

o
o

o
-

oo

c , c

I 1 0

o
0

oo

n
7,50

LJdi

Odjel za intenzivnu njegu, manji odjel 8 leajeva u jednokrevetnim prostorijama odijeljenim staklenim pregradama Arh.. Deilmann

Sastavljanje podgrupa od 4 dvokrevetne sobe s po dva sanitarna vora i radnim mjestom za medicinske sestre. Arh.. Deilmann

560

Podruja njege Podruja njege izvode se kao zatvorene cjeline. Prolazni promet treba izbjei, to se postie metodikim projektom voenja komunikacija (vidjeti magistrale). Bolesnike sobe moraju imati prirodno osvjetljenje, a funkcionalne prostorije (terapija, soba za sestre, ljekarna) mogu se projektom predvidjeti u unutarnjem umjetno osvijetljenom dijelu. Odjeli za njegu Odjeli za njegu najee su namijenjeni nekom specijalistikom usmjerenju i podijeljeni su u podruja za njegu. Svakom podruju njege treba pripasti 16-24 kreveta kako se ne bi izgubila preglednost. Radi utede osoblja za njegu esto se za dva podruja predvia

BOLNICE
PODRUJE NJEGE->QD jedno mjesto za deurnu sestru (30 - 34 pacijenata). Oprema sobe ovisi o vrsti i teini bolesti. Razlikuju se sljedea podruja njege: podruje normalne njege - podruje intenzivne njege - podruje posebne njege. Za podruja intenzivne i posebne njege broj je kreveta po grupi manji, ali ovisno o veliini itave bolnice, to je otprilike 6 do 12 kreveta. Sobe treba urediti tako da su kreveti pristupani s tri strane, uz dovoljnu slobodu kretanja. Mora postojati dovoljan broj ormara za pacijente i dovoljno prostora za pomona sredstva (kolica za hodanje, none posude) i ostale potreptine za njegu.

Stubite

Arh.. U. + A. VVeicken

Arh.. Caiser/Feigebutz

Cetverokrevetna soba Dvokrevetna soba

@ @

Lijenici Sestre

Prostorija za pregled pac.

Kupaonica

Glavna sestra

Tajnitvo 3 ) Kuna dijaliza 24) Garderoba

(28) Kronini hepatitis ($9) Hemodijaliza Filtri Povijesti bolesti

( a ) ajna kuhinja ( 9 ) Ljekarna

Q l ) Gard. za osoblje (12) Prijava Pro. za borav. pac.

(J6) Konzultacije, pregled M7) Prostorija za osoblje (20) Ureaji (2?) Pribor za ienje

Prostorija za izolaciju

( 6 ) Izljev

25) Kontrola bubrenih funkc. @ 6) Trajna dijaliza 27) Hemodijaliza, peritoneal

(14) Primarius

(32) Rendgenske slike

(3) Odjel za njegu, 90 do 96 kreveta

Arh.. Suter i Suter

561

BOLNICE
PODRUJE NJEGE->QD Jedinice za normalnu njegu namijenjene su opem stacionarnom zbrinjavanju bolesnika (teite itave djelatnosti bolnice), naroito onih ije je lijeenje kratko i akutnih bolesnika s preteno kratkim boravkom. Jedinice za normalnu njegu mogu se dopunjavati prema potrebnoj povrini i organizacijskoj strukturi. Oslobaaju se tekih bolesnika premjetajui ih u jedinice za intenzivnu njegu.

Jedinice za intenzivnu njegu pacijenata pod trajnim nadzorom prikljuene su uglavnom odgovarajuim dijagnostikim i terapijskim prostorijama. Te se prostorije trebaju projektirati s veim dimenzijama od onih za normalnu njegu, jer treba biti vie mjesta za instrumente i pribor. U jedinicama za posebnu njegu lee pacijenti s posebnim potrebama. To su novoroenad, infektivni bolesnici, pacijenti pod nadzorom, kronini bolesnici, bolesnici na rehabilitaciji, neurotiari i hipohondri. Ti pacijenti esto natprosjeno dugo tamo borave.

Zadaci i struktura Pojedini odjeli neke bolnice potpadaju pod ingerenciju odgovarajuih smjerova medicinskih fakulteta (npr. kirurgija, interna, traumatologija itd.). Zbog toga treba te odjele planirati kao samostalne jedinice. Uglavnom se radi o predoperativnim ili o postoperativnim pacijentima koji zbog promatranja ili rehabilitacije moraju boraviti u bolnici. ivotno vane funkcije redovito se kontroliraju, a vei pregledi i zahvati obavljaju se u odgovarajuim prostorijama. Svaki odjel mora raspolagati najmanje jednom (asistentskom) lijenikom prostorijom, bolje dvjema, u kojima se mogu obavljati manji pregledi. U projektu treba voditi rauna o hijerarhijskim bolnikim strukturama u podruju lijeenja i njege (prostorije za voditelja odjela, lijenika asistenta, primarijusa). Veze prostorija Odjelni hodnik mora biti vidljiv s (ostakljenog) radnog mjesta deurne sestre. Prostorije za lijekove i rublje moraju odatle biti lako dostupne, a neovlatenim osobama pristup se ne doputa. Logistika zbrinjavanja pacijenata je iz ekonomskih razloga vrlo vana, odgovarajue centralno locirane prostorije za dopremu i odstranjivanje lijekova, rublja, otpada, hrane trebalo bi grupirati oko mjesta za deurnu sestru.

Nickl + partner

Odjeljenja za njegu U svakom odjelu ( 1 8 - 2 4 pacijenta) radi jedno odjeljenje za njegu samostalno i s punom odgovornou. Budui da je stalno prisutna jedna deurna sestra, korisno je predvidjeti ajnu kuhinju i sobu za boravak s neposrednim pristupom. Individualna njega je iznimni sluaj i vjerojatno se ni u budunosti zbog ekonominosti nee pojaviti kao pravilo. Mokri vorovi
3,90

Arh.. Joedicke i p. Mnchen

3,10

A o / l
n .

4
(5) Jednokrevetna soba bez pretprostora, s mogunou promatranja s hodnika

Kljuni kriterij za raspored jednokrevetnih, dvokrevetnih i trokrevetnih soba jest pitanje raspoloivih novaca. Isto vrijedi i za opremanje mokrih vorova zahodima, tuevima ili kadama. Prema potrebi treba predvidjeti odvojene prostorije s tuevima.

Jednokrevetna soba s pretprostorom

562

BOLNICE
PODRUJE NJEGE->QD

Dimenzije bolesnike sobe Bolesniki kreveti moraju biti dostupni s tri strane, a uz svaki krevet mora biti mjesta za noni ormari. Na strani uz prozore treba smjestiti stol (90/90 cm) i za svakog pacijenta po jednu stolicu. Ugraeni ormar (najee u zidu prema hodniku) mora se moi otvoriti bez pomicanja kreveta ili nonog ormaria. Kad je rije o novogradnji, treba mokre vorove rasporediti s unutranje strane (odjelni hodnik), a pri sanaciji starih zgrada esto se koristi vanjski zid za proirenje. Najmanja veliina jednokrevetne sobe je 10 m2, a dvokrevetnih i trokrevetnih 8 m2 po krevetu (Propisi za graenje bolnica). irina prostorije mora biti dovoljna da se stranji kreveti mogu izgurati iz prostorije bez pomicanja prednjih (najmanja irina 3,20 m).

Popreni presjek trokrevetne sobe

Oprema bolesnike sobe Za zatitu zidova od oteenja krevetima, ormariima ili kolicima za vizitu treba predvidjeti oblogu od pune sintetike ili drva (visina najmanje 40 - 70 cm iznad poda). To vrijedi i za odjelne hodnike. Ormarii za pacijente moraju biti dovoljno veliki. Povoljan je pretinac za koveg iznad ormara i mali sef u ormaru. Povoljne su brave za ormarie koje se zatvaraju metalnim noviem jer se kljuevi esto gube. U projektu treba predvidjeti i ormar za osoblje, koji se zakljuava. Za vrata svih ormara treba predvidjeti mogunost otvaranja do 135.
Ormar za pacijenta

Sobna vrata moraju biti dimenzija 1,26 * 2,13 m i mora se osigurati zvuna izolacija (po mogunosti 32 dB). esto su potrebni dodatni elementi zvune izolacije. Prikladno je primijeniti specijalne kvake za vrata (npr. tvrtke Dictator) jer obine stvaraju tekoe pacijentima ili osoblju koje nosi posluavnik. Iza kreveta nalaze se opskrbni vodovi za medije. Iz specijalnih utinica uzima se kisik, vakuum i komprimirani zrak. Tu se nalaze i svjetiljke za itanje, utinice za struju, telefon i radio, te tipke za pozivanje sestre. O financijskim prilikama ovisi hoe li se svaka soba opremiti tuem. Umivaonik i zahod danas su u novogradnjama standardna oprema. Valja obratiti panju na visinu umivaonika i zahoda (umivaonik 86 cm zbog pacijenata u invalidskim kolicima). Zahodska koljka za invalide u kolicima treba imati dasku na visini od 49 cm. Svaki odjel mora imati zahode za osoblje, posjetitelje, invalide u kolicima.

Podruja djelatnosti Pacijentu je odreeno mirovanje i/ili je blago hendikepiran 2 x dnevno/1 osoba; pomo pri pranju tijela 4 x dnevno/1 osoba 2 x dnevno/2 osobe 1. njega tijela 2. pomo pri obavljanju nude 3. pospremanje kreveta 4. okretanje pacijenta 5. mobilizacija 6. preventivne mjere 7 opskrba hranom i pomo pri uzimanju hrane 8. nadzor vitalnih funkcija 9. promatranje bolesnika 10. informacije i savjetovanje 11. druenje s pacijentom 12. razgovor s rodbinom 13. planiranje njege 14. dokumentacija njege 15. posred, pri pronal. str. pomoi 16. ostala pomo

U. +A. Weicken Pacijentu je odreeno strogo mirovanje i/ili je tee hendikepiran

2 x dnevno/2 osobe; pranje pacijenta 4 x dnevno/1 osoba 3 x dnevno/2 osobe 3 x dnevno/2 osobe 1 x dnevno/1 osoba 3 x dnevno/1 - 2 osobe 2 x dnevno/1 osoba 3 x dnevno/1 - 2 osobe 3 x dnevno/1 osoba, 4 x dnevno/1 .osoba, pripremiti pomo pri uzimanju hrane 3 x dnevno/1 osoba 2 x dnevno/1 osoba 2 x dnevno/1 osoba 2 x dnevno/1 osoba 2 x dnevno/1 osoba 2 x dnevno/1 osoba 2 x dnevno/1 osoba 3 x dnevno/1 osoba 2 x tjedno/1 osoba 2 x tjedno/1 osoba 2 xdnevno/min. 2 osobe 3 x dnevno/min. 2 osobe 2 x dnevno/min. 2 osobe 3 x dnevno/min. 2 osobe 3 x dnevno/1 osoba 6 x dnevno/1 osoba

Kategorije njege

563

BOLNICE
PODRUJE NJEGE - > Q D Neista radna prostorija Ova prostorija mora biti dostupna osoblju po mogunosti be prelaenja preko hodnika. Na svakih osam kreveta treba predvidjet jednu neistu radnu prostoriju. Mora sadravati praonik za ienje i dezinfekciju, umivaonik za ruke, osvijetljenu radnu plohu, ormare ili regale s praznim vreama za prljavo rublje. Veliina im je oke 8 - 1 0 m2.

Soba deurne sestre

Radno mjesto deurne sestre Radno mjesto deurne sestre treba biti u centralnom dijelu odjela veliine oko 2 5 - 3 0 m 2 . Zidovi prema hodniku trebaju biti ostakljeni Treba voditi rauna o protupoarnoj zatiti, preporuuje se pravodobni dogovor s vatrogascima i inenjerom protupoarne zatite
Primarijus

Prostorija i preglede II

Dnevni boravak'

Loa

Prostorije za boravak / ajna kuhinja Veliine je oko 15 m 2 , a po mogunosti treba odijeliti dio za puae i nepuae. -> (2) Prostorija odjelnog lijenika Odjelni lijenik mora imati mogunost pregleda pacijenta. Pored pisaeg stola mora biti mjesta za regale i leaj s obzirom na deurstvo. Veliina je prostorije oko 1 6 - 2 0 m 2 . - (3) ista radna prostorija Veliina iste radne prostorije treba biti oko 10 m2- Oprema se sastoji od fiksnih regala (dubina 60 cm) ili fleksibilnog skladinog sustava od modularnih jedinica koji se pune iz centralnog skladita

(2) Primarijus / dnevni boravak

I
4

Kupaonica za pacijente U takvim kupaonicama esto su poviene kade koje moraju biti dostupne s tri strane. Potreban je dodatno i tu, ako nema posebne prostorije s tuem (1,40 x 1,40 m) za invalide u kolicima. - @ Tehnike prostorije Svaki odjel treba imati malu tehniku prostoriju za ureaje i razvode elektrinih instalacija. Veliina im je oko 8 m 2 . Prostorija za boravak pacijenata To je ope sastajalite pacijenata, a veliina joj je oko 2 2 - 2 5 m 2 Opremom bi trebalo stvoriti ugoaj stambenog prostora.
(4)
I

(3)

Odjelni lijenik, veliina prostorije ~ 16-20 m 2

Kupaonica za pacijente
7,00 H

(5)

Pogled -> (4)

7,00
4,00
Runici

Regal

i iPisai stol a !_|

Recepti Sudoperi , IU

Hladnjak

564

Spajanje lijenike sobe, prostorije za med. tretman, radne prostorije za med. seArh.. Rosenfield stre, te sobe za deurstvo u jednu cjelinu

(7)

Kupaonica

Odjelna apoteka

BOLNICE
PODRUJE LIJEENJA PORODNITVO > Q P

Klin. lab C !

Fiz. lab.

Bakt. -serpJlaboratorij Pregled i lijeenje bolnikih i ambulantnih pacijenata Hemato./"laboratorifY PatolokL*L laboratorij^jObduk- A cija \ r

Podruje dijagnostike i lijeenja U posljednjim se godinama u bolnicama javljaju znaajne promjene u funkcionalnom karakteru tih podruja. Udio podruja njege pao je sa 70% na 40%, a nasuprot tome povrina podruja lijeenja porasla je za 100%. Reformom zdravstva moe se oekivati postotno smanjenje podruja njege. To se moe objasniti rastuim zahtjevima lijenike prakse glede dijagnoze i terapije. Pri tome je vano objedinjavanje svih medicinskih disciplina ujedno povezano podruje, kako bi se omoguila ua suradnja i konzultacije. Terapijske odjele trebalo bi orijentirati prema sjeveru, po mogunosti sa centralnim prilazom bez prolaznog prometa. Porodnitvo Osim zadae pripreme i voenja normalnih poroda, treba u porodnitvu zbrinjavati i komplikacije tijekom trudnoe ili patolokih pojava pri raanju. Zbog toga mora uz raaonicu postojati i prostorija za nune zahvate. Preporuuje se blizina do operacijskog odjela i odjela intenzivne njege. Podruje za raanje je odijeljeno od prostorija za rodilje i novoroenad, koje je bolje prikljuiti podruju njege. Potreba za p r o s t o r i j a m a Centralnim raaonicama (za svaku rodilju jedna raaonica) pripada i jedna prostorija za nadzor (veliki stakleni prozori) kao i prostori za ekanje i prijam s "prostorijama za trudove". Oprema raaonice sadri stol za previjanje s ugraenom kadom za dijete, te po mogunosti i kadu za rodilju. Nadalje treba predvidjeti prostoriju za boravak osoblja (15 m 2 ), istu radnu prostoriju (12 m 2 ), neistu radnu prostoriju (12 m 2 ), prostoriju za zahvate (12 m 2 ), prostoriju za deurne primalje (20 m 2 ) te zahode za osoblje i pacijentice.

Proirenje

Proirenje

Proirenje

Raspored komunikacija i veza prostorija na odjelima za pregled i lijeenje

Osoblje

Lijenici

Ureaji

Sestra admin. 'Garderoba C

Osoblje

Garderoba, rublje

Prijamna prostorija

j !_jz
Izdvoj. Predaja prostor' Posjeta

Priprema Ureaji

! UUUU I
Lijenici pranje

u
Op. dvor. pnrnflaii

Mlljeuid U
I kuhinja Med. sestre

LD n n

n a n n a

I Sterilizacija;

Ispiranje

raspolaganju Okruna bolnica VValdbrohl, 448 kreveta, kupaonica i umivaonik za po dva poroajna boksa neposredno naKarl Monerjan Arh..

j ]
J

J
$

o( cr
Osoblje

1
iu I IZ
Kup. Raaonica

e
8
Ispir.

D11
" t a Kup

ua

fol

Al

. n r

yu

(D

Raaonica / porodnitvo

bolnica St. Ensabeth/Halle

Privatna bolnica Karlsruhe Durlach, 180 kreveta Arh.. Bohne, Colling, Schneider

565

=1

Urologija

1 1 .

Zraenje

Razvijanje filmova Tamna komora n

Smjena

BOLNICE
TERAPIJA ZRAENJEM

E E O
30rat. !

H e i ilir
ekaonica

Prijava

Bolnica St. Vinzenzstift, Hannover Kirschrode, 430 kreveta Arh.: Gruson, Kuschel, Tschirschwitz

Terapijsko podruje interne medicine U ovom se podruju nalaze svi dijagnostiki i terapijski ureaji interne medicine. Ovisno o veliini bolnice, internu medicinu ine sljedea specijalistika podruja: kardiologija, angiologija, pulmologija, endokrinologija i metabolizam, te gastroenterologija. Skupina prostorija za deurne lijenike obuhvaa tajnitvo (20 m 2 ) izmeu sobe primarijusa (15-20 m 2 ) i sobe efa odjela (20-25 m 2 ), prostoriju za preglede (25 m 2 ), prostoriju za arhivu i ekaonicu za pacijente. Treba predvidjeti i prostorije za deurno osoblje (15 m 2 ). Radiologija Radiologiji pripadaju specijalistika podruja u kojima se u dijagnostike i terapijske svrhe primjenjuje ionizirajue zraenje. To ukljuuje rendgensku dijagnostiku, terapiju zraenjem, nuklearnu medicinu. Potrebna je blizina do ambulante radi brzog dovoenja leeih bolesnika. Zbog velike teine ureaja (do priblino 14 t), povoljna je lokacija u prizemlju ili u prvoj podzemnoj etai.

E " Ravnatelj !j ekaonica

Tajnitvo

Demonstracije

"CT Deurstvo Smjena

Diktaf. I

inu
Angiografija

Fi

Rukovanje | Razvijanje | Rukovanje f rendgenom filmova rendgenom

, Plua |

Dokumen tacija tacija [DokumenI tacija

eludac

U
ekaonica'

ZZ

--ttr

or p
Rukovanje rendgenom

eludac

ekaonica

H
Prija

fcRukovanje ' rendgenom Predvorje I ] Endoskopija J

ekaonica I

I Kem. | 1 Priruna arhiva Film I

ekaonica

(2)

Bolnica Munchen - Perlach, 687 kreveta

Arh.: Wichtendahl, Roennich

Max. napon ukV Slikanje Rendgensko snimanje Kona terapija Srednje dubinsko zra. Dubinsko zraenje Dubinsko zraenje Dubinsko zraenje Dubinsko zraenje Dubinsko zraenje 75 100 100 150 175 200 225 300 400

Min. debljina olova mm betona mm 1,0 1,5 1,5 2,5 3,0 4,0 5,0 9,0 15,0 120 120 120
-

Rendgenska dijagnostika Pojedine dijagnostike prostorije moraju biti rasporeene tako da osoblju omoguuju to krae putove izmeu njih. Preporuuje se spojni hodnik za osoblje, koji ujedno moe sluiti i kao prostor za odlaganje, pisanje izvjetaja i eventualno za prijamni alter. Veliina prostorija ovisi o njihovoj namjeni i sadraju. Sonografija, mamografija i snimanje eljusti zahtijevaju veliine prostorija od priblino 15 18 m 2 , prostorije za snimanje i pripremu oko 20 - 30 m 2 . Za prilaz pacijenata treba predvidjeti dvije kabine za presvlaenje, a potrebna su i jedna iroka vrata (1,25 m) za prolaz kreveta. Uz te prostorije mora postojati prostorija sa zahodom za slikanje eluca i crijeva uz pomo kontrastnih sredstava. Prostorije za angiografiju trebaju i prostoriju za pripremu s nizom ormara te praonik i hladnjak za lijekove. Na raspolaganju moraju biti medicinski plinovi. Prostorija za snimanje kompjutorskom tomografijom (CT) mora biti veliine oko 35 m 2 . U nju pacijenti dolaze kroz kontrolirani ulaz ili kabine za presvlaenje. Komandna prostorija je povezana vratima i prozorima. Potrebna je dodatna prostorija za instalacijske ormarie (10 m 2 ) i prostorija za razvijanje filmova (oko 10 m 2 ). Zidove i stropove treba zatititi olovnim ulocima (npr. u elementima od gipsa i kartona). Izolacijske vrijednosti olova u zidovima i stropovima ovise o vrsti ureaja i o proizvoau. Nuna je suradnja s proizvoaima rendgenskih ureaja.

220
-

260

Minimalne zatitne vrijednosti (po Rendichu & Braestrupu)

566

BOLNICE
PODRUJE LIJEENJA, TERAPIJA ZRAENJEM

ekaonica

Rukov. Priprema grenda

1 FT
L I
U

Rukov.' rendgj

I ekaonica Priprema

I
L

1
JS
I I | i
Lijenik Trezor za radioktivni otpad

. J

J 2] s

.I

| |

I S I Q 1 <

I I a

&

Kontrola titnjae

Gradska bolnica Fulda, 732 kreveta Arh.. Khler, Kssens Poloaj u teitu dijagnostikog odjeljenja u neposrednoj blizini funkcijske dijagnostike i nuklearno-medicinske dijagnostike

U terapiji zraenjem obrauju se bolesti koje su dijagnosticirane u radiologiji (npr. tumori). Svaka terapijska prostorija zahtijeva kabine za presvlaenje pacijenata, a svaki odjel podruje prijama s ekaonicama, sobama za lijenike (oko 18 m 2 ), eventualno prostoriju za lokalizaciju (20 - 25 m 2 ), prostorije za tehniku (oko 20 m 2 ), razvijanje filmova (oko 10 m 2 ), te prostor za skladite i sredstva za ienje. Za linearne akceleratore dodatno je potrebna radionica (15 m 2 ) i najmanje jedna prostorija za fiziare (oko 1 5 - 1 8 m2). Iz higijenskih razloga, ekaonica, prostorije za prijam, preglede, lokalizaciju, pripreme i zraenje moraju biti dobro ventilirane. DIN 1946, dio 4., zahtijeva peterostruku izmjenu zraka u satu oko RTL ureaja. Sigurnosni uvjeti su kod terapije zraenjem posebno strogi. Na snazi je njemaki Zakon o atomima (Atomgesetz) iz 1976.g., Uredba o zatiti od zraenja (1976.), Uredba o rendgenu (1973.), Propisi o prevenciji nezgoda pri primjeni radioaktivnih tvari, DIN 6811, DIN 6812, DIN 6846, DIN 6847, DIN 6834. Zatita od zraenja moe se alternativno ostvariti olovnim ulocima ili masivnim betonskim zidovima (npr. baritni beton). Velika teina ureaja za zraenje i potrebna zatita od zraenja zahtijevaju da se terapije zraenjem obavljaju u podrumu ili u prizemlju. Svijetla visina prostorija mora iznositi 3,00 m, debljina betonskih zidova iznosi 3,00 m za terapijske i dijagnostike prostorije u podruju primarnog zraenja, a 1,50 m za prostorije podruja sekundarnog zraenja, ovisno o tipu ureaja C . D

Legenda -> ( f ) Najvanije prostorije: 2 = ekaonica 3 = pregled 4 = terapija 5-7 = rendgenska dijagnostika 8-11 = odjel za nuk. medicinu 21-23 = lijenike prostorije 25 26 27 28 29-34 = = = = = ured ureaji materijal isto materijal neisto dodatne funkcije

(2)

Bolnica gtade, 616 kreveta Arh.. Poelzig Poloaj na istoj razini s centralnim laboratorijem; na prostorije za dijagnostiku s citoskopijom direktno se nadovezuju ekaonice; obostrani prilaz

11 L B l ] ^

i l a I i i * ! ? k i ? J?t_ t a l lg j

Jt p

Odjel za linearni akcelerator Arh.. U.+A. Weicken

i n n F

pffj

i n t
[JJ-R - I I I M I > T 1 C I V - U J - J U L -

^MfllUl^SSn j g l i
Mokri | pogon Prijava

- . L ^ . 7 } Bi ^ . J

ff

L .

. J

Tamna komora

_
Opa rendgenska dijagnostika

' ^ " " f i i j

Rf

Mj

18 H F ;

11 i J U f l L U

>1 m E r n l t U I > LLI S LLI c = ? e 5

j i TLb
Kantonalna bolnica Basel; povezanost sljedeih podruja: radiologija, nuklearna m e d i c i n a i rendgenska dijagnostika povezani su na jednoj razini (zajednike komunikacije) Arh Suter & Suter

Rendgenska dijagnostika u obliku tzv. rendgenskog kria, M.. 1:5000, Arh.. Khler, Kssens Sveuilina klinika Bonn

567

BOLNICE
LABORATORIJ, FUNKCIJSKA DIJAGNOSTIKA -> Q P
ekaonica

n
_
Osnovne pretrage

Osoblje_

Ispiranje

Osoblje

Jurin
0 stolica
D P

G _

fT E

. z i !.

Arh.. Poelzig/Biermann Okruna bolnica Soltau, 354 kreveta; odvajanje prostorijai sa i bez prometa pacisa jenata, rutinski laboratorij izdvojen iz odjela za kliniku kemiju
| Pregled na svjetlu

Primarijus Tajnitvo

Ravnatelj

> m

"i

Pregled

r
0 0

Pregled

\M
li

[ekaonica I snica

Uho, grlo, nos ^

II

ja
priprema

JI
Citologija

o_<3

ce o. I I IIIIII! EKG I Garderoba I I u 1 im, 1

i\

T"
c > " T Endoskopija S

Specijalna kemija

if

0 3 Endoskopija, isto I Prostorija za pranje i ispiranje

I '
Specijalna kemi

Laboratorijsko podruje Laboratorijsko podruje esto je iskljueno iz podruja lijeenja i njege, a veza s pojedinim odjelima ostvaruje se posebnim sustavima "pneumatske pote". Odjel se uglavnom bavi uzimanjem i obradorr uzoraka krvi, mokrae i stolice. Laboratorij bi trebao biti velika prostorija s fleksibilno rasporeenim radnim plohama (stojea radna mjesta) Specijalni laboratoriji se prikljuuju u odvojenim prostorijama. Nusprostorije su prostorija za boravak osoblja, prostorije za ispiranje i odvod prostorija za dezinfekciju, hladnjaa i zahod za osoblje. Veliina odjela ovisi 0 potrebama bolnice, a ponekad se laboratorij potpuno izdvajaju i slue za potrebe nekoliko bolnica. Funkcijska dijagnostika Funkcijska dijagnostika zauzima u bolnici sve vanije mjesto, djelomino stoga to je napredovala dijagnostika srca i toraksa, ali i zatc to je sve vie onih s tegobama funkcije srca, plua i krvotoka. Pri projektiranju treba bezuvjetno imati na umu fleksibilnost. Sada se uvode posebni odjeli primjerice za desnu i lijevu stranu mjerenja srca. Preporuuje se izravna prostorna veza s laboratorijskim podrujem, al nije prijeko potrebna. Potrebno je povezivanje podataka s odjelima radiologije, terapije zraenjem i operacijskim odjelom (monitoring- superpozicija rendgenskih nalaza i analiza vitalnih funkcija). Sve prostorije za preglede moraju biti dostupne kroz kabine za pacijente, po mogunosti i pripremne prostorije (mjesto mjerenja kateterorr lijeve strane srca). ekaonice trebaju biti bogato oblikovane, jer ovdje esto neosigurani pacijenti ekaju na pregled.

]
Specijalna kemija

I*

Staklo

Vage

E g.

M
Uzimanje uzoraka

Hladnjaa

JD
Rez. laboratorij

]
Tajnitvo

Velika kemija

"I
OJ
Mala kemija

1
Serologija, krvna grupa Ravnatelj

i
"c r\

n
m

prv

m
LUJ
cm izu

r L r7
Ini IT

uu

Gradske bolnice Munchen-Perlach, 687 kreveta; laboratorijski odjel za veu bolnicu Arh.. Wichtendahl i Roemmich

Laboratorijska med. Urologija |

Interna medicina

Interna medicina (5) Bolnica Berlin-Neuklln; endoskopija i trauma

Arh.. Kleihues/Knic

1 Dvorana 2 Laboratorij 3 Masaa 4 Med. kupke (3) Povezivanje razliitih specijalistikih podruja (6)

5 Zalihe 6 Obdukcija 7 Rublje Arh.. Bockemh

Bolnica Herdecke/Ruhr; laboratorijski / terapijski odjel

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 (4) Funkcijska dijagnostika St. Elisabeth, Halle/S

Funkcijska dijagnostika Pregled sa sranim kateterom Ureaji Priprema Sonografija Priruna arhiva Dopler Ehokardiogram ista radna prostorija Kontrola funkcije plua Opi pregled Primarijus Asistent EKG Viednevni EKG EKG Osoblje Primarijus Tajnitvo

568

w czr
11] q5|] E J ] \=* 1=1

1 Gimnastika 2 Bazen za kretanje 3 Medicinska kupka 4 Tu 5 Prost./kab. za presvlaenje 6 Medicinska kupka sa solarijem 7 Terapija ljekovitim blatom 8 Terapijska kupka za noge 9 Terapijska kupka za ruke 10 Podvodna masaa 11 C0 2 12 Inhaliranje 13 Subakvalna kupka za crijeva 14 Suha terapija 15 Voditelj kupki 16 Osoblje 17 Prostorija za pranje Arh.. Meckenig

BOLNICE
FIZIOTERAPIJA Q0

Fizioterapija Fizioterapija s "mokrim podrujem" sastoji se od bazena za kretanje (oko 4 x 6 m), "bazenom s etiri odjeljka", "leptirastog bazena", inhalacijskih prostorija, kada za masau, kupki za ruke i noge te odgovarajuih nusprostorija. U odjel se stie posebnim prilazom (podruje prijave!), a podjela na mokro i suho podruje mora biti prepoznatljiva (voditi rauna o skliskosti podne obloge!). Moraju postojati nusprostorije: kabine za presvlaenje - muke i enske, zahod za invalide u kolicima, zahodi za pacijente i osoblje, prostorija za boravak, skladite rublja, ekaonica, prostorije za istaice i tehnika pomagala za kretanje u bazenu. Prostorije bi trebale biti u prizemlju, a prirodna se osvijetljenost moe osigurati nadsvjetlima ili svjetlarnicima. esto je fizioterapiji prikljuena gimnastika dvorana (oko 4 0 - 5 0 m 2 ) (voditi rauna o elastinom podu!). Svijetla visina najmanje je 3,00 m, a potrebna su rasvjetna tijela otporna na udarac lopte. Zbog visokih temperatura u prostorijama (28-30C) treba voditi rauna o problemima graevinske fizike.

Pribor za ienje WC za invalide ekaonice za pacijente Kabine za odmor Podvodna masaa 4x ter. kupka za ake Inhaliranje Hidroelektrina kupka za ruke i/ili noge 9 Priprema Ijekov. blata 10 Ureaji 11 Stol za previjanje

1 2 3 4 5 6 7 8

12 13 14 15 16 17 18 19

Gimnastika dvorana Zraenje Garderoba/tu/WC Garderoba/tu/WC Masaa Bazen za kretanje Boravak za osoblje Hodnik

Dopunske specijalistike discipline Uroloko lijeenje povezano je s rendgenskom dijagnostikom. Prostorija (25 - 30 m 2 ) sa stolom za pregled i obradu za endoskopske preglede mora biti blizu operacijskog odjela. Opremu prostorije ine umivaonik, visei irigator, podni odvod, prikljuak za 4 6 volta (cistoskopija), dvije kabine za presvlaenje, zahod. Prikljuena mora biti prostorija za instrumente (15 m 2 ) sa sterilizatorima, praonicima, umivaonicima, te ekaonica za pacijete. Oftalmoloki tretman obavlja se u prostoriji (25 m 2 ), koju se po potrebi moe zamraiti. U opremu spada stolica za preglede, instrumenti za pregled i obradu, leaj za preglede, umivaonik, pisai stol. Ispred te prostorije mora biti ekaonica.

Tr
Fizikalna terapija s gimnastikom dvoranom

2 Masaa, ljekoviti oblozi 3 Elektrotrapija 4 Kupka za razliite dijelove tijela

IMS u 111
Ureaji ekaonica [J

Gimnastika

Lijeenje uha, nosa i grla obavlja se za stacionarne pacijente u vlastitim skupinama za njegu. Prostorija ( 2 5 - 3 0 m 2 ) koja se mora moi zamraiti sadri stol za preglede, stolicu za preglede, sterilizator, praonik, umivaonik, mjesta za pokretne ureaje, prikljuak za 4 - 6 volta, komprimirani zrak i cijev za usisavanje zraka. Tome se prikljuuje prostorija za odmor i ekaonica za pacijente.

^nmmiiTfiHjm
Terapija mlazovima vode

-|oof-

| | Q

3soblje

Bolnica Velbert, 600 kreveta

Arh.. Krger, Rieger

5$H [ft oJ i I o

Lijeenje zubi potrebno je u internoj medicini (traenje arita) i kirurgiji (podruje eljusti). Ovo se specijalistiko podruje uglavnom predvia u okviru klinika za uho, nos i grlo i klinika za reumatske bolesti. Prostorija ( 2 5 - 3 0 m 2 ) sadri stolicu za preglede i obradu i dentistiku jedinicu, mjesto za pisanje, umivaonik, rendgen i ureaje za narkozu, niu za ispiranje sa sterilizatorom, te eventualno i tamnu komoru.

IPELIIM I I I

F s 2

U
c c I c

- 0 Z

Osoblje

Gradska bolnica Munchen-Perlach, 687 kreveta

Arh.. Wichtendahl

569

BOLNICE
DNEVNE KLINIKE, AMBULANTNE OPERACIJE

Dnevne klinike Reformom zdravstva mnoge se bolnice ralanjuju prema specijalistikim podrujima (npr. radiologija) koje vode privatne lijenike udruge, ili se nepotrebni vikovi prostora pretvaraju u dnevne klinike. Te su specijalistike klinike namijenjene pacijentima koji se zbrinjavaju samo tijekom dana, bez kreveta u bolnici. Tako se mogu obavljati i ambulantne operacije. Kako su ti pacijenti odvojeni oc ostalog bolnikog pogona, potreban je poseban prilaz. Prijavnice ekaonice bogato se ureuju (lijenika ordinacija) i trebaju se distancirati od "bolnikog ugoaja". Programe prostorija treba dogovoriti s korisnicima, a potrebu protupoarne zatite i izlaza u nud rijeiti s nadlenim vlastima. Ambulantne operacije Udio ambulantnih operacija bit e u budunosti sve vei. Ovi se odjeli mogu prikljuiti postojeim bolnicama ili se urediti kao samostalne ordinacijske klinike. Izgleda da se odravaju obje tendencije. U sluaju bolnice treba odjel smjestiti u blizini odjela za hitnu pomo i operacijskog odjela.

Arh. U.+A. Weicken

(3)

Operativna dnevna klinika Solingen

Travnjak za leanje

(4)

Klinika za rehabilitaciju Konstanz

()

Podrum

570

BOLNICE
PODRUJE OPSKRBE
tu

Podruje opskrbe Podruje klinikog nabavnog i tehnikog opskrbljivanja nalazi se ili u zasebnim graevinama ili na neutralnoj ravnini za opskrbu i otpremu ispod glavne zgrade. Povoljan je posebni gospodarski kolni prilaz, odvojen od glavnog ulaza i privoza za leee bolesnike. Idealno je da se podruje opskrbe/otpreme nalazi na sjevernoj strani. Vanjske i unutranje komunikacije treba tako uspostaviti da se po mogunosti izbjegne presijecanje s komunikacijama podruja njege i lijeenja. Pri projektiranju treba uzeti u obzir da taj odjel bolnice izaziva poveane smetnje uslijed buke i mirisa (kontejneri za otpad, kuhinjski otpaci i si.) i da ga se prema tome ne smije locirati u neposrednoj blizini odjela za njegu. Projektiranje podruja opskrbe orijentira se prema podrujima medicinskog pogona bolnice. Porast automatizacije zahtijeva pri projektiranju suradnju arhitekata, inenjera raznih struka i ekonomista. Uoava se porast centralizacije ureaja za opskrbljivanje i otpremanje, kako bi se smanjili investicijski trokovi i ekonominije koristilo osoblje. Kod manjih klinika se tako moe odustati od vlastite glavne kuhinje ili opskrbe" rubljem. Doprema hrane preputa se posebnoj kuhinji velikog kapaciteta, a pripremu rublja preuzima vanjska usluna tvrtka. Za robu i materijale koji se upotrebljavaju samo najednom pogonskom mjestu korisna je decentralizirana priprema/opskrba (operacijski instrumentarij, substerilizacija, razvijanje rendgenskih snimaka u rendgenskoj dijagnostici). Transportna sredstva Osim pitanja organizacije skladitenja/pripremanja dostavljenih i ponovno upotrijebljenih dobara, postavlja se i pitanje transportnog sredstva. esto su vienamjenski pokretni regali i kolica za raspodjelu potreptina na korisnike vrlo prikladni istodobno kao ureaji za dranje zaliha. U srednjim i velikim bolnicama potreban je vertikalni konvejer sa selektivnim automatskim izbacivanjem i raspodjelom na razliite etae, kao i za povratni transport upotrijebljenog materijala u neistu zonu pripreme, kako bi se odteretilo osoblje. Za slanje manjih poiljaka (lijekovi, pisma, dokumenti) treba predvidjeti sustav pneumatske pote. Veliina transportnih ureaja ovisi o veliini ustanove; koliine za dopremu i otpremu iznose 30 - 35 kg dnevno po krevetu. Za velike kabaste predmete (kreveti, ureaji za disanje, aparati srce - plua) na raspolaganju su uobiajena - dizala za krevete. Za transport predmeta srednjih dimenzija (hrana, rublje, smee, potroni predmeti) sve se vie primjenjuje sredinji potpuno automatizirani transportni ureaj (kod velikih bolnica). Centralna opskrba Prednosti objedinjavanja klinikog opskrbljivanja za sva potrona mjesta na jednoj razini za opskrbu i otpremu jesu jedinstvena uprava, zajedniko skladite kao i primjena i uporaba istih transportnih sustava. Centralizacija omoguuje zajedniko podruje opskrbe/otpreme s primitkom robe. Raspodjelom i skladitenjem materijala moe se odatle racionalno upravljati. Iz higijenskih je razloga potrebno odvajati neiste od istih materijala. To dakako treba uzeti u obzir pri planiranju nabave transportnih ureaja. 1 1 i

| '

i)

Podruje dostave i odvoza - odnosi kominikacija

j V; | \ .'..:

Prostorije za osoblje Za podruje opskrbe moraju se u neposrednoj blizini isporuke/podizanja robe nalaziti prostorije za presvlaenje i pranje, zahodi, prostorije za ienje, ostave (s priborom za ienje) i eventualno prostorije za boravak. Sterilizacija -> Centralna sterilizacija treba biti u blizini operacijskog odjela, jer se uglavnom obrauje materijal iz tog odjela. Za brze sterilizacije u meuvremenu trebao bi operacijski odjel raspolagati ureajima za substerilizaciju. U uskoj vezi s centralnom sterilizacijom je centralno skladite lijekova i instrumenata. Dispenzarij U ustanovama koje nemaju kompletnu ljekarnu, lijekovi podloni odobrenju izdaju se iz dispenzarija. On se sastoji od prostorije za rad i izdavanje (25 m2), s izravnim prilazom iz hodnika. Oprema se sastoji od mjesta za pisanje, za umivanje, izljeva, mjesta za vage i ormara pod kljuem. Uz to postoji suho skladite za specijalna sredstva (15 m2), hladnjaa (10 m 2 ) za opasne tvari, prostorija za zavoje i vlano skladite prema odredbama vatrogasne policije. Kad je rije o novogradnji preporuuje se predvidjeti ureenje - kompletne ljekarne.

571

 ^ - a - j f l ^ o f l Dn/4n im * Ii1

BOLNICE
PODRUJE OPSKRBE - O D

Usitnjavanje ljekovitog

tf
biljar J

Dezinfekcija U

Apoteka za bolnicu srednje veliine s 500 - 600 kreveta, prizemlje

(2)

Suteren

Podruje opskrbe ljekarna U srednjim i velikim bolnicama ljekarna arhivira recepte i pod vodstvom iskusnog farmaceuta provodi ispitivanja. Projektom treba predvidjeti potrebne prostorije za ured, materijal, lijekove, laboratorij eventualno za izdavanje, kao i prostoriju za biljni materijal i zavoje podrum za posude s kiselinama i sobu za spavanje u nonoj slubi. Oprema ureda i laboratorija ukljuuje stol za recepture, radni sto odnosno stol za pakiranje i mogunost ispiranja. Oprema je slina onoj za dispenzarij. Ljekarnu treba smjestiti u blizini dizala, pneumatske pote itd. Zbog skladitenja zapaljivih tekuina i kiselina kac i raznih omamljujuih sredstava, treba za zidove, stropove i vrata predvidjeti odgovarajue sigurnosne mjere. Priprema kreveta S gledita higijene i ekonominosti trebala bi svaka bolnica raspolagati mjestom za krevete, gdje odgovarajue osoblje krevete rasprema, isti, dezinficira i ponovno priprema. Cjelokupna promjena kreveta potrebna je za nove pacijente, za pacijente nakon 14 dana leanja, poslije operacija i poroda te nakon jakog oneienja. Veliina takve prostorije ovisi o broju kreveta u odjelu za njegu; za priblino 500 stacionarnih pacijenata treba takvo mjesto projektirati za 70 kreveta. Funkcionalni raspored zahtijeva istu i neistu stranu koje su odvojene prostorijom za ienje postolja, komorom za dezinfekciju i kontroliranim ulazom za osoblje. U neposrednoj blizini treba biti specijalna radionica (oko 35 m 2 ) za razne popravke, praonica rublja i skladite za iste pokrivae, madrace i si. Ako se predvia strojno ienje postolja i madraca, treba voditi rauna c zahtjevima tih ureaja (sputanje poda, svijetla visina). Opskrba rubljem Prema podacima, dnevno treba oprati izmeu 0,8 i 3,0 kg suhog prljavog rublja po krevetu. Povoljan je sljedei proces rada u praonici primitak, sortiranje, vaganje, pranje, centrifugiranje, suenje i ravnanje (Tumbler), preanje (po mogunosti prikljuak visokotlane pare), glaanje, ivanje, odlaganje, izdavanje. Hala praonica sadr mjesto za sortiranje i vaganje (15 m 2 ), prihvat rublja iz raznih odjela podruje mokre obrade (50 m2), podruje suhe obrade (60 m 2 ) skladite sredstava za pranje (10 m 2 ), prostorija za ivanje (10 m 2 ) skladite istog rublja (15 m 2 ). Opskrba hranom Prehrana pacijenta zahtijeva dobru pripremu, jer su esto razliite potrebe za bjelanevinama, masnoom, ugljikohidratima, vitaminima, mineralima itd. Dominiraju sustavi opskrbe hranom koji racionaliziraju pojedine faze konvencionalnog pripremanja (priprema obrada, prijevoz, podjela). Pripremanje hrane obavlja se odvojene za obinu i dijetnu prehranu. Nakon pripremanja i kuhanja hrana se stavlja na traku za sastavljanje obroka. Gotovi posluavnici s obrocima prevoze se kolicima na podjelu po odjelima. S istim se kolicima posue nakon jela vraa u prostoriju za pranje i ienje posua i kolica. Na prehranu osoblja odnosi se 40% ukupne prehrane. Blagovaonica za osoblje treba biti u uskoj vezi s centralnom kuhinjom. U velikim bolnicama dolazi u obzir podjela na blagovaonice za kune osoblje, sestre, administrativno osoblje, lijenike, ali se i u torr sluaju radi ekonominosti preporuuje blizina prostorija. Za male srednje bolnice ne preporuuje se takva podjela.

Funkcionalna shema centra za opskrbu Sveuiline klinike u Kolnu Arh.. Heinle/VVischer

Di '

Neisti kreveti

isti kreveti

j[

--

H B

Prostorija za pripremu kreveta, bolnica St. Elisabeth Halle/Saale U.+A. VVeicken Arh..
572

1 2 3 4 5 6 7 8 10 12 13 J4

Prostor za hlaenje, dnev. potrebe BOLNICE Skladite za dnevne potrebe ef kuhinje PODRUJE OPSKRBE Hladna kuhinja Glavna kuhinja Centralna kuhinja. Nekada: smjetena u potkrovlju kako bi se izbPriprema obroka jegli neugodni mirisi i buka. Danas: smjetena na razini opskrbnih Dizalo mjesta osigurava nesmetano obavljanje poslova dostave, skladiteUlaz Kolica za serviranje nja, pripreme, dogotavljanja i izdavanja hrane. Pri upotrebi duboko Stalak za prljavo posue smrznutih namirnica mijenja se funkcija i oprema kuhinje. Stoga moPranje lonaca Stalci s prljavim posuem raju arhitekt i korisnik u uskoj suradnji definirati nain i oblik kasnijeg Pranje posua pripremanja hrane kako bi se nalo povoljno i ekonomino rjeenje. Vraanje

Kuhinjska zgrada, prizemlje

Svijetla visina kuhinjske dvorane iznosi 4,00 m. Veliina kuhinje ovisi o zahtjevima i broju pacijenata bolnice. U glavnoj kuhinji treba za svakog sudionika radnog procesa predvidjeti 1 m 2 povrine. Uz to treba predvidjeti posebnu dijetnu kuhinju (najmanje 60 m 2 ) s pisaim mjestom za efa kuhinje, te mjesto za ienje povra (30 m 2 ) s mjestom za ostavljanje otpadaka (5 m 2 ). Uz to je potrebna prostorija za dnevne zalihe (8 m 2 ), hladnjaa s pretincima za meso, ribu i mlijene proizvode (po 8 m 2 ), rashladni pretprostor (10 m 2 ) sa krinjom za duboko smrzavanje i agregatom. Prihvat robe treba biti povezan s upravom i imati dovoljnu povrinu za skladitenje ( 1 5 - 2 0 m 2 ). Tome je prikljueno glavno skladite za voe i povre (20 m 2 ), zalihe suhih namirnica (20 m 2 ) i konzerve. Centralna praonica posua. To je prostorija u neposrednoj blizini U.+A, VVeicken centralne kuhinje i tamo se preuzima i pere posue osoblja i pacijenata. S obzirom na visok stupanj automatizacije, treba pri projekti1 Hladna kuhinja/salate ranju na vrijeme razjasniti i uzeti u obzir podatke o potrebnim instala2 Priprema povra cijama za posebne ureaje. Za pranje i odlaganje posua i ostale Hladnjak za povre Hladnjak za meso poslove treba predvidjeti dovoljan prostor (oko 30 m 2 ). Mlijeni proizvodi Tehnika. Za tehniku odgovorna je tehnika sluba, koja s obzirom Hladnjaa Skl. mat. za jednokr. upotrebu na porast automatizacije ima sve veu ulogu. Osim graevinskog Prijam robe odravanja te kune, medicinske i transportne tehnike, ima i adminiProstorija za zamrzivae strativne zadae. Kad je rije o sanitarnim instalacijama, treba uzi10 Skladite zaliha 11 Skl. za nekvar. robu i konzerve mati u obzir brzi tehniki razvoj. Povoljni su prstenasti vodovi za horizontalno opskrbljivanje po etai, te vertikalni vodovi u odijeljenim oknima za raspodjelu po visini. Horizontalne instalacije treba ugraditi u uplji prostor ispod ovjeenih stropova kako bi se olakale kasnije izmjene. Voda se priprema centralno, a samo podruje s posebnim zahtjevima glede kakvoe (ljekarna, sterilizacija itd.) imaju decentralizirano kondicioniranje vode (desalinizacija, omekavanje). Ovisno o vrsti bolnice treba raunati s potronjom vode od 400 do 450 litara po krevetu. Otpadne vode DIN 19520. Povoljno je da su prostorije za ventilacijske agregate u blizini vanjskih prostora. Pri projektiranju horizontalnih i vertikalnih ventilacijskih kanala treba voditi rauna o zahtjevima protupoarne tehnike. Za operacijske odjele, intenzivnu njegu i radiologiju potrebna je opskrba medicinskim plinovima. Za te medije treba predvidjeti odgovarajue prostorije u kojima e se obavljati skladitenje i podjela plinova. Pumpe za kisik, duik, vakuum i komprimirani zrak moraju biti na raspolaganju u parovima, kako u sluaju kvara ne bi dolo do zastoja. U ostalu tehniku opremu spada i agregat za struju u sluaju nude. Toplana. U prijanjim rjeenjima s kotlovnicom ( 100 m 2 ) bile su potrebne velike podrumske povrine, najee kroz dvije etae. Dananji sustavi grijanja zahtijevaju manje povrine, a naroito je povoljno daljinsko opskrbljivanje toplinom. Treba naglasiti da operacijsko podruje i intenzivna njega moraju biti stalno opskrbljeni, prema tome treba predvidjeti rezervne sustave u sluaju nude. Presjeci dimnjakih cijevi odreeni su u DIN-u 4705. Vrata u sluaju nude moraju se otvarati prema van. Valja uzeti u obzir propise VDI i VDE te smjernice za grijae prostorije. Sustav grijanja, opskrba medijima i pomoni agregat za struju mogu se smjestiti u jednu veliku prostoriju. Skladite goriva mora biti pristupano i po mogunosti smjeteno izvan zgrade podzemno. Treba obratiti panju na DIN 4755 i smjernice za grijae prostorije.

Restoran za osoblje kantonalne bolnice u Baselu za 150 djelatnika Arh.: Suter&Suter

573

BOLNICE
PODRUJE OPSKRBE - > Q Q Elektrina instalacija Opskrba strujom iz javne mree sastoji se od normalnog napona (220 V) i jake struje (380 V). U razdjelnoj prostoriji instaliran je razvodni ureaj za struju niskog napona. Potrebne su najmanje dvije trafoelije sa slobodnostojeim agregatima. Treba voditi rauna o dovoljnoj irini vrata (oko 1,30 m) i dobroj ventilaciji te uzeti u obzir propise VDE i strunih udruga. Veliina i broj agregata za rezervnu struju ovisi o veliini ustanove. Ti bi agregati trebali biti blizu gospodarskog dvorita radi olakanja radova na odravanju. Manji strojevi proizvode i manju buku Treba predvidjeti elastine temelje ispod agregata. Za operacijski odjel treba predvidjeti i dodatne akumulatore za rasvjetu i nunu struju, koje treba smjestiti u centrali za klimatizaciju. Centrala za plinove Vodovi se opskrbljuju iz elinih boca, naizmjenino iz pogonskih i rezervnih baterija s automatskim izmjenjivaem prikljuka. Povoljan je poloaj s neposrednim prilazom gospodarskom dvoritu radi kraega transporta (doprema/otprema) boca. Boce se mogu smjestiti i u prostoriju sa pumpama za medije (- vakuum, duik, komprimirani zrak) kako bi se postiglo centralno upravljanje (eventualno kompjutorizirano). Danas se umjesto boca koriste tzv. hladni rasplinjai koji moraju stajati u vanjskom prostoru, udaljeni najmanje 5,00 m od zgrade. Radionice S gospodarskim dvoritem trebaju biti u vezi bravarska i elektroradionica (40 m 2 ) sa skladitem materijala i rezervnih dijelova (20 m 2 ), ope skladite (60 m 2 ), ostava za transportna sredstva (15 m 2 ). Potreban je spremnik za vodu (zaliha vode u sluaju nude), po mogunosti uz kuicu dizala iznad krovne etae (40 m 3 ). Ureaje za kondicioniranje za opi dio bolnice treba odvojiti od onih za infektivni odjel/dezinfekciju.
Opskrbni centar Sveuiline klinike u Kolnu, kuhinja, skladite za sitnu robu Arh.. Heinle, VVischer

Opskrbni centar Sveuiline klinike u K6lnu, kuhinja, skladite za sitnu robu Arh.. Heinle, VVischer

Informacijska centrala U bolnici postoje sljedee mogunosti prijenosa informacija: telefon, naizmjenini prijam i emisija, pozivanje sestre, interni telefon sestara, satovi, beini ureaji za traenje osoba, telefonski razglas, glazbena kulisa, televizija, teleks, radio. Radi bolje preglednosti treba urediti upravljako mjesto za medije (u ulaznom predvorju ili, ako su manje zgrade, kod prijavnice). Beini ureaj za traenje osoba treba predvidjeti usporedno uz telefonsku mreu, gdje iz nekih razloga nije mogue u bilo koje vrijeme doi na telefon (operacijsko podruje, radiologija). Interni telefon sestara omoguuje govornu vezu izmeu pojedinih radnih mjesta sestara i bolesnikih soba. Jedan kvarcni sat na baterije moe vie stotina pokazivaa minuta i sekunda drati u pogonu. Bolesnike sobe treba opremiti telefonom, telefonskim razglasom i televizijom. U bolnicama za poduku i istraivanja vana je instalacija pogonske televizije (monitoring). Sve zgrade treba opremiti automatskim ureajem za dojavu poara, dopunjenim runim alarmnim ureajima. U sluaju poara ventilacijskim se ureajima, transportnim sredstvima i dizalima upravlja uz pomo ureaja za dojavu poara. Nuno je ukljuiti inenjere odgovarajuih struka. Zatita od zranih napada Zahtjevi glede zatite od zraenja i zranih napada razlikuju se od regije do regije. Treba se drati smjernica koje je izdao ministar za stambenu izgradnju. Mora postojati pomona operacijska dvorana, leaji, skladite sterilnog materijala, pomona kuna tehnika za nudu (trai se samo u vicarskoj).

Kantonalna bolnica Basel, sklonite s dvije operacijske dvorane i s mjestima za leanje Arh.. Sutter i Sutter

Centralna opskrba U posljednjim se godinama opaa tendencija primjene modernih modela organizacije. Centralna organizacija pojedinih podruja opskrbe i otpreme vodi rauna o sve veem manjku osoblja. Interne komunikacije centralne opskrbe odvajaju se od ostalih prometnih tokova u bolnici. Tako se izbjegavaju smetnje i postie bolje iskoritenje transportnih sustava. Pri projektiranju moe arhitekt kompjutorskom simulacijom ustanoviti jesu li rjeenja ispravna, pa pogreke ispraviti jo u fazi projektiranja. Ciljanim koritenjem i pravodobnim interventnim zahvatima moe se potrebna povrina opskrbnih podruja smanjiti na minimum.

574

1 = ulazna dvorana 2 = prodaja 3 = uprava 4 = rendgenska dokumentacija 5 = pranje posua 6 = kuhinja 7 = blagovaonica za osoblje

BOLNICE
PODRUJE UPRAVE - > Qp Prostorije uprave hodnikom su povezane s predvorjem i glavnim prometnim voritem, a treba predvidjeti prikladnu vezu s podrujem opskrbe. Na 100 bolesnikih kreveta potrebno je sljedee osoblje:
Broj stalnih zaposlenika na 100 popunjenih kreveta /1000 pacijenata 1980-1995 Na 100 popunjenih kreveta Broj grupe osoblja 1 lijenika sluba 2 osoblje za njegu 3 medicinsko-tehn. sluba 4 funkcionalna sluba Grupa 1 - 4 5 kliniko osoblje 6 sluba za nabavu i gosp. 7 tehnika sluba 8 uprava 9 posebne slube 10 ostalo osoblje 11 osoblje ukupno bez ostalog osoblja (10) Na 1000 pacijenata

1980 1985 1990 1991 1995 1980 1985 1990 1991 1995 Njemaka Zap. Njemaka Njemaka Zap. Njemaka 11,7 13,6 15,7 17,1 20,4 5,4 6,0 5,9 6,8 6,8 44,8 48,8 55,2 58,5 70,4 20,6 21,4 20,9 23,4 23,4 14,1 15,8 17,5 21,9 25,0 6,5 7,0 6,6 8,8 8,3 9,4 11,0 12,9 14,1 16,3 4,3 4,8 4,9 5,7 5,4 80,1 10,2 18,1 1,3 7,5 1,4 3,4 89,2 101,2 111,5 132,2 36,8 39,2 38,4 44,7 43,9 8,2 17,0 2,3 8,0 1,5 3,4 7,0 7,6 6,8 17,1 17,2 17,2 3,3 4,4 4,5 8,8 10,9 12,1 1,7 2,0 1,6 3,9 3,9 3,5 4,7 8,3 0,6 3,5 0,7 1,6 3,6 7,5 1,0 3,5 0,6 1,5 2,7 6,5 1,3 3,3 0,7 1,5 3,0 6,9 1,8 4,4 0,8 1,4 2,2 5,7 1,5 4,0 0,5 1,3

122,1 129,6 143,0 157,0 178,3 56,2 57,0 54,3 62,9 59,2 118,6 126,2 139,1 153,5 174,4 54,6 55,4 52,8 61,5 57,9

Izvor: Udruga njemakih bolnica (Deutsche Krankenhausgesellschaft DKG) izdanje 1997

Opa bolnica Herdecke/Ruhr, do 92 kreveta; ulazna dvorana s upravom Arh.. Bockenmuhl

Arhiva i skladita Povoljne su kratke komunikacije izmeu arhiva i radnih podruja, ali je to najee teko ostvariti. Mogua je lokacija u suterenu i veza stubitem. Treba razlikovati skladine i arhivske prostorije za spise, literaturu, filmove, pojedine odjele, upravu itd., zalihe (ljekarna, dezinfekcija, kuhinja i si.), ureaje (kuhinja, uprava i si.), preparate, zbirke, radionice. Dubina regala i ormara ovise o materijalu koji se skladiti. Za spise, knjige, filmove to je 25 - 40 cm, za sprave, porculan i si. 4 0 - 6 0 cm. Pokretni regali su prikladni za smanjenje tlocrtne povrine, uz jednak kapacitet skladitenja. Treba raunati s visokim optereenjem regala (do 1000 kg/m 2 ). Drutvene prostorije Blagovaonice i kafeterije treba locirati u prizemlju ili na najvioj etai (pogled). Veza s centralnom kuhinjom ostvaruje se teretnim dizalom koje nije pristupano posjetiteljima. Potrebna je izravna veza s izdavanjem hrane. Razliita su miljenja o tome treba li razdvojiti posjetitelje, osoblje i pacijente. Danas je u blagovaonicama posluga esto izvana. Sustav samoposluge s pultom za izdavanje (duljina oko 6 - 8 m) pokazao se prikladnim. Posude sa salatama trebale bi stajati slobodno. Molitvene prostorije Povoljna je centralna lokacija, na sjecitu unutarnjeg i vanjskog prometa, ali izvan podruja njege, lijeenja i opskrbe. To mjesto treba biti dostupno za osoblje, posjetitelje i stacionarne pacijente (bolniki prijevoz). Ureenje i oprema prostorije (najmanje 40 m 2 ) ovise o religioznim, mjesnim i osobno razliitim zahtjevima, ali najee bez usmjerenja na neku odreenu konfesiju. Evangelika kapela: propovjedaonica; ukljuiti crkvene nadzorne vlasti. Katolika kapela: klupa za priest, ispovjedaonica, eventualno sakristija; ishoditi dozvolu nadlenog biskupa. Prostorije za sveenike neposredno su povezane s kapelom i molitvenom prostorijom: soba za razgovor, sakristija, prostorija za ienje i ostava. Osim sjedala, mora postojati mjesto za krevete, krstionica, orgulje/harmonij, oltarni prostor (-> crkva).

U podruju uprave treba raunati sa 7 m 2 do 12 m 2 povrine po zaposlenom. Prostorije gdje prolaze pacijenti i rodbina nadovezuju se na prostor za prijam (ulazno predvorje), prihvat i obraun (25 m 2 ). Vana je veza s ulazom za leee bolesnike i najmanje dvije prostorije, svaka po 5 m 2 kao kontrolnim prolazom prije prijama, s blagajnom (12 m 2 ), i knjigovodstvom (12 m 2 ). Prostorije internog pogona su ured upravitelja (20 m 2 ), tajnitvo (10 m 2 ), ured upravnog odjela (15 m 2 ), po mogunosti u podruju opskrbe, ured za sestre (20 m 2 ), personalni ured (25 m 2 ), centralna arhiva (najmanje 40 m 2 ) u podrumu, povezana pomonim stubitem s upravom. Prema potrebi: slubene prostorije za glavnu sestru i socijalnu radnicu, lijenika soba za boravak i dogovore, prostorija za dostavljae, arhiva bolesnikih listova, struna knjinica, knjinica za pacijente, prostorija za frizere (dva mjesta). Sve vea racionalizacija raunovodstva i uvoenje elektronikih ureaja i raunala zahtijeva panju pri projektiranju: podovi po mogunosti s nadgradnjom, centralna pisarnica s prikljukom na pneumatsku potu. Glavni ulaz Openito postoji samo jedan glavni ulaz. Posebne ulaze treba iz higijenskih razloga (infektivni ili djeji odjel) posebno oznaiti. Ulazno predvorje treba, prema naelu otvorenih vrata, oblikovati kao ekaonicu za preuranjene posjetitelje. Danas oblikovanje vie odgovara modernom hotelskom predvorju, kako bi se smanjio tipini dojam bolnice. Tu se razilaze putovi posjetitelja, ambulantnih pacijenata, pokretnih stacionarnih pacijenata, poslovnog prometa. Veliina predvorja ovisi o broju kreveta i mjesnim obiajima glede broja posjetitelja. U prostoru za doek i informacije (12 m 2 ) nalazi se odgovarajui pult, a odatle se dalje prilazi unutarnjim podrujima i glavnom prometnom voritu (sa zahodom), koji su pregledni i s mogunou zatvaranja. Treba predvidjeti telefonske govornice, kioske za duhan, slatkie, cvijee, pisai pribor. Ulaz za leee bolesnike Za dopremu je pogodan natkriveni kolni prilaz ili zatvoreno predvorje u blizini i u vidokrugu uprave, izvan pogleda s glavnog ulaza. Treba predvidjeti kratku komunikaciju do ambulante, operacijskog odjela i glavnog prometnog vorita (bolesniki odjeli), izvan opih prometnih tokova. Potrebno je: prostorija za prijam/pregled radi hitne pomoi (15 m 2 ), prijamna kupaonica (15 m 2 ), pretprostor (10 m 2 ), mjesto za odlaganje najmanje dvaju nosila i skladite rublja - sve izravno dostupno iza ulaza.

575

.
Stambeno podruje

BOLNICE
NASTAVA f ISTRAIVANJE

Podruja za stanovanje naelno su odvojena od podruja bolnice. Prilazi se kolnim putem za cijeli kompleks. Podruje se dijeli na domove, stanove i kole za osnovnu izobrazbu i daljnje usavravanje. Treba predvidjeti dovoljan broj parkirnih mjesta zaposlenika.
03 = kuna tehnika 02 = skladite, praonica j , . 01 = kuhinja, radionice, odjel za pokuse (?) Obrazovni i istraivaki centar, Basel
1

2 =

0 = kantine, dvorane = kafeterija, . prodavaonice knjinica

3 = laboratoriji 4 = kola za med. aborante 5 = tehnika Arh. Suter & Suter

Stambeni domovi U stambenim domovima za ensko osoblje treba, osim sestara, u sluaju potrebe smjestiti i lijenice, asistentice, pomonice i studentice. Prostorije za boravak i spavanje treba jedinstveno oblikovati kao pojedinane sobe s ormarom i odjelom za pranje (16 m 2 ) Bolje je rjeenje s odvojenim odjelom za tueve i zahode. Dimenzije soba iznose oko 4,6 - 4,7 m * 3,00 - 3,50 m. Za visinu etaa mjerodavni su zahtjevi uobiajene - stanogradnje. Razliita su miljenja o oblikovanju kuhinjskih jedinica. Prije su bila uobiajena rjeenja sa 10 - 1 2 soba kao stambene jedinice na koju dolazi jedna zajednika prostorija za pripremu (6 m 2 ), soba za boravak (20 m 2 ), eventualno balkon, prostorija za ienje (10 m 2 ) Danas je uobiajeno rjeenje sobe s kuhinjskom niom i mokrim vorom (usporedi - studentski domovi). Zajednike prostorije za sve zaposlenike ukljuuju prostoriju za boravak (na svaku sobu = 1,0 m 2 , najmanje 20 m 2 ), povezanu s jednom vienamjenskom prostorijom (20 m 2 ), garderobu, 2 zahoda, praonicu (10 m 2 ), prostoriju za suenje (15 m 2 ) i ostavu (30 m 2 ). Na isti nain izvode se domovi za muko osoblje, osim ako veliina kompleksa zahtijeva zajedniki stambeni dom. Stanovi Stambenim domovima odvojenim po spolovima prikljuuju se dvosobni stanovi (40 m 2 ) za lijenike odnosno lijenice. Trosobne i etverosobne stanove ( 7 0 - 9 0 m 2 ) za lijenike, upravitelja bolnice, nadstojnika zgrada treba projektirati odvojeno od domova. Mogu se po mogunosti predvidjeti zajednike prostorije za lijenike: knjinica i itaonica (25 m 2 ), klupske prostorije (35 m 2 ). Udio stanova za lijenike sve je manji. kola za izobrazbu i usavravanje

(2)

Razina 3, istraivaki laboratorij

Obrazovanje koje e studente medicine pribliiti lijenikoj praksi zahtijeva posebno podruje nastave i istraivanja koje je u uskoj vezi s bolnicom. Poveanjem broja studenata poveavaju se i zahtjevi prema obrazovnim ustanovama. Na raspolaganju moraju biti: skladita, radionice, stanice za pokuse (farmacija), audiovizualne zone (za videoprijenose iz operacijskog podruja), eventualno vlastita kafeterija, predavaonice (150 - 500 mjesta), knjinica, istraivaki laboratoriji, dvorane za vjebe, uredske prostorije. Broj i veliina prostorija ovise o veliini i mjestu ustanove. Stanice za pokuse U tim se prostorijama zajedno dre sve ivotinje za cijelu bolnicu. S ostalim laboratorijskim podrujima stanica je povezana osobnim i teretnim dizalom. To je podruje posebno istaknuto u sveuilinim klinikama. Treba raunati na velike povrine za uzgoj i dranje ivotinja. Knjinica Medicinske knjinice treba organizirati kao knjinice sa slobodnim pristupom, bez zatvorenih skladita i izdavanja knjiga. Velik dio literature su asopisi. Vaan je dovoljan broj stolova za itanje sa svjetiljkama, radnih mjesta s ureajima za itanje mikrofilmova, dijaprojektora i pisaih strojeva. Povoljna je veza knjinice s klinikom pomou malih i srednjih transportnih ureaja.

(3)

Razina 2, knjinica

576

BOLNICE
AMBULANTA

Ambulanta s prostorijama za deurne lijenike, povezana s centralnom sterilizacijom Arh. Khler/Mller

1 2. 4. 5. 6. 7. 8.

Prijam / ekaonica Prostorija za male zahvate Vienamjenska prostorija (urologija) Garderoba za lijenike Prostorija za lijenike sastanke Lijenika prostorija Slobodan prostor za pripremljene leajeve ("ekaonica za krevete")

Ambulanta hitne p o m o i Do ambulante hitne pomoi stiu pokretni i nepokretni bolesnici kroz predvorje za nepokretne bolesnike (visina prolaza za vozila najmanje 3,50 m). Od vitalne je vanosti dobra signalizacija privoza za interventna vozila. Povoljan je poloaj ovog odjela nasuprot glavnog ulaza, jer se tako izbjegava kontakt s posjetiteljima i drugim pacijentima. Ambulantni se odjel sastoji od ambulantnih prostorija ( 2 0 - 2 5 m 2 ), koje su opremljene operacijskim stolom, malom operacijskom svjetiljkom, ormarima s umivaonikom i eventualno kabinama za pacijente. Takoer mora postojati prostorija za gipsanje s klupom za gipsanje i jedna pomona soba za intenzivnu njegu. Potrebna je blizina operacijskog odjela, iako mora postojati posebna prostorija za hitne zahvate. Kirurka i anestezijska sluba trebaju biti u blizini. Traumatoloke bolnice Najee postoje samo u velikim gradovima, a slue ujedno i za rehabilitaciju. esto se takve pomone bolnice s dobro organiziranom traumatolokom kirurgijom smjetaju u stare zgrade opih bolnica koje su preseljene u novogradnje. Zdravstvene ustanove U Njemakoj najveim dijelom ispunjavaju funkcije ambulantnih poliklinika: slue preventivi i dopunskoj njezi otputenih pokretnih pacijenata. Te ustanove imaju prostorije za preglede i obradu za ranu dijagnozu i lijeenje, dopunsku njegu, pretkontrolu za bolniko zbrinjavanje (pluni bolesnici), sistematske preglede, savjetovanja i dr. Odjeljenje sa siubujuim lijenicima ima radnu sobu i prostoriju za preglede, po mogunosti sobu za zamjenjujueg lijenika i sobu za preglede, a ekaonice su odvojene. Prostorije za infektologa: soba infektologa, predsoblje, soba za preglede, posebna ekaonica. Prostorije za spolne bolesti: prostorija za preglede sa zahodom, predsoblje s kartotekom, soba za preglede. Savjetovalite za majke: ekaonica, mlijena kuhinja, prostorija za djeja kolica (uz ulaz), kartoteka. Ovome se dodaju medicinsko - tehnike prostorije, rendgenski odjeli, odjel za mlade, prostorije za upravu, osoblje i arhivski materijal. Veliina prostorija je razliita i odreuje se u dogovoru projektanta i korisnika.

Operacijsko podruje 9. Septika operacijska dvorana (endoskopija) 10. Ulaz u operacijsku dvoranu 11. Prostorija s ureajima 12. Aseptika operacijska dvorana 14. Sterilni hodnik, pranje 15. Izlaz iz operacijske dvorane

M m

i m r r n

Odjel za intenzivnu njegu 16. Izdv. prost, prema odjelu za intenz. njegu 17. Hodnik za opskrbu / radni hodnik 18. Prostorije za intenzivno lijeenje

Isjeak iz funkcionalnih podruja; A = operacijsko podruje, B = ambulanta, C = odjel za intenzivnu njegu

Leei pacijenti

^I 5)

Oi 0

N dt iM n^Raa

I
Unutarnje komunikacije, bolnica Prignitz Arh.. B.+C. Lambart

{U^M-^J

1 Ulaz i izlaz iz operacijske dvorane 2 Prostorija za septike zahvate 3 Ureaji 4 ekaonica 5 Garderoba 6 Arhiva 7 Ambulanta 8 Otpad 9 Aseptika operacijska dvorana 10 Ureaji 11 Ulaz u operacijsku dvoranu 12 Prostorija za pranje 13 Izlaz iz operacijske dvorane 14 Prebacivanje na operacijski leaj 15 Prva pomo 16 Prijava 17 Prijam 18 Ultrazvuk 19 .Elektroinstalacije 20 -Prostorija za preglede i obradu

(4)

Ambulanta bolnice St. Elisabeth Halle

Arh.. U.+A. Weicken

577

i Ured i Konzultacije i Predavaonica i Pojedinana nastava I Djeji vrti I Garderoba osoblje l Kupaonica osoblje

BOLNICE
POSEBNE BOLNICE tH Posebne bolnice su tip ljeilita koja imaju sve vee znaenje. Specijalizacija pojedinih strunih podruja trai intenzivnije koritenje povrina pri oblikovanju tlocrta, uz visoke zahtjeve prema projektantima. Vana je stalna veza izmeu arhitekta, inenjera raznih struka lijenika i sestara. U posebne bolnice ubrajaju se kirurke klinike za posebna specijalistika podruja, kao i terapijske, psihijatrijske, djeje i rehabilitacijske bolnice. Poveao se udio klinika za alergije, kone i plune bolesti.

J i

Oj)

Jfp-

-lij

UJ^JJ M" r x i ' . i ' j r n

l Grijanjne i Bicikli (10) Kuhinja ( m Ulaz Gospodarsko dvorite M3) Praonica U4) Soba za prematanje M5) Prostorija s ureajima (16) Pojedinani tretman @ @ Gimnastika prostorija Radna terapija

i 11mp/Tri"fi"ii|uQ9) *n ~

(T)

Centar za spazmatiare, Gggingen

Mg) Prostorija za boravak osoblja

1) Ulazna dvorana 2) Vratar Prijava Uprava 5 ) Ured Lijenik 7 ) ekaonica f n Pregledi n EKG 10) Laboratorij 11) Endoskopija 12) Rendg pregled 13) Arhiva 14) Med. sestre 15) Praonica 16) Pr. za iv. i gla. 17) Kuhinjske zalihe 18) Skladite

I. Odjel za prijam bolesnika, pododjel cent. za krizna stanja, dvorana s nadzorom, sobe pacijenata II. Zatvoreni odjel, dva odjela za po 32 pacijenta podijeljena u terapijske grupe sa po 8 pacijenata III. Otvoreni odjel, prijelazni odjel, priprema za otputanje iz bolnice

Glavni ulaz Izdvojeni prostor za prijem / transport bolesnika Izdvojeni prostor / dostava ( 4 ) Izdv. prost. / dostava za radionice ^ i prilaz za vatrogasce Servisni hodnik, dostava, raspodjela robe Hodnik za pacijente, putem stubi^ ^ ta direktno povezan s odjelima, interni dio prstena komunikacija ( 7 ) Prsten komunikacija ( 8 ) Izdvojeni prostor 1. kat

Funkc. hodnik za osoblje, 1 kat Kuhinja odjela Zajednika blagavaonica Prostorija za grupnu terapiju Unutranja dvorana Soba terapeuta Sobe pacijenata Dnevni boravak jedne terapijske grupe s kuhinjom, kut za blagovanje Sanitarni vor: WC. tu za po 4 pacijenta Prostorija sa priborom za ienje i ostava

1) Dvorana Dnevni boravak Kuhinja Blagovaonica 5 ) Prostorija s TV 6 ) Sastanci, knjinica Q Terasa

ffl ESS Si
9
w

(3)

Reumatoloka bolnica Wildbad, 100 kreveta, 1. kat

^ ^

Centar za rehabilitaciju Mnchen, 72 kreveta, polukat

( T ) Stanovanje

Blagovaonica

( 3 ) ajna kuhinja ( 4 ) Odgojiteljica, deurstvo ( ? ) Pribor za i. ( 7 ) Spavanje Ostava Lijenik, deurstvo

Centar za rehabilitaciju Mnchen, 72 kreveta, 4. kat

Odjel za psihijatriju, neuroloka klinika Karl-Bonhoeffer, Berlin

578

BOLNICE

@1q|DL

f ) %

8DTND t p a u 4 -

POSEBNE BOLNICE

Q P

&
Un

HS

L u

Jk
"D

F u

O c r
-

pitn

t r - H n

u
fl

i
i

J i
[ n

h
al
Ulazna dvorana

n =

@ Rendgen Kliniki laboratorij Seroloki lab. Bakterioloki lab. Zarazni odjel, prijam @ Svjetla rnik @ Soba za izolaciju @ Kuhinja Med sestra
Njega

Vratar Tajnitvo Uprava Glavna sestra Prijam Uho, grlo, nos

EKG

E J i

U , D

Oi

^
^ -1(19) Ja.

DIITC

Arh.. Amon, HSckl, Kochta (2) Prvi kat

EEG Djeja kolica ekaonica Pregled Lijenik

Roditelji -

Legenda ->

Slika 1 i 2: gradska djeja klinika Frth, 200 kreveta @ Prizemlje

Prizemlje T) Dvorana Garderoba Prost, za boravak Lijenika prost. Predsoblje Konzultacije Uprava ") Centralni prijem 9 ) Administracija ffl) fil) Telefon, centrala Garderoba Laboratorij (9) (13) (15) Arhiva Atelje Plinska sterilizacija Centralna sterilizacija Odravanje Upravitelj Tajnitvo Strojamioca Programer Operator

2. kat ( 1 ) Lijenika prostorija ( 2 ) Pregled Mjerenje

'13) Uzimanje krvi W Pranje posua MM Autoanaliza 5y Biokemija Rutina

( 4 ) Analiza plinova Ergospirometrija

'18) Fizika, kemija

( 5 ) Ergometrija ( ? ) Pregl. uz dodav. boja 1. kat Ventilacija Lijenika prost. Prostorija za nistagmiare Miografija 5 ) Tamna komora Patologija - mjerenje Trezor Doziranje, izdavanje Radioaktivni labor. Uzorci - mjerenje

(2)

Vjetrobran Ulazna dvorana Recepcija Dvokrevetna soba Jednokrevet. soba Konferen. dvorana

m) (j2) m) rt?)

Kuhinja Blagovaonica Laboratorij Pnmarijus Pregledi Ravnatelj Glavna sstra EKG

Dvorana Boravak

0 ? ) Tajnitvo

Elektr. tehnika Blagov. za osoblje Legenda -

()

Ljeilite Hellnerklinik Bad Sassendorf, 100 kreveta

Arh.. Ksters/Balke

579

nimmt
Lijenik Izdv. prost.

Obdukcija

Labor.

Hladnjaa

BOLNICE
NUKLEARNA MEDICINA, PATOLOGIJA Prosektura, patologija Prosektura bolnice sadri prostorije za uvanje, seciranje, skladite lijesova, hladnjau za umrle, odar, stavljanje u lijes i garderobu za patologe. To je zasebno bolniko podruje, pa treba u projektu predvidjeti kratku komunikaciju do dizala (prema pojedinim odjelima). Pri tome bi trebalo predvidjeti pregledni prilaz (za rodbinu) i po mogunosti to krai kolni privoz za pogrebnike. Ovisno o veliini bolnice, moe se toj skupini prostorija dodati laboratorij, arhiv i garderobe za osoblje.
s

3
ff
Izdv prost.I Priprema Rodbina upnik

.Prat

t i

L
Prostorija za sekciiu

OdavanjeH posljednjeg d poasti L

" Z\

"

Okruna bolnica Soltau, 354 kreveta Arh.. Poelzig, Biermann

Prosektura bolnice St. Joseph, Wipperfrth, 372 kreveta Arh.. Khler, Helfrich

Obdukcija

Garderoba m

Prostorija z a , p o sekciju r H Arhiva Priprema

1M
C O o o

EL
lPolag. 1 na oda:

Hladnjaa

Stavljanje

O
ojo

PD
Rodbina

fn

ojo

Skladite lijesova i

Prosektura bolnice St. Clemens, Geldern, 480 kreveta Arh.. Poelzig

Prosektura gradske bolnice Velbert, 444 kreveta Arh.. Krger, Krger, Rieger

Veza s gospodarskim dvoritem

Gospodarsko dvorite Cjelokupna logistika bolnice trebala bi djelovati s jednog centralnog mjesta. Mogunost za to nudi gospodarsko dvorite, povoljno locirano u donjem podruju opskrbe/otpreme. Posebnim cestovnim prikljukom, odvojenim od glavnog ulaza i privoza za nepokretne bolesnike, obavlja se cjelokupno opskrbljivanje svim bolnikim potreptinama i potronim materijalom, kao i otprema otpada. Projektom treba definirati parkiralita i ranirne povrine za teretna vozila, te voditi rauna o mnotvu razliitih vrsta otpada (kuhinjski otpaci, posebni otpad, staro staklo, stari papir, tekuine za razvijanje itd.) i o povrinama koje su potrebne za njihovo odlaganje. Osim toga, na gospodarskom dvoritu mogu se nalaziti prostorije s agregatom za struju u nudi, sprinklerska centrala, centrale za kisik i komprimirani zrak te druge prostorije u funkciji opskrbe. iroke mogunosti koritenja i mnotvo razliitih vozila ne mogu se obuhvatiti pouzdanim podacima o potrebnoj veliini tog podruja, ve taj problem treba rijeiti dogovorom projektanata i korisnika. Povoljan je poloaj u suterenu, pa je potrebna prilazna rampa (nagib ispod 15%!). Za manje veliine bolnikog terena mogua je izgradnja iznad nekih drugih opskrbnih podruja, ali pri tome treba obratiti panju na ventilaciju.

Veza s 1. podzemnom etaom, opskrba i otprema

Otpad

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

.Kotlovnica, strojarnica Elektrini razvod Dovod vode/plina Spremite Kisik Elektrini razvod Obavjetavanje rodbine Skladite Opskrba Otprema

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Praonica rublja Skladite Rodbina Polaganje na odar Stavljanje u lijes Prostorija za sekcije uvanje Arhiv Kabine za odmor Podvodna masaa

580

1. podzemna etaa s ureajima za opskrbu i otpremu, prosektura, fizikalna Arh.. U.+A. Weicken terapija

(6)

Gospodarsko dvorite / rampa

Arh.. U.+A. Weicken

Balkon

. BOLNICE
NJEGA RODILJA I NOVOROENADI
Konzultacije

-CO,
Gard. za Nedonoad i dojenad Soba za}~ razgovor

fflua
Sard, za ned. sestre J _ j g ~ .3!, PnpEg rema >

- r t a
3 ,
lnten

"

Lijenik

ti

'Soba z J idojenje i

Primalje

Stacionar za nedonoad i dojenad s 27 kreveta, Fulda

Balkon za posjetitelje s interfonom

Arh. Khler, Kssern

Njega rodilja i novoroenadi obuhvaa sve djelatnosti koje su nakon normalnog poroda u bolnici potrebne za tekue tjelesno, medicinsko, psiholoko i socijalno zbrinjavanje rodilja i novoroenadi. Rodilje s visokoinfektivnim bolestima kao to je tifus, tuberkuloza, hepatitis lee u izoliranim odjelima za njegu. U sluaju smetnji vitalnih funkcija treba predvidjeti premjetaj na odjel intenzivne njege. Novoroenad s infekcijama ili respiratornim smetnjama (npr. nedonoad) treba premjestiti u posebni odjel ili u najbliu djeju bolnicu.

3,60 (2) Zarazni djeji odjel, varijanta sobe Arh.. Deilmann

\J

VI

^ T r L a j zan rNjojena 1J. =

Raspored njege rodilja odgovara normalnoj njezi: osnovna njega, lijenika njega, zbrinjavanje pacijentica, uprava i opskrba. Kad je centralizirano zbrinjavanje novoroenadi, jedinica za njegu novoroenadi locira se na rubu ili unutar odjela za njegu rodilja. Da bi se smanjila mogunost infekcija, podruje se dijeli na manje prostorije ili boksove. Za dojenje se novoroenad dovozi ili donosi u sobe rodilja. Tako se ostvaruje ea i djelotvornija povezanost majke i djeteta nego to je to bilo prije kad su postojale posebne sobe za dojenje. Zajednikim smjetajem rodilja i novoroenadi ("Rooming in") u istoj sobi izbjegava se prenoenje novoroenadi i tako se odtereuje osoblje, ali zahtijeva neekonomino decentralizirano zbrinjavanje novoroenadi, Meutim, to je postalo uobiajeno rjeenje u bolnicama.

, Kozmetiki [ 0 1 stoli

nda

5,0 Jednokrevetna soba s odvojenom Arh.. Mayhew

(5)

Jednokrevetna soba s odvojenom prostorijom za dojene

Arh.. Mayhew

Veliina jedinica za njegu. Najee su manje od jedinica za normalnu njegu. Preporuuju se manji odjeli jer ih se lake odrava s gledita higijene (manji promet osoblja i posjetitelja). Korisno je ogranienje jedinice za njegu na 10 do 14 kreveta. Poslovi se sastoje od nadzora nad prilazom, njege zdravih rodilja, njege zdrave dojenadi, njege odvojene novoroenadi (npr. nedonoadi) i pomonih poslova. Glede higijene, zahtjevi su oko njege rodilja i novoroenadi stroi nego za normalnu njegu. Zbog toga treba osim uobiajenog sustava kontrole prilaza postojati i garderoba za posjetitelje, Mjesto za krevet treba projektirati kao kod odjela za normalnu njegu, ali razmak kreveta mora biti vei zbog koarice za novoroene. U sanitarnom podruju treba predvidjeti kombinaciju tueva i tueva za sjedei poloaj, jer se rodilje ne bi trebale kupati u kadi. Jedinice za njegu novoroenadi sadre u okviru svojih poslova sljedee: krevete za novoroenad, mjesto za odmatanje, kupaonicu za dojenad, mjesto za povijanje, mjesto za vaganje, mjesto za deurnu djeju medicinsku sestru i eventualno mjesto za postavljanje kolica. Za novoroenad s patogenim uzronicima trebalo bi uspostaviti funkcijsku jedinicu za posebnu njegu novoroenadi s odijeljenim mjestima za krevete, za njegu i radna mjesta. U podruju pomonih poslova nalaze se sljedei elementi odnosno prostorije: radno mjesto odjelne sestre, prostorija za boravak sestara, ajna kuhinja, prostorija za lijenike, prostorija za preglede i obradu, ista radna prostorija, kupaonica za pacijentice, dnevne sobe za pacijentice i posjetitelje, prostorije za sprave i ienje, ostave, zahodi za osoblje i za posjetitelje, ormari za rublje i prostorija za razgovor s rodbinom. Tehniki uvjeti: da bi se to vie smanjio prijenos klica iz zraka, mora se osigurati 8 izmjena zraka u satu. Temperatura prostorija mora biti izmeu 24C i 26C. Poloaj pogonske jedinice: prijevozni put rodilja i novoroenadi nakon poroda neka bude to krai. Treba nastojati da taj put ne sijee hodnike s jakim prometom ili da se s njima ne preklapa. Obavljanje poroda i njega rodilja treba po mogunosti biti na istoj razini kako bi se izbjegla upotreba dizala.

(6)

Prostorna jedinica za njegu dojenadi i djece

Arh.. Mayhew

581

BOLNICE
I I

El

QQ

El

POSEBNA PODRUJA NJEGE Njega dojenadi i djece Pacijenti koji se najee nau zajedno u posebnim djejim klinikama razlikuju se: dojenad (udio 35%), nedonoad (udio 13%), mala i kolska djeca (udio 22%) do 14 godina. Odjel za infektivne bolesti svih dobnih skupina ini 22% prostora. Pri smjetaju te skupine pacijenata treba nastojati smanjiti kontakt s ostalim pacijentima i osobljem. Prozore treba osigurati od mogunosti da ih otvore djeca. Elektrini ureaji i grijaa tijela moraju biti osigurani tako da ne mogu ugroziti djecu. Treba predvidjeti prostorije za nastavu, igru i razne djelatnosti. Za djecu koja imaju ospice, vodene kozice, difteriju, arlah i tuberkulozu treba predvidjeti izolacijske odjele. Zidovi do visine 1,50 m moraju biti perivi. Oblikovanje treba biti slino djejem vrtiu, treba izbjegavati "sterilnu" atmosferu. Njega zraenih pacijenata Pri planiranju jedinica za njegu u nuklearnoj medicini, koje slue pacijentima pod radiolokom dijagnostikom i terapijom, treba prije svega voditi rauna o propisima za zatitu od zraenja (-nuklearna medicina). Veliina skupine treba odgovarati veliini skupine za normalnu njegu. Pogonska jedinica dijeli se na kontrolno i nadzorno podruje. Tako se jae zraeni pacijenti odvajaju od slabije ozraenih osoba. Prema tome treba pacijente preteno smjestiti u jednokrevetne sobe. Njega psihikih bolesnika Iz karakteristika psihikih oboljenja proizlaze sljedei zahtjevi za projektiranje i ureenje jedinica njege otvorenih i zatvorenih odjeljenja (pacijenti kojima je potreban laki oblik njege i teki bolesnici): potreba velikog prostora za dnevni boravak, blagovaonice i prostorije za radnu i grupnu terapiju, jer su pacijenti pokretni; male jedinice za njegu (do 25 pacijenata) s kratkim komunikacijama i dobrim mogunostima promatranja, kao i oblikovanje slino stambenim prostorijama kako bi pacijenti imali osjeaj zatienosti. Uoava se trend prema integraciji odjela za psihike bolesnike u ope bolnice, kako bi se sprijeila izolacija tih pacijenata.

I I

1 Spavaa soba 4 Garderoba za osoblje 7 Boravak za med. sestre 2 Lijenik 5 Lijeenje 3 Rad. mj. za med. sestre 6 Prostorija za dojenje Arh.. Krger, Krger, Rieger Q Djeji odjel s 28 kreveta, gradska bolnica Velbert

III

II i

III

Jednokrevetna i dvokrevetna soba kontrolnog podruja s jakom zatitom od zraenja Arh.. Deilmann

etverokrevetna soba sa svom opreosnovnu njegu pacije@mom szaduim boravkom(kod odjelu) nata na Arh.. Deilmann

Soba za lake psihike bolesnike i pacijente kojima je potrebna njega Arh.. Deilmann

(5)

Zatvoreni psihijatrijski odjel

Arh.. Khler, Mller-Pauly

()

Otvoreni pshijatrijski odjel 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 Tehniar, ureaji Boravak za osoblje ajna kuhinja 4 mjesta (bijelo) Nadzor 2 mjesta 4 mjesta (uto) 2 mjesta hitni sluajevi Izdvojeni prostor Lijenik Pregled Lijenik / deurstvo Radna prostorija, neisto, uto Garderoba pacijenti uto Garderoba osoblje Radno mjesto med. sestara / arhiv Radna prostorija, neisto, bijelo Garderoba pacijenti bijelo Centralna opskrba / teh. prip. vode Skladite ekaonica

Stanica za dijalizu sa 12 mjesta

Arh.. U. + A.Weicken

582

DOMOVI ZA STARIJE OSOBE

tu

Objekti za zbrinjavanje starih ljudi: 1. stan za starije osobe, 2. stambeni dom za starije osobe, 3. dom za njegu starijih osoba. Stan za starije osobe -> - () zaokruena je stambena cjelina koja odgovara potrebama starih ljudi, kako bi koliko je mogue samostalno ivjeli izvan domova. Takvih stanova ima 2 - 1 0 % i nalaze se u stambenom podruju. Stan za jednu osobu veliine je 2 5 - 3 5 m 2 , za dvije osobe 4 5 - 5 5 m 2 , a balkoni zatieni od atmosferilija su = 3 m 2 . Najmanja dubina balkona je 1,40 m, a balkonska vrata nemaju prag.
@ Shema povezivanja

Staraki stanovi s patronaom patronaom smjeteni su u jednoj zgradi, dopunjeni drutvenim prostorijama s ajnom kuhinjom, = 20 m 2 po stambenoj jedinici. Povoljna je blizina doma za njegu starijih osoba s ponudom prehrane i objekata za slobodne aktivnosti, oporavak i terapiju. U zgradi je prostorija za sestre s odjelnom kupaonicom i radnom prostorijom za njegu, centralna praonica i prostorija za ienje. Jedno parkirno mjesto predvieno je na 5 - 8 stanara. Grijanje je 2% iznad uobiajenoga. Uspostavljena je ambulantna pomo za starije osobe (9). Stambeni dom za starije osobe sa stacionarnim ureajima za stanovanje i zbrinjavanje. Prema zakonu 0 domovima, strogi su propisi 0 projektiranju, odobrenju graenja i poslovanju. Zbog velikih pomonih povrina, ekonomian je kapacitet od 120 mjesta. U ponudu povrina za opskrbu, priredbe i terapiju uklopljen je i odjel za kratkoronu njegu. Opa oprema: stube 16/30 cm bez podvlaenja gazita. Bojom su oznaeni rubovi stuba. Rukohvati su obostrano i na hodnicima. Dizala su prilagoena leeim bolesnicima s preklopnim sjedalima. U kuhinjama su prozorski parapeti bez namjetaja. Graenje je prilagoeno potrebama invalidnih osoba DIN 18011 i 18022 s. 543. Poloaj: blizina gradske ili seoske infrastrukture i sredstava javnog prometa; slobodne povrine s klupama za odmor. Dnevne ustanove za starije osobe: slue za kontakte i ambulantnu pomo, za ljude koji stanuju samostalno. Jedna takva ustanova namijenjena je za priblino 1600 starijih osoba. Sadri: prostoriju za susrete (djeljiva), do 120 m 2 , slubenu prostoriju i savjetovalite 20 m 2 , prostorije za fizikalnu i radnu terapiju, garderobu, skupne prostorije, zahod, ajnu kuhinju, kuglanu.

(2)

Funkcije centra za starije osobe

Spavanje

Stan za jednu osobu, 41 m 2

(5)

Stan za dvije osobe, 58 m 2

3lag|yanje

ijAJAj/sL^
J Hodnik ^

Spavanje

Kuhanje

a
-2,51-

Stan za dvije osobe, 56 m 2 + zimski vrt 9 m 2

(8)

Stan za dvije osobe, 55,5 m 2

Prizemlje stambenog trakta, dom za stanovanje i njegu starijih osoba Arh.. Turk/Richter/Bordurs

583

DOMOVI ZA STARIJE OSOBE

Bolnica i dom za njegu starijih osoba slue za njegu, zbrinjavanje i opskrbljivanje kronino bolesnih i onih kojima je potrebna njega. Aktivnom njegom, uz lijeniku i patronanu pomo, trebalo bi odgovarajuim vjebama povratiti izgubljenu snagu i odravati je. Treba jasno odvojiti stambeno od radnog podruja -() Veliine soba su: stambeno podruje zauzima = 50% sobe za jednu osobu = 18 m2, dvokrevetne sobe 20 m 2 - - @ . Ako je zasebna spavaa soba za jednu osobu, imat e 7 m 2 , a za dvije osobe 12 m 2 . Ulaz je 1,25 m x 1,25 m sa 1 m 2 povrine za garderobu. Mokri vor sadri zahod, umivaonik i tu. Stambena jedinica obuhvaa 8 - 1 0 stanovnika sa zajednikom prostorijom za boravak s ajnom kuhinjom, u kojoj se i jede.

M/N/l

H ,55-K-l .90-W-1,90-H-1 ,55-4 0,10 0,24 0,10

v t j M M i O i> 1 M j
l S c = a S J 1-1,55H1,80H-1,80-H-l ,55-| 0,10 0,24 0,10

Jednokrevetna soba za njegu

Balkon

Dvokrevetna soba za njegu 4.00

P\

- t t -

o n o

/-i

u i1,

rilhisa
i
11.63H-1,50 0,11 0,24 (3) Jednokrevetna soba za njegu Ml (?)

N / N /

/i. y

i
^

^ r ^ y

Za 2 stambene jedinice treba predvidjeti 1 prostoriju za njegu. Hodnici slue za komuniciranje, s niama za okupljanje. - . Za sestre: prijelazni prostor, prostorija za boravak, zahod i garderoba. Odjel za njegu sadri: kupaonicu s kadom otpornom na kiseline i za medicinske kupke, umivaonike, zahod, bide i tu, prostoriju za ienje s izljevom i ispiraem za fekalije, sobu za rublje, pomone prostorije za pribor i invalidska kolica. U odjel za kratkoronu njegu smjetaju se osobe kojima je potrebna tua pomo i njega u razdoblju godinjih odmora onih koji to redovito obavljaju. Tu se smjetaju i oni kojima je nakon otpusta iz bolnice potrebna njega, rehabilitacija i si. Centralne ureaje treba objediniti u prizemlju i suterenu jeliti na pojedine odjele. raspodi-

4 sL

A uha

Dvokrevetna soba za njegu

U podruju kratkorone njege nalaze se prostorije za upravu, soba za razgovore, zajednike prostorije i prostorije za priredbe, kafeterija, kao i prostorije za radnu terapiju, gimnastiku, pedikerski i frizerski salon.

()

Prizemlje doma za stanovanje i njegu starijih osoba

Arh . K.H. Muth

584

1 Boravak i spavanje 2 Tu / WC

(?)

Prizemlje, centar za starije osobe Viersen

(5)

Prvi kat ->

Arh.. W. von Lom

Dio tlocrta ->

(4)

Tipian raspored odjela za njegu -> 0

1. Ulazna dvorana 2. Kiosk 3. Kafeterija 4. Recepcija 5. Glavna sestra 6. Klupska prostorija 7 Knjinica 8. Lijenik 9. Zajednika prostorija 10. Jednokrevetna soba 11. Dvokrevetna soba

12. Blagovaonica 13. Kuhinja 14. Blagovaonica za osoblje 15. Mjesto na otvorenom 16. Bazen za vjebe u vodi 17 Boravak 18. Paviljon s fontanom 19. Galerija 20. Ventil, prostorije s bazenom 21. Loa s leajevima 22. Galerija s blagovaonicom

(5)

Prizemlje, stambena zaklada I

Prvi kat ->

Arh.. A. Riege

585

Crkvena prostorija

Prostor z a orkestar

Klupa z a priest Boni oltar

CRKVE
Budui da kue Boje slue kultu, treba i graevinske oblike razviti na temelju kulta i liturgije. Pojedine pokrajinske crkve odnosno biskupije imaju posebne smjernice za crkve koje treba podii u njihovom podruju, a osim toga treba obratiti panju na propise o prostorijama za okupljanje. Prije je jedino postojea katolika crkva bila kua Boja za "sluge Gospodnje". Narod je djelomino ostajao vani u predvorju, u "raju" Crkva je bila sakralna graevina puna duboke simbolike po svojem ureenju (oblik kria), orijentaciji (kor na istoku), dimenzijama (pre-

Galerija z a orgulje i pjevae ^Sjever

Shema evagelistike crkve prema Schikelovom nacrtu za katedralu u Berlinu

Shema katolike crkve

ma geometrijskim zakonitostima) - s. 40. - 43. i svim liturgijskim pojedinostima. Kasnije je narod uao i u crkvu. Sveenstvu je ostao namijenjen samo kor, odvojen ogradom s glavnim oltarom (sarkofagom s kostima crkvenog sveca) i u veim crkvama srednji brod "srce crkve". Potrebni prostor za mjesto u crkvi bez klecala (evangelistika) -> = 0 , 4 - 0 , 5 m 2 bez prolaza, za mjesto s klecalom (katolika) - > = 0 , 4 3 - 0 , 5 2 m 2 bez prolaza. Raspored i oblik crkvenih klupa vrlo je vaan za dimenzije prostorije, djelovanje prostora, ujnost i vidljivost. Kod manjih crkava (kapele) dovoljan je 1 boni prolaz irine 1 m @ s klupama za 6 - 1 0 , * 8 sjedeih mjesta ili 1 srednji Zbog prolaz irine 1,50 m s obostranim mjestima kao prije -

, doc J / - f \ a na i
Krstionica

Vita,1ie>

Stalak za

Os prostorije (3) Propovjedaonica i oltar u jednoj osi (4) Propovjedaonica bono od oltara

neugodnog irenja hladnoe s vanjskih zidova, bolje je rjeenje sa 2 bona hodnika i klupama izmeu njih -> 1 2 - 1 8 , * 15 sjedeih mjesta. Kod irih crkava odgovarajue je vei broj prolaza. Ukupna potrebna povrina za jedno sjedee mjesto iznosi, dakle, izmeu 0,63 i 1,0 m 2 . Ukupna potrebna povrina za jedno stajae mjesto bit e dovoljna izmeu 0,25 i 0,35 m 2 . Za stajanje se koristi velik dio prolaza, prije svega ispred stranjeg zida. irine izlaznih vrata moraju zadovoljavati uvjete propisa o prostorijama za okupljanje s. 475. Srednji prolaz u osi oltara poeljan je za vjenanja, sveane povorke itd., ali nije prikladan za propovjednika, ako je propovjedaonica, kako se esto trai za evangelike crkve, u istoj osi - . Crkve bi uvijek morale biti u vezi s jednim upnim centrom. Kod novogradnji, adaptacija i renoviranja treba se posavjetovati s dijecezi-

Oltarski stol (menza) za evangeli s t i k u zajednicu, sline dimenzije za katolike sporedne oltare, glavni oltari 3,0 m dugi i 1,0 m iroki ukljuujui tabernakul

Propovjedaonica s akustinom nadstrenicom za odbijanje zvunih valova u smjeru vjernika

jskom komisijom, a odobrenje daje biskupski vikarijat. Novu orijentaciju crkvene graevine odredio je Drugi vatikanski koncil. Oltar = stol Gospodnji je sredite euharistikog slavlja. U crkvama su samo nepomini oltari sa stolnom ploom (menza) od prirodnog kamena i podnojem = stipes od materijala po elji, ali sve dostojanstveno i trajno. U ostalim sveanim prostorijama mogu biti i prenosivi oltari od svakog vrijednog materijala. Visina je takvog oltara 95 cm, slobodno stojei je, pa ga se moe bez tekoa obilaziti -> () Sveenik celebrira iza oltara, licem okrenut prema pastvi. Oltari se ne bi smjeli koristiti prije posveenja. Ispod oltara mogu se ugraditi samo stare relikvije muenika.

j [ l

Knjige

Krstionica nje (orijentacij- /7T) (orijentacijske ske mjere) v 2 / mjere)

lspovjedaonica

za

katoliku

crkvu

Arh.. S c h w a r z

a = 8 0 - 9 0 , # 8 5 cm irina s j e d a l a = 5 0 - 5 5 , 1 ) - 5 0 c m

a = 8 5 - 9 5 , # 90 cm b = 5 - 1 4 cm irina sjedala = 5 0 - 5 5 , # 5 0 c m

@
Grijanje Klupe u evangelistikoj crkvi (bez klecala) Minimalna irina crkve kod razliitih rasporeda prolaza

586

Klupa u katolikoj crkvi (s klecalima)

(Mjesto -Sjedenje ~|sastajalit[e~ Zvonik

CRKVE
- Q D Kod veih crkava ili katedrala (sjedite nadbiskupa) mogu se graditi i bone kapelice s bonim oltarima. Uz oltar pripadaju svjenjaci i raspelo, postavljeno na oltaru ili pokraj njega. Prostor oltara poneto je povien radi bolje vidljivosti i oblikovno prikladno odvojen od ostalog prostora. Uz oltar je smjeten stalak za sekcional (evangelijar) i posude, te sjedalo za sveenika i crkvenjaka (ne prijestolje), najee u sreditu oltarskog prostora, okrenuto prema pastvi. Osim toga, u blizini je ambo (propovjedaonica), nepokretan za objavljivanje rijei Boje. Mjesto za propovijed (homiliju) i obraanje Bogu nalazi se s desne strane posjetitelja. Klupe za priest vie nisu obvezne. Boni su oltari u katolikim crkvama slobodnostojei ili u niama koje se mogu zatvoriti, irine > 2,0 m i dubine 3,0 m. Crkveni prostor namjeten je klupama za sjedenje s klecalima za vjernike (u francuskom podruju i niske stolice s visokim naslonom). Elektroakustini ureaji s mikrofonima uz oltar, sjedalo sveenika i propovjedaonicu treba po mogunosti izbjegavati. Mjesto za kor i instrumente nalazi se na galeriji blizu orguljaa, ali prostor galerije ne omoguava uvijek provoenje tog zahtjeva. Mjesto za orgulje s. 589. zahtijeva temeljito akustino i prostorno pretprojektiranje, isto tako i toranj za zvona - s. 590. Euharistija se uva u sigurnom tabernakulu. Vjeno svjetlo oznaava to mjesto, u oltarnom prostoru ili u bonoj kapelici. Ispred tabernakula je mjesto za odlaganje posuda i klecalo za privatnu molitvu. Krini put sa 14 postaja u likovno umjetnikom prikazu jednoliko je rasporeen za obilazak, a isto je tako rasporeeno i 12 apostolskih krieva. Baptisterij (krstionica) nalazi se u crkvenom prostoru ili u bonoj kapelici, a ispovjedaonica takoer u crkvenom prostoru ili u susjednoj prostoriji za ispovijedi. Ispovjedaonice u katolikim crkvama s. 586 nalaze se pokraj kora ili u bonim prolazima, po mogunosti koristive s dvije strane. Sakristija za pohranjivanje ornata i pribora kao i za pripremu slube Boje nalazi se u blizini oltarnog prostora. Treba osigurati: ventilaciju, grijanje, toaletne prostorije, prilaze za invalide, mjesta za osobe slabijega sluha i dovoljno veliko parkiralite.

Prizemlje sakralnog objekta Koln-Widdersdorf

Arh.. Jochen Jakobs 1986

q q x ^ '
(7) Prizemlje zavjetne crkve Kln-Porz Arh.. Hadenfeld 1980 (7) Katoliki sakralni centar Burglengfeld

i.
Arh.. Kiessling

(5)

Bogosluje, 254 mjesta

Presjek

(8)

Varijante upotrebe prostora

Arh.. B.Weber

587

ORGULJE -CD
Orgulje u crkvi i koncertnoj dvorani umjetniko su djelo s gledita glazbenog, arhitektonskog i tehnikog oblikovanja. Nema vrsto definiranog oblika. Oblikovanje s gledita orguljake tehnike, svake su orgulje unikat. Orgulje su sastavni dio prostorije i prema tome i njene arhitekture. Prostoriju treba projektirati zajedno s orguljama i orgulje zajedno s prostorijom. Na poetku projektiranja potrebna je suradnja arhitekta i graditelja orgulja. Problemi su slojeviti i ne moe ih rijeiti samo arhitekt. Vanjski dojam i unutarnja struktura moraju biti usklaeni. imbenici u tome su: obujam prostorije, akustinost prostorije, poloaj u prostoriji, broj sjedala, glazbeni zahtjevi (solo instrument - pratei instrument). to je bolja akustinost i povoljniji poloaj orgulja, one mogu biti manje. Optimalno vrijeme odjeka 3 4 sekunde u punoj prostoriji, pamogunosti visoka difuzija i dobra refleksija uslijed stranjeg i bonih zidova, te stropa u podruju orgulja. Podruje frekvencije orgulja je od 16 Hz do vie od 10000 Hz. uje se bolje sprijeda nego straga. Svaka je prostorija najbolje ozvuena u glavnoj/ uzdunoj osi. Jedinica za glazbeno odreivanje veliine je registar i broj dijelova ->(). VValkerova formula uzima u obzir i obujam prostorije: _ obujam prostorije u m 3 Broj registara = 190
1 Puhaki pogon 7 Pode. zvuka 2 Glavni dio 8 Zranice 3 Prednje orgulje 9 Akumul. mijeh 4 Stranji pozitiv 10 Motor 5 Prednje svirale 11 Klavijat. stol 6 Svirale (prigraen) 12Traktura 13 Sanduk za zrak 14 Okvir za remen 15 Pedalna klavijat. 16 Klupica za orguljaa

Raspored svirala na sanduku za zrak

broj sjedala : 2 25

Crte presjeka orgulja s IV manualne pedale bono (nisu prikazane)

Puhaki pogon

Zrani mehanizam (uklj. kuite motora) Broj registara 10 20 40 80 Duina cm irina cm Visina cm 85 65 60 85 75 60 120 110 110 150 120 135

Mijeh: broj sastavnih dijelova 1 2 3 Duina cm irina cm Visina cm 70 50 20 110 160 200 300 60 80 100 130 30 30 35 40

Kod upuhivanja zraka esto su potrebni klinasti mijehovi sa sljedeim dimenzijama "kuita" (iza ili bono od orgulja): duina 300-400 cm irina 110-150 cm visina 130-390 cm

Formula strunjaka za orgulje nadbiskupije Mnchen/Freising polazi od dobre akustinosti orgulja. U malim prostorijama 1 registar na 60 m3, u srednje velikim prostorijama 1 registar na 100 m3, u velikim prostorijama 1 registar na 150 m 3 . Kod loe akustinosti orgulja (odjek ispod 3,5 s) treba dodati 10 %. Orgulje se sastoje od razliitih dijelova koji obino stoje u okvirima/drvenim konstrukcijama. Naelno za proporcije: bolje plitko nego duboko, bolje visoko nego iroko. Treba obratiti panju na odgovarajuu visinu prostorije. Kuite je s prednje strane u podruju prospektnih svirala otvoreno. Njihov poetak smije biti tek iznad visine glave (oko 2,00 m). Stranja stijena ima vie prolaza za ugaanje i tehniko odravanje orgulja -> 0 Prolazi za ugaanje iroki su 50 - 80 cm. Prospektom se naziva lice orgulja, s prednje strane vidljivim zvunim prospektnim sviralama od legure kositra i olova. Prospekt treba po mogunosti odgovarati sklopu (dijelova) orgulja. Svirale proizvode zvuk, a njihov oblik (cilindrian, konian, otvoren, pokriven), menzura (dimenzije usko - iroko) i materijal (legura kositar - olovo, drvo) odreuju boju zvuka. Sanduci za zrak imaju, zbog tehnikih zahtjeva orgulja, uvijek pravokutni tlocrt. Zaobljene tlocrte orgulja treba projektirati u dovoljnoj veliini da se osigura mjesto za pravokutne sanduke za zrak.

Klinasti mijehovi a = duina trupa cijevi najdubljeg tona b = duina trupa cijevi najvieg tona : = duina pedale 0

Dimenzije puhakih strojeva i akumulacijskih mijehova

Mjesta za sjedenje 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1250 1500 1750 2000 2500

Registara 3- 7 8 - 12 1 2 - 20 2 0 - 30 2 5 - 35 3 0 - 40 3 5 - 45 4 0 - 50 4 5 - 55 5 0 - 60 6 0 - 70 7 0 - 80 7 5 - 85 8 0 - 90 90-100

Broj orgulj. dijelova uklj. pedale 1 2 3 3 3-4 4 4 4 4 4-5 4-5 5 6 6 6

Najnii principal registar g lav. org. pedale 2' 4' 4-8' 8' 8' 8' 8' 8-16' 16' 16' 16' 16' 16' 16' 16' ohne 8' 8' 8' 16' 16' 16' 16' 16' 16' 16-32' 16'-32' 32' 32' 32'

Oblik

56 tonova b ^ C-9" c 30 tonova b^ C-9" c Minimalne 38,6 dimenzije

A krinja bez pozit. B pozitiv C male orgulje D E F

Dijatonski raspored svirala (C i Cis strana)

G H I

Tablica s dimenzijama tijela cijevi

A ili

K b

\H

INM N i 1

Pozicije terce

Formula za odreivanje broja registara prema H. G. Klaisu

588
Orguljaki ormar manualni, tlocrt [j)

a 7011.20 Prolaz

Presjek ->

Samostojei orguljaki stol, tlocrt

()

Presjek ->

ORGULJE
D P
Klavijaturni stol trebao bi s orguljama biti vrsto spojen. Samo se tako mogu ostvariti kratki putovi trakture i optimalni nain sviranja. Obino je uvijek klavijaturni stroj ugraen frontalno. Kod parapetnih orgulja moe se klavijaturni stol postaviti sa strane, rijetko iza orgulja. Slobodno stojei klavijaturni stol postavlja se centralno ispred orgulja, u razmaku najvie 2,00 m, s pogledom sviraa prema instrumentu - s. 588 Trakturom se naziva veza izmeu klavijaturnog stola i sanduka za zrak u orguljama. Voenje traktura treba biti kratko i jednostavno. Puhaljka se sastoji od stroja za zrak, akumulacijskog mijeha i kanala koji vode od mijeha do sanduka za zrak. Puhaljka obino stoji u postolju orgulja kao i iza i pokraj orgulja. Veliki puhaki ureaji, prije svega u koncertnim dvoranama, u vlastitim su komorama. Dimenzije puhakih strojeva i akumulacijskih mijehova -s. 588 - . Mjesto postavljanja orgulja nije obvezatno na galeriji; mogu se postaviti u oltarskom prostoru ili u obliku lastavijeg gnijezda. Treba izbjegavati ugradnju u prostorijama tornja, u dubokim niama ili ispred velikih prozora (hladne povrine). Rasprostiranje zvuka ne smije se ometati podvlakama ili zategama lukova. U koncertnim dvoranama postavljaju se u neposrednoj blizini podija. Teine orgulja: Pedal: Osnovni principal 16'600 kg, osnovni principal 8'400 kg/registar. Glavne orgulje: osnova 4' - duljine 250 kg/registar Puhaki pogon: osnovna 4' - duljine 250 kg/registar (ukljuujui puhaki sanduk). Prednje orgulje: osnova pune 2' - visine 160 kg/registar (ukljuujui aluzine i kuite). Stranji pozitiv: osnovni principal 8' 150 kg/registar, osnovni principal 4' 100 kg/registar. Puhaki pogon: osnova 2' 90 kg/registar. U svim podacima ukljuena je nosiva konstrukcija i kuite. Optereenja su koncentrirana. Po potrebi treba ugraditi rasprostirae optereenja. Slobodno stojei klavijaturni stolovi: stol sa 2 manuala do 250 kg, 3 manuala do 300 kg. Klima u prostoriji: po mogunosti jednaka vlanost zraka (optimalna 60 %) tijekom cijele godine. Granine vrijednosti vlanosti zraka 45 % - 80 %; bez propuha i naglih promjena temperature. Zagrijavanje i hlaenje traje 10 sati. Prozori ne smiju biti u blizini niti iza orgulja. Zidovi su iza i sa strane orgulja termiki izolirani; tvrda i reflektirajua povrina. Vidljive svirale ne smiju se izlagati suncu. Treba izbjegavati svjetlo reflektora. Svake orgulje treba odravati. Prolazi, irine 50 - 80 cm, za ugaanje trebaju biti iza orgulja. Konzolne orgulje pristupane su odozdo. Ispred orgulja je podij za zbor i orkestar.

Stranji pozitiv

i I

Pedalni toranj C Podij

Parapet galerije

Pedalni toranj Cis

Tlocrt pedalnih tornjeva u parapetu

Tip

Visina um

irina um

Dubina (ravni prospekt) (bez dijela za podeav. zvuka) 0,7-1,2 0,8-1,6 1,2-1,8 1,2-2 1,5-2,5 2 2 -3 -4 krinja visina = 0 , 6 - 0 , 8 m pozitiv male orgulje II manuala, glavne orgulje 87PED 8' II manuala, gl. orgulje 87PED 16' III manuala, gl. org. 8 - 1 6 7 P E D 16' IV-V manuala, gl. org. 167PED 16-32

(3)"(4)

0 , 6 - 0,8 2,5- 3 4 - 6 6 - 7 6,5- 9 7,5-10 9 -13

(8)

1 - 1,2 1 , 6 - 2,5 3 3,5 5 , 5 - 6,5 4,5- 7 7 - 9 8 - 1 2

-Cio)
(ij)-(!2)

Navedene dimenzije za dubinu kuita orgulja dane su samo kao orijentacija. Kod rasporeda orguljakih jedinica jedna iza druge i konzolnog prospekta poveava se potrebna povrina za orgulje () Pregledna tablica veliine kuita -> @

HW Ped

T
1

1-1,20

1,6-2,5

HW = glavne orgulje RP = stranji pozitiv BW = prednje orgulje

SW = puhaki pogon OW = gornje orgulje Ped = pedala

3-3,5

ow
Ped Ped HW Ped

OW/SW Ped HW

3 I=I

a 4,5-7 1

SW (nazad) i, f i. f i i i

->

-
589

Os rotacije

CRKVE
ZVONA, TORNJEVI - CP DIN 4178 Prije projektiranja: strunjak za zvona daje savjete u svezi s jainom i bojom zvuka zvona, akustinou i teinom. Ljeva projektira leite zvona kao podlogu za dimenzije prostorije za zvona i otvora za zvuk. On definira optereenja za statiara. Statiar mora voditi rauna o statikim i dinamikim optereenjima Vlastita frekvencija tornja ne smije doi u rezonanciju s frekvencijom zvona.

Promjer D = 145 (?) Odnosi mjera u ovisnosti o rebru

teina)

Zvona: teina, legura i debljina rebara odreuju volumen zvuka. Danas se upotrebljavaju elektrini strojevi za zvonjenje. elina zvona imaju oko 15% vei promjer i otprilike su 25% laka od bronanih zvona, ali se rijetko proizvode >

= 1,55 x teina zvona

Zvonik: po namjeni je solo instrument, a zajedno sa susjednim zvonicima ini orkestar. eljena daljina ujnosti odreuje visinu prostorije za zvono u zvoniku, i trebala bi biti iznad okolnih zgrada. Kakvoa zvuka zvona ovisi o materijalu i akustinom oblikovanju. Zvonik treba od zgrade odijeliti izolacijskim razdjelnicama protiv prijenosa materijalnog zvuka. S tog gledita je prednost na strani slobodno stoVertikalni pritisak = 3,1 x teina zvona

jeih zvonika. Potrebni su montani otvori za ugradnju i zamjenu zvona. Prilaz prostoriji za zvona mora biti siguran protiv nesrea (stubite umjesto ljestvi). Prostorija za zvona: to je prostor za rezonanciju i mijeanje zvuka
Ravni jaram

Znaajna sila po horizontali = 0,25 x teina zvona

i odreuje glazbenu kakvou zvunih valova. Izuzevi otvore za zvuk, prostorija je potpuno zatvorena - > R = 0,9 D

Otvori za zvuk: bolje je vei broj manjih otvora, popreno na smjer klaenja zvona, nego mali broj velikih otvora. irenje zvunih valova ne treba biti strmije od 30 prema horizontali, radi zatite susjedstva. Udar klatna ne bi trebao izravno iriti zvune valove. O tome treba voditi rauna pri rasporedu kapaka za zvuk. Zbroj otvora treba biti najvie 5% kod glatkih, odnosno najvie 10% kod hrapa-

1,5 x teina zvona

vih unutarnjih povrina zidova prostorije za zvona. Betonski stropovi i podovi mogu se obloiti drvom ->

(5)

Vjeanje zvona u blizini teita

(0)

Savijen jaram, elina konstrukcija

a Promjer zvona d mm

b Vlastita teina G kN

a Promjer zvona d mm

b Vlastita teina G kN Rebra

a Promjer zvona d mm

b Vlastita teina G kN

Zvuk F Fis Ges G Gis As A Ais B H c' cis' des' d' dis' es' e' f fis' ges' g' gis' as' a' ais' b' h' c" cis" des" d" dis" es" e" f" fis" ges" g" gis" as" a" ais" b" h" c" 2250 2120 2000 1880 1780 1680 1580 1480 1400 1325 1240 1170 1110 1035 980 930 875 830 780 740 690 650 600 575 550 510 480 450 425 390 370 350

lak 58 48 40 34 28 24 20 16 14 11 10 8,0 7,0 5.5 4.6 4,0 3,2 2,8 2,3 2,0 1,6 1.4 1,1 0,90 0,80 0,65 0,55 0,45 0,38 0,32 0,25 0,20 c 0,75 2320 2220 2100 2000 1880 1760 1660 1570 1475 1390 1310 1240 1170 1100 1040 980 925 870 820 775 730 690 645 610 580 545 510 480 455 430 405 380

srednji 71 59 50 41 35 29 24 20 17 14 12 10 8,0 7,2 6,0 5,0 4,3 3,5 3,0 2,5 2,1 1.7 1,5 1,2 1,0 0,80 0,70 0,59 0,50 0,40 0,35 0,30 c 0,76

teak

Presjek D i m e n z i j e prostorije u zvoniku (minimalne mjere) Duina polja 0 S3 = promjer dosega zvona 3 = 2,6 x D3 0 Si = zvona 1 = 2,6 x Di zvuni otvori 0 tamo gdje klatno ne udara

Pogreno (9) Kapci; zvuk za

Bolje ali nedovoljno djelovanje u daljinu

^ V///////////A V////////A.

Direktan zvuk udaljinu

1680 1580 1500 1410 1330 1250 1175 1110 1040 985 930 880 830 780 735 690 650 620 595 550 525 495 465 440 415 c = 0,78

31 25 21 17 15 13 11 9,0 7,2 6,2 5,3 4,3 3,7 3,2 2,6 2,1 1,7 1.5 1,2 1,0 0,90 0,75 0,65 0.50 0,43

V / / / / / / / A 'V / / / / / / / M () Tlocrt ->

Dobro djelovanje u daljini a i prigueno u blizini

Lamele od montanih betonskih dijelova

(l0)

Direktan zvuk u daljinu

(li)

Karakteristine vrijednosti zvona

590

SINAGOGE
-OD Prva Boja naredba za izgradnju neke sakralne graevine s tono specificiranim oblikovnim i tehnikim pojedinostima za graevinu i unutarnje ureenje zavjetnog atora nalazi se u Bibliji (Biblija Izl. 25-27). U sinagogi je umjesto oltara centralno mjesto uzdignuti podij za propovjednika (Almemor) s dva sjedala za rabina i kantora, gdje se ita iz Tore. Sinagoga je orijentirana u smjeru Jeruzalema. Na eonom zidu je krinja za uvanje svitaka Tore (Aron hakode), jednodijelna u akenazijskom (hebrejski naziv za "njemaki", openito europski = dijaspora) prostoru, trodijelna u sefardskom (hebrejski naziv za "panjolski", openito orijentalno = Palestina) prostoru. Izmeu Almemora i Aron hakodea nalazi se prolaz za sveane procesije navjetenja Tore. Gradnja sinagoge je uvijek novi pokuaj rjeenja konflikta u oblikovanju tlocrta izmeu duhovnog teita Almemora (centralna graevina vie ortodoksna) i prostornog teita Aron hakodea (izduena graevina, vie liberalna) ili geometrijske sinteze pravokutnika ili kvadrata i kruga. Simboli Davidove zvijezde, sedmerokrakog svijenjaka i Mojsijevih ploa Zakonika nezaobilazni su elementi.
Podne (ili jug) (?) Mjesto zavjetne kolibe -> (?)

Zavjetni ator (zavjetna koliba), prva idovska sakralna graevina

Sinagoga je najee integrirana u sredite zajednice kao prostorija za okupljanje i molitvu. Prostor za ene je barem simboliki odijeljen i nije u vidnom polju mukaraca, esto kao galerija. Na ulazu se nalazi zdenac ili umivaonik za pranje ruku. Ritualna kupka (idovska kupka, MIKWA) s bazenom za ene obino je u podrumu; prirodna tekua voda ne provodi se metalnim cijevima. U liberalnim sinagogama pojavljuju se orgulje, ali nikada izloene pogledu. Kao ukras se pojavljuju samo biljni, ivotinjski slike ljudi su iskljuene. slovni ornamenti, a

0 - 3 , 4 - 6 , 7 -13,2 H i( D Jerusalem, Salomonov hram, uzduni presjek - @ 1 Duan 2 Vrti 3 Sveana dvorana 4 Mlijena kuhinja 5 Mesna kuhinja 6 Djeji vrti 7 Foyer 8 Klupska prostorija 9 Sinagoga

-0.67

Tlocrt hrama gv^vgv^v^vpvgvgvgN

Prostorija za okupljanje Kuhinja

()

Mannheim, 1967; Arhitekt: Karl Schmucker; tlocrt

TfTfTijrfn
(5) Sinagoga Or Shalom, Chicago 1986; Arhitekt: Stanley Tigermann; tlocrt (7) Darmstadt 1988; Arhitekt: Alfred Jacoby; tlocrt prizemlja

591

DAMIJA
->QD

A W
(T) Ljudi u molitvi

Hi

Damija (MASJED ili JAMIH, Moeja) bogomolja je, kulturno sredite, mjesto drutvenog okupljanja, sudnica, kola i sveuilite (Kuran je za islam centralni izvor ivotnih pravila, nauke, sudstva, vjere itd.). U muslimanskim zemljama stoji damija u bazaru (SOUK), u sreditu javnog ivota. U zemljama gdje nedostaju treba pratee sadraje (frizerski salon, prodavaonica doputenih namirnica, kavana) projektirati zajedno sa damijom. Manje damije (MESCIT) rijetko imaju minaret (MINARE) a vee damije (CAMII) uvijek. Muslimani ne poznaju ni orgulje ni zvonik. S vrha minareta, s najee natkrivene krune galerije, do koje se stie stubama ili dizalom, odjekuje poziv mujezina na molitvu pet puta dnevno, danas gotovo uvijek pomou zvunika, to u mnogim zemljama njje doputeno. Veliina molitvene prostorije proizlazi iz povrine za molitvu od 0,85 m2 po osobi. Najee je pravokutna ili kvadratna, esto sa centralnom kupolom, i orijentirana prema Meki kao smjeru molitve. Na eonoj strani (QIBLA) nalazi se molitvena nia (MIHRAB), do nje propovjedaonica za molitvu petkom (MINBAR), uvijek s neparnim brojem stuba, za bogoslove damije (IMAM). esto samo simbolina pregrada ili galerija odvaja ene od mukaraca. U podruju ulaza nalaze se regali za obuu vjernika i prostorije za ritualno pranje i tueve, uvijek s tekuom vodom. Zahodi su najee uavci, orijentirani okomito na smjer prema Meki. esto je sve to odvojeno za mukarce i ene, to se odnosi i na stubite, posebno je ono za ensku galeriju. Mnoge damije imaju unutarnje dvorite iste veliine kao prostorija za molitvu, koje se za sveanih dana koristi kao proirenje, te ukraeni zdenac (ESME) za ritualno pranje. U toplim krajevima tu se sade stabla radi hladovine, u geometrijskom rasporedu. Program prostorija obuhvaa i ured, knjinicu, prostorije za predavanja i nastavu, ostave i stanove najmanje za imama i mujezina. U dekoracijama nisu doputene slike ljudi i ivotinja. Biljni i geometrijski ornamenti (ARABESKE) i stihovi iz Kurana u arapskoj kaligrafiji vrlo su omiljeni i razvijeni do visoke umjetnosti.

A
,--K
a

Prostorija za molitvu Minaret

<nr

Ritualno pranje

U 4

Ritualno pranje

Glavni ulaz Presjek -

(5)

Povijesni nain graenja

Arh.. Ruhi Alagz

Prizemlje 1 Ulaz / mukarci

Suteren 1 Redovi umivaonika 2 WC-i 2 Vjetrobran 3 Odlaganje obue 3 Tu 4 Ured / hoda 4 Dizalo 5 Prost, za molitvu 5 Kuhinja prizemlje / mukarci 6 Inform. / mukarci 6 Blagovaonica 7 Ulaz / ene 7 Grijanje 8 Vjetrobran 8 Frizer 9 Informacije / ene 9 Prostorija za teajeve/muk. 10 Odlaganje obue 10 Knjinica i predavaonica 11 Prost, za molitvu 11 Prostorija za galerija/ene teajeve/ene 12 Balkon 12 Dizalo 13 Minaret s dizalom Legenda ->

(5)

Islamski kulturni centar u Frankfurtu

Arh Ruhi Alagoz

(?)

Suteren -

(?)

592

MUZEJI-> Q D
Prijam Registratura
Restauriranje 6 Stalni postav izlobe

Skladite sastava Kuratorij Galerija Ulazni h prosto?

Studio Predavaonica

T
Kontrola Ulaz

8 Predavanja, i laganja, i rryr, . c..:: 100 nr7 j - i 'Hlftl 5. 1 za puncl ljudi f

Nadzirani prostor

Shema prostorne komunikacije

(2)

Prostorna shema-

Prostorije: izlobene prostorije za umjetnika i znanstvena djela trebaju ih 1. ouvati od unitenja, krae, vlage, suhoe, sunca i praine, i 2. u najboljem svjetlu pokazati (u svakom pogledu), to se postie podjelom izlobenog fundusa a) na dio za studiranje (bakrorezi, crtei rukom i si.); to se uva u mapama i sprema u ormarima (s ladicama) oko 80 cm dubokim i 1,60 m visokom, b) na dio za publiku (ulja, zidne slike, promjenljive izlobe i si.). Izlobeni fundus treba publika moi razgledati u cjelini i bez zamaranja. To zahtijeva ogranien broj izloaka na irokom prostoru, izmjene postave i odgovarajue oblike i redoslijed prostorija. Za svaku skupinu slika treba po mogunosti posebna prostorija, za svaku sliku vlastiti zid. To zahtijeva male prostorije, ali se tako postie vea povrina zidova u odnosu prema tlocrtnoj povrini nego velike prostorije, koje su potrebne za velike slike. Veliina prostorije ovisi o veliini slike. Normalni vidni kut ovjeka iznosi 54 odnosno od visine oka prema gore 27. Povoljna udaljenost gledanja dobro osvijetljene slike je 10 m, to znai visinu ovjeenja od 4,9 m -> (?) iznad visine oka i oko 70 cm ispod nje. Samo kod veih slika prelazi se gornja granica vidnog kuta. Male slike je najbolje objesiti tako da je njihovo teite (uzima se ravnina horizonta na slici) u visini oka -> s. 594 Potrebno mjesto za sliku 3 - 5 m 2 povrine ovjeenja Potrebno mjesto za skulpturu . . . . 6 - 1 0 m 2 tlocrtne povrine Potrebno mjesto za 400 I m 2 povrine izloene vitrine numizmatikih izloaka

(3)

Funkcionalna shema tipinog muzeja

Eventualno vanjski zid od stakla Pomina stijena s prozorima

Izlobena prostorija s bonim svjet l o m . Prikladna povrina za vjeanje slika izmeu 30 i 60 kod visine prostorije do 6,70 m i visine parapeta 2,13 m fin im r
n u

Montirati rasvjetu na nain da upadni kut odgovara prirodnom osvjetljenju

(gj

Izlobene prostorije s prikladnim prostorom za postav. Razne mogunosti rasporeda izlobenih pregrada izmeu stupova

mrv
/ /

/ /

^g^

Karakteristini popreni presjek za prirodoslovni muzej

Jednostrano osvijetljen hodnik galerije, nii dio osvijetljen indirektno prigueno

Izlobena prostorija s preklopnim pregradama prema arhitektu K. Schneideru; razne mogunosti oblikovanja prostora
Vodilica

iu,u 1 Dobro osvijetljena izlobena prostorija prema bostonskim istraivanjima Q P

Dobro osvijetljena dvorana s jednolinim obostranim svjetlom prema S. Hurst Seageru Q Q

Skladite za slike s okvirima od eline mree na izvlaenje, na koje se mogu vjeati slike, te su one uvijek nadohvat ruke

593

MUZEJI ->QQ
Prorauni rasvjete za muzeje - Q provode se na temelju teorijsp kih analiza a kakvoa svjetla je najvanija. Stoga su ameriki pokusi informativniji QP . U posljednje se vrijeme sve vie koristi umje> tna rasvjeta umjesto promjenljivog danjeg svjetla, ak i u sluaju da postoje nadsvjetla na sjevernoj strani. Povoljna je povrina ovjeenja ona izmeu 30 i 60 pri visini prostorije od 6,70 m i visini parapeta za slike od 2,13 m, ili 3,04 - 3,65 m. Visina parapeta za plastike prema bostonskim pokusima - (7). Ukupni raspored: ne beskrajno hodanje u krug, nego od ulaza zrakasto rasporeena krila. Sa strane su prostorije za pakiranje, otpremu, upravu, fotografsku radionicu, restauratorske radionice, predavaonice -> visoke kole. Dvorci, tvrave, samostani i si. koji stoje prazni jer nisu u uporabi najee su vrlo prikladni za muzeje. Ovo se posebno odnosi na povijesne objekte, za koje su takve graevine prikladniji okvir nego hladni, takozvani moderni muzeji. Standardna klima za muzejske prostorije je temperatura od 18C i relativna vlaga od 55%, ali esto treba primijeniti drugaije vrijednosti. Dok je najpovoljnija relativna vlanost za drvo 55 - 60%, za platno 50 55% i za papir 45 - 50%, treba za metale odravati niu relativnu vlanost od etiri do najvie 40%. Vrlo je vano izbjegavati nagle promjene relativne vlage, koje bi iznosile vie od 2,5%/sat ili 5%/dan. Promjene u svezi s godinjim dobom ne bi smjele prijei ljeti plus 5% i zimi minus 5%. Promjenljiva gustoa skupina posjetitelja izaziva stalne promjene klimatskih prilika.

Ulaz posjetitelja

Obilazak s vodiem

r *
v!
1
&

^ Vjetrobran

>
- 1

Ulaz posjetitelja

Slobodni obilazak 2,20-2,50 'r 1,40-1,60 Slika / I 1,00 , 1,20-1,40 irina prolaza Objekt ili slike Slike I/ Sjena

Razmak: ovisno o

, /

1,20-1,40 Min. irina prolaza

Obilazak i razgledavanje slika na

(4)

Mjesto ispred izlobenih vitrina

Zid u sjeni / normalan prozor

(i)

Bono svjetlo kao alternativa

Obilazak

I
(l) Izbjegavati zastoj u kutu prostorije vSak d
Umjetn

iH d n e V n

Svjetlo i sjena u izlobenoj'

(IO)

Povoljan upad svjetla sa sjevera

Rijei na slici ili ploi, max. v razmak od promatraa 1,10 \ da bude itljivo .
1,10 \

20

Normalan razmak 30-38

Promatra Vidno polje - visina / veliina i udaljenost Ispisan tekst jo itljiv

594

Osvjetljenje

MUZEJI
MEUNARODNI PRIMJERI

->QD
Funkcija muzeja nije samo isto izlaganje, ve i njegovo koritenje kao kulturnog centra. Multifunkcionalnost mora biti pokrivena programom prostorija. Izlobene prostorije: stalne i povremene izlobe. Rad, studiranje: knjinice, medijske prostorije, predavaonice. Oputanje: zone za odmor, kavana, restoran. Skladitenje, konzerviranje, spremita, radionice, organizacija, uprava.

Muzej Guggenheim, New York Tlocrt (3) + +

Arh.. Frank Lloyd Wright (?) Presjek osvjetljenja, Museo Civico, Torino Arh.. Bassi u. Boschetti

()

Presjek ->

Unutranji prozor-

- (3)

^g^

Muzej moderne umjetnosti, Rio de Janeiro Presjek i osvjetljenje

Arh.. Reidy

_n

^g^

Centre Pompidou Paris Pogled

Arh.. R. Rogers; R. Piano

Grand Louvre, Paris

Arh.. Pei/Partner

(O)

Muzej u Gare Dorsay, Paris

Arh. Aulenti Rota

595

(T)

Zbirka umjetnina u NRW Dsseldorf

Arh.. Dissing & Wertling, Kopenhagen

Muzej moderne umjetnosti Mnchengladbach

Arh.: H. Hollein; Schmitt Legenda -

1 2 3 4 5 6 7 -

\r^
K LJ i=

ilir

Ulazna terasa Ulazna dvorana Izloba Park skulptura Predavaonica Restoran Foyer / komorno kazalite

8 - Visoka muzika kola

Arh.: Stirling und Wilford Legenda - ( 7 )

1 - Ulazno dvorite 2 - Foyer 3 - Izloba s promjenjivim postavom 4 - Restoran 5 - Uprava 6 - Knjinica 7 - Vila Metzler, rokoko 8-Vrt

^ N H - 4
Presjek -> Presjek A - A l 1
12 13

90

^-iL .

Normalni ed krov presjek, ostakljena pod 53

9I 9 I

i O E I i F

Legenda - (8)
1 - Izloba 2 - itaonica 3 - Predavaonica 4 - Upravitelj 5 - Grafika 6 - Glavni hodnik 7 - Galerija 8 - Gravni restaurator 9 - Ispitivanje 10-Fizika 11 - Kemija 12 - Restaurator papira 13 - Fotoatelje 14-Atelje

Tlocrt 1. kat

^8)

Muzej Wallraf-Richartz, Muzej Ludwig Kln

Arh.. Busmann, Haberer

596

Informacije: Garten- und Friedhofsamt, Bessunger Strasse 125, Darmstadt

GROBLJA
KREMATORIJI Posude za pepeo (ume) dimenzije su im najee ograniene grobljanskim odredbama -> . Zidne nie u dvoranama za urne najee su iroke i duboke 38 - 40 cm i 50 - 60 cm visoke. Lijesovi su primjereni veliinama pokojnika -> . Izlaganje pokojnika na odru ureeno je u odjeljcima mrtvanice, koji su poluvisokim lakim pregradama (lim ili biljke) meusobno odvojeni . Kod veih je objekata hodnik za grobare odijeljen od hodnika za rodbinu , koja kroz nepropusne staklene stijene moe pokojnike vidjeti sve do pogrebne sveanosti. Stupovima izmeu odjeljaka donekle se onemoguuje meusobno ometanje oaloenih -> . Noviji se objekti esto izvode bez posebnog hodnika za rodbinu, dakle prema bez bonog hodnika (Essen/Ruhr). Uobiajene dimenzije odjeljka su: 2,2x3,5;2,5x3,75; 3,0x3,5 m.

Urne za pepeo i lijes, uobiajene dimenzije

Transport mrtvaca. Dimenzije kola za lijes konjima i = irina puta za nosae. Mrtvaka kola sa zaobljenim krovom 6,3 m duga, 1,95 m iroka i 2,35 m visoka

Posjetitelji grobari

Posjetitelji tv 1 3,75

Posjetitelji

LJ

LI

Jo

-1-

i fJ

Grobari

K- 2.5 -

Razliiti uobiajeni rasporedi mrtvanica M.1:400

Posjetitelji

Temperatura je u mrtvanici = 2 do = 12, nikad manje jer mraz iri tkivo mrtvaca pa se mogu rasprsnuti. Centralnim grijanjem i hlaenjem treba odravati navedenu temperaturu, uz stalnu ventilaciju, prije svega ljeti. Podovi mrtvanice moraju biti nepropusni, glatki i jednostavni za pranje, a zidovi se najjednostavnije lie vapnom, to treba esto obnavljati. Za velike je mrtvanice, osim toga, potrebno: 1 prostorija za uvara i grobare veliine 15 - 20 m2 sa zahodom i mogunou pranja. Tamo je i mjesto za kolica kojima se prevoze lijesovi (veliine 2,20 x 1,08 od 3,0 * 1,1 m). U velikim gradovima predvia se posebna prostorija za pronaene mrtvace s prostorijom za njihovu odjeu, i pokraj toga prostorije za seciranje i lijenika . Prostorija za kremiranje nalazi se ili u suterenu sa sputanjem lijesa -> ili iza prostorije za okupljanje oaloenih, odijeljena pregradom i . Horizontalni transport obavlja se najjednostavnije runim vitlom, dok je pogon dizala hidraulini. Vrata pregrade ili otvor u podu polako se zatvaraju to se vie lijes udaljuje kroz pregradu ili sputa u dubinu. U prostoriji za kremiranje premjeta se lijes s prijevoznih kolica na posebna kolica kojima se lijes odlae na amotnu reetku u pei. Spaljivanje je u posebnim peima na koks, struju (za jedno spaljivanje potronja oko 45 kW) ili plin (visina je dvoetane pei 4,3 m), potpuno bez emisije praine ili plinova suhim zrakom temperature 900 - 1000, dakle plamen ne dodiruje mrtvaca. Pe se naloi 2 - 3 sata ranije, a samo spaljivanje traje sat i etvrt do sat i pol. Pepeo za uvanje u urni skuplja se u eljeznom sanduku. Spaljivanje se moe promatrati kroz otvore koji slue za tu svrhu. Navedeni objekti lociraju se po mogunosti sa stranje strane grobljanske kapelice, koja je predviena za sve vjeroispovijesti (zbog toga 2 prostorije za sveenike). Veliina prostorija za okupljanje je razliita: = 100 sjedeih i 100 stojeih mjesta, uz to 1 - 2 prostorije za rodbinu (koja se moe prikljuiti ostalima u prostoriju za okupljanje) i druge pomone prostorije . U nastavku su po mogunosti prostorije uprave, 1 soba za upravitelja, 2 - 3 uredske prostorije, 1 skladite lijesova, stanovi za slubenike uprave i uvare groblja, loae itd. Iza toga je vrtlarija s rasadnikom, prostorija za vrtlare, po mogunosti za hortikulturnog arhitekta, prostorije za boravak radnika, za alat i sjemensku robu, zahodi itd.

Govornica-,

,-Sputanje

Prostorija za kremiranje I

/ ll^Izdv. prost. Vijenci

Vijenci

Lijes

Prostorija za okupljanje

1
Prostorija za okupljanje

r
E PBPPJ20 t j n

oopgpDo

tzapup.ss..

Shematski isjeak objekta s piosioonemaisM isjecan oujeiua prostorijom za kremiranje ispod dvoranje za okupljanje
Kola za lijes (dezinfekciju)

.^ \7j

Prostorija za kremiranje iza prostorije za okupljanje, odijeljena izdvojenim prostorom

10

Shema odnosa prostorija mrtvanice s krematorijem i pomonim prostorijama na veem groblju

597

GROBLJA
Lokacija Preporuljivo je grobljansko podruje smjestiti u blizini ume, po mogunosti sa starim stablima, lako pristupano tramvajem, autobusom ili slinim, = 3 - 5 km od posljednje pripadajue kue. Tlo mora biti glineno, pjeskovito ili slino, koje se lako kopa. Razina podzemne vode smije biti na dubini = 2,50-3,00 m, po mogunosti drenaa. Potreban je dobro dimenzioniran vodovod za potrebe zalijevanja. Potreban prostor Na 100 000 stanovnika treba oko 40 ha, ukljuujui staze i slobodne povrine (postojei objekti imaju manju povrinu); u velegradovima = 40 ha do = 70 ha. Od toga je oko 50 - 65% isti prostor za ukope, a ostalo su staze i zelene povrine. Rauna se na 70% ukopa i 30% kremiranja. U jednom industrijskom gradu od 70000 stanovnika odnosilo se 42% na ukope, od toga 28% na odrasle pokojnike, 10% na djecu do 10 godina i 4% na djecu do 3 godine. Smrtnost pri istom redoslijedu odnosila se kao 11:1:9. Veliina i vrijeme uporabivosti grobova prema grobljanskim normativima vrlo su razliiti to je pokazano u sljedeoj tablici
Vrste grobova Veliina u cm Meuprostor cm Trajanje procesa raspadanja, trajanje koritenja groba (godina) 20- 25 20 15 40-100 50-100 60 100 10-100 30-100

Raspored grobova glava do nogu za podruja 200-300 grobova

.-1,00-2.00'*;

1) Grobovi u nizu za odrasle 2) Grobovi u nizu za djecu do 10 godina 3) Grobovi u nizu za djecu do 3 godine Grobovi za kupnju sa ivicom Grobnice Polja s urnama Poasna mjesta

210 x 75-250x 120 150 x 60-150 x 75 100x 60 300 x 150-350 x 150 300 x 120-350 x 150 100 x 100-150 x 100 150x 150

30 30 30

Raspored grobova glava do glave, ivicom odvojeni u uska polja s uputenom stazom

' .'

..t i i ) O v

Dubina iskopa grobova u nizu za odrasle je pokojnike 2,00 do 2,40 m, za djecu do 10 godina 1,50 m, za djecu do 3 godine 1,00 m. Grobni humci prije su bili visoki 25 - 30 cm, obrubljeni kamenom, a danas su s kosim rubom visine 15 - 20 cm ili sasvim ravni Ukupno ureenje Ulaz u grobljanski prostor treba biti okruen drveem. Predvidjeti tramvajsku/autobusnu postaju, mjesto za okupljanje oaloenih, prodajna mjesta za vijence i cvijee, objekt za fizioloke potrebe (1 pisoar, 2 zahoda za mukarce i 3 zahoda za ene).

Dvojni grobovi (parovi grobova) izL/ujiu vjiuuuoi vkou' meuivica, svi grobovi uzdignuti kao na slici

fv (4)

Najjednostavniji grobovi u nizu po prijedlogu H. Hartvviaas propisanim ozelenjavanjem LD

Mrtvanica s. 597, nalazi se ili na ulaznom dijelu ili u centru groblja s prilaznom alejom za mrtvaka kolica, irine 3,5 - 4,0 m. Podjela groblja prema skupinama prikazana je u gornjoj tablici, pri emu treba uzeti u obzir trajanje procesa raspadanja za ponovnu uporabu, po odsjecima. Povrina polja je 30 * 30 - 40 * 40 m, omeena drveem i podijeljena parovima grobova na trake ili ivicom visine oko 1,50 m , sa stazama irine 1 - 2 m. Uz staze su klupe za odmor i mali bazeni s vodom za zalijevanje, slavine za pitku vodu i na uglovima sanduci za otpatke . Pogrebi uz glavne staze ogradne zidove ili zavretke prikazani su na slici . Grobovi za pepeo smjetaju se u zelenom pojasu, na tratini za urne ili uz ogradne ivice.

Grobnice Veliine a b

2 mjesta 2,50 2,40 4 mjesta 2,50 4,80 6 mjesta 2,50 7,20

Polje s urnama izmeu ivica ili na podrujima orkuenim drveem, slino rasporedu
- Proirenje

Urne - posude od keramike ili kamena smjetaju se u zemlju ili na postolje nad zemljom. Nadgrobni spomenici U jednom grobnom polju bez ivice samo su leei ili stojei nadgrobni spomenici, po mogunosti jednoliki po veliini i boji. Na lijepom groblju u Ohlsdorfu kraj Hamburga to se postiglo obaveznom upotrebom svijetlog kamena (oblik uzglavlja i natpisa moe biti razliit), u veliinama prema sljedeoj tablici.

l i Nasljedni j | grobovi

i. Oblik groba Visina 1,0-1,05 120-125 120 irina 40-45 50-55 150 Debljina 9-10 10-12 13-15

ifTi

J
^

O M - Otpad

Jednostavni grobovi
Naseljene grobnice s 4, 6 ili 8 mjesta

Dvojni grobovi s nasadom iza Grob s tri mjesta na pogodnim mjestima

^ ^

Groblja za vee selo ili gradi (mogunost proirenja) nec , nogunost proirenja) nedaleko od crkve, zbog toga bez grobne kapele, prema prijedlogu H. Hartwiga -> Q P

598

Svi pokrajinski graevinski propisi utvruju obveznu zatitu od poara. Graevinski objekti moraju, uzevi u obzir - zapaljivost graevnih materijala, - trajanje otpornosti protiv poara graevinskih elemenata, izraeno u klasama vatrootpornosti, - nepropusnost zatvaranja otvora, - raspored putova za spaavanje, biti izgraeni na nain da se spreava nastajanje poara i irenje poara i dima, te d a j e u sluaju poara mogue spaavati ljude i ivotinje i uinkovito raditi na gaenju. Za ispunjenje tih zahtjeva postoje aktivne i pasivne mjere. Pod aktivnim mjerama razumijevaju se svi sustavi koji se u sluaju poara samostalno aktiviraju, a pod pasivnim mjerama odgovarajua konstrukcijska rjeenja graevine i njenih dijelova. Aktivne mjere su, izmeu ostalog, ureaji za dojavu dima i vatre, sprinklerski ureaji, ureaji za gaenje prskanjem vode, ureaji za gaenje pomou C0 2 -ureaji za gaenje prahom i/ili pjenom, ureaji za automatsko odvoenje dima i topline. Pasivne mjere opisane su u DIN-u 4102, dio 4.: npr. najmanji presjeci, omotai i obloge. Tome pripada i raspored Ijestava, ugradnja protupoarnih vrata i stakala, ugradba uputenih stropova, hlaenje elinih profila vodom kao i dimenzioniranje obloga i premaza elinih profila uzevi u obzir faktor profila U/A. DIN 18230 (prednorma) daje upute za zatitu od poara u industrijskim objektima. Opisuju se raunski postupci za iznalaenje trajanja vatrootpornosti i za iznalaenje faktora gubitka nosivosti gorenjem. Ureaji za dojavu poara, izvod iz DIN-a 14675 Javlja poara Javlja poara je dio ureaja za dojavu poara. On moe ureaj za prijenos informacije o poaru aktivirati preko centrale za dojavu poara. Postoje automatski i neautomatski javljai poara. Neautomatski javlja poara dio je ureaja za dojavu poara runim aktiviranjem. Automatski javlja poara dio je ureaja za dojavu poara koji stalno ili u odreenim vremenskim razmacima registrira odgovarajuu veliinu fizikalnog ili kemijskog agensa koji prepoznaje kao pojavu poara. Automatski javljai poara moraju biti: - postavljeni u dovoljnom broju sukladno geometriji prostorije, - odabrani u skladu s rizikom pojave poara, - ugraeni tako da se vrsta poara, na koju reagira javlja, signalom prenese na javlja. Izvod iz: Podsjetnik br. 7.1., 5000, 6.86., Hamburka vatrogasna tedionica 1. Javlja dima Za prostorije s materijalima koji u sluaju poara razvijaju jaki dim: - optiki javlja dima reagira na vidljivi dim, - ionizacijski javlja dima reagira na male koliine dima koje se vizualno jo ne zapaaju, reagira prije nego optiki javlja. Primjenjuje se za stambene zgrade, urede, skladine i prodajne prostore. 2. Javlja plamena Reagira na zraenje koje emitira plamen. Primjenjuje se za prostorije s materijalima koji gore bez dima ili s vrlo malim dimljenjem. 3. Javlja topline Primjenjuje se za prostorije u kojima se zbog radnog procesa normalno javlja dim, pa bi drugi javljai mogli izazvati pogrean alarm (npr. u radionicama za zavarivanje).

PREVENTIVNA ZATITA OD POARA

->

00

- javlja maksimuma: reagira na prekoraenje neke najvie temperature (npr 70 C). - javlja prirasta: reagira na odreeni prirast temperature u nekom zadanom vremenskom razmaku (npr. porast za 5 C u minuti). Projektiranje i ugradnja ureaja za dojavu poara ovise o povrini koju treba nadzirati, visini prostorije i oblicima stropova i krova s. 600 Udruga osiguravatelja, Kln, izvod iz VdS Rl 2095 Razvoj poara Ako se u fazi nastajanja poara mora raunati s pojavom tinjanja, obilan dim, malo topline i mali ili nikakav plamen), treba primijeniti javlja dima Ako ve u fazi nastajanja poara treba raunati s njegovim brzim razvojem (obilan razvoj topline, jako zraenje plamena i pojava dima), mogu se primijeniti javljai dima, topline, plamena ili kombinacija razliitih vrsta javljaa plamena. Podruja dojave, izvod iz VdS RL 2095 1. Cjelokupno podruje nadziranja treba razdijeliti na podruja dojave. Odreivanje podruja dojave treba provesti na nain da se omogui brzo i nedvojbeno prepoznavanje mjesta nastanka poara. 2. Jedno podruje dojave smije obuhvatiti samo jednu etau, od toga su izuzeta samo stubita, svjetlarnici i okna dizala, odnosno graevine u obliku tornja, koje treba obuhvatiti vlastitim dojavnim podrujima. 3. Jedno podruje dojave ne smije prijei jedan poarni odsjek, niti biti vee od 1600 m 2 . 4. Jedno dojavno podruje smije obuhvatiti vie prostorija samo ako su te prostorije - susjedne i nema ih vie od pet, a njihova ukupna povrina ne prelazi 400 m 2 ili - susjedne i prilazi dobro pregledni, a ukupna povrina ne prelazi 1000 m 2 i ako u blizini prilaza ili na centrali dojave poara postoje dobro vidljivi optiki javljai koji u sluaju dojave poara upuuju na prostoriju u kojoj je nastao poar. Ureaji za dojavu poara namijenjeni ureajima za obradu podataka Nadzor nad ureajima za elektroniku obradu podataka (EOP) postavlja posebne dodatne zahtjeve pred ureaje za dojavu poara (UDP): Zone nadzora ZN1 do ZN3 odreuju povrinu koju nadzire pojedini javlja kao i veliinu podruja dojave. ZN1: prostorija EOP-a, arhiva nosaa podataka, ukljuujui prostore sputenih podova i sputenih stropova (analogno tome telefonske centrale, kontrolne prostorije i upravljake centrale). ZN2: prostorije koje granie sa ZN1 i prema namjeni pripadaju podruju EOP-a (ukljuujui prostore sputenih podova i sputenih stropova) za pripremne radove, periferne ureaje i dr. Ako su navedena uporabna podruja odvojena od ZN1 pregradama ije je trajanje otpora prema vatri krae od 30 minuta, treba UDP izvesti kao za ZN1. ZN3: daljnje prostorije koje granie sa ZN2 i ne pripadaju podruju EOP-a. Zone nadzora moraju stvoriti vlastita podruja dojave. Prostorije, prostori sputenih podova i stropova moraju biti samostalna podruja dojave. Pojedina podruja dojave ne smiju biti vea od 1500 m 2 u ZN1, 2800 m 2 u ZN2 i 1600 m 2 u ZN3.

599

Visina prostorije

Javljapoara

Javlja topline

Javlja vatre

UREAJI ZA DOJAVU POARA

Izvod iz VDS.RL.2095 D D 1. Visina prostorije. to je vei razmak izmeu ishodita poara i

20 m

12 m

stropa, vea je zona jednolike koncentracije dima. Ovisnost uporabivosti razliitih vrsta javljaa poara o visini prostorije prikazana je
l i l i | | nije prikladno

7,5 m

u -> Povieni dijelovi stropa nisu uzeti u obzir ako im povrina ne prelazi 10% ukupne povrine stropa, ili ako ne prelaze najveu povrinu nadziranja jednog javljaa. U protivnom, treba podruja s povienim stropom promatrati kao zasebne prostorije. 2. Povrina nadziranja i rasporeivanje javljaa. Broj javljaa poara treba odrediti tako da se ne prekorae najvee povrine nadziranja (A) navedene u -> Javlja treba rasporediti tako da ni jedno mjesto na stropu nije od javljaa udaljeno (horizontalni razmak!) vie nego to se navodi u stupcima D teni razmaci izmeu javljaa mogu se nai u granica moe odstupiti od idealnog kvadratinog Dopurasporeda Do odreenih se

6 m 4.5 m

U zgradama posebne namjene kao to su crkve, muzeji, dvorci ponekad se javljai mogu postaviti samo na velikoj visini. Pravovremena dojava o poaru tada vie nije zajamena. Time je ograniena vrijednost protupoarnog sustava za dojavu. Kako se jaina poara koji javlja jo moe otkriti, znatno poveava s visinom stropa, javljai su podijeljeni u tri kategorije sukladno s razliitim visinama stropa; osjetljivi javljai (npr. detektor kategorije I.) se smije koristiti kod veih visina stropa -> (j)

Ulaz razliitih vrsta javljaa poara

Maksimalna povrina pod nadzorom (A) I najvei dozvoljeni horizontalni razmak izmeu javljaa i bilo koje stropne toke (D) i pripadajua granina knvulja (K)

Tlocrtna povrina prostorije pod nadzorom Vrsta javljaa Visina prostorije

do 15 A D 6,7 m 5,8 m 6,7 m

K

Kosina krova '> > 15-30 A

7

> 30 A D K*

javljaa. Doputena odstupanja, tj. doputeni razmaci javljaa, mogu se oitati s graninih krivulja (K). Pri tome treba veliine razmaka za (a) i (b) unutar pripadnih graninih krivulja slobodno odabrati . 3. Raspored javljaa kod stropova s podvlakama Pri rasporeivanju javljaa treba, ovisno o visini prostorije, iznad odreene visine uzeti u obzir i podvlake. U
K*

D 7,2 m Ks Ke Ks

80 m 2 > 80 m 2 s 30 m 2

Javlja dima
VII

12 m
CO CN

80 m 2 60 m 2 80 m 2

80 m 2

80 m 2 8,0 m 100m2 9,0 m 120m2 9,9 m 30 m 2 5,5 m

Javlja dima Javlja dima Javlja topline kat. 1 Javlja topline kat. 2 Javlja topline kat. 3 Javlja topline kat. 1 Javlja topline kat. 2 Javlja topline kat. 3 Detektor plamena

Ks K?

80 m 2 7,2 m 100m2 8,0 m 30 m 2

K0 1
K,i

e e

<D

do 7,5 m do 6,0 m do 4,5 m do 7,5 m do 6,0 m do 4,5 m 1,5-20 m

30 m 2 4,4 m

4,9 m

K3

<

30 m

20 m 2

3,6 m

K,

30 m 2

4,9 m

K3

40 m 2 6,3 m

je taj odnos defi,

niran. Ako je u takvom sluaju pojedino polje stropa izmeu podvlaka vee od 0,6 * doputena povrina nadzora javljaa Amax polja manja od 0,6 Amai,, vrijede odredbe treba svako takvo polje opremiti vlastitim javljaem. Ako su stropna . Ako su stropna po-lja vea od Amax, treba pojedina polja promatrati kao pojedinane prostorije. Iznosi li visina podvlake vie od 800 mm, treba za svako stropno polje predvidjeti po jedan javlja. 4. Za prostorije sa ed - krovovima mora, svaki ed biti oprem-

Utvrivanje u pojedinom sluaju nakon razgovora s VDS

A = maksimalna povrina pod nadzorom po javljau D = maksimalni dozvoljeni horizontalni razmak izmeu stropa i detektora K, - K 1 ( = granine krivulje za odreivanje doputenih horizontalnih razmaka izmeu detektora 1 ) kut koji kosina krova / stropa tvori sa horizontalom; ako krov / strop ima razliite kosine, npr. kod ed krova, tada se uzima u obzir najmanja kosina.

(2)

Povrina pod nadzorom i raspored javljaa

Maksimalna povrina pod nadzorom (A) 1 najvei dozvoljeni honzontalni razmak izmeu javljaa dima i neke stropne toke (D) Zona pod nadzorom 1 A D 4,73 m 3,75 m 4,73 4,73 m 3,75 4,73 > F 30 - A Razdvajanje zona 1 - zona 2 Zona pod nadzorom 2 A 60 m 2 40 m 2 60 m 2 40 m <F90-A
2

Razdvajanje zona 2-3 > F 90A

Zona pod nadzorom 3 A nadzor nije nuan

D 5.81 m 4,73 m 5.81 4,73 m 3,75 m 4,73 m

ljen nizom javljaa. Javljae treba postaviti na blae nagnutu krovnu povrinu, na razmacima Dv. Pri rasporeivanju drugog niza javljaa u edu, treba razmak Dv predvidjeti kao za nagib krova a < 15 C. Javljae topline treba uvijek postaviti izravno na strop. Za javljae dima proizlaze potrebni razmaci izmeu javljaa i stropa odnosno krova iz oblika stropa odnosno krova i iz visine prostorija koje treba nadzirati; za veliine razmaka -> . Za javljae plamena treba odrediti razmake posebno za svaki pojedini sluaj.

Meusttop Prostorija Meupod Medustrop Prostorija Meupod

40 m 2 25 m 2 40 m 2 40 m
2

< F90-A > F 90 - A

nadzor nadzor nije nuan

25 m 2 40 m 2

25 m 2 40 m 2

<F90-A

nazdor

A - maksimalna povrina pod nadzorom po javljau D - doputeni honzontalni razmak izmeu neke stropne toke i javljaa

(3)

Povrina pod nadzorom 1 2 3 4 5 6 7

10

11

1 2 13

14

15

16

17

18

19

21
Maksimalna povrina Veliina stropnog pod nadzorom Ama, polja u ni Javlja topline 20 ni > 12 8-12 6- 8 4- 6 < 4 > 18 12-18 9-12 6- 9 < 6 > 36 24-36 18-24 12-18 > 12 > 48 32-48 24-32 16-24 < 16 Postavljanje po jednog javljaa u svakom polju polje 2. polje 3. polje 4. polje 5. polje polje 2 polje 3. polje 4 polje 5, polje polje 2 polje 3 polje 4 polje 5. polje polje 2 polje 3 polje 4 polje 5 polje Podvlake ne treb / I I r i uzeti u obzir f Pnclvlake potrebno uzeti 7 l u ot zir A H Granica Iavliaa klase 1 jranica javljaa klase 2 ( anica iavliaa klas e 3

30 m 2

|
Podvlake u mm

Javlja

60 ni

0 I 100 I 200 I 300 I 400 I SO > 600 ' 70O I O ^g^ Raspored javljaa za toplinu odnosno dim
Dv

80 ni

Upotraba javlaa za toplinu odnosno dim

Razmak (D v ) elementa osjetljivog na dim od stropa donosno od krova u mm Nagib krova do 15 min. < 6 68 30 70 100 150 max. 200 250 300 350 Nagib krova > 15-30 min. 200 250 300 350 max 300 400 500 600 Nagib krova > 30 min. 300 400 500 600 max. 500 600 700 800

.Sc-Dv

Visina prostonje u m

' 1

Rh

8-10 10-12

(4)

Raspored i razmaci javljaa

(7)

Raspored javljaa dima

600

Kod vieetanih zgrada ne smije se na jedan sustav alarmnog ventila prikljuiti vie od dvije etae. Ako se tite dodatni uplji prostori i strojarski ureaji, moe se broj sprinklera za svaki sustav alarmnog ventila poveati za 200. Ureaji sa zatvorenim mlaznicama automatski su ureaji za gaenje poara s fiksno postavljenim cjevovodima, na koje su u pravilnim razmacima prikljuene zatvorene mlaznice ("sprinkler"). Pri aktiviranju ureaja istjee voda iz onih sprinklera iji se zatvarai otvaraju pri temperaturi na koju je ureaj namjeten (ureaj za gaenje sa selektivnim djelovanjem) (DIN 14489). Mokri sprinklerski ureaji su oni kod kojih je cijevna mrea iza tzv. mokrog alarmnog ventilskog sustava stalno ispunjena vodom. Prilikom pobude sprinklera, iz njega odmah istjee voda. Suhi sprinklerski ureaji su oni kod kojih je cijevna mrea iza alarmnog ventilskog sustava ispunjena komprimiranim zrakom koji spreava ulaz vode u mreu koja je izloena niskim temperaturama. Pri otvaranju sprinklera, tlak zraka pada, a voda za gaenje pritjee nakon to istisne zrak. Normalni sprinkleri prskaju vodu prema podu i prema stropu u obliku kugle. Mogu biti stojei ili visei. Sprinkleri sa zaslonom prskaju vodu prema podu u obliku paraboloida. Mogu biti stojei ili visei.
Podjela tienih podruja prema opasnosti od poara. Zgrade i njihove dijelove koje treba zatititi sprinklerskim ureajima (tiena podruja) dijele se prema stupnju opasnosti od poara (BG) kako slijedi: BG 1' tiena podruja s malim poarnim optereenjem i niskom zapaljivou, BG 2: tiena podruja sa srenjim poarnim optereenjem i srednjom zapaljivou. Ova se tiena podruja prema njihovom poarnom optereenju i zapaljivosti dalje dijele, i to na BG 2.1 do BG 2.3. BG 3: tiena podruja u proizvodnim pogonima s velikim poarnim optereenjem i visokom zapaljivou.

SPRINKLERSKI UREAJI
IZVOD IZ DIN-A 1988, DIO 6., SAVEZ PROTUPOARNIH SLUBI ST. 1.2.1.1., UDRUGA STRUNJAKA IZ KOLNA Rl 2092 - > Q D Doputeni razmaci sprinklera do glatkih stropova i krovova navedeni su u - . Razlikuju se prema vrsti sprinklera i zapaljivosti stropova, odnosno unutarnjih strana krovova i izolaciji limenih krovova. Kad su krovovi pokriveni trapeznim limovima, za najmanji je razmak sprinklera do stropa mjerodavna najnia toka lijeba, a za najvei razmak sredina izmeu najnie i najvie toke lijeba.

Razmak sprinklera do podvlaka i drugih dijelova graevine Postoje li podvlake, grede ili klimatizacijski kanali ispod stropa, moraju se izmeu tih elemenata i sprinklera odrati najmanji razmaci navedeni u -> . Od toga su pravila izuzeti zidni sprinkleri, koji se smiju postavljati samo kad su stropovi glatki.

Ova se tiena podruja prema njihovom poarnom optereenju i stupnju zapaljivosti dalje dijele, i to na BG 3.1 do BG 3.3. BG 4: tiena podruja u kojima se skladite materijali i robe. Ova se podruja prema ponaanju raznih materijala pri poaru dalje dijele, i to na BG 4.1 do BG 4.4

Cijevi pokriveno poloene

E E

II II I II II II
j i Sprinkle

i =600 |500 : 9-400 I < 0 !" i -300 OJ L 200 ! O E~ 100 5

/

Maksimalni br 3j sprinklera Opasnost bez ureaja za s ureajem za od poara brzo otvaranje brzo otvaranje ili brzo ispu- ili brzo ispu(OP) tanje zraka tanje zraka BG 1 BG 2 BG 3 i BG 4 125 250 nije doputeno 250 700 500

/ /
/

c ro y

0
o o

o o

o o o o o o o o o o o o

a - horizontalni razmak od prepreke u mm

(T) Struktura sprinkler ureaja

Broj sprinklera po stanici alarmnog ventila

Razmaci izmeu sprinklera do podvlaka i konstrukcijskih dijelova

Max. razmak Min. razmak od zida od stropova u m odnosno krovova u mm 71 Max. razmak od stropova odnosno krovova mm 1 zapanije zapalj ljivo 300 300 300 300 300 300 300 300 300 450 450 450 450 450 450 450 450 450

Vrsta sprinklera

Opasnosti od poara

Zatitna povr. Max. razmak Max. razmak od zida po sprinkleru izmeu um 5 u m sprinklera um 1 >

Normalni sprinkler

V
/' l' : Zatitno polje sprinklera sa zaslonom 11 / '

Zatitno polje normalnog sprinklera

BG BG BG BG BG BG BG BG BG BG BG BG BG

1 2 3 4 1 1) 2 3 4 1 2 3 4

9 9 9 9 21 15 12 9 9 15 12 9 nije doput

3,75 3,75 3,75 3,75 4,60 4,25 4,00 3,75 3,75 4,503>4) 3,50 3 ' 41 2,5034'

1,90 1,90 1,90 1,90 2,30 2,10 2,00 1.90 1,90 0,30 21 0,30 2 ) Q,302'

0,1 0,1 0,3 0,3 0,1 0,1 0,1 0,3 0,3

75 75 75 75 20 20 20 20 20 100 100 100

\ f \

Sprinkler sa zaslonom

Lt
do 4,60 Zidni sprinkler

(2)

6,50 <e prs Karakteristike prskanja sprinklera sa zaslonom

nije 300 dopu- 300 300 teno

Karakteristike prskanja normalnog sprinklera

Raspored sprinklera Moe se birati izmeu normalnog ili naizmjeninog rasporeda sprinklera. Naizmjenini raspored treba biti po mogunosti jednolik. Razmaci sprinklera meusobno, do zidova i do stropova Meusobni razmaci sprinklera moraju iznositi najmanje 1,5 m. Maksimalni se razmaci odreuju na temelju povrine zatite jednog sprinklera, njihova rasporeda i opasnosti od pojave poara (OP). Ovo pravilo ne vrijedi za sprinklere u regalima.

1 > Razmak treba mjeriti po horizontali. Kod nagiba krova ili stropa preko 60 stupnjeva treba razmak mjeriti paralelno s krovom odnosno stropom. 2) Suprotno od smjera prskanja sprinklera. 31 Najvei doputeni razmak zidnih sprinklera jednog reda sprinklera izraunava se iz maksimalne zatiene povrine po sprinkleru, podijeljeno s polovicom razmaka izmeu redova sprinklera odnosno sa irinom prostorije ako postoji samo jedan red sprinklera. Vrijednosti navedene u tablici se meutim ne smiju prekoraiti. 4 > u prostorijama koje nisu ire od 3,75 m potreban je samo jedan red sprinklera sa zidnim sprinklerima paralelno s duim zidom. U prostorijama irine preko 3, 75 metara do max. 7,50 metara treba dodatno instalirati sprinklere na stropu. 5) Unutarnja strana zida mora se sastojati od nezapaljivih materijala prema DIN 4102, u protivnom se razmak smanjuje na 1,5 m. 6) Ovo vrijedi samo za prostore sa zapaljivim stropovima i krovovima 7) Mjereno izmeu prskajueg tanjura i donjeg ruba stropa.

(6)

Raspored sprinklera

601

UREAJI ZA GAENJE PRSKANJEM VODE

IZVODI IZ DIN-A 1988, DSO 6. + 14494 VDS RL. 2109

UREAJI ZA GAENJE POMOU C0 2

IZVOD IZ VDS FORM 3004 - > C D

Ureaji s otvorenim mlaznicama slue za raspodjelu vode s fiksno provedenim cjevovodima, u koje su u pravilnim razmacima ugraene otvorene mlaznice. Cijevna mrea u stanju pripravnosti nije ispunjena vodom. Pri aktiviranju ureaja odmah potee voda iz opskrbnog sustava u cijevnu mreu s mlaznicama. Koliina vode ovisi o obliku i dimenzijama prostorije koju treba zatititi, o vrsti objekta, vrsti i koliini robe koju se titi, visini i nainu skladitenja, utjecaju vjetra, i treba iznositi izmeu 5 i 60 litara u minuti po etvornom metru. Kod ureaja za zatitu prostorija s podjelom na grupe trebala bi povrina jedne grupe koja se titi iznositi izmeu 100 m 2 (pri malom riziku od poara) i 400 m 2 (pri velikom riziku od poara). Ureaji za gaenje prskanjem vode postavljaju se npr. u hangarima za zrakoplove, bunkerima za otpad i na elementima za spaljivanje otpada, pozornicama, u transformatorskim stanicama, spremnicima i na ureajima sa zapaljivim tekuinama, u kabelskim kanalima, silosima za piljevinu, tvornicama iverica, energetskim objektima, prostorijama s hidraulikom, u tvornicama ureaja za gaenje i u tvornicama streljiva.

C 0 2 je kao sredstvo za gaenje prikladan pri gorenju sljedeih materijala ili ureaja: - zapaljive tekuine i drugi materijali koji se pri poaru ponaaju kao zapaljive tekuine; - zapaljivih plinova, ako su poduzete mjere da se nakon gaenja ne stvori zapaljiva smjesa plinova i zraka; - elektrinih i elektronikih ureaja; - zapaljivih vrstih materijala poput drva, papira i tekstila pri emu za gaenje poara ovih materijala treba vea koncentracija C 0 2 i dulje vrijeme djelovanja. Primjeri este primjene stacionarnih C 0 2 - ureaja: - strojevi koji sadre ili u kojima se upotrebljavaju zapaljive tekuine; - proizvodnja lakova, lakiraonice, uljne kupelji, tiskarski strojevi valjaonice, elektrine vasklopne prostorije, AOP prostorije, hladnjae. Jedna mlaznica na ureaj za zatitu prostorije smije biti za najvie 30 m 2 tlocrtne povrine. Kod prostorija viih od 5 m treba, osim opeg rasporeda mlaznica za C0 2 , ispod stropa dodati i mlaznice rasporeene na priblino treinu visine prostorije. C 0 2 - ureaji imaju zadau ugasiti poar u fazi nastajanja, te odrati uinkovitu koncentraciju dovoljno dugo da se sprijei opasnost ponovnog zapaljenja. C 0 2 - ureaj se uglavnom sastoji od spremnika za C 0 2 sa zalihom plina, potrebnih ventila i fiksnom cijevnom mreom s otvorenim mlaznicama pogodno rasporeenima u podruju koje se titi, te ureajima za detekciju poara, usmjeravanje, alarmiranje i aktiviranje.

Objekt zatite Pozornice do 350 m2, visina = 10 m do 350 m2, visina > 10 m do 350 m2, visina = 10 m do 350 m2, visina > 10 m Silosi za piljevinu Visina nasipanja = 3m Visina nasipanja > 3 m = 5m Visina nasipanja > 5 m

Koliina vode l/(min m2) min. 5 7 5 7 7,5 10 12,5

Vrijeme gaenja min. 10 10 10 10 30 30 30 30 30 30 30 30 45 60 60

Povrina m2
-

Grupa Broj

1 1 3 3 1 1 1
-

Cilj zatite

Podruje zatite

Zahtjevi Obodni dijelovi moraju biti dovoljno nepropusni za plin i osigurati zatitu od poara u susjedstvu*

Postiu se Graevinskim irtli prostornim odvajanjem podruja zatite prema prilogu*

Bunker za otpad Visina nasipanja i 2 m 5 Visina nasipanja > 2 m = 3m 7,5 Visina nasipanja > 3 m = 5 m 12,5 Visina nasipanja > 5 m 20 Skladite za pjenaste mater. Visina skladitenja = 2 m Visina skladitenja > 2 m = 3 m Visina skladitenja > 3 m = 4 m Visina skladitenja > 4 m = 5 m 10 15 22,5 30

100 do 400

1 Zgrade ili dijelovi Cijela zgrada zgrada i njihov saili cijeli dio draj treba zatititi zgrade od poara unutar zgrade i prenoenje poara izvana

150 min. 150 min. 200 min. 200 min.

Objekti zatite koliine voda

2 Sadraj neke prostorije treba zatititi od poara unutar zgrade i prenoenja poara izvana

Prostorija

Vrsta mlaznice

Nomin. K Maksimalna zatiena povrina 2 Vrijed. faktor u m kod koliine vode od 5 7,5 9
-

10 12,5 15 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9

Max. razmak mlaznica 17,5 u m

Max. razmak od zida um 1,90

Min. razmak od zida um 0,3 3 Sadraj neke prostorije treba zatititi od poara koji nastaju u podruju gaenja Prostorija

Obodni dijelovi (podovi, zidovi i stropovi) moraju biti dovoljno nepropusni za plin i osigurati zatitu od poara u susjednim prostorijama Obodni dijelovi (podovi, zidovi i stropovi) moraju biti dovoljno nepropusni za plin* Obodni dijelovi (podovi, zidovi i stropovi) moraju biti dovoljno nepropusni za plin* nema

Pregradom s otpornou na vatru od min. 90 minuta u skladu s nacionalnim normama kao i za susjedne prostorije, ukoliko nisu zatiene nekim drugim priznatim automatskim protupoarnim sustavom* Pregradom s otpornou na vatru od min. 30 minuta u skladu s nacionalnim normama ili pregradom od nezapaljivih materijala* Pregradom s otpornou na vatru od min. 30 minuta u skladu s nacionalnim normama ili pregradom od nezapaljivih materijala*

Norm. 15 mlazn. 20 Mlazn. sa zaslonom Zidne mlazn.

2

80 115 57 80 115 80

9
"

_
9

_
9 3,75

10 15 20 15

12 12 9

9 9 9 9

_
-

_
-

9
-

9
-

4,00 (12 m2) 3,75 ( 5 m2) 2,00 3,402>3> 0,3"

0,3

Suprotno od smjera prskanja mlaznice > Maksimalni dozvoljeni razmak zidnih mlaznica reda mlaznica izraunava se iz maksimalne zatitne povrine jedne mlaznice, podijeljeno s polovicom razmaka izmeu redova mlaznica odnosno irinom prostorije ako postoji samo jedan red mlaznica. U tablici navedene vrijednosti se meutim ne smiju prekoraiti. 3 > U prostorijama koje nisu ire od 3 m potreban je samo jedan red mlaznica sa zidnim mlaznicama paralelan s uzdunim zidom. Za prostorije irine preko 3 m do maksimalno 6 m treba se uz oba uzduna zida predvidjeti red mlaznica. Mlaznice treba rasporediti smaknuto. U prostorijama irim od 6 m treba dodatno instalirati mlaznice pod stropom. Hidrauliko dimenzioniranje: nominalna veliina i K-faktor

4 Unaokolo okruen ureaj treba zatititi od poara koji nastaju u podruju gaenja

Unaokolo okruen ureaj

Uinkovitost gaenja pomou C 0 2 zasniva se uglavnom na smanjenju koliine kisika u zraku tako da se zaustavi daljnji proces gorenja. Prednost je to C 0 2 , kao plinovito sredstvo za gaenje, brzo proima podruje primjene i tako daje prostorni zatitni uinak.

5 Objekt koji nije unaokolo orkuen treba zatititi od poara koji nastaju u podruju gaenja

Objekt koji nije unaokolo okruen

* Nepropusnost za plin mora biti osigurana sve do kraja djelovanja Protupoarne tehnike karakteristike obodnih dijelova graevine

602

UREAJI ZA GAENJE PRAHOM

IZVOD IZ VDS. Rl. 3038 prah za gaenje je homogena mjeavina kemikalija koje su pogodne za suzbijanje poara. Glavni su sastojci primjerice: _ natrijev/kalijev hidrogenkarbonat, _ - kalijev sulfat, _ kalijev/natrijev klorid, _ amonijev fosfat/sulfat. Prah za gaenje je u normalnim okolnostima uporabljiv na temperaturama od -20 do + 60 C pa se koristi kako u zgradama u zatv o r e n i m prostorima tako i u industrijskim postrojenjima na otvoren o m . P r a h

UREAJI ZA GAENJE PJENOM

IZVOD IZ VDS. Rl. 2108 Q Q

za gaenje raznih klasa poara pogodan je npr. za sljedee materijale odnosno postrojenja:

_ klasa poara A zapaljive vrste materijale poput drva, papira i tekstila, pri emu treba uvijek upotrijebiti odgovarajuu vrstu praha; - klasa poara B zapaljive tekuine i druge tvari koje se pri poaru ponaaju kao zapaljive tekuine; - klasa poara C zapaljive plinove; - klasa poara D zapaljive metale poput aluminija, magnezija i njihovih legura, pri emu u obzir dolaze samo posebne vrste praha za klasu D Primjeri industrijskih objekata u kojima se esto primjenjuju stacionarni ureaji za gaenje prahom: kemijska postrojenja i njihovi procesni pogoni, podrumi za ulja, jame spremnika, stanice za punjenje, kompresorske stanice, crpne stanice, pretovarene stanice za ulja i plinove. Prah LS Prah za gaenje ne smije se upotrebljavati za gaenje poara u postrojenjima, ureajima i podrujima za koje se navode neki primjeri: - ureaji, strojevi i postrojenja osjetljivi na prainu, te elektrine instalacije niskog napona (npr. telefonski ureaji, ureaji za obradu podataka, ureaji za mjerenje i regulaciju, razvodne kutije s osiguraima i relejima itd.; - podruja ili objekti za koje postoji mogunost kemijske inkompatibilnosti (opasnost od kemijske reakcije) sredstava za gaenje. HALON - UREAJI ZA ZATITU PROSTORIJA (IZVOD IZ DIN-A 14496) Halon je halogenizirani ugljikovodik - najee bromtrifluormetan. Djelovanje halona 1301 pri gaenju zasniva se na prekidu reakcije izmeu tvari koja gori i kisika Halonske se instalacije smiju primijeniti samo u podrujima s temperaturom prostorije izmeu - 20 C i + 450C. U podruju gaenja ne smiju biti objekti ija radna temperatura prelazi 450C. Halon 1301 pogodan je npr. za gaenje poara: - tekuina i drugih tvari koje se pri poaru ponaaju kao zapaljive tekuine; - plinova, ako se moe jamiti da nakon gaenja nee nastati zapaljiva smjesa plina i zraka; - elektrinih i elektronikih pogonskih sredstava i ureaja. Primjeri pogodnih podruja gaenja: - proizvodnja lakova, ureaji za brizganje boja, ureaji za nanoenje slojeva praha, - uljne kupelji, - elektrine pogonske prostorije, - prostorije EOP-a i arhive nosaa podataka. Nije iskljuena mogunost negativnog utjecaja na okoli.

Pjena kao sredstvo za gaenje proizvodi se mjeanjem smjese od vode i sredstva za pjenjenje sa zrakom. Sredstva za pjenjenje dodaci su vodi za gaenje radi proizvodnje pjene. Prema DIN-u 14272, dio 1. (sada u nacrtu), sredstva za pjenjenje sastoje se od bjelanevinastih tvari topivih u vodi, po mogunosti uz dodatak fluoriranih agensa. Univerzalna sredstva za pjenjenje slue proizvodnji teke, srednje i lake pjene. Proteinska i fluorproteinska sredstva slue samo za dobivanje teke pjene. Podruje pjenjenja dijeli se kako slijedi: indeks pjenjenja teke pjene S = do 20 indeks pjenjenja teke pjene S = 20 do 200 indeks pjenjenja lake pjene S = 200 do 1000 Indeks pjenjenja S: odnos izmeu volumena pjene te smjese vode i sredstva za pjenjenje. Nominalno trajanje plavljenja: Nominalno trajanje plavljenja t u minutama jest vremenski faktor za proraun potrebne koliine (m 3 /min) za ureaje s lakom pjenom. Ureaji za gaenje pjenom (UGP) upotrebljavaju se za gaenje poara klasa A i B (klasa poara prema DIN-u EN2) u zgradama, prostorijama i na otvorenom. Mogu se upotrijebiti i za preventivno pokrivanje povrina. Za tekuine koje razaraju pjenu, npr. alkohol, esteri, ketoni itd., treba poduzeti posebne mjere. Ureaji za gaenje pjenom (UGP) Osnovne su znaajke tih ureaja: koliina vode, potrebna koliina sredstva za pjenjenje, minimalno trajanje postupka. UGP treba dimenzionirati tako da u sluaju poara u podruje koje se titi dospije dovoljna koliina pjene, odnosno da je povrina uinkovito pokrivena pjenom. Treba poduzeti mjere da se sprijei istjecanje zapaljivih tekuina iz podruja koje se titi (npr. pragovi). Kod ureaja s tekom i srednjom pjenom mora biti osigurano da pjena uinkovito pokriva itavu povrinu koja se titi, pri emu treba uzeti u obzir doseg izbaaja pjene, mogue zapreke te udaljenost i vrstu objekta. Primjenjuje li se laka pjena, njome mora biti uinkovito ispunjena zgrada ili prostorija. titi li se vie meusobno odvojenih objekata istim UGP s tekom ili srednjom pjenom, odreuje se potrebna koliina vode prema najveemu pojedinanom objektu. Opskrba vodom mora biti osigurana za najmanje 120 minuta gaenja tekom pjenom, odnosno za najmanje 60 minuta gaenja srednjom pjenom.

Zapaljivi materijali

Potrebno gaenje t u min., index pjenjenja S 200-1000

Klasa poara A:* Materijal sa malom gustoom npr. pjenasta guma, pjenasti materijali, papirna vlakna, krep papir Materijali visoke gustoe, npr. role papira, neuvezani kartoni, materijal obloen papirom Autogume, rasuti materijali Materijali uskladiteni u kutijama, ambalae, plastine posude Klase poara 3:* Tekuine s tokom paljenja ispod 55 C " Tekuine s tokom paljenja iznad 55 C " Klasa poara prema DIN EN2 Hidrofifne tekuine nisu ukljuene u ovu tablicu Potrebno trajanje gaenja za ureaje s iakom pjenom

4 5 6 6 3 4

603

Ureaji za odvodnju dima i topline Ovi ureaji - skraeno DTU - sastoje se od jednog ili vie - odvoda dima (OD), - odvoda topline (OT), - strojarskih ureaja za odvod dima (SOD) ili njihovih kombinacija, kao i elemenata za njihovo stavljanje u pogon i upravljanje, agregata za otvaranje, energetskih instalacija i pribora. DTU imaju zadau odvoditi dim i toplinu u sluaju poara. Oni doprinose da se - putovi za spaavanje i prilaz oslobode dima, - olaka suzbijanje poara stvaranjem sloja bez dima, - sprijei ili uspori rasplamsavanje i time izgaranje, - tite ureaji, - smanje oteenja prouzroena poarom, tj. zbog pojave plinova i sastojaka termikog raspadanja, - smanji termiko naprezanje elemenata graevine. Odvodi dima imaju zadau da poboljaju uvjete za spaavanje ljudi i ivotinja i za zatitu materijalnih dobara, kao i za suzbijanje poara odmah po njegovu nastanku, stvaranjem bezdimnog sloja iznad poda. Djeluju i kao odvod topline. Odvodi topline imaju zadau da pri uznapredovalom poaru odvode vrele plinove. Time se posebno oekuje da e se rasplamsavanje sprijeiti ili barem usporiti, smanjiti termiko naprezanje elemenata graevine. Oni djeluju i kao odvod dima. Djelovanje DTU zasniva se na termikom uzgonu plinova koji nastaju izgaranjem, a ovisi i o - aerodinamikoj djelotvornosti povrine otvora, - utjecaju vjetra. - veliini otvora za dovod zraka, - trenutku otvaranja, - poloaju ugradnje (npr. raspored i dimenzije zgrade). Strojarski ureaji za odvodnju dima (SOD) imaju istu zadau kao odvodi dima. Dim se odvodi prisilno (npr. ventilatorima). SOD treba postavljati naroito na mjestima gdje primjena OD iz tehnikih razloga nije prikladna ili nije mogua. Umjesto OT mogu se u naelu primijeniti i odgovarajue dimenzionirani OD ili SOD. S obzirom na njihovu zadau, treba OD predvidjeti kod: - jednoetanih zgrada suvie velikih povrina i dimenzija, - zgrada sa suvie dugim putovima za spaavanje, ako ih se ne moe na drugi nain odravati bez dima zadovoljavajue dugo vrijeme, - zgrada za koje je na temelju propisa potrebna posebna zatita materijalnih dobara, - zgrada s tvarima ili ureajima koji su posebno vrijedni i osjetljivi na dim, ako postoje posebni razlozi za pojaanu zatitu. U smislu njihove zadae treba OT postavljati u veliini i broju da se postigne odnos A v + h : A > 0,02 (v. DIN 18230, dio 1. (za sada u nacrtu),a kod velikih poarnih optereenja odnos Av + h : A > 0 , 0 5 Nije li to mogue, treba predvidjeti OD ili SOD. Upozorava se da pri odreivanju klase zatite od poara prema DIN-u 18230, dio 1 (za sada u nacrtu) treba voditi rauna o djelotvornosti odvoda topline (OT).

UREAJI ZA ODVODNJU DIMA I TOPLINE

Izvodi iz DIN-a 18232, dio 1., 18230, dio 1+2, VDS RL 3010

Ovdje znai "1)

pri emu kod vertikalnih otvora na razliitim visinama treba uzeti u obzir i prosjeni razmak Primjer 1 Za Ah/Av Za avh//im Mjerodavno kf
2:

= 1,12 je k, =2,75 i = 1,35 je k, = 2,35 = 2,35 AV1 Povrina svakog otvora i u vanjskim zidovima odsjeka koji se titi od poara u m2 h, Visina tog otvora u m i \ h vertikalni razmak izmeu sredita vertikalnog otvora i ravnine horizontalnog otvora odnosno sredinje ravinine otvora pod nagibom do max. 45 (vidjeti sliku 2) Za AhIAv > 2,0 je faktor k, = 1,5. U podruju AhMv 0,7 i avnlhm > 4 je k, = 4.

Za AnIAv Za avh//im Mjerodavno: kt

= 1,55 je kf =1,95 i = 2,5 je kf =3,2 = 1,95

Dijagram za izraunavanje faktora kf

(2)

Krovni i zidni otvori (presjek)

Djelotvorna veliina otvora slijedi iz: A v + h = A v + kf * A h gdje je: A h povrine horizontalnih otvora, u m 2 A v povrine vertikalnih otvora, u m 2 k f faktor vrednovanja. Otvori u zidovima vrednuju se jednostruko (povrina A v u m 2 ) a otvori u krovu (povrina A h u m 2 ) k f -struko. U vieetanim odsjecima suzbijanja poara i njihovim dijelovima mogu se i otvori u stropovima vrednovati k f -struko, ako su otvori najmanje jednake veliine jedni iznad drugih u svim stropovima i u krovu. Vrijednosti faktora k f dane su u > (1). One ovise o odnosu a v h /h m ili o odnosu A^/A^ mjerodavna je manja vrijednost. Kod vieetanih odsjeaka suzbijanja poara treba izraunati i ekvivalentno trajanje poara za svaku pojedinu etau. Pri tome treba za svaku etau odvojeno utvrditi odnos djelotvorne povrine otvora i povrine etae. Prednorma DIN 18230, dio 1., moe se primijeniti za zgrade, ili njihove dijelove, koje su namijenjene za proizvodne ili skladine pogone nekog poduzea (industrijske graevine). Neposredna primjena prednorme nije mogua za visoke zgrade, visoka regalna skladita, silose, velika skladita rasutih tereta, pogonske zgrade i postrojenja za proizvodnju i distribuciju energije i industrijske zgrade s naroito velikim odsjecima za suzbijanje poara. U tumaenju se daju doputene povrine odnosno dimenzija odsjeaka za suzbijanje poara ovisno o klasama sigurnosti protiv poara i klasama zatite od poara. Dimenzioniranje OD temelji se na proraunskoj povrini poara odnosno grupe za dimenzioniranje, te traenoj debljini bezdimnog sloja i visini prostorije. Kao visina h prostorije koju se titi uzima se kod ravnog krova svijetla visina, a kod kosih krovova srednja visina od poda do donjeg ruba krova. Traena debljina bezdimnog sloja d mora biti najmanje 0,5 h ali i ne manje od 2,0 m. Krovna povrina velikih hala moe se podijeliti dimnim pregradama. Pri tome treba donji rub dimne pregrade biti na donjem rubu sloja dima.

604

RASPORED I VELIINA INSTALACIJA ZA ODVOD DIMA I TOPLINE (DTI) DTI treba koliko je mogue jednoliko rasporediti unutar odsjeaka krova. Posebno treba paziti da DTI u sluaju poara ne povisuju opasnost od prijenosa vatre od zgrade do zgrade, odnosno unutar zgrade od jednog do drugog poarnog mjesta. Razmak do protupoarnih zidova mora iznositi najmanje 5 m, a razmak do kompleksnih razdjelnih zidova kompleksa 7 m. Kompleksni razdjelni zid je protupoarni zid s poveanim zahtjevima (DIN 4102, dio 3.). Korisnije je predvidjeti vei broj DTI s malim otvorima nego manji broj DTI s velikim otvorima, kako bi dim i plinovi sa to manje smetnji bili odvedeni na otvoreno.

UREAJI ZA ODVOD DIMA I TOPLINE (DTU) -> DP

Donji rub konstrukcije i Sredina konstrukcije Glavni smjer vjetra Gornji rub konstrukcije

ed krov

DTI - instrument za odvod dima i tipline DTI Donji odsjeak 0,25 a b-a

Donji rub konstrukcije

M
(2) Ravni krov - odsjeak krova < 60 m Kompleksni razdjelni zid DTI
1

Protupoarni zid I I,

(3)

Kompleksni razdjelni zid

(4)

Protupoarni zid

Razmak izmeu otvora i nadogradnji na krovu mora biti dovoljan da vjetar ne utjee na funkcioniranje DTI. Pri rasporeivanju DTI u rubnom podruju ravnog krova treba voditi rauna 0 moguem poveanom optereenju vjetrom (irina pojasa 6/8). U krovnim plohama nagiba od 12 do 30 treba DTI postaviti na to veoj visini; mora postojati najmanje jedan DTI na 400 m 2 tlocrtne povrine (projekcija krovne plohe). Za nagibe > 30 treba posebno dokazati uinkovitost DTI. Ako su krovne plohe u nagibu < 12 treba postaviti najmanje jedan DTI na 200 m 2 . Kod krovnih odsjeaka koji su zbog konstrukcijskih razloga podijeljeni (podsegmenti) treba za svaki podsegment predvidjeti najmanje jedan DTI. U halama sa ed - krovom smiju se DTI ugraditi u zastakljene frontalne dijelove eda samo ako se dokae dovoljna neosjetljivost na boni vjetar. Duljina stranice ili promjer ulaznog otvora jednog ureaja za odvod dima i topline ne smije biti vea od 2,50 m.

Pri automatskom skupnom aktiviranju treba na svakih 400 m 2 tlocrtne povrine predvidjeti najmanje jedan element za otkrivanje poara osjetljiv na dim ili 2 elementa osjetljiva na toplinu. U svakom segmentu krova treba postaviti 2 elementa osjetljiva na dim ili 4 osjetljiva na toplinu. U zgradama sa sprinklerskim ureajima ili ureajima za gaenje prskanjem vode smiju se otvori otvoriti tek nakon aktiviranja tih ureaja za gaenje, nikako prije, npr. aktiviranje DTU preko ureaja za gaenje. Ako se oba ureaja aktiviraju pomou elemenata osjetljivih na toplinu, mora temperatura aktiviranja DTU biti najmanje 18 C (18 K) via od temperature aktiviranja sprinklera. Hale treba podijeliti po mogunosti na jednako velike krovne segmente. Oni ne smiju biti vei od 1600 m 2 ni dulji od 60 m. Podjela se moe provesti konstrukcijskim krovnim elementima (npr. ed - krov, punostijeni nosai) ili pomou pregrada za dim i toplinu, koje treba spustiti toliko nisko koliko to prilike u pogonu doputaju. Prikladno je rjeenje elinim limom ili gipskartonskim ploama. Za hale koje su vee od 1600 m 2 ukupna se povrina otvora DTU dobije mnoenjem ukupne povrine hale s postotkom koji odgovara koritenju hale. Za hale koje su manje od 1600 m 2 ukupna se djelotvorna povrina otvora DTU dobije mnoenjem fiktivne povrine od 1600 m 2 s postotkom koji odgovara koritenju hale. Za hale manje od 800 m 2 ,moe se povrina otvora smanjiti u skladu s veliinom hale kako slijedi: 1600 povrina hale AWA = 800 a = 2 povrine hale x- a

Opis kratica:DTI:= instalacija za odvod dima i topline DTU ureaj za odvod dima i topline AG = geometrijska povrina otvora DTI mjerena na strani instalacije okrenutoj prema krovu AWG = djelotvorna povrina otvora DTI, uzevi u AWA a b = obzir djelovanje vjetra djelotvorna povrina otvora DTU, uzevi u obzir djelovanje vjetra = proraunski sloj dima = proraunska visina stropa.

605

Proraunska visina stropa (mjera "b") mjeri se od gornjega ruba poda do sredine izmeu najnie i najvie toke stropne odnosno krovne konstrukcije. Meuvrijednosti se zaokruuju navie ili nanie. Bezdimna zona mora za prostorije proraunske visine do 6 m iznositi najmanje 3 m, a za prostorije vie od 6 m najmanje polovicu visine. Proraunski sloj dima (mjera "a") razlika je proraunske visine stropa i bezdimne zone. Pregrade protiv dima i topline moraju se spustiti tako nisko da dosegne donji rub proraunskog sloja dima. Kod hala s proraunskom visinom stropa < 6 m mora visina pregrada iznositi najmanje 25% proraunske visine stropa, a kod hala proraunske visine stropa > 6 m najmanje 2 m. Ako pri ugradnji DTU zbog pogonsko - tehnolokih razloga nije mogua podjela na krovne segmente, treba povrine otvora za cijelu halu poveati za 30%, a najmanji broj DTI prema st. 5.3. poveati za 50%. Za proraun je pri tome mjerodavan najmanji proraunski sloj dima prema tablici.

UREAJI ZA ODVODNJU DIMA I TOPLINE

-00

Treba se pobrinuti za dovoljnu koliinu zraka u donjem podruju hale, kako bi DTU aerodinamiki doao do punog izraaja. Geometrijski presjek mora biti barem dvostruko vei od geometrijskog presjeka otvora DTU krovnog segmenta s najveom djelotvornom p O vrinom otvora.
Vrste pogona Vrsta pogona Opasnost od poara (BG) *) 3.1 v 2.3 2.2 2.2 *) 2.2 2.1 *) 2.2 2.2 3.1 ') 3.1 2.1 ') 2.1 3.1 2.3 3.3 *) 3.2 2.1 2.1 2.3 Vrste pogona Vrsta pogona Opasnost od poara (BG)

A Tvornica akumulatora Destilacija alkohola Prerada alkohola Prerada starog papira Proizvodnja aluminija Prerada aluminiia Tvornica lijekova Tvornica azbestne robe Tvornice automobila Autoservisi B Pekarnice Pogoni za preradu pamuka Tvornice posteljine Prerada bitumena Tvornice za proizvodnju robe od lima Brodogradilita Pivovare Peenjarnice Knjigovenice

Tvornice pirotehnike robe Filmski arhivi Filmski studiii Pogon za preradu lana Tvornice zrakoplova Hanqar za zrakoplove Fotolaboratorij Tvornica fotomaterijala Tvornice furnira Tvornice stone hrane G Garae Tvornice stakla Tvornice gumene robe H Pogon za preradu konoplje Pogon za preradu drva Tvornice drvene vune J Pogon za preradu jute

2.2 3.1
3.1

i i

2.2 2.2 2.2

3,3

2.1 2.2
2.3

3.1
2.3

Opasnost Max. visina od poara skladitenja um (OP) BG 2.1 BG 2.2 BG 2.3. BG 3.1 BG 3.2 BG 3.3 BG 4.1 BG 4.1 BG 4.2 BG 4.2 BG 4.2 BG 4.3 BG 4.3 BG 4.3 BG 4.3 BG 4.3 BG 4.4 BG 4.4 BG 4.4 BG 4.4 BG 4.4

Grupa dimenzioniranja (GD) 1 2 3

7,0

7,5 4 5,3 7,6 4,1 5,9 7,5 2,9 4,1 5,2 6,3 7,7 1,6 2,3 3,0 3,6 4,4 3 4 3 4 5 3 4 5 6 7 3 4 5 6 7

8,0

Svrstavanje opasnosti od poara (OP) prema grupama za dimenzioniranje (GD)

8,5

Tablica za dimenzioniranje Sljedea tablica daje djelotvornu povrinu otvora kao stopu postotka tlocrtne povrine dvorane u ovisnosti od proraunske visine stropa i proraunskog sloja dima za sedam grupa dimenzioniranja (GD) 9,0 Prora. visina stropa b (m) 4,0 4,5 5,0 Prora. Stopa postotka a sloj dima BMG BMG BMG BMG a (m) 1 2 6 7 1,00 1,50 1,25 2,00 1,75 1,50 1,25 2,50 2,25 2,00 1,75 1,50 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 0,30 0,25 0,31 0,21 0,26 0,31 0,38 0,19 0,23 0,27 0,32 0,38 0,18 0,21 0,24 0,28 0,33 0,19 0,22 0,26 0,30 0,34 0,39 0,43 0,35 0,43 0,30 0,37 0,44 0,54 0,27 0,32 0,38 0,45 0,54 0,25 0,29 0,34 0,40 0,47 0,27 0,31 0,36 0,42 0,48 0,56 1,29 1,05 1,30 0,91 1,10 1,33 1,61 0,82 0,97 1,15 1,36 1,62 0,74 0,88 1,03 1,20 1,40 0,81 0,94 1,09 1,26 1,45 1,66 1.46 1,19 1.47 1,03 1,24 1,50
1,82

9,5

5,5

6,0

6,5

0,92 1,10 1,30 1,54 1,83 0,84 0,99 1,16 1,36 1,59 0,91 1,06 1,23 1,42 1,64 1,89

11,5

(2)

Tablica za dimenzioniranje

3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 4,00 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 4,25 4,00 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 4,50 4,25 4,00 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 4,75 4,50 4,25 4,00 3,75 3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25 2,00 5,75 5,50 5,25 5,00 4,75 4,50 4,25 4,00 3,75 3,50

0,20 0,24 0,27 0,31 0,35 0,40 0,46 0,22 0,25 0,28 0,32 0,37 0,41 0,47 0,53 0,23

0,29 0,33 0,38 0,44 0,50 0,57 0,65 0,31 0,35 0,40 0,46 0,52 0,59

0,26
0,30 0,34 0,38 0,42 0,48 0,54 0,61 0,25 0,28 0,31 0,35 0,39 4,00 0,49 0,54 0,61 0,69 0,26 0,29 0,33 0,36 0,40 0,45 0,50 0,55
0,61

0,68
0,85 0,28 0,31 0,34 0,38 0,42 0,46 0,51 0,56 0,62 0,76 0,85 0,95 0,34 0,37 0,40 0,43 0,47 0,57 0,62 0,67 0,73 0,79

0,87 1,00 1,15 1,31 1,50 1,71 1,96 0,93 1,06 1.21 1,37 1,55 1,75 0,66 1,99 0,75 2,26 0,33 0,99 0,37 1,12 0,42 1,27 0,47 1,42 0,53 1,50 0,60 1,80 0,67 2,02 0,76 2,28 0,86 2,58 0,35 1,05 0,39 1,18 0,44 1,33 0,49 1,48 0,55 1,66 0,62 1,85 0,69 2,06 0,77 2,31 0,86 2,59 0,97 2,91 0,37 1,12 0,42 1,25 0,46 1,39 0,51 1,54 0,57 1,71 0,63 1,90 0,70 2,11 0,78 2,34 0,87 2,60 0,97 2,90 1,08 3,25 0,39 1,18 0,44 1,31 0,48 1,45 0,53 1 , 6 0 0,59 1,77 0,65 1,95 0,72 2,15 0,79 2,37

0,98 1,13 1,30 1,48 1,69 1,94 2,22 1,05 1,20 1,36 1.55 1,75 1,98 2,25 2.56 1,12 1,27 1,13
1,61

3.1 3.1

C Tvornice celuloida Tvornice kemijskih vlakana D Tvornice krovnih Ijepenki Elektronska obrada podataka Tvornica za proizvodnju ice Tiskare

1,89 2,04 2,29 2,58 2,92 1,19 1,34 1,50 1,58 1,87 2,09 2,33 2,61 2,92 3,29 1,26 1,41 1,57 1,74 1.93 2,15 2,38 2,64 2.94 3,28 3,67 1,33 1,48 1,64
1,81

E Prerada dragog kamenja Tvornice elektrinih ureaja Tvornice radio ureaja Tvornice elektrinih strojeva Tvornice elektronike robe Tvornice octa F Bojadisaonice Tvornice bicikala Tvornice boja i lakova Tvornice prozora (aluminij) Tvornice prozora (drvo, plastika) Tvornice montanih kua L Lakirnica Pogoni za proizvodnju prehr.proizvoda Tvornice kone robe Pogoni lakih metala Tvornica likera Tvornica linoleuma Destilacija razrjeivaa

2.1 *) 2.3 2.3 2.3 2.1 2.2 2.2 3.1 2.2 2.3 2.3 3.1 *) 2.2 2.2 3.1 3.1 3.1

K Tvornice kablova Prerada kave Prerada kakaa Tvornica kartonske ambalae Robne kue Keramiki pogoni Kino Tvornice ljepila Tvornice odjee Pogon za preradu ugljena Tvornice konzervi Koncertne dvorane Tvornice koarkake robe Tvornice kozmetike Tvornice rashladnih ureaja Tvornice umjetnih gnojiva Proizvodnja umjetne qume Proizvodnja plastike Prerada plastike (bez pjenastih materijala) Tvornice perploa Predionice Ljevaonice/Plastika Ljevaonice/Metal Tvornice perilica za posue Tvornice elinoq namjetaja Pletionice Studiji Tvornice slatkia T Tvornice duhana Priprema katrana Tvornice tjestenine Tvornice sagova (bez gume i pjenastih materijala) Tvornice sagova (s gumom i pjenastim materijalima) Tekstilni pogoni Graenje transformatora Tvornice za suho povre Tvornice gotovih juha Tvornice sukana Tvornice vrata (aluminij) Tvornice vrata (drvo/plastika) U Tvornice satova

2.3

2.2 2.2
2.3

2.2 2.1 2.1

*)

2.3 3.3

2.1 2.1 2.2 2.2 2.2 3.1

2 3 2.3 2.3 2.3 2.2 2.1 2.2 2.2 2.3 3.1 2.2 2.2 3.1 2.2 2.3 3.1 ') 2.2 2.3 2.3 2.3 2.2 2.3 2.2

M Tvornice strojeva 2.2 Tvornica madraca (bez pjenast. mater.)2.2 Tvornica madraca (s pjenast, materij.) 3.2 Sajamske dvorane 2.3 Proizvodnja mlijeka u prahu 2.2 Tvornice namjetaja 2.3 Mljekara 2.1 Tvornica motocikala 2.2 Mlinovi *) Mlinovi za itarice 3.1 Mlinovi za stonu hranu 3.1 Uljare 3.1 Tvornice municije *)

0,88 2,63

0,97 2,91 1,08 3,23 1,20 3,61 0,48 1,43 0,52 1,56 0,56 1,69 0,61 1,84 0,67 2,00 0,72 2,17 0,78 2,35 0,85 2,55 0,92 2,77 1,00 3,00

2,00 2,20 2,43 2,68 2,97 3,29 3,65 4,07 1,61 1,76 1,91 2,08 2,26 2,45 2,66 2,88 3,13 3,39

N Pogoni za ivanje Tvornice prehrambenih proizvoda Tvornica nitroceluloze P Tvornice papira Tvornice parketa Prerada krzna Tapeciranje (bez pjenastih materijala) Tapeciranje (s pjenastim materijalom) Tvornice porculana Mjesta za razvrstavanje pote

2.2 2.3 *) 2.3 2.3 2.2 2.3 3.2 2.2

2.1

R ienje (kemijsko) Prerada rie S Tvornica Tvornice Tvornice Klaonice Tvornice Tvornice Tvornice Tvornice Tvornice Tvornice Tvornice Tvornice gramofonskih ploa pjenaste gume pjenastih materijala

3.1 3.1

2.2 3.2 3.2 2.1 nakita (bez umjetn. vrijedn.) 2.1 2.2 okolade obue 2.3 svile (prirodna/umjetna svila) 2.3 svile 2.3 sapuna 3.1 sode 2.1 2.3 iverica

V Tvornice zavoja Tvornice stone hrane Pogoni za vulkanizaciju W Tvornice voska Tvornice rublja Praonice rublja Tvornice oruja Tvornice vagona Robne kue Tvornice perilica za rublje Tvornice deterdenata Tkaonice Tvornica latila

2.2 3.1 2.3 2.3 2.3 2.2 2.2 2.3 2.2 2 2 2.3 3.1

2.2

Ciglane Tvornice eera Tvornice ibica

2.1 2.3 3.1

') Stupnjevanje prema vrsti pogona zatitnog podruja

(3)

Svrstavanje koritenja prema opasnosti od poara (OP)

606

INSTALACIJE VODE ZA GAENJE

Izvodi iz DIN-a 14462, dio 1., 1988 dio 6 Smjernice profesionalnog vatrogastva Instalacije vode za gaenje fiksno su ugraeni cjevovodi u graevinskim objektima, s kontroliranim mjestima za prikljuak vatrogasnih cijevi. Vertikalni "mokri" vodovi ine instalacije vode za gaenje koje su stalno pod tlakom. Vertikalni "suhi" vodovi ine instalacije koje vatrogasna sluba puni tek u sluaju potrebe. Vertikalni "mokri/suhi" vodovi ine instalacije koje se daljinski upravljanim ventilima pune vodom iz vodovoda pitke vode. Treba se drati sljedeih nominalnih promjera (u mm) instalacija vode za gaenje i zidnih hidranata: - za dva prikljuka najmanje NP 50, - za tri prikljuka najmanje NP 65, - za etiri i vie prikljuaka najmanje NP 80. Kod "mokrih" instalacija moe se pri tome zanemariti stalna opskrba pitkom vodom ako ta voda ne zahtijeva vee nominalne promjere. Pri ugradbi instalacija vode za gaenje mora se odrati debljina zida odreene protupoarnim tehnikim propisima. Vertikalni "mokri" vodovi Zidne hidrante treba prema izboru ugraditi u nie, ugraene ili zidne ormarie. Donji rub zidnog hidranta mora biti 800 do 1000 mm iznad poda. Vertikalni "suhi" v o d o v i Vertikalni suhi vod mora imati nominalni promjer 80 mm i mora postojati mogunost njegova pranjenja.

PROTUPOARNE

PREGRADE -> m

IZVOD IZ RADNIH SMJERNICA ZA ELINE KONSTRUKCIJE 27.3 Upute: DIN 18082 dio 1. elina vrata T30 - 1 vrsta konstrukcije A DIN 18032 dio 3. elina vrata T30 - 1 vrsta konstrukcije B DIN 18089 dio 1. uloci za protupoarna vrata DIN 18093 T 1 dio 1. ugradnja protupoarnih vrata u masivne zidove. Protupoarne pregrade su jedinice koje se sastoje od: - jednog vratnog krila ili vie njih s pripadajuim dovratnikom i napravom za uvrenje dovratnika, - ureaja za automatsko zatvaranje u obliku opruge ili zatvaraa vrata s hidraulinim priguenjem, - regulatora redoslijeda zatvaranja kod dvokrilnih vrata, - posebnih ureaja kod kliznih, podiznih ili kotrljajuih vrata, - brave na vratima, - ureaja za automatsko zatvaranje u sluaju poara, premda takve pregrade pri uobiajenoj uporabi moraju biti otvorene. Kako postoji meusobni odnos zida i vrata, a u sluaju poara mogu nastati velike deformacije, treba ispitati kompatibilnost protupoarnih vrata i odgovarajueg tipa zida za koji bi mogla biti doputena (npr. masivni zid ili laki pregradni zid). Otpornost prema poaru ovisi dakle u velikoj mjeri o - veliini vrata odnosno otvora, - preciznosti izrade i - strunosti ugradbe. Veliine jednokrilnih protupoarnih vrata T30 - 1 prema DIN-u 18082 dimenzije u mm A B C irina 750-1000 vea od 1000 manja od 750 visina 1750-2000 2000 1750

n
Mjesto za uzimanje vode u stalnoj upotrebi Uzlazni "mokri\ vod

/
Uzlazni "suhi" vod

Oznaka

Visina mirna, 690 815 740-1190 1720-2470 1718-2093 1705 - 2080 1718 - 2093 1720-2720 1718-2718 1718-2468 1750- 2500 2000-3500 1200 -4500 2400 - 4000 2000 - 4000

Oznaka T 6 0 - 1 PP "Promaf vrata T 6 0 - 1 Drvena vrata T 6 0 - 2 elina vrata T 6 elina klizna vr. T 9 0 - 1 elini poklopac T 9 0 - 1 elina vrata T 9 0 - 1 PP "Promat" vrata T 9 0 - 2 elina vrata T 9 0 - 2 elina vrata T 90 elina klizna vrata T 90 Kotrtjajua vrata T 120 Kotrljajua vrata

Visina mirna, 6861366 2500 850678 1900 936 2616 4500 805 936 2650 1718-1964 1718-2093 1685 - 2935 2000 - 3500 930-1180 1695 - 2445 1714-1968 1960 - 2960 1950-2950 2000 - 3500 1800 - 4100 1800 - 4100

6-

T 3 0 - 1 elini poklopac T 3 0 - 1 elina vrata T 3 0 - 1 elina vrata X T 3 0 - 1 Drvena vrata T 3 0 - 1 Drvena vrata X T 3 0 - 2 elina vrata T 3 0 - 2 Drvena vrata

6 9 0 - 1190 686- 1186 6 6 0 - 1035 6 8 6 - 1061 1440 2440 1435- 2435 1089 2000 2459 4500 8 7 5 - 2500 1500-12000

686- 1061

-i-

6 4 0 - 1140 1420- 2545 2500- 4500 2000-10000 2000-10000

Ureaj za prikljuivanje crijeva za gaenje poara (zidni hidrant)

T 3 0 - 2 Drvena vrata X T 30 elina klizna vrata Mjesto z a uzimanje vode . . . Vatrogasno vozilo^ T 30 elina klizna vrata T 30 elina kotrtjajua vr.

=4-

-6<v

T 30 . harmon vr. etarok. 2700- 5000 T 30 elina harmonika vr. 5600- 8000

X Dozvoljeno i za gips-kartonske ili montane pregrade

stitut za graevinsku tehniku Berlin)

T 6 0 - 1 Jednoknina protupoarna vrata T 90 - 1 Vatrootpoma jednoknina vrata T 9 0 - 2 Vatrootpoma dvokrilna vrata

Kuni vodovod

Punjenje vodom za gaenje

Povratni ventil s pranjenjem

Veliine za ispitane protupoarne pregrade

Zatvara za vrata prema DIN 18263

Uzlazni vod "suhi"

600 , 600

r
Sigurnosni ventil s fiksnom spojnicom i automatskim ukljuivanjem armature za punjenje i pranjenje, u vezi s vatrogasni prikljukom z a crijevo (zidni hidrant) \ A Sigurnosni 7 - klin

Regulator redoslijeda zatvaranja

lx
Ploica za oznaku 7iHanka miera Elektrina razvodna kutija -i\

I
DIN lijevo

Sigurnosna premosnica (bypass) runo upravljanje \ Kuni vodovod

^ i
Zasun na pero

i l /'''''"' ^

Primjer za T 3 0 - 2 vrata
p r S n j e n i daljinsko upravljanje
e Y 7 ^ ^ Povratni ventil

Odvajanje (slobodan odljev)

(3)

Uzlazni vod "suhi/mokri"(primjer za DN 50 do 150, PN 16) (PN = nominalni tlak)

Fiksne B - spojnice hidrantske armature moraju biti 800 + 200 mm iznad povrine terena. Visina od sredine prikljunog ventila za cijev do gornjeg ruba poda ne smije biti ni vea ni manja od 1200 + 400 mm.

Vrata za zatitu od dima Izvod iz DIN-a 18095, dio 1 Vrata za zatitu od dima u stanju su sprijeiti irenje dima u zgradama. Prema DIN-u 4102, dio 5., takva vrata nisu protupoarna. Vrata za zatitu od dima samozatvarajua su i spreavaju prolaz dima kad su ugraena i zatvorena.

607

OKNA DIZALA F 90
IZVOD IZ DIN-A 4102, DIO 5 Pregrade u zidovima okana dizala klase otpornosti na poar F 90 ine vrata i druge pregrade koje su izvedene na nain da se vatra i dim ne mogu prenijeti na ostale etae. Djelotvornost pregrada osigurana je samo ako postoji odgovarajua ventilacija okna dizala i ako se kabina dizala preteno sastoji od gradiva klase A. Veliine ventilacijskih otvora odreene su propisima graevinske inspekcije; openito se zahtijeva presjek od najmanje 2,5% tlocrtne povrine okna, odnosno najmanje 0,1 m 2 PROTUPOARNA OSTAKLJEN JA prema DIN u 4102, dio 2. i 5., te DIN 4102, dio 13. Protupoarna ostakljenja su elementi graevine koji proputaju svjetlo, a sastoje se od okvira, jednog ili vie prozirnih elemenata (npr. stakla za protupoarna ostakljenja), draa, brtvi i sredstava za privrenje, koji ovisno o klasi odolijevaju poaru tijekom 30,60, 90 ili ak 120 minuta. F-ostakljenja Protupoarnim ostakljenjem klase otpornosti na poar F (F ostakljenja) smatraju se elementi graevine koji proputaju svjetlo, ugraeni vertikalno, pod nagibom ili horizontalno, koji su u skladu sa svojim trajanjem otpornosti na vatru namijenjeni spreavanju irenja vatre i dima kao i prolaza toplinskog zraenja. Dodatno treba ispitati i dokazati potrebnu postojanost. F - ostakljenja pri poaru postaju neprozirna i s gledita protupoarne tehnike ponaaju se kao zidovi. G-ostakljenja Protupoarnim ostakljenjem klase otpornosti na poar G (G ostakljenja) smatraju se elementi graevine koji proputaju svjetlo, ugraeni su vertikalno, pod nagibom ili horizontalno, koji su u skladu sa svojim trajanjem otpornosti na vatru namijenjeni spreavanju irenja vatre i dima, ali ne i prolaza toplinskog zraenja. G ostakljenja pri poaru ostaju prozirna i s gledita protupoarne tehnike ponaaju se "stakleno". G - ostakljenja reduciraju temperaturu toplinskog zraenja koje proe priblino za polovicu. Postoje i G30 - ostakljenja koja u sluaju poara postaju neprozirna i osjetno jae reduciraju temperaturu. Temeljem propisa graevinske inspekcije smije se G - ostakljenje ugraditi samo na mjestima gdje je to u smislu zatite od poara prihvatljivo, npr. otvori za osvjetljavanje u zidovima hodnika koji slue kao izlazi za nudu. Donji rub stakla mora biti najmanje 1,80 m iznad poda. O dozvoli za upotrebu G - ostakljenja odluuje nadlena mjesna graevinska inspekcija za svaki pojedini sluaj. Protupoarna stakla se prema DIN-u 4102 dijele u dvije klase otpornosti na poar.

F-ostakljenje (sa spreavanjem zraenja)

G-ostakljenje (bez spreavanja zraenja)

Naprezanje u poari prema jedinstvenoj krivulji porasta tempera ture s vremenom (ETK) 1. Staklo ne smije puknuti pod vlastito m teinom. 2. Mora se sprijeiti prodor vatre. 2. Staklo mora vriti funkciju pregrade.

Nema plamena na strani suprotnoj od poara. - priljubljeni komadi vate ne smije se zapaliti ni tinjati. 3. Povrina na suprotnoj strani od vatre ne smije se zagrijati vie od 140 K (srednja vrijednost odnosno 180 K (najvia pojedinana vrijednost).

Sustav prozora tip Tip PT 30 Tip PC 30 TipAPC 30 Tip PT 60 Tip PC 90 Tip PT 90 Tip APT 90

Klasa otpornosti na vatru F 30 F 30 F 30 F 60 F 90 F 90 F 90

K-broj W/m2K 4,0 3,7 2,3 2,5 2,9 2,4 2,4

Vrsta stakla

Deblj. stakla mm 15 30 52 42 72 50 53

Proputanje svjetla % 82 87 77 70 84 67 65

Pyrostop Tip 1/30-10 D Contraflam Tip 30-18 Contraflam Tip 30-18/lso Pyrostop Tip 1/60-D 10 Contraflam Tip 90-28/28 Pyrostop Tip 1/90-10 D Pyrostop Tip 1/90-20 D

Protupoarna ostakljenja pyrotherm ostakljenja klase otpornosti na poar F

Sustav prozora tip Prozor Bemopyr Tip PG 90 Tip PIG 90 Tip PIG 90

Klasa otpornosti na vatru G 90 G 90 G 90

K-broj W/m2K 5,8 3,2 2,5

Vrsta stakla

Deblj. stakla mm 6,5 22 22

Proputanje svjetla % 90 85 85

Pyran Pyran izolacijsko staklo Pyran izolacijsko staklo

Protupoarno ostakljenje, prozor Bemopyr, klasa otpornosti na vatru G s Pyranstaklom

Trajanje otpornosti na vatru u min. > > > > 30 60 90 120 Protupoarna stakla

Klase otpornosti na vatru G-ostakljenje F-ostakljenje F F F F 30 60 90 120 G G G G 30 60 90 120

T-ostakljenja Kod klase otpornosti na poar T(T = vrata) vrijede za ostakljenje isti zahtjevi kao za klasu F. Okviri protupoarnih ostakljenja imaju zadau da zajedno sa staklima prue to dulji otpor vatri u sluaju poara. Sljedei materijali (odnosno kombinacije materijala) dokazali su se kao gradiva za okvire: profili od elinih cijevi s omotaima od promatekta, gipskarton F i drvo s oblogom od lakih metala, profili od lakih metala s vatrootpornom betonskom jezgrom, spregnuti profili od lakih metala zatieni od toplinskog zraenja, kombinirani profili, neobukani beton (koji se moe premazati), profili od tvrdog drva za F30 i G30, termoizolirani profili od lakih metala sa zranim meuprostorom kao parnom branom s vatrootpornom neprobojnom betonskom jezgrom.

608

Protupoarna ostakljenja Ostakljenja klase otpornosti na poar G" Sadanje mogunosti na podruju G - ostakljenja" sastoje se u biti od 3 razliite vrste stakla: -armirano staklo s tokasto zavarenom mreom, kod kojeg u sluaju loma iana mrea zadrava staklo - najvie do G60/G90; -skupa specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla najvie do G60; -prednapeto borsilikatno staklo,kao npr. Pyran tvrtke Schott Glaswerke, Mainz. Najvie do G120 kao jednostruko staklo i najvie do G90 kao izolacijsko staklo. Podruje primjene ,,G-ostakljenja" Ugradba G - ostakljenja preporuuje se u fasadama visokih zgrada kako bi se sprijeio prijenos plamena s jedne etae na drugu. To posebno vrijedi za visoke zgrade koje su podijeljene na horizontalne protupoarne segmente. Kod zgrada s unutarnjim uglovima moe se pomou G-ostakljenja" sprijeiti irenje poara u podruju prozora unutarnjeg ugla zgrade. ,,G-ostakljenja" mogu se primijeniti svagdje gdje se graevinskom regulativom ne postavljaju stroi zahtjevi na svjetlopropusne otvore, npr. u podruju putova za spaavanje, ako je donji rub ostakljenja najmanje 1,80 m iznad poda.

PREGRADE U ZIDOVIMA
->QP F- staklo se sastoji od dva prednapeta stakla (ESG) a 6 mm, koja se izrauju kao neka vrsta izolacijskog stakla. U meuprostoru se umjesto zraka nalazi organska tvar koja sadri vodu (gel). U sluaju poara puca staklo na strani poara, a gel moe isputanjem vode kompenzirati toplinu poara. Uslijed procesa gorenja vatrozatitnog gela, staklo se oboji i postaje neprozirno. F - staklo se moe sastojati od 3 ili 4 ploe silikatnog stakla, izmeu kojih se ugrauju slojevi anorganskog vatrootpornog materijala koji djeluju kao zatita od vatre. Gel se sastoji od polimera u koji se ugrauje anorganska otopina soli s visokim udjelom vode. U sluaju poara stvara se termoizolacijski sloj, jer se isparavanjem vode troe velike koliine energije. Ovaj se proces nastavlja od sloja do sloja dok se ne potroi sav gel u meuprostorima izmeu stakala. Ovisno o debljini sloja postie se vatrootpornost u trajanju od 30,60, 90 i vie minuta. Gel se smije upotrijebiti samo pri temperaturama izmeu - 15 C i + 60 C. U vezi s temperaturom treba u pojedinim sluajevima ako je fasada izloena suncu ispitati postoji li opasnost prekoraenja doputene gornje granice od + 60 C jer gel apsorbira Sunevo zraenje. Ako bi to bio sluaj, treba smanjiti intenzitet Suneva zraenja primjenom solarnog izolacijskog stakla ili zasjenjenjem. Najee takve mjere nisu potrebne.

Masivni zidovi min. klase Schott Glas. Mainz 100 x 180 otpornosti na vatru F 30 Trube & Kings, Kln

Vrijedi do 3 1 . 1 2 . 9 2

6,5 Brtvljenje elini i aluminijski profili

6,5
Odstojnik od elinog lima Brtvljenje Letvica z a ostaklj. Okvir od elinih cijevi ' > 1 0 0 beton Brtvljenje Okvir od elinih cijevi elini doprozornik od prifl. lima Gips-kartonske ploe

G 30 klasa otpornosti na vatru

G 6 0 klasa otpornosti na vatru

G 9 0 klasa otpornosti na vatru 1 2 3 4 5 6 7 Spremnici za zalihe Preljevanje Dovod Suhi vod Petlja cijevi dolje Petlja cijevi gore stup

Ostakljenja klase otpornosti ,,F" Takozvana F-stakla" moraju osim nepropusnosti za plamen i dim spreavati prijenos poara toplinskim zraenjem (termiki tit protiv topline u traenom vremenskom intervalu, npr. F60 = 60 minuta). To znai da itavo to vrijeme mora postojati termika izolacija.

Klasa otpornosti na vatru F 60

K l a s a otpornosti na vatru F 9 0 Sloj gela Odbojnik od nehrajueg elika Brtvljenje Promatect trake Brtvljenje Kutnik od elinog lima Mineralna vlakna Gips-kartonske ploe

Brtvljenje Okvir od armiranog betona Mort Zid ili beton Dvije spregnute staklene ploe Pyrostop 1/30)

HU-

I i i Ii

Konstrukcija s vodenim hlaenjem

1 Spremnici za zalihe 2 Dovod razdjeljivaa vode 3 Suhi vod 4 Ventil s plovkom, s ureajem za kontrolu bez vode 5 Ventil z a zatvaranje s plombiranim kotaem 6 Cijev za umirenje 7 Vertikalna cijev 8 9 10 11 12 Uljni premaz Preljevanje Alarm preljeva Normalni pogon Alarm kod nedostatka vode s pokretnim kontaktima 13 Kontaktni manometar

Dvije pednapete jednostruke ploe od sigurnosnog stakla ( E S G ) s vanjske strane, ravno staklo izmeu slojeva gela

Gornji rub L j J terena

Klase otpornosti na vatru F 60

(2)

Klase otpornosti na vatru F 90

Boni izgled cirkulacijskog sustava sa visoko postavljenim spremnikom (nije u mjerilu)

Podruja primjene ,,F-ostakljenja" F - ostakljenja se preteno primjenjuju u unutranjim prostorima, ali od prije kratkog vremena postoje i posebno razvijeni tipovi i konstrukcije i za vanjski prostor. F - stakla se od G - stakala znaajno razlikuju, jer osim postojanosti prema vatri u velikoj mjeri ograniavaju prijenos topline provoenjem, konvekcijom. i zraenjem.

Sustavi ostakljenja sastoje se najee od elinih specijalnih cijevi koje su termiki razdvojene. Povrine stupova mogu se po izboru obloiti aluminijem. Maksimalna normna mjera za visinu je 3,50 m, s najveim veliinama pojedinih ploa od 1,20 * 2,00 m. Postoji mogunost da se pojedina ostakljena polja zamijene nenosivim panelima.

609

PREVENTIVNA ZATITA OD POARA -> W

VODOM HLAENE ELINE SKELETNE KONSTRUKCIJE Otpornost na poar elinih elemenata graevine Trajanje vatrootpornosti elinih elemenata graevine kod zadanog poarnog djelovanja (npr. prema DIN-u 4102, dio 2.) ovisi o zagrijavanju i "kritinoj temperaturi" elementa. Temperatura nekog elinog elementa raste utoliko bre koliko je vatri izloena povrina vea u odnosu prema presjeku. Veliki elini presjeci se dakle uz istu debljinu omotaa od istog materijala i istu vatri izloenu povrinu zagrijavaju sporije, pa posjeduju odgovarajue due trajanje otpornosti prema vatri nego manje masivni presjeci. Vaan je utjecajni faktor zagrijavanja faktor profila U/A, dakle odnos vatri izloenog opsega (povrina omotaa) prema nominalnom poprenorq presjeku. Za zagrijavanje su mjerodavna i svojstva omotaa te njegovo prianjanje na povrinu elika. Tijek zagrijavanja moe se ustanoviti proraunom ili na osnovi pokusnih poara prema DIN-u 4102, dio 2. elini elementi mogu popustiti kad se u mjerodavnim dijelovima presjeka postigne kritina temperatura elika" Za elik St 37 i St 52 moe se (pojednostavnjeno) smatrati da je uz iskoriteno naprezanje od 160 N/mm 3 kritina temperatura 500 C Trajanje otpora prema vatri proizlazi iz vremena u kojem element postigne kritinu temperaturu elika. Za razliite vrste omotaa ispitana je ovisnost izmeu faktora profila, debljine omotaa i trajanja vatrootpornosti elinih stupova odnosno elinih nosaa. Odreivanje faktora profila Za zagrijavanje vaan faktor profila U/A ima prema DIN-u 4102, dio 4., (izdanje 1980.) dimenziju 1/m. Treba ga izraunati kako slijedi. 1 Izloenost vatri s etiri strane i omotaem po konturi profila. Openito vrijedi: S/ = 1 0 A ^ A ^ o je

Shema hlaenja vodom

Prikljuivanjem gornjih krajeva stupova na sabirne, a donjih na razdjelne cijevi, a ovih na vertikalne cijevi i spremnik, nastaje zatvoreni sustav za kruni tok sredstva za hlaenje. Oblik tlocrta zgrade, kao i zahtjev graevinskih vlasti da u sluaju razaranja jednog stupa zbog eksplozije mora sustav stupova ostati stabilan, uvjetovao je izvedbu dviju grupa . Za taj ekstremno nepovoljni sluaj razornog optereenja, tj. za ispadanje svakog drugog stupa, dimenzioniranje je provedeno za naprezanje od 90%-tne granice teenja. U etiri visoko postavljena spremnika nalazi se zaliha vode od 12 m 3 to je dovoljno za otpor normalnom poaru u trajanju od 90 minuta, i to za irenje poara kroz dvije etae, uz sigurnosni dodatak od priblino jedne treine iznad koliine koju je odredio strunjak. Smrzavanje vode za hlaenje - stupovi stoje na otvorenom ispred fasade - spreavaju se dodatkom kalijeva karbonata u 33%-tnoj otopini. Odreeno je snienje toke smrzavanja na 25C; najnia izmjerena temperatura u Karlsruheu iznosi - 2 3 C. Kod deseterokatne novogradnje Pokrajinskog zavoda za zatitu okolia u Karlsruheu protjee voda za hlaenje kroz (12 + 12) x 2 = 48 elinih stupova, pri emu je 12 + 12 stupova naizmjence prikljueno na odijeljene krune tokove vode; dva su protona sustava prednje i stranje fronte zgrade odijeljena. Korozija unutranjosti stupova i spremnika sprijeena je dodatkom natrijeva nitrita u rashladnu tekuinu. Na elinim elementima ve su izmjerene vrlo visoke temperature. Pri zagrijavanju za 30 C dugi vanjski stupovi duine oko 33 m produili bi se za 12 mm, to bi prouzroilo pomake leajeva kontinuiranih nosaa stropne ploe, to bi pri proraunu trebalo uzeti u obzir. Gustoa rashladne tekuine mijenja se i pri promjeni temperature zbog inslolacije, a ne samo u sluaju poara, pa dolazi do prirodne cirkulacije i osunani se stupovi hlade. Pri tome je povoljna injenica to svaki od etiri rashladna sustava ima stupove i na junoj i na sjevernoj strani zgrade, pa se temperatura moe izjednaiti. Proraun stropnih konstrukcija proveden je prema tome samo za temperature stupova od - 1 5 C i + 50 C. Bez djelovanja rashladne tekuine trebalo bi dokaz stabilnosti provesti za temperature od - 2 5 C i + 80 C

U (vanjska) povrina omotaa u m 2 /m i A nominalni presjek u cm 2

Minimalna debljina obloge d (mm) U/A [ 1 / m ] <90 90-119 120-179 180-300 F30-A 20* 20* 20* 20* F60-A 20* 25 25 35 F 90-A 30 35 40 50 F 120-A 40 45 50 55 F180-A 55 65 75 95

* Mininimalna debljina potrena z a stabilnost

M i n i m a l n a debljina obloge za eline nosae s "GP" protupoarnim ploama od mineralnih vlakana S 2. Izloenost vatri s etiri strane i omotaem sanduastog oblika: U 1 n = _ i0 A 3. 2 h+2 b ako su

h i b visina i irina profila, npr l-profila, u cm Izloenost vatri s tri strane i omotaem po konturi profila. Tipian je primjer U
= 1

elini nosa na kojem lei armiranobetonska ploa. Openito vrijedi U-b/10

X
IPE profili prema D I N 1025, str. 5 Nomin. visina Plamen sa 3 strane Normalni profil 80 100 120*) 140*) 160*) 180*) 200*) 220 240*) 270*) 300*) 330*) 360*) 400*) 450*) 500*) 550 600*) 385 351 317') 291 269 254 234 221 205 197 188 175 163 152 143 133 124 115 Sandu. profil 270 248 230 215 200 189 175 165 153 147 139 131 122 116 110 103 98 91 IPEo profili Plamen s 4 strane Normalni Sandu.profil profil IPEv profili Plamen sa 3 strane Normalni profil Sandu. profil Plamen s 4 strane Normalni profil Sandu. profil

~ A ~

Plamen s 4 strane 3 lamen sa 3 strane Normalni profil 429 388 360 336 310 292 269 254 236 227 215 200 186 173 162 150 140 129 Sandu. profil 330 301 279 260 241 227 210 198 184 176 167 157 146 137 130 121 113 105 226 212 199 185 170 162 153 142 135 120 114 107 93 168 158 149 139 127 121 114 107 103 94 89 85 73 Normalni profil Sandu. profil

Kod nosaa se najjae grije vatri izloeni pojas. Zato treba za pojas nosaa izraunati modificiranu vrijednost U/A, koji se npr za l-profile pojednostavnjeno dobije kao
1

Amod

M , ako je t

260 243 229 213 195 186 175 163 153 138 128 121 104

202 190 179 167 152 145 137 127 122 110 103 99 85 122 110 96 84 79 93 84 75 67 63 139 124 109 95 88 110 99 88 77 72

t debljina pojasa u cm. Ako je jedna od tih dviju veliina nepovoljnija (vea), nosa e popustiti ovisno o veoj vrijednosti. 4. Izloenost vatri s tri strane i omotaem sanduastog oblika. Za taj sluaj takoer je tipian primjer elinog nosaa na kojem lei armiranobetonska ploa: U. = 10 A 2 h+2 b A

* Preporuije je koristiti najprije ove profile ( D S V - popis profila) 'Kod ovog i manjih profila je z a izraunavanje U/F mjerodavna formula 3 a

Faktor profila U/A (1/m) za proraunavanje zatite od poara

610

Openito Elementima graevine u smislu DIN-a 4102 smatraju se zidovi, stropovi, stupovi, podvlake, stubita itd. Posebnim se elementima graevine (elementi specijalne protupoarno - tehnike izrade) smatraju: protupoarni zidovi, nenosivi vanjski zidovi, protupoarne (poklopci, roloi, vrata), pregrade u zidovima okana dizala, klase otpornosti na vatru F90, ostaktjenja klase otpornosti na vatru G, ventilacijski vodovi, krovni pokrovi. Pojam trajanja otpora prema poaru Ponaanje elemenata i posebnih elemenata graevine u poaru definirano je trajanjem otpora prema poaru, tj. vremenom u kojem je odrana odreena funkcija elemenata (npr. nosivost ili zatvaranje prostorije). Elementi graevine se prema tom trajanju razvrstavaju u klase otpora prema poaru.
Trajanje otpornosti na vatru u minutama Graevinski elementi Nenosivi vanjski zidovi Protupoarne pregrade Ostakljenje Cijevi i fazonski komadi za ventil, vodove Protupoarni poklopci u ventilacijskim vodovima 30 F W T G L K 30 30 30 30 30 30 60 F W T G l K 60 60 60 60 60 60 5 90 F W T G L K 90 90 90 90 90 90 i 120 F W T G L
-

PONAANJE GRAEVNIH MATERIJALA 1 ELEMENATA U POARU DIN 4102 -> Q P

Tablica sadri - razvrstana gradiva prema DIN-u 4102, koja se bez daljnjeg dokazivanja mogu svrstati u navedenu klasu gradiva (klasa B); - gradiva koja se na temelju odgovarajuih normi moraju svrstati u odreene klase gradiva. To se obino dokazuje atestom; - gradiva klasa A i B1 za koja su do sada izdavani atesti. Normalno je da se atesti izdaju proizvoau.

5180 F W T G
-

Graevinski materijali

Klasa

Dokaz

Oznaka

120 120 120 120 120

180 180 180 180

Pijesak, ljunak,ilovaa, glina,prirodno kamenje, minerali, Zemlja, vulkanski tuf, prirodni plovuac, Mineralna vlakna bez organskih dodataka; Ploe, podloge, filcevi i ljuske od mineralnih vlakana

(JJ

Klase otpornosti na vatru elemenata graevine prema DIN 4102, dijelovi 2, 3, 5 i 6

Protupoarne ploe Palu sol 100 i 210 Cement, vapno, anhidrit, troska i metalurki plavuac. ekspandirana glina, kriljac, pertit i vermikulit buka, beton, armirani i pred napeti beton, kamenje i graevinske ploe od mineralnih sastojaka, stiropor-beton i hostapor-beton Opeka, kamentina, keramike ploe Staklo, pjenasto staklo, ploe, podloge, filcevi i vate od staklenih vlakana

A1 A1 A 1/2 B1 B2 A2

kl. B. kl. B. M-Okont CertSkat Dok.okooL Dok.okont

ne ne da da da da

Protupoarni zidovi ne razvrstavaju se u klase otpora prema poaru. Moraju biti izgraeni od gradiva klase A i ispunjavati najmanje uvjete klase otpora prema poaru F 90 (prema prilikama treba podnijeti i druge dokaze pogodnosti). Da bi oznaavanje elemenata graevine bilo posve jasno u DIN-u 4102 navodi se iza klase otpora prema poaru i klasa gradiva od kojih se element sastoji. Navode se sljedee oznake:

A1

kl. B.

ne

A1 A2 A1 A1 A1/2 B1 B2 B1 A1 A2 BI B1 B2 A1 A2 B1

kl. B. Dciotattt kl. B.

ne da ne

1 Redak Klasa otpornosti na vatru prema tablici 1

4 Naziv
2)

5 Skraena oznaka

Klasa gradiva prema DIN 4102 dio 1 u ispitanim graevinskim elementima koritenih za bitne dijelove ostale dijelove, koji ne spadaju pod pojam u stupcu 2

PleksistakJo Ploe od gipsa za zidove i stropove 1)

kl. B. ne Doliokofi da Dok.okonL da da Dok. o toni da kl. B. Dok-okont kl. B. Dok. okat kl. B. kl B. ne da da da da ne

Elementi graevine

Gipskartonske ploe GKF i GKB, ploe od gipsa s vlaknima, Gipskartonske ploe prema DIN 18180 2 ' Gipskartonske sendvi - ploe prema DIN 18184

1 2

F 30

B A

B B

Klasa otpornosti na vatru F 30 Klasa otpornosti na vatm F 30 i u bitnim dijelovima od nezapaIjivih graevinskih materijala 1> Klasa otpornosti na vatru F 30 i od nezapaljivih gra. materijala Klasa otpornosti na vatru F 60 Klasa otpornosti na vatru F 60 i u bitnim dijelovima od nezapaljivih graevinskih materijala 1) Klasa otpornosti na vatru F 60 i od nezapaljivih gra. materijala Klasa otpornosti na vatru F 90 Klasa otpornosti na vatru F 90 i u bitnim dijelovima od nezapaljivih graevinskih materijala 11 Klasa otpornosti na vatru F 90 i od nezapaljivih gra. materijala Klasa otpornosti na vatru F 120 Klasa otpornosti na vatru F 120 i u bitnim dijelovima od nezapaljivih graevinskih materijala 1> Klasa otpornosti na vatru F 120 i od nezapaljivih gra. materijala Klasa otpornosti na vatru F 180 Klasa otpornosti na vatru F 180 i u bitnim dijelovima od nezapaljivih graevinskih materijala 1> Klasa otpornosti na vatru F 180 i od nezapaljivih gra. materijala

F 30B F30-AB

Azbestcement bez organskih dodataka Obloene ploe od azbestcementa i ploe od azbestcementa i celuloze Azbestni karton i azbestni papir prema DIN 3752 Metali i legure ne fino izliveno kao lijevano eljezo, izuzimaju se elik i aluminij Alkaini i alkalno zemljani metali Obloeni pocinani elini lim Lake graevinske ploe od drvene vune prema DIN 1101 Vieslojne lake graevinske ploe prema DIN 1104 dio 1 Drvo i normirani drveni proizvodi openito sa d > 2 mm i p t 400 kg/m3 ili sa d > 5 mm i p > 230 kg/m3 ili sa d > 2 mm i cijeli presvueni furnirom ili slojevite ploe prema DIN 16926, ploe od drvenih vlakana obloene plastikom prema DIN 68571 sa d > 3 mm, iverica obloena plastikom prema DIN 68765 sa d i 4 mm Obloene i neobloene Iverica, fumirske ploe Ploe od preanih materijala prema DIN 16926. Ploe od PVC-a prema DIN 16927 kao i iz Ijevanog PMMA prema DIN 16957, posljednja samo sa d > 2 mm Plastina masa za oblikovanje bez pjene od PS prema DIN 7741 dio 1 sa d > 2 mm PP-B-M prema DIN 16774 dio 1 sa d > 1,4 mm PE prema DIN 16776 dio 1 sa d i 1,4 mm UP prema DIN 16946 dio 2 sa d > 1,6 mm Ostale ploe od plastinih materijala Ploe od plastine materije raznih vrsta Cijevi i fazonski komadi od tvrdog PVC-a, debljina zida 3,2 mm Od tvrdog PVC-a, PP-a, tvrdog PE-a, ABS-a i ASA-a Ostale cijevi od sintetike Cijevi od sintetike raznih vrsta Smjese za brtvljenje reki prema DIN 52460 na bazi PUR-a. SR-a. Sl-a ili akrilata, ugraene izmeu graevinskih materijala min. klase B2 Plastine folije i tkanine obloene plastikom. plastine fasadne buke Pjenasti plastini materijali prema DIN 18164 i 18159, izolacijski materijali od biljnih vlakana prema DIN 18165, Proizvodi od pluta PVC - podne obloge prema DIN 16951 i DIN 16952 u zalijepljenom stanju, vinil-azbestne ploe prema DIN 16950, zalijepljene kao i prethodne, ali na masivnoj mineralnoj podlozi Obloge od linoleuma prema DIN 18171 i DIN 18173, tekstilne obloge prema DIN 66090, asfalt Hrastov parket prema DIN 280 dio 1 - 3 Ostale podne obloge Krovne Ijepenke u trakama te trake za izolaciju prema DIN 18190, 52121, 52128, 52130, 52131, 52140 i 52143*'

Dok.okont da kl. B. da

F30-A A1 A2 B1 B1 B1 B2 kl. B. ne Dotoiort da Dok.okont da kl. B. da Dok.okont da kl. B. da

4 5

F 60

B A

B B

F 60 B F60-AB

F 60-A

7 8

F 90

B A

B B

F90-B F90-AB

F 90A

10 11

F 120

B A

B B

F 120-B F 120-AB

B2 A1 B1

kl. B. da3 Bciokont da Dsk.okont da

12

F 120-A

B2

kl. B.

da

13 14

F 180

B A

B B

F 180-B F 180-AB

15

F180A

U bitne dijelove se ubrajaju: a) svi nosivi ili ukruujui dijelovi kod nenosivih graevinskih elemenata, koji osiguravaju njihovu stabilnost (npr. okvirne konstrukcije nenosivih zidova), b) kontinuirani sloj u ravnini graevinskih elemenata koji zatvaraju prostor a koji se ne smije otetiti prilikom ispitivanja prema ovoj normi. Kod stropova ovaj sloj mora imati ukupnu debljinu od najmanje 50 mm; dozvoljene su upljine u unutranjosti ovog sloja. Kod ocjenjivanja ponaanja graevinskih materijala u poaru mogu se izuzeti pokrivni slojevi ili neke druge povrinske obrade. ' Ovaj naziv odnosi se samo na otpornost na vatru graevinskog elementa: propisi graevinske inspekcije 0 materijalima za zavrne radove koji su u vezi s njime nisu s time povezani.

11

B2 B2 B1 B1 B2 B2 B1

kl. B.

da da da

da da da Certifikat Dok.okont da

kl. B. kl. B.

B2 B2 B1

kl. B.

da

da Ceitfct Dokosont da

(2)

Klase otpornosti na vatru - nazivi

Gradiva Protupoarno - tehniki zahtjevi za gradiva odreeni su prema DIN-u 4102. Na taj je nain omogueno razvrstavanje gradiva prema ponaanju pri poaru. U smislu te norme gradivima se smatraju i materijali u obliku ploa i traka, spregnuti materijali, obloge, izolacije, premazi, cijevi i fazonski komadi. Klase gradiva Gradiva se prema svom ponaanju pri poaru razvrstavaju u sljedee klase:

B2 B1

da Certite! Dok.okont da

B2 B1 B2 B1 B2

kl. B. kl. B. kl. B. kl. B Certifikat

da da da da da

Klase graevinskih materijala A A1 A2 B B1 B2 B3

Naziv graevinske inspekcije Nezapaljivi graevinski materijali Bez certifikata 0 kontroli Sa certifikatom 0 kontroli Zapaljivi graevinski matenjali Teko zapaljivi graevinski materijali Normalno zapaljivi graevinski materijali Lako zapaljivi graevinski materijali

B2

kl. B.

da

<) Umetci za priguivanje zvuka takoer ne smiju biti zapaljivi. > Slojevi na poleini perforoiranih gipskartonskih ploa takoer moraju biti teko zapaljivi. > Drvene ploe i ploe od drvenih preraevina s p i 400 kg/m3 i d > 2 mm izuzete su od obveze oznaavanja 4 > Navedene krovne Ijepenke i trake za izolaciju otpadaju u sluaju poara (vidjeti smjernice za upotrebu zapaljivih graevinskih materijala u visokog radnji - RbBH)
2 3

(3)

Svrstavanje u klase graevinskih materijala

(4)

Zapaljivost graevinskih materijala

611

Sa bukom

Bez buke

PONAANJE GRAEVNIH MATERIJALA I ELEMENATA U POARU

DIN 4102 tU Za graenje s predgotovljenim elementima od elika i drva nudi sljedea protupoarna konstrukcija potrebnu dopunu. Za eline stupove i podvlake primjenjuju se sanduaste obloge, ija debljina ovisi o dimenzijama profila i traene klase otpora prema poaru. DIN 4102 utvruje da se potrebna debljina obloge za odreenu klasu otpora prema poaru moe izraunati iz odnosa U/A
->

Ispuna jezgre (T) elini stup, obloga F 90 (5) Varijanta F 90 - (I) F 90 ->

1 Zatita rubova; 2: > 5 mm zaglaeno vapno ili produna buka grupe I ili II prema DIN 18550; 3: iano pletivo; 4: > 35 mm Vermiculite-cementna buka; 5: ica za vezanje. 1 - 5 : Ili 35 mm Perlit-buka ili 35 mm gipsane buke grupe IV a prema DIN 18550. Oboje s uloenim ianim pletivom. 6: Rebrasti vueni metal; 7' Vueni metal i okrugli elik > 5 mm za odravanje razmaka; 8: Zidana ili betonska jezgra min. 1,5 m iznad poda; 9: Buotine u stijenki cijevi i otvori u oblozi kod elinih cijevi ispunjenih betonom (S) Okrugli stup () Legende uz slike

Izraunane vrijednosti vrijede samo za cijeli element graevine (elini stup odnosno podvlaka) i ne mogu se primijeniti na druge elemente graevine.

Dvostruki stup F 90 ->

Odnos U/A dimenzije

Vrsta ploe Debljina ploe (mm) Klasa otporno sti na vatru F 30-A F 60-A F 90-A F 120-A F 180-A

Promatect - H 10 12 15 20

T
h

ili m ~1 i moe se izraunati prema

1
1 elini stup I PBv 200 (=HEM 200) 2: PROMATECT h = visina profila = 220 mm lUnutarnje dib = irina profila = 206 mm Jmen. obloge U = 2 x h + 2 x b = 852 mm = unutarnji opseg obloge F = 131 cm2 = nominalni popreni presjek elinog stupa (F = A) D = debljina protupoarne obloge

.sljedeem primjeru: U 2h + 2b _ 2 x 220 + 2 x 206 mm 131 cm2 A A 852 mm _ 0,852 m 1 = 65 131 cm2 " 0,0131 m2 Iz toga proizlazi da se za odabrani elini stup prema gornjoj tablici klasa otpornosti prema poaru F 9 0 - A moe postii oblogom od PROMATECT-H D = 15 mm, jer je proraunati odnos U/A = 65 m a n j ' ^ odgovarajue- 7 1 J_ m tabline vrijednosti m Za primjenu u praksi treba potrebne eline profile i njihove dimenzije uzeti iz uobiajenih tablica elinih profila.

248 122

260 146 " 34

1288 1 180 71

11 300 n 230 129

Kontrolne serije Promatect - L 20 25 30 40

Vrsta ploe Debljina ploe (mm) Klasa otporno sti na vatru F 30-A F 60-A F 90-A F 120-A F 180-A

B
(7) Postavljanje obloge ->

278 278 198 248

300 ' 300 300 300 u 300 300 IJ 238 271 300 ili 260 288 Ci 300 56 108 1184

(8)

Podaci za primjer prorauna

Klasa otpornosti na vatru F 30-A H U H L H U H L H L

Debljine obloge za eline stupove

6 165

Promatect - H i Promatect - L, min. debljine obloge 10 8 12 20 25 15 30 D275 177 87 300 290 115 79 61 300 300 145 122 77 57 300 300 205 200 105 94 66 55 300 300 300 300 160 P 159 99 95 50 45 300 300 300 300 225 .. 250 139 145 73 68 300 n 300 300 300 300 300 185 215 ^ 95 99

35 300 300 300 300 300 300 240 290 122 135

40 J 300 300 300 . 300 300 300 290 300 145 175

45 C: 300 '300 300 300 300 " 300 0 300 300 179 215

50 300 300 G 300 300 Li 300 300 D 300 j 300 ,1215 260

55 300 300 D 300 j 300 300 300 300 : 300 300 300

IbI Trostrana obloga

60-A

54

90-A

F 120-A

F 180-A

IbI etverostrana obloga eline podvlake F 30-A-F 180-A ^l)

Debljine obloge za eline podvlake r- Promalan-trake d: 2 x 40 mm r Drvene grede160 x 200 mm r Izblanjan brodski pod, 1 spoj na pero i utor

-Promatect H traka 80 x 10 mm | Drvena greda160 x 200 mm i Brodski pod, spoj na

Promalan-trake d :40 mm Drvene grede 160 x 200 mm Izblanjan brodski pod, spoj na pero i utor

Promatect - H ploe d 10 mm I Drvena greda 160 x 200 mm r Izblanjan brodski pod, spoj na pero i utor

Drveni grednik F 60-B

Drveni grednik F 90-B (bez toplinske izolacije)

v (15)

Drveni grednik F 90-B (s toplinskom izolacijom)

612

PONAANJE GRAEVNIH MATERIJALA I ELEMENATA DIN 4102 > tU Legenda:

1 L-ploe od silikatnog vlakna d = 25 mm 2. L-trake od silikatnog vlakna b = 100 mm 3.-4. kutnik od elinog lima 40/20/1 5. L-profil 45/25/5; 6 . - 9 . vijci 1 H-ploe od silikatnog vlakna d = 20 mm 2. pjenasta brtva 3. kutnik od elinog lima 40/20/1 4. metalna razuporna ahura i vijak 5. brzi graevni vijak 3,9 x 35 A = 250 mm 1 H-ploe od silikatnog vlakna d = 8 mm 2. Promalan/volumna gustoa oko 35 kg/m 3 d = 50 mm 3. brtvljenje 4. drveni stupac = 55 x 55 mm - > 1 H-ploe od silikatnog vlakna d = 15 mm 2. promalan volumne gustoe 35 kg/m 3 d = 50 mm. 3 . - 4 . 5. preana pjena d = 20 mm 6. C-profil zidni stupac, razmak 62,5 cm 7 U-profil za pod i strop 40/50/40 1 H-ploe od silikatnog vlakna d = 20 mm 2. H-traka b = = 1 1 0 d = 20 mm 3. elini profil IP 100; 4. brtvljenje 1 H-ploe od silikatnog vlakna d = 8 mm 2. Promalan ploe volumne gustoe 35 kg/m 3 d = 50 mm 3. 1 preana pjena d = 20 mm 4. C-profil zidni stupac, razmak 62,5 cm 5. U-profil za pod i strop 40/50/40 6 spoj ploa
-3

U POARU

Laki vlaknapregradni zid od silikatnog F 30-A

vf^

Stabilan pregradni zid od silikatnog vlakna F 90-A

pregrada s drvenim stupcima F 30-

Stabilan pregradni zid od silikatnog vlakna s C-profilima F 90-A v2/

elini bondruk, nosivi, obloga i rebra: silikatno vlakno F 90-A

Vanjski zidni element s toplinskom izolacijom, W90

H-ploe d = mm

Detalj: Spoj sa zidom Stabilni spul sputeni strop,ploe od silikatnog vlakna F 90-A

Detalj: Spoj sa zidom ^g^ Stabilni strop s umetnutim ploama od silikatnog vlakna F 90-A

Stabilni strop od silikatnog vlakna za vlane prostorije F 90-A / 7 '

Detalj A: Protupoarna vrata u lakim zidovima T 90

(?) Vratno krilo, d = 4 5 m m (2) Dovratnik, visine kao i prostorija,max. 3000 mm Obloga, masivno drvo Profil za zatitu ruba H-traka Zid F 90-A, konstrukcijski br. 450.41 Zidni paneli, povrina po elji

L-ploe aki strop s umetnutim ploama od L silikatnog vlakna samostalan F 30ilih AB Polutvrda pjena

Detalj B= Protupoarna vrata u masivnim zidovima Stabilni sputeni strop s ploama od silikatnog vlakna F 30-A Sputeni strop s ploCSff tfMfikatnog vlakna F 90-A
Vratno krilo a) T 60-1, d = 4 0 mm b) T 90-1-A, d = 4 5 mm A.)S 3 sirane masivna konstrukcija. 4 strana laka konstrukcija c) T 90-1-B, d = 50 mm Dovratnik Obloga

dvoslojna, det ploe 2 x 10 n bez termoizolacije i I pokrova F 90-A " termoizolacijom ;odmotane trake) i pokriveno bitumeniziramm trakama F 90-AB

ooooo ooooo

o o o

elini dovratnik Profil za zatitu ruba Brtva Masivni zid

konstrukcija. 2 lagane stijene s

i- c ^ V i l L f . . .
*

::

::

Krov od trapeznog lima (sputeni strop od ploa od silikatnog vlakna) F 30-AB

C ) Oblaganje instalacijskih zidova

c?

Detalj C: Protupoarna vrata u masivnim zidovima sa elinim dovratnikom T 90 Protupoarna vrata

(14)

Krov od trapeznog lima F 90-A, F 90-AB

u5)

Instalacijska okna

613

Mjere i teine
- s. 615 Metrika konvencija od 20. svibnja 1875. donesena je u svrhu izrade i usporedbe novih temeljnih mjera za metar i kilogram, te namijenjenih pojedinim dravama. Metrikoj konvenciji pripadaju: Njemaka, Austrija, Maarska, Belgija, Nizozemska, Danska, panjolska Francuska, Italija, Portugal, Rusija, vedska, Norveka, vicarska, Turska, Argentina, SAD, Peru, Venecuela, Rumunjska, V. Britanija, Japan, Meksiko, Bolivija, Brazil, ile, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Gvatemala, Honduras, Luksemburg, Nikaragva, Paragvaj, Salvador, Urugvaj i Jugoslavija. Metarske mjere i teine Umjesto oznaka qm, qdm, qcm, qmm sada je uobiajeno m 2 , dm2, cm 2 , mm2, nadalje, umjesto cbm, cbdm, ccm, cmm sada m 3 , dm3, cm3, mm3 Jedinica mjere je metar (m) = desetmilionti dio jednog kvadranta zemljinog meridijana (tj. najkraeg puta izmeu pola i ekvatora) 1 km (kilometar) 1000 m 1 m (metar) 10 dm 1 dm (decimetar) 10 cm 1 cm (centimetar) 10 mm (milimetar) 1 1 1 1 1 1 km2 (kvadratni kilometar) ha (hektar) a (ar) m 2 (kvadratni metar) . . . dm 2 (kvadratni decimetar) cm 2 (kvadratni centimetar) 100 ha 100 a 100 m 2 100 dm2 100 cm 2 100 mm2 Nemetrike mjere i teine ekvatorski stupanj km 111,3 meridijanski stupanj 111,12 km njemaka kopnena milja km 7,5 nova geogr. milja (15 = 1 ekvatorski stupanj) . 7,42 km njemaka morska milja <60 = 1 merid. stupanj) 1,852 km kabel (120 niti) 0,22 km nit 1,829 m 0,666 m pruski lakat 3,766 m pruski prut (12 stopa) 0,3139 m pruska stopa (12 palaca) 2,615 cm pruski palac geografska kvadratna milja prusko jutro (180 pruskih kvadratnih prutova) pruski kvadratni prut bavarski dan (400 bavar. kvadratnih prutova) bavarski kvadratni prut pruska kvadratna stopa pruski kubni prut hvat (108 kubnih stopa) 1 kubna stopa 55,0629 km2 0,2533 14,0185 0,3407 8,5175 0,0985 ha m2 ha m2 m2

1 m 3 (kubni metar) takoer i prostorni metar 1000 dm3 1 dm 3 (kubni dedimetar ili litra) 1000 cm3 3 1 cm (kubni centimetar) . . 1000 mm3 1 m 3 (kubni metar) 1 hl (hektolitar) 1 I (litra) 1 1 1 1 t (tona) dz (metriki cent) kg (kilogram) g (gram) 10 hl 1001 0,001 m 3 10 dz (1000 kg) 100 kg 1000g 1000 mg (miligram)

53,423 m 3 3,339 m 3 0,031 m 3

1 pruski vagon . 1 bavarski vagon 1 malter 1 brodska tona . . 1 cent 1 funta (30 lota) . . 1 staropruska funta 1 lot (10 sitnica) 1 karat

0,54 hl 2,22 hl 1,5 hl

2,21 m 3

50,000 500 0,4677 16,66 0,2

kg g kg g g

Mjere za duljinu

Mjere za povrinu

Mjere za obujam

Mjere za prazni prostor

Teine

Anglosaksonske mjere i teine Temperature: 1 nautika milja (vor) = 6080 stopa 1,8532 km stupnjevi Celziusa (C) = % (F - 32) = 5 /,R (R) = 75 C = 7 (F - 32) 1 statutna milja = 8 furlonga = 8 x 220 jardi = 1760 x 3 stope = 1,6093 km stup. Reaumura stup. Fahrenheita (F) = V C + 32 = V R + 32 1 obina engleska milja (kopnena milja) = 5000 stopa = 1,5239 km 0 C = 273,15 Kelvina 1 hvat = 2 jarda = 6 stopa = 72 palca = 1,8287 m 1 jard = 3 stope = 36 palaca = 0,9144 m Usporedna tablica: 1 stopa = 12 palaca = 0,3048 m R 'F 1 palac (in) = 25,399 mm 40 40 - 32 2 1 kvadratna milja (kvadratna^putika milja) = 40 jutara = 2,59 km 35 - 28 31 1 jutro = 160 kvadratnih tapova = 4840 kvadratnih jardi = 40,4685 a 22 30 - 24 1 kvadratni tap = 25,293 m 2 25 13 - 20 1 kvadratni jard = 9 kvadratnih stopa = 0,8361 m 2 4 20 - 16 2 17,8 0 - 14,2 1 kvadratna stopa = 144 kvadratnih palaca = 0,0929 m 2 + 15 - 12 5 1 kvadratni palac = 6,4516 cm + 10 14 - 8 1 registarska tona = 100 kubnih stopa = 2,832 m 3 + 4 5 23 + 1 oceanska tona = 40 kubnih stopa = 1,1327 m 3 0 0 32 + + 41 5 + 4 1 kubni jard (cu. yd.) = 27 kubnih stopa = 0,7646 m 3 + + 10 + 8 50 1 kubna stopa (cu. ft.)= 1728 kubnih palaca = 0,0283 m 3 + + 15 + 12 59 1 kubni palac (cu. in.)= 16,387 cm3 + + 68 20 + 16 + + 1 imperijalni kvart = 8 buela = 2,90789 hl 25 + 20 77 + + 30 + 24 86 1 buel = 8 galona = 0,3635 hl + 35 + + 28 95 1 imperijalni galon = 4 kvarta = 4,5435 I + 40 + 104 + 32 1 kvart = 2 pinta = 1,141 + + 113 45 + 36 1 pinta = 0,56 litre + + 122 50 + 40 1 ameriki galon = 231 kubnih palaca = 3,7852 I + + 131 55 + 44 + 140 + 60 + 48 1 tona (duga tona) 20 engleskih centi = 2 0 x 4 kvarata = 80 x 28 + 149 + 65 + 52 1 brodska tona (kratka tona) = 2000 funti = 907,1853 kg [= 1016,0471 kg + + 158 + 56 70 1 engleska centa (cwis) = 4 kvarata = 50,8 kg + + 167 75 + 60 1 kvarat = 2 kamena (stones) = 12,701 kg + + 176 80 + 64 1 kamen = 14 funti = 6,35 kg + 185 + 85 + 68 1 funta = 16 unca= 0,4536 kg + + 194 90 + 72 1 unca = 0,0284 kg + 203 + 95 + 76 + 212 + 100 + 80

614

Mjere i teine
Odnos njemakih i engleskih mjera Preraunati u: Mjere za duljinu 1 1 1 1 1 1 1 mm cm dm m dkm hm km Pomnoiti sa: = 0.0394 palac = 0.3937 palac = 3.9370 palac = 1.0936 jarda = 10.9361 jarda = 109.3614 jarda = 0.6214 milje 0.3937 3.2808 1.0936 0.6214 2.5400 0.3048 0.9144 1.6093 Mjere suhih tvari (volumne) Preraunati u: litra litra litra m3 m3 pek buel kilderkin barel kvarat litra litra litra litra litra gil (tek.) pinta (tek. kvart (tek.) potl galon Volumne mjere cm3 litra m3 m3 kubni palac kubna stopa kubni jard regist. tona litra litra pek buel kilderkin barel kvarat litra litra litra m3 m3 Pomnoiti sa: 0.1100 0.0275 0.0122 6.1103 3.4370 9.0922 36.3687 81.829 0.1637 0.2909 gil (tek.) pinta (tek.) kvart (tek.) potl galon litra 0.5683 1.1365 litra litra kubni palac (cu. in.) kubna stopa (cu. ft.) kubni jard (cu. yd.) regist. tona (reg. tn.) cm3 litra m3 m3 7.0390 1.7598 0.8799 0.4399 0.2200 0.1421

= = = = = =

10 mm 10 cm 10 dm 10m 10 dkm 10 hm

cm m m km palac stopa jard stat. milja Mjere za povrinu 1 1 1 1 1 mm2 cm 2 dm2 m2 dkm2 2 1 hm 1 km2 m2 a ha km2

palac (") stopa (') jard (yd) statutna milja (st. mi.) cm m m km

Mjere za tekuine (volumne)

1 1 1 1

= 0.00155 kvadratni palac = 100 mm2 = 0.15499 kvadratni palac = 100 cm 2 = 15.499 kvadratni palac = 100 dm 2 = 1.19599 kvadratnih jarda = 100 m 2 = 119.5993 kvadratnih jarda = 100 dkm2 = 2.4711 jutra = 100 hm2 = 247.11 jutra = 0.3861 kvadr. milja = 1,549.9 kvadr. palac = 100 m 2 = 119.5993 kvadr. jarda = 100 a = 2.4711 jutra = 100 ha = 247.11 jutro = 0.3861 kvadr. milja

2.2730 4.5461 0.06102 0.03531 1.308 0.3531 16.387 28.317 0.7646 2.8317

Teine cm2 m2 m2 1000 m 2 km2 kvadr. palac kvadr. stopa kvadr. jard jutro kvadr. milja Prostorne mjere 1 1 1 1 mm3 cm3 dm3 m3 kvadr. palac (sq. in.) kvadr. stopa (sq. ft.) kvadr. jard (sq. yd.) jutro (ac) kvadr. milja (sq. mi.) cm2 m2 m2 m2 km2 0.1550 10.7639 1.1960 0.2471 0.3861 6.4516 0.0929 0.8361 4046.8 2.5900 = 0.0154 greina 10 mg = 0.1543 greina = 10 cg = 1.543 greina 10 dg = 15.432 greina ig = = 0.353 unce = 0.321 unce 1 dkg = 10 g =3.215 unce 1 hg = 10 dkg = 3.527 unce = 2.679 funti 1 kg = 10 hg = 2.205 funti 1000 kg = 1 102 mala tona 1t = 1L2kg = 1.1023 funti 1 funta = 500 g 1 cent 1 cent = 100 funti = 50 kg = 0.9842 engl. funte 1 metr. cent = 100 kg = 1.9684 engl, funti 1 mg 1 cg 1 dg Teine grein g dram (av.) g unca (av.) g funta (av.) kg t velika tona (Brit.) grein g dram (av.) g unca (av.) g funta kg 200 mg 100 mg 50 mg 20 mg 10 mg 2 mg = = = = = = 1 karat /j karata V4 karata V10 karata V20 karata 7,oo karata
1

= 0.000061 kubni palac 3 = 1000 mm = 0.061023 kubni palac = 1000 cm3 = 61.024 kubni palac = 1000 dm3 = 35,315 kubnih stopa = 1.3079 kubnih jardi

Mjere za drvo Mjere za prazni prostor

1 mm2 1 ml 1 cl 1 dl 1I 1 dkl 1 hl 1 kl

= = = = =

1 Ster 1 cm 3 10 ml 10 cl 10 dl

= 423.3 prostorne stope = 16.89 = 0.352 = 3.52 = 1.76 minimsa unce tekuine unce tekuine pinte

15.4323 0.5644 0.0353 2.2046 0.9842 0.0648 1.7718 28.3495 0.4536

= 101 = 10 dkl = 10 hl

= 2.1998 galona = 2.75 buela = 3.437 kvarata

Metrike karatne teine

= 0.5 karata = 0.25 karata =0.10 karata = 0.05 karata = 0.01 karata

615

Pretvaranje engleskih mjera u milimetre

palac (") mm palac (") mm 1/16 1,59 9/16 14,29 1/12 2,12 7/12 14,82 1/8 3,18 5/8 15,87 1/6 4,23 2/3 16,93 3/16 4,76 11/16 17,46 1/4 6,35 3/4 19,05 5/16 7,94 13/16 20,64 1/3 8,47 5/6 21,17 3/8 9,52 7/8 22,22 5/12 10,58 11/12 23,28 7/16 11,11 15/16 23,81 1/2 12,70 1 25,40

Engl, stopa i palac - milimetara 1 stopa = 304,79973 mm

St. palaca

0" 0 305 610 914 1219 1524 1829 2134 2438 2743 3048 3353 3658 3962 4267 4572 4877 5182 5486 5791 6096 6401 6706 7010 7315 7620 7925 8230 8534 8839 9144 9449 9754 10058 10363 10668 10973 11278 11582 11887 12192 12497 12802 13106 13411 13716 14021 14326 14630 14935 15240 15545 15850 16154 16459 0"

1" 25,4 330 635 940 1245 1549 1854 2159 2464 2769 3073 3378 3683 3988 4293 4597 4902 5207 5512 5817 6121 6426 6731 7036 7341 7645 7950 8255 8559 8864 9169 9474 9779 10083 10388 10693 10998 11303 11607 11912 12217 12522 12827 13132 13437 13741 14046 14351 14656 14961 15265 15570 15875 16180 16485 1"

2" 51 356 660 965 1270 1575 1880 2184 2489 2794 3099 3404 3708 4013 4318 4623 4928 5232 5537 5842 6147 6452 6756 7061 7366 7671 7975 8280 8585 8890 9195 9500 9804 10109 10414 10719 11024 11328 11633 11938 12243 12548 12852 13157 13462 13767 14072 14376 14681 14986 15291 15596 15900 16205 16510 2"

3" 76 381 686 991 1295 1600 1905 2210 2515 2819 3124 3429 3734 4039 4343 4648 4953 5258 5563 5867 6172 6477 6782 7087 7391 7696 8001 8306 8610 8915 9220 9525 9830 10134 10439 10744 11049 11354 11658 11963 12268 12 573 12878 13183 13487 13792 14097 14402 14707 15011 15 316 15621 15926 16231 16535 3"

4" 102 406 711 1016 1321 1626 1930 2235 2540 2845 3150 3454 3759 4064 4369 4674 4978 5283 5588 5893 6198 6502 6807 7112 7417 7722 8026 8332 8636 8941 9246 9551 9855 10160 10465 10770 11075 11379 11684 11989 12294 12598 12903 13208 13513 13818 14122 14427 14732 15037 15342 15646 15951 16256 16561 4"

5" 127 432 737 1041 1346 1651 1956 2261 2565 2870 3175 3480 3785 4089 4394 4699 5004 5309 5613 5918 6223 6528 6833 7137 7442 7747 8052 8357 8661 8966 9271 9576 9881 10185 10490 10795 11100 11405 11709 12014 12319 12624 12929 13233 13538 13843 14148 14453 14757 15062 15367 15672 15977 16281 16586 5"

6" 152 457 762 1067 1372 1676 1981 2286 2591 2896 3200 3505 3810 4115 4420 4724 5029 5334 5639 5944 6248 6553 6858 7163 7467 7772 8077 8382 8686 8991 9296 9601 9906 10210 10515 10820 11125 11430 11734 12039 12344 12649 12954 13259 13564 13868 14173 14478 14783 15088 15392 15697 16002 16307 16612 6"

7" 178 483 787 1092 1397 1702 2007 2311 2616 2921 3226 3531 3835 4140 4445 4750 5055 5359 5664 5969 6274 6579 6883 7188 7493 7798 8102 8408 8712 9017 9322 9627 9931 10236 10541 10846 11151 11455 11760 12065 12370 12675 12979 13284 13589 13894 14199 14503 14808 15113 15418 15723 16027 16332 16637 7"

8" 203 508 813 1118 1422 1727 2032 2337 2642 2946 3251 3556 3861 4166 4470 4775 5080 5385 5690 5994 6299 6604 6909 7214 7518 7823 8128 8433 8737 9042 9347 9652 9957 10261 10566 10871 11176 11481 11785 12090 12395 12 700 13005 13310 13614 13919 14224 14529 14834 15138 15443 15748 16053 16358 16662 8"

9" 229 - 533 838 1143 1448 1753 2057 2362 2667 2972 3277 3581 3886 4191 4496 4801 5105 5410 5715 6020 6325 6629 6934 7239 7545 7849 8153 8458 8763 9068 9373 9677 9982 10287 10592 10897 11202 11506 11811 12116 12421 12725 13030 13335 13640 13945 14249 14554 14859 15164 15469 15773 16078 16383 16688 9"

10" 254 559 864 1168 1473 1778 2083 2388 2692 2997 3302 3607 3912 4216 4521 4826 5131 5436 5740 6045 6350 6655 6960 7264 7569 7874 8179 8484 8788 9093 9398 9703 10008 10312 10617 10922 11227 11532 11836 12141 12446 12751 13056 13360 13665 13970 14275 14580 14884 15189 15494 15799 16104 16408 16713 10"

11" 279 584 889 1194 1499 1803 2108 2413 2718 3023 3327 3632 3937 4242 4547 4851 5156 5461 5766 6071 6375 6680 6985 7290 7594 7899 8204 8509 8814 9118 9423 9728 10033 10337 10642 10947 11252 11557 11861 12166 12471 12776 13081 13386 13691 13995 14300 14605 14910 15215 15519 15824 16129 16434 16739 11"

12" 305 610 914 1219 1524 1829 2134 2438 2743 3048 3353 3658 3962 4267 4572 4877 5182 5486 5791 6096 6401 6706 7010 7315 7620 7925 8230 8534 8839 9144 9449 9753 10058 10363 10668 10973 11278 11582 11887 12192 12497 12802 13106 13411 13716 14021 14326 14630 14935 15240 15545 15850 16154 16459 16764 12"

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54

0 12 24 36 48 60 72 84 96 108 120 132 144 156 168 180 192 204 216 228 240 252 264 276 288 300 312 324 336 348 360 372 384 396 408 420 432 444 456 468 480 492 504 516 528 540 552 564 576 588 600 612 624 636 648
palaca

616

STALNA OPTEREENJA
NORMIRANA OPTEREENJA ZA GRAEVINE; SKLADINI MATERIJALI, GRADIVA I ELEMENTI VLASTITE TEINE I KUT TRENJA DIN 1055 DIO 1

Predmet

Raunsko optereenjf. kN/m3

Kut trenja

Br.

Predmet

Raunsko Kut optereenje trenja kN/m3 12 14 19 12 0 0 0 0 0 0 0

Predmet

Raunsko Kut optereenje trenja kN/m3 8 30 30 30 25 28 25 33 30

Zanatski,

industrijski i poljoprivredni skladini materijali

17 18 19 20 21 22

1 Goriva 1 Mrki ugljen suh z e m n o vlaan briketi od mrkog ugljena, nasuti briketi od m r k o g ugljena, naslagani koks od mrkog ugljena, praina o d m r k o g ugljena, 2 3 O g r j e v n o drvo Drveni ugljen ispunjen z r a k o m bez zraka 4 K a m e n i ugljen koks sirovi ugljen, rudniki v l a a n k a m e n i ugljen, natopljen k a m e n i ugljen u prahu briketi nasipani briketi naslagani jajoliki briketi i sve ostale vrste k a m e n o g ugljena materijal u r u d a r k o m pogonu ispiranje materijala u rudarskom pogonu 5 Treset ( s a m o k a o gorivo; vidjeti i o d s j e a k 6 . 5 br.21) crni treset, prosuen, vrsto pakiran crni treset, prosuen, u rasutom stanju 3 45 5 14 35 8,5 12,5 30 35 12 7 8 13 0 25 35 10 35 6,5 35 4 15 " 13 10 5 4 40 25 45 8 30

8 10

35 30

Solna kiselina 40 te.-% Sumporna kiselina 30 te.-% koja isparava Katran, u tekuem stanju Terpentinsko ulje Voda Vino

g
10 10

4 Ostali rasuti i naslagani materijali 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 Uobiajene police i ormari za spise, sa sadrajem Olovni minij, u prahu Olovno bjelilo, u prahu Knjige i spisi, sloeno Led u komadima eljezna rudaa s povrinskog kopa brazilska rudaa Vlakna, celuloza, preano u bale Mulj trulita s do 30 vol. %1) vode Mulj trulita s preko 50 vol. % vode Krzna i koa, sloeno u slojevima ili u balama Filc (pust) u balama s PVC oblogom u svicima Riblje brano Guma i elastomeri, sirovo Drvena piljevina, u rasutom stanju Drveno brano, u vreama, suho u rasutom stanju, suho u rasutom stanju, mokro Drvena vuna, rahla preana Karbid u komadima Kit Odjevni predmeti, nepakirani Odjea i tekstil, u svenjevima ili u balama Pluto, preano Koa, sloena Linoleum, prema DIN 18171 u svitcima Slad Sladne klice Papir, naslagan u svitcima Smola Porculan ili kamentina, naslagana PVC obloge prema DIN 16g51 u svitcima Pirit, u rasutom stanju peen Soda, arena kristalinina Kamena sol, drobljena mljevena Katran, bitumen Vuna, pamuk, preano, sueno na zraku 6
1 2

Zrnje a) pivarski jeam b) zob, penica, ra, jecam c) sjeme konoplje d) mahunarke e) kukuruz f) uljarice, uljena repica, bez pljeve g) ria h) sjeme eerne repe i trave

g 5
8,5 8 6,5 8 3

go go
8,5 8,5 14

) Napomena: vrijednosti izmeu 30 i 50 % treba linearno interpolirati. Napomena: pri skladitenju u silose treba pretpostaviti kut trenja od 20 Jaka krmiva a) prekrupa od ita ili slada b) briketi zelenog krmiva 0 50 do 80 mm c) granulirano zeleno krmivo 0 15 do 30 mm d) granulirano zeleno krmivo 0 4 do 8 mm e) pahuljice zelenog krmiva i krumpira f) posije i troblako g) kolaii od uljarica h) prekrupa uljarica i krmne mjeavine Soja u zrnu Pljeva Slama, duga i rastresita, ili balirana od vralice Slama u balama pod niskim pritiskom ili sjeena (d. do 5 cm Slama u balama pod visokim pritiskom, vezana uetom Slama u balama pod visokim pritiskom, vezana icom Duhan, u svenjevima ili balama Treset, rastresit, suen na zraku, rahlo rasipan rastresit, ali vibriran prean, u balama Rezanci eerne repe, mokri sueni rezanci 4 4,5 6 7,5 1,5 3 10 5,5 7,8 1 0,7 0,8 1,1 2,7 5 1 1,5 3 10 3 45 50 45 45 45 45
-

13

3g
12 12,51) 111)

40 40 0 201) 0')

g
5 7 8 10 2 3 2,5 5 1,5 4,5

_
-

45
-

45
-

14 15 16 17 18 19 20 21

45 23
-

45 45 45
-

2 ivene namirnice Uraunate su minimalne povrine komunikacija. Samo fiksnim graevinskim elementima ograniene komunikacije smiju se raunati odvojeno. 1 Maslac u bavama pakiran u sanduke i kartone 2 Riba u bavama i sanducima 3 Smrznuto meso 4 Pia u bocama sloeno i u sanducima u krinjama (npr. pivo) 5 Kava 6 Kakao u vreama 7 Konzerve svih vrsta 8 Margarin u sanducima u bavama 9 Brano u vreama u rasutom stanju 10 Voe u rasutom stanju u sanducima 11 Penina krupica 12 eer u rasutom stanju zbijen i u vreama 3 Tekuine Prema potrebi treba pri dimenzioniranju stijenki spremnika obratiti panju na pritisak plina. 1 2 3 4 5 6 7 g 10 11 12 13 14 15 16 Alkohol i eter Anilin Benzin Benzol Pivo Olovni minij, prireen (vidjeti i odsjeak 6.4 br. 2) Olovno bjelilo, prireeno u ulju (vidjeti i odsjeak 6.4 br. 3) Mulj trulita s preko 50 vol.-% vode (vidjeti i odsjeak 6.4 br. 8/9) Glicerin Kreozotno ulje, teko ulje i katran Mlijeko Ulja, biljna i ivotinjska Petrolej iva Duina kiselina 91 te.-% 8 10 8 9 10 60 10 11 12,5 11 10 10 8 136 15 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5,5 8 8 7 8,5 6 7 5,5 8 7 5,5 5 6 7 3,5 5,5 9,5 16

g
12 3 11 3 10 13 5,5 2 11 15 11 11 15 27 14 25 15 22 12 14 13

30
-

_ _ _ _
-

_
-

22

20

0 45

6 Gnojiva 1 Gnojnica, osoka, tekui izmet 2 Urea 3 Stajski gnoj, visina do 1,5 m 4 Kalij - magnezij 5 Kalijev sulfat 6 Kalijev klorid 7 Kompost (visina nasipa do 1 m) 8 N - gnojivo 9 NK - gnojivo 10 NP - gnojivo 11 NPK - gnojivo 12 P - gnojivo (bez Thomas - fosfata) 13 PK - gnojivo 14 Naslagani izmet 15 Thomas - fosfat 10 8 6 13 16 12 12 11 10 11,5 12 14 13 10 22 0 24 45 30 28 28 45 25 28 25 25 25 25 45 25

2g
30 31 32 33 34

_
-

25 25
-

45 45 452) 40 45 40
-

35 35
-

5 Poljoprivredni rasuti i naslagani materijali Kao minimalno korisno optereenje skladinih prostorija treba uzeti 3,5 kN/m2, i ako bi iz sljedeih podataka proizale nie vrijednosti. Suha silaa Vlana silaa (zrnje kukuruza) Lan, naslagan ili prean, u balama 4 Zeleno krmivo, u rasutom stanju 5 Silirana slama, mokra 6 Sijeno, dugo i rastresito u balama pod visokim pritiskom ili nasjei n (duljina preko 11,5 cm) 7 Sijeno u balam pod visokim pritiskom ili na kratko sjeeno 8 Sijeno kao 7, ali vezano icom 9 Hmelj u vreama u cilindrinim kutijama za hmelj prean ili uiven u platno 10 Krumpir, stona repa, mrkva, eerna repa (rastresito) 11 Silaa krumpira 1 2 3 5,5 16 3 4 11 0,9 1,4 1,7 1,7 4,7 2,9 7,6 10
-

Graevni materijali i elementi (kao skladini materijal i kao sastavni dio graevine) 1 Skladini materijaliJ) Betonit, rastresit vibriran Ekspandirana glina i kriljci Filtarski pepeo od mrkog ugljena Gips, mljeven Staklo, u ploama armirano staklo akrilno staklo ljaka visokih pei, komadi ljaka visokih pei, granulirana, kotlovska ljaka 10 Termozit, zemno vlaan (pjenasta ljaka visokih pei) Prirodni plovuac 11 Termozit, suh 12 Vapno (bijelo vapno, dolomitno vapno, karbidno vapno) peeno, u komadima peeno, mljeveno peeno, gaeno (suhi hidrat) peeno, gaeno (vapneno tijesto) 2 3 4 5 6 7 8 9 1 8 11 154) 15 15 25 26 12 18 11 9 7 13 13 6 13 40
-

0 0

30 20 25
-

40 30 35 35 45 25 25 0

30 0

617

STALNA OPTEREENJA
PRIHVAENA OPTEREENJA

Br.

Predmet

Raunsko opteret. kN/m 3

Kut trenja

4.1.1 Plinobeton armiran prema D I N 4 2 2 3 Klasa gustoe (g/cm 3 ) 8 ) 0,5 0,6 0,7 0,8 Raunsko optereenje kN/m 3 6,2 7.2 8.4 9,5

Br.

Predmet

Ra. opter. kN/m 3

5.1.3 Metamorfne stijene

1 2 3
6

13

14 15 16 17

Vapno; hidrauliko stvrdnjavajue (vodeno vapno, hidrauliko vapno, visokohidrauliko vapno) peeno, u komadima peeno, mljeveno peeeno, gaeno Vapnenako brano Letei pepeo Pepeo od koksa ljunak i pijesak, suh ili z e m n o vlaan, ako je mokar (ne pod vodom) poveava se ra. opt. za 2kN/m3 Sintetiki materijali a) polietilen. polistirol kao granulat b) polivinilklorid u prahu c) poliesterske smole d) ljepila

Gnajs, granulit kriljac Serpentin vidjeti od. 5.1 moe se nabaviti kod Benth-Verlag, Berlin i Koln napomena: 1 g/cm 3 = 1 kg/dm 3 napomena: skree se panja na odredbe u dozvolama graevinske inspekcije

30 28 27

13 13 11 13 10 7,5

45 25 25 27 25 25

4 . 1 . 2 Laki beton prema "Smjernicama z a laki beton i laki armirani beton kompaktnog sastava "7) 1,0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 10,5 12,5 14,5 16,5 18,5 20,5

) ) ) 9 )
7 8

18

35

18

6,5 6,0 12,0 13,0 12 10 15 16 18 15

30 40
-

4.1.3 Laki armirani beton prema "Smjernicama za laki beton i laki armirani beton kompaktnog sastava" 7 ) 1,0 1,2 1,4 1.6 1,8 2,0 11,5 13,5 15,5 17,5 19,5 21,5

Gustoa blokova (g/cm 3 ) 8 )

Raunsko optereenje kN/m 3

5.2 Z i e o d u m j e t n i h b l o k o v a 5.2.1 Z i e p r e m a D I N 1053 dio 4 od u m j e t n i h blokova prema D I N 105 D I N 105 dio 2 D I N 105 dio 3 D I N 106 Zidna opeka; puna opeka i perforirana opeka Zidna opeka; laka opeka Zidna opeka; visokootporna opeka i klinker Zidna opeka; puni blokovi, perforirani blokovi i uplji blokovi Topioniki blokovi; puni blokovi, perforirani blokovi, uplji blokovi Blokovi od plinobetona Perforirani blokovi od lakog betona uplji blokovi od lakog betona (sada jo u pripremi) puni blokovi od lakog betona uplji blokovi i uplji T-blokovi od betona kompaktnog sastava

19 20 21 22 23

Magnezit (kaustino peeni magnezij), mljeven Pjenasta lava, lomljena z e m n o vlana Tras, mljeven Cement, mljeven cementni klinker Mljevena, drobljena i lomljena opeka, z e m n o vlana

25 35 25 28 36 35

4.1.4 Normalni beton kompaktnog sastava prema D I N 1045 (gustoa agregata 2,7 g/cm 3 ) 8 ) do B 10 (Bn 100) od 8 15 (Bn 150) 23 24

DIN 398 DIN 4165 DIN 18149 D I N 18151 DIN 18152 D I N 18153

Napomena: daljnje podatke z a nekoherentna tla (ljunak, pijesak, drobina itd), te kohrentna i organska tla (pjeenjak, lapor, pjeskovita glina, glina, treset) vidjeti u DIN 1055 dio 2 "Prihvaena optereenja z a graevine; podaci o tlu, prostorna masa, kut trenja, kohezija, kut trenja uz zid" Napomena: najvea vrijednost koja se u pravilu ne dosee.

4.1.5 Armirani normalni beton kompaktnog sastava prema DIN 1045 od B 15 (Bn 150) 25

4.1.6 Laki beton s dodatkom drvene piljevine (beton s drvenom piljevinom) 9 ) 0,4 0,5 0,6 0,7 Doputena je linearna interpolacija. 4.1.7 Laki beton porozne strukture prema DIN 4 2 3 2 5 6 7 8

Br.

Predmet

Ra. opter. kN/m 3

2 Kovine 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Aluminij Aluminijske legure Olovo Bronca Lijevano eljezo Bakar Magnezij Mjed Nikal elik i eljezo Cink lijevan valjan Kositar, valjan 27 28 114 85 72,5 89 18,5 85 89 78,5

Z a zie s lakim zidnim mortom treba sljedea raunska optereenja smanjiti z a 1 kN/m 3 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1.0 1,2 1,4 1,6 1,8 2,0 2,1 2,2 2,5 7 8 9 10 11 12 14 15 17 18 20 21 22 25

1,0
1,2
1.4

1,6
1,8
2,0 Br. Predmet Ra. opter. kN/m 3

12

69 72 74

4.2 M o r t z a z i d a n j e i b u k a n j e (estrihe vidjeti u odj. 7.9$ 1 2 Gipsani mort, bez pijeska Vapneni mort (za zidanje i bukanje). vapneno-gipsani mort, gipsani mort s pijeskom (za bukanje), anhidritni mort Vapneno-cementni i vapneno-trasni mort Glineni mort Cementni i cementno-trasni mort i mort s vezivima 12

5 . 2 . 2 a m o t n i b l o k o v i (silikatni blokovi) 1,8 2,0 18 20

3 D r v o i d r v e n i materijali zatieno (od utjecaja vremena i vlage). Dodaci z a sitne eline dijelove, dijelove od tvrdog drveta i nali ili impregnacija ukljueni su u proraunske teine. Teine elinih zatega, vornih limova, spojnica, stopa i leaja treba zasebno uzeti u obzir. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Cmogorino drvo, openito Lamelirano drvo u lijepljenim elementima Listopadno drvo Drvo iz prekomorskih zemalja perploe prema D I N 6 8 7 6 1 i DIN 6 8 7 6 3 Furnir ploe prema D I N 6 8 7 0 5 dio 3 Stolarske ploe prema D I N 6 8 7 0 5 dio 4 Tvrde iverice H F H prema D I N 6 8 7 5 4 dio 1 Srednje tvrde iverice H F H prema D I N 6 8 7 5 4 dio 1 Izolacijske ploe prema D I N 6 8 7 5 0 4 V 66) 4 V 5 6 V 8

3 4 5

18 20 20 21

5 Zie Proraunske se vrijednosti odnose samo na neobukano zie; mort u rekama i normalna vlanost su uraunati.

6 S t r o p ne ploe ( m e u k a t n e i k r o v n e ploe) 6.1 A r m . b e t o n s k e ploe p r e m a D I N 1 0 4 5 (ukljuena armatura, ali bez teine eventualnih elinih nosaa) 1 Arm. betonske ploe prema D I N 1045, izdanje sijeanj 1972., odsjeak 20.1 2 Ploe od armir. blokova prema DIN 1045, izdanje sijeanj 1972., od. 20.2, od stropnih blokova za djelomino ispunjavanje spojnica mortom prema DIN 4159, izdanje travanj 1978., od. 4, tab. 2 (duljina bloka 250 mm), pri debljini stropne ploe od: 11,5 cm 14 cm 16,5 cm 19 cm 2 1 , 5 cm 24 cm 2 6 , 5 cm 2 9 cm 0,25

5 V 7,5 4,5 V 8 4 , 5 V 6,5 9 V 11 6 V 8,5 2,5 V 4

5.1 Z i e od p r i r o d n o g k a m e n a Navedene vrijednosti predstavljaju gornju graninu vrijednost podataka iz D I N 5 2 1 0 0 "Ispitivanje prirodnog kamena"

5.1.1 E r u p t i v n e stijene 1 2 3 4 5 Bazalt, melafir, diorit, gabro Bazaltna lava Dijabaz Granit, sijenit, porfir trahit 30 24 29 28 26

4 Beton i mort 4.1 B e t o n

Raunske vrijednosti odnose se i na predgotovljene betonske elemente. Za svjei beton treba vrijednosti openito poveati za 1 kN/m3 Vlastitu teinu betona i armiranog betona koja zbog nekih razloga moe odstupati od navedenih vrijednosti (npr. posebno teak ili lagan agregat, velik postotak armature) treba odrediti na temelju uzoraka, ukoliko takvo odstupanje moe bitno utjecati na stabilnost graevine. Utjecaji na elemente oplate nisu predmet ove norme.

Gustoa opeke (g/cm 3 ) 0.6 0.8 1 0 1,25 1,5 1.9 2,15 2,45 2,75 3,05 3.35 1,45 1,75 2,15 2,45 2,8 3,1 3,45 3,8 1,65 2,0 2,4 2,8 3,15 3,5 3,9 4,25

1.2 1,85 2,25 2,75 3,15 3,55 3,95 4,3 4.7

5.1.2 S e d i m e n t n e s t i j e n e 1 2 3 4 Sivac, pjeenjak Gusti (vrsti) vapnenac i dolomit, uklj. koljkasti vapnenac i mramor Ostali vapnenci, uklj. konglomerati, travertin i dr. Vulkanski tuf 27 28 26 20

618

STALNA OPTEREENJA
PRIHVAENA OPTEREENJA

Br.

Predmet

Ra. opter. kN/m 3

Br.

Predmet

Ra. opter. kN/m 3

Br.

Predmet

Ra. opter. kN/m 3

Armiranobetonske ploe prema DIN 1045, izdanje sijeanj 1972., od. 20.2, od stropne opeke za potpuno ispunjavanje spojnica mortom prema DIN 4159, izdanje travanj 1978., od. 4, tab. 1 (duljina bloka 250 mm), pri debljini ploe od: 0,6 11,5 cm 14 cm 16,5 cm 19 cm 21,5 cm 24 cm 26,5 cm 29 cm Armiranobetonske rebraste ploe prema DIN 1045, izdanje sijeanj 1972., od. 19.7.7 s ispunom od beton, blokova bez statikogsudjelovanja, prema DIN 4158, npr. oblici C ili D pri osovinskom razmaku rebara od 62,5 cm i debljini ploe od . 1,45 1,8 2,2 2,55 2,9 3,2 3,7 4,05

Gustoa opeke (g/cm3) 1.0 0,8 1,2 1,6 1,95 2,4 2,8 3,15 3,55 4,1 4,45 1,85 2,2 2,65 3,05 3,45 3,9 4,45 4,85 2,0 2,45 2,95 3,4 3,65 4,3 4,8 5,25

s elementima ispune od opeke sa statikim sudjelovanjem prema DIN 4159, izd. travanj 1978., tab. 5, ili sa stropnom opekom prema DIN 4159, izd. travanj 1978., tab. 4 (bez pokrovnog betona) a) osovinski razmak rebara 50 cm i debljina ploe od: 11,5 cm 14 cm 16,5 cm 19 cm 21,5 cm 24 cm 26,5 cm 2 9 cm 31,5 cm 34 cm b) osovinski razmak rebara 62,5 cm i debljina ploe od: 11,5 cm 14 cm 16,5 cm 19 cm 21,5 cm 24 cm 26,5 cm 29 cm 31,5 cm 34 cm Rebraste ploe bez ispune Gustoa opeke (g/cm 3 ) 8 )

6.3

stropovi od punih i perforiranih blokova prema DIN 105, DIN106 i DIN 398 ili od punih blokova od lakog betona prema DIM 18 1 52 5 ) debljina 11,5 cm (min. tlana vrstoa bloka 15 N/mm 2 od pune opeke, punih blokova ili topionikih blokova, zapreminske gustoe 1,8 g/cm 3 ) 8 ) od visokovrijednog perforiranog klinkera, punih blokova od lakog bet. zap. gustoe 1,6 g/cm 3 ) s ) od perforiranih ili poroznih blokova zapreminske gustoe 1,4 g/cm 3 ) 8 ) od perforiranih ili poroznih blokova zapreminske gustoe 1,2 g/cm 3 ) 8 )

2,20
2,05 1,90 1,70

0,6
1,19 1,43 1,67 1,92 2,24 2,50 2,81 3,07 3,32 3,58

0,8

1,0

1,2
1,79 2,17 2,55 2,92 3,36 3,74 4,17 4,56 4,95 5,33

1,39 1,59 1,68 1,92 1,96 2,25 2,25 2,58 2,61 2,98 2,91 3,32 3,26 3,71 3,56 4,05 3,85 4,40 4,16 4,74 Gustoa opeke (g/cm 3 ) 8 )

6.4

Svoeni stropovi (bez teine nosaa), svod do 2 m raspona uklj. ispune

Gustoa betona (g/cm 3 ) 8 ) elemenata ispune 1,4 2,3 2,13

0,6
1,13 1,35 1,58 1,81

0,8
1,33 1,60 1,88 2,15 2,49 2,77 3,11 3,39 3,68 3,96

1,0
1,54 1,85 2,18 2,50 2,87 3,20 3,58 3,91 4,24 4,57

1,2
1,75 2,11 2,48 2,85 3,27 3,64 4,06 4,43 4,81 5,19

od punih blokova prema DIN 105, DIN 106 i DIN 398 pri ukupnoj debljini od: 11,5 cm 2,75 24 cm 5,40 od punih blokovaod lakog betona prema DIN 18152 5 ), perforirane opeke prema DIN Zapreminska gustoa kamena 105 i vapneno-pjeanih perforiranih (g/cm 3 ) 8 ) blokova prema DIN 106 pri ukupnoj debljini od: 1,2 1,4 11,5 cm 24 cm 1,80 3,60 2,25 4,50

16 cm 20 cm 24 cm pri osovinskom razmaku rebara od 75 cm i debljini ploe od 20 cm Jednosmjerno nosive armiranobetonske rebraste ploe 10 ) prema DIN 1045, izdanje sijeanj 1972., od. 19.7.8 i 22.2.2, s ispunom od betonskih blokova bez statikog sudjelovanja prema DIN 4158, npr. oblici C ili D, s betonskom tlanom ploom debljine 5 cm pri osovinskom razmaku rebara od 50 cm i ukupnoj debljini ploe od: 17 19 21 23 25 27 29 33 cm cm cm cm cm cm cm cm

2,28
2,48

2,85 2,95 3,18

2,11
2,35 2,64 2,88 3,13 3,37

6.5

Staklene arm. betonske ploe prema DIN 1045, izd. sijeanj 1972., od. 20.3 s masivnim staklenim elementima u betonu prema DIN 4243 (ir. rebara 3 cm, vis. 8 cm) sa upljim staklenim elementima u betonu prema DIN 4243 (ir. rebara 3 cm, vis. 10 cm s masivnim staklenim elementima visine 6 cm u betonu prema DIN 4 2 4 3 (irina rebara 5 cm, visina rebara 12 cm)

1 2 3

Odreivanje proraunske vrijednosti vlastite teine treba provesti u skladu s oblikom

1,00 1,40

1,95

Arm. betonske uplje stropne ploe od betona gustoe 2,3 g/cm 3 ) 8 ) prema DIN 1045, izd. sijeanj 1972., odj. 19.3 pri debljini od Gustoa betona (g/cm 3 ) 6 ) elemenata ispune 2,3 1,4 2,95 3,58 3,14 3,75 3,71 4,38 3,79 4,48 3,87 4,55 4,71 4,00 4,83 4,11 5,04 6,15 Gustoa betona (g/cm 3 ) 8 ) elemenata ispune 2,3 1,4 2,77 2,99 3,42 3,50 3,57 3,67 3,76 4,63 3,36 3,63 4,13 4,16 4,24 4,35 4,47 5,74 6.2 7 Ploe, zidne ploe, zidovi od staklenih blokova Raunska optereenja koja se odnose na neobukane zidove, ukljuivi mort u rekama i kostur zida (v. DIN 4103) treba odrediti temeljem podataka za sastavne dijelove 7.1 Zidne ploe od lakog betona prema DIN 18162 i uplje zidne ploe od lakog betona prema DIN 18148

5 6 7 8 9 10 11 12

cm cm cm cm cm cm cm cm

0,85

1,00
1,15 1,30 1,50 1,65 1,85

2,00

pri osovinskom razmaku rebara od 62,5 cm i ukupnoj debljini ploe od: 17 cm 19 cm 21 cm 23 cm 25 cm 27 cm 29 cm 33 cm sa stropnim opekama bez statikog sudjelovanja prema DIN 4160 i betonskom tlanorT ploom debljine 5 cm (osovin ski razmak rebara 50 cm) 19 cm 21,5 cm 24 cm 26,5 cm 29 cm 31,5 cm 34 cm 36,4 cm 39 cm

Stropovi od ploa parom ovrsnutog plino- i pjenobetona prema DIN 4223 kao i arm. betonskih upljih ploa od lakog betona prema DIN 1045 Krovne ploe gustoa betona (g/cm 3 ) 8 ) 0,5 0,6 Krovne i stropne ploe gustoa betona (g/cm 3 ) 8 ) 0,7 0,8 Arm. betonske uplje ploe od lakog betona prema DIN 1045 pri debljini od 5 6 7 8 9 10 11 12 14 16 cm cm cm cm cm cm cm cm cm cm

0,062 0,072

2 Gustoa opeke (g/cm 3 ) 8 ) elemenata ispune 0,6 0,9 2,55 2,95 3,25 3,55 4,00 4,30 4,65 4,95 5,45 5,80

2,80
3,05 3,40 3,65 3,90 4,15 4,65 4,90

0,084 0,095 Raun. optereenje kN/m 2 0,55 0,60 0,65 0,72 0,80 0,88 0,95 1,00 1.17 1,35

0,8 0,9 1,0 1,2 1,4 7.2

0,09 0,10 0,11 0,13 0,15

Nearm. graevne ploe od ptinobetona prema DIN 4166 Gustoa (g/cm 3 ) 8 ) Raunsko optereenje po cm debljine kN/m 2

s nomalnom irinom reki 0,5

0,06
0,07

0,6
0,7

0,08
0,09

0,8

Raunska optereenja Jednosmjerno nosive arm prema podacima proizvobetonske rebraste ploe prema DIN 1045, izd. sijeanj aa uzevi u obzir odj. 1.2; za aproksimativne 1972., od 19.7.8 i 21.2 sa: proraune mogu se teine betonskim elementima ispune ploa procijeniti uzevi u obzir odj. 7.6.1 tab. 4 sa statikim sudjelovanjem prema DIN 4158, npr. odnosno 5 oblik DM

s tankom posteljicom od morta 0,055 0,5 0,065 0,6 0,075 0.7 0,085 0,8 vidjeti napomenu str. 618 Napomena: kod dvoosno nosivih ploa prema DIN 1045, izd. sijeanj 1972., odj. 21.2.3, treba raunska optereenja poveati za udio dodatnih rebara

619

STALNA OPTEREENJA
PRIHVAENA OPTEREENJA

7.3 Zidne ploe od gipsa prema DIN 18163 i gipskarton ploe prema DIN 18180 Br. Predmet Gustoa ploe (g/cm3) 1 2 3 Zidne ploe od poroznog gipsa Zidne ploe od gipsa Gipskarton ploe prema DIN 18180 0.7 0,9 Raunsko optereenje po cm debljine kN/m2 0,07 0,09 0,11
8

Predmet buka od gipsa i vapna na nosaima buke kao to su armaturne mree, pletivo, istegnuti metal pri debljini morta od 30 mm buka od gipsa i vapna na lakim ploama od drv. vune deb. 15 mm, pri deb. morta od 20 mm buka od gipsa i vapna na lakim ploama od drv. vune deb. 25 mm, pri deb. morta od 20 mm buka od gipsa i vapna na gipskarton ploa ma-nosaima buke debljine 9,5 mm pri debljini morta od 8 mm
11

Ra. opter. kN/m2

Br. Predmet

Ra. opter. po sloju kN/m2

10 Materijali za brtvljenje, izolaciju i ispunu 0,50 0,35 0,45 0,23 10.1 Rastresiti materijali 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 0,40
0,18

7.4 Vrste zidova Zidovi od armiranih, parom ovrsnutih ploa od plinobetona prema DIN 4223 Gustoa betona (g/cm3)8) 0,5 0,6 0,7 0,8 Predmet Beton s drvenom piljevinom klase zapreminske gustoe 0,6 g/cm3)8) Beton ispune zaprem, gustoe 2,3 g/cm3)8) Debljina zida 17,5 cm 20,0 cm 24,0 cm 30,0 cm
5

Raunsko optereenje po cm debljine kN/m2 0,062 0,072 0,084 0,095 Ra. opter. kN/m2

) Vidjeti napomenu str. 494. ) Napomena: treba obratiti panju na odredbe u dozvolama graevinske inspekcije buka od gipsa i vapna na dvostrukom pletivu od trske, uklj. trska i letve i iverice, pri debljini morta od 20 mm buka od gipsa deb. 15 mm Vapneni mort Vapneno-cementni mort Porozna buka deb. 20 mm buka od vezivnog morta prema DIN 4211 Stropna buka na trski (gips) deb. 20 mm Ovjeena fasada s mineralnom bukom, debljine 95 mm, sastavljena od: 40 mm izolacijska ploa, nosai buke, Z - ine, 25 mm plemenite buke Termoizolacijska buka 50 mm sastavljena od: 35 mm laka ploa od drvene vune i 15 mm porozne buke Termoizolacijska obloga sastavljena od: 35 mm laka ploa od drvene vune, 20 mm buka od vapna i cementa uklj. rabic pletivo Termoizolacijska obloga sastavljena od: 35 mm pjenasta sintetika masa prema DIN 18164, 10 mm buke od mjeavine ljepila i cementa i slojeva sintetike vune Cementni mort deb. 20 mm

0,35 0,40 0,25 0,40 0.30

7.4.2 Vrsta zida s oplatnim blokovima od bet. s drv. piljevinom1'

11 12 13 14 15

Azbestoa vlakna ljunak od plovuca, nasut Ekspandirani tinjac, nasut Ekspandirani perlit Ekspanirani kriljac i eksp. glina, nasuto Vlaknati izolacijski materijali prema DIN 18165 dio 1 i dio 2 (npr. staklena, kamena i si. vlakna) Vlaknati materijali bitumenizirani, kao nasip Gumeni rezanci Ploe od konoplje, bitumenizirane Pjenasta ljaka visokih pei (topioniki plovuac), ljaka kamenog ugljena, pepeo koksa Pjeana ljaka visokih pei Diatomejska zemlja Drobljeno pluto, nasuto Magnezit, peen Pjenasti sintetiki materijali

0,06 0,07 0,015 0.01 0.15 0,01 0,02 0,03 0,02 0,14 0,10 0,025 0,02 0,10 0,005 0,12 0,22 0,01 0.001 v. 0,002 kN/m2 0,10 0,08 0,04 0,06 0.04 0,025 0,02 0.04514) 0,0914) 0,012 0.02 0.004 V 0,01 kN/m2 0,01 0.004

10.2 Ploe, hasure ili trake 1 Azbestni karton 2 Asfaltne ploe 3 Vlaknati izo. materijali prema DIN 18165 dio 1 u trakama, hasurama, ploama ili kao pust 4 Urea-formaldehidna pjena prema DIN 18159 dio 2 5 Ploe od drvenih vlakana prema DIN 68750, DIN 68752 i DIN 68754 dio 1 tvrde srednje tvrde meke 6 Lake ploe od drvene vune prema DIN 1101 deb. 15 mm deb. 100 mm 7 Ploe od diatomejske zemlje 8 Ploe od drobljenog impregniranog pluta prema DIN 18161 dio 1, bitumenizirane ili katranizirane 9 Vieslojne lake graevinske ploe prema DIN 1104 dio 2 dvoslojne ploe troslojne ploe 10 Ploe od drobljenog peenog pluta prema DIN 18161 dio 1 11 Perlit ploe 12 Poliuretanska pjena lijevana na mjestu prema DIN 18159 dio 1 13 Staklena pjena (gustoa 0,07 g/cm3) u debljinama od 4 do 6 cm kasirana kartonom 14 Ploe od sintetike pjene prema DIN 18164 dio 1 i dio 2

2,8 3.2 4,0 4,9

) Za sada jo u pripremi Laki beton klase gustoe 1,0 do 1,6 g/cm3)8) Beton ispune gustoe 2,3 g/cm3)8) Debljina zida 17,5 cm 20,0 cm 24,0 cm 30,0 cm

7.4.3 Vrsta zida s oplatnim blokovima od lakog betona1 Klasa gustoe g/cm3)8) 1.0 1,2 1,4 1,' 3,2 3,7 4,5 5,5 3,3 3,8 4,7 5,8 3,4 4,0 4,8 6,0 3,6 4,1 5,0 6,2

0,03 0,42

Ra. opter. kN/m2 7.4.4 Pregradni zidovi od gipskarton ploe prema DIN 18183 dio 1 (za sada jo u pripremi)

Br. Predmet

Ra. opter. po cm deb. kN/m2

Zidovi od stupaca s ispunom od mineralne vune jednostruka daana obloga dvostruka daana obloga 7.4.5

9 Podne i zidne obloge 0,35 0,50 1 Asfaltni slojevi: asfaltbeton asfaltni mastiks lijevani asfalt nabijeni asfalt u obliku ploa 2 Betonske ploe (i teraco) 3 Estrih: anhidritni estrih gipsani estrih estrih od lijevanog betona tvrdi estrih estrih od sintetike smole Magnezijski estrih prema DIN 272 prohodni sloj pri jedno- i vieslojnoj izvedbi podloni sloj pri vieslojnoj izvedbi Cementni estrih 4 Staklene ploe Staklene zidne ploe Staklene ploice Stakleni mozaik 5 Guma 6 Keramike zidne ploice (kamentina) (uklj. mort) Keramike podne ploice (kamentina i kalani kamen) (uklj. mort) 7 Podovi od sintetikog materijala 8 Linoleum 9 Ploe od prirodnog kamena (uklj. mort) 10 Tapisoni 11 Podovi za sportske dvorane elastini podovi (uklj. obloga) vibrirajui podovi 0,24 0,18 0,23 0,22 0,24 0,22 0,20 0,23 0,24 0,22 0,22 0,12 0,22 0,25 0,15 0.19 0,22 0,15 0,13 0,30 0,03 0,1213) 0,3013)

Pregradni zidovi od tukaturnog gipsa s ispunom od mineralne vune (gipskarton ploe s horizontalnim metalnim prekama) 0,50 0,70 0,55 0,75 0,90 1,50

gletano sa suhom bukom 7.4.6 1 2 3 Pregradni zidovi od ploa od gipsa Jednostruki zidovi deb. 60 mm deb. 80 mm deb. 100 mm Dvostruki zid s ispunom od 40 mm mineralne vune, ukupne debljine 200 mm Dvostruki zid s ispunom od mineralne vune uklj. 2 x 50 mm lake ploe od drvene vune i 20 mm zranog meuprostora, ukupne debljine 280 mm Stakleni zidni blokovi prema DIN 18175 deb. 80 mm deb. 100 mm 1 2 Profilno staklo jednostruko Profilno staklo dvostruko

Napomena: kod buke s trskom na oplati poveava se raunsko optereenje za 0,1 kN/m2 Napomena: ra. opter u kN/m2 jednako je za sve debljine Napomena: raunsko opter. je za sve debljine jednako

Br. Predmet

Ra. opter. po sloju kN/m2

1.80

10.3 Izolacije protiv vlage (bez veziva) 1 Bitumenska krovna Ijepenka obostrano bitumenizirana prema DIN 52126 2 Bitumenske krovne izolacijske trake s ulokom sirovog filca prema DIN 52130 dio 3 Bitumenizirane trake za zavarivanje 4 Izolacijske trake za izolaciju graevina prema DIN 18190 dio 1 do dio 5 5 Krovne trake od bitumenizirane staklene vune prema DIN 52143 posute pijeskom posute ljunkom 6 Trake od sintetikog materijala 7 Bitumenizirana Ijepenka prema DIN 52129 i katranizirana Ijepenka prema DIN 52126 8 Katranizirana krovna Ijepenka obostrano posuta pijeskom prema DIN 52121 9 Specijalno katranizirana i katransko-bitumenska krovna Ijepenka prema DIN 52140 0,03 0,04 0,07 0,04 0,02 0,05 0,02 0,02 0,03 0,03

7.5 Zidovi od staklenih blokova prema DIN 4242 1,00 1,25 0,27 0,54

7.6 Staklena stijena bez preki, kao pregradni III rasvjetni zid

8 buke 1 Armirana buka (rabic strop i obloge) debljina morta 30 mm s mortom od gipsa s vapnenim mortom, mortom od vapna i gipsa ili gipsa i pijeska sa cementnim mortom

0,50 0,60 0,80

620

STALNA OPTEREENJA
PRIHVAENA OPTEREENJA

Br. Predmet 11 Krovni pokrovi

Ra. opter. kN/m2

Br. Predmet 11.3 Metalni pokrov

Ra. opter. kN/m2

Br. Predmet

Ra. opter. po sloju kN/m2

Raunsko optereenje se odnosi na 1 m2 krovne povrine bez rogova, podronica i krovnih vezaa 11.1 Pokrov crijepom, betonskim i staklenim crijepom Ako nije posebno navedeno, u proraunske su vrijednosti ukljuene letve, a ne i eventualno polaganje u mort. U sluaju polaganja u mort treba dodati 0,1 kN/m2 kN/m2 1 Betonski crijep s vie rebara i visokim uzdunim pregibom do 10 kom./m2 preko 10 kom./m2 2 Betonski crijep s vie rebara i dubokim uzdunim ljebom do 10 kom./m2 preko 10 kom./m2 3 Biber crijep prema DIN 456 155/375 i 180/380 mm i biber betonski crijep za jdnostruki pokrov (uklj. indra) za dvostruki pokrov 4 Uljebljeni crijep, reform kanalice i uljebljene kanalice prema DIN 456 5 Stakleni crijep

0,50 0,55 0,60 0,65

0,60 0,75 0,55 pri istovjetnom nainu prekrivanja krova odgovara br. 1 do 4 0,50 0,95 0,45 0,55 0,90 0,60

1 Aluminijski krov (aluminij deb. 0,7 mm, uklj. 22 mm oplata) 2 Krov od pocinanog lima s dvostrukim uspravnim pregibima (deb. 0,63 mm uklj. krovna Ijepenka i 22 mm oplata) 3 Bakreni krov s dvostrukim pregibima (bakreni lim deb. 0,6 mm uklj. oplata 22 mm) 4 Krov od elinih limenih ploa (pocinane limene ploe prema DIN 59231) uklj. letve uklj. krovna Ijepenka i 22 mm oplata 5 Krov od elinog profiliranog lima, od trapeznih, rebrastih i dvostrukih rebrastih profila11) /isina profila Nominalna debljina lima mm mm 26 0,75 1,00 1,50 70 0,75 1,00 1,50 121: 0,75 1,00 1,50 Meuvrijednosti mogu se interpolirati. 6 Krov od valovitog lima (pocinani elini lim prema DIN 59231), uklj. privrsni materijal 7 Cinani krov s pokrovnim letvicama. uklj. 22 mm oplata

6 0,25 0,30 0,30 0,15 0,30

Zatita povrine 5 cm sloj ljunka uklj. pokrovni premaz dodatak za svaki daljnji cm posipanje ljunkom (uklj. masa za lijepljenje ljunka) pokrovni premaz Zatitna traka uklj. masa za lijepljenje Sloj termoizolacije, vidjeti odj. 7.10.2, dodatak za masu za lijepljenje

1,0 0,19 0,20 0,05 0,08 0,015

11.5 Pokrov ravnim azbestcementnim ploama prema DIN 274 dio 1 do dio 3 1 0,075 0,10 0,15 0,11 0,145 0,22 0.12 0,16 0,24 2 3 Njemaki pokrov na 22 mm oplate uklj. krovna Ijepenka i oplata Dvostruki pokrov na letvama uklj. letve Horizontalni pokrov na letvama uklj. letve 0,4* 0,38* 0,25*

* Raunsko optereenje (kN/m

11.6 Pokrov valovitim azbestcementnim ploama, bez gredica, ali uraunat privrsni materijal 0,25 0,30 Azbestcem. ploe s kratkim valovima (ploe za stam. zgrade), prost, gustoa 1,6 g/cm3 Azbestcementne valovite ploe prema DIN 274 dio 1 do dio 3

6 Crijep velikog formata do 10 kom./m2 7 Biber crijep malog formata i specijalni oblici (crkveni, toranjski i si. biber crijep) prema DIN 456 8 Povijeni crijep, uplji blokovi prema DIN 456 9 Povijeni crijep i uplji blokovi na krovnoj Ijepenci 10 Kanalice u mortu (uklj. mort) 11 Uljebljeni vueni crijep prema DIN 456

11.4 Izolacija i pokrov krova bitumeniziranim i sintetikim trakama za ravne krovove Br. Predmet Ra. opter. po sloju kN/m2 0,03 0,04 0,17 0,13 0,02 0,15 0,02 0,04 0,07 0,02

11.7 Ostali pokrovi 1 Pokrov od sintetikih valovitih ploa (oblik profila prema DIN 274 dio 1 do dio 3), bez gredica, uklj. privrsni materijal od poliesterskih smola armiranih staklenim vlaknima (prostorna gustoa 1,4 g/cm3)8). Debljina ploe 1 mm kao gore, ali s pokrovnim kapama od plexi-stakla (prost, gustoa 1,2 g/cm3)8), debljina ploe 3 mm Poliesterska tkanina obloena PVC-om, bez nosive konstrukcije tip I (prekidna vrstoa 3,00 kN/5 cm irine) tip II (prekidna vrstoa 4,7 kN/5 cm irine) tip III (prekidna vrstoa 6,0 kN/5 cm irine) Krov od trske ili slame, uklj. letve Krov od indre uklj. letve Ostakljenje bez preki profitno graevno staklo jednoslojno profilno graevno staklo dvoslojno atorsko platno, bez nosive konstrukcije

11.2 Pokrov kriljcem 1 Staronjemaki pokrov kriljcem i njemaki pokrov ablonom krljuti na oplati 22 mm, ukljuujui oplatu i krovnu Ijepenku jednostruki pokrov dvostruki pokrov 2 Engleski pokrov kriljcem (pravokutna ablona) dvostruki pokrov na letvama, uklj. letve na 22 mm oplate, uklj. oplata i krovna Ijepenka

0.50 0,60

0,45 0,55

1 Izravnavajui sloj rastresit uklj. masa za lijepljenje 2 Krovna izolacija 3-slojna izolacija uklj. masa za lijepljenje 2-slojna izolacija uklj. masa za lijepljenje 1-slojna sintetika folija, slobodna 3 Krovna izolacija 2-slojna izolacija uklj. masa za lijepljenje 4 Parna brana slobodna uklj. masa za lijepljenje 5 Parna brana uklj. masa za lijepljenje od sintetikog materijala, slobodna
8 11

0,03 0,06 0,08

0,0075 0,0085 0,01 0,70 0,25 0,27 0,54 0,03

3 4 5 6

) Vidjeti napomenu str. 494. ) Vidjeti napomenu str. 496.

621

Napomena: pokretna optereenja navedena za stubita dovoljna su za dimenzioniranje pojedinanih stuba samo ako konstrukcija stubita osigurava zadovoljavajuu raspodjelu optereenja (npr. meusobnim povezivanjem stuba ili oslanjanjem stuba na plou koja nosi od podesta do podesta ili je upeta u zid ili si.). Ako to nije sluaj, treba za stube prema tablici 1, redak 4a, pretpostaviti optereenje od 150 kp (1,5 kN), a za stube prema tablici 1, redak 5a, optereenje od 200 kp (2 kN) u najpovoljnijem poloaju. Kod konzolnih stuba treba osim toga dokazati da raunom pretpostavljenu potpunu upetost stubini zid moe i ostvariti. Na mjestima gdje za to nedostaje teina zida (npr. ispod stubinih prozora) treba odgovarajuim mjerama (npr. rubnim nosaima) osigurati potrebnu upetost komotne stube. Kod stubita kod kojih treba oekivati posebno velika koncentrirana optereenja (npr. u tvornicama, robnim kuama i si.) nije doputena primjena stuba bez zadovoljavajueg prijenosa optereenja. 1.1 Vertikalna koncentrirana pokretna optereenja krovova 1.1.1 Pojedinani nosivi elementi Kod krovova treba na sredini pojedinane preke, roga ili podronice i na sredini tapa reetke (gornjeg pojasa) koji neposredno nosi pokrov, uz optereenje snijegom i vjetrom pretpostaviti i koncentriranu silu od 100 kp (1 kN) zbog ovjeka koji isti ili odrava krovite. Ovo nije potrebno ako je tom elementu pripadajue optereenje snijegom i vjetrom vee od 200 kp (2 kN). 1.1.2 Krovni pokrov Za pokrov takoer vrijedi odj. 1.1.1 ukoliko je prohodan. Pri tome se moe smatrati da sudjelujua irina iznosi dvostruku irinu ploe, ali ne vie od 1 m, ukoliko DIN 1045 ne propisuje neto drugo. Za armiranobetonske uplje nosae vidjeti DIN 4028. Kod polaganje se po tim elementima smije hodati samo stazama od platica. 1.1.3 Krovne letve Za krovne letve treba pretpostaviti dvije koncentrirane sile od po 50 kp (0,5 kN) na vanjskim etvrtinskim tokama raspona. Za drvene letve iji presjek odgovara iskustvenim podacima kod razmaka rogova do 1 m nije potreban raunski dokaz. 1.1.4 Lagane preke Lagane preke treba proraunati na koncentriranu silu od 50 kp (0,5 kN) u najpovoljnijem poloaju, ako je krov prohodan samo uz pomo staza od platica ili Ijestava. 1.2 Vertikalna pokretna optereenja za stropne ploe po kojima se moe voziti 1.2.1 Stropovi nad podrumom u dvoritu itd. Stropne ploe iznad dvorinih podruma i druge ploe po kojima se kreu motorna vozila (izuzete su ploe prema odj. 6.1 tablice 1) treba proraunati najmanje prema DIN 1072, izdanje studeni 1967, tablica 2, klasa mostova 6. Mimo odredbi DIN 1072 treba povrinu izvana glavne prometne povrine opteretiti jednolikim povrinskim optereenjem p. glavne prometne povrine. Ako se mora raunati na tea vozila, npr. vatrogasna kola, vrijede optereenja prema DIN 1072, izdanje studeni 1967, tablica 2, klasa mostova 12 ili 30. Optereenje treba smatrati ne preteno statikim, ve uzeti u raun s dinamikim koeficijentima prema odsjeku 8. 1.2.2 Stropovi po kojima se kreu viliari Stropove u radionicama, tvornicama, skladitima i si., na kojima se kreu viliari, moraju se u skladu s pogonskim okolnostima dimenzionirati na optereenje viliara s odgovarajuim teretom prema tablici 1, stupac 3 i si. 1 u najnepovoljnijem poloaju, te jednolikim optereenjem prema tablici 1, stupac 7, u okolini viliara. Osim toga treba elemente graevine proraunati na jednoliko pokretno optereenje (bez dinamikog koeficijenta) prema tablici 1, stupac 7, za puno optereenje i optereenje pojedinih polja, ili na optereenje koje je karakteristino za dotinu graevinu. Mjerodavna je najnepovoljnija vrijednost. U sluaju optereenja ploe viliarom, ija je ukupna doputena teina vea od 13 t treba provesti posebni dokaz proraunom. 1.3 Helidromi na krovnim ploama Statiki proraun helidroma na krovnim ploama treba, u skladu s namjenom, provesti za odletnu teinu helikoptera od 2 odn. 6 tona prema tablici 2. Optereenje se prenosi preko kvadratine dodirne povrine, uzevi u obzir i dinamike koeficijente, na za promatrani presjek najnepovoljnijem mjestu. Osim toga treba proraun provesti i za jednoliko pokretno optereenje od 500 kp/m2 (5 kN/m2) po itavoj povrini i na pojedinim poljima. Mjerodavna je najnepovoljnija vrijednost.

STALNA OPTEREENJA
NORMIRANA OPTERENJA DIN 1055 D. 3

Ako postoji mogunost da se po ploi kreu viliari i motorna vozila treba proraun provesti za nepovoljnije optereenje. Optereenje prema tablici 1, stupac 3, treba u prorauu uvesti ne kao preteno statiko, nego uzevi u obzir dinamike koeficijete.

2.1.2 U prostorijama za okupljanje, crkvama, kolama, kazalitima i kinima, zabavitima i sportskim objektima, za tribine i stubita prema tablici 1, redak 5a, 100 kp/m. (1 kN/m) 2.2 Horizontalna optereenja za postizanje dovoljne uzdune i poprene krutosti Osim propisanih optereenja vjetrom i event. drugih horizontalnih sila treba zbog postizanja dovoljne uzdune i poprene krutostiu proraun u vesti i sljedea horizontalna optereenja proizvoljnig smjera: 2.2.1 Kod tribina i slinih objekata za sjedenje i stajanje horizontalno optereenje u razini poda veliine 1/20 vertikalnog pokretnog optereenja. 2.2.2 Kod skela horizontalno optereenje na visini oplate od 1/100 svih vertikalnih optereenja. 2.2.3 Kod graevina ugroenih moguim prevrtanjem, koje se nalaze unutar objekta pa nisu izloene vjetru, npr. kod ugraenih slobodno stojeih silosa, treba prepostaviti horizontalno optereenje od 1/100 ukupnog optereenja u visini teita. 2.3 Sile koenja i horizontalna optereenja dizalica i kranskih staza Sile koenja i horizontalna optereenja dizalica i kranskih staza treba uvesti u proraun prema DIN 15 018 list 1 (za sada jo nacrt) i DIN 4132 (za sada jo nacrt). 2.4 Horizontalni udari na stupove i zidove 2.4.1 Horizontalni udari na nosive stupove i zidove 2.4.1.1 Na cestama Kod nosivih stupova i zidova (u daljnem tekstu nosivi elementi) graevina u naseljima, a stoje na udaljenost manjoj od 1 m od rubnjaka pa su tako izloeni moguem naletu cestovnih vozila, treba na visini od 1,2 m iznad terena pretpostaviti horizontalnu silu, jednom u smjeru uzdune i jednom u smjeru poprene osi nosivog elementa, i to kod istaknutih uglova 50 Mp (500 kN), a kod ostalih nosivih elemenata 25 Mp (250 kN). Ovo nije potrebno ako se moe dokazati da ispadanje nosivog elementa ne ugroava stabilnost graevine. Za proraun temeljenja ovo optereenje ne treba uzeti u obzir. Za nosive elemente graevina izvan naselja, koje su izloene opasnosti od naleta cestovnih vozila, vrijedi DIN 1072, izdanje studeni 1967, odsjeak 7.2. 2.4.1.2 Kod crpnih stanica Za nosive elemente nadstrenica crpnih stanica koje ne lee u podruju prolaznog prometa, treba na visini od 1,2 m prepostaviti horizontalnu silu od 10 Mp (100 kN) u najnepovoljnijem smjeru, ak i ako su zatieni rubnjakom. Ovo nije potrebno ako se moe dokazati da ispadanje nosivog elementa ne ugroava stabilnost nadstrenice. Za proraun temelja ovo optereenje ne treba uzeti u obzir. 2.4.1.3 U garaama, radionicama, skladitima i si. Kod nosivih elemenata u jedno- i vieetanim graevinama s prostorijama u kojima je mogu promet motornih vozila ili viliara treba zbog mogunosti naleta vozila pretpostaviti horizontalnu silu od 10 Mp (100 kN) na visini od 1,2 m, a za viliare na visini od 0,75 m horizontalnu silu jednaku 5-strukoj doputenoj ukupnoj teini prema tablici 1, stupac 1. Ako nosivi element ta optereenja ne moe preuzeti, treba ga odgovarajuim mjerama, npr. deformabilnim elinim odbojnikom, zatititi, odnosno silu naleta reducirati na veliinu koju element moe preuzeti. Za ostalo vrijedi odsj. 2.4.2 i DIN 1072, izdanje studeni 1967, dodatne odredbe uz odsjeak 7.2 2.4.2 Horizontalni udari na nenosive obod ne elemente graevine Kod vieetanih garanih graevina treba za vanjske zidove, unutarnje zidove svjetlarnika i si., te parapete rampi i parkirnih paleta na visini od 0,5 m iznad poda pretpostaviti horizontalno linijsko optereenje od 0,2 Mp/m (2 kN/m). Ako je mogua pojava teretnih vozila pretpostavlja se sila od 0,5 Mp/m (5 kN/m) na visini od 1,2 m. Ovo vrijedi i za druge vieetane graevine u kojima se mogu pojaviti motorna vozila. Uz to treba nalet vozila, naroito viliara, na zidove i parapete sprijeiti rubnjacima, pragovima i si. visine min 0,2 m.

Tablica 2. Helikopteri-n ormi rana optereenja Max. doputena odletna teina t 2 6 Normirano optereenje helikoptera Mp (kN) 2(20) 6(60) Duljina stranice jedne kontaktne povrine m 0,2 0,3

1.4 Vertikalna pulsirajua optereenja Ova se optereenja pojavljuju kod ljuljaki, vrtuljaka itd., vidjeti DIN 4112; kod sportskih sprava u sportskim dvoranama, npr. uadi za penjenje, rua i si. treba za svaku toku privrenja ueta pretpostaviti optereenje od 200 kp (2 kN). bez dinamikog koeficijenta. 2 Horizontalna pokretna optereenja 2.1 Horizontalno optereenje na para petima i ogradama u visini rukohvata Horizontalne sile mogu u svojoj ravnini djelovati u bilo kojem smjeru. 2.1.1 Kod stubita prema tablici 1, redak 4a, a kod balkona i otvorenih kunih galerija 50 kp/m2 (0,5 kN/m2). s. - 623.

Tablica 1. Viliari - normirana vozila 1 Doputena ukupna teina t 2,5 3,5 7 13 2 Nominalna nosivost t 0,6 1 2,5 5 3 4 5 Ukupna irina b m 1 1 1.2 1,5 6 Ukupna duljina / m 2,4 2,8 3,4 3,6 7 Jednoliko pokretno optereenje (normirano optereenje) kp/m2 (kN/m2) 1000(10) 1250(12,5) 1500(15) 2500 (25)

Stat. osovinsko opter. Srednja irina (normirano optereenje] kolotraga P a Mp (kN) 2 3 6,5 12 ( 20) ( 30) ( 65) (120) m 0,8 0,8 1 1.2

622

3. Vertikalna pokretna optereenja

3.1 Jednoliko raspodijeljena pokretna optereenja za krovove, meukatne konstrukcije i stubita Tablica 1. Jednoliko raspodijeljena vertikalna pokretna optereenja za krovove, meukatne konstrukcije i stubita 2 1 Vrsta koritenja Krovovi Horizontalni ili u nagibu do 1:20 1a 1b 2a 2b 3a Meukatne konstrukcije

POKRETNA OPTEREENJA
N O R M I R A N A O P T E R E E N J A DIN i 0 5 5 D. 3

3 Stubita Ukljuivo podesti i prilazi

4 Vertikalno pokretno optereenje kp/m2 (kN/m2) 100 (1) 150 (1.5)

Tavani koji su temeljem svojih dimenzija presjeka samo uvjetno prohodni Montane meukatne konstrukcije male nosivosti tijekom faze izgradnje, po kojima se prevoze kolica za beton kapaciteta do 100 litara Stambene prostorije sa zadovoljavajuom poprenom raspodjelom optereenja, npr. prema DIN 1045 Montane meukatne konstrukcije male nosivosti tijekom faze izgradnje, po kojima se prevoze kolica za beton kapaciteta do 150 litara Stambene prostorije bez zadovoljavajue poprene raspodjele optereenja 2), npr. prema DIN 1045 i drveni grednici. Pri daljnjem prijenosu ovog optereenja na nosive elemente graevine moe se ovo optereenje smanjiti za 50 kp/m2 (0,5 kN/m2) Pri povremenom boravku osoba ') Uredske prostorije, prodavaonice do 50 m2 tlocrtne povrine u stambenim zgradama; hodnici i tavanske prostorije u uredskim i stambenim zgradama; bolesnike sobe i sobe za boravak u bolnicama; staje za sitnu stoku Montane meukatne konstrukcije male nosivosti tijekom faze izgradnje, po kojima se prevoze kolica za beton kapaciteta do 200 litara

3b

200 (2)

3c 4a

Prohodni krovovi terasastih zgrada, krovni Balkoni i galerije iznad 10 m2 tlocrtne povrine; gospodarski podrumi; predavaonice, uionice; vrtovi, ukoliko za njih ne dou ordinacije, kuhinje i hodnici u bolnicama u obzir vea optereenja

U stambenim zgradama

350 (3,5)

4b

Garae i parkirne zgrade koje primaju osobna i njima slina motorna vozila ukupne teine do 2,51, za raspone / = /0 uz /0 = 3 m za ploe i /0 = 5 m za grede. Za raspone / < /0 treba navedeno pokretno optereenje u stupcu 4 pomnoiti s faktorom l0 1 /, ali ne veim od 1,43; ovaj faktor pri uvoenju optereenja u stupove ili zidove ne treba uzeti u obzir

350 (3,5)

5a 5b

Balkoni, galerije i otvorene loe do 10 m2 tlocrtne povrine; podrumi posebne namjene, npr. podrumi za ugljen Prostorije za skupove u javnim zgradama, npr. crkve,kazaline i kino dvorane, plesne i sportske dvorane; tribine s fiksnim sjedalima; hodnici prema predavaonicama i uionicama; izlobene i prodajne prostorije, trgovine i robne kue, knjinice, arhivi; prostorije za spise ukoliko odredbe iz DIN 1055 list 1 ne daju vee vrijednosti; ugostiteljski objekti, velike kuhinje, klaonice, pekarnice; tvornice i radionice s lakim pogonom; stropovi dvorinih podruma koji nisu dostupni vozilima; predprostori; staje za krupnu stoku Privozi i rampe u garaama i parkirnim zgradama koje primaju osobna i njima slina motorna vozila ukupne teine do 2,5 t; za uvoenje u stupove ili zidove moe se ovo optereenje smanjiti na 350 kp/m2 (3,5 kN/m2) Tribine bez fiksnih sjedita; radionice, tvornice i skladita, ukoliko ne treba primijeniti vee optereenje prema retcima 7a do 7f 750 (7,5) 1000 (10) 1250 (12,5) 1500 (15) 2000 (20) 2500 (25) 3000 (30) U javnim zgradama prema stupcu 2, redak 5b, 4b

5c

Helidromi (koncentrirane sile vidjeti odsjeak 6.4)

500 (5)

6 7a 7b 7c 7d 7e 7f
1) 2)

Radionice, tvornice i skladita s tekim pogonom, npr. upotrebom viliara (vidjeti odsj. 1.2). Pokretno optereenje treba odrediti za svaki pojedinani sluaj. Ako se radi o jednoliko raspodijeljenom optereenju preporuuje se primijeniti gradaciju prema stupcu 4. Ako to optereenje uglavnom slui kao zamjensko optereenje za velika koncentrirana optereenja (npr. za teke strojeve), ono se uz doputenje graevinske inspekcije moe za glavne nosae i stupove postupno smanjivati, ukoliko zamjensko optereenje po cjelokupnoj povrini promatranog elementa graevine bitno premauje stvarno optereenje koje e na toj povrini djelovati, takoer i tijekom montae ili demontae strojeva.

Uz ovo pokretnoo optereenje ne treba uzeti u obzir teinu snijega i pritisak vjetra; treba meutim razmotriti sisajue djelovanje vjetra. Za stanje tijekom ugradbe treba dimenzioniranje provesti za utjecaj koncentrirane sile od 100 kp (1kN) u najnepovoljnijem poloaju, ukoliko jednoliko optereenje od 200 kp/m2 (2 kN/m2) nije nepovoljnije. irina rasprostiranja koncentrirane sile smatra se jednakom irini ploe. Uz irinu rasprostiranja od min. 0,5 m potreban je proraun za koncentriranu silu samo za raspone do 2 m.

Tablica 2. Oblici i smanjenje vrijednosti za pokretno optereenje elemenata graevine koji preuzimaju optereenje od vie nego tri potpune etae, uz isto pokretno optereenje na svim etaama Broj etaa 1 2 3 4 Odbici u % koeficijent smanjenja a Odbici u % koeficijent smanjenja a 1 0 1 0 1 2 0 1 0 1 3 0 1 0 1 * Stambene zgrade itd. prema a) 20 40 60 0,88 0,95 0,8 Radionice itd. prema b) 10 0,98 20 0,94 30 0,9

8 80 0,71 40 0,86 80 0,65 40 0,83 80 0,6 40 0,8

10 40 0,6 20 0,8

11
40 0,6 20 0,8

12
40 0,6 20 0,8

Za proraun elemenata graevine, koji preuzimaju optereenje od vie nego tri pune etae, smije se za preuzimanje pokretnog optereenja balkona i galerija svih etaa vrijednost od 350 kp/m2 (3,5 kN/m2) odn. 500 kp/m2 (5 kN/m2) prema odsj. 3.1, tab.1, reducirati na 150 kp/m2 (1,5 kN/m2).

4. Smanjenje pokretnog optereenja

Kod prorauna elemenata graevine koji preuzimaju optereenje od vie nego tri pune etae, kao to su stupovi, podvlake, zidni stupovi, temeljni zidovi i si., te pri proraunu optereenja na temeljno tlo smije se ukupno pokretno optereenje, kao zbroj pokretnih optereenja etaa, reducirati prema sljedeim pravilima. Kod radionica s tekim pogonom, spremita i skladita takva redukcija optereenja nije doputena. Pokretna optereenja koja djeluju na tri najoptereenije etae treba u raun uvesti u punom iznosu. Za preostale etae, u sluaju razliitog optereenja poredano po padajuem nizu, moe se odbijati odreeni postotak u rastuem nizu. Taj postotak iznosi: a) Za stambene, uredske i poslovne zgrade od 20% do najvee vrijednosti od 80%; b) za radionice s lakim pogonom i robne kue (trgovake zgrade) i za zgrade koje djelomino slue kao radionice ili robne kue 10% do najvie 40%. Smanjenje ukupnog pokretnog optereenja koje otpada na element graevine ne smije za objekte pod a) prijei 40%, a za objekte pod b) 20%. Ako su pokretna optereenja pojedinih etaa jednaka, primjenjuju se u % navedeni odbici navedeni u retcima 1 i 3 tab. 2, i koeficijenti smanjenja a navedeni u retcima 2 i 4, koji se odnose na ukupno pokretno optereenje (a je odnos pokretnog optereenja koje treba uvesti u proraun prema ukupnom pokretnom optereenju).

623

POPIS LITERATURE
Objanjenja kratica za navedene asopise

Mjesto izdanja AF AJ AR ArK AW AWW B BBauBI Bg Bm Bw Bz Cu DA DAB db DBZ EGH d-extrakt Gf Gl In MB SBF SHE TAB VDI WMB WA ZB ZI AIT Detail Huser II Bagno bba = Architectural Form = Architectural Review = Architectural Record . . . . = Arkitekten = Architektur und Wohnform = Architektur und Wohnwelt = Bau = Bundesbaublatt = Baugilde . . . = Baumeister = Bauwelt = Das Bauzentrum . = Die Kche (Lambiente Cucina) = Der Architekt (BDA) = Deutsches Architektenblatt = Deutsche Bauzeitung = Deutsche Bauzeitschrift . . . = Informationsdienst Holz = Informationsdienst fr neuzeitliches Bauen = Glasform = Gesundheitsingenieur = Interiors = Moderne Bauformen = Sport + Bder + Freizeit-Bauten = Stein - Holz - Eisen . = Technik am Bau = V.D.I. Zeitschrift . = Wasmuths Monatshefte fr Baukunst und Stdtebau = Wettbewerb Aktuell = Zentralblatt der Bauverwaltung = Zentralblatt fr Industriebau = Architektur Innenarchitektur Techn. Ausbau, bis 1979 Architektur und Wohnwelt" = Architektur und Baudetail = Magazin fr Internationales Wohnen = Das Bad = Bau - Beratung - Architektur New York 28, N. Y West 57th Street Westminster, London SW 1, Queen Anne's Gate 9 - 1 3 New York, N. Y., 119 West 40th Street Helsinki, Ainogatan 3, Konsthallen Stuttgart, Hauptsttter Str. 87 Stuttgart, Postfach 30 81 vorm. Saarbrcken Walluf, Am Kingenweg 4 vorm. Berlin Mnchen, Streitfeldstr. 35 Berlin, Schlterstr. 42 Darmstadt, Postfach 42 07 Milano, via fratelli Bressan 2 Bonn, Ippendorfer Allee 14 b Stuttgart, Schrempfstr. 8 - 1 0 Stuttgart, Postfach 106012 Gtersloh, Carl-Bertelsmann-Str. 270 Dsseldorf, Fllenbachstr. 6 Bonn, Argelandstr. 47 Schorndorf, Steinwasenstr 6 - 8 Mnchen, Rosenheimer Str 145 New York 11, East 44th Street vorm. Stuttgart Dsseldorf, Postfach 17 02 35 vorm. Mnchen Gtersloh, Carl-Bertelsmann-Str. 270 Dsseldorf, Carl-Recke-Str. 84 vorm. Berlin Freiburg/Br., Maximilianstr 5 vorm. Berlin Hannover, Am Schiffgraben 43 Leinfelden-Echterdingen, Fasanenweg 18 Mnchen, Franz-Josef-Str. 9 Hamburg, Warburgstr. 50 Milano, via fratelli Bressan 2 Leinfelden-Echterdingen, Ernst-Mey-Str. 8

Stranica 12-17 19-20

Autor Schneider, H. J. Dt. Verein des Gas- und Wasserfaches e.V. Eschborn Flotow, P v., Leiermann, H. Hebgen Drer, A. Le Corbusier Mssel, E. Zelsing, A. v.

Naslov Handbuch - Sanitrtechnik Techn. Regeln fr Gas-Installation Gas-Installationsdetails Sicheres Haus 4 Bcher von menschlichen Proportionen Der Modulor Die Proportionen in Antike . Pentagramm, Deutsche Vierteljahresschrift Neue Lehre von den Proportionen des menschlichen Krpers aus einem bisher unbekannt gebliebenen, die Natur und Kunst durchdringenden morphologischen Gesetz Canon aller menschlichen Gestalten und Tiere Le Corbusier Oevre complete 1938-1946 (Le Modulor) Neufert Architect's Data RWE Handbuch, Techn. Ausbau Raumklima und thermische Behaglichkeit Berichte aus der Bauforschung, Heft Nr 104 Wohnphysiologie - Kap. 6 Raumklima Kleine Raumklimatologie Falsch geheizt Ist halb gestorben Lehrbuch der Bauphysik kologisches Bauen kologisch Planen und Bauen Aktuelles Tabellenhandbuch Feuchte, Wrme, Schall

Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis Vogel, Wrzburg, 1979 DVGW-TRGI 1986 Ruhrgas AG, Essen, 1990 Vieweg, Wiesbaden, 1980 Nrnberg, 1528 Paris, 1953 Mnchen, 1926 Stuttgart, 1868 Leipzig, 1854

24 28

29 33

Bochenek, J. Boesinger, W. Jones, V. RWE Frank, W. Grandjean, Etienne Fuchs, Gnther Eisenschink, Alfred Lutz + Jenisch + Klopfe + Freymuth + Krampf Krusche + Althaus + Gabriel Arwed, Tomm Buss, Harald

Berlin, 1885 Zrich, 1946 Collins, London, 1980 Energie Vlg., Heidelberg, 1995 Ernst + Sohn, Dsseldorf, 1975 Architektur-Vlg., Artemis, Zrich, 1973 Privatdruck, 1970 Resch, 3. Aufl. 1989 Teubner, Stuttgart, 1985 Bauverlag, Wiesbaden, 1982 Vieweg, Wiesbaden, 1994 Weka Vlg., Kissing, 1987

624

POPIS LITERATURE
Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis Arnheim, 1640 DBZ 4/80 Beton-Verlag, Dsseldorf, 1976 Beton-Verlag, Dsseldorf, 1975 Beton-Verlag, Dsseldorf, 1978 Kln, 1975 Fraunhofer Gesellschaft, Garmisch Partenkirchen Biberach, 1975 Dettingen, 1975 Eberbach, 1970 Berlin, 1884 Mnchen, 1956 Ravensburg, 1947 Mnchen, 1965 Cambridge, 1958 Mnchen, 1923 Wien, 1932 Zrich, 1946 DBZ 11/83 Ullstein, Berlin, 1961 Mnchen, 1926 Berlin, 1934 Leipzig, 1929 Stuttgart, 1953 Paris 1875 Paris 1873 Berlin 1903 Bm S. 143 ff., 1932 Stuttgart Berlin, 1954 Bw 10/33 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 1958

Stranica 34 35-36

Autor Drer, A. Ottel, R. Beton-Verlag

Naslov Buch der Messungen Baubiologische Standortfaktoren Wohnen in Betonbauten Luftelektrische Felder in umbauten Rumen und im Freien Weitere Untersuchungen ber luftelektrische Felder in Gebuden Machen Baustoffe krank? Luftel. Raumklima Willst Du gesund wohnen Das gesunde Haus Das gestrte Strahlungsfeld ber Grundwasserstrmungen Der optische Mastab Mensch + Farbe + Raum Ordnung und Harmonie der Farbe Proportionen in der Architektur The theory of proportion in Architecture Als Architekt und Forscher Tempelmae Le Corbusier, oeuvre complte 1938-1946 (Le Modulor, S. 170ff.) Elementiertes Bauen Bauordnungslehre BOL Die Proportion in Antike und Mittelalter Urformen des Raumes als Grundlagen der Formgestaltung Zwei Vortrge ber Proportionen Von geheimnisvollen Maen, Zahlen und Zeichen Der Modulor Histoire de l'habitation humaine Histoire d'une maison Die Konstruktion und die Kunstformen der Architektur Ewige Formen", ein Vortrag mit Bildern Schalenbau Das hngende Dach Der Auftrag ist erteilt Verdingungsordnung fr Bauleistungen (VOB) Teil A: Allgemeine Bestimmungen fr die Vergabe von Bauleistungen DIN 1960 Teil B: Allgemeine Vertragsbedingungen fr die Ausfhrung von Bauleistungen DIN 1961 Teil C: Allgemeine technische Vorschriften Baupreisbuch - 5 Bnde - Baustoffbedarf und Zeitaufwand Preise und Preisvergleiche Lexikon des Baurechts Einfhrung in das Recht der BRD Das private Baurecht Vertragsrecht, Bd. 2, Verpflichtungsvertrge

Inform. Zentrum Bonn Reiter, R. Ltz, K.E. Palm, H. Endrs, R. Maertens Frieling/Auer Renner, P Freckmann, K. Scholefield, P H. Thiersch, H. Wolf, 0 . Boesianer, W. Portmann, D. Neufert, E. Moessel, E. Fischer, Th. Boehm, 0 . Le Corbusier Violet-Ie-Duc, E. Violet-Ie-Duc, E. Uhde, C. Wersin, W. v. Joedicke, J. Otto, F Neufert, E.

38 39 40-43

44

46 49

Weilbier, R. 51 - 58 Werner, Pastor, Mller Bauer, Walter Lochner Lohmann Methfessel

Vertragsrecht Vygen Bauvertragsrecht nach VOB und BGB Winkler, W. Mantscheff Hoffmann, Kremer Rsel Franke, Portz Glatzel, Hoffmann, Frikell Gaeb Anwenderhandbuch Schwarz Aita, Veit, Schilchegger Rsel Frommhold, Hasenjger Brgerliches Gesetzbuch BGB Daten und Informationsverarbeitung in Planung und Steuerung von Bauprojekten Planungs- und Bauablauf - die Steuerung bauwirtschaftlicher und baubetrieblicher Prozesse Baumanagement, Grundlagen, Technik, Praxis Wohnungsbau Normen VOB Verdingungsordnung fr Bauleistungen Einfhrung in die Baubetriebslehre, Bd. 1 +2 Zahlentafeln fr den Baubetrieb Stichwort AVA, Bd. 1, Verfahren Handbuch fr die Baupraxis Unwirksame Bauvertragsklauseln nach dem AGB-Gesetz

Beuth Verlag GmbH, Berlin, 1948-1951 C. H Beck Verlag, Mnchen, 1988 C.H. Beck Verlag, Mnchen, 1987 C.H. Beck Verlag, Mnchen, 1983 Kohlhammer Verlag, Studienbcher, Stuttgart, 1978 Kohlhammer Verlag, Stuttgart, 1977 Bauverlag GmbH, Wiesbaden/ Berlin, 1984 Vieweg, Wiesbaden, 1996 Werner Verlag, Dsseldorf, 1985 Teubner Verlag, Stuttgart, 1986 Bauverlag GmbH, Wiesbaden/ Berlin, 1986 Werner Verlag, Dsseldorf, 1985 Verbnde der Bauwirtschaft, Hessen, 1986 Beuth Verlag GmbH, Berlin/Kln, 1985 Ernst & Sohn, Berlin, 1988 Springer Verlag, Wien, 1976 Springer Verlag, Wien, 1976 Werner Verlag, Dsseldorf, 1988 Beck Texte im DTV, Mnchen, 1987

625

POPIS LITERATURE
Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis Beuth Verlag GmbH, Berlin/Kln, 1988 Bauverlag GmbH, Wiesbaden, 1988 Bauverlag, Wiesbaden, 1974 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 1989 DBZ 7/79 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 5/84 Teubner, Stuttgart, 1994 DBZ 7/59 Berlin, 1959 Teubner, Stuttgart Eigenverlag Muth, Karlsruhe DBZ 4/64, 2/65 DBZ 5/80 New York, 1950 DAB 10/80 DAB 6/80 Sonderdruck aus Berufsarbeit und Wissen", 5 + 6/34 Bm 3/64 New York, 1955 New York, N.Y DBZ 2/65 DBZ 2/65 DBZ 8/72 Wien, 1950 Berlin, 1948 DBZ 3/78 Herrenalp Herrenalp, 1949 Ravensburg, 1940 DBZ 10/63, 1/64 Berlin, 1941 DBZ 12/54, 3/55 London, 1959 Berlin, 1956 KM, Osnabrck, 1999 Bochum, 1959 DBZ 12/65 Frankfurt/M., 1979 Stuttgart, 1964 DBZ 12/54 DBZ 3/68 DAB 2/79 DAB 9/80 DBZ 5/77 Bg S. 667, 1934 DAB 6/80 Berlin, 1952 DAB 3/79 Bonn, 1979, Heft 1 - 9 Baden-Baden, 1985 Halstenbeck Ruhwinkel-Wankendorf DAB, 1/2000 DBZ, 12/74 bba-lnformation, 12/81 Karlsruhe, 1980 Hannover, 1972 Deutsche Verlagsanstalt, Stuttgart, 1987 Quadrato, Braunschweig, 1986 Dsseldorf, 1984 DAB 2/1983

Stranica 51 - 5 8

Autor VOB VOB im Bild Neufert, Rsel

Naslov Verdingungsordnung fr Bauleistungen Verdingungsordnung fr Bauleistungen Im Bild Bauzeitplanung Standardleistungsbcher fr das Bauwesen Die Anwendung der Modulordnung Erluterung zu DIN 18000 Modulordnung im Bauwesen" Grundbau Einflu der Baugrundelastizitt Die Lagerungsdichte des Untergrunds als Voraussetzung fr die Grndung des Bauwerks Erd- und Grundbau Drnung erdberhrter Bauteile Offene Kamine Offene Kamine und Bestimmungen Time Saver Standards Offene Kamine Offener Kamin zieht nicht Der Einflu des Windes auf den Kaminzug Offene Kamine Building standards Jedes Jahr neu Technik des Schornsteins Mllwurfanlagen Schornsteine Schornsteine Grundzge des Holzbaues im Hochbau Holzkonstruktion Freigespannte Holzbinder 100 Knotenpunkte Der praktische Zimmerer Holz im Bauwesen Der Holzbau Statische .. Kehlbalkendaches Copper Roofing Kupfer Dachdeckung Kupfer, Planen, Gestalten, Verarbeiten Altdeutsche Schieferdeckung Dcher, Dachdeckungen Anschlsse, Abschlsse, Durchdringungen und Dehnungsfugen bei bituminsen Dachdichtungen Dachdetails (Metalldcher) Dachdeckung auf verz. Stahlblech Flachdcher Konstruktive Hinweise zum geneigten Dach Entwsserung von Flachdchern Drnung von erdberschtteten Decken Das Flachdach Zubehr fr gedichtete Flachdcher mit nichtgenutzter Oberflche Fachregeln des Dachdeckerhandwerks Flachdachabdichtung und Wrmedmmung Welches Dach erhlt mein Haus Grne Dcher - Gesunde Dcher - Dachgrtnerrichtlinien Firmeninformation Firmeninformation Textiles Bauen Textiles Bauen Textiles Bauen Bauten des Bundes 1965-1980 Das Stahlbau-Dach - Olympia 1972 Beispielhafte Bauten Industriearchitektur in Europa, Constructa-Preis 86 Stahl und Form: Acht Sporthallen - Entwicklung und Vergleich. Arch. Behnisch u. Partner Bauen mit Stahl

62-63 67

Boemke, K. Kerschkamp, Portmann Simmer, K. Freihart, G. Muhs, H. Wendehorst, Muth Muth Drreberg, H. Mhrlein, K. Meuth Schrg, E. Sleeper, H. R. Sweet's Catalogue file

68 69-71 78

79

82-83

Ghring, O. Fonrobert, F Fhrer, W. Hempel, G. Kress, F Kullmann, H. Stoy, W. Willie, F A.C.D.A. Deutsches Kupfer Institut Fritz Rbbert Fingerhut, P VDD Flotow, P v. Halsband, G. Langer, A. Liersch, W. Mhrlein, K. Muth, W. Neufert, E. Schumacher, R. Zentralverband Dachdeckerhandwerk Zimmermann, S. d-extrakt Dt. Dachgrtnerverband e.V. Leca Deutschland GmbH re-natur GmbH Tritthard, J. Minke, G. Stromeyer, P BM f Raumordnung Preussag AG Chastin, Franois, Forster, Norman Schmitz, H. C. (Hg.) Beratungsstelle fr Stahlverwendung (Hg.)

84-85

92-95

96

97 98

626

POPIS LITERATURE
Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis Wrzburg, 1977 Bertelsmann Fachzeitschriften GmbH, 1983 Scan Space, Dsseldorf MERO-Wrzburg, 1977 Bertelsmann Fachzeitschriften GmbH, 1983 db 4/89, Stuttgart Hannover Neuwied Dsseldorf Celle, 1978 Essen Beuth Verlag GmbH, Berlin, 3/83

Stranica 99

Autor Mengeringhausen, M., Dr Ing. Scan Space Scan Space Mengeringhausen, M., Dr Ing. Krupp Montai,

Naslov MERO-Konstruktions-Atlas Komposition im Raum Information der Fa. Scan Space MERO-Konstruktionsatlas Kompositionen im Raum Deutsche Bauzeitung Information der Krupp Stahlbau KEBA, Information der Arn. Georg AG Scan Space, Information der Hansen Consult GmbH Neubau, Modernisierung, Sanierung Gas-Installationsdetails Heizungsanlagenverordnung-HeizanIVO DIN 4701,4108,4755 Verordnung ber Anlagen zur Lagerung, Abfllung und Befrderung brennbarer Flssigkeiten VbF Techn. Regeln fr brennbare Flssigkeiten Planungshinweise Wasserbauten aus Beton, S. 331 - 397 Wasserkraftwerke, T 1 (Niederdruckanlagen), T 2 (Hochdruckanlagen, Kleinkraftwerke, Pumpspeicheranlagen) Wasserkraftwerke VDI-Handbuch Energietechnik (Lexikon) Modern trends in selecting and designing Pelton turbines

100

101

102 105-108 109

Heinze Ruhrgas AG Essen VbF TRbF Rhein. Braunkohlenwerke AG Blind, H. Mosonyi, E. Press, H. Schaefer, H. Siervo, F de, Leva, L. de

110 111

Kln, 1989 Ernst & Sohn, Berlin, 1987 VDI-Verlag, Dsseldorf, 1966 Ernst & Sohn, Berlin, 1967 VDI-Vlg., Dsseldorf, 1991 WaterPower and Dam Construction 30 (1978) H. 12, S. 40 - 4 7 WaterPower struction 28, S. 2 8 - 3 5 WaterPower struction 29, S. 51 - 5 6 WaterPower struction 32, S. 3 3 - 4 2 and Dam Con1976, H. 8, and Dam Con1977, H. 12, and Dam Con1980, H. 5,

Siervo, F de, Leva, L. de

Modern trends in selecting and designing Francis turbines

Siervo, F de, Leva, L. de

Modern trends in selecting and designing Kaplan turbines

Siervo, F de, Leva, L. de

Modern trends in selecting and designing reversible Francis pump-turbines Begriffe, Formelzeichen und Einheiten im Bauingenieurwesen Wasserwesen Wasserturbinen. Benennungen nach der Wirkungsweise und nach der Bauweise Wasserkraftanlagen. Regeln fr Planung und Betrieb Das Sonnenhaus von nebenan Das Energieproblem oder die Abrstung im Bauen Raumklima unter Glas Techn. Leitfaden Glas am Bau Sanitr Heizung Klima Pohlmann Taschenbuch fr Kltetechniker Wrmeschutzverordnung-WrmeschutzV DIN 4 1 0 9 Krperschall, Raumakustik Innerer und uerer Blitzschutz Knstliche Beleuchtung Glaskatalog Glaskatalog Glassteinarchitektur Techn. Handbuch Glaskatalog Plexiglas Tageslicht Heizen mit Umgebungsenergie Bau- und Wohnforschung, Handbuch Passive Nutzung der Solarenergie Tageslicht in Innenrumen Besser Bauen Tageslicht + Architektur Wie hell ist hell? Tageslicht, Entwurfskriterien und architektonische Formgebung RWE Bau-Handbuch 11. Ausgabe

DIN 1080 T 7 DIN 4320 DIN 19752 Ohlwein, Klaus G. Moenes Marshall, F Zentralverband Maake-Eckert

Beuth Verlag GmbH, Berlin, 3/79 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 10/71 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 4/86 Bauverlag, Wiesbaden, 1936 BDA, Der Architekt", 1989 DBZ 7/86 Vegla GmbH, Aachen St. Augustin C. F Mller, Karlsruhe 1994 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 11/89 Odenthal DBZ 8/80 'ASR7/3, 1979 Aachen Schmelz Dsseldorf Gelsenkirchen Darmstadt R. Mller, Kln, 1982 Dt. Consulting Vlg., Essen, 1980 H. Fuck, Koblenz, 1984 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 1985 K. Hofmann, Stuttgart, 1954 C. F Mller, Karlsruhe, 1986 K. Esser KG, Dsseldorf, 1970 Vorlesungsmanuskript, TH Darmstadt, 1988/89 Energie Verlag, Heidelberg, 1995

112 113 114 116-122 123-130 131 - 133 135-138 139-140 143-151 153-160

162-174

Trmper, G., Overath, D. Fibier, M. Arbeitsstttenrichtlinien Vereinigte Glaswerke GmbH Bauglasindustrie GmbH Gerresheimer Glas AG Fachglas AG Rhm GmbH Fischer, U. Paulisch, A., Reichel, B. BM f. Raumordnung, Bauwesen und Stdtebau Dt. Norm Normenausschu Lichttechnik Tonne, F Becker, D., Epsen Redaktionsteam d. Klaus Esser KG Eckstein, R. Rhein.-Westflische Energie AG

627

POPIS LITERATURE
Izdavac Mjesto i godina izdanja/ ili casopis Teubner, Stuttgart, 1985

Stranica 1 6 2 - 174

Autor Lutz, P., Jenisch, R., Klopfer, H., Freymuth, H., Krampf, L. Schild, E., Casselmann, H., Dahmen, G. Slesin, S,, Cliff, S., Rozenstroch, D. Hofmann, H. Schepp, M., Schirmer, H. Schmitt, H. Bartenbach, C., Klingler, M. Rastorfer, D. Fleig, Karl, Editor Eckhout, M. Eckstein, R. Weber, H. O

Naslov Lehrbuch der Bauphysik

Bauphysik, Planung und Anwendung Japanese Style Licht im Museum Das Klima sterreichs, der BRD, der DDR und der Schweiz Arbeitsbericht Hochbaukonstruktion Lenken und Spiegeln 13 Projects by Gunnar Birkerts AlvarAalto, Bd. 2, 1 9 6 3 - 1970 Der Schall im Saal (Konzertsaal mit TL in der ALTEN BRSE", Amsterdam) Projekte Arbeitsstttenverord nu ng

3. Aufl., Vieweg, Braunschweig, 1982 Thames + Hudson, London, 1987 Bauwelt, Berlin, 20/21/1985 Schweizer metereol. Zentralanstalt Nr., Zrich, 1973 C. Bertelsmann, Dsseldorf, 1974 Werk, Bauen + Wohnen 12/87, Zrich Architectural Record, 3/87, New York Vgl. f. Architektur, 1984 2. Aufl., Artemis, Zrich Bauwelt, H. 13. Mai 1990, Berlin TH Darmstadt, 1989 C. Heymanns, Kln, Berlin, Bonn, Mnchen, 3. berarb. Auflage, 1983 TV Rheinland, Kln, 1990 R. Oldenbourg, Wien, 1977 Callwey, Mnchen, 1983 Solentec GmbH, Adelebsen, 1979 K. Krmer, Stuttgart, 1987 Bauformen S. 531 - 540, 1932 DBZ 7/87 New York, 1976 1988 Verlag Butterworth Arch., London, 1979 J. Hofmann, Stuttgart, 1979 Mnchen, 1979 Vieweg, Braunschweig, 1980 DAB 4/86 DAB 6/86 DBZ 9/84 FGSV Verlag, Kln, 1985, 1986 Euskirchen Kohlhammer, Stuttgart, 1987 FGSV Verlag, Kln, 1965 Kohlhammer, Stuttgart, 1987 DBZ 7/68 Salzburg BLV, Mnchen Mnchen Bauverlag, Wiesbaden, 1986 Darmstadt Energie Verlag, Heidelberg, 1995 Vieweg, Wiesbaden, 1995 Bauverlag, Wiesbaden, 1986 Gtersloh Dsseldorf Kohlhammer, Stuttgart, 1987 DBZ 9/78 DBZ 2/68 A. Koch, Leinfelden Echterdingen, 1985 Bonn A. Koch, Leinfelden, 1985

1 7 5 - 176

Palz, W., Kommission der Europischen Gemeinschaft Recknagel, Sprenger, E. (Hg.) Wachen berger, H. u. M. U. Bossel Inform. Erdgasheizung Essen Krte, W.

Atlas ber die Sonneneinstrahlung Europas, Bd. I Taschenbuch fr Heizung und Klimatechnik Mit der Sonne bauen. Anwendung passiver Sonnenenergie Solentec Report, Klimadaten Europas. Planungsunterlagen fr die Sonnenenergienutzung Faustwerte Deutsche Darstellung und Umrechnung auf hiesige Verhltnisse der Sonnentafeln von H. Fisher Sonnenschutz Windforces on Buildings a. Struktures Verordnung ber Aufzugsanlagen - AufzV Window Cleaning New Metrie Handbook Holztren und Holztore Gebude- und Gelndesicherung Sicheres Haus Planung von Tren und Toren Treppenarten Transportsysteme im Hochbau Straen, Radwege Autobahnen Stdtebau Band 1 + 2 Straenbahn - Bau- und Betriebsordnung (BOStrab) (RAS-O) Stdtebau Band 1 + 2 Holz am Bau Gestaltung von Bschungen Der Biogarten Marktobstanbau Das private Schwimmbad Die moderne Kche e.V. Bauhandbuch technischer Ausbau Gestaltung, Haus Wohnung Garten Das private Schwimmbad Wscherei/Waschanlagen Holzhausbau Stdtebau Huser mit Gangerschlieung Terrassenhuser Bauten fr Schulungen Tagungen Kongresse Bautechnische Grundstze fr Schutzrume Der Altbau

180 185

Meyer-Bohe, W. Houghton E. L.
-

Tutt, P + Adler, D. 1 8 8 - 189 191 - 192 Reitmayer, V. Adarma Hebgen, H. Bielmeyer, Riehle
-

194 199 2 0 6 - 213

214 217 219 2 2 2 - 223 2 2 4 - 230 235 2 4 2 - 252 255261 264270 272295 296 260 262 265 275

Meyer-Bohe, W. Forschungsgesellschaft fr das Straenverkehrswesen Hawlitzeck, Rhein. Straenbauamt Prinz, D. Forschungsgesellschaft fr das Straenwesen Prinz, D. Henjes, K. Brandecker, H. Kreuter, M. L. De Haas Kappler, H. P Arbeitsgemeinschaft RWE Energie Neufert, P + Neff, L. Kappler, H. P Firma Miele Arbeitsgemeinschaft Holz e.V. Prinz, D. Ludes, M.
-

W.+T Meyer-Bohe 2 9 7 - 298 2 9 9 - 303 BM f Raumordnung und Stdtebau Rau, O., Braune, V

628

POPIS LITERATURE
Izdava Erscheinungsort und -jhr/ oder Zeitschrift Deutscher Stahlbauverband, Kln Die Bundesbahn 6/87

Stranica 304 - 306

Autor Wolff, Arnold Krings + Rott + Hbner + Knzer + Gerhards + Siegmund Kliem, A.

Naslov Das sthlerne Geheimnis des Klner Doms, Stahlbauten in Kln und Umgebung' Kln Hauptbahnhof und seine Bahnsteige

Sanierung der Halle Mnsterland in Mnster Sanierungen Weitgespannte Stahlkonstruktion berbrckt Betriebsgebude Terrassenhuser am Hang Institut fr Schulbau RWTH Schulen Schulzentren Schulen Beispiele Groraum im Schulbau Groraum im Schulbau Flexibilitt im Schulbau Planung und Nutzung eines Schulgroraums Groraum im Schulbau Groraum im Schulbau Flexibilitt im Schulbau Planung und Nutzung eines Schulgroraums Hochschulen Mensa-Bauten Laboratorium Kindertagessttte Spielen Einrichtung und techn. Ausstattung von Bibliotheken Hochschulbibliotheken Gebudeanalysen zur Funktionskontrolle Gesamtplan fr das wissenschaftliche Bibliothekswesen DIN Fachbericht 13 Bibliotheksbau in Deutschland von 1973-1980 Bilbliotheksbau in der Bundesrepublik Deutschland 1968-1983. Bibliotheken '93. Strukturen - Aufgaben - Positionen Bibliotheksbau: Kompendium zum Planungs- und Bauproze

307-315

Schmitt + Vogel + Wedekind Bensemann, K.-H. Maass, J. Heinze GmbH

Anders, G. + Eisner, G. Ottel, R. Schmittmann + Haas + Diez Anders, G. + Eisner, G. Ottel, R. Schmittmann + Haas + Diez 316-320 323 - 326 327 328 331 - 336

Land NRW Schweigier, P Hfler + Kandel Banghard, A. Arbeitsgruppe Bibliotheksplan Baden-Wrttemberg Fuhlrott, R. + Jopp, K. Henning, Wolfram

Bauingenieur 58/83 DBZ 3/89, Archiv DSTV. Baumeister 6/86 Bauingenieur 9/89, Archiv DSTV DBZ 5/75 Aachen Celle Gf4/79 Gf 4/79 DBZ 2/71 DBZ 5/73 DBZ 1/76 DBZ 10/79 DBZ 2/71 DBZ 5/73 DBZ 1 /76 DBZ 10/79 DBZ 1/68, 7/72, 6/76, 5/78 DBZ 10/80 DBZ 5/73, 10/76 DBZ 2/76 Dsseldorf, 1985 Reichert, Wiesbaden, 1977 Sauer, Mnchen, 1984 Berlin, 1986 Mnchen, 1973 Beuth Verlag GmbH, Berlin, 1988 Gtersloh, 1980 Klostermann, Frankfurt/M., 1983 Deutsches Bibliotheksinstitut, Berlin, 1994 Deutsches Bibliotheksinstitut, Berlin, 1994 ALA, Chicago, London, 1985 Berlin, 1982 Berlin, 1982 London/New York, 1977 Bauwelt 6/91 Stuttgart, 1962 Stuttgart, 1980, Baumeister 10/1985 Baumeister 10/1985 1989 DBZ 3/89 Der Architekt 10/1978 DBZ 12/87, 8/85, 3/89 Bauwelt 6/1991 Bauwelt 6/1991 DAB 9/90 Ct., 1986 Berlin, 1923 DBZ 3/85 DBZ 9/90 Industriebau 4/80 DBZ 4/89 DAB 9/90 VFA Profil, 9/1990 Baumeister 2/1984 DBZ 9/87

Metealf, Keyes D. Ramcke, R.

337 - 359

Thompson, G. Puell, Richard Joedicke, Jrgen Sieverts, Ernst

Planning Academic and Research Library Buildings. 2nd ed. Die Prsentation der ffentl. Bibliothek 2 ,Die Kinderbibliothek' Die Prsentation der ffentl. Bibliothek 3 .Architektur und Ausstattung' Planning and Design of Library Buildings Die Dritte Alternative? Brobauten Brohaus- und Verwaltungsbau Tendenz heute: Vom Groraum zum Individualraum Seminarbericht vom 21 Apr. 1989, .Brosanierung in der Praxis' Verwaltungsbau fr die 90er Jahre Probleme der Reversibilitt Neue Kriterien fr Verwaltungsgebude Das Kombi-Bro Acht Prfungen Bro der Zukunft ORBIT 2-Study on Organizations, Buildings and Information Technology Northwalk Zeitschrift G Gebudestrukturen des Brobaues Natrlich klimatisieren Luft- und Lichttechnik Das Brogebude im Wandel Aktueller Stand der Planung von Broarbeitspltzen Psychologie des EDV-Arbeitsplatzes Wolkenkratzer in den USA Aufzugsanlagen

Henkel, AG Gottschalk, Ottomar Sieverts, Ernst Gottschalk, Ottomar Fuchs, Wolfram Puffert, Maren + Steiner, Bernhard Sieverts, Ernst Duffy, Eley, Giffone, Worthington van der Rohe, Ludwig Mies Kahl, Eberhard Ehrke, Rainer Reuter, Fritz Ahrens, Gnther Sieverts, Ernst Volpert, Walter Fuhrmann, Peter

629

POPIS LITERATURE
Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis Architektur + Wettbewerbe 113/1983 Bauen + Wohnen 9/87 DVA, Stuttgart, 1984 modulverlag GmbH, 1973 Atelier Kinold, 1974 A. Koch, Leinfelden-Echterdingen, 1996 AIT 5/6/1986 Prestel-Verlag, Mnchen, 1969 DBZ 10/84 DBZ 10/87 DBZ 4/83 Gf 2/89 Hagen Stuttgart, 1981 Wolfsburg Karlsruhe, 1982 Schorndorf, 1981 Stuttgart, 1984 Mnchen, 1970 Mnchen, 1973 Mnchen, 1987 Berlin, 1981 Mnchen, 1961 Mnchen, 1966 Mnchen, 1962 Bauverlag, Wiesbaden, 1973 Vincentz Verlag, Hannover, 1973 Dsseldorf, 1971 Wiesbaden, 1965 Wien, 1989 Stuttgart, 1986 Stuttgart, 1989 Frankfurt, 1989 Gtersloh, 1971 DBZ 4/88 Baumeister 7/76, 2/72, 10/78, 3/79 Bauen und Wohnen 9/79 DBZ 4/79 Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1987 CH-Tnikon, 1987 Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1986 Ulmenverlag, 1988 Celle Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1987 Warendorf, 1993 Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1982 BML Bonn, 1995 Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1982 CH-Tnikon, 1984 Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1981 Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1987 Celle, 1988 Darmstadt, Tetzlav 11/89 DBZ 5/78 DBZ 10/74 DBZ 10/74 FGSV, Kln, 1985 FGSV, Kln, 1991 DBZ 5/82 Collins S., London, 1985 Kohlhammer, Stuttgart, 1987

Stranica 337 - 359

Autor Palesch, Siegfried Grube, Oswald W. Schirmer, Wolf (Hg.) Carl Gerber GmbH (Hg.) Beratungsstelle f. Stahlverwendung (Hg.) J. Knirsch

Naslov Die Entwicklung des Hochhauses und das John Hancock Center Chicago Himmelhoch konstruieren, Werk Egon Eiermann 1904-1970, Bauten und Projekte Entscheidung zur Form Stahl und Form - Egon Eiermann Brorume, Brohuser Gestaltungsmerkmale neuer Glaspassagen Passagen ein Bautyp des 19. Jahrhunderts Lichtdcher und Lichtwnde Durchsichtige Straenberdachungen Glasberdeckte Atrien Glasdcher ber ffentlichem Raum Lagertechnik und Betriebsfhrung Planungshilfen Planungsbeispiele Planung und Einrichtung von Karosseriereparaturbetrieben Planung und Einrichtung von Kraftfahrzeugbetrieben Industriebau Fabrikplanung Systemtechnik in der Fabrikplanung Fabrikplanung Bd. 1 Planung von Fabrikanlagen Industriebau Bd. 1 Industriebau Bd. 3 Industriebau Bd. 4 Industriebauten Industriebauplanung Lager und Speicher Industriebauten gestalten Industrielles Bauen Bd. 1 Industrielles Bauen Bd. 2 Fabrikplanung Handbuch der Haustechnik Umnutzung einer Textilfabrik Umnutzung

363 - 366 367

377 - 379 380 - 385 386 - 387 388 389 392 - 397

Kief, H. + Niederwhrmeier, H. Geist, J. F Rudolph, P + Idelberger, K. Mller, D. Arch, S. M. + Glssel, J. W. Krehwinkel, H. W. Verband fr Lagertechnik Landesgewerbeamt Baden-Wrttemberg VAG Rhl, G. + Hantsch, G. + Heitz, F Dt. Handwerksinst., Mnchen Ackermann, Kurt Aggeteleky, Bela Aggeteleky, Bela Aggeteleky, Bela Dolezalek, C. M. + Warnecke, H. J. Henn, Walter Henn, Walter Henn, Walter Neufert, Ernst Schmalor, Rolf Schramm, W. Sommer + Degenhard Weller, Konrad Weller, Konrad Wildemann, Horst (Hg.) Sage, K.

398 - 401 402-403

Umnutzungen Umnutzungen 405 KTBL Bauliche Anlagen zur Zucht und Mast von Fleischkaninchen Steiner, T + Leimbacher, K. Aufstallungssysteme in der Ziegenhaltung 406 Marten, J KTBL Leitsatz Stallbau fr Schafe 407 Bessen, W. Buerliche Hhnerhaltung Heinze GmbH Geflgelhaltung KTBL 408-410 Baukosteninformation Mastschweinestlle 411-412 Deutsche Reiterliche Orientierungshilfen fr den Bau und die Planung von Reitanlagen Vereinigung e.V. und Reitwegen Marten, J. Pferdehaltung KTBL-Arbeitsblatt Leitlinien zur Beurteilung von Pferdehaltung Bundesministerium fr Ernhrung, Landwirtschaft u. Forsten unter Tierschutzgesichtspunkten Rindviehhaltung KTBL-Arbeitsblatt 413 Marten, J. FAT Bltter fr Landtechnik, Entwurfsgrundlagen fr landwirtschaftliche 414-415 Betriebsgebude KTBL Leitsatz: Die Hofanlage KTBL-Arbeitsblatt KTBL Abgnge und Abwsser aus landwirtschaftlichen Betrieben 419 Heinze Handbuch Landwirtschaftliche Betriebsgebude 426 Endmann, K. Umbau und Neubau Dsseldorf HBF 428 Omnibusbahnhfe 429 Feuerwehrgertehaus Ackermann, K. 431 Feuerwache 4 Mnchen Forschungsges. fr Straen436 - 437 EAE 85 Empfehlung fr die Anlage von Erschlieungsstraen und Verkehrswesen EAR 91 Empfehlungen fr Anlagen des ruhenden Verkehrs 435, 438, 445 Anordnung von Stellpltzen in Gruppen 439 Neufert Architects' Data Stdtebau Band 1 + 2 442 Prinz, D.

630

POPIS LITERATURE
Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis DAB 2/79 DBZ 10/74 DBZ 4/86 DBZ 5/82 FGSV, Kln, 1985 ICAO, DOC 9184-AN/902, 1987 1. Aufl., April 1987

Stranica 444 446 446 447 450 - 455

Autor Spies, K. Temme, F J. Forschungsges. fr Straenund Verkehrswesen

Naslov Garagen Grundlagen fr das konstruktive Entwerfen Parkhaus in Mnchen Be- u. Entlftung von Tiefgaragen Vergleich von Stellpltzen u. Parkbauten Richtlinien fr die Anlage von Tankstellen an Straen RAT Airport Planning Manual, Part 1, Master Planning

457 459 - 461

Viers, J., Bundesanstalt fr Flugsicherung, Flugsicherungsschule IATA Montreal Hepperle, H. A. Loeschke, G., Hfs, J. Fuhrmann, P Neufert Knirsch J. Adler, P + D.

Flugpltze

Airport Terminals Reference Manual Bauten fr die Gastronomie Grokchen Restaurantkchen Architects'Data Hotels planen u. gestalten New Metrie Handbook Parkhotel Gtersloh Hotel Lottental Bochum Sheraton Hotel Oslo Fjord Hotel Spitz Urfahr/A Bauten fr Schulungen, Tagungen, Kongresse

464-465 466 468

Meyer-Bohe W + T 472 Bundesverband der Dt. Zementindustrie Sansman, Karen

6. Ed., 1978 DAB 9/86, DAB 10/86 Bauverlag, Wiesbaden u. Berlin, 1985 DBZ 9/89 Blackwell Scientific Publications, London, 1985 A. Koch, Leinfelden-Echterdingen, 1993 London, 1988 DBZ 7/83 DBZ 8/83 DBZ 6/86 DBZ 6/86 A. Koch, Leinfelden-Echterdingen, 1983 Dsseldorf, 1984 American Association of Zoological Parks and Aquariums, Weelin (W.Va), 1982 Intra Consultants Ldt., London, 1972 DBZ 5/89 Orell Fssli + Friedrich, CH-Zrich Mnchen/Berlin, 1929/1933 Stuttgart, 1971 Gtersloh, 1969 Mnchen, 1968 Stuttgart, 1904 Berlin (O), 1979 Stuttgart, 1978 Berlin, 1969 Mnchen, 1986 Rowohlt Taschenbuch, Hamburg, 1986 New York, 1977 Bundeslnder DBZ 5/78 Kln, 1982 Kln, 1987 Hannover, 1981 Wien, 1986 Kln, 1987 Berlin, 1982 DBZ 12/68 DBZ 12/70 DBZ 11/73 London DBZ 5/88 Bonn, 1973 KTBL-Bauschrift, 6/1970, Darmstadt Kln KTBL-Schriften 162, Darmstadt

Betonatlas Zoological Park and Aquarium Fundamentals

Schmberg, Geoffrey 473 475 - 484 Kranich, Fr Schubert, H. Ruhnau,W. Graubner, G. Semper, M. Institut fr Kulturbauten Cremer, L. + Mller, H. Unruh, W. Baumgartner, R. Brauneck, M. + Schneilin, G. Izenour, G. 485 - 486 490 491 - 4 9 7 498 - 499 500 - 501 502 - 503 504 - 505 506 - 508 Idelberger, K. Bundesinstitut fr Sportwissenschaften Bundesinstitut fr Sportwissenschaften Dt. Tennisbund e.V. - DTB Dt. Bahnen-Golf-Verband e.V. Bundesinstitut fr Sportwissenschaften Stange, W.

General Principles of Zoo Design Naturwissenschaftliches Museum Osnabrck Bhnentechnische Rundschau, Ztsch. fr Technik, Bhnenbau und -gestaltung in Theatern, Film, Fernsehen und Mehrzweckhallen Bhnentechnik der Gegenwart Bd. 1 und 2 Moderner Theaterbau Versammlungssttten Theaterbau - Aufgabe und Planung Theater, Handbuch der Architektur, 4. Teil Rekonstruktion von Theatern Die wissenschaftlichen Grundlagen der Raumakustik, Band 1 Theatertechnik Versammlungssttten und Geschftshuser Theaterlexikon Theaterdesign Versammlungsstttenverordnung - VStttVO Tribnen Sportpltze Orientierungshilfen zur Planung u. Ausstattung von Konditionsund Fitnerumen Tennisanlagen Planung, Bau, Unterhaltung Handbuch Planung, Bau, Unterhaltung von Golfpltzen Sportbauten

509-510 511 - 5 1 2

Schrter, B. Heard, J. + H. Haass, H. Bundesminister fr Verkehr Schnitzler, U. Schnitzler, U. Schnitzler, U.

Jachthfen Planungsgrundlagen Jachthafen Marinas - Jachthfen Handbook of Sports and Recreational Buildingdesign Wassersportanlagen Richtlinien fr Wassersportanlagen an Binnenwasserstraen Untersuchungen zur Planung von Reitanlagen Der Bau von Reitanlagen, Forschungsauftrag des ehem. Instituts fr Sportstttenbau/DSB Reitanlagen-Beispielentwrfe

631

POPIS LITERATURE
Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis TU Stuttgart

Stranica 511-512

Autor Amtl. Forschungs- und Materialprfungsanstalt fr das Bauwesen, Otto-GrafInstitut der TU Stuttgart Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V. TVT

Naslov Reitbahnbelge

Orientierungshilfen fr den Bau und die Planung von Reitanlagen und Reitwegen Techn. Vorschriften fr Tragschichten der Forschungsgesellschaft fr Straenwesen Auen- und Hallenbelge von Reithallen Jahresberichte der Dt. Reiterlichen Vereinigung e.V. Datensammlung Pferdehaltung - Dt. Warmblut

Warendorf, 1993 FGSV, Kln Bundesinst. f Sportwissenschaft, Kln, 1974 Warendorf KTBL, 2. Aufl., Mnster-Hiltrup, 1976 Ulmer, Stuttgart, 1976 KTBL, Darmstadt FN-Vlg., Warendorf DLG-Manuskript, 5/1982

514 515

517 518-519 520 525 528 529 - 534 535 537 538 - 539 543 - 544 548

Pirkelmann + Schfer + Schulz Marten, J. Marten, J. Zeeb, K. + Krautwig, P + Huskamp, B. + Kranzbhler, W.O. Zeeb, K. + Schnitzer, U. Deyle Skate Park GmbH Bundesinstitut fr Sportwissenschaften Hofmeister, G. Dt. Schtzenbund Bundesinstitut fr Sportwissenschaften DKB Koordinierungskreis Bder Archiv des Badewesens Archiv des Badewesens Viherjuuri, H.J. Neufert, P + Neff, L. D.P Philippen Kuldschun, H. HCP Dt. Krankenhausgesellschaft Nicki und Partner Bundesmin. fr Arbeit und Sozialordnung Knoll, K H .

Pferdestlle und Pferdehaltung Auslaufhaltung - Artgerechte Pferdehaltung Betriebswirtschaftslehre fr Reitbetriebe Pferde fr Turnier und Freizeit, Haltung - Markt - Kauf

Pferdeverhalten und Pferdehaltung, Handbuch fr Pferde Kombinierte Kunsteisbahnen Champion Ramps Planung und Bau Rollsportanlagen BMX-Motocross mit dem Fahrrad Schiestandanlagen Planungsgrundlagen Sporthallen Leichtathletikhalle Dortmund Dt. Keglerbund - Technische Vorschriften Dt. Gesellschaft fr das Badewesen e.V. Richtlinien fr den Bderbau Freizeitbad Heveney Freibad Bad Driburg Finnbastu Soumalainen sauna Gestaltung, Haus Wohnung Garten Bauen fr Behinderte Bauen fr Behinderte Planen und Beraten fr das Gesundheitswesen AG Krankenhausbau u. Gesundheitswesen Zahlen, Daten, Fakten Klinikum Weiden Forschungsbericht Krankenhausbau Angewandte Krankenhaushygiene bei Krankenhausplanung, -ausstattung und -betrieb Wettbewerb Krankenhaus Erfurt Krankenhausbau Verordnung ber den Bau und Betrieb von Krankenhusern KhBaoVo Krankenhaus Krankenhausbau Krankenhaus- und Gesundheitswesen Krankenhaus Krankenhuser Internationales Krankenhaussymposium Krankenhaus Handbuch fr den Krankenhausbau Allgemeinkrankenhaus, Grundlagen Planung medizinisch-radiologischer Betriebe Krankenhaus Krankenhaus Krankenhaus

Kamlage, Osnabrck DBZ 4/79 Mnchen Kln, 1980 Schul- und Sportstttenbau 3/87 Wiesbaden, 1984 Kln, 1988 Sb 6/80 Augsburg, 1983 Essen, 1982 Heft 4/87 Heft 2/88 Heisingforschung, 1942 Ark 4 + 5/47 Vieweg, Wiesbaden, 1995 DBZ 6/86, 9/87 Der Architekt 1/81

549

Dsseldorf, 1987 AIT 11/95 1980 AIT 7/8/1987 1984 Wettbewerb Aktuell 11/97 Baumeister 10/93 1978 Baumeister 10/93 Medita 4/74 Baumeister 10/93 Bauwelt 5/86 1983 Wettbewerb Aktuell 11/97 1978 Das Krankenhaus 10/68, 2/69, 5/69 Das Krankenhaus 5/94 Das Krankenhaus 4/95 Wettbewerb Aktuell 12/93 1968 Berlin, 1978 Dsseldorf, 1997

550 552 554 555 557 558 562 564 565 568 569

Krankenhausbauverordnung

Suter+Suter

Roesmer + Labryga + Wischer Vogler-Hasenpflug Deilmann, H. Betz + Strom berg

570 571

572 574 575

Eichhorn + Stahl + Vanessen Bundesgesundheitsamt Berlin Dt. Krankenhausgesellschaft

Speisenverteilung in Krankenhusern, Wrmewagensystem und Tablettsystem Einleitung von Krankenhausabwssern in Kanalisation oder Gewsser Jahrbuch 97

632

POPIS LITERATURE
Izdava Mjesto i godina izdanja/ ili asopis DBZ 6/96 DBZ 12/96 DBZ 9/88 DBZ 5/8 DBZ 3/87 1989 Mnchen/Zrich, 1972 DBZ 9/88 Bonn, 1990 1973 1964 Dt. Architekturmuseum, Frankfurt, 1988 Kln TAB 4/87 DBZ 2/62, 4 + 7/66, 8 + 10/67, 6/68, 1/69 Bm 11/65 AW 6/67 Bm, Februarheft 1933 AF, S. 605/1932 DBZ 2/62, 4/66 New York, 1952 Bg. S. 62-63/1933

Stranica 578 579 583 585 587

Autor

Naslov Krankenhaus Krankenhaus Altenwohnungen in Bremen Wohnstift in Mhlheim Altenzentrum in Viersen Wolfenbtteler Programm, Gestaltung des gottesdienstlichen Raumes der Evangelischen Kirchen Der Kirchenbau des 20. Jahrhunderts in Deutschland Katholisches Gemeindezentrum Burglenfeld Standort u. Gestaltung von Orgeln Ratschlge zur Verbesserung der Schallabstrahlung aus Glockentrmen Ratschlge fr die Gestaltung von Glockentrmen Die Architektur der Synagoge Islamisches Kulturzentrum Neue Museumsbauten in Kln Museen Museen Museen Kunstausstellungswettbewerb Mnchen Museum remodeling and restoration Museumsbau Form and Functions of the 20th Century Architecture Beleuchtungsverhltnisse in Kunstausstellungen (Zum Wettbewerb Glaspalast Mnchen) Light in museum planning. - Mit Angaben ber die Bostoner Versuche und die von S. H. Seager Making Museum function Friedhfe/Friedhofsbauten Friedhofskapelle in Bremervrde-Hesedorf Stahlbaukalender DIN 4102, 18032, 18082, 18089, 18093, 18230 18232, 1988, 14462, 14494, 14675 Richtl. fr Rauch- u. Wrmeabzugsanlagen (RWA) Planung u. Einbau

Schnell + Steiner 588 - 589 590 Klais, A. + U. Beratungsausschu fr das Dt. Glockenwesen Beratungsausschu fr das Dt. Glockenwesen Schwarz, H. P.

591 592 593 - 596

Jessborg, P Hamlin Holzbauer, H. Rosenfield, J. Stein, C. S. Schwarz, H. P Dt. Stahlbauverband

598 599 - 613

AF, S. 619/1932 AF, S. 600/1932 DBZ 12/79 DBZ 7/90 Kln, 1989 Beuth Verlag GmbH, Berlin VDS, Kln

Verband der Sachvers. e.V.

0 skoro svim graevinskim proizvodima, koji se prizvode u Njemakoj, postoje opseni prirunici, indeksi, kartoteke proizvoda i ostali katalozi proizvoaa. Najpoznatiji su: 1 2. 3. 4. 5. 6. 7 Regionalno dostupni Branchenfernsprechbcher" njemakog TELEKOM-a. Popisi tijela graevinskih vlasti i graevinske industrije, izdava Zippel, Berlin. Katalog Bauweltkatalog", Berlin. Deutsche Bau-Dokumentation", izdava Heinze, Celle. Katalog elemenata graevine strunog udruenja elementiertes Bauen", izdava FEB, Kln 1 Katalog Bauteil-Katalog", izdava Bau 2000, Mnchen. Kartoteka pro-bau", Wiesbaden.

8. Tantzenov vodi kroz trite Objecta", izdava Tantzen, Dsseldorf Osim toga struna udruenja izdaju depna izdanja o: eliku, aluminiju, cinku, titan-cinku, staklu, cementu, sintetikim materijalima itd. armiranom betonu, betonu, predgotovljenim blokovima, mramoru, opeci, keramikim ploicama itd., drvu, spregnutim ploama, elementima interijera i inst. objektima za elektroinstalacije i sanitarije, a uz to postoji mnotvo kataloga poduzea graevinske industrije.

633

KAZALO POJMOVA
biljar 527 buka koraka 133 biljarski stol 540 buka od cestovnog prometa 218 adaptacije 402, 403 biljke 225 bunker na stazi 504 Airport 455 biljke proizvoai kisika 233 bure za kinicu 234 akebia 226 bistro 458, 460 bueni piloti 68 akril - butadien - stiro! 161 blagajna za ulaznice 488 butil kauuk 161 akumulacijski mjehovi 589 blagajne 368, 486 akumulacijsko elektrino grijanje B blagajniki blok 368 106 blagajniki stol 370 C akumulacijsko grijanje 106 blagajniki alteri 362 bacanje diska 494, 495 akustina izolacija 131, 134, blagovaonica 249 bacanje kladiva 494, 495 centar svjee robe 373 160, 218 blagovaonica 463 bacanje koplja 494, 495 -centar topline 33 akustinost prostorije 136, 137, bacanje kugle 494, 495, 497 blagovaonice 248, 249 centar za golf 505 138 blagovaonice 249, 273 bacanje lopte 492 centar za istraivanje raka 326 akustika 486 blijetanje 170 bacanje lopte u daljinu 495 centar za izobrazbu 430, 470 akustika orgulja 588, blokovi 4 bacanje potkove 493 centar za rehabilitaciju 578, akvarij 472, 473, 474 bavasti oblik 45 centar za rezervne dijelove 377 blokovi od plinobetona 74 alarmni ureaji 191 badminton 521, 526 centar za spazmatiare 578 blokovi s kopijama 4 alergija na kunu prainu 107 badminton 526 centar za starije osobe 583, 585 blokovi za cvjetnjak 267 alfabet 1 bakreni krov 85 centrala hitne lijenike pomoi blokovska izgradnja 291 alkohol 603 bakreni valjani materijal 85 430 bob - staze 514 almemor 591 baletna grupa 483 bone kapelice 587 centrala za odvod zraka 121 aluminijski bazen 262 balkoni 266 boni oltari 587 centrala za pripremu kreveta 572 aluminijski prozor 184 boalite na ledu 515 balkoni za ienje 185 centralna kuhinja 573 ambulanta 550, 551, 577, boanje 493 balkonski namjetaj 266 centralna sterilizacija 550, 558 ambulante 548, 570 banke 360, 361, 362 boanje na ledu 514, 515 centralni prijem 553 ambulantni odjel 577 bankovni najamni sefovi 361 centralno ventilacijsko bogomolja 592 amerika lulica 226 bankovni trezor 361 bogosluje 587 postrojenje 81 amonijak 32 bar 468 boja svjetla 148, 150, 162 centrifuga za rublje 264 antene 142 bar - ploa 249 boje 39, 148 ceste 206, 207, 208, 209, 210, aparat za natezanje 498 barijere za zvuk 319 bojler 255 215, 216, 267 apartmani 464, 465 barka 509 boks 521, 526 cestovno krianje 209 apartmanski hoteli 464, 465 baseball 492 boks sa podom od platica 414 cijev za polijevanje 538, 539 aperitiv - bar 465 baterije 23 boksaki ring 526 cijev za uzemljenje 140 apsorber115 Bauhaus 476 boksovi za leanje 413 cijevi za navodnjavanje apsorber za bazen 115 bazen 532 bolesnika soba 563 kapanjem 93 apsorpcijski ureaji za hlaenje bazen s valovima 532, 534 bolesnike zgrade 549 cijevni radijator 106 120 bolnica za akutne bolesti 547 bazen za brkanje 532, 534 cijevni vodovi 9, 12, aquazzo 473 bolnica za ivotinje 474 bazen za karantenu 473 ciklopski zid 72 arhitektonski oblici 44 bolnice 547, 548, 549, 550, 551, cilindrine brave 190 bazen za neplivae 532, 534 armirani beton 44 552, 553, 554, 555, 556, 557, cinani krov 85 bazen za plivae 532, 534 armirani beton 46 558, 559, 560, 561, 562, 563, cinani lim 85 bazen za plivanje 232, 261 armiranobetonska kupola 489 564, 565, 566, 567, 568, 569, cipele 254 bazen za uronjavanje 538, 539 armiranobetonska stropna ploa benzinska crpka na ulinom uglu 570, 571, 572, 573, 574, 575, cirkus 489 103 576, 577, 578, 579, 580, 581, cirkuska arena 489 448 582 armiranobetonski bazen 235 cisterna za gnojnicu 415 berba stone hrane 418 armiranobetonski rebrasti strop berma za grmlje 222 clematis 226 bolnika logistika 580 103 cobigolf 503 beton 76, 267 borilite 490, 494, 495 armiranobetonski skelet 102 betonska podgrada 65 brani krevet 250, 252 crijep s uzdunim obodom 85 atrij 278, 439 betonska zatitna kada 108 bravarska radionica 385 crkve 586, 587, 590 atrijske kue 274, 275, 278 betonski blokovi 220 brodske kabine 268 crkvene stolice 586 atrijske kue 278 betonski crijepovi 84 brodski koveg 425 crpna jedinica 447 atrijski vrt 228 betonski krov 88, 91 broj vorova 99 crpni stup 447 auditorij 316, 318 betonski potporni zid 221 broj posjetitelja 490 crtai papiri 5 auto - kino 488 betonski prag 421 broj registara 588 crtaka radna mjesta 321 autobus na kat 427 betonski predgotovljeni elementi brljan 226 crtake doskoice 25 autobusi 434 brtvljenje vrata 189 396, 397 crtaki ured 321 brtvljenje vrata gumenim autobusi dalekog prometa 458 betonski prednapeti piloti 68 crtaa daska 25 autobusi s prikolicom 428 betonsko oploenje 267 svitkom 189 crtai pribor 25 autobusni kolodvori 427 biber crijep 85 brvnara 269 crtai stol 321 autoceste 213 bicikli 211 brvnara 283 crtanje 25, 26 autocestovna vorita 213 biciklistika parkirna mjesta 211 brzi servis 448 crtaonice 321 automat za kockanje 540 biciklistika staza 207, 210 brzina kretanja 204 crtei 5, 6, 25 automat za kuhanje 462 biciklistiki kros 517 brzina vjetra 116 crtei u tuu 11 automat za kuhanje jaja 248 biciklistiki parkirni prostor 211 brzine kretanja zraka u prostoriji curling 515 automat za peenje 462 biciklistiki polo 493 119 automat za vozne karte 425 biciklistiki promet 211, 212 brzo tranje na koturaljkama 516 automati za zabavu 540 bide 255 brzometni pitolj 518 automatska puka 518 bide 258 buffet 437 automatsko pojilo 407 bik 413 buffet sa samoposluivanjem 459 ajana 459 autoservis 386 bikovi za tov 414 buffet za pia 467 ajna kolica 248 A autoservisi 386, 387 autoservisni pogoni 389 autoalter 362 azbestcementne ploe 85 azimut sunca 163

634

KAZALO POJMOVA
amac s kabinom 510 arape 254 asopisi 335 avlana ploa 83 avlani nastavak 83 ekaonica 425 ekaonica 541, 542 ekaonica za pacijente 569 elina reetka 220 elina tekua traka 395 eline graevine 46 eline opruge 135 elini dovratnici 187 elini lim 85 elini prag 421 elini prozor 183 elini prozor trezora 361 elini radijatori 106 elino murje 65 elik 46 etverosobni stan 292 etverostruka dvorana 520 etvrtina kruga 539 isti laboratorij 323 ienje prozora 185 ienje zgrade 185 itaonica 335 izme 254 lankovita vrata 189 lanovi orkestra 483 vor 100 vorasta reetka 220 vorasto pletivo 220 vorna toka 101 dovratnik 187 downlight 144 dozator za sapun 399 drama 476, 481 drenaa 69 drenaa 70 drenana instalacija 70 drenani vodovi 70 drenske cijevi 70, 71 dresura 512 drive - in kina 488 drobljeni kamen 222 drvee 230 drvena brvnara 270 drvena konstrukcija 44 drvena konstrukcija na stupovima 270 drvena krovna konstrukcija 88 drvena kuglaka staza 528 drvena obloga 270 drvena ograda 219 drvena panelna gradnja 76 drvena reetka 76 dizala za male terete 203 drvena skeletna gradnja 44 dizalica s jednim nosaem 395 drvena skeletna konstrukcija dizalica za automobil 388, 440 270 dizalica za automobile s hidraulinim pogonom 388 drvene kue 283 dizalica za automobile sa drvene palisade 267 stupovima 388 drveni bazen za uronjavanje 539 dizalica za slaganje 376 drveni avao 86 dizalo na uetu 205 drveni grednik 103 dizalo za goste 465 drveni mosti 232 dizanje utega 521, 526 drveni prag 421 djeja klinika 579 drveni profili 195 djeja kolica 266 drveni prozor 183 djeja medicinska sestra 581 drveni reetkasti nosai 83 djeja obdanita 327 D drveni tarac 104 djeja soba 273 drvo 45, 76 djeje jaslice 327 D'Humy - rampa 445 drvopreraivaki pogoni 382 djeje sjedlao 211 daljinsko grijanje 105 dra bicikla 211 djeje tenisko igralite 500 dranje goveda 413, 414 daska za glaanje 242 djeji bicikli 211 dranje kokoi 417 daska za glaanje rukava 242 djeji krevet 266 dranje konja 411 daska za meso 246 djeji vrti 307, 327 dranje koza 405 daska za rezanje 246 djeji zooloki vrt 473 dranje peradi 407 daska za stajanje 80 djelovanje akustine izolacije dranje peradi u volijeri 407 daska za tijesto 246 dranje u skupinama 411 daska za trbune miie 498 134 dravna galerija 596 daske za skokove (komplet) 533 djetelina 213 dubina dvorita 439 daana podloga za utovar 376 dnevna soba 7 debljine zidova 75 dnevne ustanove za starce 583 dubina mjesta za stajanje 491 dubina sjedita 491 definiranje aktivnosti 51, 53, 55 dnevno svjetlo 162, 163, 164, dubina vode 232 165, 166, 167, 168, 169, dekanati 316 dubine knjiga 331 170, 171, 172, 173, 174 deponiranje humusa 222 dubine korita 296 dno graevne jame 65 dermatologija 542 duboka staja 414 dno okna 203 deseterokut 40 duboki bunar 65 dobici topline 130 detalj krovne okapnice 86, 94 dobivanje suneve energije 115 duboki spremnik 419 detalj osvjetljenja 596 dodatne sportske prostorije 520 duge staze za boanje 514 detalji obraza 195 duljina bazena 534 dodatni prozor 182 detalji termoizolacije 126 duljina koraka 30, 193 dojava provale 192 detaljni nacrti 51, 55 duljina podesta 193 dojavni kabel 17 deveterokut 40 duljina stola 456 dok za istovar 439 difuzija vodene pare 124 duljina vozila 438 dok za utovar 439 digestori 324 duina stubinog kraka 193 dolazni peron 428 dijagnostika 548 duine kolosijeka 423 dom za njegu 584 dijagonalni tapovi 101 dom za njegu starijih osoba 583 duinske mjere 614, 615 dijagram planiranja 392 dvocijevni sustav 105 donji ormarii 245 dijagrami poloaja Sunca 163 doprema leeih bolesnika 550, dvoetana atrijska kua 278 dijaliza 553 dvojne kue 274, 275 580 dijaspora 591 dvojne stambene zgrade 277 dovod topline 125 dijetna kuhinja 467 dvojni grobovi 598 dovod vode 111 dilatacijska razdjelnica 71, 90 dimenzije 29, 30 dimenzije autobusa 427 dimenzije bazena 532 dimenzije igralita 501 dimenzije mjesta 457 dimenzije otoka s crpkama 447 dimenzije skretnica 422 dimenzije tranica 421 dimenzije vozila 214 dimna sauna 537 dimnjaci 78, 79, 80, dimnjaka kapa 80 dimnjak otpadnih plinova 20 diskontna trnica 371 diskontne prodavaonice 371 dispenzarij 571 dispozicija termocentrale 110 dispozicije perona 427 divlja loza 226 dizala 201, 202, 203 dizala za bolnike krevete 202, 554 dvokatni vagoni 31 dvokolica 395 dvokrevetna kabina 268 dvokrevetna soba 250 dvokrevetne sobe 464, 465 dvorana za crtanje 321 dvorana za crtanje akta 316 dvorana za gimnastiku na spravama 522 dvorana za oslikavanje 483 dvorana za parternu gimnastiku 522 dvorane 520 dvorane za igre 520, 522, 540 dvoranska igra na koeve 493 dvoranski biciklistiki polo 492 dvoranski hokej 493 dvoranski nogomet 493 dvoranski rukomet 492, 493 dvosobni stan 292, 293 dvostruka bowling staza 528 dvostruka dvorana 520 dvostruka nadstrenica za osobna vozila 442 dvostruki krevet 253 dvostruki krovni pokrov 84 dvostruki ormar 530 dvostruki prozor 8 dvostruki palir 224 dvostruki umivaonik 255 dvostruko kino 488 dvostruko korito 352 dvovisinski razboj 521, 523 dvovodno nadsvjetlo 177 dvozglobni okvir 102

D damija 592 dudo 521, 526

Economique - Hotel 464 ekonomski vrtovi 228 ekran 485, 486, 488 ekspandirana glina 76 eksperimentalno kazalite 484 ekspertno miljenje o temeljnom tlu 64 ekstenzivno ozelenjivanje 93 ekvinocij 175 el. instalacije 21, 23 el. runi ureaj za slaganje 395 elektrini aparati 23 elektrini tednjak 246 elektrino grijanje 106 elektrokardiogram 541 elektronika prea za smee 245 elektroniko crtanje 11 element jasala 414 elementi drenae 70 elementi graevine 44 elementi gromobranske instalacije 139 elementi za osvjetljenje 177 elementi za otkrivanje poara 605 energetska bilanca 112

KAZALO POJMOVA
gradsko kazalite 476, 484 graenje drvenih kua 270 graenje drvenim panelima 270 graenje hala 396 graenje kazalita 475, 476 graenje oblom drvenom graom 270 graenje staja 411 graenje stanova 272, 273, 274, 275 graenje tekstilnim materijalima 96 graenje velikih sklonita 297 graevine za komercijalno voe 417 graevinska bravarska radionica 385 F graevinske mjere 59 graevinski nacrti 6, 7, 8, 9, 10, 11 falcani crijep 85 graevinski normni brojevi 60 falcani crijep 85 graevinski oblici 45, 46 fasadna dizaa 185 graevna biologija 34, 35, 36 fasadni transporteri 185 graevna jama 65, 66 fascikl 4 graevne jame 64 granina crta 502 fekalna kanalizacija 12, 14, 18 granina frekvencija 131 filigranski strop 103 granine veliine stambene filtarski ureaj u zemlji 420 filtriranje 120 povrine 293 filtriranje zraka 120, 121, 122 granini sloj zraka 123, 124 fina obrada eljeza 385 greda 521, 523 finski ljeb 532 grijaa ploa 246 fitness - trening 499 grijaa tijela 106, 107 fizikalna terapija 550, 569 grijae povrine 105 fizikalna terapija 553 grijanje 105, 106, 107, 108, 179 Fiat - Deck krletka 407 grijanje 235 fliper 540 grijanje zraka 120 float - staklo 157 grmoliko stablo 230 fluorescentna sijalica 143, 150 grobari 597 fluorescentne cijevi 152 groblja 597, 598 fluter 144 grobljanska kapelica 597 grobnice 598 fontana za pranje 399 globalna reetka 34 formati kamena 73 globalno zraenje 112, 143, 165, grobovi u nizu 598 grobovi za pepeo 598 formati slike 485 166 gromobran 17, 139, 140, 141, fotolaboratorij 324 gmazovi 473 gromobranska instalacije 23, foyer 475 gnijezda za noenje jaja 404 Free - Flow - Cafetera 463 gnjezdite 404 139, 140, 142 Free-Flow 449, 461 gromobranska kugla 141 godinja potreba topline za frekvencija zvona 590 gromobransko uzemljenje 142 grijanje 130 frontalni utovariva 415 gruba modularna mjera 60 gol za vaterpolo 533 fundus kostima 482 grupa djejeg vrtia 327 golf-klub 504 funkcijska dijagnostika 568 grupe za intenzivnu njegu 562 golf sa stazama 502 grupiranje stolova 457 golf sa zvijezdom 503 grupna kola 314, golubi 404 gubici energije 112 golubinjak 404 G gubitak topline 125 gondola izloga 368 gumene vratnice - klatna 189 goriva 105 gaanje "skeet" 518 gumica za brisanje 26 gornji vor 101 gaanje "trap" 518 gaanje glinenih goluba 518 gospodarsko dvorite 278, 580 gusjeniasto nadsvjetlo 177 guska 404 gaanje iz pitolja 518 gotovi bazeni za plivanje 263 gaanje iz puke 518 grabova ivica 230 gaanje iz puke nabijae 518 graditeljska modularna mjera 59 gaanje samostrelom 518 graditeljsko planiranje 393 H "gajba" tipa imia 87 gradiva 617 galerija 354, 593 gradnja bolnice 547 hala s grabilicom 418 galerija za odravanje 185 gradnja brvnare 283 hala za amce 506 gantogrami 54 gradnja kupole 96 hala za ovce 406 garaa s dizalom 443 gradnja kola 314 hala za skladitenje sijena 418 garae 443 gradska sunana kua 114 hala za strojeve 415 garderoba 7, 179, 238, 352, 401 gradske kue 274, 275, 294 hala za visoko skladitenje 376 gradske eljeznice 214, 216 garderoba 238 hala za vozila 430 gradski hoteli 464, 466 garderoba 250 hale sa skelom 96 epoksidna smola 161 ergometar 538 ergometarska sprava za trening 539 ester 603 etaa kao rampa 445 etaa s dva stana 292 etaa s tri stana 292 etaa sa etiri stana 291, 292 etaa za ureaje 479 etane krletke 407 etane rampe 445 etani nosivi sustavi 102 etani servis 467 etani ured 466 garderoba 398, 401, 524 garderoba za zbor 483 garderobe 254 garderobe 309 garderobe za predaju odjee 401 garderobna jedinica 534 garderobna klupa 524 garderobna motka 238 garderobne kuke 238 garderobni hodnik 250 garderobni ormar 401, 530 garderobni stalak 238 garderobno mjesto 530 gatovi 508 gazita zavojitog stubita 196 gazite 194 gimnastika klupa 523 gimnastiki konj 523 gimnastika na odskonom platnu 521 gimnazija 307, 308 ginekologija 542 gips 76 glava dimnjaka 79, 80 glava stupa 101 glavna kuhinja 463, 573 glavna mjesta oteenja 299 glavna pozornica 482 glavna kola 308 glavna tribina 490 glavne pruge 421 glavne toke oteenja 300 glavni registar 588 glavni vodovi 12, 15 gledalite 477, 478, 485, 486 gledatelji 478, 490 glicinija 226 glina 76 glina 222 gliser 510 halfpipe 516 halogene arulje 143 halon 603 hangar za amce 509 harmonika - vrata 188 harmonika stijena 8 helidromi 450, 622 hidraulino dizalo 204, 205 hidrocentrala u oknu 111 hidrocentrale 111 hidroizolacije 9 "hipotekama banka 360 hitna pomo 548 hlae 254 hladni krov 88, 89, 91, 94 hladnjaa za masnoe 374 hladnjae 116, 117, 118, 463 hladnjae 243 hladnjak 246, 371 hlaeni laboratorij 324 hlaenje 120 hlaenje elementa graevine 350 hlaenje isparavanjem 120 hlaenje jaja 118 hlaenje maslaca 117 hlaenje mesa 116 hlaenje mlazom pare 120 hlaenje prostorija 116, 118 hlaenje ribe 117 hlaenje vodom 610 hmelj 226 HOAI 51 hodnici 237, 239 hodniki transporteri 395 hodnik stacionara 554 hodnik za kretanje u gimnastikim papuama 524 hodnik za ormare 250 hokej 492, 521 hokej na koturaljkama 515, 521 hokej na ledu 514, 515 holandski staklenik 229 horizontalna izolacija 299 horizontalna optereenja 622 horizontalni udari 622 horizontoskop 164 hortenzija penjaica 226 hotel za god. odmor 464, 466 hotel za mlade 329, 330 hotel za seminare 465 hoteli 458, 464, 465, 468 hotelska sauna 538 hotelske kuhinje 467 hotelske sobe 465, 466 hotelski bazen 261 hotelski kreveti 465 hotelski prostor 466 hotelsko - restoranska kuhinja 459 hram 591 hrvanje 521, 526 humusni sloj 230

igra na koeve 492, 521 igra na razboju 492 igralita 328 igralita za golf 504, 505 igralita za kriket 493 igralite 492, 494, 495, 502

636

KAZALO POJMOVA
igralite za hokej na koturaljkama 515 igralite za vaterpolo 533 ilovaa 222 imam 592 indeks pjenjenja 603 indiaca 526 indiaca - igralite 526 indijanski konj 328 industrijska elija 392 industrijske graevine 392, 393, 394, 395, 396, 397, 398, 399,400, 401 informacijska centrala 574 instalacija za kinicu 234 instalacije grijanja 105 instalacije skupne antene 142 instalacije vode za gaenje 607 instalacijska okna 17, 325, 613 instalacijski blok 257 instalacijski elementi 257 instalacijski zid 257 institutska knjinica 336 instrumentalna slijetna staza 450 instrumenti za dijagnostiku 569 intendantura 483 intenzitet zraenja 166 intenzivna medicina 560 intenzivna njega 548 intenzivna njega 550, 560 intenzivna terapija 553 intenzivna terapija 559 intenzivno ozelenjivanje 93 interventna vozila 430 invalid u kolicima 545, 546 invalidi 543, 544, 545 invalidska kolica 202, 546 iskaz potrebne topline 130 ispitivanje temeljnog tla 64 isporuka robe 370 ispovjedaonice 587 ispuna od gline 300 ispust za razgibavanje 511 ispusti zraka 121 istovarna rampa 439 istraivaki laboratorij 323, 576 isuivanje 299 izdavanje 460 izdavanje hrane 311 izdavanje hrane 462 izdavanje jela 461, 462, 463 izdavanje stone hrane 418 izduena "gajba" 86, 87 izdvojeni prostor za osoblje 559 izdvojeni prostor za pacijente 557,559 izdvojeni prostor za posjetitelje 559 izdvojeni prostor za radna odijela 559 izgradnja 48 izgradnja u diskovima 291 izgradnja velikih blokova 291 izgraeno vrtno dvorite 278 izjednaenje potencijala 17 izjednaenje potencijala gromobrana 141 izlaz na ravni krov 195 izlaz sunca 176 izlaz za nudu 297 izlazni prozor 182 izletniki kanader s posadom 509 izletniki sportski amac 509 izlog 368 izloba 471 izlobeni prostor 389, 593, 595 izmjena topline 33, 123 izmjena zraka 33 izolacija kade 71 izolacija protiv buke koraka 133 izolacija protiv podzemne vode 71 izolacija protiv procjedne vode 69 izolacija zranog zvuka 131,132 izolacije graevina 69, 70, 71 izolacijska hasura 69 izolacijski materijali 76 izolacijsko staklo 153, 157 izometrija 26 izotopni laboratorij 326 izraiva maski 483 izvedba graevine 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58 izvedbeni nacrt 51, 55 izvlaivi krevet 240 izvlaivi ormari 240 izvlani kolosijek 422 izvori energije 7, 112 izvorski kamen 233 jezerce od folije 231 jezerce za plivanje 232, 233 jezerski krajolik 233 jodne pare 32 jola 507 june 413 Kazalite 42, 471, 476, 477, 478, 479, 480, 481, 482, 483, 484 kazalite 475 ketoni 603 kilogram 614 kinematograf 485, 486 kineska aktinidija 226 kino - dvorana 471 kiper za odlaganje 434 kirurgija 542 kinica 234 kiobran 238 klaoniko postrojenje 374 klasa gromobrana 141 klasa otpornosti na poar 608, 609, 611, 612 klasa poara 603 klase akustine izolacije 184 klase amaca 507, 508 klase gradiva 611 klase jedrilica 506, 508 klatno za glavomet 521 klavijaturni ormar 588 klavijaturni stol 588 klima u prostoriji 33 klima u staji 420 klimatizacijske centrale 120 klimatizacijske centrale 121 klimatizacijski konvektori 122 klimaureaji 119, 121 klinasti mjehovi 588 klinika neurofiziologija 553 klinika psihologija 553 klinika za oporavak 579 klinika za rehabilitaciju 547, 570 klinika za enske bolesti 547 klipna dizala 204 klizalica 328 klizalite 514, 515 klizanje 514 klizna vrata 8, 186, 188, 370 klizna vrata 189 klizni jarbol 376 klizni prozor 181, 182 klizni viljukar 376 kloropren 161 klupa sa sandukom 240 klupa za kovege 465 klupa za masau 537 klupa za trening 498 klupica sa stubama 241 klupska zgrada 506 klupski hoteli 464 knjige 4 knjige prostorija 51, 55, 59 knjini fond 335 knjinica 311, 331, 332, 333, 334, 335, 336, 576 koeficijent otjecanja 13 koeficijent otpora prolazu topline 123 koeficijent prolaza topline 123 koko 404 kokoi 407 kokoinjac 404 kolica s kotaiima 383 kolica za kupovinu 368, 370 kolica za posluavnike 466 kolica za strunjae 523 koliina vrstog gnoja 419

K kabel u zemlji 36 kabelski prikljuak 142 kabelsko sidro 97 kabina s kadom 257 kabina s tuem 257 kabina za projiciranje 488 kabine 268 kabine dizala 204 kabine s kadama 399 kabine za presvlaenje 530 kabine za presvlaenje 538 kabine za spikere 490 kada za pranje nogu 399 kade 258 kafeterija 462 kajak 509 kamen 45 kamena kupola 45 kamena pe 537 kamene graevine 45 kamini 78 kaminska sauna 537 kampsis 226 kanali 121 kanali za dovod zraka 121 kanali za gnojnicu 419 kanali za punjenje mortom 74 kanalizacija oborinske vode 12, 14, 15, 18 kanalizacijski vodovi 18 kanalske platice 64 kanatna gradnja 61 kanatna konstrukcija 76 kanatna konstrukcija 270, 300 kanatni skelet 300 kanon 28 kanta 241 kante za smee 241 kantine 463 kantor 591 kapacitet 202, 203 kapacitet prijenosa 199 kapci za zvuk 590 kaput 238 kaputi 254 kaputi 238 karakteristine vrijednosti zvona 590 karantena 474 karike 521 karike za ljuljanje 521 kaskade 232, 233 katamaran 507 katedrale 587 kategorija ceste 208 kategorije njege 563 katni okvir 102 kavana 459 kavana - restoran 459 kavez za uzgoj 405 kazalina dvorana 471

J jaina osvijetljenosti toke 148 jaina tona 131 jaina zvuka 131 jaine rasvjete 147, 148, 149, 168, 170 jaine vjetra 116 jagode penjaice 226 jaha 511 jahaa staza 512 jahalita 512 jama za osoku 419 jama za prihvat kugle 528 jame za gnojnicu 419 jarak s vodom 494, 496 jaram 590 jarci 64, 65 jasle 405 jasle s Ijestvama 406 javlja dima 599, 600 javlja plamena 599 javlja poara 599 javlja topline 599 jedinice za normalnu njegu 562 jedinice za njegu 581 jednadba reetke 99 jednocijevni sustav 105 jednokrevetna soba 562 jednoobiteljske stambene zgrade 272 jednosmjerne ulice 217 jednosmjerni promet 435 jednosobni stan 293 jednosobni stan 293 jednostavni autobus 427 jednostruki prozor 8 jednovodno nadsvjetlo 177 jedrilica s kobilicom 507 jedriliarski sport 506, 507, 508 jelo 456

637

KAZALO POJMOVA
kopnena milja 614 koraanje u nizu 30 kordon 224 korektumi faktor k 149 Korijenski brojevi 41 koritenje energije 112 koritenje suneve energije 115 koritenje sunevog zraenja 115 koritenje za civilnu zatitu 297 koritasti pultovi 347 koritasti regal 368 koritasti valjak 264 korito potoka 231, 233 korito za vodu 412 kosi ed 177 kosina graevne jame 64 kosina stijene 223 kosina za izjednaenje 440 kosine 222 kostimi 482 ko za koarku 492 koarka 492, 521 kota 26 kote 6 kotiranje 11 kotiranje nacrta 6 kotiranje visina 6 kotrljaj ue regalno postrojenje 378, 379 kovanica 385 koveg 238 koze 405 kozjak 226 "Krainerov" zid 223 krajnja dubina vode 534 krak pasaa 365 kraterska lijeha 227 kratice 1 kratice rijei 1 kratko stajalite 414 122 krava 413 kondenzirana voda 1,23 krematoriji 597 konferencijski centar 471 kretanje sunca 163 kongresne zgrade 470, 471 kretanje zraka 33 kongresni centar 471 krevet - kua 252 konopci za penjanje 521 konstrukcija elastinog poda 522 krevet na ormaru 251 krevet od elinih cijevi 251 konstrukcija poda 522 krevet s baldahinom 252 konstrukcija prozora 184 krevet s perinom 251 konstrukcija sjene 164 krevet u sanduku 252 konstrukcija vizurne linije 478, krevet za buenje 553 491 konstrukcije od mree uadi 97 kreveti 250, 329, 553 krevetske nie 253 kontejner za smee 241 krilo 181 kontinuirani transporteri 395 kriterij jeke 136 kontrola putovnica 451 krivulja sluatelja 316 kontrola ulaza 445 krivulja temperature prostorije kontrolirani prolazi 298, 370 kontrolno okno odvodnje 94 107 konvektori 106 krivuljari 25 konzole 102 krini put 587 krini vez 77 konzolna okretna stolica 347 krojaki pogon 391 konzolna WC koljka 255 krov na etiri vode 84, 273 konzolni regal 384 krov na dvije vode 84, 273, 605 konj 411, 511, 512 krov na jednu vodu 84, 273 konj sa hvataljkama 521, 523 krov od elinih limenih ploa 85 konj za ljuljanje 328 krov od rogova 82, 83, 86, 301 konj za preskok 521 krov od rogova s veznicima 82 koordinacijski sustav 63 krov od valovitog lima 85 koordinatna toka 62 krov s podronicama 82, 83, 86, koordinatni pravac 62 301 koordinatni sustav 62 koliina gnojnice 419 koliina oborina 16 koliina topline 123 koliina vodene pare 124 koliine iskopa 64 kolni put 221 kolodvorska zgrada 426, 451 kolodvorska zgrada 428 kolosjena postrojenja 421 kolosjena vaga 422 komadi rublja 265 kombi za kampiranje 268 kombinirani pribor za glaanje 242 kombinirani sustav termoizolacije 76 kombinirani toaletni stol 255 kombinirani ured 339, 343, 345 komercijalna vozila 389 komforna hotelska soba 465 komforna soba 464 komforni apartman 464 komora za sedla 412, 511 komore za punjenje mortom 74 kompaktna kabina 257 kompaktna kuhinja 246 kompaktne fluorescentne sijalice 143 kompjutorski stol 352 kompleks stadiona 490 koncentracija zvuka 137 koncentrat stone hrane 418 koncepcija pristaninog gata 451 koncepcija satelita 451 koncepcija transportera 451 koncepcije "prstiju" 451 koncepti graevina 341 kondenzacija vodene pare 32, krovita 82, 83 krovna "gajba" 87 krovna nadsvjetla 173 krovna opna 89 krovni izlaz 79 krovni pokrov falcanim crijepom 84 krovni pokrovi 84, 85 krovni prozor 178 krovni vrt 90 krovni vrtovi 92 krovovi 88 krovovi - ljuske 46 krsta 510 krsta s kobilicom 507 krsta s kobilicom i perajom 507 krsta sa ljebastom kobilicom 507 krstionica 586 kr 222 krug 43 krug bacanja 497 krug boja 39 krug izbaaja 497 krug okretanja 437, 439 kruna drenaa 71 kruni tok 209 kruni umivaonici 399 kua 47 kua - krov 84 kue 47 kue u lananom nizu 274, 275 kue u nizu 274, 275 kue za odmor 269 kue za ivotinje 472 kuica za igru 328 kuite kolektora 115 kuite puhakog pogona 588 kuna sauna 538 kuni prikljuci 17, 19 kuno sklonite 297 kuno uzemljenje 142 kuglane 528 kuhanje kave 467 kuhinja za bankete 467 kuhinja za odmrzavanje 463 kuhinje 7, 179, 244, 245, 246, 247, 461,467 kuhinjska oprema 244 kuhinjska vaga 246 kuhinjska zgrada 573 kuhinjske daske 246 kuhinjski centralni element 245 kuhinjski prostor za kuhanje 460, 463 kuhinjski prostor za pranje 460, 468 kuhinjski stroj 2146 kuhinjsko podruje 247, 460 kuhinjsko postrojenje 460, 463 kukci 473 kultivirani krajolik 472 kulturni centar 592 kupaa kada 256 kupaonica 465, 564 kupaonica za dojenad 581 kupaonica za pacijente 564 kupaonice 7, 255, 256, 258, 259, 260 kupaonski namjetaj 258 kupine 226 kupola za sjeverno svjetlo 177 kut nagiba kolektora 115 kut prirodnog pokosa 394, 416 kut prirodnog trenja 394, 617 kut upada sunevih zraka 112 kut za jelo 247 kut zaklanjanja svjetlosti 147 kutija za papirnate runike 399 kutija za pumpu 17 kutija za eir 254 kutije 246 .kutna sauna 539 kutna stuba 491 kutno ravnalo 25 kvadrat 40, 43 kvadratino 144 kvadratna milja 614 kvadratni korijen 41 kvocijent danjeg svjetla 168, 173

L laboratorij 542, 548 laboratorij 568 laboratorij - praktikum 323 laboratorij u dvije prostorije 310 laboratorij u jednoj prostoriji 310 laboratorij u tri prostorije 310 laboratorij za jezike 309 laboratorij za sintetike materijale 323 laboratoriji 323, 324, 325, 326 laboratorijska etaa 325 laboratorijska radna mjesta 323, 324 laboratorijske jedinice 324 laboratorijski stol 324, 325 laboratorijsko podruje 568 ladica 240 lakirnica 391 lakoatletska dvorana 525 lakoatletski objekti 494, 495, 496, 497 lama za izmet 407 lamelasta roleta 179 lamelasta traka 395 lamelirane grede 76 lanani kruni transporter 395 lanani transporter 395 Le Corbusier 43 lebdei piloti 68 lepeza 224 letea vrata 186 letee krilo 8 letve 219 leaj 100 leaj za dijalizu 553 leaj za masau 541 leaj za preglede 569 leaji za nudu 251 leajne reetke 537 lightshelves (reflektori) 171 lijenika kua 542 lijenike ordinacije 541 lijeniko mjesto za razgovor 541 lijenik specijalist 541 lijenik u stacionaru 564 lijepljeni daani nosa 103 lijesovi 597

638

KAZALO POJMOVA
lijevane ahure 97 lijevane konstrukcije 97 lijevani radijator 106 lijevano staklo 153, 157 lik proporcija 43 linearna koncepcija 451 linearni akcelerator 550, 567 linijska izgradnja 291 linijski autobus 434 linijski dijagrami 54 lista informacija 57 lista radnih procesa 58 liturgija 586 livada za vjebu 504 livadna ograda 219 loa 266 lomljeni kamen 44 lonasti vor 100 lovaka ograda 219 loa za poasne goste 491 loe 477, 486 loenje uljem 105 loionica 105 loita 105 loulje 105, 108, 109 luni vezai 306 luno pletivo 220 luka 507, 508 luka za sportske amce 508 luksuzna soba 465 luksuzni hotel 464 masivna drvena graa 283 materijal koji upija zvuk 131 materijal u ipkama 384 materijali za svjetiljke 148 materijalni zvuk 131, 135 matirana stakla 152 max. sadraj vode 32 meandri 232, 233 medicina 542 medijske prostorije 465 medioteka 311 Meka 592 meki polivinilklorid 161 melaminformaldehid 161 Mero - vor 100 Mero - reetka 100 mesarski centar 375 mesnica 374, 391 mesnice 369 meso 117 metalni pokrov 85 metalno - gumeni 134 metar 614 metarske mjere 27 metoda mrenog planiranja 54, 58 metoda atora 225 metoda vigvama 225 minaret 592 minigolf 503 minijaturni golf 502, 503 minimalne dimenzije stuba 193 minimalne irine crkve 586 minimalne irine rampi 445 minimalni nagibi krova 85 minor 43 mirna slika 38 mirovanje 32 mjere 614 mjere preklopa 5 mjere tijela 29, 614 mjere za drvo 615 mjere zatite gradnje 64 mjerenje dnevnog svjetla 172 mjerenje trajanja odjeka 136 mjerilo 6, 11 mjerne jedinice 2, 3, 27 mjesna kanalizacija 17 mjesta za gledatelje 524 mjesta za knjige 320 mjesta za osobe u sklonitu 298 mjesta za pranje 399 mjesta za sjedenje 456, 491 mjesta za sjedenje 491 mjesta za stajanje 491 mjesto deurne sestre 561, 564 mjesto za blagovanje 273 mjesto za itanje 333 mjesto za dezinfekciju nogu 530 mjesto za hranjenje 411 mjesto za mijeanje hrane 406 mjesto za pacijenta 569 mjesto za pisai stroj 344 mjesto za povijanje 581 mjeovita kanalizacija 12, 14, 16, 18 mjeovita kultura 227 mjeoviti filtar 71 mjeovito kazalite 489 mjeovito zie 72 mlazni beton 65 mlijene krave 417 mnogokut 40 movarna zona 233 model klinike za lijeniku praksu 549 modelarski pogoni 383 modeli oblika stakla 153 modularna koordinacija 62, 63 modularni red poligona 63 modulor 28, 43 mogua rjeenja komunikacija 295 mogunost okretanja 438 mogunost privrenja 85 mogunosti parkiranja 215 mokre prostorije 257 mokri vor 563 molekula vodene pare 35 molitvene prostorije 575 moment vjetra 142 monta - strop 103 montani dimnjaci 79, 80 montani strop 103 morska milja 614 morski sisavci 473 mosna dizalica 395 moteli 464, 466, 469 motelski kompleks 469 motorna jahta 510 motorna kola 428 motorna vozila 437, 438 motorni amci 510' motorni krsta 510 mozaik - parket 104 mozaik - podovi 104 mreni dijagrami 54, 57 mreni plan 58 mreni proraun 57 mrtvaci 597 mrtvanica 597 mrtvanica 598 mujezin 592 muke cipele 238 muki eiri 254 muko rublje 254 muzeji 474, 593, 594, 595, 596 nagibi stubita 193 naglavnica bazena 262 nagnuti teren 273 najtei invalidi 545 najvia razina zvuka 131 namjena otvorenog kupalita 534 namjetaj radnog mjesta 351 nanosna skela 66 napa 245 napete konstrukcije 96 naprava za crtanje 25 naprtnjaa 329 nasip za zatitu od buke 218 nasipano tlo 222 nasipi 216 naslaga humusa 222 naslage plodnog tla 222 nastambe za kunie 405 nastambe za male ivotinje 404, 405, 406 nastava 309, 310 nastavno podruje 309, 310 natkrivanje povrina 96 natkrivanje tribine 491 natkrivanje ulica 367 natkriveni krevet 252 natkriveno parkirno mjesto 442 navodnjavanje kapanjem 93 nazidak 182 nazidnica 86 neboderi 294 neboderi 355 nesilice 407 neurologija 542 niski silos 418 niskoenergetski zid 76 niskonaponske halogene sijalice 143

LJ ljeilite za ivane bolesti 547 ljekarna 572 ljekarna stacionara 564 ljestve 194 ljetni solsticij 175, 176 ljudi 29, 30, 31, 32 ljuljaka 328 ljuljaka za malu djecu 328 Ijuskasta traka 395 ljuske 46

magarac 411 magnetsko polje 34 mahunarke 225 major 43 mala kabina s kadom 257 mala odbojka 492, 521 mala pozornica 480 mala stambena prikolica 268 male mjere 60 male orgulje 589 maline 224 malo igralite 495 malokalibarska puka 518 malokalibarsko strelite 518 malteki kri 213 mansardno krovite 83, 84 manuali 589 manjei 511, 512 marine 506, 507, 508 markize 180 markizolete 180 marevski korak 30

niskotlana hidrocentrala 111 nia za grijae tijelo 126 nie za kuhanje 245 niz ormara 401 niz za pranje 399 nizovi stolova 347 nogomet 492, 493, 521 nominalna jaina rasvjete 145, 151 nominalno trajanje plavljenja N 603 normalna bolnica 553 nacionalni muzej 595 normalni format 73 nacionalno kazalite 476 normalni kolosijek 421 nain graenja aluminijem 46 normalni kolosijek 422 nain graenja brvnara 270 normalni razredi 315 nain parkiranja 435 normalni sprinkler 601 nain slaganja paleta 376 normalni ed - krov 596 naini graenja bazena 235 norme 27 nadgrobni spomenici 598 norme za crtanje 5 nadstrenica 212 normirani crte 5 nadstrenice 367 normirani format 4 nadstrenice za osobna vozila normirano pismo 26 442 nadstrenice eljeznikih perona normiranje mjera 59 normni brojevi 59 306 nosa zvunika 488 nadsvjetlo 174, 177, 179 nosai osiguranja gra. jame 65 nadvoj od plinobetona 74 nova vozila 386 nadziranje povrina 192 noi za brisanje 26 nadziranje prostorija 192 nuklearna dijagnostika 553 nadzor 53, 57 nuklearna medicina 580 nagib pokosa 64, 66, 222, 232 nuklearna terapija 548 nagibi krova 61, 89

639

KAZALO POJMOVA
NJ njega djece 581, 582 njega novoroenadi 581 njega rodilja 581 njihaljka 328 osiguranje kosine 222, 223 osiguranje padine 223 osiguranje zemljita 191, 192 osiguranje zgrade 191, 192 osjeaj jaine tona 131 oslonac podronice 100 oslonci za stajanje 79 osmerac 509 osmerokut 41 osnovna irina voznog traka 207 osnovna kola 307, 312 osnovne aktivnosti 52, 53 osnovne jedince 2 osnovne mjere 60 osnovne norme 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 24, osnovne Sl-jedinice 2 osnovne uionice 312, 314 osobna dizala 201, 202 osovinske mjere 61 osovinski razmaci 61 ostakljeno dizalo 205 ostakljenje 155, 183 ostakljenje ed krova 396 ostave 240, 243 15, 16, 17 ostavljanje bicikla 211 oprema laboratorije 324 oftalmologija 542 oprema proizvodnih jedinica 393 osvijetljenost dnevnim svjetlom ograda 219 162 opseg pilota 68 ograda od okrajaka 219 opskrba hranom 572 osvjetljenje 595 ograda od iane mree 219 opskrba plinom 19 osvjetljenje objekta 147 ograde 220 opskrba rubljem 572 osvjetljenje zida 147 opskrbni centar 574 ograeni slobodni prostori 472 oteenja od vlage 302 optereenja 617, 618, 619, 620, oteenja prouzrokovana ograeni ured 339, 341 621, 622 ograivanje 219 poarom 604 optereenje ruevinama 298 ogranienje bljjetanja 148 otklopna sjedala 319, 477 optika valova 142 ogrozd 224 otklopni prozor 182 ordinacijske klinike 570 oivienje zelene povrine 93 otklopni pult 319 orgulje 587, 588, 589 oklopno staklo 156 otok 232 orijentacija prema stranama okno 17, 201 otpor prijelazu topline 123 okno dizala 201 svijeta 271 otpor prolazu topline 123 oko 37, 38 orijentiranje mree 57 otpor proputanja topline 123, okreta karata 540 orma 511 126 okretite 427 ormar - kuhinja 247 otpor rasprostiranja 140 okretite 437 ormar s pretincima 401 otpor uzemljenja 139 ormar u nizu 352 okretite u obliku ekia 437, otpornost na poar 610 ormar za crtee 321 438 otprema prtljage 451 ormar za asopise 333 okretna dizalica na stupu 395 otprema putnika 450 ormar za katalog 333 okretna petlja 427 otprema putnika 451 ormar za kugle 527 okretna petlja 437 otpremanje robe 424 okretna ploa za lokomotive 422 ormar za lonce 245 otpremna zgrada 450, 451 ormar za odjeu 352, 401 otpremni pult 352 okretna stolica 347 otvor na vrhu dimnjaka 79 okretna stolica na kotaima 347 ormar za osoblje 563 ormar za pribor za ienje 240 otvor za ienje 17 okretna stolica s kotaima 321 ormar za rublje 254 otvor za izlaz 80 okretna vrata 186 ormar za suenje 246 otvor za odvod zraka 80 okretna vrata 188 ormari s pregradama 401 otvorena kupalita 534, 535, 536 okretne ljestve 429 ormari za odlaganje 347 otvorena pivovara 373 okretni prozor 182 ormari za presvlaenje 401 otvorena uionica 312 okretno krilo 8 ormari za registratore 347 otvoreni plivaki bazen 236 okretno krilo 181 ormari za lijekove 255 otvori nadsvjetla 173 okrugla pojila 407 ormarii za pacijente 563 otvori za ienje 80 okrugli plivaki bazen 236 ormarii za prtljagu 425 otvori za zvuk 590 okruna bolnica 580 ornament ograda 219 ovce 406 oktaedar 99 ornament staklo 157, 159 okvir s kotaiima 383 ovjeena fasada 73 ortopedija 542 okvir za ienje sagova 241 ovjeena obloga 76 oscilirajui metal 135 okvir za penjaice 221 ovjeene konstrukcije 46 osi gazita 195 okvir za vjeanje 348 ovjeene konstrukcije 98 osigura strujanja 19 okvirni nosai 396 ovjeeni krovovi 46 okvirni podaci za klimu u staji 410 osiguranje graevne jame 65 ozelenjavanje krova 92, 93, 94, 95 odbojni pragovi 435 odbojnik 422 odjel za kratkoronu njegu 584 odjeli za njegu 561 odjeljenje za njegu 562 odlagalite gnoja 419 odlaganje smea 241 odlazni peron 428 odletna ravnina 455 odmorita 449 odnos penjanja 194 odnos prema osi 62 odnos prema rubu 62 odnosi mjera 28, 40, 41, 42, 43 odreivanje poloaja sunca 162 odravanje razine vode 65 odravanje vode 235 odskono platno 522 odtereenje groma 141 odvod fekalne vode 13 odvod oborinske vode 14, 15 odvod struje groma 141 odvodi dima 604 odvodna cijev 90 odvodne cijevi 12 odvodnja krova 15, 16, 90 odvodnja zemljita 12, 13, 14, oltar 586 oltarski stol (mensa) 586 olune cijevi 85 oluk 85 omladinska prenoita 329, 330 omnibus 434 opadanje razine 137 opasnosti od poara 606 opa bolnica 575 opa medicina 541 opeka 60 opeke od porozne gline 74 opera 475, 476, 481, 482 operacija 556, 558 operacije zrakoplova 451 operacijska dvorana 555 operacijske prostorije 558 operacijski odjeli 555 operacijski trakt 555 operacijsko podruje 548 operacijsko podruje 553 operne zgrade 477 "opipna" slika 38 opis aktivnosti 53 oploene staze 221 oploenje krunim blokovima 267

obalna zona 231 obina stolica 347 obiteljski hotelski prostor 464 obiteljski stan u prenoitu 329 objekt za bacanje diska 497 objekt za bacanje kladiva 497 objekt za bacanje koplja 497 objekt za kuglaki sport 528 objekt za predstave 489 objekt za skok s motkom 496 objekt za skok u dalj 496 objekt za skok u vis 496 objekt za troskok 496 objekti groblja 597 objekti za gledatelje 491, 524, 532 objekti za jahanje 511, 512 objekti za skateboard objekti za skokove 496, 529, 532, 533 objekti za vodene sportove 510 oblaganje stijene 223 oblici drvenih vezaa 83 oblici energije 105 oblici jasala 413 oblici klupa za leanje 537 oblici krovova 84 oblici pozornica 480 oblici prozora 183 oblici stabala 230 oblici zastakljenih krovova 363 oblici zgrade 273, 274 oblik kabine 205 oblik predavaonice 316 oblik ureda 341 oblik vjealice za odijela 254 oblikovanje bunkera 505 oblikovanje etae 292, 397 oblikovanje kosina 223 oblikovanje obale 232 oblikovanje okapnice 88 oblikovanje okna 17 oblikovanje radnog mjesta 351 oblikovanje ruba jezerca 232 oblikovanje stuba 196 oblikovanje ulice 217 oblikovanje vratnog krila 186 oblikovanje vrta 228 obloga kade 255 obloge krovnih terasa 91 obloni zid 73 obloni zid 223 obraun 52 obrana od poara 604 obrnuti krov 89, 91, 94 obroci 467 obuhvatni do vratnik 187 obujam regala 384 obveza ograivanja 219 odbojka 492, 521 odbojna greda 497

640

KAZALO POJMOVA
oznaavanje instalacija bojom 9 peterokut 40 oznake 1 petnaesterokut 40 oznake jedinica 2 pidame 254 oznake mjerila 6 pijesak 222 oznake mjesta udarca 502 pilaste rampe 440 oznake za sijalice 143 piloti 68 piramida za zatitu od buke 218 piramidalna svjetlosna kupola P 177 pisai stol 345, 352 pachinko 540 pisai stroj 26 paleta 395 pisoar 256 palete s reetkastom kutijom pisoarna pregrada 531 378 pista 450 palete za pomicanje vozila 443 piste 450, 454 Pitagora 40 paletni regal 378, 379, 394 pitching - zelenilo 504 paletni sanduk 395 pivnica 468 palica za golf 504 pivnice 457 Palladio 42 palmeta u obliku svijenjaka 224 pivovare 118 pivski podrum 467 panelna gradnja 45 pjeaci 210 panoramska "gajba" 87 pjeaka staza 210 panoramska maska 164 pjeaka staza 221 panoramsko dizalo 205 pjeaki pasa 426 papir 25 plan izvoenja 51 papir za skiciranje 25 plan pranjenja 484 parcijalni koordinatni sustav 62 plan prostorija 392 parcijalni tlak pare 124 planinska seljaka kua 88 pare broma 32 planirani krevet 553 pare klora 32 planiranje kuhinje 467 parket - pod 104 planiranje pogona 392 parkiralita 435 planiranje procesa 54 parkiranje 445 planiranje skladita 394 parkirna mjesta 435 planiranje tijeka graenja 54 parkirna rampa 444 parkirna zgrada s rampama 444 planiranje zrane luke 452 platforma 232 parkirne palete 443 platice na stubama 491 parkirne palete 443 platnena roleta 179 parkirne zgrade 444, 446 ples na koturaljkama 516, 521 parkirni objekti 443, 444, 445, pletivo od prua 222 446 plinobeton 76 parkirni sef 443 plinska grijalica 20 parkirno dizalo 443 plinska instalacija 19, 20 parkovski rubnjaci 267 parlamentarni raspored sjedita plinski bojler 20 plinski kotao 19 471 plinski rezervni bojler 19 parna brana 89, 124, 125, 126 plinski tednjak 246 parna kupelj 538 plinski ureaji 19 parter 479 plinski vodovi 19 pasa 363, 364 plinsko brojilo 17, 19 patka 404 plinsko loenje 105 patologija 580 plitka staja 414 paus papir 5 plivaka dvorana 235, 261 peurkaste ploe 44, 46 plivake staze 534 pe za saunu 537 plivaki bazen 236, 263, 468 pei 7 plivajui mosti 506 pedalni tornjevi 589 ploa u predavaonici 319 pedijatrija 542 ploasta drljaa 415 pekarnica 390 ploe od busenja 222 pekarski proizvodi 368 ploe od prirodnog kamena 104 penjaice 225 ploe od sintetikih materijala penjalica 328 161 penjalice 225 penjanje 225 ploe za cijeenje 245 pera za tu 26 ploe za kuhanje 246 pergole 221 plohe od staklenih blokova 160 peron za utovar prtljage 428 plosnata "gajba" 87 peroni 426, 427, 428 plosnato grijae tijelo 106 perspektivna metoda 26 plovci 506 perspektivni crte 26 plovni put 509 perspektivni paster 26 plug za gredice 415 pluto 76 pneumatske hale 96 pneumatski prozirni krov 367 poivaljka 251 poivaljka za spavanje 251 podaci za izvedbu 50 podgrada 64 podij 479 podizna kolica 383, 440 podizna kolica s viljukama 383 podizna platforma na kotaiima 383 podizna pozornica 479 podizne pozornice 489 podizni podiji 478, 481 podizno - preklopna vrata 189 podizno - zakretna vrata 189 podloga za izdavanje radova 56 podloge za projektiranje 50 podni fluter 146 podni izljev 235 podno grijanje 107, 262 podnoje dimnjaka 80 podovi 104 podruja buenja 553 podruja za terapiju 551 podruje barijera 557 podruje bazena 532 podruje itaonica 331 podruje unjeva 528 podruje dohvata 351 podruje dostupno javnosti 331, 335 podruje njege 548, 551, 553, 554, 560, 561, 562,564 podruje podija 319 podruje porodnitva 553 podruje prihvata kugle 528 podruje razdvajanja iskrenja 141 podruje regeneracije 232 podruje rendgena 541 podruje taglja 416 podruje ugodnosti 33 podruje za itanje 333 podruna knjinica 335 podrumski zidovi 73 podrumsko stubite 193 poduprte konstrukcije 98 podzemna hidrocentrala 111 podzemna voda 69, 70 podzemna voda 299 podzemna eljeznica 214 pogodba cijene 49 pogon za radiotehniare 391 pogon za servisiranje poljoprivrednih strojeva 389 pogon za TV tehniare 391 pojaanje ruba zbog uveza 5 pojava kondenzirane vode 125 pojedinana dvorana 520 pojedinana krletka 407 pojedinana ordinacija 541, 542 pojedinana ordinacija 541 pojedinana pregrada 413 pojedinani opruni elementi 135 pojedinani ormar 530 pojedinani pult 352 pojedinani stolovi 347 pojedinani uredski prostor 346 pojedinani ventilacijski kanal 81 pojedinano dizalo 202 pojedinano dranje 411 pojila sa ljebom 407 pojilo 399, 405 pokrajinske knjinice 331 pokrajinsko kazalite 476 pokretne dizalice 395 pokretne staze 200 pokretne stube 199 pokretni stolovi 395 pokrivanje bazena 263 pokrivanje staklom 367 pokrov elinim limenim ploama 85 pokrov eternitom 84 pokrov limom s dvostrukim prijevojem 85 pokrov slamom 84 pokrov indrom 84 pokrov kriljcem 84 pokrov terena za odmor 367 pokrov valovitim limom 85 pokrovne ploe 85 poliamid 161 polica regala 331 polica za hranu 412, 413 poliester 161 poliesterska smola 161 poliesterski bazen 235, 263 polietilen 161 polijevano klizalite 514 polikarbonat 161 poliklinike 57 polimetakrilat 161 polipropilen 161 polistirol 161 polizobutilen 161 polo na biciklima 521 polo na biciklima 521 poloaj kue 228, 271 poloaj prostorija 271 poloaj stupova 444 poloaj sunca 162, 163, 164 poloaji na kosini 273 poloaji tijela 30 poloajni nacrt 66 poluetane rampe 445 polumjer jeke 134 polumjer kolosijeka 422 polumjer kruga okretanja 437, 438 polumjer osunanja 115 polumjer zakrivljenosti 422 polumjeri kolosijeka 214 polumjeri okretanja 434 polurampa 445 polje ograde 220 polje za bacae 495 polje zapaanja 38 poljski krevet 251, 329 poljski tagalj 416 pomina markiza 180 pomone povrine pozornice 481 pomoni jastuk 329 ponaanje pri poaru 6111, 612, 613 poni 411 popis aktivnosti 53, 56 poplavni ljeb 232

KAZALO POJMOVA
poploenje 217 poprena rampa 446 popreno slaganje 443 porodnitvo 548, 565 posebna kola 307 posebne bolnice 547, 578, 579 posebni nacrti 51 poslovni hotelski prostor 464 posluivanje u sobama 465 postaja s okretitem 427 postoci relativne vlanosti zraka 33 postrojenja za hlaenje 118, 120 postrojenja za opskrbu gorivom 109, 447,448, 449 postrojenje za podjelu hrane 462 postupci sabijanja 222 posuda za gorivo 108 posuda za vodu 537 posude u skupini 108 posude za pepeo 597 posue 248, 466 posue za transport jela 462 poljunana staza 221 potisak tla 68 potisne platforme 422 potporanj roga 86 potporni zidovi 221 potpuno ostakljena vrata 157 potreba koliina zraka 32 potreba prostora 29, 30, 456 potreban broj kreveta 547 potrebna koliina hladnoe 118 potrebna koliina oborina 234 potrebna koliina tople vode 258 potrebna povrina 541 potrebna toplina za transmisiju 130 potrebna toplina za ventilaciju 130 potrebna veliina spremnika 234 potrebne tlocrtne povrine 457 potrebni prostor za opremu 347 potroai struje 21 potronja energije 115 potronja rublja 264 potronja vode 115 poviena lijeha 227 poviene I breuljkaste lijehe 227 povrat posua 461 povratna petlja 17 povrina dvorita 439 povrina oblaganja 75 povrina skladita 482 povrina staje 413 povrina za kotrljanje kugle 528 povrina za parternu gimnastiku 521 povrina za predstave 476, 477, 479 povrine 39 povrine kolektora 113, 115 povrine uredskih zgrada 337 povrine za biciklistiki promet 210 povrine za poasne goste 491 povrine za stajalita zrakoplova 451 povrine zraenja topline 78 povrinska drenaa 71 povrinske mjere 614, 615 povrinsko grijanje 107 pozicije stajalita zrakoplova 454 pozornica 475, 476 pozornica 476 pozornica 478, 481, 486 pozornica s kulisama 481 pozornica za probe 484 poarna sluba 431 poarni odsjek 599 poarni zid 605 prah 603 prah za gaenje 603 pranje srebrnog pribora 467 praonica 389, 448 praonica 460 praonica - samoposluivanje 265 praonica rublja 264, 265 praonica za vozila 430 prase 328 pravilnik o obavljanju gra. radova 52 pravilo proporcija 477 pravokutnik 41 preke 102 predavaonica 465 predavaonice 316, 317, 318, 319 predgotovljene parketne ploe 104 predgotovljeni bazen 231 predgotovljeni dimnjak 80 predgotovljeni piloti 68 predmeti odvodnje 13 prednapeta betonska ploa sa upljinama 103 prednje orgulje 589 predpozornica 478 pred projekt 48 predprostori 237 predvorja 47 preferentni brojevi 63 pregradak za noenje jaja 404 pregradna stijena izmeu boksova 411 pregradnje 305 preklapanje bicikla 211 preklapanje etaa 445 preljevni ljeb 262, 263 prepona 496 preporuena debljina stakla 153 presjeci hala 512 presjeci staja 414 presjek kroz uredske prostorije 345 presjek kuhinje 244 presjek laboratorija 326 presjek nasipa 506 presjek okna 17 prethodne napomene 52 pretovarne kosine 440 pretovarne rampe 440 pretovarni lim 440 pretovarni most 440 pretpostavljena optereenja 617, 618, 619, 620, 621, 622, 623 preusmjeravanje svjetla 171 pribor uz zdjele 248 pribor za crtanje perspektive 26 pribor za igru 328, 540 pribor za jelo 248 pribor za jelo 456 pribor za kamin 78 pribor za saunu 539 pribor za sveanost 456 pribor za zajutrak 456 priavlani lim 86 privrenje podronice 101 priguenje buke koraka 133 priguenje zranog zvuka 131, 132 priguenje zvuka 131, 184 priguivai buke 121 prihvatni metalni iljci 139 prihvatni prostori 109 prijedlozi izgradnje 48 prijelazni kolodvori 426 prijem hitnih sluajeva 550 prijenos materijalnog zvuka 133, 135 prijevoz osoba 31 prikaz skretnica 422 prikljuak dimnjaka 90 prikljuak podnoja 74 prikljuak roga 86 prikljuak vode 17 prikljuci konstrukcije 100 prikljuci s autocesta 213 prikljueni staklenik 229 prikljuni kolosijeci 422 prikljuni vodovi 14, 17 prikolica 328 prilazi oknu dizala 201 prilazi stubitu 367 prilazni put 211 prilike podzemne vode 64 primarius 561, 564 primarna struktura 137 primjeri difuzije 124 priprema lakiranja 388 priprema tople vode 115 pripremanje mesa 459, 460, 467 pripremanje povra 459, 467 prirodni izolacijski blok 76 privatna djeja igralita 328 privatna kupalita 235 prizme 171 proces kupanja 537 prodajna povrina 372 prodajni prostor 372 prodajni pult 369 prodajni regal 368 prodavaonice 368, 369, 370, 371, 372, 373 prodavaonice divljai 369 prodavaonice peradi 369 prodavaonice povra 369 prodavaonice sa samoposluivanjem 368 prodavaonice voa 369 prodavaonice ivenih namirnica 368 profil tribina 490 profili ograde 511 profili rukohvata 195 profili stuba 195 profilirani blokovi za tarac 267 profilno graevno staklo 159 program graenja 48, 57 program mehanizacije 57 programi aktivnosti 53 proizvodni proces 393 proizvodno skladite 377 proizvodnja praia 417 projekt graevine 48, 49, 50, 51 projekt koritenja povrina 382 projekt termoizolacije 127 projektiranje igralita za golf 504 projektiranje kazalita 475 projektiranje kazalita 477 projektna koliina oborina 15 projektne mjere 74 -projektni zadatak 49 projektno rjeenje etaa 294 projektor 485 projiciranje slike 485 prolaz dimovodne cijevi 80 prolaz kroz strop 79 prolaz za konobare 461, 466 prolaz za posluivanje 369 prolazi 435 prolazi 438, 486 prolazi za uklanjanje izmeta 413 prolazna duboka staja s dvije prostorije 405 prolazni peron 428 prometna optereenja 622, 623 prometne povrine 210 prometne povrine 429 prometni profili 206, 215, 216, 218 prometnica 218 promjena nagiba 444 promjer zvona 590 propisi o visokim zgradama 354 propovjedaonica 586, 587 propovjedaonica 587 proraun rasvjete 149 prorauni zatite od poara 610 prosektura 580 prostor izmeu stakala 153 prostor za ispovijedi 587 prostor za jahanje 511 prostor za kupanje 232 prostor za opremanje 506 prostor za ormare 240, 253 prostor za pepeo 78 prostor za pranje posua 461 prostor za projektore 319 prostor za tu 260, 531 prostor za voltiiranje 511 prostorija dispeera 425 prostorija operatera 485 prostorija pogonskog ureaja 201, 202, 203, 204 prostorija s vie radnih mjesta 344 prostorija u zvoniku 590 prostorija za anesteziranje 556 prostorija za boravak 273 prostorija za dijagnostiku 553 prostorija za dojenad 581 prostorija za duboko smrzavanje 374, 460 prostorija za gipsanje 556, 558 prostorija za izlaz 555, 556 prostorija za konobare 460, 467 prostorija za kune prikljuke 17 prostorija za kupanje 537 prostorija za masau 538 prostorija za medicinsku pomo 398, 532

642

KAZALO POJMOVA
prostorija za medikamente 557 prostorija za mirovanje 538 prostorija za molitvu 592 prostorija za nadziranje pacijenata 557 prostorija za obradu 541, 553, 564, 569 prostorija za poslovoe 425 prostorija za postavljanje 19 prostorija za pranje 555 prostorija za predavanja 310 prostorija za predhlaenje 460 prostorija za preglede 553 prostorija za probe orkestra 484 prostorija za probe zbora 484 prostorija za projektore 485, 488 prostorija za rekvizite 522, 532, 555 prostorija za skladitenje slika 593 prostorija za spaljivanje 597 prostorija za sterilni materijal 556 prostorija za substerilizaciju 556 prostorija za minkanje 483 prostorija za tueve 531 prostorija za ulaz 555, 556 prostorije ambulante 577 prostorije kazalita 477, 479 prostorije opere 477 prostorije za ambulantno lijeenje 551 prostorije za fitness 498, 499, 520 prostorije za fotolaboratorij 310 prostorije za goste 449, 457, 465, 466 prostorije za kondiciju 499 prostorije za kuanstvo 241, 242 prostorije za preglede 541 prostorije za presvlaenje 530, 531 prostorije za pripremu 558 prostorije za probe 483, 484 prostorije za publiku 484 prostorije za runi rad 312 prostorije za seminare 320 prostorije za trudove 565 prostorije za uitelja plivanja 532 prostorije za ureaje 121 prostorije za zvono 590 prostorna reetka kao potporni zid 223 prostorne mjere 615 prostorne reetke 41, 99, 100, 101,304 prostorni graevni elementi 99 protoni plinski bojler 255 protok materijala 392, 394 protupoarna klizna vrata 189 protupoarna ostakljenja 608, 609 protupoarna vrata 189, 613 protupoarne pregrade 607 protupoarno staklo 160, 608 protustrujni ureaj 261 prozirni krovovi 367 prozor bez doprozornika 8, 181 prozor krilo na krilo 184 prozor od sintetinog materijala 184 prozor s kutijom 184 prozor sa cvijeem 181 prozor sa doprozornikom 8 prozori 178, 179, 180, 181, 182, 184 prozori u krovnoj plohi 182 prozori za stambena potkrovlja
182

prozorski nadvoj 74 prozorski otvori 178, 181 prozorsko staklo 152, 153 prstoliki ank 459 prvi stupanj 307 psihijatrija 542 ptice 473 ptice grabljivice 473 puhaki ormar 589 puhaki pogon 588, 589 puhaki strojevi 588, 589 Pullman - krevet 251 pult za prodaju ribe 369 pult za stranke 352 pultovi 372, 461 pumpe 111 puna pozornica 480 punching - bali 526 pune rampe 445 putni prijelazi 422 putnici u zranom prometu 452, 453 putnika otpremna zgrada 454 putnike stube 453 putniki centar 426 putniki kolodvori 425, 426 putniki mostovi 454 putniki peron 423 putovi za poslugu 465 puzavice 225 puzavice I penjaice 226 pu 41, 328

R rabin 591 rava 213 ravasta staza 528 rad 32 rad u uredu 337 radiologija 548 radiologija 550, 566 radionica za izradu maski 483 radionica za popravke 389 radionice 380, 381, 382, 383, 384, 385, 386, 387, 388, 389, 390, 391 radionice za dekoracije 483 radionike prostorije 381 radiovalovi 142 radna dvorana 344 radna mjesta 389 radna mjesta itatelja 320 radna mjesta s ekranom 351, 543 radna mjesta u laboratoriju za jezike 309 radna podruja 385 radna povrina 321 radne platforme 185 radni hodnik 554 radni proces 384

radni procesi 57 radno mjesto 321, 338 raaonica 553 raaonice 565 rampa u stubitu 196 rampe 194, 196, 372, 440, 444, 445 rashladna krinja 371 rasipa mineralnog gnojiva 415 raskrija 209, 422 raspodjela gustoe zraenja 166 raspodjela sjajnosti 148 raspodjela svjetla 144 raspodjela zvuka 138 raspoloiva koliina oborina 234 raspored gledatelja 525 raspored grobova 598 raspored ormara 253 raspored parkirnih mjesta 435, 444 raspored rampi 444, 488 raspored rukohvata 195 raspored stolica 470, 471, 486 raspored stolova 457 raspored svirala 588 raspored svjetiljki 147 rasporedi hodnika 586 rasterna svjetiljka 144 rasterska obloga stropa 152 rastersko polje 11 rastezljivi krevet 251 rasvjeta 143, 144, 145, 146, 147, 148, 149, 150, 151, 152 rasvjeta za orijentaciju 143 rasvjetna kupola 90 rasvjetna tijela 144 ralamba uredskog prostora 349 ravna paleta 376 ravni krov 89, 90, 91, 273 ravno staklo 153 ravnjaa 66 razboj 521, 523, razdjelna ograda 219 razdjelne zavjese 188, 524 razdjelnica za diferencijalne pomake 71 razina osvjetljenja 148 razina podzemne vode 64, 65 razina smetnji 485 razina zvuka 131 razlika pritiska pare 124 razlika razine zvuka 131 razlike u jaini zvuka 137 razmaci kolosijeka 421 razmak svjetiljki 147 razmjeravanje trkae staze 497 razmjeravanje zgrade 66 razulja 66 razumljivost govora 136 razvodni plan 23 razvoj poara 599 realna kola 308 rebrasti strop od U - profila 103 rebrenice 180 recepcija 466, 468 red normnih brojeva 59 redovi sjedala 478 redovi sjedala 486, 488 redovi sjedita 524 reflektor 144

regali 370, 372, 384 regali velikih raspona 379 regali za burad 379 regali za kabelske kolute 379 regali za knjige 331 regali za kolute 379 regali za prtljagu 425 regali za spise 347 regali za ipke 379 regalna postrojenja 394 regalni transporteri 376 regatna staza 510 regatni bazen 510 registrature 348 regulacija svjetlosnim signalima 214 regularne mjere 29, 30 reguliranje karoserije 388 reguliranje trapa 388 rehabilitacija 553 reklamne ploe 152 rekreacijsko kupalite 535 relativna vlanost zraka 33 remize 415 rendgen 542, 553 rendgenska dijagnostika 566, 567, 569 rendgenski odjel 566 reprodukcija boje 147, 170 reprodukcija svjetla 148 reprodukcija zvuka 486, 488 restoran 459, 468 restoran sa samoposluivanjem 459 restoran sa samoposluivanjem 461 restoran sa specijalitetima 465, 467 restoran za osoblje 573 restoranske kuhinje 459, 460, 461 reetka za izmet 413 reetka za odvod zraka 121 reetka za vrijee 225 reetkasta traka 395 reetkasti rotilji 100 reumatoloka bolnica 578 reviziona vrataca 80 rezonatori 138 ribarnice 369 ribe 473 ribiz 224 ritualna kupka 591 rodilite 550, 565 rodilje 550 rog 86 rokovi dovrenja 50 rolete 180 rolo - vrata 188 rolo ormar 352, 361 rolo vrata 189 rotilj od letava 407 rotilj pilota 67 rovokopa 415 rub kolnika 207 rub ravnog krova 90 rublje za krevet 254 rubne grede 64 rubnjaci za travnjake 267 rubnjak bazena 262
rubovi g r a e v n e j a m e 6 4

KAZALO POJMOVA
shema hangara za amce 508 Shuffleboard 493 sidrena opeka 77 sidreni trn 97 signalizacijski portal 213 signalni i komunikacijski ureaji 21 sigurnosni razmak 493 sigurnosno staklo 155, 156 sijalice 143 sijeno 418 silaa 418 silikatno vlakno 613 S silosni teglja 434 simboli 7, 8, 9, 10, 18, 70 simulatori vonje 540 sabirne ulice 214 sinagoge 591 sabirni vod uzemljenja 139 sintetiki materijali 161 sabirni vodovi 12, 14 sintetiki materijali sa staklenim sabirni vodovi prikljuaka 14 sabirno okno 325 vlaknima 161 sadraji visokih kola 316 sisavci 473 saenje malina 224 sistematika sijalica 143 saenje u kvadrat 224 sistemsko oploenje 267 saenje u pravokutnik 224 sitna kocka 221 saenje u trokut 224 sjajnost 143, 148, 170 safari parkovi 473 sjedala 478 sahrane 598 sjedala u predavaonici 319 sakoi 254 sjedita u redovima 471 sakralna graevina 591 sjedite vatrogasne slube 430 sakralni centar 587, 591 skakalite 511 sakristija 586 skakaonice 513 samba - stube 195 skakaonice 513 samoposluivanja 371 skala jaine tona 131 samoposluna robna kua 371 skela palira 224 samoposluni centar 371 skela za grmlje kupine 224 sanacija starih zgrada 299, 300, skela za karike 523 skela za vrijee od prua 225 301, 302, 303 skeletne gradnje 102 sanduci za odskok 523 skica radionice 381 sanduci za vertikalno slaganje skiciranje 25 376 sanduk s pijeskom 328 skijaka skakaonica 513, 514 sanduk za kiobrane 238 skimmer 235, 262 sanduk za zrak 588 skimmer 262 saniranje 302, 304, 305, 306 skladini materijali 394, 617 sanitarna jedinica 531, 534 skladini materijali 394 sanitarna tehnika 385 skladini prostor 512 sanitarne kabine 257 skladini stalak 384 sanitarne prostorije 398, 457 skladini ureaji 378 sanitarne prostorije 524 skladite 394 sanitarni ureaji 400 skladite bicikla 212 sanjkalita 514 skladite vrstog gnoja 419 sastav krova 94 skladite dekoracija 482 sastavi krovne izolacije 91 skladite goriva 105 sastavnica 5 skladite kulisa 482 sat oluje 139 skladite robe 424 sateliti 455 skladite s visokim regalima 378 skladite za alkoholna pia 467 "satelitska" kuhinja 458, 467 skladite za materijal u ipkama satelitski sustav 455 384 sauna 537, 538, 539 sauna u brvnari 538 skladitenje 482 savana 472 skladitenje vrstog gnoja 419 savezne ceste 209 skladitenje gnojnice 419 savijeni valovi 131 skladitenje robe 460 scena 480 skladitenje sijena 412, 418 sedlo 511 skladitenje slame 412 sedmerokut 40 skladitenje tekuih goriva 109 segmenti obrane od poara 604 sklonita 297, 298 sklopiva lealjka 266 sekretarica 344 sklopiva vrata 188 sektor uslunih djelatnosti 338 sklopive ljestve 241 sekundarna struktura 137 sklopive stube 195 sekundarni zrak 122 runa prtljaga 30 runi kotrlja 498 runi koveg 425 runici 254 runo vatreno oruje 519 rugby 492 rukavice 254 rukomet 492, 521 rustikalni tarac 267 rua penjaica 226 rua vjetrova 450 sklopivi krevet 240 sklopivi stol 457 skok s motkom 494, 495 skok u dalj 494, 495 skok u vis 494, 495 skoeni rubnjak 267 skraene oznake 1 skretnica 422 skupina kua u nizu 276 skupina kuica 328 skuplja dima 78 skupna garderoba 530 skupna uredska prostorija 342 skupne ordinacije 542 skupni ured 337 skvo (squash)527 slaganje boja 39 slaganje na regale 376 slama 416 slamarica 329 slastiarnica 467 slijed refleksija 136 slijepci 545 slijepe ulice 217 slivnik ravnog krova 90 slobodni balkoni 266 slobodni poloaj nogu 351 slobodni profil 421, 423 slobodni profil stubita 194 sloj dima 605, 606 slojeviti kamen 72 slojevito zie 72, 220 slovo-preslikai 26 sloena roba 617 slubene prostorije 320 sljemena klijeta 86 sljemeni veznik 83 sljemenjaa 83 smetnje prijema 142 smirivanje prometa 217 smjer svjetla 148 smjerna gredica 86 smjetaj kreveta 252 smjetaj pribora za jelo 249 smonica 243 smrznuto meso 118 snack - bar 459, 460 snimanje na mikrofilm 11 snienje razine podzemne vode 65 soba deurne sestre 564 soba za buenje 542, 557 soba za konferencije 344 soba za njegu 584 soba za pacijente 562, 563 soba za razgovor 541 soba za usklaivanje glasova 483 socijalni stanovi za iznajmljivanje 293 Softball 493 solarna arhitektura 112, 113, 114 solarna breuljkasta lijeha 229 solarna energija 115, 166 solarna struja 115 solarna termija 115 solarne elije 115 solarne tehnike 115 solarni kolektori 115 solarni staklenik 229 solarni sustavi 166 solarno izolacijsko staklo 154 solarno izolacijsko staklo 157 solistike garderobe 483 solna kiselina 32 spavaa soba 7, 250, 273 spavae sobe 250, 251, 252, 253 spavanje 32 specijalistike bolnice 547 specijalistiki odjeli 553 specijalne knjinice 331 specijalni crijepovi 84 specijalno staklo 153 speed jump 517 spiralno stubite 196 spoj sa zidom 90, 94 spojevi vodova 22 spojka kablova 97 spojni hodnik 455 sporedne pruge 421 sport na ledu 516 sportska akrobatika 521 sportska gimnastika 521 sportske dvorane 501, 520, 521, 522, 523, 524, 525 sportske povrine 521 sportski centar 470 sportski amac za more 509 sportski amac za trke 509 sportski amci 509, 510 sportski objekti 490 sportski ples 521 sportski rekviziti 521 sportski teren 497 sprava s ekranom 540 sprave za kockanje 540 sprave za odvoenje topline 605 sprave za pranje 258 sprave za skok preko konja 523 sprave za trening 498 spregnuta stropna ploa 103 spregnuto sigurnosno staklo 155 spregnuto staklo 153 spremite 243 spremnici za ulje 108 spremnik kinice 234 spremnik loivog ulja 108 spremnik oborinskih voda 234 spremnik za tekuine 108 spremnost za intervenciju 430 sprinkler sa zaslonom 601 sprinkler ureaji 601 sprinklerski ureaji za gaenje 605 sredinja klupa 530 sredinji vor 101 sredinji teleskopski stup 204 srednje deblo 230 sredstva za gaenje 603 St. Moritz - ljeb 532 stabilizator napona 140 stacionar s krevetima 561 stacionar za dojenad 550, 582 stacionar za dojenad 581 stacionar za normalnu njegu 561 stacionar za njegu 550, 561 stadion 490, 491 staja s boksovima 413 staja s jedinstvenim prostorom 411 staja sa podom od platica 414

644

KAZALO POJMOVA
staja za dranje u skupinama 411 staja za ovce 406 staja za privezivanje 413, 414 staja za rasplodne krmae 410 stajaa mjesta 477 stajalita 429, 435 stajalite 203, 214, 427 staje za konje 411 staje za koze 405 staje za tov bikova 414 staje za tov svinja 408, 409 stajska staza 511 stajski prolazi 411 stajski zrak 420 stakla za dnevnu svjetiost 152 staklarski pogon 383 staklena opeka 158, 160 staklena vrata 157 staklene dogradnje 280 stakleni blokovi 158, 160 stakleniki sanduk 229 staklenik 114, 229 staklenik 229 staklo 152, 153, 157, 158, 159, 160, 248 staklo za akustinu izolaciju 156 stalak sprave za kockanje 540 stalak za bicikle 212 stalak za amce 509 stalak za itanje 586 stalak za glaanje 238 stalak za kiobrane 238 stalak za letvu 496 stalak za tapove 527 stalak za vozni red 425 stalci za kostime 482 stambena ulica 210 stambena viekatnica 294 stambena zaklada 585 stambene zgrade 236, 278, 279, 280, 281, 282, 284, 285, 286, 287, 288, 289, 290, 291,295 stambene zgrade u nizu 276 stambeni dom za starije osobe stropovi 103, 329 stropovi od opeke 103 strune kole 315 struni razredi 315 struni suradnik 344 struni kolski centar 315 strug alo 241 struja 22 struja groma 139 strujanje zraka u prostoriji 350 struje zraka u dimnjaku 79 struktura rada 399 stube - ljestve 195 stube od blokova 221 stubina kosina 240 stubino oko 195 stubita na otvorenom 193, 194 stubita s podestima 194 stubita u strojarnicama 194 stubita u zgradama 194 stubite 8, 193, 194, 195, 196, 197, 221 stubite 193 stubite u prostoriji 195 stubite u stambenoj zgradi 194 studijska zgrada 318 studijske pozornice 477 stupanj apsorpcije zvuka 138 stupanj reprodukcije boje 150 stupnjevani filtar 71 stupnjevi korisnog uinka 79 stupnjevi refleksije 170 stupovi 102 stvaranje leda 88 stvaranje vodene pare 32 sudaka kabina 513 sudoper 246 sudoper za lonce 460, 461, 466, 467 sudoper za posue 460, 466, 467 suha hrana 410 stolica za odjeu 254 suha stona hrana 418 stolica za preglede 569 suhozid 72 stolni tenis 521, 527 suhozid 221,228 stomatologija 542 sumporasta kiselina 32 stranja pozornica 482 sumporougljik 32 streliarstvo 518 583 sunce 162 strelite 518 stan 32 sunalite 232 streljaka staza 518 stan s dvije prostorije 544, 545 sunani sati 165 stan s jednom prostorijom 544, streljane 518, 519 suneva energija 113 stremen za penjanje rukama 545 suneve zrake 112, 273 498 stan s tri prostorije 293 stan sa etiri prostorije 293 stroj za crtanje na kotaima 321 sunevo svjetlo 175, 176 sunevo zraenje 165, 167 stan za invalida 544 stroj za glaanje 242 sunstrip 107 stan za poslugu 274, 276, 288 stroj za kavu 248 stan za starije osobe 583 stroj za mljevenje mesa 246 supermarket 370, 371, 372 standardna invalidska kolica 543 stroj za pranje posua 245 suporovodik 32 standardna knjiga aktivnosti 53, stroj za i ljenje 26 sustav alarmiranja iz dizala 192 56 sustav centralne brave 190 strojarnica 111 sustav centralnog kljua 190 standardna soba 465 strop od elinih nosaa 103 sustav generalnog glavnog standardni hotel 464 strop od I - nosaa 103 kljua 190 standardni teglja 415 strop od predgotovljenih armirastandardno redanje teksta 56 nobetonskih elemenata 103 sustav glavnog kljua 190 sustav opskrbljivanja 325 stanica za dijalizu 582 strop od upljih armiranobesustav ormara 348 stanice za pokuse 576 tonskih greda 103 sustav ozvuenja 485 stanovi za odmor 268 stropna konstrukcija 102 sustav paletnih regala 379 staraki domovi 583, 584, 585 stropne ploe 397 sustav protiv krae u startni breuljak 517 stropni element oscilirajueg prodavaonici 192 startno postolje 532 metala 135 sustav regala s okvirima 379 staza s talpom 528 stropni fluter 146 sustav rulnih staza 451, 454 staza za akrobatiku 522 stropni nosivi sustavi 102 staza za bacanje palica 515 staza za brzo klizanje 514 staza za curling 515 staza za ienje prozora 180 staza za igru 504, 505 staza za maevanje 493 staza za trke na koturaljkama 516 staze 221, 267 staze uz dizalicu 395 staze za golf 505 staze za koturaljke 515 staze za trke s preponama 496 stepenasta rampa 196 stepenaste krletke 407 stepenasti redovi mjesta za stajanje 491 stepenasti redovi sjedita 491 stepenasto vratilo 328 stereosustav svjetla i zvuka 486 sterilizacija 542, 548, 571 stijena od drvenih elemenata 76 stijene od punog drva 270 stijenka za zatitu od buke 218 stona hrana 418 stona repa 418 stojee - oslonjene ljestve 241 stojei pult 347 stol 351,456,457 stol na izvlaenje 249 stol na rastezanje 248 stol na zakretanje 249 stol za blagovanje 248, 456 stol za eksperimentiranje 319 stol za pripremu tijesta 328 stol za prtljagu 425 stol za serviranje 248 stol za stalne goste 457 stol za vaganje 326 stolarska radionica 380, 381, 483 sustav saenja 224 sustav uzletno - slijetnih staza 451 sustav za kontrolu prilaza 192 sustavi komunikacija 295 sustavi nadziranja 192 sustavi odlaganja 348 sustavi osiguranja robe 192 sustavi proizvodnje 393 sustavi rampi 445 sustavi registrature 348 sustavi skladitenja 377 sustavi u/s. staza 453 sustavi ventilacije 81 sustavi za zatitu rampi od nevremena 440 suionik 264 suenje profila 217 sveana dvorana 316 sveanost 456 sveenik 586 sveuilina knjinica 331, 336 sveuiline klinike 547 svilena sjenila 152 svitci tore 591 svjetla irina stubita 194 svjetlosna signalizacija 209 svjetlosna sredstva 144, 145 svjetlosna staza 177 svjetlosna traka 177 svjetlosni signalizatori 23 svjetlosni tok 143 svjetlosni tok svjetiljki 149 svjei zrak 33 svod 45 svoeni ed krov 396

ablone 26 ablone za pisanje 26 amotni blokovi 78 ator 96, 268 ator - kua 268 atorasti krov 84, 367 ed 177 ed - krov 605 eme preklapanja 5 esterokut 40 esterokutna kada 260 esterokutna uionica 312 esterokutna iana mrea 225 eir 238 etnica za gledatelje 511 etnja 30 iljata "gajba" 87 iljilo 26 irina bazena 534 irina gazita 193, 194 irina gledalita 477 irina kolosijeka 214, 421 irina kolosijeka 422 irina mjesta za stajanje 491 irina pokretnih stuba 198, 199 irina prolaza 193, 195 irina prolaza 457 irina redova 477 irina sjedita 491 irina stubita 490 irina vagona 214

645

KAZALO POJMOVA
irine biciklistike staze 21 irine linija 11 irine perona 423 irine staje 413 iroka sijaica 415 ivai stroj 242 kola za usavravanje 576 kole 307, 308, 309, 310, 311, 312, 313, 315 kolska knjinica 311 kolska kuhinja 311 kolsko ferijalno odmaralite 329 ljunak 222 palir 224 palir od letvica 225 tapovi donjeg pojasa 101 tapovi gornjeg pojasa 101 tedne stube 195 tednjaci 7 umovi instal. vodova 134 umovi od armatura 134 umovi od instalacija 134 umovi pranjenja 134 umovi punjenja 134 uplji blokovi za travu 267 uplji nadvoj 74 uplji stakleni elementi 158 vedske ljestve 498, 521, 538, 539 temeljenje na ploi 67 temelji 67 temelji samci 67 temeljna ploa 67 temeljni bunar 67 temeljni formati 4 temeljni uloak 135 temeljno tlo 64, 67, 68 temperatura prostorije 32 temperatura zraenja 33 temperatura zraka 33 temperatura zraka u prostoriji 119 temperature 614 temperature prostorija 539 tenis 521 tenis s prstenom 493 teniska igralita 500, 501 teniske hale 396, 501 teniski zid 500 tenisko igralite 500 terapeutsko mjesto 553 terapija zraenjem 550, 553, 566, 567 terapijsko podruje 568 terariji 473 terasa 296 terasaste kue 296 teren za gaanje "skeet" 519 teren za gaanje glinenih goluba 519 teren za jedrilice 450 teren za stanovanje 271 teren za streliarstvo 519 tereni za vjebu 504 teretni peron 424 teretni vagon 424 teretno dizalo 203 teretno dizalo s pogonskim ploama 203 teretno plato - vozilo 434 teretno vozilo 434 termika obloga 73 terminal 451, 453 termocentrala 110, 111 termofunkcionalno staklo 153 termoizolacija 123, 124, 125, 127, 128, 129, 130 tesarski pogoni 382 tetraedar 99 teine 614, 615 teine orgulja 589 tijek danjeg svjetla 168, 169 tijek kretanja sunca 163 tijek temperature 123,124 tijelo svirale 588 tip ceste 208 tip hotela 466 tip svjetiljke 144 tip zgrade 294 tipovi hala 396, 520 tipovi hidrocentrala 111 tipovi kazalita 477 tipovi pozornica 480 tipovi rasvjetnih tijela 144 tipovi zrakoplova 452 tipski profili 207 tlane spone 97 tlani vodovi 14 tlak vode 69, 71 tlak zvuka 131 tlocrt okna 204 tlocrtne strukture 339 toaleta za sjedenje 531 toaletni ormari 255 toaletni stoli 254 toaletni stolovi s umivaonikom 258 toaletni ureaji 398 tobogan 328, 395 "tokasta" izgradnja 291 tonost zaustavljanja 203 tok podzemne vode 34 tokarska radionica 383 tokovi sjene 164 tolerancija trajanja odjeka 136 tonua vrata 189 topla kupka nogu 539 topli krov 89, 94 topli mostovi 125 topli odjel 467 toplinska provodljivost 123 toplinsko priguenje 124, 125 toplinsko zraenje 165 tora 591 toranj za sijeno 418 torba za golf 504 tornjevi spiralnih rampi 445 toster 248 "Totaltheater" 476 tov bikova 414 tov goveda 417 tov svinja 417 tovarni most 440, 453 tranice 421 trajanje odjeka 136, 138, 485, 486 trajanje osunanosti 112,165, 167 trajanje osunanja 175 trajanje otpora prema poaru 611 trajno gorea pe 246 traka globalne reetke 34 traka za osvjetljenje 605 traka za uzemljenje 140 trakasti format 4 trakasti temelj 67 trakasti temelji 67 trakasti zastori 189 trake s valjcima 395 trake s valjiima 395 traktor 328 traktor 415 tramvaj 214, 215 transparent papir 5 transport mrtvaca 597 transportna tehnika 395 transportna traka 395 transportna traka za runu prtljagu 425 trapezna "gajba" 87 traumatoloka ambulanta 577 traumatoloka dijagnostika 568 traumatoloke bolnice 547, 577 trenani zid 500 trening snage 520 trenje po oploju 68 treperava jeka 137 trezor za komitente 360 trezori 361 trezorska vrata 362 trgovaka roba 368 tribina 490, 511, 524 tribine 491, 524 tribine za gledatelje 478 trkaa staza 494, 495, 496 trkaa traka 498 trkai amci 509 trkai kanader s posadom 509 trn 83, 86 trodjelno kazalite 476, 477, 481 trokolica 395 trokraka vorita 209 trokut 25 trokut 4 0 , 4 1 , 4 3 , 2 1 3 trokutna "gajba" 87 trokutna mrea 99 "trompe" 45 tropska uma 472 troskok 494 troskot 226 trosobni stan 293 trostruka dvorana 520 trostruko ostakljenje 153 trokovi energije 350 trska 76 truba 213 trup eljeznikog kolosijeka 214 trnica svjee robe 373 trnica uz odmorite 449 tunel 216, 423 turbine 111 turnirska igralita 500 tu - kade 256 tu kabina 255, 260 tu s lepezastim mlazom 539 tuevi u nizu 530 tvornica mesnih preraevina 374 tvornika kolosjena skupina 392 tvrdi polivinilklorid 161

T tablica korekturnih faktora 149 tajga 472 talonica pumpe 17, 65, 71 talonik 232 talpe 219, 528 tamne komore 324 tanki format 73 tanjur za desert 248 tanjuraa 415 tanjurasti vor 100 tavani 88 tavanske stube 195 tavansko stubite 195 teglja 434 teglja 438 teglja sa pogonom na sve kotae 415 tehnika dojave provale 24 tehnika grijanja 385 tehnika klimatizacije 350 tehnika kondicioniranja zraka 119, 120, 121, 122 tehnika kontrole prilaza 24 tehnika orgulja 588 tehnika osiguranja 24 tehnika pozornice 481 tehnika skladitenja 377, 378, 379, 395 tehnika televizijske kontrole 24 tehnika ventiliranja 119 tekui izmet 410 teleskopska podizna vrata 189 teleskopska vrata 188 temelj kotla 134 temeljenja 64, 65 temeljenje 67, 68 temeljenje 67 temeljenje na pilotima 68

U uinak zraenja 143 uinak zraenja 165 uionica 309, 312 uionica 312 udaljenost do mee 219 udar groma u tlo 1,39 udaranje lopte 492 ugaoni balkoni 266 ugibalita za autobuse 427 uglovna skela 66 uglovni ormari 240, 245 ugljina kiselina 32 ugljini oksid 32 ugostiteljski objekti 456, 457, 458,462 ugoivanje 466 ugovor o graenju 55 ugovor o izvrenju posla 55 ugovorne odredbe 52 ugraena kada 255 ugraena penica 245 ugraeni hladnjaci 246 ugraeni ormari 243 ugraeni ormari 253 ugraeni sudoperi 246 uklanjanje izmeta 413 ukrasna reetka 220

646

KAZALO POJMOVA
ukrasni vrtovi 228 ulaz za konje 511 ulaz za leee bolesnike 575 ulazi 47, 237, 238 ulice s petljama 217 ulina rasvjeta 143 ulini kanal 17 ulini prostor 210 ulini uglovi 438 umivaonik 256, 260 umivaonik za ruke 258, 531 umjetna klizalita 514 umjetnika gimnastika 521 umjetniki biciklizam 521 umjetniki nastup na koturaljkama 516, 521 umjetniko klizanje 515 umjetniko kovano eljezo 220 unimog 434 univerzalni elektrini no 246 univerzalni usisa 241 unutarnja izolacija 73 unutarnja izolacija 75 unutarnji zidovi 75 upad dnevnog svjetla 169 upijanje zvuka 134 upisi 6 upitnik 49, 50 uplight 144 upojni bunar 70 uporaba dvorane 525 uprava bolnice 547 upravne zgrade 337, 338, 340, 341, 342, 343, 344, 345, 346, 347, 348, 349, 350, 351, 352, 353, 354, 356, 357, 358, 359 uputeni prostor za orkestar 571, 480 uputeni vrt 228 ured 179 Uredba o termoizolaciji 130 uredske dvorane 353 uredski neboder 359 uredski prostor 346 ureaj plitkih krletki 407 ureaj za dizanje 17 ureaj za mjerenje jaine svjetla 172 ureaj za pranje cijevi 430 ureaj za pranje nogu 399 ureaj za prihvat stoke 374 ureaji s lakom pjenom 603 ureaji za dezinfekciju 474 ureaji za dojavu poara 191, 599, 600 ureaji za dojavu provale 191 ureaji za gaenje 605 ureaji za gaenje pjenom 603 ureaji za gaenje poara 602 ureaji za gaenje prahom 603 ureaji za gaenje prskanjem vode 602, 605 ureaji za kienje 93 ureaji za odvodnju 13, 14 ureaji za odvoenje topline 604, 605, 606 ureaji za pranje 264, 265 ureaji za pranje 399 ureaji za presvlaenje 401 ureaji za prihvat groma 141 veliina dvorane 501 veliina izolacije od zranog zvuka 132 veliina jaine zvuka 131 veliina jezerca 232 veliina laboratorija 309 veliina prozora 178,182 veliina teretnih vozila 438 veliine bazena 235 veliine biljara 527 veliine crtae daske 321 veliine hodnika 239 veliine igralita 492 veliine lista 5 veliine predavaonica 317 veliine radnih prostorija 338 veliine slike 485 veliine slova 26 velika banka 360 velika garaa 446 velika prostorija 337, 341 velika sklonita 298 velika stambena prikolica 268 velika uredska prostorija 341, 344 velike kante za smee 241 velike kuhinje 122, 461, 462, 463 velike samoposluge - marketi 371 veliki apartman 464 veliki arhivski regal 348 uzduni peron 428 veliki konji 411 uzemljenje 140 veliki sanduci za smee 241 uzemljenje u temelju 17, 140 veliko igralite 495 uzgoj na podu 407 veloergometar 498 uzgoj praia 410 venecijaner 180 uzgoj u baterijama 407 ventilacija 119, 179 uzimanje krvi 541 ventilacija dviju prostorija 81 uzorak pletenice 77 ventilacija jedne prostorije 81 uzorak riblje kosti 77 ventilacija na sljemenu 91 ventilacija oknom 420 ventilacijske naprave 245 ventilacijski presjeci 88 V ventilacijski sabirni kanal 81 ventilatori 121 vagon - restoran 458 vagon - restoran gradske eljez- verini razlomak 41, 43 Verrier - palmeta 224 nice 458 vertikala (kanaliz.) 18 vakuum - cijevni kolektori 115 vertikalna laterna 177 valobrani 508 vertikalne fekalne kanalizacije valjak 100, 190 15 valjak za glaanje 242 valjci 415 vertikalne rebrenice 179 vertikalni klizni prozor 181 vanjska rebrenica 180 vertikalni presjek okna 204 vanjske mjere slijepog vertikalni vodovi 607 doprozornika 184 veslaki aparat 498 vanjski ograeni prostori 474 veslaki bazen 509 vanjski zidovi 75, 76 veslaki amci 509 varijante ograde 266 veterinarska medicina 474 varijante ograenih ureda 341 varijante povrina pozornice 479 vez blokova 77 vez dunjaka 77 varijante prostorija 479 veze prostorija 47 vario - bazen 532 veznik 83, 86 vatrogasna vozila 429 vezovi opeka 77 vatrogasne cisterne 429 vibraciona drljaa 415 vatrogasne zgrade 429, 431 vidljivi zid 73, 75 vatrogastvo 429 vidno polje 38 vegetacijske povrine 95 vidno polje 351 vegetacijski sloj 93, 94, 95 vikarijat 586 velemesnica 374 viliar 376, 440, 622 veliina amca 508 ureaji za tuiranje 399 ureaji za ventiliranje 122 ureaji za vlaenje 120 ureaji za zakljuavanje 190 ureenje crkve 586 ureenje crpne stanice 448 ureenje gazdinstva 415 ureenje odmorita 449 ureenje vrta 228 urna za pepeo 597 urne 598 urologija 542 uronjeni zid 506 usidrenje u tlo 223 usisa za prainu 241 uskladitenje loivog ulja 107 uskotrane pruge 422, 423 usmjeravanje svjetla 171 usmjeravanje zvuka 138 usmjereni reflektor 146, 147 usmjereni struni razredi 315 usponi 195 usporena voda 71 utisnuti piloti 68 utjecaj iona 36 utovarna cesta 424 utovarna rampa 439 utovarni kolosijek 424 utroak snage 30 UV - solarij 538 uvjeti skladitenja 117 uvod 27 vinski podrum 467 visee ljestve 185 visina dizanja 203 visina do grebena 411 visina etae 350 visina ograde 194, 195 visina ormara 241 visina pada 195 visina portala 478 visina rampe 478 visina regala 333 visina stube 194 visina stubinog prolaza 194 visine dimnjaka 79 visine hala 396, 501 visine knjiga 331 visine opeke 73 visine rukohvata 195 visine uspona 195 visine ivice 230 visinske zrake 36 visinski kut sunca 163 visinski podaci 6 visoka skladita 376 visoke kole 316, 317, 318, 319, 320 visoke zgrade 354, 356, 358, 359 visoki krevet 251 visoki ormarii 245 visoki pult 352 visoki rubnjak 267 visoki silos 418 visoki spremnik 419 visoko deblo 230 visokonaponski vodovi 142 visokokolske knjinice 332 visokokolski kompleksi 316 visokotlane sijalice s elektrinim pranjenjem 143 visokotlani klimaureaj 121, 122 vienamjenski centar 487 vienamjenski institut 326 vienamjenski vjebaki centar 498 vienamjensko staklo 154 vizurne linije 478 vizurni krievi 66 vizurno nadvienje 478 vjealice za odijela 254 vjetrenjaa 213 vjetrobran 237 vjebalita 505 vlana uad 98 vlani piloti 68 vlakovi 31 vlastita optereenja 617 vlastita teina zvona 590 vlana zona 231, 233 vlane prostorije 126 vlanost prostorije 32 vlanost tla 69 vlanost tla 70 vlanost zraka 32 vod kunog prikljuka 17 voda pod tlakom 71 voda za hlaenje 120 vode 473 vodena para 32, 124 vodena povrina 532, 534

647

KAZALO POJMOVA
vodena ila 34 vodene biljke 231 vodene ptice 473 vodeni put 392 vodotok 232 vodovi 12, 19, 22 vodovi za izjednaenje potencijala 17 vodovodi 36 voenje skladita 377 voenje zvuka 137, 138 volumen zraka 130 volumne mjere 614, 615 vozila 31 vozila za gasilake ekipe 429 vozilo s betonskom pumpom 434 vozilo s Ijestvama 434 vozilo za cijevi 429 vozilo za gaenje suhim postupkom 429 vozilo za opremu 429 vozilo za smee 434 vozni trak 207 vonja na koturaljkama 516 vrata 8, 186, 187, 188 vrata 189 vrata od valovite reetke 220 vrata s dovratnikom 187 vrata sa slijepim dovratnikom 187 vrata sa stolarskim dovratnikom 187 vrata za zatitu od dima 607 vrataca za ienje 80 vratilo 521 vratilo 523 vrea za spavanje 251 vreli valjak 264 vremenski plan graenja 57 vretenasti grm 230 vrijeme kupanja 538 vrsta mesa 117 vrste bazena 529, 532 vrste javljaa poara 600 vrste jedrilica 506 vrste kamena 72 vrste kamena 73 vrste kreveta 251 vrste linija 11 vrste obloge 9 vrste podova 9 vrste rasvjete 146 vrste skladita 394 vrste uredskih prostorija 339 vrste zidova 75 vrt - dvorite 228, 278 vrt u razini 228 vrtana krila 187 vrtloni bazen 263, 538 vrtna sauna 538 vrtna staza 221 vrtne kue 269 vrtne ograde 219 vrtno jezerce 231, 232 vrtno plivalite 235 vrtno prozirno staklo 157 vrtovi 220, 221, 222, 223, 224, 225, 227, 228, 230, 231, 234 vueni crijep 85 zatitna koliba 412 zatitna reetka 225 zatitna zona 141 zatitne ograde 219 zatitni sloj 89 zatitni sloj protiv korijenja 95 zatitni slojevi 69, 71 zatitni zid 69 zatitni zid 218 zategnuti kablovi 97 zatvoreni bazen 261, 262, 529, 530, 531, 532, 533, 535,536 zavjese 179 zavjetna crkva 587 zavjetna koliba 591 zavjetni ator 591 zavojito stubite 193, 196 zavretak krova 90 zavretak roga 86 zdravstvene ustanove 547 zdravstveni uredi 577 zeleni bunker 504 zeleni krov 92, 93 zelenilo za golf 504 zelenilo za pribliavanje 504 zelenilo za vjebu 504 zemlja 67, 68 zemljani omota 227 zemljani radovi 222 zemljino zraenje 35 zglobna traka 395 zglobni autobus 434 zgrada drame 476 zgrada poetnog udarca 504 zgrada s galerijom 295 zgrada s radionicama 483 zgrada za predavanja 318 zgrada za projiciranje 488 zgrada za sveane priredbe 476 zgrada za vatrogasnu opremu 431 zgrade povezane hodnicima zie od lomljenog kamena 72 zimska nastamba "iglu" 45 zimski solsticij 176 zimski vrtovi 114, 280 zlatni rez 40 znojne kupke 537 zona duboke vode 232 zona ispred blagajni 373 zona jezerskih rua 233 zona plitke vode 232, 233 zona taloenja 232 zona za plivanje 232 zone nadzora 599 zone zatite od groma 141 zooloki vrt 472, 473, 474 zrana kupelj 538 zrana zavjesa 188 zrane luke 450, 451, 452, 453, 454, 455 zrani pitolj 518 zrani sloj 73, 75 zrani vodovi 22 zrani zvuk 132 zrak u prostoriji 31, 107 zrakoplovi 452, 453 zrcalno staklo 153 zubarska ordinacija 542 zupasti regali 379 Zuriki ljeb 235, 532 zvona 590 zvonik 590 zvuna izolacija, termoizolacija 9, 89, 126 zvuni valovi 138 zvunik 486

W WC - uavac 255 WC - i 256 WC - ureaji 398 WC s dubokim ispiranjem 255 VViesbadenski ljeb 532

Z zabatna "gajba" 87 zabatni prozor 87 zabatno grijanje 114 zabijeni piloti 67 zaglavni kolodvor 426 zahod 256 zahodske kabine 398 zajednica ordinacija 542 zajednika ordinacija 542 zajednika prehrana 462 zajednika kola 307 zajedniki balkoni 266 zajedniko parkirno mjesto 442 zajutrak 456, 468 Zakon o susjedskim pravima 219 zakretna preklopna vrata 189 zakretna sjedala 319 zakretno krilo 8, 181 zalaz sunca 176 zaletite 495 zamrziva 246 zaobljena "gajba" 87 zaobljeni rubnjak 267 zapreka 496 zasjenjenost 170 zasjenjenje 164 zastakljena kupola 365 zastakljeni pasai 363, 364, 365, 366

arulje 143 eljeznice 421 291, 295 enska odjea 254 zgrade za vie obitelji 293 enske cipele 238 zid od lomljenog kamena 220 enski eiri 254 zid od umjetnog kamena 220 ica palira 224 zid za vjeanje sedla 511 iana hasura 220 zid za vjeanje ulara 511 iana mrea 219 zidarski radovi 74 iana ornamentreetka 220 zidna okretna dizalica 395 iani avao 86 zidna svjetiljka 146 zatita od blijetanja 170, 171 iani kavez 405 zidni fluter 146 zatita od buke 218 iani transporter 395 zidni krevet 251 zatita od ozraenja 167 iano pletivo 220, 225 zatita od pogleda 179, 219, 296 zidni ormari 245 iano sidro 75 zatita od poara 599, 601, 609, zidni otvori 187 iara 328 zidni sprinkler 601 610 ivene namirnice 369 zidni ureaj za grijanje zraka 107 ivice 219, 230 zatita od prskanja vode 170 zidovi izmeu stanova 75 zatita od ruevina 297 ljeb 235 zatita od sunca 170, 180, 229 zidovi od staklenih blokova 158 ljeb za hranu 407 zidovi stubita 75 zatita od sunca 180 ljeb za povrat kugle 528 zie 72, 73, 74, 75, 76, zatita od vibracija 135 ljebovi za pogreno baene zie od kvadera 72 zatita od zranog zvuka 133 kugle 528

i .J v-

\ V
648

, / ^