P. 1
Neufert - Elementi Arhitektonskog Projektiranja

Neufert - Elementi Arhitektonskog Projektiranja

|Views: 175|Likes:
Published by sisak5

More info:

Published by: sisak5 on Feb 22, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/22/2013

pdf

text

original

• V C T ^ J

V

J

f ' h , I

NEUFERT
ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis).

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 72.011 (075.8) NEUFERT, Ernst Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; <preveo s njemačkog Andrija Prager>. - 36. prošireno i prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Bauentvvufslehre. Bibliografija. - Kazalo. ISBN 953-212-080-7 1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 420426013

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, Golden marketing, Zagreb, Hrvatska Ova knjiga objavljuje se u suradnji s Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika Neufert

BAUENTVVURFSLEHRE

Posvećeno mom ocu ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik Golden marketing Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr http://www.golden-marketing.hr Za nakladnika Franjo Maletić, dipl. iur. Glavni urednik i stručni redaktor Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. Preveo s njemačkog Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. Recenzenti Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. Urednici edicije Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. Dr. sc. Radule Knežević Lektorica Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić Kompjutorski slog Željko Strunjak Duško Kosanović Tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, predavače i slušače na fakultetima i ostalim stručnim školama Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i
PLANUNGS AG NEUFERT MITTMANN GRAF PARTNER

36. prošireno i prerađeno izdanje s preko 6400 slika i tablica

ZAGREB, 2002.
GOLDEN
MARKETING
w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff

P

PLANUNGS-AG NEUFERT MITTMANN GRAF

PARTNER
E-Mail: bel@neufert.de Homepage: http://www.neufert.de

Njemačka knjižnica - CIP Podaci o naslovu za ovu publikaciju mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice.

Si 0 M

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. Od 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 izdanje, pregledano, 1982 izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 izdanje, prošireno, 1996 izdanje, 1998 izdanje, prošireno i prerađeno, 2000

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku.

Sva prava pridržana © Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

www.vieweg.de

ISBN 953-212-080-7

VI

PREDGOVORI
Predgovor prvom izdanju U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je arhitekt Adalbert Dunaiski. Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog lista. Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih pojedinačnih skupina. Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u novom izdanju moglo uzeti u obzir.

Berlin W 9, 15. ožujka 1936.

Ernst Neufert

Predgovor 30. izdanju Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva na neku stranicu knjige. Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika "Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za suradnju. Obradu pojedinih poglavlja proveli su: liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatrogasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt Ludwig Neff. Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informacije. Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time znatno obogaćen izvor podataka.

Predgovor 33. izdanju Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu za daljnje oblikovanje. Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom smrću u veljači 1986. Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu "novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno Ernstu Neufertu: ne više od toga. Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem pridonijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti dobitak.

Köln, rujan 1991.

Peter Neufert

VII

PREDGOVORI

Predgovor izdavača uz 33. izdanje Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo predstaviti. Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. Wiesbaden, rujna 1991.

Predgovor 35. izdanju Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tijekom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AGNeufert Mittmann Graf Partner. Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove "ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim temama. Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi i staklene dogradnje. Koln, lipnja 1998. Peter Neufert

Predgovor 36. izdanju Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom "Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert - Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u međusobnom iskazu poštovanja. Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom Ludwigom Neffom. 36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CDROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i mnogim drugim objektima. Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner i Ludwig Neff

VIII

Q
.u
Peter Neufert t dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part. Peter Mittmann dipl. ing. arh. Planungs A G Neufert, Mittmann, Graf, Part.

PREDGOVORI
U novoj obradi i oblikovanju sudjelovali su: M. Horton, sanitarna tehnika. W. Sommer, klimatizacija prostorija. Dipl. ing. H. J. Vetter, izvođenje gradnje. M. Menzel, građenje tekstilom. M. Bauer, tehnika grijanja. H. Jaax, energ. postrojenja. Peter Graf Dr. R. Börner, hidroenergetska dipl. ing. postrojenja Planungs A G R. Wirtz, elektroinstalacije. Neufert, Mittmann, Graf, Part. T. Stratmann, solarna arhitektura, inženjerski ured Trümper/Overath, zašt. od buke i akustika prostorija. Hawlitzeck, ceste i pruge. St. Cargiannidis, saniranje starih građevina, ostakljeni pasaži i prenamjene U. Portmann, održavanje i sanacije. J. Weiss, knjižnice. f .- " . U. Kissling, javne knjižnice. R.K. Jopp, knjižnice. H. Rocholl, prodavaonice. D. Portmann f Prof. Nogge, zoološki vtovi i Prof. dr. ing. arh. odnosi mjera, modularni nizovi, ka- akvariji. belske viseće konstr., obješene i A. Beckmann, kinematografi. poduprte konstr.. zaštita od požara K. F. J. Mertens, sportske dvorane. B. Rüenanver, crkve. G. Hoffs, zvonici. A. Ruhi, džamije. W. Hugo, muzeji.

Q

Ludwig Neff arhitekt Šef redakcije, prijelom, autor

H. A. Knops diplomirani dizajner ilustrator

m

i
H. P. Kappler dr. ing. arh. ravan krov, toplinska zaštita, vrtni bazeni, privatni zatvoreni bazeni H. Hofmann prof. dr. ing. rasvjeta

B. Echterhoff dipl. ing. arh. ozelenjavanje krovova, vrtovi, ograde

Kod novog oblikovanja i obrade crteža sudjelovali su: T. Altrogge, St. Badtke, A. Briehan, A. Dummer, K. Fegeler, A. Graf, M. Menzel, I. Schirmacher, J. Valero, R. Walter, S. Wierlemann, D. Willecke. St. Vogel

^ ^

v.

U

i

t

y => sV í í

i'i
/

i

R. Eckstein dipl. ing. arh. akademik savjetnik dnevna rasvjeta

D. Lembke voditelj-graditelj, dr. ing., suradnik dipl. ing. P. Pastyk visoke škole, laboratoriji

R. S. Suchy dipl. ing. arh. upravne zgrade

P. Karle dipl. ing. arh. industrijske zgrade

2
-

S vmmmšam

Wolfgang Busmann dipl. ing. zračne luke

Jan Fiebelkorn prof. dipl. ing. kazališta

A. Kohler dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

O. Muller dipl. ing. arh. građenje bolnica, tehnika skladištenja, liječničke ordinacije

IX

PROLEGOMENA

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potrebna pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema novim mogućnostima i zahtjevima. Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gledište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različitim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklonostima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja proisteklog iz unutarnje pobude. Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu konačno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spoznavanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektivnošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja ostaje samnom u rodu." Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve "gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i metode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmonije. Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u rečenici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomogne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvaralačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati se - graditi mora svatko sam. Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hramova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i željama, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvažavanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji pokazuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta podnijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vremena. Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje graditeljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građevinama starih, dapače ih i zasjeniti. Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u budućnost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i korisno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti više gubi u razmatranjima da se naslovom takvim učenim sporednim natih zahtjeva doktora daje zavesti na skretanje preprema na razgraiz područja povijesti umjetnosti i putovima, jer se to događa

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko stvaralaštva. graditeljskog

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo elemente, kako je to ovdje u Elementima jektiranja proučinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro-

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primorao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iskazanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdoblja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim obilježjem. Ernst Neufert

X

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. Iz toga je proizašlo 35 cjelina: Sadržaj stranica XI daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih stranica. Popis pojmova stranica 634 uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica na kojima se gradivo o njima može naći. Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje preglednost. Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne treba tražiti objašnjenje na stranici 1. Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu sažeto u jednoj knjizi. Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo svih stvari koje ga okružuju.

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 237-259. Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne i normirane mjere na stranicama 60-61. Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i način življenja.

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? Kao primjer uzeta je izrada upravnu zgradu. projekta ili pretprojekta za jednu

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto k u b a t u r u prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CDROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati.

XI

Objašnjenje oznaka Osnovne norme Osnovne mjere, odnosi mjera Projektiranje Organizacija građenja Elementi građevine Grijanje, ventilacija

1 2

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade Knjižnica, upravne zgrade, banke Prodavaonice, supermarketi samoposluživanja Tehnika skladištenja Radionice, industrijske građevine Adaptacije Poljoprivredni objekti, držanje životinja

327 331

27 44 51 64 105

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 368 376 380 402 404 421

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 Rasvjeta, osvjetljenje, staklo, dnevno svjetlo Prozori, vrata Stubišta, dizala Ceste, prometni prostori Vrtovi, rasadnici 143 177 193 206 219

Željeznice

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske postaje, vatrogastvo 427 Zračne luke Ugostiteljski objekti Hoteli, moteli, kongresne zgrade Zoološki vrt Kazališta, kina, cirkusi, višenamjenski centar Sportski objekti Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide Starački domovi, centri za starije osobe Groblja Zaštita od požara Mjere, težine, norme Popis literature Kazalo pojmova 450 456 464 472 475 490 541 583 597 599 614 624 634

Kućne nusprostorije, ulazi . . . . 237 Gospodarske prostorije Kućne prostorije Zatvoreni bazen 241 250 261

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 Balkoni 266

Putovi, ulice 267 Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko građenje, etažna gradnja, građenje drvenih kuća 268 Sanacija starih zgrada 299 Škole Visoke škole, laboratoriji, studentski domovi 307 316

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586

XII

SADRŽAJ Objašnjenje oznaka
Objašnjenje oznaka i kratica 1 Krovni pokrovi Krovne konstrukcije - detalji Uspravni krovni prozor Izgrađena potkrovlja Ravni krov Ravni krov - detalji toplog krova Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi Ozelenjivanje krovova Ozelenjivanje krova - detalji Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za krovne vrtove e. V. Građenje tekstilnim materijalima Konstrukcije od mreže užadi Ovješene i poduprte konstrukcije Prostorne rešetke - osnove Prostorne rešetke - primjena Katne konstrukcije Stropne konstrukcije Podovi 84 86 87 88 89 90 91 92 94 95 96 97 98 99 100 102 103 104

Osnovne norme
Sl jedinice DIN 198.476.829.4999 Nacrti Raspored nacrta Oznake za građevinske nacrte Odvodnja iz zgrade i zemljišta Vodovod i kanalizacija Plinske instalacije u visokogradnji Elektroinstalacije Tehnika osiguranja Crtanje 2 4 5 6 7 12 18 19 21 24 25

Osnovne mjere, odnosi mjera
Čovjek kao mjerilo i cilj Mjera svih stvari Dimenzije i potreban prostor Čovjek i vozila Čovjek i stan Klima u prostoriji Građevna biologija Oko Čovjek i boja Odnosi mjera - osnove Odnosi mjera - primjena Primjena: modularna koordinacija 27 28 29 31 32 33 34 37 39 40 42 43

Grijanje, ventilacija
Grijanje Skladištenje tekućih goriva Termoelektrana Hidroelektrane Solarna arhitektura Solarna energija Hladnjače Hlađenje i smrzavanje mesa Tehnika kondicioniranja zraka 105 109 110 111 112 115 116 117 119

Projektiranje
Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva . . . . Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije Nove konstrukcije i oblici Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života . . . . Postupak izrade Predradnje - suradnja investitora Upitnik 44 45 46 47 48 49 50

Fizika zgrade, zaštita građevina
Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi Termoizolacija - difuzija vodene pare Termoizolacija - način građenja Detalji termoizolacije: vanjski zid Akustična izolacija Zračna akustična izolacija Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka Zaštita od vibracija - materijalni zvuk Akustičnost prostorije Gromobrani Antene 123 124 125 126 131 132 133 135 136 139 142

Organizacija građenja
Izvedba građevine Vođenje gradnje - osnovne mjere Osnovne mjere Osovinske mjere Modularna kordinacija Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 51 59 60 61 62 63

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo
Rasvjeta Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče . . . . Staklo Sintetički materijali Dnevno svjetlo Sunčeva svjetlost 143 152 153 161 162 175

Elementi građevine
Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi Građevna jama - zaštita, jame, zemljište Razmjeravanje zgrade Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje Izolacija građevina Dreniranje kao zaštita građevina Ziđe od prirodnog kamena Ziđe od umjetnog kamena Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja Vezovi zidnih opeka Kamini Dimnjaci Sustavi ventilacije Krovišta .... 64 65 66 67 69 70 72 73 76 77 78 79 81 82

Prozori, vrata
Nadsvjetla - svjetlosne kupole Prozori Prozori za stambena potrkovlja Čišćenje zgrade Vrata Posebna vrata Uređaji za zaključavanje Osiguranje zgrade i zemljišta 177 178 182 185 186 189 190 191

XIII

velike Stambene zgrade . stube.zaštita od buke 206 211 213 214 215 217 218 Stanovi za odmor. smočnica Kuhinje Kuhinje .primjeri iz projekata 250 251 252 253 254 255 257 258 260 Visoke škole . vjetrobran.povišene i brežuljkaste lijehe Vrtovi . ulazi Predprostor. potporni zidovi Vrtovi . ekološko građenje.ogledni primjeri Staklenik Drveće i živice Vrtno jezerce Jezerce za plivanje Vrtovi . igrališta. rasadnici Vrtovi .uporaba kišnice Vrtni plivački bazen Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 219 221 222 223 226 227 228 229 230 231 232 234 235 236 Kućne nusprostorije. .za trgovačke i poslovne zgrade .predavaonice Crtaonice Studentski dom Laboratorij 316 321 322 323 Dječji vrtići.osobna dizala za stambene zgrade dizala . .osiguranje padine Vrtovi .predgotovljavanje Kupaonice .položaj u kući Kupaonice . staze. ceste Putovi i ulice 267 Ceste. Pokretne staze Dizala .zavojita stubišta Ljestve za bijeg .oblik kvadrata.posude i namještaj 241 243 244 245 248 Škole Škole Veliki prostori u gradnji škola 307 314 Visoke škole.osobna dizala namijenjena pretežno za urede banke. studentski domovi. .međunarodni primjeri Višekatne stambene zgrade Oblikovanje etaže Socijalni stanovi za iznajmljivanje Projektno rješenje etaže Galerijske stambene zgrade Terasaste kuće Skloništa 268 269 270 271 272 276 277 278 279 280 282 283 285 288 289 291 292 293 294 295 296 297 Vrtovi. prometni prostori Ceste Biciklistički promet Autoceste Tramvaj. garderobe Hodnici Spremišta 237 238 239 240 Sanacija starih zgrada Sanacija starih zgrada Očuvanje i sanacija 299 304 Gospodarske prostorije Prostorije za kućanstvo Spremište. kocke i šatora . prenoćišta za mlade Dječja obdaništa Pribor za igru.vrtne kuće Građenje drvenih kuća Položaj kuće Gradnje stanova Stambene zgrade u nizu Dvojne stambene zgrade Atrijske kuće Stambene zgrade Stambene zgrade sa zimskim vrtovima Stambene zgrade .SADRŽAJ Stubišta. laboratoriji Kućne prostorije Spavaće sobe Spavaće sobe .detalji 261 263 Praonice rublja. građenje drvenih kuća. ulaz Ulazi.puzavice i penjačice Vrtovi .uređaji za pranje 264 Balkoni Balkoni 266 Putovi. vrste kuća.oprema Sanitarne kabine .izlaz za nuždu Pokretne stube . dizal za bolesničke krevete Dizala .vrste kreveta Spavaće sobe .elementi za postavu i ugradnju Blagovaonice .zemljani radovi Vrtovi . dizala Stubišta Rampe . . etažna gradnja Stanovi za odmor Kuće za odmor .dizalo za male terete Hidraulična dizala Panoramska ostakljena dizala 193 196 198 199 200 201 202 203 204 205 Zatvoreni bazen Privatni zatvoreni bazen Bazen za plivanje .krevetske nište i zidni ormari Garderobe Kupaonice . . hotele.ograde Pergole. . uređaji za pranje Praonice rublja .položaj kreveta Spavaće sobe . igrališta Prenoćišta za mlade 327 328 329 XIV .ekološko građenje Stambene zgrade na padini Stambene zgrade. gradska željeznica Prometni prostori Smirivanje prometa Prometni prostori . Drvene kuće .

okretanje Teretna vozila . tova mi mostovi. 345 Upravne zgrade . radna mjesta s ekranom 351 Upravne zgrade .isporuka robe 370 Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) .visoke zgrade 355 Uredske zgrade . tehnička oprema građevine 350 Upravne zgrade .dimenzioniranje. cirkusi Kazalište Kinematograf Višenamjenski centar Drive-in kina Cirkus. parkirni objekti.primjeri.tov bikova Uređenje gospodarstva Klima u staji 404 407 408 410 411 413 414 415 420 Željeznice Kolosijeci Odpremanje robe Putnički kolodvori 421 424 425 Parkirališta. površine za namještaj 352 Upravne zgrade .osnove tipologije 341 Upravne zgrade . .trezori 361 Poljoprivredni objekti.osnove 337 Upravne zgrade . banke Knjižnica 331 Upravne zgrade . 373 Klaonica i skladište 374 Mesarski centar 375 Zračne luke Tehnika skladištenja Visoka skladišta Projektiranje / logistika Sigurnosne odredbe Sustavi regala 376 377 378 379 Zračne luke 450 Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti Ugostiteljski objekti na kotačima Restoranske kuhinje Velike kuhinje 456 458 459 462 Radionice. 344 Upravne zgrade .dimenzioniranje. garaže. podizne platforme Garaže Nadstrešnice za osobna vozila Garaže i parkirni objekti Parkirne građevine Parkiranje i parkirne građevine Parkirne građevine Benzinske postaje Odmorišta 427 429 432 434 435 437 438 439 440 441 442 443 444 445 446 447 449 Ostakljeni pasaži. stacionaran 475 485 487 488 489 Adaptacije Adaptacije 402 XV .dimenzioniranje.parkiranje i okretanje Utovarne rampe Rampe. vertikalni elementi 357 Banke . moteli.držanje iz hobija Držanje peradi Staje za tov svinja Staje za rasplodne svinje Staje za konje i držanje konja Uzgoj goveda Uzgoj goveda . tipologija Tipologija Povijesni primjeri Primijenjeni primjeri Pokrivanje staklom. benzinske postaje. supermarket's. držanje životinja Nastambe za male životinje . razdioba prostora .primjeri 354 Primjeri upravnih zgrada . vatrogastvo Autobusni kolodvor Vatrogastvo i vatrogasne zgrade Vozila Teretna vozila Parkirališta Teretna vozila . prozirni krovovi 363 364 366 367 Prodavaonice. .dimenzioniranje.dimenzioniranje: potrebne površine . upravne zgrade. konstrukcija 349 Upravne zgrade . odlaganje odjeće 380 382 386 389 390 392 395 396 397 398 399 400 401 Hoteli. industrijske građevine Stolarska radionica Tesarski i drvoprerađivački pogoni Autoservisi Autoservisni pogoni Pekarnica Industrijske građevine Transportna i skladišna tehnika Hale Višeetažni objekti Sanitarne prostorije Uređaji za pranje Sanitarni uređaji Garderobe. uređenje prostora za sjedenje 347 Upravne zgrade . kongresne zgrade Hoteli Hotelske kuhinje Motel Kongresne zgrade 464 467 469 470 Zoološki vrt Zoološki vrt i akvarij 472 Kazališta.općenito 360 Banke . samoposluživanja Prodavaonice 368 Prodavaonice za živežne namirnice 369 Prodavaonice .dimenzioniranje. kina.organizacija tlocrta 353 Upravne zgrade .dimenzioniranje. višenamjenski centri.SADRŽAJ Knjižnica.

sinagoge. vrata. građenje za invalide Liječničke ordinacije Skupne ordinacije Građenje za invalide Građenje za invalide . Okna dizala F90 Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru 602 603 604 . uređaji za gašenje pomoću C02 Uređaji za gašenje prahom. manježi Skijaška skakaonica Klizališta Brzo trčanje na koturaljkama Biciklistički kros .marine Veslački sport Objekti za vodene sportove Objekti za jahanje.planiranje izgradnje Bolnice . muzeji.područje uprave Bolnice .SADRŽAJ Sportski objekti Stadion Stadion .sigurnosni uvjeti Bolnice .oblici građevina Bolnice .nastava i istraživanje Bolnice .općenito Bolnice . . .porodništvo Bolnice . tornjevi Sinagoge Džamije Muzeji Muzeji .red mjera Bolnice . funkcijska dijagnostika Fizioterapija 541 542 543 544 546 547 548 550 552 554 555 556 557 558 559 560 561 565 566 568 569 Zaštita od požara Preventivna zaštita od požara 599 Uređaji za dojavu požara 600 Sprinklerski uređaji 601 Uređaji za gašenje prskanjem vode. protupožarne pregrade .ambulanta Posebne bolnice Bolnice . 520 526 527 528 529 534 535 537 540 Dnevne klinike.njega rodilja i novorođenčadi Bolnice . džamije Crkve Orgulje Zvona.operacijski odjeli Glavne prostorije operacijskog odjela Postoperativna njega Operacija . uređaji za gašenje pjenom Uređaji za odvod dima i topline Instalacije vode za gašenje. 607 608 .opći pregled Igrališta Lakoatletski objekt Prostorije za fitness Teniska igrališta Minigolf Igrališta za golf Jedrilicarski sport . liječničke ordinacije.stan Životni prostor bez zapreka Bolnice .izdvojeni prostori Područje intenzivne njege Područje njege Područje liječenja . .međunarodni primjeri Muzeji .područje opskrbe Bolnice .hodnici.terapija zračenjem Laboratorij. patologija Bolnice .posebna područja njege 570 571 575 576 577 578 580 581 582 Starački domovi.nuklearna medicina. centri za starije osobe Domovi za starije osobe 583 Crkve. norme Mjere i težine Odnos njemačkih i engleskih mjera Pretvaranje engleskih mjera u milimetre Stalna opterećenja 614 615 616 617 Popis literature Kazalo pojmova 624 634 XVI .dvorane za gimnastiku i igre Badminton Skvoš(squash) Kuglane Zatvorena kupališta Otvorena kupališta Zatvorena i otvorena kupališta Sauna Dvorane za igre 490 491 492 494 498 500 502 504 506 509 510 511 513 514 516 517 518 . dizala Bolnice . ambulantne operacije Bolnice .primjeri iz Njemačke 586 588 590 591 592 593 595 596 Groblja Krematoriji Groblja 597 598 Bolnice.BMX Streljane Sportske dvorane . stubišta. težine. 611 Mjere.

t/m = tona po metru) nominalna širina A a (a) Eg Elt Ez Fl Gä Gfl Ga Hz Hzg K Ke Kg Kl Ko Kr Kz M Mz N BauNVOodredbe o korištenju građevine BEL graditeljsko projektiranje graditeljska regulativa BOL propisi o ustupanju građenja VOB MBO zbirka građ. vorh. odgovarajuće ff. rel. UBA UW @ EQ cf $ Hochw.z. 3 minute. GRZ GFZ BMZ BP FH GE Gl ekvivalentno | prostorije za trajni [ boravak ljudi iskaz površina pod zgradom iskaz površina etaža iskaz količina pri građenju plan izgradnje visina sljemena područje obrta industrijsko područje # * X / _L V (0 CD = 400 D = 500 DC = 600 DCC = 700 DCCC = 800 CM = 900 M = 1000 MCMLX = 1960 A ^ A tt U CAD-fähige Abbildung auf der CD-ROM Nufert.O.) prema prilikama IBA osovinski razmak u industrijskoj izgradnji = 2.v. Lit.A. UV stranica student (ica) osovinski razmak u građenju smještaja = 1. DIN njemačke industrijske norme Elt električno LNA lake bešavne cijevi erw.. i tako dalje äq. Bauentwurfslehre Allgemeiner Bauentwurf 1 . sog. U. evtl. dgl. gem. tajnica So sin Sp smočnica Spi sudoper Sz soba za igru ukopana garaža Tg kći To Tr terasa Tz soba za čaj Vr predsoblje Vrr spremište Wa praonica WC zahod Wf vjetrobran Wg zimski vrt Wr čekaonica Wt gospodarska prostorija Wz dnevni boravak Zi soba glavni ulaz pomoćni ulaz stubište dizalo sjever > < < I sin cos tan ctg = » 6 7 8 9 10 15 100 150 200 300 c= CL = * « e ~ 00 cc = ccc = II H. Niedrw.OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA Kratice i oznake u tlocrtima DIN 1356 Ankl Anr Ar B Bch Bd Bik Br D Dg Dga Di Du Dz garderoba pripremanje ostava kupaonica knjižnica pod balkon ured služinska soba tavan krovni vrt trijem tuš soba za dame prizemlje roditelji blagavaonica hodnik gostinjska soba zelenilo garaža soba za grijanje grijanje kuhinja podrum podrumska etaža odlaganje odjeće prostor za ugljen prostor za kovčege dječja soba djevojačka soba soba za muziciranje niša gornja etaža pergola parkirna površina ormar A. s. DV EDV i. (gegf.G.d. VDE u. ggfs. približno slično eventualno prema općenito relativno vidjeti dalje usporediti postoji i tako dalje savez njemačkih inž.u. ca. propisa Zakon o građenju BO odnosno bzw. radna zajednica za industrijsko građenje Mjerne jedinice. obujam prostorni kut korijen konačni prirast sukladno trokut istosmjerno.25 propisi o HTZ slika br. HHS. prosječno oko.B. oko sukladno slično (i za ponavljanje riječi) neizmjerno usporedno jednako i usporedno nije identično puta. srednje jednako identično jednako različito približno. R. { 4 sek. spez. 1 vidjeti popis literature muškarci žene visoka voda mala voda najviši vodostaj obrada podataka elektronička obrada podataka srednje.50 S. i daljnji (i ostali) ggf.U. s.M. usporedno protusmjerno. postotak promil promjer gornji rub gornji rub poda gornji rub tračnica mjerilo po (na pr. i. pod uvjetom specifično vidjeti prije tako zvano popis literature i slično ultraljubičasto alfa B ß (b) beta r y (g) gama A 5 (d) delta E E (e) epsilon zeta H T| (e) eta e e (th) thêta i i (i) jota K K (k) kapa A X (D lambda M n (m) mi H ili h B ili b Fl h Min ili min S ili s 12° J Ws N Pa 2° 3' 4" % ili vH %0 Z ç (z) N v (n) H %(x) 0 o (o) n u (P) p p (0 ni ksi omikron Pi ro I a (s) sigma T x (t) tau Y u (y) ipsilon <J) < (ph)fi ) j © OK FO SO M / NW X X (ch) hi y y (pß) psi Q to(o) omega Matematičke oznake > Rimski brojevi I= II = III = IV = V= VI = VII = VIII = IX = X= XV = veće od veće ili jednako manje od manje ili jednako suma (zbroj) kut sinus kosinus tangens kotangens prosječno. podjela 360 st.o. građev.Allg. kratice DIN 1301 i 1302 1012 lfdm • Grčki alfabet 10 cm 12 mm (mala povišena brojka znači mm) tekući metar engleski palac (col) engleska stopa visina ili visoko širina ili široko površina sat minuta ili u minuti sekunda ili u sekundi sve oznake stupnjeva Celzija (K) energija količina topline sila tlak. el. propisi pokrajine Hessen RT dio prostorije etc. usw.M. usporedno 1 2 3 4 5 og PC Pd S Schlz spavaća soba Si sjedeće mjesto Sk tajnik. Stud. poželjno entspr. vgl. A. pritisak i 2 stupnja. pomnoženo sa podijeljeno okomito volumen.I.

sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice . K) Značenje (u zagradi ranije oznake) temperatura razlika temperature količina topline sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) koeficijent toplinske izolacije otpor predaji topline otpor prolazu tipline masa sila tlak 9.163 W/m 2 K = 1. m.163 W/m K = 1.osnovne jedinice Veličina koja se mjeri duljina površina obujam m m2 m3 kg N Pa Pa bar °C K - Jedinica u mređunarodnom mjernom sustavu (SI .6 KJ kilowattsat = 103 Wh = 3.01 kfl/m 3 = 0.6 MJ Watt Watt Faktor preračunavanja a) toplinska izolacija Oznaka Jedinica t At (°C.jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI . Nm Wh kWh W W * od 1975 propisano (i) Preračunavanje osnovnih jedinica (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora specifični toplinski kapacitet vrijednost akumuliranja topline koeficijent uzdužnog produljenja koeficijent razmaka tlak tlak (djelomični) pare količina pare količina kondenzata relativna vlažnost zraka veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za vodenu paru) otpor propuštanju vodene pare faktor položaja faktor položaja slojeva zraka cijena grijanja s a ß P P o 9o 9k V 1m 1m 1 kg 1 kg 1m (5) m = 1 m2 1 m 1 s .163 736 1.3 = 1 kg m .98 1 10 4186 1.163 1. s kg Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak ® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice (?) S! .jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica ^ M-d Coulomb 1 C Farad Henry Hertz Joule Lumen Lux Newton 1F 1H 1J 1 lx 1N = 1 As = 1 As/V = 1 Vs/A = 1 Nm = 1 Ws = 1 Im/m 2 = 1 kg m/s 2 Ohm Pascal Tesla Volt Watt Weber 1 n = 1 V/A = 1/fi = 1 Wb/m 2 = 1 W/A Ao 1/A0 1 Pa = 1 N/m 2 1T 1 V Siemens 1 S 1 Hz = 1 s~1 =(1/s) 1 Im = 1 cd sr (.J.3 0.3 (= 1 kg/m 3 ) 1 m 1 s .iX HV P 1 W = 1 J/s 1 Wb = 1 Vs b) akustička izolacija X f f„ (m) (Hz) (Hz) (Hz) (N/cm2) (N/cm3) (dB) (dB) (dB) (dB) (dB) valna duljina frekvencija granična frekvenicija rezonantna frekvencija dinamički modul elastičnosti dinamička krutost veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) mjera zaštite od zračnog zvuka normirana razina materijalnog zvuka veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa mjera zaštite od materijalnog zvuka stupanj apsorpcije zvuka ekvivalentna površina pasorpcije zvuka polumjer odjeka sniženje razine zvuka (7) (ö) Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA).1 N/mm2 H (m2) A r al (m) (dB) = 1 kg/m3 = 1 kp/m3 = 1 kp/cm2 © 2 Fizikalne oznake u SI .8598 m K/W X = 1 kcal/m h K k = 1 kcal/m2h K 2 a = 1 kcal/m h K = 1.) IO"6 (milijunti dio) 9 IO(milijarditi dio) 12 10(bilijunti dio) 15 10(bilijarditi dio) 10-18 (trilijunti dio) kg.1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 1 s"2 = 1 m s"2 (= 1 m/s2) 1 m 1 s .163 W/m 2 K = 1 kg/m3 = 0.jedinica Ev da S' R 1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm2 1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 1 A « 1 s = 1 As = 1 C 1 As/V = 1 C/V = 1 F R m R' LSM Primjeri za SI .1 = 1 m 2 s*1 (= 1 m 2 /s) (9) (9) (%) (-) (cm) (g/m2hPa) (m2hPa/g) (W/mK) (W/mK) (DM/kWh) Primjeri za "izvedene SI .Oznaka ne jedinice metar kilogram sekunda m kg s Definicija na temelju Valna duljina zračenja kriptona Međunarodni prototip Trajanje perioda zračenja cezija Elektrodinamička sila između dva vodiča Trojna točka vode Zračenje pri skrutnjavanju platine Masa molekule U definiciji sadržane SI jedinice - OSNOVNE NORME SI JEDINICE System Internationale d' Unites-» QP - - Amper A kg. metar kvadratni metar kubni metar kilogram Newton = 1 kg m/s 2 Pascal = 1 N/m2 bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m stupanj Celzijus (samo kao temperaturna Kelvin* skala) Wattsekunda = Joule = Newtonmetar Wattsat = 3. a Weber i kao Voltsekunda (VS) Nazivi i oznake izvedenih SI .Osnovne veličine 1 Duljina 2 Masa 3 Vrijeme 4 Jakost električne struje 5 Temperatura (termodinamička temperatura) 6 Svjetlosna jakost 7 Količina tvari Naziv osnov. količina topline) snaga (zračenje energije ili topline) Ws.jedinica Ln V/M TSM a (dB) (dB) Otpor propuštanju topline Veličina toplinske provodljivosti Veličina prolaza topline Veličina prelaza topline Zapremisnka gustoća Računska težina Tlačna čvrstoća 2 2 1/A = 1 m h K/kcal = 0.8 133. električne reaktivne snage Var (ver).2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 1 m .163 (K) (Wh) (W/mK) (W/mK) (W/m K) (W/m2K) (W/m2K) (m2K/W) (m2K/W) (m K/W) (Wh/kgK) (Wh/m3K) (1/K) (mK) (Pa) (Pa) 2 2 q X X A a k 1/A 1/a 1/k D' c temperatura rad (energija. s ~ Kelvin kandela mol K cd mol Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake T (tera) = 1012 jedinica (bilion) G (giga) = 109 jedinica (milijardu) M (mega) = 106 jedinica (milijun) k (kilo) = IO3 jedinica (tisuća) h (hekto) = 100 jedinica da (deka) =10 jedinica d (deci) =1/10 jedinice su: c m M n P f a (cent) (mili) (mikro) (nano) (piko) (femto) (ato) = = = = = = = 1/100 stotinka jedinice 10~3 (tisućinka jed.sustav) propisano od 1978.

45359237 kg 1 pf = 0.jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites).72) < ? m 1g = 10" 3 kg 1 t = 1 Mg = 10 3 kg 1 pd = 0. recipročna vrijedn.72) Cement DIN 1164 dio 1 (izdanje 6.76) Puni bolokovi od lakog betona DIN 18152 (izdanje 7.163 10"3 Wh kp m = 9. (inch) stopa (foot) hvat (fathom) milja(mile) morska milja Laki beton (vidjeti "Richtlinien für Leichbeton und Stahlleichbeton mit geschlossenem Gefüge") (izdanje 6.75) Opeka od vapna i pijeska DIN 106 (izdanje 11.69) DIN 105 dio 2 (izdanje 1. po min. siječnja 1978.4mm ft = 30.4 LLB 4 LLB6 LLB12 Hbl 2 Hbl4 Hbl 6 V2 V4 V6 V 12 HD 4 HD 6 6 12 20 28 V 1 m/s = 3.K novo B5 B 10 B 15 B 25 B 35 B 45 B 55 LB 10 LB 15 LB 25 LB 35 LB 45 LB 55 LB 2 LB 5 LB 8 Z 25 Z 35 Z 45 Z 55 AB 5 AB 12 AB 20 BSt 220/340 BSt 420/500 BSt 500/550 Kut u ravnini L gon novi stupanj nova minuta nova sekunda 9 a cc in ft fathom mil sm Duljina / metar m mikrometar milimetar centimetar decimetar kilometar nm mm cm dm km palac. pri tome vrijedi: grd 1 K = 1 °C = 1 grd u jednadžbama treba primijeniti 0 F = % 0 + 32 = 9/s 7 .15K A0 = A7. T 0 A6 ili AT 0F Kelvin K stupanj Celzijusa °C °C stupanj Kelvina stupanj Rankina stupanj K 0R stupanj Fahrenheita stupanj Rea.ira °K 1 °K = 1 K 1 °R = 5/s K °R. Nm cbm Kubni metar 1 a= ^ m 2 1 ha = 104 m 2 11 = 1 dm 3 = 10" 3 m 3 1 Nm3 = 1 m 3 u normiranom stanju cbm = 1 m 3 1 1 1 1 min = 60 s h = 60 min = 3600 s d = 24 h = 86400 s a = 8765.6 106 J = 3.80665 N 1 t = 9806. površina zemljišta Volumen Normni volumen A. čvrstoća Rad.75) Šuplji bolokovi od lakog betona DIN 18151 (izdanje 11.1888 J = 1.temp.8 h = 31. vrijedi međunarodni mjerni sustav sa SI .852km Beton DIN 1045 (izdanje 1. okret.72) Oz. m/s m/s2 gal Kg gram tona 9 t pond funta cent metarski cent Gal kilometar na sat r/s okret.73549675 kW Teromdinamička temperatura Celzija temperat. brzina okretanja Brzina Ubrzanje gravitacije Masa.459.73) Laki porozni beton za zidove DIN 4232 (izdanje 1.344m sm = 1.69) Sila Sila teže F G Newton N din pond kilopond megapond kilogram .70) Anhidritna veziva DIN 4208 (izdanje 10.65 N Zidni blokovi i zidna opeka za slobodnostojeće dimnjake DIN 1075 (izdanje 8.7 0 7 0 = 273.6km/h 1kn = 1sm/h = 1. 1 °R = 5/4 °C ZWT12 ZWT18 ZWT24 ZWT38 © S! .67 °F °R 0R = 4/5 0.80665 N 1 Mp = 9806. u sekundi U/s r/min okretaja u minuti U/min km/h čvor kn =2xf a =2xn 1/s = t/s = U/s Zidane opeke DIN 105 (izdanje 7.557 106s V kubni metar m3 litra t Vrijeme. po sek.71) Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi od betona sa zatvorenim šupljinama DIN 18153 (izdanje 8.80665 * 10"3 N 1 kp = 9.65 N 1 kg = 9.72) N/ mm2 2 2 kp/cm2 1 kp/cm = 0. energija P Joule Newtonmetar Watt J Nm J W 1 1 1 1 1 1 J = 1 Nm = 1 Ws = 107 erg kWh = 3.jedinica uslijedilo j e postupno između 1974.80665 J 1 W = 1 J/s = 1 N m/s = 1 kg m2/s3 konjska snaga PS 1 PS = 0.sat erg kalorija kilopondmetar PSh erg cal kpm Količina topline Q Okretni moment U Moment savijanja Mb Snaga. površina presjeka.73) Plinobeton DIN 4223 (izdanje 7.296° = 63.K novo Frekvencija.Naziv naka rad puni kut grad minuta sekunde gon Oz.q kvadratni metar m2 ar hektar a ha I 3 Normni kubni m.662 gon 1 pla = 2 ji rad 1L = 1/4pla = (ti/2) rad 1° = 1L/90 = 1 pla/360 = it/180 rad 1'= 1760 1"= 1760= 173600 1gon = 1 q = 1L/100 = 1 pla/400 = = jt/200 rad 1 c = 10" 2 gon 1 cc = (10~2) c = 10 -4 gon 1 1 1 1 1 in = 25.72) <2} —/ Površina.6 MJ PSh = 2.Naziv naka pla pravi kut stari stupanj Građevinski materija! .5 kg 1 ztr = 50 kg 1dz = 100kg dyn P kp Mp kg t 1 N = 1 kg/m/s2 = 1 Ws/m = 1 J/m 1 dyn = 1 g cm/s2 = 10-5 N 1p = 9.°Rk 0 = 7 . energija a Newton po metru kvadratnom N/m2 Newton po milimetru kvadratnom J kilovatsat Blokovi od plinobetona DIN 4165 (izdanje 12. OSNOVNE NORME SI J E D I N I C E QP Veličina Simbol u formuli SI jedinic a Naziv radijan Zakonska jed nica Stara jedinica Oznaka Međustobni odnosi 1 rad = 1 m/m = 57.jedinice i zakonite jedinice (izvod za graditeljstvo) © Skrećene oznake za gređevinske materijale s izmjenom definicije čvrstoće u 5% fraktilu 3 . trajanja periode Kružna frekvencija Kutna brzina Broj okreta. interval vremena trajanje sekunda s minuta sat dan godina min h d a Skraćene oznake za građevinske materijale uzevši u obzir definiciju čvrstoće Građevinski materijal .0980665 N/mm kp/mm 1 kp/mm2 = 9.64780 10s J erg = 10~7 J cal =4.58) Rešetkasti bolokovi od lakog betona DIN 18149 (izdanje 3.62) Betonski čelik DIN 488 dio 1 (izdanje 4.48cm hvat = 1.72) Opeka za stropove i zidne panele DIN 4159 (izdanje 10.8288m mil = 1609. i 1977. Temperaturni interval i temperaturna razlika Fahrenheit temperatura Reaumur .80665 N/mm2 W.Mjerne jedinice u graditeljstvu Ozakonjenje SI . težina (kao rezultat vaganja) f Hertz Hz 1 Hz = 1/s pri navodu frekvencija u jednadžbama veličina a 0) 0) recipročna sekunda radijan u sekundi recipročna sekunda metar u sekundi metar u sekundi na kvadrat kilogram 1/s rad/s 1/s okret.sila Puna opeka za visoke peći DIN 398 (izdanje 6.852hm/h 1 Gal = 1 cm/s2 = 10'2m/s2 Opeka visoke čvrstoće DIN 105 dio 3 (izdanje 7.72) n Mz 2 Mz 4 Mz 6 Mz 8 Mz 12 Mz 20 Mz 28 Mz 39 Mz 52 Mz66 KSV 6 KSV12 KSV 20 KSV 28 Rz 12 Rs 12 Rz 20 Rs 20 R 28 R 39 HSV HSV HSV HSV G2 G4 G6 GB 3. E Joule kWh KS .76) Mehaničko naprezanje.sila tona .3 GB 4. col. O d 1.

Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati DIN . normirana mjera Vanjska margina (vanjski rub papira). C @ DIN 821 @ Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima © Dodatni redovi Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata. @ Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. Standardne formate razvio je dr. © Trakasti formati I—I—I 1/81/8 1/4 A/4 © © Registrator Trakasti format A4 •210.4999 y/2 Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. crteži itd. Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje.841 m duljina stranice y = 1. normirana mjera Gornja margina (gornji rub papira). Za širinu treba po mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A.OSNOVNE NORME DIN 198. Uzdužna polovica Uzdužna četvrtina Uzdužna osmina Uzdužna polovica itd. C predviđeni su za posebne veličine papira.476. npr. Porstmann iz površine od 1 m 2 .829. mape. imaju istak na gornjemu rubu. Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A i B @ © + (6) Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na polovice. Registratori. Red formata A nastaje dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata -» © + (D Dodatni redovi B. obrezane knjige ® -> ® Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore navedene norme -» (10) 4 .) Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu.format. četvrtine i osmine (kuverte. natpisi. normirana mjera (9) Uvezane. -81 najveća širina slike . Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. bit će listovi nešto manji. S obzirom na mogućnosti razvrstavanja.5 u cicerima Širina "špigla" Visina "špigla" (bez naslova kolumne) Razmak između "špalti" 37 55 1 37 18 38 551/2 u [mm] 167 247 5 167 81 16 27 20 30 14 25 19 28 171 250 (8) Blok. kuverte. ali korice moraju točno odgovarati normiranom formatu. blok za kopije Najveća širina slike preko dvije "špalte" Najveća širina slike u jednoj "špalti" najveća širina slike 167 Unutarnja margina (polovica trake za uvez).189 m uredskog 0 — ( 3 ) Temeljni formati Format klasa 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Red A 841 2 1189 594 2 420 2 297 2 210 2 148 2 105 2 74 2 52 2 37 2 26 2 18 2 13 2 841 594 420 297 210 148 105 74 52 37 26 18 Red B 1 000 2 1414 707 2 1000 500 2 353 2 250 2 176 2 125 2 88 2 62 2 44 2 31 2 22 2 15 2 707 500 353 250 176 125 88 62 44 31 22 Red C 917 2 1297 648 2 485 2 324 2 229 2 162 2 114 2 81 2 57 2 917 648 458 324 229 162 114 81 Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim stranama) daje osnovu za redove formata. fascikli širega su formata od onog kojemu su namijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. V. koju je dijelio prema odnosu strana: x : y = V2 x •y = 1 (3) duljina stranice x = 0. Berlin Normirani formati danas su osnova za oblikovanje namještaja.širina "špigla" gornja margina. B. bilježnice i mape reda A. normirana mjera donja margina Donja margina (donji rub papira). ali ako Format Oznaka 1/2 A4 A4 1/4 A4 A4 1/8 A7 A7 1/2 C4 C4 114x324 9 x 105 52 x 297 mm 105 x297 postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje dimenzije (§) Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format.

Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje(4) Veličina DIN A3 govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14. Isječak DIN A4 Broj jednakih polja pri veličini lista A0 A1 A2 A3 16 12 12 8 8 6 8 6 120-®- © a b lib Podjela za A4 4 4 ( D Veličina DIN A4 ( f ) Podjela na polja DIN A 3 a i CL Q. pri dogovorima. a za toliko je korisna površina nacrta manja.A6 = Normirani nacrt DIN A 0 DIN A1 DINA2 DIN A3 D I N A4 DINA5 5 mm. n-. 6 itd. Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm. tako da se dio na kojem je sastavnica nađe na vrhu. Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih formm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 Veličine lista prema DIN 4 7 6 red A Format: neobrezani sirovi list Format: obrezani gotovi list mata svog reda. 476 Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru.A3 = 10 mm s © © kod formata A4 .C-. na gradilištu. 5. obrezivanje kopije Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složiti prema (f). Produženi standardni formati preklapaju se u istom smislu.5 * 29. 2. Dio nacrta koji se ne uklapa presavija se po polovici. treba se preostatak preklopiti po polovici.18. isporuci i arhiviranju. potrebna je ši• neobrezani format • linija na nacrtu.7 cm. 1. (3) Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: kod formata AO .5 cm.5 cm.~~ ÍF Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu lista. 660. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili probušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio nije širok za parni broj 2. Obrezani originalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0 . 4. za što je korisno primijeniti šablonu 18. Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: za crtaći i transparentni papir (iz toga izvedeno zapauspapir rina role 900 mm. mm 841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 Veličine listova Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0. 3. a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29. 4. 1 560 mm 250. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju.1 250.1200 mm. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.I |" I ^ I © Mjere i sheme preklapanja 5 . 900. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. 1 500. 900 mm) 650.OSNOVNE NORME NACRTI DIN 824.7 cm. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm (prvi pregib).8 x 21 cm.

nezgodnog kosog tlocrta. mjerilo 4.» BOL QP . 1:50. 16. © © b 3. Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iznad a svijetla visina ispod osi (-> s. Sve predmete treba crtati u mjerilu.točka i označavaju velikim slovom (abecednim redom) u smjeru gledanja. 1:2. perspektiva itd. tlocrt. Sastavnica sasvim desno na 0 sadrži: 1. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte visine (± 0. presjek.> © U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kotne crtice . 1:10000. 8). za situacijske planove: 1:500. Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske vlasti) nacrt sadrži i: 1. 8). 1:20. Primjer za ispravno kotiranje.). za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovoditelja gradnje. a visine iznad osi (-> s. Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta . 1:5. 36. 1:2500. vrstu nacrta (skica. 2. a u lijevom kvadrantu s lijeve strane . mora biti označen smjer sjevera. napomene nadzorne službe: a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti b) o suglasnostima j na poleđini lista Na situacijskim nacrtima. ali također i u milimetrima. 1:250. Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. vrstu prikazane građevine ili podatak o elementu građevine (situacija. 15. a ako su kružnog presjeka oznakom © = promjer.52 (7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima © I- 6250 5250 —I I — 6 . Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina.> © Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida).1352 i 1356) — s. 3. Duljine manje od 1 m u nacrtima visokogradnje općenito se daju u centimetrima. 1:2000. Ako j e moguće. "ako j e potrebno. 1:25. © | I I t I | I I I I | Praktično crtanje mjerila MJERILA (prema DIN 825) .> © + © . 1:200. KOTE I OSTALE OZNAKE (prema DIN 406. 54 2. Dimnjačke cijevi. Istočna fasada Presjek Sjeverna fasada Zapadna fasada Prizemlje -15-: Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija (i^ Praktični raspored nacrta na listu 10 5 0 20 30 ¿0 5. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog izvoditelja radova.). 1:25000. 1:1000. u skladu s normama. 406. 4. a ostala mjerila manjim slovima.OSNOVNE NORME RASPORED NACRTA (prema DIN 6. u novije vrijeme . idejni projekt.69 \ 7 5Z_ + 2.00). tlocrtima itd. ime (potpis) projektanta.69 Podaci o visini poda etaže itd. 1:100. 2. 1:5000. 1:10. navedene mjere su zidarske mjere -*• s. Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane. 823. Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). količinu. ime (potpis) investitora. list 1 . potonja treba ponoviti uz detalje na koje se odnose.> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi primijenjeno. treba odabrati samo sljedeća mjerila: za građevinske nacrte1:1.5. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez okretanja nacrta. pogled. kote dijelova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. 11 > Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 5 cm biti prazan. tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svojim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina). 3.6 ) . a veće od 1 m u metrima. projekt itd. Dimenzije stuba navode se duž osi uspona. pri čemu se mjera gazišta navodi ispod.

1.70 Šivaći stroj 50/90 Dva umivaonika Kotao s ložištem za kruta goriva (13) Stol za previjanje 80/90 (ss) O o ® Dvostruki umivaonik 60 x 120.50x78 =• HOD Sudoper 60 x 100 Dvostruki sudoper 60x150 Kanali za dovod i odvod zraka ( 4 l ) Stupnjeviti sudoper C D Stalak za cvijeće TD OD DH HD BD = dizalo za bolesnika = teretno dizalo = osobno dizalo = dizalo za hranu = hidraulično dizalo Ü W2) Kuhinjski izljev 7 . 100x200 O ) Električni štednjak ®120x180 • O Stol na razvlačenje Bračni krevet (francuski krevet) 145x195 OO © Stolica. 75 x 90 Struja Kutni tuš 90x90 I Grijaće tijelo © Televizor Umivaonik 50 x 60.Dnevna soba Spavaća soba OSNOVNE NORME Krevet 95 x 195 © Stol 85 x 85 x 78 = 4 osoba 130 x 80 x 78 = 6 osoba OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTEDIN107 Noćni stolić 50 x 70. 85 x 185 © Ulje ( 9 ) Glasovir 60/1. 70x 125 <L H Plin © Glasovir kratki salonski koncertni 155x114 200x 150 275 x 160 Tuš 80 x 80.20 Pisoar 35/30 Bide 38/60 "A.1 0 0 Dvostruki krevet 95 x 195.00-1.40 .30x78 80 x 1. 90 x 90.60 Imiiiiiimii Mala kada 70x 105. Kutija za smeće TTTTTTT f V M M 1 II 1 l\ © Kuke na razmaku 1 5 .75 Kupaonica Kada 75 x 170. 60 x 70 ^ g ^ Okrugli stol 090 = 6 osoba IEI <ZD 1 Zidni ormar ' Donji ormarić ) Gornji ormarić ) Stol za glačanje ( 3 ) Višekutni stol 7 0 .50 (16) Ormar 60/1.. 60 x 70 Stolić za šivanje 50/50 .2 0 cm Garderoba Niz pisoara m Okno za smeće Kuhinja Ormar za odjeću i rublje 50 x 100-180 Pisaći stol 70x 1. stolica bez naslona ©45 x 50 ) Stroj za pranje posuđa Hladnjak Stolica s naslonom za ruke 70 x 85 Dječji krevet 70 x 140-170 Zamrzivač ( 7 ) Ležaj 95 x 195 Ormar za odijela 60 x 120 Peći i štednjaci s izvorima energije (50) Čvrsta goriva ( 8 ) Sofa 80/1. 60 x 140 Loženje plinom (14) Sanduk za rublje 40/60 Ugrađeni umivaonik 45x30 Loženje uljem WC školjka 38x70 (15) Škrinja 40/1.

5/2M—8Vrb" 187.5001 8 STG 172/290 Jednokraka stubišta | ± 0. Kako okretna vrata imaju relativno mali kapacitet prolaza.» @ . sandučasti prozor (K). podizna ^ >1) Obrtna vrata dvokrilna Y Obrtna vrata trokrilna Obrtna vrata četverokrilna Harmonika stijena ^ l / N .0001 8 STG 172/290 « 4 STO 187. dvostruki prozor (D).00 dobivaju predznak . 1 6 7 .50C| 16STG 172/290 Bez praga Jednostrani prag Dvostrani prag m Prizemlje s. Brojevi stuba ispod ± 0. prozor krilo na krilo (V) __ W ® . prozor krilo na krilo (V) (7) Jednostruki prozor (S) (8) Dvostruki prozor (SD) Klizna vrata Klizna vrata Klizna vrata.5.(minus). Stube treba od ± 0.OSNOVNE NORME Prozori sa slijepim okvirom s.5/250 I .1 7 3 C5 (O OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 U <U f-) M) SE i&il bez sa parapetne niše Jednostmki prozor s unutarnjim (2'. Središnja linija počinje kod pristupa kružićem i završava kod istupa strelicom (u podrumu također). približno na 1/3 visine etaže iznad razine poda.) Sandučasti prozor (K) s unutarnjim otvaranjem. a desnu bez niše Okretna vrata zamjenjuju vjetrobran -> @ . •5. J ^ ^ otvaranjem štedi prostor.@> U tlocrtu svake etaže prikazuje se horizontalni presjek kroz stubište.1251 Podrum (26) Prizemlje Dvokraka stubišta 8 . treba krila tijekom vršnog prometa sklopiti i skloniti u stranu -> s.1 9 7 Jednokrakom stubištu odgovara izvedba u drvu. treba uvijek lijevu stranu crtati s nišom. 193-197 B I -t. daje mjesto za grijače tijelo (3) Jednostruki prozor s vanjskim otvaranjem Dvostruki prozor (D) s vanjskim otvaranjem Prozori s doprozornicima Sin OJ Klizni prozor CM KO mm CM n< 0 K (5) Jednostruki prozor © Dvostruki prozor (D). a dvokrakom beton ili kamen . Brojevi se upisuju na gazište prve stube i na istup podesta.@ i zatvaraju ulaz u zgradu bez propuha. • 4.00 prema gore i prema dolje sustavno numerirati. 1 9 3 .750 Kad je riječ o prozorima. .

na padini. itd.Zu Sp Zp u prozorskim odnosno vratnim okvirima Utisnuti šljunak Pijesak Predpremaz.j crveno [ijubičas.. stajaća voda Pdm Pdb Pdh Pdr Pda Pdbp Pdhp Površinska voda Ä © Pojava vlage. M& Mk ¿ ia ¿ K Mt M — — — — — — Razdjelna folija Nauljeni papir Brtvena folija s uloškom od pletiva (2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom Izravnavajući sloj. | crveno | naranđ. riječna voda | zeleno | crno | zeleno | prijava voda.. Ptš . .1 OSNOVNE NORME @ a) b) c) d) e) f) g) h) Podaci o dimenzijama i ostali podaci. Ptg . . . . Hrastove platice Borove platice Arišove platice Bukov parket Hrastov parket itd. . Pto Pd . Pt . . izolacija. | kiselina | naranđ.Zk Sd Zd . . ako su potrebni podovi bez odbijanja stropovi otvora zidovi svijetle površine prozora svijetle površine vrata vrste podova vrste premaza ili obloga zidova vrste premaza ili obloga stropova OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE u m2 na dvije decimale Brtvljenje. Prodiruća vlaga Teren. Nosač žbuke . plijesan. temeljna boja Žitka brtvena masa (3) Kratice za označavanje vrste podova (P) Brtveni premaz (npr.. . . | zeleno | slana voda | zeleno | cmo | zeleno | crno | zeleno | tehnička voda. Ptd .. sirov Gipspanel s kartonom td .| žuto | I | | plavo | | crveno žuto | generatorski plin i — žut0 1 gradski plin. pročišćen I žut0 !1 žuto | plin Iz peći. ..rabic Impregnacija O o o o n o Filtarska hasura Drenažna ploča Podzemna.. 4) Drvo Daske od mekog drva .. . voda nije pod tlakom Brtvena traka Parna brana Ma* šm.) vod za ispiranje Ploča od drvene vune vezane magnezitom | naranđ. točkasto zalijepljen Sloj zalijepljen po cijeloj površini Kit za poravnavanje Vapnena boja Tutkalna boja Mineralna boja Uljana boja Voštana boja Zakretna vrata Rotirajuća vrata Klizna vrata Strop Sv St Sm Su So Zid Zv Zt Zm Zu Zo Keramika Drvo Klinker Tapete itd. . prljavština.i akustička izolacija općenito Izolacija od mineralnih vlakana Izolacija od staklenih vlakana žuto~~| uljni plin 1 bijelo 1 žuto | 1 bijelo 1 žuto Izolacija od drvenih vlakana Izolacija od tresetnih vlakana ^ Pjenasti sintetički materijal Pluto | zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom | zeleno | naranđ. sraslo tlo Izolacija (?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 mw\wmmmwmt9tm ["crveno | para | crveno | bijelo | crveno | vruća para | crveno | zeleno | crveno | odvod pare | zeleno | pitka voda | zeleno | bijelo | zeleno | topla voda | zeleno | žuto | zeleno | kondenzat | žuto | žuto | žuto | žuto | žuto acetilen | žuto | žuto ugljična kiselina 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | kisik vodik 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto dušik amonijak p l a v o ! zrak | plavo | bijelo | plavo | vrući zrak | žuto 1 Ijubičas.| lužina | Ijubićas... . . —— I I \>rasvjetni plin žuto~~| vodeni plin | zeleno | | smeđe | Termo .) žuto |ljubičas. dvoslojni) 1) Košuljica Asfalt Gips Ksilolit Teraco Cement itd 2) Obloge Guma Klinker Linoleum Asfaltne ploče Granitne ploče Ploče od vapnenca Ploče od umjetnog kamena Mramorne ploče Ploče od pješčenjaka "Solukof" ploče Ksilolit ploče Pk Pka Pkg Pkk Pkt Pkc Po Pog Pok Pol Poa Por Pov Pou Pom Pop Pos Poo Ploče od kamenštine Ploče od pečene gline . otpadna voda | žuto 1 žuto AAAAAAA mmmmmm I zeleno . J lužina 1 ulje I koncentrirana I kiselina Ploča od drvene vune vezane cementom | plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak I plavo | cmo I ž"t0 | plavo | ugljena prašina • Gipsana ploča | plin Iz peći. DIN 18195 simboli za brtvijenje. . Bukove platice .. .. . 3) Tarac Drvo Granitna ili sijenitna ploča Blokovi od šljake Opeka itd. . .. |ljubičas.

Za elemente zgrade: = pod P S T PS PG Z ZR ZZ PO PK PŽ SO SŽ TO TŽ ST CČ 0 OZ ZO ZŽ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = strop temelj sirovi pod gotovi pod zid razupiranje zazida se otvor u podu kanal u podu žlijeb u p o d u otvor u stropu žlijeb u stropu otvor u temelju žlijeb u temelju sidrena traka čahura za cijev okno otvor u zidu (zatvara se) otvor u zidu (ne zatv.| Groblje + Stari dijelovi građevina I ••• . temelju u presjeku V/k isto u tlocrtu SC H Zid od zemljane opeke u vapnenom mortu Zid od kamena u mortu Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku x smeđe crveno Ral 3016 sepia sivo crno cinčano žuto Zid od lomljenog kamena u cementnom mortu Šljunak Šljaka Pijesak isto u tlocrtu Kanal u podu u presjeku • sdío' isto u tlocrtu A) sidrena traka u presjeku B) isto u tlocrtu A) Okno u presjeku B) isto u tlocrtu Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu V////////A bijelo oker FEG Košuljica (gips) Žbuka Betonski predgotovljeni elementi Armirani beton ljubičasto RAL 4005 modrozeleno RAL 6000 A) čahura za cijev u pogledu B) isto u tlocrtu Dimnjaci u tlocrtu Plinski dimnjaci u tlocrtu (3) Oznake za građevinske obrasce <'<'///<'//. I — 1 Sportski I teren Dječje igralište Ismeđel žuto [smeđe] plinsko ulje [smede| cmo [smeđe] katransko ulje |smede|crveno|smeđe] benzin |smeđe| bijelo [smeđe] benzol [ crno | katran [ sivo [vakuum 10 .ÜN:"*'' l/t-v*.'//. smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 ® i Ulkonačnici se zatvara = ostaje otvoreno 7/b ^777// Žlijeb u podu.t . ••• I Park Postojeće Í.i termo izolacija Predviđene ali još neizgrađene prometnice Javna zelena površina sivo RAL 7001 l + . ""////'%'•'•'//• maslinasto RAL 6013 Nearmirani beton TOC.•//. ZM BI KZM KL nasipana zemlja Zid od opeke u vapnenom mortu Zid od opeke u cementrnom mortu Zid od opeke u produženom mortu Zid od porozne opeke u cementnom mortu Zid od šuplje opeke u produženom mortu Zid od klinkera u cementnom mortu Zid od kamena vapnenca/pješčenjaka u vapnenom mortu ZŽ ZJ ZŽ ^ r////. građevine Kamp i teren z a izletnike Kupalište I 11 l i j Trajni mali 1.» QP Oznake u tlocrtima i presjecima 2) Za oznake nS = = iS = nP = nt it k ' Jednobojno U bojama 3) Kratice svaki put dodati svijetlozeleno = ispod terena = u kontinuitetu peceña siena sraslo tlo Vd PI Gr Ve El Z a svrhu korištenja: = instalacija v o d e = instalacija plina = instalacija grijanja = instalacija ventilacije = elektroinstalacija crno bijelo smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 smeđe crveno Ral 3016 Bb. se) žljeb u zidu GR DR G R PS Kota se odnosi na: = gornji rub = donji rub = gornji rub sirovog poda = gornji rub gotov. p o d a = donji rub z i d n o g žlijeba položaja: na stropu ispod stropa iznad poda iznad terena (4) GR PG DR ZŽ OSNOVNE NORME OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE D I N 1 3 5 6 . stropu. — smeđe RAL 8001 Čelik u presjeku Drvo u ravninama presjeka Situacija postojeće javne prometnice *— —X—K— Objekt koji će • se ukloniti munmm S 0 Akustička izolacija crno i bijelo Hidro.

konture uskih ili malih presječenih dijelova građevine Kotne linije. m 11 .5 0.25 0. te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm.5 426 24 1 1 1 1 1 1 i 1 1 1 1 C2 UZ 266 236 (3) 62.00 K il mint- ® polje Oc Ob 0b2 0b2 b b.5- 625 24 3E -674Kotiranje izvan crteža na pr.5 -86. kota kotna linija pomoćna linija granica kotne linije (T) Vrste i debljine linija . 5 .35 0.76 (7) Nazivi u kotiranju -188.cm 4 mm 2 I 3 4 1. 0. 1 m npr.3.5- 1 1 1 1 1 1 1 0b.88 88.35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 Upute.25 0.25 Linije s uputama Crtkana linija*) (srednje debljine) Linija crta .35 0. 5 88s 62 1 1 1 1 1 1 1 1 1 u Kotiranje stubaca i otvora npr.7 0.DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 OSNOVNE NORME Za građevinske nacrte treba upotrijebiti vrste crta prema -> 0 Navedene debljine crta zadržati i pri crtanju tušem.35 Primijenjena mjerna jedinica u vezi je s mjerilom. što treba navesti u sastavnici (npr.76 376 3.5 113.5 pločice mort košuljica parna brana izolacija konstrukcija stropa Osi 0.5 Mjerne jedinice 1 m 2 cm 3 m. b2 *" cjcjcm" (?) ^ (8) Raster osi .5 "138.4 — -Jäf .35 0. raster 0.35 0.5 885 885 3. M: 1:50 cm 1 1 1 1 1 020B 1 1 —— 1 1 -<j>0. M: 1:50 cm.točka (srednje debljine) Točkasta linija*) (tanka) Pokriveni rubovi dijelova građevine 0.02. mogu biti potrebne i druge kombicanije debljina linija.76 3760 Vidljivi rubovi dijelova građevine. Mjerne jedinice Oznaka za ravninu presjeka 1. Vrste linija Najvažnija primjena Mjerilo nacrta 1:1 1:5 1:10 1:20 1:25 1:50 1:100 1:200 Širina linije u mm Puna linija (debela) Puna linija (srednje debljine) Puna linija (tanka) Konture presječenih dijelova građevine 1 0.5" 437.5 674 113.35 — — — — Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0. r JU i 1 1 24 188.05 5 5 50 0.35 0 25 0. -236' .35 0. 1:50 cm).5 11. 1:100 cm 1 1 1 1 1 1 b24.0 0.7 Mjere ispod 1 m iznad npr.35 *) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima **) 0.5 61.5 0.35 0.0 0. linije s uputama Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem.24 24 24 24 0.polja Kotiranje koordinatama npr.5 "138.426 -437.35 0.25") 0.točka (debela) Linija crta .

Značenje simbola: + m o ž e se upotrijebiti. tankostijena DIN E N 2 9 5 .nije uporabiva.- Kapa UP-GF-cijev DIN 1 9 5 6 5 . V a n j s k i m v o d o m s m a t r a j u s e u t o m s m i s l u s v e cijevi i z v a n g a b a r i t a zgrade.0 cijev s glatkim odobrenje ^2) Minimalni padovi kanalizacije cijev j e izvan zgrade izložena opasnosti o d smrza- Kanalizacijska Betonska cije\ D I N 4 0 3 2 s pelešom Betonska cije\ DIN 4 0 3 2 s kolčakom + + A1 vanja.00 m.1 DIN E N 295-1-3 + + + + A1 nije zapaljivo od 200 2 DIN 1 2 3 0 . 8 0 m. bakar. Ovisno 0 t o p o g r a f s k o m položaju. + + - - - A1 Armiranobetonska cijev DIN 4 0 3 5 - _ + + + + - - - A1 Staklena cijev odobrenje DIN 19840-1-2 + + - + + + + + A1 Salonitna cijev + + + + + + + A1 nije zapaljivo Salonitna cijev DIN 19850-1-2 - - + + - - - - A2 Limene cijevi (cink.1 . . 90° Jednostruki kosi priključak s pelešima 45°.komad odn.2 + - Račva s kolčacima PVC-U-cijev s valovitom vanj odobrenje skom cijevi - - + - - + - PVC-U-cijev profilirana + - Paralelni priključak s kolčacima T .DN 1' D N 1:DN do D + Keramička cijev s kolčakom DIN 1 2 3 0 . © Područje primjene kanalizacijskih cijevi Sifon Fazonski komadi za cjevovode 12 . 70° Luk s kolčakom i pelešom Redukcijski luk s pelešom t"" t * — h.1 . 70°. 45°.7 ! DN 2 Fekalna kanalizacija izvan zgrada 1:DN 1:DN 1. 30°.Glavn i vod O d i/od obor nske vo de OSNOVNE NORME DIN 1 986.7** Keramička krajevima.5 0.DN Oborinska i mješovita kanalizacija izvan zgrada 1: D N 1.7 1:66. 1.DN 1. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Vodovi za kondenzat iz instalacije grijanja Ponašanje pri požaru Minimalni pad z a DN Fekalna kanalizacija unutar zgrada 100 125 150 1:50 1:66. Gledano u smjeru tečenja vode. Cijevi ispod p o d r u m s k o g poda smatraju s e unutarnjim v o dovima.norma ili o z n a k a atesta Nedostupno u objektu Priključni I spojnl vod Vod u padu Sabirni vod U zgradi | i Na otvorenom Mješovita kanalizacija unutar zgrada 1:50 1:66.7 1:66. + % Slijepi peleš X.3 + + + + + + + + A1 * z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 također i 0 .5* 0. odnosno nije prikladna. PVC-U-cijev DIN V 1 9 5 3 4 . 70°. X. j e d a n s e cjevovod ne smije uvesti u drugi m a n j e g a presjeka (iznimka: o d v o d oborinske v o d e izvan zgrada). N e m o ž e li s e s p a j a n j e s a b i r n i h cijevi i z v e s t i f a z o n s k i m k o m a d i ma.kolčak s pelešom 45°.6 Keramička cijev s glatkim D I N E N 2 9 5 .kolčak s pelešom Jednostruki kosi priključak s kolčacima 45°.1 . treba izgraditi kanalizacijsko okno. 90° Dvostruki kosi priključak s kolčacima 45°. Redukcijski komad s pelešom Redukcijski komad s pelešom i kolčakom Redukcijski komad s kolčakom i pelešom XZH <>-—Komad za čišćenje.20 m .7 0. kutevi) ABS/ASA/PVC odobrenje s pojačanim vanjskim slojem - - + - - - - - B2 Dvostruki luk s pelešima Luk s kolčakom 15°. 60°.1 + + + - + + + + - A1 Slika Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + Simbol ) 1 Naziv + + + + + - A1 ( 3 ) Komad s kolčakom • ( 4 ) Komad s pelešom (Komad s kolčakom i v ^ / pelešom Jednostruki pravokutni priključak s kolčacima Dvostruki pravokutni priključak s kolčacima Jednostruki pravokutni priključak s pelešima Jednostruki pravokutni priključak . U približno horizontalnim v o d o v i m a dvostruke račve nisu dopuštene. 70°.7 1-BM 2 Oborinska kanalizacija unutar zgrada 1:100 1:100 1:100 vm Materijal D I N . 90° Jednostruki kosi priključak . 7 ** z a glavne vodove od i preko D N 1 5 0 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11. U glavne i sabirne v o d o v e smiju s e ugraditi račve s najviše 45°. 90° Koljeno s kolčakom Račva s pelešima Cijev odnehrđajućeg čelika odobrenje + - + - + + + + + A1 t=a + + B1 teško zapaljivo .1 + - + - X. L=300-550 i Cijevni zatvarač PE-cijev tvrda s profiliranom stijenkom odobrenje - - - - - - P=tJ E=K PP-cijev DIN 1 9 5 6 0 + + + + - + + - + B1 D=i PP-cijev pojačana odobrenje DIN 19561 + - - - - - - B2 Koljeno s pelešom S-komad (etažni luk) I O J ABS/ASA/PVC cijev + + + + + - + + B2 \ \_7 ® Luk s pelešima (razl. 1. križni komad s pelešima + - - - + L PVC-U-cijev s izolacijom odobrenje + - + - - + > ~ ® PVC-C-cijev DIN 19538 + + + + - + + + + B1 IE—• PE-cijev tvrda DIN 19535-1-2 + + + + - + + + + B2 normal zapaljivo DIN 19537-1-2 + - + + - Redukcijski komad s kolčakom.3 krajevima - + + + + - + - + A1 Stupanj i s p a njenosti h/d (prema D I N 1 9 8 6 dio 2) 0. P r o m j e n e smjera cijevnih v o d o v a m o r a j u s e izvesti f a z o n s k i m kom a d i m a . pocinčani čelik) DIN 18461 + A1 Ljevano željezna cijev bez kolčaka ( S M L ) DIN 1 9 5 2 2 . aluminij.7 0. dubina j e 0 . 70°. L = 300+ 600 Redukcijski komad s kolčakom na širem otvoru .l u k o v i m a . pri č e m u s v a k i p o j e d i n i l u k s m i j e i m a t i n a j v i š e 4 5 ° .

Izljevno mjesto u laboratoriju Iz: E D I N E N 7 5 2 . Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične namjene zgrade. Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta. Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom promjeru umjesto traženog promjera s a m o ako se od proračunatog minimalnog promjera razlikuje z a manje od 2 .ili podtlaka Otjecanje pri djelomičnom punjenju VT h/d. škole Bolnice. opseg itd. Proračunska količina oborina l/(sha) Slivno područje A V m2 Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda pritječe uređaju z a odvodnju Koeficijent otjecanja 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe uređaju z a odvodnju i ukupne količine oborina slivnog područja.5 1 1 = 40 70* 100* 50 70 100 100 50 50 D N 100 W C školjka. hoteli Javna kupališta. uzevši u istovremenost obzir Otjecanje mješovite vode Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = V s + V. bit će mjerodavan taj instalirani dotok.1 1992-08 Odvod zubarske instalacije prema D I N 1 3 9 3 7 Preopterećenje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu odvodnje otječu pod tlakom.1 2 Kada z a kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). kućna perilica kapaciteta Nominalni promjer Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka z a dijelove koji pristaju jedni uz druge. priključni vod od izljeva preko 2 m duljine 1 Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava odvodnje ili u njega ne mogu uči.0 7 Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper.) Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .1 2 Količina otpadnih voda Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina otpadne vode koja se može očekivati Vs. položene odvodne cijevi Predmet odvoda ili vrsta voda AWS 0. Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom (izljev). praonik z a noge Kada za kupanje s direktnim priključkom Kada z a kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda duljine do 1m na odvodnu cijev > D N 7 0 Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi.1 2 Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u tablici 3. način odvodnje Stambene zgrade.5* 2* 1 1.Naziv Jedinica Simbol u formuli Objašnjenje (definicija) OSNOVNE NORME DIN 1 986. Vidjeti.7 1. ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi.1 2 K l/s 0. stroj z a hlađenje Podni izljev DN DN 50 70 1 1. spojne elemente za cijevi i fazonske komade. promjer d. tuševi u nizu Laboratoriji u industrijskim pogonima * ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve Vrijednosti koeficijenata otjecanja Karakteristika priključka Nominalni promjer pojedinog priključnog voda Kapacitet toka v„ AW.5 0. gostionice.5 2 2.5 1 1. vidjeti D I N 2 4 0 2 . Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . s dopustivim tolerancijama* na pr. Nominalni promjer treba približno odgovarati traženom promjeru. pensioni. prema zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog dotoka: VS=K- + \/e Dotok vode V.1 2 1 Minimalni promjer DS m i n mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuštene tolerancije traženog promjera na niže. upravne zgrade. veliki ugostiteljski objekti. sjedaća kada. l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti Otjecanje oborinske vode l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri zadanoj proračunskoj količini oborina Otjecanje fekalne vode l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih izljevnih mjesta. V. V. trokadero Tuškada.1 preko 6 * sada donja granica dimenzija * Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo n a v e d e n e vrijednosti uključiti u dimenzioniranje i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta © Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 13 . s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti (n). dvostruki sudoper) uključivo stroj z a pranje posuđa kapaciteta do 12 kompleta stolnog pribora. tuš na stalku. izljev. 1 l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. Vrsta građevine. Iz D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . K Vv l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja. iz proizvođačkih podataka z a pridržavanje traženih veličina presjeka (površina. 1: 5 0 i 2 c m / m Vidjeti: D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . Vidjeti i D I N 4 4 0 5 : 1 9 8 5 .5* 0. umivaonik u nizu 50 Pogonska hrapavost ki DN mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka u odvodnim instalacijama. ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina z a koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja z a odvodnju. Iz: E D I N E N 7 5 2 . pumpe. Npr. i/ili nagib sustava odvodnje ne mijenjaju Broj pisoara do 2 do 4 do 6 0. ali ne dospijevaju na površinu i ne uzrokuju prelijevanje.0 8 odnosno uređaja z a izdvajanje a m a l g a m a Pisoar (pojedinačna školjka)* 0. pa ostaje na površini ili prodire u zgradu. Iz: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 . poklopaca o k a n a itd. z a cijevi. npr. npr.5 2 voda D N 70 70 70 100 Ostale definicije pojmova vidjeti D I N 1 9 8 6 .1 2 Stupanj punjenja 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d. lječilišta. fazonskih komada. D I N 4 0 4 4 : 1 9 8 0 . Vidjeti: D I N 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .1 2 do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja Profesionalni stroj z a pranje posuđa. priključni vod od izljeva do 2 m duljine 1 Minimalni unutarnji promjer mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog odstupanja D N prema d. proizlazi iz karakteristike otjecanja Kapacitet otjecanja l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri kompletnom punjenju bez statičkog pre.1 1 9 9 2 .5 Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 40 50 70 _ 1 k 40 50 40* 50 Nominalni promjer sabirnog priključnog Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok.5 Nagib cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine cjevovoda ili kao relativna vrijednost.0 7 Umivaonik z a ruke. 5 % . Pri tome treba u obzir uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja.2* Karakteristika priključka 1 Proračunska veličina pripisana n e k o m izljevnom mjestu pri dimenzioniranju odvoda od njega (1 l/s) Koeficijent otjecanja l/s Veličina ovisna o vrsti građevine.0* 1. vidjeti DIN 4 0 4 5 : 1 9 8 5 .

4 4 © Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne.priključak na vertikalu preko FB . sjedeća kada 40 do 3 Kada z a kupanje . svaka se daljnja crpka uzima u račun sa 0. © Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji Slučajevi opterećenja l/r otjecanje oborinske vode Pojedinačni priključni vodovi Osnovni DN D N uz uzimanje u obzir kriterija z a polaganje Predmeti kanalizacije Kriteriji za polaganje Visina H Broj lukova komada m 1> 2) do 1 preko 1 i do 3 preko 3 do 3 do 3 preko 3 Neod. b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost . uz DN 70 najviše 5 m i uz D N 100 (bez priključka zahodske školjke) 10 m. za sve predmete odvodnje T. Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih školjki i visinskim razlikama H o d 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. ali bez kuhinje Jednosobni stan za sve predmete odvodnje Hotelska soba i si. A k o je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički glavni ili sabirni kanalizacijski vod.protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode. Ima li više od tri promjene smjera.25 bez ograničenja 40 40 Sabirni priključni vodovi D N uzevši u obzir kriterije polaganja do 3 Kada z a kupanje s direktnim priključkom 50 preko 3 i do 0. 1 m horizontalne udaljenosti do vertikale Pojedinačni priključni vodovi 100 100 do 5 do 5 do 1 preko 1 do 4 preko3 bez ograničanje 100 100 100 100 - 25 >16 prisilno odzračivanje prisilno odzračivanje svi prisilno odzračivanje 3 W C s jednim umivaonikom (WT) u E G .a " 100 do 10 preko 1 do 3 preko 6 preko 10 preko 10 do 5 do 5 i i i preko 3 preko 3 preko 3 do 1 1 100 prisilno odzračivanje - 100 bez ograničenja 70 100 100 - 1. može se ukupno potrebna energija za njihov pogon reducirati. npr. visinska razlika H mora biti manja od 1 m.5 4.5 25 50 70 100 bez W C . sabirni ili glavni vod) do najvišeg sifona L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 6 umu 3 (3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 14 . O D V O D N J A IZ Z G R A D E I ZEMLJIŠTA Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne vodove Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti toku oborinske vode V r . Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna j e samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ = 0. max.D N vertikale > 7 0 40 do 1 do 0.H maksimalno 4 m iznad položenog voda .AWS 5 4 OSNOVNE NORME DIN 1986. uz uvjet da zbroj \/q i V m odnosno V s ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog voda.4 Vp. sabirne i glavne vodove) Reducirane karakteristike priključaka Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. Sabirni priključni vodovi @ Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smij e biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m. odnosno sa DN 70 duljine do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti.25 do 1 preko 1 i do 3 preko 1 do 3 prekol i do 3 40 70 40 1 70 3 3 1.a 100 saWC 100 saWC svi 100 Pojedinačni priključni vodovi 70 do 10 Pojedinačni priključni vodovi bez W C školjke 100 preko 10 ii do 1 preko 1 125 do 3 100 16 - - W C školjka W C školjka.25 preko1 do 3 bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja bez ograničenja 50 50 maksimalne DN Kriteriji za polaganje 70 50 neodzračeno 1 odzračeno - Duljina L m'l 50 50 70 70 do do do 3 6 5 Visina H m1) do 1 preko 1 do 3 do 1 preko 1 do 3 do 1 neodzračeno DN 50 70 od vertikale 70 100 od vertikale 100 odzračeno DN - Kada z a kupanje s priključkom na podni izljev >40 do 3 do 5 do 0. treba primijeniti DN 50. DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 Kanalizacijske pumpe. Slučajevi opterećenja Niz praonika i niz tuševa Laboratorij Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3.7. uređaji za dizanje fekalne vode.Vrste jedinice a) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija b) višesobni stan za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija. Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m.5 do 10 70 16 70 50 Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 preko 5 100 bez W C . veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju Proračunska količina otjecanja % dotok vode Ve dotok vode 14 dotok vode l/p protoka pumpe Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> Za pojedinačne priključke umivaonika.razmak W C . tuš-kada i sjedećih kada koji nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) m o ž e se primijeniti nominalna dimenzija DN 40.5 - 50 - Podni izljev s priključkom kade ili tuškade 70 preko 5 do 10 100 70 4.a maksimalno 1 m od vertikale H L visinska razlika od priključka na odzračni vod do sifona predmeta odvodnje razvijena duljina cjevovoda do sifona iLst l A Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala.Odzrazračeno čeno Duljina L m1> DN 40 50 70 DN 40 40 50 40 Umivaonik. umivaonik z a ruke.

maksim.0 5. 16 © .zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju odvodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane.8 0. 1988 .maksim.0 l/s OSNOVNE NORME DIN 1 986.7 14.betonske površine. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (Z) priključiti na zasebnu Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzionirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha).7 i/s K = 1. kocka 10 x 10 cm i manja .7 l/s I. '' Prema smjernicama za projektiranje.7 l/s K = 1. Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju.7).glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina.krov s kulirom . ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak r5{0. broj WC-a - 70») 2.7 0.tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku opločene površine .vodom vezane površine .6).2 97.parkovi i površine pod vegetacijom .6 0. 16.6 7.teraco sa zalijevanjem reški J . 1988 .) . npr.2 97. slivna površina u m 2 .1.AWS mm 70"> 100 125 150 l/s maksim. može se proračun provesti s veličinama -> s. npr.zasađene krovne površine1* . Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se opteretiti sa 70% većim protokom. DIN 1986 . broj WC-a - I.9 146. min VS I.tarac s više od 15% reški.3 K = 0.4.3 27 185 324 441 1183 14 94 165 225 604 7 46 81 110 296 - 100 125 150 37 65 88 237 24 41 56 151 12 20 28 74 otjecanje oborinske vode u l/s. izvedbu i održavanje krovne vegetacije Smjernice za ozelenjavanje krovova ® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 15 .športske površine s drenažom . broj WC-a - I. navedena je i količina otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. dopust. Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije opteretiti.3 0.5 115. Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o oborinama. DN *) K = 0.3 6. npr. npr.0 l/s maksim. Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba dimenzionirati prema (h/d-.6 0. npr.za intenzivno ozelenjene .5 l/s maksim. . s planiranim plavljenjem. Dopunjujući DIN 1986 . uz suglasnost 1.0 121. naveden je i granični broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično krutog otpada) koji se smije priključiti. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA d. primijeniti i manja proračunska količina oborina.za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem. *> vidjeti objašnjenja **> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . Glavni vodovi izvan zgrada mogu se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d.0 121.površine od sintetičkog materijala.1 18 125 219 303 795 - 9 64 112 154 406 4 31 55 76 199 100 125 150 25 44 61 159 16 28 39 102 8 14 20 50 *> vidjeti objašnjenja **' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s.AWS maksim. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu.n mm 70") maksim. Odstupanja od ovih pravila mogu biti: . broj WC-a - 68.0 samom zemljištu (eventualno poniranje. broj WC-a DN *> d. broj WC-a - K = 1.2 10. Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniranje otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 64 112 154 408 13 22 31 82 8 14 20 52 4 7 10 25 *) vidjeti objašnjenja **) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s.1 : 1 9 8 8 .9 146. retencijskih bazena i si. Osim toga. plavljenje neugroženih površina.gumna .2 97.3 0.5). Pri tome se može primijeniti formula © ili -> © s.površine pošljunčane ili obrađene šljakom.1. javljaju se razlike u očekivanoj količini vode. a opterećenje vodom obuhvatiti statičkim proračunom.6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova predvidjeti zadovoljavajući rezervni odvod.dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina .). One se kompenziraju zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 0. .5 4. sintetički travnjaci . dopušt.krovne površine nagiba većeg od 3° i . Izolaciju treba izvesti iznad visine plavljenja. I. = 0. .AWS maksim.1 5 33 57 78 208 2 16 28 38 102 Kanalizacijske vertikale Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. .5 l/s K= 0. ali najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r ^ Q 5 y U tom slučaju je za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog pljuska r 5 ( 0 05) .3 0. koeficijent otjecanja @ r T ( n ) proračunska količina oborina u l/(s • ha).vrtne staze s vodom vezanom površinom ili .8 9.3 Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom odvodnjom.AWS maksim.6 6. rampe l .2 maksim.5 0.za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se.0 121.1 : 1988-06. broj WC-a 9 - K = 0.5 l/s maksim. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) (J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem priključiti na zasebnu DN K= 0. dopušt.5 0. 200 l/(s • ha). Dimenzioniranje prema ©.5 0.4 8.učvršćene površine s ispunom reški i . . Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniranje primijeniti samo uz obrazloženje (v. 13.prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 0.AWS maksim.posebne izvedbe krova.AW% Vs l/s 2. prema DIN 1986 .vidjeti i DIN 1986 . npr.9 146. = 0.1 5.asfaltne površine .krovne površine nagiba < 3° .5 17.5 115. tab.5) uz odobrenje lokalnih vlasti.za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja .6. .4 0.0 l/s I.3 1. S AW% broj Vs d¡ m m mm WC-a l/s 68. broj WC-a - © gdje znači: Vr A i// r T(n) 10000 u l/s 68. djelomočno učvršćene.5 115. m. Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema položaju (unutar ili izvan zgrade . npr.travnjaci lokalnih vlasti. 13 © vertikalu (kuhinjska vertikala) odzračivanjem priključiti na zasebnu Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim K = 0.0 10.0 Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem Vrsta površine Koeficijent otjecanja V Vodonepropusne površine.

ako je to dokazano hidrauličkim proračunom.7 1. Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV .6 8. f5(0.DN 50 60*» 75 80*> 100 118**> 120**' 125 150 200 max. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 l/(s • ha). Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa DN 150 ili više (h/d\ = 1. bez obzira na -> 0 nalnu dimenziju najmanje DN 100. cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka).) Lübeck Mainz Mönchengladbach Mühlhausen*' München Munster-Lager Neumünster Oldenburg Osnabrück Passau Rüsselsheim Saarland (allgem.radnog lista A118 podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. + Vr u l/s Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. Na izljevu. fi 5 ( i) petnaestominutni pljusak čija se količina. Halle*) Hamburg Hannover Hannover-Langenhagen Homburg (Saarl.) Idar-Oberstein Ingolstadt Jever Köln Konstanz Krefeld Lampertheim (Hessen) Lingen (Ems) Leipzig*) Losheim (Saarl. treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije reduciranjem brzine tečenja na < 2. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata vremena prema ATV . čija se količina na promatranom području. proračunana metodom koeficijenta vremena Kao primjeri petominutnog pljuska.3 7. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA Količina oborina 'i 51 () r 5 05 <.) Saarlouis Sprendlingen Stuttgart Torfhaus/Solling Trier Tübingen Ulm (Donau) Wetzlar Wilhemshaven Wolsfburg *'Ove vrijednosti potječu iz publikacije "Regenspenden in Deuhschland (Grundwerte für die Entwäserungstechink)" GE 1940.05) petominutni pljusak čija se količina.6 4. kao raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene vode.Q5) l/(s • ha) 254 267 212 240 214 240 260 227 294 267 227 214 223 267 445 267 267 218 260 187 220 223 218 292 278 234 165 215 334 249 287 289 216 309 236 260 234 194 301 223 247 240 334 274 289 301 303 296 280 265 292 445 312 272 189 249 540 569 450 512 455 512 554 367 625 569 484 455 474 569 948 569 569 464 554 398 469 474 464 621 592 498 351 458 711 531 611 616 460 659 502 554 498 412 640 474 526 512 711 583 616 640 644 630 596 564 621 948 663 578 403 531 v 108 117 102 132 120 102 96 100 120 200 120 120 98 117 84 99 100 98 131 125 105 74 97 150 112 129 130 97 139 106 117 105 87 135 100 111 108 150 123 130 135 136 133 126 119 131 200 140 122 85 112 *' Dimenizije prema DIN 18460.) r 5(0. statistički gledano.0 A m2 18 30 45 64 117 182 190 212 344 740 y/= 0. = 0. Dimenzioniranje mješovite kanalizacije Količina mješovite otpadne vode. prekorači jednom godišnje. Ova se količina može samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje sustava odvodnje zemljišta. statistički gledano. prekorači jednom u dvije godine. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru tečenja vode dopušta se. Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599.8 A m2 30 49 75 107 195 303 317 353 574 1233 ¥ = 0. sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske vode Vr.6.0 cm/m.8 29. DIN 19538. na prijelazu u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim vodnim licem.8 A m2 23 37 56 80 146 227 238 265 431 924 y/=0.6 r = 300 l/(s • ha) V= 1.5 m/s. prekorači jednom godišnje. i~5(0. mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije. DIN V19560 i DIN V19561 Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu (/ mm = 1.5 A m2 36 59 90 129 234 364 380 424 689 1479 Alzey Baden-Baden Bitterfeld*) Bonn Braunlage Bremen Bremerhaven Bremervörde Dieburg Dortmund Dresden*1 Essen Flensburg 114 120 95 108 96 Mjesto OSNOVNE NORME DIN 1 986.radnog lista A118. Gießen Göttingen Grambek/Holst. odstupajući od odredaba u DIN 1986 .8 2. jednom u dvije ili jednom u 20 godina. dop.5 A m2 48 79 120 171 312 485 507 565 918 1972 r = 400 l/(s • ha) V= 1. prekorači jednom u 20 godina. V.1 : 1 9 8 8 . navode se podaci iz ATV . Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom proračunu.7 7. Petominutna količina oborina. statistički gledano. /i/d.5) petominutni pljusak čija se količina.5 13. tj.radnog lista A 118 u tablici 15.2 1.0 A m2 24 40 60 86 156 242 253 283 459 986 i//= 0. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu s promijenjenim količinama oborina. I/s 0.radnom listu A 118. statistički gledano. Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog pljuska r 15(10 ) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV . Količina oborina 16 . za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) **' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1. imati nomi- Frankfurt/Main Garmisch-Partenkrichen Gelsenkirchen Odvodnja s krova p o d t l a k o m Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na građevinu.7) Sva u zemlji položena kanalizacija mora. Vm = V.

80 m.00 m -> Q . stubište. Moraju se nalaziti uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi .8 >0.> © .00 m. Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Presjek okna Priključak na mjesnu kanalizaciju W W W O ' 0.50 m. dizar ja u m 3 7 14 47 64 144 12 22 100 - • ' si otvor za čišćenje 0. u temeljima Daljinski dojavni uređaj Plinska cijev Cijev grijanja PE Kabel osiguranja V Spojni kabel za TN mrežu W Brojilo potrošnje vode Izolacijski komad plinske cijevi Dugi navoj Nosač izjednačenja potencijala Kutija priključka jake struje Kutija priključka jake struje 1 Mehaničko odzračivanje kupaonica/WC < 100 l > 2 Otpadna voda < 100 | > 3 D o v o d grijanja D N 2 5 4 O d v o d grijanja D N 2 5 5 Topla v o d a D N 2 0 6 Cirkulacija D N 1 5 7 Hladna voda D N 25 1 2 3 4 5 6 7 Rev. visina 2. visina 2. ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije za kućne priključke. podrumski hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u vanjski prostor. duljina 2.9 r Kapacitet Visin. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. (J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 PE FA Antena Gromobran Uzemljenje npr.4m do <0. Prostoriju treba zaštititi od smrzavanja.00 m.8 1*1 0. Kanal fekalne vode Kana! mješovite vode Kanal oborinske vode Priključak vode Priključak plina Priključak na toplovod 8 Priključak struje 9 Priključak telekomunikacija (7) Sanduk sa crpkom Odzračivanje preko krova Tlačna ravnina • Gornji rub poklopca okna javne kanalizacije tlačni vod dno priključnog kanala Svjetla širina (LW) za okna u m za dubinu okna od >0. Moraju biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr.9x0.8 0.8 x 1 Dim snzije u nm B A Z od do 1000 1800 2600 1000 1300 1950 450-500 700-850 800-900 DNZ u mm 100 125 150 I I D bez penjalica bez penjalica I I D Jr Iii LLU-JjJ 10- Obiteljska zgrada Zgrada za više obitelji Stambeni blok m3/h m 3 /h m /h 3 - *' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna okna mogu se izvesti s promjerom od 0.© • Zidovi moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30. okno ij) 1.80 m.6 X 0.8 dno mjesne kanalizacije SZ.1 Kućni priključak plina Glavni ventil za plin Izolacijski komad Zatvarač Mjerilo potrošnje plina 6 Izjednačavanje potencijala 7 Cijevi grijanja 8 Vertikalna kanalizacija 9 Uzemljenje u temeljima 10 Kutija kućnog priključka struje 11 Kabel telekomunikacija 12 Gromobran 13 Otvor za ventilaciju 14 Priključak vode 2 3 4 5 OSNOVNE NORME DIN 1986. Prostorije za kućne priključke treba projektirati u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju. Do 60 stambenih jedinica / do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 1. duljina 3.18012. vrata najmanje 65/195 cm.8 m Primjer zglobni priKljučaK 18 ® Mjere za okno -> © © Izvedba okna sa zglobnim priključkom (8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 17 . Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina >1. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno zatvoreno krilo.0 il. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban je odvod u podu.

dvostruki ( l j ) Sifon (12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona (13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom ^ ^ Stroj za pranje posuđa Hl ® - M ® nn— nn— Odvod s @ vodu bezpovratnim zatvaračem za fekalija (15) Separator masti (41) Stroj za pranje rublja -CD- "TlT ^ 2 } Stroj za sušenje rublja mr "nr -CD(tD nn— H Sp (16) Separator škroba Klima uređaj © Separator benzina (separator za lake tekućine) ^ 8 ) Taložnik za mulj (19) Separator kiselina Mali uređaj za pročišćavanje. višeetažni sustav Mali uređaj za 1 pročišćavanje. ©pod tlakom označava se s DSako je (2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode (2^) Kada za kupanje Mješovita kanalizacija ( ) Tuš kada © O ovisno o vrsti vodova Odzračnjvod. višeetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. stojeća //)////. upojni Tlačni ispirač WC-a Podzemni hidrant DIN 2425 Nadzemni hidrant DIN 2425 Vrtni hidrant DIN 2425 Izljevni ventil s plovkom •o-e18 n Okno sa slobodnim protokom (prikazano za odvod fekalne vode) Okno sa zatvorenim protokom Prskalica za tuš .S i m b o l i i o z n a k e za kanalizacijske v o d o v e i p r e d m e t e DIN 1451. počinje i nastavlja se prema gore H ^ (31) Umivaonik. dvoetažni sustav Mali uređaj za pročišćavanje. 1 8 4 6 0 OSNOVNE NORME V O D O V O D I KANALIZACIJA Tlocrt Tlocrt Nacrt Naziv Fekalna kanalizacija. ®tlakom označava se sako je pod DS Nacrt Naziv (27) Pumpa za odvodnju podruma i i i i i g i • i i Kanalizacija oborinske vode. 1986. oznake za smjer kao -> (D . npr. jednostruki (IO) Promjena nominalnog promjera (3S^) Sudoper. zidna T • (37) Izljevna školjka (trokadero) ( ) Zatvarač cijevi za čišćenje (3^) Sudoper.u Prskalica na cijevi . umivaonik za ruke © V Vertikala Oznake za smjer a) prolazno b) počinje i nastavlja se prema dolje c) dolazi odozgo i završava se d) počinje i nastavlja se prema gore ( | | ) Bide (3|) Pisoar 0) c ) s (3^) Pisoar s automatskim ispiranjem • / / / / / / / T—J ( § ) Promjena materijala |qJ WC školjka. ( 7 ) Zatvarač na kraju cijevi © -a Cijev za čišćenje s kružnim ili pravokutnim otvorom tr m 7777777/ v (3^) WC školjka. višeetažni sustav K K V K N Kl |—/Vo Slavina hladne vode W (53) Slavina tople vode Pomična slavina hladne vode "ET nn— H Sp Separator ložulja (separator za lake tekućine) Brana za loživo ulje Brana za ložulje s povratnim zatvaračem Povratni zatvarač za vodu bez fekalija Povratni zatvarač za fekalnu vodu Slavina s navojem -€> ® bunar Upojno okno.

kućni Plinski štednjak (4 plamenika) Instalater priključak 3 Obložna cijev 4 Osigurač na izvlačenje 1 Slobodno postavljen plinski cjevovod.30 m 19 . bojler Produkti sagorijevanja plina Osigurač strujanja i zaklopac za otpadne plinove Zaporna slavina Zaporni zasun Zaporni ventil Yï P0=31 SÜF Plinska brojila na katovima T Terrnostatski zatvarač Kutna slavina Redukcija tlaka Plinsko brojilo u podrumu F T O H T X X X X X X X X Plinsko brojilo 1 Opskrbni vod gradske mreže 2 Čelični vod .5-28.komad za čišćenje K . Otvori oko 1 0 c m 2 Kod spuštenih stropova moraju se ti otvori razdijeliti u dijagonale.6-60. terrnostatski zatvarač 9 Plinski aparat: štednjak.67 0.1 9. Lri Kotlovnica > 35 kW É m Plinski kombinirani bojler Kućni priključak za vodu i plin u istom prostoru širine 1 m i dubine 0.79 Ulaz plinovoda u zgradu (3 Izolacijski element Instalacija u usponu Nastavak instalacije u usponu Instalacija u padu Križanje dvaju vodova bez povezivanja Fleksibilni vod plin žuto / hladna voda svjetloplava cirkulacija tamnoplavo /T Boje topla voda karmin crveno w preljev crno grijanje toplom vodom dovod cinober crveno grijanje toplom vodom odvod plavo za vodove: Vrijednosti priključaka na plinsku instalaciju pijesak Križni spoj Odvojak © Plinske vodove položiti u sraslo tlo.91 0. zaklopac z a i. klinove ® ® © © 1 Kućni priključak okomito na frontu zgrade Gradski plin I 1 m3 Spoj s dugim navojem Vijčani spoj Spoj prirubnicom Zavareni spoj 8 1 Kombinacija elemenata na ulazu u zgradu 2 Regulator tlaka 3 Zatvarač 4 Plinsko brojilo 5 Ulazni vod 6 Opskrbni vod 7 Odvojak 8 Armatura z a priključak aparata.1-13.9 2.70-1.14-3. Ol -cfe Plinski štednjak s grijalicom (4 plamenika) — H 2 - 5 Glavni zatvarač ( H A E ) s integriranim izolacijskim elementom 6 Granica između G V U i instalatera 7 Regulator tlaka Dumm] Tiiinim Plinski hladnjak Opskrba plinom (48 Plinska toplinska pumpa 1 Minimalna zapremina 1 m ' / k W 2 Otvor z a otpadne plinove kod kapaciteta kotla do 50 k W 2 5 0 c m ' blizu poda 3 Otvor z a otpadne plinove pri kapacitetu kotla preko 5 0 kW: presjek otvora 1 5 0 c m 2 + 2 cm 2 z a svaki k W preko 5 0 k W Primjer kapacitet kotla 6 5 k W = 5 0 kW+ 15 k W 1 5 0 c m 2 + ( 1 5 x 2 = 3 0 ) cm 2 = 180 c m 2 Polaganje plinskih cjevovoda Cijev za otpadni plin (s podatkom o promjeru) Uređaji za otpadni plin (s podatkom o dimenzijama).62 1. također i za dimnjak za otpadne plinove Filtar Plinska grijalica za prostorije Plinski protočni bojler ra. Plinovod ne zathijev a zaštitu od smrzavanja 2 Plinska cijev ispod ž b u k e 3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se moraju ventilirati. npr.34-7.3 Protoka plina m 3 /h 1.4 5.23-3. plinovodi se mogu postaviti s vanjske strane zgrade.Simboli za plinske instalacije OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 25 © © © © © © © © © ® © Otvoreni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Pokriveni cjevovod (s podatkom o nominalnom promjeru) Promjena presjeka (s podatkom o nominalnom promjeru) Plinski pričuvni bojler Plinska grijalica za prostorije s montažom na vanjski zid (s podatkom o kapacitetu) Plinski grijači kotao Plinski aparati Plinski bojler Cirkulacijski bojler Spremnik vruće vode Plinska peć / plinski kotao Termički kapacitet kW 8.komad za čišćenje * \ Automatski . ne treba osigurati od smrzavanja —|rt 4-rk T . a k o j e kotlovnica u tavanu.8-28.

Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i nacrtima proizvođača uređaja. Kod unutarnjih prostorija.80 S 150 cm 2 . ventiliranih prema DIN-u 18017.75 15 16. treba 0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kupaonica Kuhinja s prozorom š 150 cm - 2 nn Protočni plinski bojler u kuhinji s prozorom Otvor za otpadni zrak prema ventilacijskom oknu ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja plinskog bojlera S 1. ako su u zatvorenom sandučastom okviru. te ako ih je atestirao DVGW. odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja.Kupaonica Kuhinja s prozorom OSNOVNE NORME PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi iznad osigurača strujanja. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm.00 m m © ( 7 ) Dimnjak za otpadne plinove ^ ^ Priključci na dimnjak za otpadne plinove Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 20 . Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni odvod plinova. veličina.75 kW 5 6. Gornji ventilacijski otvor prema susjednoj prostoriji bez mogućnosti zatvaranja Isto od ventilacijskog okna blizu poda nn Uređaji . (2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom Kuhinja s prozorom obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Prostorije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova iz bojlera. Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umetnute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi opasnost od požara. Građevinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora.5 140 W/m 27 W/m2 36 45 63 71 80 89 98 107 116 125 110 W/m 45 57 80 91 102 114 125 136 148 160 80 W/m2 63 78 109 125 141 156 172 188 203 219 40 W/m2 94 W/m2 126 156 218 250 282 312 344 376 406 438 © Primjeri za dovod zraka za sagorijevanje i odvođenje otpadnih plinova preko krova 2 34 W/m2 47 W/m i 50/100 mm 0.5m instalirani 6 m2 8 10 14 16 18 20 22 24 26 28 (5) 15 m3 20 25 35 40 45 50 55 60 65 75 3. 2. Obloga mora bočno i sprijeda udaljena ^ 10 cm od kućišta peći.5 13.75/1.25 17. Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termičko opterećenje.25 8. treba smjestiti što bliže dimnjaka. Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregrada ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. građevinska izvedba i način potrošnje ne izazivaju opasnost.25 12.75 10 11. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. dovod zraka iz susjedne prostorije kW koji će biti Tlocrtna Obujam.potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako njihov položaj. moraju biti povezane s okolnim prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 600 cm 2 . površina uz vis. Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem. ali iznad osigurača strujanja Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici. osim onih na vanjskim zidovima. dopušteno samo ako postoji 1m3 obujma prostorije po instaliranom kW Kuhinja s prozorom Otvor za otpadni zrak prem oknu ispod odvodne cijevi. © Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom. Ostale peći. nn Otvor za otpadni zrak ispod uvoda odvodne cijevi Gornji ventilacijski otvor otpada Mali bojleri (protočni) U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u onima od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz malog bojlera.

40 717 Sporedni sat . općenito Mehanizam za otvaranje vrata Signalna svjetiljka. od 150 do 270 Hz 21 .® zvonjave © Budilica sa svjetlosnim signalom /jj Preklopnik nad žbukom © © Čegrtalka Zujalo Sigurnosna brava za prolaznike Glavna stanica prostrojenja za dojavu požara Automatska dojava promjene osvjetljenja. npr. svjetlosni signal i Obrtni relej za frekvenciju zvuka I Barijera za frekvenciju zvuka Budilica. npr. npr. 5 sijalica od po 60W Pomična svjetiljka Svjetiljka s prekidačem Svjetiljka u nizu Svjetiljka s prigušivačem Glavni signalni sat © Električni uređaj općenito Električni štednjak s tri ploče Kombinirani električni r®Ji ® štednjak s dijelom za ugljen pecnicom pećr ® Električni štednjak s Pećnica Peć -X © > DIN 4 0 7 1 1 .g - Fonograf D Uređaj za reprodukciju tona © -x ®\ Svjetiljka za paniku Pojačalo. signalna sijalica.vidi gore (13) Klima uređaj Signaini i komunikacijski uređaji a o U h Telefizor izmjenični Stražarski automat. npr. općenito rrrm Grijanje prostorije općenito Termoakumulacijska grijalica Električno grijano staklo EM mžiftHi & ^ 110 Sirena s naznakom vrste struje larmi (111 ^ © a Ulazni interfonski aparat Sirena s naznakom visine frekvencije. fotoćelija CH Truba ili rog. za promjenu tarife za struju Flourescentna svjetiljka s priborom Flourescentna svjetiljka s podacima Svjetiljka s metalnim parama. općenito Niz svjetiljki.4 Í 1 Generator općenito Motor općenito —. Motor s naznakom vrste zaštite prema DIN 40050 ^ t Sušilo za ruke. šiljak strelice označava smjer pojačanja Telefonski aparat. s sigurnosnim prekidačem Dojava vibracija (trezorsko klatno) Dojava promjena svjetla. dio 10 Višestruki telefon. npr. općenito Truba ili rog s naznakom vrste struje Kućni interfonski aparat 50/270 (^Ć®) Sirena. svjetlosna barijera Dojava požara s tasterom Automatska dojava požara Interfon. npr s jednim osiguračem Uklopni sat. kuća . uređaj za duboko hlađenje. broj zvjezdica vidjeti DIN 8950 dio 2 36 W 58 W © © © ® Ploča brojila. npr. sušilo za kosu Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Infracrvena grijalica 1T0 Dojava policiji o • o a Budilica s Dojava požara s mehanizmom za pokretanje UJ Dojava taljenjem metala -a I HVt I Slušalica Glavni razdjelnik (signalni uređaj) Preklopnik ispod žbuke ^ (JIM) Motorna budilica Budilica bez prekida ® "¿T Automatski pokazivač temperature Automatski pomoćni uređaj za dojavu požara m Vz Vz Ç? V . npr. npr. npr. npr. sekretarska garnitura Telefon s potpunom vanjskom linijom Telefon s djelomičnom vanjskom linijom Telefon s internom linojom Zvučnik -D Magnetofon ( 6 ) Mikrovalna pećnica ( 7 ) Infracrveni grijač (X © © G D © Svjetiljka za nuždu Reflektor e Pozivna i prekidna ploča Svjetiljka s dodatnim V i ? svjetlom za nuždu Svjetiljka s dvije v S ' odvojene strujne niti 0 ^ -B- Brojilo Ploča za zagrijavanje ^ g ^ Stroj za pranje posuđa (IO) Kuhinjski stroj ® Uređaj za hlađenje. npr. općenito -(D) 0+ (14) Uređaj za toplu vodu Spremnik za toplu vodu (16) Protočni bojler GH @ Friteza — n p r © Budilica s naznakom vrste struje o® 0 ŒD (jOl) Udarna budilica. općenito prema DIN 40700. 140 Hz Sirena sa zavijajućim tonom. @svjetiljke po 58W 2 Radio aparat broj zvjezdica ®Zamrzivač. veza kuće i ulaza Protusmjerni interfon.potrošači struje OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJE Svjetiljka općenito Višestruka svjetiljka s naznakom broja i snage sijalica. . npr. 3 svjetiljke po 36W Ü] Dojava temperature Vremenski relej. gong Ventilator t> o en Tipka za zvono Pozivna tipka s imenima Mikrofon ©Budilica za sigurnosni prekidač ©ograničenjem vremena zvonjave O . za stubišnu rasvjetu Relej ili prekidač sa žmiganjem Prekidač za strujni udar Niz svjetiljki.ulaz Telefonska centrala.

stup općenito -e( i j ) Natezni stup Drveni stup A. 4 0 710 2 kHz • T ® H2 (k) O © Senzorski efekt. Utičnica za antenu (prolazna kutija) Antenska utičnica s priključnim otpornikom <xf Kh<f ^02) Senzorski prekidač 9 o Vod ispod žbuke Transformator. općenito K> Navojni osigurač. jednopolni) Prekidač 1/2 (isključivanje.prekidač Osvijetljena tipka prekidač Prekidač s kontrolnom sijalicom Prekidač 1/1 (isključivanje. za stubišnu rasvjetu ^08) Prekidač za strujni udar ^09) Prazna kutija Oslonci vanjskih v o d o v a DIN 4 0 7 2 2 ( H ^ Vod općenito ( i j ) Podzemni vod ( l ^ ) Oslonac. tropolni . transformator za zvono ^03) Dodirni prekidač 22 . konzola. npr. 4 0 7 1 1 . telefonija. izmjene polova OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 4 0 7 1 7 .tipka dojave' 0 IfdvI ( S ) Dojava požara (tipka) ( S ) EDV . npr. predprekidač ( 6 ) Mješovita struja izmjenična struja ®Niskofrekventna Visokofrekventna ®izmjenična struja Izmjenična struja ©najviše frekvencije Zaštitni vod. za trofaznu struju Dvostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom 4Cu 20 X 4 N . npr. tijelo Element. Vod usmjeren prema ' dolje jH M ^ 4 ) Utičnica s prekidačem (16) Natezni stup Rešetkasti ©općnenito stup Natezni stup Armiranobetonski stup v S ' općenito Natezni stup Stup sa stopom Dvostruki stup o-o-o-o-o -i-i-i-i-i- H Prekidač za isključenje u nuždi Zvjesdasti trokutni prekidač Pokretač. npr. npr. 63A tropolni 31) Prekidač. npr. v f ^ dvostruki ^ Ž ) Vremenski prekidač -FX- 1 H h ( 7 l ) Masa. nulovanje ©zaštitni prekidač (staro)ili (44) Signalnivod (45) Telefonski vod I Vod za radio i Vod sa simbolima i Pojednostavljeni prikaz ' Zaštitni vodič (PE) PEN-vodič 16A I Osigurač općenito ^05) Dodirni efekt. uzemljenje . tropolni) Prekidač 4/1 (grupni prekidač. potezni BRI © komunikacijski uređaj Vt (125) Telefonski razdjelnik ( S ) Telefonska utičnica (127) Utičnica za antenu Prekidač 4/1 (križni prekidač. akumulator ili baterija m mm m fflm cí (Žl) Dimmer > (130) Antensko pojačalo . I prikaz ako je potrebno i Kutija . Zaštitni prekidač za motore. četveropolni Zaštitni prekidač i snage.K S t r u j a DIN 4 0 7 1 0 O C D 'stosmjerna struja Izmjenična ©općenito struja Izmjenična struja s ©Tehnička izmjenična naznakom frekvencije struja Izmjenična ili istosmjerna struja (svestrana struja) / t ^ Izolirani vod u v S ' izolacijskoj cijevi prostorije. krajnja račva Ormarić za kućni priključak jake struje općenito Ormarić za kućni priključak s naznakom načina osiguranja Razdjelnik Uokvirenje aparata. npr.vodič Strujna traka A © Krovni nosač. upravljački otpornik. vod za rasvjetu u nuždi Uvijeni vod. Krajnji priključak. npr. npr. npr. razvodna ploča Uzemljenje općenito Mjesto priključka sigurnosnog voda prema VDE0100 (Si) RWA-tipka ventilatora © RWA . npr.stup portalni stup @ Portal od rešetkastih stupova Uzdužno postavljeni A . npr. dvopolni) Prekidač 1/3 (isključivanje.priključna kutija Širokotračni Vodovi i spojevi v o d o v a (29) Izvedeno i U gradnji i u projektu \ pomični vod ! Podzemni vod. namjena uzemljenje. ©cijevi npr. noćno uključivanje. dvožilni Koaksijalni vod i Pravokutni šuplji vod za ' najvišu frekvenciju I Vod usmjeren prema gore . cijevni stup općenito /////////////++++++ X-X-X-X-X Strani vod Daljni oblici prikazivanja. 10A i tip Dll. 50A veličina 00 Rastalni prekidač za osigurače. tropolni Niskonaponski osigurač visokog kapaciteta (NH). općenito © Vodovi. kućište. slobodni vod Vod na porculanskim l izolatorima (izolacijska zvona) Vod nad žbukom Vod u žbuki Y Prekidač 5/1 (serijski prekidač. s 5 stupnjeva pokretanja Tipka . A 3/N/PE Višestruka utičnica © © © Jednostruka utičnica sa zaštitnim kontaktom Kao gore. jednopolni) @ Antenski odvojak. Pasivni infracrveni ©senzor pokreta ^ © Vremenski relej. npr. npr. 16A.0 m Pretvarač općenito Ispravljač. žica u Izolirani vod za ©vlažne prostorije Kabel polaganje u ©vani ilizazemlji Izolirani vod za suhe . razvodni ormarić. Nadzemni vod. jednopolni) O ^ 5 ) Utičnica sa zatvaračem Prikaz po potrebi za '—J okomito Utičnica za razdjelni transformator Električni priključak općenito " 0 ® 0 3/N/PE 1 -0- © ^ 9 ) Priključak trofazne struje @ Poprečnoili postavljeni H . npr. oznake. vod za trepćuće svjetlo. npr. zatvarač ! Zaštitni prekidač. jednopolni) Izmjenični prekidač. jednopolni) Prekidač 6/1 (izmjenični prekidač. npr dvostruki /¡5q\ Antenski razdjelnik.stup Oslonac s vlačnim usidrenjem (2^) Oslonac s razuporom (28) Stup sa svjetiljkom / I Vod prolazi i gore i dolje I Spoj vodova Razvodna kutija. tropolni l Prekostrujni relej. npr. priključak na mrežu izmjenične struje Pretvarač.

8 2.3 14.2 1.0 8.5 2.3 0.0 3.0 0.5 4.1 © 1 0 - Prihvatna motka.e a .1201 200 I . Dnevni~šoba J 7 1 0 _blajjovaomca " ~ L"16A15 _ _ Djeca^ Kućni priključak J \<-(.6 0.0 0.0 6.3 7. akumulator © Brojilo za vodu.0 21.2 1.1 0.0 6.8 3.1000 I 0.0/21.5 3.2.1 0.0 0.2 4. motka za zastavu 2.0 1.9-1.5 / O j Priključak na v i ? cjevovod ( 3 ^ Mjesto razdvajanja fc signalizatorom 4 ($) 14) Višestruki signalizator O @ Cijev i šipka za uzemljenje ( 3 ^ Uzemljenje ( 3 ^ Iskrište (4^) Iskrište zatvoreno (41) Stabilizator ( 4 ^ Prolaz kroz krov ( 4 ^ Dizalo JL —}(• H H - Signalizator obustave napajanja Baterije l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata Stambena površina m 2 do 4 5 od 4 5 do 55 od 55 do 75 od 75 do 100 preko 100 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 3 4 6 7 8 ^ © S i r —1| 1|- s k a b a t e n i a ( l 8 ) Element.5 5.4 3. brojilo za plin Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema * < E S Kuhinja — a 0 L16A8 P o izboru * i m_ raj Prostorija [ | ] za kućanske poslove Stroj z a glačanje .7 1.2 0.7 0.0 2.0 18 (12) Brojilo Brojilo sa svjetlosnim 2.0 2.6 2.Svjetlosni signalizatori DIH40708 Svjetlosni signalizator općenito Gromobranska instalacija DIN 4 8 8 2 0 Kontura zgrade o i ) Oluk i olučna cijev Armirani beton s y priključkom Električni aparat Električni štednjak Ugrađeni kotlić Ugrađena pećnica Mikrovalna pećnica Roštilj OSNOVNE NORME ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708.2 3.— 6 (2£ Krovni nosač za električne vodove Ekspanziona posuda.3 3.2 1. spremnik Rešetka za snijeg Toster / topla ploča Ručni misker / sokovnik / mješalica Ekspresna ploča Ploča za vafel slastice Espresso kava Friteza Napa Aparat za vrelu vodu Bojler Bojler Bojler Protočni bojler Protočna grijalica Električni stojeći bojler Glačalo Stroj za glačanje Centrifuga Kombinirani stroj za pranje Stroj za pranje rublja Stroj za sušenje rublja Sušilo za kosu Sušilo za ruke Sušilo za ručnike Ovlaživač zraka Infracrvena grijalica Solarij Sauna Kupaonska grijalica Hladnjak Zamrzivač Kombinacija hladnjak / zamrzivač Stroj za pranje posuđa Centar za pranje posuđa Usisavač Usisavač perkusioni Uređaj za čišćenje cipela Naprava za laštenje poda Priključna snaga električnih aparata Stambena površina m 2 do 50 od 50 do 75 od 75 do 100 od 100 do 125 preko 125 Broj strujnih krugova za rasvjetu i utičnice 2 3 4 5 6 Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći ili mašući Pokazivač bez automatskog vraćanja Pokazivač bez automatskog vraćanja svjetleći 3 1/5 1 51/101/15 1 15 1/30 1 501.5 5.0 4. otvoren ( 3 ^ Podzemni vodovi / O * Vodovi ispod krova i pod žbukom 1.0 . 16A9 L 1 b A * — t < L_ -•n L16A10 Kupaonica ' _ .18A1B ' Razvodni plan " Rezerva 23 .0 ©Trepćući signalizator s pokazivačem smjera © Svjetlosni signalizator s prekidačem za zamračenje Svjetlosni signalizator s tinjalicom Pokazivač s automatskim vraćanjem Pokazivač s automatskim vraćanjem svjetleći I L T ] Čelična konstrukcija (2^) Metalni pokrov ( 2 ^ Dimnjak 0 0 © © © © © m .5 o o O © © Signalizator s uređajem za punjenje ( i T ) Signalizator s pisačem 0.0 3.0 18.0 0.3 2.8 2.3 3.150 1 301.41—j— Í-16A14 A 6 |L16A ^ Predsoblje / hodnik mm Kupaonica . 4 8 8 2 0 Priključena snaga (kW) Izmjenična struja Trofazna struja 8..0 Î O (2|j) Antena (3^) Metalni cjevovodi / O Gromobranski v L / vod.5 1.0 2.0 2.0 0.6 0.2 0. ~ T .0 4.2 0.0/24.5 1.0 2.0 18.

OSNOVNE NORME TEHNIKA OSIGURANJA .pregrada sa zatvaračem Čelična rolo .diferencijalni signalizator Optički signalizator dima Zaštitna rešetka -JUIT © ( 8 ) Dojava proboja ^ g ^ Dojava pritiska I nagazna hasura s A i p-^-n ( > lonizacijski signalizator dima V L J I Nadzirani razdjelnik C o Sigurnosna rozeta Sigurnosni dugi štitnik © © © Dojava loma stakla Dojava tjelesnih zvukova Pasivni infracrveni javljač kretanja A IR signalizator plamena Tehnika televizijske kontrole \L Okretno .polja Dojava promjene kapacitetnog polja K © U@ ® Centrala za dojavu prepada i provala © V Osiguranje preklopnim kapcima Centrale / pribor @signalizatorom Ü E M © Istovremeno otključajmo) vanje/zaključavanje dvjema osobama (SS) Prozorska ručica na zaključavanje BM ©Centralazadojavu pozara Z K (^7) Centrala za kontrolu prilaza Centrala za televizijsku kontrolu Centrala za prijavu provale u lokalu r c? Monitor ° °J Tipkovnica. mreža radîocentra^a Centrala za otvaranje vratiju Pretvarač Prijenosni pretvarač Analogno . osiguranje krila Križna ključanica Ključanica sa zakretnim zasunom V < < ^ 0 ® © UV signalizator plamena Signalizator pritiska (aktiviranje prskalica) TV kamera TV kamera s vario-optikom <? < 0 — c > © Svjetlosna zapreka Dojava svjetla (o) (42) Ručni signalizator TV kamera.zapreka .otklopno krilo prozora.polja Dojava promjene NF . zaštitno kućište Zaštitno kućište s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera s obrtnom glavom kamere po vertikali i horizontali TV kamera sa pokreta + H R Ključanica sa zasunom (95) Stražnja kuka Osiguranje rolo kapkom Uključni relej © Dojava slike rLol /77\ Vatrogasno spremište ključeva © J Mikrovalni Dopplero vi2/ javljač kretanja ^ 7 ) Mikrovalna zapreka Dojava promjene VF . JL ® • 0 ( D Kontakt na bravi Kontakt pri otvaranju p 2 Uključni relej Uređaj za daljinsko uključivanje Alarmni reflektor Kontrolni prolaz osoba L U * D l . tipkovnicom © .H H- Obrtni križ lî y y Okretna vrata ( 3 ) Magnetni kontakt ^ ^ ^ Dojava vibracija Tehnika dojave požara Termo .digitalni pretvarač Mrežni ispravljač b—a & TO il -X—X—X—X+ + + Čitač isprava Samostojeći čitač isprava s dodatnim unošenjem koda Čitač sa stalnom vezom Čitač isprava s dodatnim unošenjem koda / 7 Dojava prepada T L J Elektromehanička sklopka Duhovna sklopka X L_' 1 J OL A L V1 J J Vremenska sklopka Akumulator.maksimalni signalizator T d L_ _J r L n J 1 1 <jo> Ekran Vrata s električnim otključavanjem Vrata s električnim otvaranjem Nadsvjetlo C D Kontakt klatnom 0 Prekidač na vrpci Folija Tipkovnica Kućište i n i I Nadzirano kućište Termo . uređaj za izbor slike Monitor s videosignalnim uključenjem slike Sigurnosni preklopni th ©lim brave «CD* FU H H ( 2 l ) VF . baterija Automatski uređaj za biranje i najavljivanje m Samostojeći čitač sa 1 dodatnim unošenjem koda © © ® ® © © Rolo . Ultrazvučni Dopplerov javljač kretanja W S Ultrazvučna zapreka Kontakt s novčanicom © T T © © © © Poprečni zasun.ili kosa rešetka Svjetlosna sklopka Sef Dvostruko sigurnosno staklo H 24 i Akustički signalizator À> Aktivator I registratorskog uređaja Terminal s podacima.» DP Tehnika dojave provale £>>'71 y Optički signalizator Uključni relej Digitalni priključak na provodnik Analogno digitalni pretvarač s priključkom na provodnik smjer toka signala iÛJ r .pregrada © ) Rolo . dvostruki zasun Osiguranje pdrumske rešetke ß 1 LD [_o o o_| ff Tehnika kontrole prilaza ( © Cilindar brava Osiguranje podiznih vrata Ograda Ograda od bodljikave žice Masivna ograda.

Za skiciranje mekom olovkom primjenjuju se tanki prozirni papiri. podjela dužine .» (3) ili se režu duž njenog unutarnjeg ruba .» (6y umjesto čavlićima (u tom slučaju može podloga za crtanje biti od nekog sintetičnog materijala [Cellon ili neki slični glatki materijal]).iimimii' pnmmmf* p'.» Jednakokračni pravokutni trokuti s podjelom na milimetre i grade -> (9).» © . Crtaći se papiri na jednostavnu crtaću dasku (za DIN-formate . privlačno perspektivnim prikazima. 5.» (3). objektivno geometrijskim crtežima. 4176 "7 O «S 5000 / \SOOO — (7) Specijalno kutno ravnalo (8) Crtaći pribor © Trokuti Pomagala pri crtanju ( T ^ Pomoć pri šrafiranju Pravilno držanje prstiju 25 . Građevinski crteži tvrdom olovkom na jasno prozirnom. Najprije se presavije oko 2 cm široki rub papira koji će poslije postati obrub . paralelni razmjernik za šrafiranje.» s. čime se ravnalo malo odiže od papira pa ne dolazi do brisanja crteža (zbog toga treba crtati odozgo prema dolje!).» @ i pohrane u ladicama.» © . postoji i specijalna "šina" kojom se mogu postavljati različiti kutovi (patentirani autorov izum).» © . internacionalno čitljivo. 4. a ne cilj sam po sebi kao kod slikara. uokviruju se zaštitnim rubom ("obrube se") . 4 od lipovine ili topole pričvršćuju čavlićima s jednolikim zašiljenjem .» s. U tome se stručni crtež i perspektivni prikaz razlikuju od umjetničke slike.1 I 1| V o đ e n j e malim prstom duž ruba ravnala CRTANJE Govor projektanta je crtež. Improvizirana crtačka pomagala . Takozvani crtaći strojevi uobičajeni su u inženjerskoj struci -»(§)• Osim jednostavne. Za crtanje u skladu s normama i skiciranje pogodan je modularni raster (prema propisanim mjerama DIN 4172) (2). Ona je opremljena podjelom na oktometre i centimetre .» s. Pojedinačni listovi kidaju se duž kutnog ravnala . a za slikanje i grafičke prikaze vodootporni papiri. Njime svoje zamisli izlaže nedvojbeno.» 0 . Krivuljari — > ? X i 1 V 0 A ? 1 T Papir za skiciranje (2j 250 1125 250 750 > j- I I Skiciranje (građevisnki raster) f3) ^ Dijeljenje papira Konični oblik pravilno Previjanje spriječava deranje (4) Obrubljivanje nacrta (§) Naprava za crtanje <Smm/ '. Lepezasto mjerilo. Za prostoručno crtanje u mjerilu pogodni su blokovi za skice (DIN A4) s kvadratičnim uzorkom papira (veličina kvadrata pola centimetra). teško poderivom crtaćem papiru u DIN-formatu . Za početak se sa smotka režu listovi prikladne veličine. Za crtanje tušem prikladan je transparentni papir. Crteži se mogu pričvrstiti i ljepljivim vrpcama od kreppapira . Crtačka vještina olakšava mu izlaganje svoje predodžbe i uvjeravanje investitora. Građevinski crtež je sredstvo za postizanje svrhe. a za točnije skice milimetarski papir s debljom centimetarskom. nešto tanjom polacentimetarskom i tankom milimetarskom podjelom .

Upotrijebiti šablone s kurzivnim i uspravnim slovima -> (Ž) . Izometrije mogu nadomjestiti ptičju perspektivu ako su crtane u mjerilu š 1:500 -> (§). Slova je najbolje pisati bez pomoćnih sredstava. Perspektivni raster je u uobičajenim odnosima kutova prikladan i za perspektivni prikaz interijera (§). ili je pogodno upotrijebiti kistić (g). uz mnogo vježbe.CRTANJE Perspektivni prikazi objašnjavaju zamisli projektanta. 25. Za crteže s mnoštvom crta treba upotrijebiti šablonu za brisanje -> © . Za brisanje tuša: stakleni brisač. bez kutnika -> s. 25. Međunarodno normirano pismo ISO 3098/I = DIN 6776.(3). mjerodavno za uspjeh. također nožić za brijanje. Razna crtačka pomagala: tehnička olovka odgovara za crtaće mine promjera 2 mm svih tvrdoća od 6B do 9H. najčešće uvjerljivije nego riječi. (4) Minu okretanjem držati šiljaton ABC. ABCDE AlBCfWII (l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje Trokraki instrument za crtanje perspektive Podloga za crtanje perspektive Rub crtaće daske Očište (13) Izometrija ^ ^ Metoda za crtanje perspektive ^5) ' Reilesehov pribor za crtanje perspektive Raster za crtanje perspektive 26 . Perspektiva neka bude konstruirana tako da odgovara budućoj stvarnosti. nož za brisanje. grafos. Ispravno držanje "šine" je. a za tehničke crteže trebaju šablone sa cjevastim perima. Podjela neke crte na određene razmake olakšana je odgovarajuće kosim položajem normalnog centimetarskog mjerila -> s. Crtačke doskočice: brzo i točno crtanje pravokutnih likova samo "šinom". Dobro za loše pisatelje. izograf itd. brisanje olovke: gumica koja ne razmazuje.

najčešće znatno manje. podijeli. te da to neprekidno uvježbava. kojima je čovjek okružen. a ne od jedino ispravne mjere . bilo u stvarnosti ili na slici. Na kraju. sustavno u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni zadatak. Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka je poput čovjeka. on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u kojima se svakodnevno kreće. U tome vidim jedan od razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusobno. najznačajnije je u smislu kako se to doživljava. namjesti i kakav joj je pristup. trebao bi početi s tim da si koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta u njima. bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno jedinstvo. svaki zadatak drugačiji. kako bi se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom dijelu posla. izuzevši određene norme. Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri. Na kraju. prostorije ili zgrade bude slikovito pred očima. a izvedene se građevine prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. Projektant mora znati koliko mjesta č o v j e k treba između namještaja. Time projektant . treba projektantu pokazati iz čega su se. oboji. dimenzije ostalih prostorija. 27 . namještaja itd. ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. Tko uči graditi.stvaralac u ruke samo dijelove. Iz njih izvodi. nego su prikupljeni iz literature. tramvaju. kako bi čovjek u s v o j e m u d o m u . Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim građevinama iste vrste. Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) i međusobno odmjerena. Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. i suviše lako navode na oponašanje. uvijek s ciljem da se projektantu . O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo pogrešan dojam o veličini. Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dijelovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku potreban u raznim položajima i pokretima. Međutim. i čudimo se kako posve drugačije izgledaju u naravi. jer projektanti polaze od različitih. kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimenzije spremišta. često nesvjesno. Sve u svemu je ipak.stvaralac dobiva u planski sređenom. Projektant mora znati na koji će način n a m j e š t a j biti pravilno razmješten. Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je moguće točnu i živu predodžbu. Emotivna strana nije manje važna. odjeće itd. koncipirati i oblikovati. Opisi su ograničeni na najnužnije i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći leže u krvi. Međutim. naprotiv. automobilu itd. kao na primjer u vlaku. najčešće bez razmišljanja prihvaćene.praktičaru prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka. koje bi inače morao mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati mjerenjem izvedenih građevina. slučajno odabranih mjerila. sažetom i suvislom obliku potrebne podloge. On mora znati dimenzije predmeta. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prakse i nastave. Kako se neka prostorija dimenzionira. čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži samo sažetak.čovjeka. i prema potrebi ispitani na modelima ili putem pokusa. To čine investitori kad mjere prostorije u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija na nacrtima. O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. osnovni podaci i iskustva. Dobije li arhitekt . knjižnici itd. toliko je stopa široka ili za toliko glava viša. kako bi se namještaj m o g a o u d o b n o koristiti b e z rasipanja prostora. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna osnova svih mjernih jedinica. Izvedeni objekti. Želi li se to promijeniti. duga je toliko lakata.UVOD ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ Čovjek stvara predmete da bi mu služili. tako da mu pri svakoj oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja. p o s l o v n o m prostoru. Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom vremena. što je namjera ove knjige. Karakteristično je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju bez ljudi. pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti. u kuhinji. metarska mjera to je dokinula. navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni iz raznih časopisa. uzevši u obzir njemačke norme. mjere razvile. Njihove mjere prema tome odgovaraju tijelu. Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godine 1926. u radionici m o g a o u d o b n o obavljati p o s l o v e ili se o d m a rati. O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako kraj njega vidimo čovjeka.. blagovaonici. osjeća. osvijetli.

Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. Durera. Le Corbusier je za sve svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom rezu pod nazivom "Le Modulor"-» C . Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. Njegove su mjere: visiP na čovjeka 1. uveo u ovu problematiku veću jasnoću. Zeisinga Q D 1 1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa. tako da su općenito u životu postale mjerodavne. visina do pupka 1. Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna pažnja. širina noge (iznad gležnja) itd. Krista). Kasnije su te veličine dalje dijeljene i dovođene u međusobni odnos. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat uobičajene mjerne jedinice. Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. 1 /io h = visina i širina lica (uključivo uši). 28 . U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema dužinama glave. kanon Polikleta koji je dugo smatran normom. /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do pupka. znanstvenici i umjetnici trudili otkriti odnose čovječjih mjera. duljina šake do zglavka. 43. Moesel — Q nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem > P vlastitom metodom. U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. sve dok značajni istraživač na tom polju E. Zeising. s. razmak bradavica na prsima. lica i stopala. istražujući odnose čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima i uspoređivanjem. te prije svega poznato djelo A. pr.UVOD MJERA SVIH STVARI Odnosi čovječjih mjera određeni oslanjajući se na spoznaje A.829 m. Dakle. zatim navodi koje su dali Alberti. Michelangelo i ljudi srednjega vijeka. najmanje su se otada. Grka i Rimljana. 3000. Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade. Od godine 1945. iz vremena Ptolomeja. Poznat nam je kanon iz doba faraona.130 m itd. Leonardo da Vinci. 1 /i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa. On je polazeći od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima kako slijedi: Vq h = duljina stopala.

LJUDI MJERE LJUDSKOG TIJELA DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama i utrošku snage I 625 1 h300-i I 875 © ® ® ® ® 1 8 0 0 s 1 1 V > 8 '//1 < /1 * < 11 _ 1 r V ih/-—\1 °00 \ \ir\ 1 Jn \l 1 i ^V M LiJL ° Mjere na stolici za rad @ Mjere na stolici u stanu i blagovaonici Mjere na naslonjaču I 710 1 (17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 29 .

LJUDI POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA za ljude u pokretu dodati ž 10 % DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR prema normiranim mjerama —» Q i utrošku snage Q POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 30 .

2.38 m.54 H 1. vagon za prtljagu 18.10 1 razred 2.97 —i y — 2.62 m.75 m.42 m. Duljina vagona za prtljagu 12. 1. 48 sjedišta. razred uzdužni presjek uz © Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom.62 Vagon putničkog vlaka. razred i- 1. 28 sjedišta 2. visina stupa 28 . Tlocrt.20 -i u 26 --1 \ / 60 75 O ' c* * -s SD TTT7- U —) .45 m po sjedištu.32 cm. ukupna duljina 20.ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 ČOVJEK l VOZILA Stara i nova vozila kao primjer za minimum prostora za transport osoba ^ 1.f j ® Vagon brzog vlaka. tlocrt. razreda 31 . Ukupna duljina odjeljaka 12.80 Presjek uz (?) tu I o ff^ 1. 68 sjedišta. 0. blagovaonicom i prostorom za prtljagu.

5 m 1 to znači za odrasle 6. zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o prema uvjetima -> 0 .001 0.31 14.:.0 ..58 1.09 56.71 0.69 2.6 3.004 0.1 2 m 3 . Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 0 . pri teškom radu Odrasli u starosti oko oko oko oko 15 40 96 118 1.00 43.76 0. Pri temperaturama iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće zraka.22 16.24 22.001 0. Toplina prostorija Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 20°.25 17. djelatnosti i okolini 0 .09 25. pri mirovanju. dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra20 — 6 0 % .86 0. Uz visinu prostorija 2.015 rrvVsat kisika ' 32g/sat vodene pare .41 37.0005 0. Os- Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim dijelovima prostorije zrak blago zagrijava.01 - Podnošljivo pola sata do sat % o 0. Ako se zrak onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka.14 1. .2-4.3% 30. pri sred.4-9.98 1. tj. izmjena zraka zračnim kanalima) može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7.43 13.31 2. razmještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. lako količina od 1 do 3 %o C O 2 u zraku izaziva samo dubStvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je lje disanje.25 53.82 6.0 10..89 30.2 0. prehrani.5 godina Odrasli u mirovanju Odr. za dijete. radu Odr.51 39.9% 1.32 10.1 - 0..03 m3/sat kisika 58 g/sat vodene pai .35 1.13 2. a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu kretanja.28 7.52 50.(3).:.73 68. ugodna toplina.5 0.05 0.93 21.76 7. Prema tome.043g/sat ugljičnog dioksida 0.64 3.33 18.01 9.0* 300 3 1 2 + 1 0 .64 10.21 28.37 3. u zatvorenim prostorima (npr..05 0. Tempesadržaj ratura u vode u m 3 "Celzija zraka u g 50 49 48 47 46 45 44 43 42 41 40 39 38 37 36 35 34 33 32 31 30 29 28 27 26 25 24 23 22 21 20 19 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 7 6 A 5 T i 4 Vlažnost prostorije Najugodniji je zrak u novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo25 1 — # H prostoriji pri relativnoj lacija. Previsoka vlažPotrebna količina zraka nost pogoduje mikroo \ < Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diokorganizmima.020 m /sat ugljičnog noće.8 % ( 4 ) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu mg po litri. a u danu 2520 toplinskih jedinica. što bi bilo dovoljno da zavrije 25 litara vode.40 35.62 27. ugodna vlažnost zraka i odgovarajuća rasvjeta. i uz zatvorene prozore kod slobodno stokrvi). To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 3 3 m prostora za svaku odraslu osobu i 15 m za svako diprostorije. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži hranom i koji proizvodi oko 1. izaziva si o tjelesnoj težini.70 1.59 12.05 0.25 15.015 m3/sat ugljičnog dioksid^ (J) Spavanje kod niže vlažnosti zraka osjetno više © Rad 15 000 mkg srednji satni radni učinak na ergostatu ( D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i porastom tjelesne aktivnosti.39 8. bez propuha a u laganom kretanju.48 19. Međutim. 23% srednja relativna vlažnost zrakar*::::i&?.22 3.25 1.92 3.64 © Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP Maksimalni sadržaj vode u m 3 zraka u g 32 . Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje uz otvoreni prozor. neprijatnim isparenjima u bolnicama ili tvornicama. ostalo cm3 po litri Q P 3 Podnošljivo više sati % 0 Jodne pare Klorne pare Bromne pare Soina kiselina Sumporna kiselina Sumporovodik Amonijak Ugljični monoksid Ugljični disulfid Ugljični dioksid 0.82 8.02 m3/sat kisika 40g/sat_vodene pare 21° srednja temperatura "•'•:•:.-^>7.15 1.0 Ono je važno za proces hlađenCO2.68 20. pa u normalnim okolnostima zadovoljava za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) i 8 .8 m 2 stambene površine po osobi. odrasla osoba težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105.5 1. U to spada zrak bogat kisikom.5 toplinskih jedinica na sat po kilogramu vlastite težine.14 62. i znojenje -> (5).95 0.23 4. naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura jete.86 75. a granične su vanje (bez pojave propuha).003 0. Količinski je to kod ljudi različito.1 0.48 33. a time utječe i na radnu sposobnost.5 m .91 48.03 11.46 1. a u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu.:.55 4. Dojenče Dijete od 2. stvaranje truleži dioksida i 40 g/sat vodene pare Q . gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 mora se umjetno pojačati izmjena zraka. oko 0. jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do I / I M 1 // dva puta u satu.5 0.82 12. gljivicasid i vodenu paru. dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema vlažnosti od 50 do namještaju.05 0.40 46.8% 43.05 59.5% 20.98 5. 271. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za stambene zgrade. Max.83 1.5 2.63 78.7 % 1.71 41.5* 80 Neposredno opasno % 0 - 0.2 - u T 2 3 4 i 10 oko 140 oko 90 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 82.36 65.49 2.6 m 2 i za djecu 3.004 0.39 5.05 1. Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku.28 6.@ pojačan osjećaj hlad3 U prosjeku se po osobi računa na 0. VVolperta) Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što ugodnije osjećaju.60 5.90 2.64 24.22 71.ČOVJEK I STAN 21° srednja temperatura "•'••:• 23% srednja relativna vlažnost zraka oko 0. a ovima plijesni.89 4.4° srednja temperatura ' 81% srednja relativna vlažnost zraka : oko 0.64 31.3 0. dovoditi kisik i odvoditi štetne sastojke. vrijednosti od 40 do 70%.7 % 75.

Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+<pA) [1+0. sparno vlažno vruće nepodnošljivo Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3. a kruta ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. s izmjerivim vrijednostima za tlak zraka. Potrebna količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32. Tok topline usmjeren je od tople prema hladnoj površini. tropska kišna šuma ^ekoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 33 . Veliko vođenje topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). oblačno nebo. Propuh u tom slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. a obuven to osjeća. zraka 50% 100% 40% 50% 70% 100% Temperatura 0°C 4°C 18°C 21 °C 20 °C 30 °C Opis | " 1 p r i m a r n i i d o m i n a n t n i utjecaji © r a [ ^ J d o d a t n i faktori [ " " " " ! s e k u n d a r n i i n a s l u ć e n i faktori (2) Utjecaj topline zidova 30 °C 28 26 N V \ 1 24 Q. § 20 18 16 14 orema \ Roedleru s „ prema Franku \ / / / \ V \ • \ • • 14 16 18 20 < c \ & \ 12 22 24 26°C 28 12 14 Temperatura prostorije 9 L 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura prostorije S L u °C . Količina C 0 2 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva svjetlost. Dijagrami! Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) kretanje zraka. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije zagrijavaju (toplina zračenjem). Temperatura zraka i okolnih površina. Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0. Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). njegovu temperaturu i brzinu. brža je i cirkulacija zraka. Temperatura površine stropa ovisi o visini prostorije.> (^3) Polje ugodnosti (4) Polje ugodnosti Neugodno Ugodno Neugodno 12 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C . konvekcija (brzina zraka.8 puta obujma prostorije na sat po osobi. hladi se na stropu i onda spušta.04)] (9) Vrijednosti za vlažnost zraka pri disanju // .378 Xe). visina 2000 m. vode u radijatoru). Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Temperatura i relativna vlažnost zraka. proširenje krvnih žila.041 (Xco^0. prema tome u stambenim i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Bosonog. visoka temperatura zračenjem. blistavo sunce na zasnježenom polju. podrhtavanje mišića. temperaturom zračenja. razlika tlaka vodene pare između kože i okoline). konvekcija: prijenos topline. preko podne obloge i temperature uz pod. suh zrak bez prašine. količina zraka u prostoriji. isijavanje topline (razlika temperature između površine tijela i okoline). prodire kroz zrak ali ga ne zagrije. Niska temperatura zračenjem.l 14 16 18 2 0 22 24 26 28 Temper. Ugodna klima veljača/ožujak. isparavanje. Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u ravnoteži. Promjena temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature površina (pad temperature zraka . tj.1 vol. zraka u prostoriji 8 L . čovjek osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja. duboko modro nebo.KLIMA U PROSTORIJI Objašnjenja u svezi s klimom u prostoriji -> QQ Kako postoji vanjska klima. Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka.4 . a i najzdravija (kaljeva peć). disanje (površina tijela. Ona je to kraća što je viša temperatura. hlađenje: znojenje. primjerice uz dvostruko veću temperaturu je 16 puta veće.> (Jf) 41) 38 Polje ugodnosti y 36 t o « a o 34 32 30 28 26 24 22 hladno 70 12 \ Još ug Ddno Neu god no top 0 \ \ j Z £ 5 a b \ \ 1 odno \ * 12 14 16 18 20 22 24 26°C Temper.» Polje ugodnosti f Sadržaj vode u zraku g/kg Odo 5 5 do 8 8 do 10 10 do 20 20 do 25 preko 25 41 preko 41 Prikladnost za disanje vrlo dobro dobro zadovoljavajuće sve lošije već opasno nepodesno Polje ugodnosti Osjet pri disanju lagano svježe normalno još podnošljivo teško. Pojmovi u svezi s izmjenom topline Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji.> 28 Neu. £ 22 I o 2? 3 S Q. Isijavanje je proporcionalno 4. Ono se širi u svim smjerovima. a nije obilježje poda. Temperatura koju čovjek osjeća približno je srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina.% ne smije se prekoračiti. razlika temperature između odjevenih i neodjevenih površina tijela).0. Izmjena topline između tijela i okoline Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži. lijep zimski dan. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. visoka vlažnost i sparina. Tople i hladne noge subjektivan su osjet.2S^/kg Relativna vlažn.0144(Xc O 2-0^] "r IO"3 ¿ j (1-0. Zrak cirkulira i prenosi prašinu i lebdeće djeliće. ovisno o prokrvljenosti tijela. postoji i klima u prostoriji. tj. a slučajno ili stalno provjetravanje nije. 5°C. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu. povećanje brzine krvotoka.4853+0. grijalicom). Kritične su površine prije svega prozori. sredina ljeta (tropski krajevi). Termoregulacijski postupci tijela Zagrijavanje: prokrvljivanje kože. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom (npr. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. diže se. te "osunčanje unutarnjeg prostora". Neugodna klima . Svježi zrak i izmjena zraka. Ugodna je relativna vlažnost zraka 40 do 50%.0 m 3 /sat.porast temperature površina). klima za liječenje pluća (Davos) lijepa kasna jesen vrlo dobra klima u prostoriji dobra klima u prostoriji suviše vlažna klima u prost. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. Temperatura okolnih površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. temperatura zraka + 30°C prašni velegrad. Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom gubitku topline u odnosu prema okolini. zraka niska (porozni izolacijski materijali!). Isijavanje topline: površina toplog tijela emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Kontrolirano provjetravanje je povoljno. zraka u prostoriji S L u °C . Količina C 0 2 od 0. Apsolutni sadržaj vode 2 g/kg 5 g/kg 5 g/kg 8 g/kg 10 g/kg . kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. Zrak i kretanje zraka. potenciji apsolutne temperature površine. Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline za čovjeka najugodnija.

neki su se pokazali izvorima smetnji. što je Endros CD dokazao na modelu . posebno utjecaj 2.» © U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se poklope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi. postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o pouzdanosti magnetne igle. rasjedi ili diskontinuiteti. Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rubne zone naročito patogene.» © . Međutim.• T \ -» . kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo . desni je presiječen rubnom zonom. disanju.00 © Globalna mreža magnetno uređena s naročito patogenim točkama križanja Lijevi krevet stoji u točki križanja. Vlf -u 7 4S r 4 1 --1 T * \ -L / L\ }-r S •f ItT J_H >1-I-i 1 -r > ->-> * / s i \ -J1. duljina 5 m. Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sjeveroistok .50 — tla. Djelovanje tzv.5 m linija polovičnih razmaka.Sje er GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hartmanna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach . Navodno nema smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 3 m. a okomito na njih u smjeru istok . > 1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I v ' f j f j r ? \ P*—' v 7 . prije svega od sjecišta traka . U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole). na visini od više tisuća metara. slabljenje životne energije.jug i 5 do 6 m u smjeru istok . Svaka sedma traka je kao tzv. gradiva i instalacija. dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim pločama višekatnih zgrada. pri čemu prednjače vodene žile . prema Hartmannu dovesti do zaključka 1 2.30 m bez smetnji. oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. širina 4 m.-r -1-h / * s • •h } Hr f •j S 't-i. Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led. koje pri koncentraciji stvaraju geopatogene zone Modelsko ispitivanje R.80 x 2. Povoljna je.» © . čini se bez patogenih utjecaja .VVoIdbrunn Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka. krvotoku. Rešetka je magnetski orijentirana. S : i •£/-t-•fj . građevina.> © .80 x 2. Endrosa pokazuje kako se kvantne silnice na površinama otklanjaju od vertikale i proširuju mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile . Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju jedan od drugoga do prelaska u plinovito stanje — (. : : ~ v " ^ — l K n n r nori7emne vode Uspor podzemne vode Površina terena ---."-. Prema Palmu.jugozapad i sjeverozapad .» © . Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne rešetkaste mreže. bubrezima. šrafirane zone rubne mreže izgleda nemaju štetnog utjecaja kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. dakle na razmacima od 250 odnosno 300 smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka./ \ / t• i1 \ L ->- + -- \ t •h sedma traka tog drugog reda.- rt- f * "I H. premještanjem u lijevi položaj ozdravljenje nakon kratkog vremena bez lijekova © Globalna mreža prema Palmu s razmacima od oko 4 x 5 m s točkastim linijama polovice razmaka 2 x 2. dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m . .zapad. sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. uređaja za neutralizaciju smetnji nije svestrano prihvaćeno. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni tlocrti (pčelinje saće). -> QJ globalna je rešetka od približno 2. No njihova pravilnost može. I u ovom slučaju su najizraženija sjecišta tih traka. pomoću posebno osjetljivih filmova. od magnetskog sjevernog prema južnom polu. Geološki utjecaji Prema navedenim autorima. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena. zona ili površina od 1. S druge strane. a naročito njihova sjecišta pri duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti).0 x 2. fiziološki štetne. dakle.3).jugoistok . želucu i izmjeni tvari.zapad oko 2 m Te su trake.30 m čime djelovanje pojačava 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 I i 1 1 1 1 1 1 -i•- T V _ L i 14 Î h -H S/ 4. u trakama širine oko 20 cm. prema iskustvu.r H. jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. također u periodama sedmice.Vodič prema sjeveru © Magnetno polje Zemlje H t t t H M Silnice električnih polja vodenog toka. Zornu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> ( | ) i iz- — -- 1 (- - k + *l 1 % i © Granit Zrak Granit Zrak Desni krevet uz zid doveo je do zdravstvenih tegoba. između traka globalne r e š e t k e © Prema Hartmannu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji. smetnje na srcu. b) tekuće i c) plinovito. tj.J*' Tok podzemne vode Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 34 .» © Mreža globalne biologije Istok Pri tome se javlja efekt zbrajanja.križaju se štetno mreže i vodena ®Zona bezmreže 1. Čini se da je najvažnija sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever . na površini zemlje. 0 M 5 10 15 20 Reakcije rašlji Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto. tj.50 m-> (?) © " " T ^ . jer se zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Svaka — — — — — Lijevi krevet je naročito ugrožen jer smetnji između traka se globalne globalne ©žila.zrak.50 m.» © Zagrijavanje ubrzava kretanje do prelaska u tekuće stanje -> ( | ) . prostorija. U metalima primjerice oni se lagano kreću oko neke točke ravnoteže . •H \/ T / L. drugi red mnogostruko jača u djelovanju. Stvarna rešetka je prema tome globalna oko cijele Zemlje. ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. globalna rešetka -> © od stacionarnih valova. vjerojatno uzrokovanih Suncem. oni nisu mrtvi nego u neprekidnom kretanju.> ® Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija. normalno = b = voda i iznad 100° = c = para. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pretvorbu. U srednjoj Europi osovinski razmak traka iznosi oko 2. U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u zone bez smetnji .» © .

Uslijed toga je u susjednu (?). i / ' / i 11 i i / I . Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okolini manje ili više osjetno prikazuje (4). debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 35 . ali se od njega ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. gdje zrenjem nastaje masno vapno.. P a l m Q P odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za oblikovanje velikih površina. vuna od šljake. o O o O o o o o o o o o o ¿o«o«o o «o«o* •o*o«o o» o • o #• o * o * o ohmomo O t O O O I oootoo oomooo oooiot OIOOOO • oo o o • o o i o i o O O O i O l Pokus s mljevenim plutom. ©da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni utjecaj * fMljeveno pluto / / ?4/ / / . Drvo intenzivno reagira na mirise: održava dobre i razara loše. Poznato je da je vapno baktericidno. čak i kao bakreni krov za stambene zgrade (ne i za crkve).. ' / / / / W / / ' / a / / // Asfaltna hasura na 'masivnom stropu /otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla. ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil. utemeljitelj antropozofskog društva. Za razne namaze preporučuje se pažl- •'/////' / '. željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzrokuju smetnje u polumjeru od 4 m). plinobeton. Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka sumpora. ^ 200"C.••. / / / S U zrake iz tla .•. kao drveni ocat. drveno ulje ili katran.H — j / / / / / f -44-4^-44 jl « 4 * ralna vuna./ / / // . / . Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 2 5 . Glina se smatra zdravim materijalom. pjenobeton. Preporučuje se kvarcno odnosno biostaklo koje propušta 70 ./. Postoji skepsa prema staklu u boji. Smatra se da je 10% "kulturni" materijal. Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. u smanjenom broju prema hladnijem vanjskom zraku. mine- Asfaltna hasura 2 . ako su spojene ili nastavljene na prijeklop (8). ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- / / / / i.. staklena vuna.2. a naročito armirani beton. Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale./. Beton. Molekule zraka kreću se izvana prema unutra.15°C)prestaje svako gibanje atoma ili molekula. toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu poredani.•. Armiranobetonska strop na ploča / / / / / / /' / / / / / /' / / . odnosno promjene smjera prethodno prodrlog zračenja prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje © . if « f } « f « f « . Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak. Ne preporučuju se sintetični materijali. u svezi s prvim Goetheanumom u Dornachu. koža svila itd. Staklo. također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane). Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva.. Metal. o o « omom•o«o*o o i o » o mmomomo omomom•o«o#o o *o*o* • o « o * o unutra toplo vanjski oioooo O O I O I O vani hladno o o oo•o o • OOo• o ( 3 ) Atomi metala u plinovitom stanju Molekule vodene iz prostorije.. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim. < / 1 1 ' 1 1 / 1 ' Prirodno tlo ^ w / w / A .5 m m 1 7 / / 4 . pokazao je apsorpciju zračenja. 34 @) Atomska rešetka vapnenca Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto.80% ultraljubičaste svjetlosti.GRAĐEVNA BIOLOGIJA -»QP S druge strane. Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma.„/. Kositar se cijeni. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi. Primjerice kad je riječ o staklu. Azbest treba upotrebljavati vrlo oprezno. ali i ekspandirana glina i dijatomejska zemlja. pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim tlakom). a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari. zaslužuje pohvalu. Djelomično se tolerira bakar. sva biljna vlakna kao na primjer morska trava. pa i olovo. pa ona pečena na približno 950°C za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. i ' ' / i.•. hasure od kokosovih vlakana. fmsMss/s / / im^^fm^mm / ¿ / ' / / MS/A*/. Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. ©tople unutrašnjostipare kreću sezakočene vanjskim zidom. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično vapno. Kao posebni zagovornik građenja drvom navodi se dr.Specku -> Qp pokazuju da zračenmolekula vodene pare molekula zraka ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla.. navorana alufolija itd. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u staklani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. jednako svladavajući ( T ) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju difuzijski otpor dijela građevine -> ( D .. Dugogodišnji pokusi prema Schröder . O tome vidjeti istraživanja industrije betona QP. suprotno tomu.i. Bronca (5 7 5 % bakra)./ / / / // // // // // i // . pečen na što nižoj temperaturi. mljeveno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane). i M W num posebno masivna građevina od armiranog betona. pri apsolutnoj ništici (°K = 273. kao i višeslojno staklo. kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira. Steiner.. Aluminij ima velike izglede. tj. Gips je cijenjen kao prirodni gips././. tako // // / / / r / / / / ' / / / / / / SU / zrake ^ tla / / M / / / / | / / / / / / ' / / / Prirodno tlo s_ / / / / f / 1 / f / 1 ' / / $ r\ H 1/ jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno zračenje.v. Amiiranobetonski s t r o p ' / / / . kao i u zrakopraznom prostoru. Masa molekula pare opet ovisi o toplini.3 0 mm.' / t*:|/ / S U zrake iz tla i materijala / / / / / / \ i:J / / /si/zra'ke iz tla / / / // ' / / ' '' / 1 / 'Prirodno tlo < © Betonske stropne ploče propuštaju zrake iz tla bez promjene (odnosno otklanjaju ih S. pa je uobičajeno ličiti staje vapnenim mlijekom. fgj Mljeveno pluto.• • . ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivima. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unutarnje obloge. / 1 1 i / / / / / / ' ^Armiranobetonski strop — Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. odbija se izričito Dopušta se ipak u području temeljenja i podruma.

U kubičnom centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju pozitivni ioni. a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih zgrada. Lotzu Q . Od 3 SU nastaje sklonost prehladama. perilice. a u slučaju mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća . Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izolacijom vodiča. a može se mjeriti još 1000 m pod vodom. npr. ali i na biljke. koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta. (4) ^ ^ Srednja godišnja koncentracija umjereno pokretnih pozitivnih i negativnih atmosferskih iona u danima s mjerljivim oborinama u centru Filadelfije. Visinsko zračenje. bojleri. a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona po kubičnom centimetru zraka. plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. podove i stropove. Endrosu) Utjecaj iona . 1 . prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove. Ukopani kabeli.Otvoreni kabel GRAĐEVNA BIOLOGIJA ->QP Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visokim vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zraka. krvotok. odnosno primanje i otpuštanje naboja rezultira redom. Dakle. ovisno o dobu dana (prema R. Depolarizacija. Električni uređaji kao grijalice. ovisno o području i klimatskim okolnostima. dakle i kad nema Kabel od utičnice do svjetiljke na trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. što je više negativnih aeroiona u zraku. otkrivene su čak i u uskim planinskim dolinama. po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. tj. tj. Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom). instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade. od masivnih stropova još i pojačane. stalno trošeći struju. Takvi aeroioni nastaju u slobodnoj atmosferi.600 iona/cm 3 gotovo konstantna. a to se još pojačava kad struja poteče. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uzrokuju nered. srednji i veliki ioni. Od 6 SU vrlo jake smetnje. E. Prema američkim mjerenjima. najčešće emitiraju patogeno zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih okolnosti rasporeda iona u prostoriji. © Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući. čovjek sporije stari. Već su istraživanja koje je Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na životinje i ljude. transformatorske stanice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m prema jugu). Polarizacija. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda. tako da stanovnik često dolazi pod utjecaj više izvora -»(3). stvaraju poželjnu ravnotežu. oboljenjima mjehura itd. Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove. djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. Zračenja do 2. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. čak ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje. Postoje mali. ovisno o geografskom položaju i lokalnim okolnostima. Kombinacija generatora i elektroda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u krugu od približno 2 . orijentacija plusa prema minusu.6 Trafostanica i mnogobrojni dalekovodi 9-10 Bračni kreveti 11 krevet većeg dječaka 12 krevet manjeg djeteta 13 krevet manjeg djeteta prije oboljenja 14 os sjever . vjerojatno najučinkovitije. Nadalje. Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što je moguće dalje od tih uređaja.> ( 4 ) Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Izvlačenjem utikača nestao je napon struje pa je došlo do ozdravljenja (prema Hartmannu) © Kabel iza uzglavlja uzrokovao je smetnje kao kod 1 Premještanjem kabela na suprotnu stranu prostorije smetnje su nestale (prema Hartmannu) protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem. P 36 . Istraživanja posljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni tlak. Prema tome. ali samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja.3 m. Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika.Specka). Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdravstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga ten na suprotni zid (2) (D U drugom pak slučaju nestale su slične tegobe kada je kabel.jug kroz zonu smetnji Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 (prema K. prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder . uz kuhinje i kupaonice. samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno isključenje na strujomjeru. kanalizacija i plinske instalacije zrače u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje. (SU = mjerna jedinica. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati patogeno zračenje. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione. Novija su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani. u godišnjem je prosjeku dnevna količina iona između 300 . tj.9 SU nisu dovela do smetnji. jača je redukcija kozmičkog zračenja. prodire do 300 m u tlo. Smetnje su ustanovljene do 2 m uokolo. premješPosebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 50 Hz. klimatske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. 276 (Š) To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo. Tolerira se lagani beton s dodatkom ekspandirane gline. Biološki djeluju srednji i mali ioni. reumatskim bolestima. reumu. Izmjenu tvari uglavnom uzrokuju ioni. astmu. Hladnjaci. Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. i naročito mikrovalne pećnice s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice. zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u pogonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje.

horizontalno ili mješovito) . © Dužine a i b djeluju zbog beznačajnih dodataka. Vertipunašnim — » kalne pruge povećavaju visinu — c. crno odjeveni ljudi izgledaju vitkiji. moraju bijele biti odgovarajuće manje. 150 Mi/ Prostorije istih dimenzija mogu djelovati sasvim različito uslijed rasporeda prozora. a dužine A-F i F-D zbog uključivanja u različite površine. zbog kojeg sve izgleda više nego pri sigurnom stavu i pogledu prema gore. karirani uzorak po» većava širinu i visinu — e. » Krugovi A u objema skupinama izgledaju oku različito veliki. o a \ D O / <0 L . To vrijedi i za sve elemente građevine. vrata. usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). 37 . mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di— ' jelu površine zida. Boja i uzorak tkanina odjeće osobe. kao različito duge. (J) Crne površine i tijela izgledaju manje od bijelih iste veličine. a prema gore zakrivljene stube. namještaja -> djeluje kao "crijevo".OKO crni krug iz izvjesne udaljenosti izgleda za oko 1/3 manji od bijeloga U f ! > — C f1 V'. bijelo odjeveni deblji nego što zaista jesu. . K tome dolazi i osjećaj nesigurnosti pri pogledu prema dolje.I ' 12 'H12 16 Već zbog položaja očišta izgleda građevina viđena odozgo višom nego odozdo. a horizontalne širinu—»d. Crno čini vitkim — a jer crno » @apsorbira svjetlost. o o© o o o C 0 3 (¿) ft cgo Dva jednaka lika osobe u perspektivnom crtežu izgledaju različito veliki. Svijetla boja uz tamnu čini da tamna izgleda još tamnija. Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. iako su jednake duljine. (3) Stvarno paralelne vertikale ove "Zolnerrove figure" zbog kosih crtica djeluju koso. iako im je promjer jednak (relativna veličina). -> v§) je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog stola pod prozorom. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim Gore prema natrag nagnuti zidovi djeluju vertikalno. ^ I Ako se želi utisak jednake veličine crnih i bijelih površina. Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje ^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. jer nisu uklopljeni u zakonitosti perspektive.o o — n n • • OD • • • • • • • • • • • • • • • • OD • • •O OO OO Brojčani podaci u modularnim 12 </ jedinicama (il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno.> @ . Bijelo činimijenjaju dojam b. jer bijelo dispergira svjetlost. vijenci i pojasnice horizontalno (horizontalno zakrivljene).

Takve zapreke u j e d n a k i m ili ponovljenim razmacima oko osjeća kao takt ili ritam. 37 @ i (§). u odnosu prema dimenzijama detalja. a trebaju biti vidljivi. u nekim slučajevima "polja preciznog gledanja" — » @ a za točno raspoznavanje detalja veličina "polja čitanja" —>(5) i © . Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine. Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po dubini i širini. 3 7 . što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima od glazbe ("Arhitektura .204 m. Odlučujuće za određivanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3). 5 0 m slika —>(T) —(2). Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu d a j e oko podložno optičkim varkama.zamrznuta glazba". Ta udaljenost E može biti. 38 .» s. Poznato j e da se toranj gledan odozgo čini mnogo višim nego odozdo .(9)) konstruirani prema njegovu Cjelina objekta i okolice djelu).> s . Idealna stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. 4 0 . pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis. time je određena ograničena udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. 37 (§). ® Veličina još raspoznatljivijih elemenata građevine može se lako izračunati iz trigonometrijskih odnosa i određene udaljenosti oka tivno naslikanim vijencima. pojedini elementi mogu neznatnim preoblikovanjem oku ponuditi veće površine (b i c) Pri određivanju širine ulica koje omogućuju opći pregled i razgledavanje detalja treba se pridržavati gore navedenih naznaka Iz ovoga proizlaze i j e d n a k e ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja (različita u skladu s veličinom slova). čini se prostorija slobodnom i uzvišenom.» Neufert. mora debljina slova (prema (§)) iznositi d > 7000 x 0. Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udaljenosti. harmoničnim predmetima i odnosima . Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju.> s. moraju se izvesti na odgovarajućoj visini (a). izaziva osjećaj zaštićenosti.204 = 1. uz to i . ali ako j e prostorija vrlo duga. a visina se uvijek čini većom. Gledanje ponajprije služi našoj tjelesnoj sigurnosti. Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje ispod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP dokazao. . 700 m.000291 A k o j e strop visok. dimenzije detalja _ odnosno dimenzija detalja E • tg 0 T tg0°1'0 ""0.4 3 ili u uravnoteženim predmetima).( 9 ) . uz pretpostavku da su razmaci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. tj. Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječka čiji j e polumjer jednak udaljenosti oka od objekta.OKO KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA D O Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Prostorija. Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća vrh stošca od 1 što daje približno površinu nokta na palcu ispružene ruke potu koju osjećamo u simetričnim.000291 = 0. Ovisno o tome j e li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž © Kod niskih prostorija dojam prostora "na prvi pogled" (mirna slika) @ Kod visokih prostorija dojam prostora "pipanjem" oka prema gore (opipana slika) objekta. © Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja.» ( T ) . (Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu. svodovima i si. osjećaj potištenosti. sjedala gledatelja od izvođača itd. čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sliku. BOL). uz ovo crteži —»(3) .02 m. o osjetilu ravnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- Čovječje vidno polje pri mirnom držanju glave i pokretima očiju je široko 54°. visina slova "h" je uobičajeno peterostruka debljina.» s. Petra u Rimu) ili čak perspek- Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti od npr. U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" Potrebana visina da se prostigne isti utisak kao pri razmaku od 8 . a promatranje počinje tamo gdje gledanje završava. razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. Izvan ovog okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. Unutar tog "vidnog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). a horizontalni savijeni u sredini . Imajući na u m u te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost (barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavljenim prozorima i vijencima (crkva Sv. o n o dovodi do uživanja gledanjem pronađenih "slika". = 5 x 0. a veliko prema gore 27° i prema dolje 10° > udaljenost pri potpunom sagledavanju građevine = širini građevine ili dovostrukoj visini građevine iznad visine oka. Elementi građevine koji se nalaze iznad istaka.

jer osim udjela tamnoće na osjećaj težine utječe i udio prirodne crvene boje) © Krug boja u dvanaest dijelova © Tamne boje opterećuju. laboratorijima itd. sa strane obuhvatno. Utjecaj boje na čovjeka događa se posredno njenim posebnim fiziološkim djelovanjem koje je u stanju prostoriju proširiti ili suziti. © Pojedinačni tamni elementi ispred svijetlog zida djeluju snažno i jako se ističu. odozdo ga olakšavaju i uzdižu. dostojanstveno. npr.plavo. Izbor boja u pogonima. naročito kod prividnog predimenzioniranja. katkada uznemirujuće. mokar hrastovina. sa strane ga griju i približavaju. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjetla i odakle djeluje. a u bolnicama utjecati na zdravlje pacijenata. za crte usmjeravanja i prometnu signalizaciju. suh asfalt. umirujuće © Prirodni krug boja (prema Goetheu): trokut crveno . odozdo glatko. (3). pa time ih čini svjetlijim. Najmanju impulzivnu snagu ima plava. crvena. u pogonima. Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji proizlaze iz pojedinih boja —> (2). sa strane udaljavajuće. U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male površine. Prostorije izgledaju više ako su zidovi naglašeno tamni nasuprot svijetlom stropu Kao boja reda. Svijetle boje uzdižu. sa strane hladno i tužno. Najveću impulzivnu snagu ima narančasta boja. Tople boje djeluju aktivno. pa tako preko prostornog djelovanja izazvati osjećaj potištenosti ili slobode — > © . Stupanj svjetlosti površina Vrijednosti između teoretske bijele (100%) i apsolutno crne (0%) boje Bijeli papir Vapneno bijelo Limun žuto Slonova kost Krem Zlatno žuto. Hladne boje djeluju pasivno. svijetla orah svijetla smreka aluminijska folija pocinčani željezni lim oko 50 35 oko 20 oko 5 oko 18 oko 33 oko 18 oko 50 83 16 oko oko oko oko oko oko oko oko oko 39 . y © Duge prostorije izgledaju kraće ako se završni poprečni zidovi jako naglase bojom. Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći. Suprotni trokut: zeleno . potičući kretanje. U kolorističkom oblikovanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih skupina boja i njihovoj neutralizaciji. pastelno srebrno sivo siva vapnena žbuka sivi sirovi beton šperploča žuta opeka crvena opeka tamni klinker 15 20 50 35 42 32 38 32 18 10 Solnhof-ploča prosječna boja kamena asfalt. Zelena boja opušta živce. zelena i purpurna. Tople i tamne boje djeluju odozgo završno. tamna hrastovina.narančasto . poticajno. odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje.© . uredima ili školama može radni učinak pojačati ili oslabiti. čisto Žuto kao slama Svijetlooker Čisto-krom žuto Čisto-narančasto 84 80 70 oko 70 oko 70 60 60 oko 60 50 25-30 svijetlosmeđe čisto-bež srednje smeđe losos-ružičasta zasićeno šarlah crveno cinober crveno karmin crveno duboko ljubičasto svijetloplavo duboko nebesko plavo oko oko oko oko 25 25 15 40 16 20 10 oko 5 40-50 30 čisto tirkiz plavo zeleno poput trave zeleno kao lipa. © Bijelo kao boja za vođenje pri kretanju. aktivnost ili pasivnost. dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i J pasivne boje). —» © . slijede žuta.žuto = osnovne boje. Tople i svijetle boje odozgo potiču duh. Prostorije izgledaju niže ako su stropovi naglašeni jakom bojom. umirujuće uili introvertno. od kojih se teoretski miješanjem mogu dobiti sve boje. © Pojedinačni svijetli elementi ispred tamne pozadine djeluju lakše.ČOVJEK I BOJA toplo lagano Boje su sile koje djeluju na čovjeka i izazivaju osjećaj ugode ili neraspoloženja. odozdo otežavajuće i potišteno. bijela se boja koristi za označavanje površina za skladištenje i postavljanje.ljubičasto = miješane boje koje nastaju miješanjem osnovnih boja < vanje na čovjeka D Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- jarkocrvena narančasta žuta svjetloplava^^i i^-^zelena plavozelena © Lake i teške boje (nisu istog značenja kao tamne i svijetle boje -» © . Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. življim i raščlanjenim.

Važniji konkretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. S formulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: a2 + b 2 = c 2 a = m (y 2 .5 58°11' 0. A-C ž stranica peterokuta ® Peterokut ® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 5 3 15 (9) Približni sedmerokut.> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu . kružni luk oko A s AB daje točku D na AC = c1 Kružni luk oko C sa CM daje točku E na kružnom luku BD = a.5 x y 1 2 2 3 3 4 3 5 4 5 5 7 3 7 5 9 5 12 13 67°38' 1 7 24 25 9 40 41 8 15 17 61°93' 0.sekunde i septime. 42.kvarta 3/4 oktava 1/2 seksta : terca 4/5 ODNOSI MJERA OSNOVE tH Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine.x 2 ) b = m 2 x y c = m (y2 + x2) Pri tome su: x.» s.( ! ) . Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotrebljivi. deveterokut . Dužina DE približno odgovara 1/g opsega kruga k d h = r • cosp S = r sin B 2 S = 2 • r sin p h = S . Peterokut . y: svi cijeli brojevi x j e manji od y m: faktor povećanja odnosno smanjenja. BD je približno 1/7 opsega kruga ® Približni deveterokut. Pitagorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @ © (4).5 46°40' 0.koje treba primjenjivati na širine. kružni luk oko B s AB i C. 63 (14) Formula Peterokut i zlatni rez 40 . 43 © . Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r. Iz \ 5 m = 3 6 m = 2 \ 5 toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve harmonične intervalne proporcije.» s. Tako se može konstruirati preklapanjem istostraničnog trokuta i peterokuta. šesterokut Raspolovljenje polumjera £ B. pravac BC raspolavlja AM u D. Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija.> ( D i kvadrat .y ® ) mogu se oblikovati s a m o približno ili preklapanjem. Drugi mnogokuti (npr. (5) Istostranični trokut. Za projektiranje i konstruiranje tzv. a iskuljučuje disharmonične intervale . "okruglih" građevina potrebni su ^ M j Pitagorin pravokutnik. sedmerokut primjerice petnaesterokut © (§).> © . iz kojih se mogu konstruirati mnogokuti. i: Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius nazvali krug. cotang p I (li) M f—m—1 (i 2) Deseterokut i zlatni rez Proračun mjera u mnogokutu -> S. tetiva s i visina trokuta h pokazano j e . sekundu i septimu (j2j 3 m= ry' Pitagorin trokut a 36°87' 22°62' 16°26' 28°07' 12°68' a 3 b 4 c 5 P m 53° 13' 1 73°74' 1 77°32' 1 71°08' 0.» . visine i duljine prostorija.5 18°92' 12 35 37 43°60' 20 21 29 31°89' 28 45 53 Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi (izbor) (4) Primjer Tetiva = r mnogokuti. Pitagora j e polazio od toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. uključuje sve intervalne proporcije a isključuje disharmonične. trokut .

. .® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 do 7 -»(§) Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje . Na osnovi približnih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen prostornu rešetku MERO prema načelu tzv.90-92 ® V3 Verižni razlomci V2 41 . .5857989 . R. mogu se. . 1.6 0. Postupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korijena za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. . Zahvaljujući dr. Drachu © Iz osmerokuta razvijeni kvadrati © .5857143.4 1. 0. . 1. v. dijagonalni trokut. 1. "puža" .pravokutnik ^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane vrijednosti korijena 10 ® V~2 = { i + A—Uizi V+—/ { 1+ / + • 3 7 17 12 • 41 29 • 99 70 239 1C i n f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" V 2 = 1. 0.58621 .> ® ® Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima štapova na čvorove. Jednakokračni pravokutni trokut . 7 17 41 1. 0. . .> © --> s. .4142011 . To znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika ostaje odnos stranica 1 : V2. Kao podloga je pri tome služio tzv. Tu je visina trokuta dijagonala kvadrata konstruiranog nad polovicom baze Tako oblikovani pravokutnik . prema istraživanjima L. . 1.> ® . 0. . Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina odgovaraju stranicama kvadrata uspješno je primijenio graditelj katedrale Knauth pri određivanju odnosa dimenzija katedrale u Strassburgu. .® Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga.ODNOSI MJERA OSNOVE—» QP Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. taj je odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata . dokazati odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. .5 5 0. 4 d. Njegov pronalazač ga je također uspješno primjenjivao na detalje i uređaje.5857865 . jer se njegova visina određuje vrhom rotiranog kvadrata. 12 9« 7 0 | 99 169 239 V2 i Primjeri za nepravokutnu koordinaciju -> s.5 0. . Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih korijena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju verižni razlomci (-» s. 43) u obliku G = n-1 Vn = 1 + 1+G )) 1 V 2 . .> © .> @ ® ® ima odnos stranica 1 : VZ. v.4142857 .58333 . Porstmannu.» © . .41667. D © ->® Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmerokuta .41379 . . . Spitzenpfeila.> © od A. Osim svih ovih likova. . . 56 MERO-prostorne rešetke: konstruirane na V2 i V3 -» s.4142135 . ) n/A trokut prema A.4142135 i i 11 ! > 1 1 1.

dobije se rešetka s devet polja. . i. Tako su Indijci u svojoj "Mansara". trokut.4137.) 1 1. . \ \ S! - / Èm Tlocrt upravne zgrade BMW-a u Munchenu Osmerokutni sustav stupove formiran od četverokuta podijeljen u po 6 © f a s a d n i h elemenata. . ali prije svega Japanci svojom "Kiwariho" . stvorili graditeljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme gospodarske prednosti. Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza.Y i g / B ^ • /. . upoznato je načelo Svetog reza.metodom . Zbog toga sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga — » © © © © Čitav je građevinski kompleks. Prema Moesselu Qp (4) v —' Kazalište u Epidaurusu X 1 2 5 12 24 X 1 3 7 17 41 y / x ( V 2 = 1. © Proporcije zabatnog ugla dorskog hrama na osnovi zlatnog reza. staroj luci grada Rima. a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2).juč za PaHadijeve @ Palladio. Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou". Obje konstrukcije daju dvanaesterokut. 48-kut razvijen iz: t trokuta - ^l) Japanska riznica Cehovska kuća Rügen u Zürichu 42 .—.4166. ali to nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog reza. On koristi iste prostorne odnose (krug.) i harmonije za svoje građevine — Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u potpuno jasnim formulacijama —>(n). Prema njegovim je istraživanjima primjeri- VÀ7 I 1 / ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu V 1 J_ / — » © .b 1. koji su prethodno navedeni. od situacijskog plana do detalja opreme. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovljenog osnovnog kvadrata.» BOL. što se može prepoznati na stubištima. građevine u Antica Ostia Geometrijski princip (7) Tlocrt cjelokupne gradnje ^g^ Podni mozaik u jednoj kući u Antica Ostia ® Geometrijski k.4 1. (5) Sveti rez. 1. sagrađen prema tim odnosima mjera. To se načelo zasniva na raspolavljanju dijagonale kvadrata. opisao je Vitruvius.4142. uz odstupanje od samo 0. Spoje li se točke u kojima se kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata. . čiji se tlocrt zasniva na peterokutu. kvadrat itd. . nalazi se u Epidaurusu — U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia.ODNOSI MJERA PRIMJENA QD /M \ 3 1 V -L 0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa. vjla Pisani u B a g n o l u \ \ t \ \ / ji ft. Palladio u Grčko kazalište prema Vitruviju 6 Potporni zid svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasniva na Pitagorinim radovima.6%.

8 4. 40 @ vima i mjerama -> s.7 13901.28 12.94 224.5 27802.07 15.0 22492.3 0 .02 0.33 0.75 m . "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu odsječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu m = 0. prema Fibonacciju.6 3 Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na Podaci o koordinacijskim susta- © Geometrijska konstrukcija zlatnog reza © Međuzavisnost kvadrata.6 2028.26 0. kruga i trokuta zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela.5 17182.8 1.56 25.1 4 4 dijela Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert "Bauordnungslehre" Verižni razlomak: zlatni rez G .4 957.10 0.16 0.» Q0 U 18.02 171.6 6563.382 • _ 2 dijela 3 dijela S dijelova 8 dijelova 13 dijelova 21 dio 34 dijela 55 dijelova L _ Major pokazuje povezanost odnosa proporMajor Minor cija između kvadrata.9 182.40 0. stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo. 1177.5 10.0 69.4 7. Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u praktično primjenjive mjere. .» s.53 0.8 .0 139. a to je 1.> © .26 m (vrhovi prstiju uz- (4) Figura proporcija dignute ruke).ODNOSI MJERA PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA .8 2.5 774.6 591.43 0.0 1.5 72788.7 36394.06 0.8 226.66 2. ->(3) Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji.4 33.79 2.26 1. 6 2 .01 A =108 B = 216 (7J Modulor Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru (8) Neograničene brojčane vrijednosti 43 .04 0.2 26.9 10619.3 53. "Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću formula.4 5309.20 0.1 itd.70 0.8 3.03 0.g.0 44985.49 9.3 4056.2 6.7 478.86 363.41. glava.08 0.74 4.» s.4 1.3 8591. pa je uspostavio uz to i plavi red. 2 9 .73 727.25.3 2506.92 139. solarni pleksus.86 0.5 0.01 Plavi niz: BI Centimetara Metara 117773.83 1.01 85.13 0.7 86.91 53. prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL).1 + ¿ G = 1 + -—1+1 1+1 Zbog toga je 1947. kruga i trokuta (DTo znači: Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 1 G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razloG mak. 1+1 ~ 89 dijelova .8 43.8 295.8 3281.> ® Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca.8 365.6 itd. ->(§) Vrijednosti izražene u metarskom sustavu Crveni niz:Ro Centimetara 95280.63 40.66.19 65. koju je prema zlatnom rezu podijelio na mjere: 108.2 1253. što kod većih mjera nije moguće.0 20.85 278.92 3. (ó) Metara 952. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i prednost se daje aditivnome . polazeći od 2.45 . Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih stopa = 1828.81 20.53 7.88 449.9 1549. Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu.9 113. ovdje nalazi vezu s engleskim colima.2 . koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda .80 588.57 5.8 mm kao visine tijela.4.9 0.7 16. Najprije je Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina.83 106. Tek se uvođenjem modularnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcionalne odnose mjera .10 32. 59 d.7 58886.96 1.» s.

daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i cjeline. Danas se još zalažemo za odgovarajuće izražavanje u betonu. 46. iako povremeno isključivo ukrasni oblici. oslonjena na konzolni istak stropne ploče Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zadatak razraditi čiste konstrukcije. druge tehnike i drugačije uporabe na- © Drvena konstrukcija slična (T) kakva se još i danas svugdje primjenjuje ® Konstrukcija od lomljenog kamena zahtijeva okvirne elemente od čisto obrađenog kamena meće se i drugačiji oblik. Dakako da se pri tom podrazumijeva tehničko. U nekim prostorijama Alcazara u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu. 47. Za oblikovanje građevina odlučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. © Čavlana drvena skeletna konstrukcija. uvjerljiva ostvarenja. svrsishodna. taje ili čak prikazuju nešto drugo (barok). © Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad . čvorovi i užad svojom tehnikom uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. prema njenoj određenoj tehničkoj zadaći. skrivaju to oku. točno kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. čak i u grčkim hramovima ¡ Ove su spoznaje razmjerno nove. slični su kao jaje jajetu. Te "vječne oblike" dokazao je V. Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor.DIJELOVI GRAĐEVINE KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA U početku ljudskih kultura vezovi. Obrada interijera maurskih građevina. Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje. prije svega Alhambre u Granadi. zrelije će. Pri primjeni drugog gradiva. ostvare njegove umjetničke predodžbe. Za to treba: osjećaj mjere. jer za njih potreba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine. osnova oblikovanja grčkih hramova Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci dalje razvijali na osnovi (J^ posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture. Polovica debljine parapeta nalazi se ispred stupova. Kr. kako bi temeljem tog osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine s.zvuči paradoksalno . Kasnije se pojavilo građenje drvom. Svaki način građenja jednom pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjerima. u svim su zemljama i vremenima slični. Oblici koji su proizašli iz gradiva. u kojem je Q Izvorna drvena konstrukcija. kao i svaka prava umjetnost. proizlazi iz tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama). organizacijsko i gospodarstveno ispunjenje svrhe. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. kako bi buduća vremena na njima samo kultivirala čisti oblik -> (2). i u današnje doba. a dalje se samo kultivira i usavršava. držajnije i trajnije biti njegovo djelo. uz iste uvjete. Daleko je važnija zadaća svih arhitekata da.lijepo za sva vremena. jeftina. Bolje ju je sakriti oplatom ili žbukom © Armiranobetonska konstrukcija sa stupovima u vanjskom zidu. prilagodba okolini. Razvijena površina 33 cm Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastanka umjetničkog oblika nego rezultat. bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azulejos" (glazirana glinena keramika). ali bez vlastitog izraza. Takvo je djelo . prostora i konstrukcije i dobro usklađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. sa- © 44 Armiranobetonska konstrukcija s uvučenim stupovima sa statički povoljnim i ekonomičnim konzolnim istakom s prozorskim vijencem ( q \ Armiranobetonska gljivasta stropna ploča s tankim čeličnim stupovima u •' vanjskom zidu između prozora —> s. organska povezanost gradnje. ako nisu čak i jednaki. koje je u gotovo svim kulturama osnova arhitektonskih oblika. tehnike i potrebe. ali je sve veći broj primjera koji dokazuju njihovu vjerodostojnost. suzdržanost. temelji na tehnici građenja drvom. oni iz godine 3000 pr. . čeliku i staklu. podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem "duha vremena". kod tvorničkih i drugih velikih zgrada već su uspjela nova. koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik.» Q . Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen u gips. "koji imaju što reći". suprotno tome. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi. uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vremena.

što odgovara "wigwamu" u njihovoj pradomovini. obložene lišćem. a kasnije iz toga nastaje čisti.GRAĐEVINSKI OBLICI KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE SVODOVI Blokovi od snijega Led k a 0 Prozor © Primitivni narodi grade svoje okrugle kolibe od materijala koji se nađe na licu mjesta. a kasnije u graditeljstvu romanike (primjer: katedrala u Šibeniku) Polazeći od križnog svoda (prodor dvaju bačvastih svodova) nastali su u gotici primjenom šiljatih lukova smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi. krznom ili sličnim materijalom © Slično grade i Eskimi svoje ljetne kuće od kitovih rebara obloženih krznom. drvenih motki i pletera od lijana. Njena je konstrukcija izvana jasno vidljiva. s prozorima od morževih crijeva. Preostali dijelovi zidova izvode se od nepravilnog lomIjenog kamena i žbukaju Težnja za što većim prozorima na gradskim kućama dovela je do pojave zgrada s kamenim stupovima. od "vezača" od trske i pokriven pletenom trskom (način građenja u Mezopotamiji) . U Perziji su Sasanidi (6. na kojima svaki laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija. koji se pri pojavi novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Osim kružne kupole se kao pokrov u mnogim krajevima može naći bačvasti svod. ali često i besmisleni oblik. a uz upotrebu morta. Slična je i zimska kuća "iglu" © Rimljani su izgradili prve kupole od kamena. čiji je način provođenja sila postao bitnim obilježjem stila (potporni lukovi i kontrafori) DRVO Podnožje od lomljenog kamena ® U svim zemljama svijeta koje su bogate drvom su brvnare slično oblikovane. čak i zabatnih zidova i nadsvođenih otvora U kasnijem se razdoblju uokviruju otvori i zidaju uglovi točno obrađenim kamenom. nad kružnim tlocrtom. ali iznutra sakrivena optičkim efektima (dematerijalizacija).. slična skeletnim drvenim kućama -» uQ) Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja. Na Pantenonu je to izvedeno u najčišćem obliku. 45 . stoga se prva kamena kuća takoreći sastojala samo od krova s niskim ulazom Obrađeni lomljeni kamen omogućuje izvedbu viših zidova. Od neobrađenog prirodnog kamena bez morta mogu se izvesti samo niski zidovi (podnožja).) prilikom građenja svojih prvih kupola polazili od kvadratičnog tlocrta. kao posljedica konstrukcijskog rješenja U područjima koja su siromašna drvom razvila se skeletna konstrukcija (pojedinačni drveni stupovi i prozori između njih). Kao ukrućenje služe košnici u prozorskim parapetima © Suprotno prethodnoj.. od kamena najprije u doba Rimljana. kamena. od Likijskih kamenih grobnica. Za to se mogu naći bezbrojni primjeri. Prelaz od kvadrata na krug ostvaren je "trompama" Lučni vezač od trske Hasura od trske / X \ ¡Tlinf A Bizantinski su graditelji prije 1400 godina izveli kupolu Aje Sofije nad pravokutnim tlocrtom. trskom. razvila se kanatna konstrukcija s pojedinačno razmještenim prozorima s ukrućenjem putem kosnika u uglovima i ispunom polja od vrbovog pruća i gline Panelna građevina dobiva svoj oblik panelima koji se izrađuju u radionici i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu KAMEN A J • " . slamom. st. do automobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za bič).

» (9). Wright (7) Arh. Niemeyer Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primjenjuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima . drva ili gipsa.NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI . tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao "dekoracija". F L. Arh. L. nego najčešće zbog duhovnog poniranja u suštinu novoga načina građenja. Novicki s M. ritmički nastavljenih poprečnih Ijuskinizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). ali nisu svugdje dopustive.» ( § ) . M.» tU ČELIK (5) Arh. pa obloženi čelični elementi sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> ( D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§). U kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito lagani. uzdužne ljuske . tražeći odgovarajući izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. 46 .> 0 . skoro bez granica -> (3) Lagane. Odlučujuća je razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije. a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima. Deitrich Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji oblik lake viseće plohe _» (§). kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali se u svakoj konstrukciji. Samo se u rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi . O. suprotno vre- menu cara VVilhelma. bez obzira na to je li od kamena. LJUSKE Arh. jezgru zgrade-» @ ili oblikovan poput gljivaste ploče-» (§). otvorene hale s malim brojem stupova i daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čelikom ili aluminijem -> ARMIRANI BETON (ß) Arh. F L.-» Armiranobetonske viseće plohe u kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije.» ® . Wright Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne ili čak nezapaljive konstrukcije. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jedva vidljivim stupovima . ne samo zbog gradiva ili spoznaja iz statike. F L. Wright (§) Arh.

niska teška vrata. svjetlo je dolazilo kroz otvore u krovu) (&) na. ćelije s oskudnim dnevnim svjetlom. 2000. samo prostorno razdvajanje Arh. postoji zvekir. Robe U razdoblju između otprilike godine 1500. Poklapanje stoljeća ovdje predstavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. Fotoćelija otvara vrata i ujedno najavljuje posjetitelja VEZE PROSTORIJA V (9) Oko 1500.. g. klizni prozori i potezne zavjese U 20. pod od parketa ® Oko 1900. 1000. neovisno o njima tanki nenosivi razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku. razbojnika ili demona. o stvaralačkoj snazi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati. Između predsoblja. otvoren prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. je odraz kraja. . prostorije u nizu. omogućujući pogled koji mnogo obećava © U 19. markize (platneni krovovi koji se mogu smotati) kao zaštita od sunca Zahod i bide Spavaća soba Strana prema vrtu Drvena kuća oko 1500. 47 . a građevine svjetlije i lakše. stoljeće. praznovjerja. zid i vrata služe samo kao ograda. čiji se oblici ponekad i danas još priželjkuju . nenametljivo među drvećem ® Okog. 44. Masivni zidovi kao zaštita od neprijatelja i hladnoće zauzimaju istu površinu kao prostorije Kuća oko g. nego nenametljivi. obloga poda linoleumom.vremena spaljivanja vještica. Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. ulazna vrata imaju ukrasne prečke. i u kojoj je mjeri sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. doduše. g. g. stoljeću. klizna vrata i zrcalni prozori na električni pogon. dnevne sobe i blagovaonice ne postoje vrata. kuća stoji u velikom. ali je okolni prostor otvoren okružen niskom ogradom © ULAZI U 20. prozori s rešetkama i malim okruglim ispupćenim staklima © Oko 1700. s visokim pragom (nije bilo prozora. načina građenja (brvnara) i načina života (mali prozori) Kamena kuća oko 1500. a i na drugim stvarima i načinu života. termičku i klimatsku izolaciju. su kuće i cijeli gradovi bili opasani zidovima i zatvoreni teškim vratima © Oko 1700.ZGRADA I OBLICI KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA VANJSKI PRETPROSTORI ® Oko 1500. lijepi i oslobađajući okvir za život. stoljeću je kuća još zatvorena. g. prozirno staklo i potezno zvono ® U 20. pod od širokih kratkih dasaka i] fj J j 1 1 1 — 1 1 i [ i l c I-4 « 1 i i ' Pomična stijenka klizni prozor ® Oko 1700. sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave.i našega doba postoji golem tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. s vitkim nosivim čeličnim stupovima. Mnogi su investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. stoljeću nema više nikakvih ograda (naročito u Americi). g. Na građevinama i njihovim dijelovima. g. a malobrojni su već stigli u 20. g. svatko zamišlja nešto drugo. su na brvnarama vrata bila niska. stoljeću promjenljive prostorije. stoljeću povezuje suhi hodnik automobil s vratima od zrcalnog armiranog stakla. jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slobodniji i samosvjesniji. široka dvokrilna vrata. zajednički njegovanom perivoju. g. klizna vrata za spajanje prostorija. Za modernog čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja. Pod time. Mies v d.

urbanistički uvjeti itd. gospodars ki dio objekta je na zapadu. ponajprije u duhu. konačna lokacija zgrade na zemljištu. Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta. a 3 do 12 mjeseci za velike zgrade (bolnice i si. Investitor je predvidio varijantu. Sad počinju "porođajne muke" prvoga projekta zgrade. Položaj i veličina zemljišta. s. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i protiv. 4. S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće raste jasnoća misaone predodžbe. položaja zemljišta.4.). smjerova vjetra. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta. ali im najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. građevinski propisi. često su u stanju projekt neposredno prostoručno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konačno rješenje. utvrđuje se konstrukcija i instalacije. 271 i prema stranama svijeta. Bolje su oblikovane prostorije. na temelju opisanog postupka definiranja površine zgrade. visine. vodoopskrbe i elektroinstalacija . 49 i 50. položaja i međusobnih funkcionalnih veza. kod jednoga je ishod onoga "rađanja" slobodna skica ugljenom. garaža ispod njih u razini terena (3) Projektni program Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. kupaonica i prostorija za pripremanje preuske. 49 i 50 i građevne © Idejni projekt zgrade ima nedostatke! Garderoba i vjetrobran preveliki. a prihvaćena je varijanta 1 (2) /o*} Kod ove varijante je pad terena ¡Spred zgrade povoljan. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost prve skice. ali često i u tijeku rada. Sad počinje razrada projekta.ukratko. Za opisane radove arhitektu. Tijekom ovog rada projektantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim duhovnim okom. Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti. jer se valjana priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova građenja. Nakon toga. a kod drugoga filigranska crtarija. -» s. 48 . Sada slijedi. te iz toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. 51-58.M . pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. Zahtijevane prostorije glede površine. U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pristignu i ponude. Prije početka projektiranja mora biti poznato: 1. pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Važna pomoć pri tome su upitnici knjige s. visinske razlike u njemu i u odnosu prema cesti. Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije. izlaz i kolni prilaz s ulice na sjeveru. pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog zadatka i njegove duhovne pozadine. ovisno 0 okolnostima. (T) Četiri prijedloga položaja zgrade na gradilištu od 3000 m2 s padom terena prema sjeveroistoku. postojeće vegetacije i susjedstva. Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 3 do 14 dana. kad zgrada ima pokrov crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim krovom. mogućnosti prilaza. uređenje gradilišta. 2. podastiru se nacrti nadležnim organima vlasti. Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo. Način građenja koji treba primijeniti. 5. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. građenje itd. ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući položaj zgrade. zreli arhitekti. Ovisno 0 arhitektovu temperamentu. treba 2 do 3 mjeseca za veću obiteljsku kuću. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i korisne dogovore sa suradnicima i investitorom. Zbog prirodnog pada terena su spavaće sobe 2. iz kuNnje nema pregleda nad ulazom (3) Definitivni projekt zgrade s uklonjenim nedostacima. Dimenzije postojećeg namještaja. Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. 59. opasne stube u hodniku.5 m iznad terena. Stariji.. Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja. dogovor sa statičarom i projektantima grijanja. jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštrije zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjanje. 1:2000" PROJEKT POSTUPAK IZRADE Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno s. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi. 3.

SURADNJA INVESTITORA . Osobe i poduzeća vezani na posao 1 . pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na gradilištu. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 1 r J Povjerljivo! 6. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog statusa rukovoditelja gradnje? 9. Osnove oblikovanja 1.» QP Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Kolika je investicijska svota? 5.PROJEKT PREDRADNJE . Općenito 1. Ako nema ograde. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> VIII. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? III. telefon) 7. Podaci o investitoru 1. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je posljednja instancija? 4. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 6. ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje veličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da dobijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim uspjehom? 11. 9. treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpisnu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 2. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svijeta? Smjer vjetra? 2. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 8. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka projektiranja ponovno potvrditi? 2. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih radova? 3. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novogradnji za ovo gradilište? 9. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 6. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 7. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? VI. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 5. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? Odakle potječu podaci? 2. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 12. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 6. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 10. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće posljedice? 8. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 9. ubrzavaju napredovanje. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome nalazi u našoj dokumentaciji? 5. Tko kontrolira račune? 4. Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 3. Pogodba cijene 1. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim zgradama? -> VIII. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema za to .telefon. veličina)? 6. Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru. Upitnik za izvještaj o narudžbi Izvještaj za narudžbu br. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 4. koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 2. Kakvo je poslovno ponašanje? 3. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati cijenu? 4. adresa. Projektni zadatak 1. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti pozornost? 7. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 5. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga već u fazi idejnog projekta? 10.S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 2. 9. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta. 3. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom pogledu? 5. makar samo kao poticaj. primjerice obrascima za predračun troškova.: Izdavatelj naloga: Narudžba: Izvjestitelj: Kopije za: I. 3. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 3. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? Prostorni plan? 4. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 5. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 8. Sigurno su odstupanja potrebna. Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 49 . Tko je prije davao arhitektonske savjete? I I . Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta snimatelja)? Naručeno? 4. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A posebno u svezi s našim načinom rada? 6. pisaći stroj? IV. a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima. Radno vrijeme građevinskih radnika? V.

Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noćna tarifa od . talpe? 4. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta S se to? Vlai stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicioniranje? 19. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 2. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? Kabliranje ili zračni vod? 9. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 10. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano raditi jedan pored drugoga? 5. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 26. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loživim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s kišnicom za punjenje sustava? 14. Podloge za projektiranje 1. Prijam grubih građevinskih radova? 14. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 17. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 15. Projekt (mjerilo)? 5. Tehničke podloge 1. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 4. Završni obračun? IX. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati nacrta? Kopije u plavoj. Skice za dogovor s investitorom? 3. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolosijek? Mogućnosti istovara? 3. Na koji način treba izvoditi građevinu? Posebno važno: Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? Obloge? Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? Obloge? Zaštitni premaz? Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 8. krilo na krilo. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta stakla? Način otvaranja? Jednostruki. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na kojem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za omekšavanje? 15. Uvjeti rješenja kanalizacije? 7. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 5. vjetrenjača? 21. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 2. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način građenja? 10.eventualno oblice. s kutijom? 12. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cijevna pošta? X. parna turbina. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 8. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Odstranjivanje plinova? Odvlaživanje? 16. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 6. Ostalo. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 4. Podaci za izvedbu 1. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 23. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Vertikalno? 9.PROJEKT VII. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koliko katova? Koliko je dubok bio podrum? 6. VIII. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatrogasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilacije tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 18. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu.do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? Dizelski agregat. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? S kojim rezultatima? 3. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 7. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 6. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 25. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši vodostaj? 5. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 3. Rokovi 1. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavljanje instalacije? Odzračivanje? 20. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor . sa statičkim proračunom i ostalim potrebnim prilozima? 7. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 12. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 8. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolodvora? 2. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 13. Datum raspisa natječaja? 10. Predračun? 6. Skice za dogovor sa suradnicima? 2. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje nadležna institucija za graditeljstvo?) UPITNIK 50 . Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili parapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 24. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 11. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 22. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su rokovi i načini isplate primjereni? 7. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 12. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 11. Izvedbeni nacrti? 9. Rok predaje ponuda? 11. crvenoj boji? Kaširano na \ platnu? 13. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 4. Početak građenja? 13.

0 Ugovaranje radova 2. pravne. članak 15.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 2. dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine. npr. sredstva / instrumenti planiranja izvedbe (crteži. te usporedba s projektantskim planovima*). mrežno planiranje) C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP A Definiranje pojmova Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adekvatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Architekten und Ingenieure . 1 : 1 . 1 : 5 .sadrže tablično potpune podatke o veličinama (npr. s potrebnim tekstualnim objašnjenjem.) . *) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe radova u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. faza izrade 5.15. ventilacije.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. 1. temeljne aktivnosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. uobičajena mjerila 1 : 2 0 . posebno aktivnost HOAI.).] 1. tako da se postigne rješenje pripravno za izvedbu. u smislu racionalne upotrebe energije). sanitarija. propadanje). pojedinačni nacrti). procjena / obračun troškova usp. ako se primijeni opis i program izvođenja radova.9. ako se ti radovi odnose na elemente koji nisu mogli biti uključeni u predračun.). drvene itd.0 Plan izvođenja 1. ekonomske podloge: instrumenti za kontrolu troškova. idejni projekt (7%). mogu se riješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi povezano s AVA (usp. * Osnovni radovi: Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješenja).2 Ciljevi / rizici nadzora 3.0 Izvedba građevine HOAI. uzevši u obzir urbanističke. glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima (npr. npr. 55 * Posebni nacrti. smjernice. . instalacije grijanja. 1. 51 . * Građevne knjige (= knjige prostorija) . faza izrade (LPH) 5-9: izvedbeni projekti (25%). sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kotama.] 2. i prema potrebi konzultacije s ekspertima). isporučiteljevi nacrti rasporeda strojeva i njihovih temelja). članak 15.2 1. LPH 6. LPH 5.27% od ukupnog honorara [poglavlje 2. energetske (npr. faza izrade (LPH) 1-4: prikupljanje podloga (3%). gubitaka radnog vremena (prazan hod. pa su podloga funkcionalnog opisa aktivnosti (= opis i program izvedbe radova. Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356. Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja objekta * Posebne aktivnosti: Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi. Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba. U tom slučaju otpadaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova. Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. linijski dijagrami. o opremi (npr. npr. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički problemi do u detalje te njihova provjera s formalne.).1 1.). 55 (2). tehničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski propisi. tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća građenja.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 2.. Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opisa i programa izvedbe radova.. glavni projekt (11%). "aktivnosti oko izvedbe" . armiranobetonske.fizičke. gospodarske. uredbe.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB * VOB (dijelovi A/B/C. koje nisu surađivale na izradi projekata. 1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i pogrešaka. 1 : 1 0 . članak 15. uvodne napomene) * opis aktivnosti (popis aktivnosti. podne obloge itd.projekt 2. osnovna aktivnost. duljina. podaci iz ugovora o građenju) * tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti dijagrami. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *). VOB/Ačl.0 Projekt građevine HOAI. niže) (odgovarajući software na raspolaganju).3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja * Izvedbeni nacrti. Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka materijala (otklanjanje nedostataka. volumen prostorije ili dijela prostorije itd.SISTEMATIZACIJA A Definiranje pojmova 1. obloge zidova. HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi. stalnog smanjenja vrijednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi.prikazuju druge dijelove građevine / uređaje prema potrebi. npr. uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. građevno .izvedba B Aktivnosti pri izvedbi građevine Plan izvođenja Definiranje aktivnosti / sadržaji Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe * izvedbeni nacrti * nacrti detalja. elektroinstalacija itd.» s. visina. uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o konstrukciji. DIN 276. briga oko objekta i dokumentacija (3%). 55 @ • * Parcijalni nacrti (= nacrti detalja.0 Nadzor 3. B Aktivnosti pri izvedbi građevine 1. HOAI. o materijalima (npr. koristeći priloge drugih stručnjaka. funkcionalne. Ovu materiju propisuje HOAI. čl.propisi o honoriranju arhitekata i inženjera na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inženjera i arhitekata) [poglavlje 1. nadzor (31 %). suprotno od opisa i programa izvedbe. udvostručenje rada). primjerice definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih elemenata u mjerilu 1:50 do 1:1.). radionički nacrti izvođača. određivanje materijala. smjernice za mjesta okupljanja. ishođenje dozvola (6%). nacrti pojedinosti * posebni crteži * građevna knjiga 2.3 Sredstva / instrumenti nadzora * podloge za AVA. DIN-norme.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 3. usp. s potrebnim tekstualnim napomenama..izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. Razrada detalja. biološke i ekološke zahtjeve. suradnja oko ugovaranja (4%).0 Građevina .3 IZVEDBA GRAĐEVINE -»ro Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1. članak 15.0 Građevina . programi aktivnosti) * knjiga standarda za radove * LV . čelične.0 1. Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija. izvršne odredbe. "projektantske aktivnosti" . širina.73% cjelokupnog honorara s. tehničke. kao podloge opisa i programa izvedbe radova *).uzori * podloge namijenjene izvođaču 3. oblikovne. pripreme ugovora (10%). površina. konzultacije s ekspertima. tj.

16. razgraničenje dijelova građevine koji se međusobno isprepleću. obveze prihvaćanja naručitelja. 15. postavljanje rokova i mogućnost promjene.637. 2.639. IZVEDBA GRAĐEVINE ->&) čl. čl. 2. smanjenja i prekida. vrsta / opseg radova.645. .634. ponovljena izmjera odnosno odbici). Ovu materiju propisuje HOAI. čl. naknada štete zbog neizvršenja.631.643. izvođenje. podloge za izvedbu. čl. ugovor o isporuci djela -» s. nositelj rizika. 4. dospjelost plaćanja. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke (za privatne investitore) . Opći sastavni dijelovi ugovora. zaključno reguliranje. 12. AGB . uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 6 i 7. . 6. dovršetak preuzimanja. . čl. + pismena potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova / mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i ostajanja u obvezi itd. obračun. čl. isplata.usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na projektu. čl. čl. či. . . "standardi" za gradiva /građevne elemente (DIN-norme. odgovornost ugovornih strana. 7. . otklanjanje nedostataka. osiguranje. kaznene odredbe. ometanje i prekid izvođenja.633. VOB/A. suština ugovora o radu.635.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove izvedbe u okviru građanskog prava.zakon. istovar i skladištenje". Sadrže prave norme za ugovore o radu.). 4. čl. npr. Pomoćni radovi / posebni radovi. prekid i obustava zastare. 55 © . čl.uvjeti kvalitete.sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova. Izvođenje. sporovi. 5. Nejasne. preuzimanje. čl. 3. čl.638. zemljani radovi.suradnja pri dodjeli posla. prestanak jamstva. najčešće nedovoljni za jednoznačno. * Posebne aktivnosti: .) prema jedinstvenoj sistematizaciji s.VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje građevinskih radova (ATV) Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. 14. Obračun . naknade.640.Verdingungsordnung für Bauleistungen. naknade. . cijene. . kratka zastara. ČI. ne smiju biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje. dijelovi A/B/C ) s. pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio B/C.a obavezujuće su za javnopravne investitore.650.01 opći neophodni podaci. kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim zahtjevima.kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova. . 55 © 0. usp. 5. otkaz od strane naručitelja.651. kašnjenje izvedbe. Podjela VOB-a u tri dijela: . čl. 11.) Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između ugovornih strana . otkaz od strane izvoditelja.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova * BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja / izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. 13.636. . izdavanje radova.sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom knjigom *). čl.sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti.. jamstva.5. odgovornost itd. Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača. . 17. usp. 1. Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s.649. vrsta / opseg rada. čl. rad u akordu. 1.sastavljanje. uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu. čl. 18. Građanski zakonik.2. 9. službena odobrenja). čl. predračun.-651.pomoćne napomene za sastavljanje jednoznačnih. iscrpnih raspisa (br. čl. čl.usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju u ugovaranju.VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih radova Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja. čl.1. . . .). 8. . čl.-651. čl. čl.utvrđivanje vrste / opsega pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne naplate. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. posebni ugovorni uvjeti.pregovori s ponuđačima.646. opis radova / uvjeti ugovora itd. . čl. čl. generalna klauzula: "Gradiva i građevinski elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku. čl. br.rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili paušalnih cijena iz ponuda.sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama. 55 © za definirane aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje radova. zidarski radovi itd.648. jamstva naručitelja. AGB . 15. uključujući pregled cijena *).642. čl. čl. otkaz od strane naručitelja.prikupljanje ponuda.Bürgerliches Gesetzbuch. . založno pravo izvoditelja. odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih radova. nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. dopunjuju se "prethodnim napomenama" (dodatni ugovorni uvjeti. 23. suradnja naručitelja. . 2.02 potrebni dopunski podaci. čl. ugovaranje. faza izrade 6+7 * Osnovne aktivnosti: . hipoteka na građevinsko zemljište.upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke odredbe za izvođenje). Naslovi / sadržaji pojedinih članaka su: čl. Upute za opis radova . Važeće područje.644. utvrđeno odgovarajućim uredbama (usp. postaju ponuda a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja.međusobne obveze jasno utvrditi. čl.propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim količinama (odnosi se na obračunske jedinice. VOB . VOB nije zakon ni pravni propis. 2. članci 631 .iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa radova. čl. kao npr.647. 10. uz potpunu 52 . Gradiva / građevinski elementi. čl. Članci 631 .VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe građevinskih radova Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore. čl. uključujući sastavljanje pregleda cijena po vrstama radova. članak 9. odnosno njegova ovlaštenog zastupnika. 3. otkaz od strane izvoditelja. .. rokovi. čl. čl.632. čl. 55©-© * VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i pravni problemi / zahtjevi (usp.sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih stručnih suradnika na projektiranju.641. moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta.propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) usmjereno na "standardno izvođenje". čl.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. jamstvene obveze izvođača. BGB . rokovi izvedbe.kontrola i vrednovanje ponuda.zakon). podjela rizika.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 2. koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako dogovoreno.

_ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB "može se . . posebne ugovorne odredbe. način izražavanja itd.kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata. 56 > Treba razlikovati: . * Posebne aktivnosti: . kao i s općenito prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima.kontrola troškova. npr. . Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem). .suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja. opći tehnički uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle "posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama. . potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti (područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova prema VOB/C). ./3-9).odredbe".9. troškova ili kapaciteta. čl. .katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju (StLK).opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti.predaja objekta. . eventualni dodatni tehnički uvjeti. 56 * Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove. područja aktivnosti 100-199. 56 @ mogu se raščlaniti nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz pomoć "prethodnih napomena" ->s. Postupak prijama itd. cilj: primjena jedinstvenih standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području cijele države).obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi (prethodnik StLB). . .kao dio podloga za pogodbu radova . . . . eventualne dodatne ugovorne odredbe.zajednička izmjera radova s izvođačima. funkcionalno.sastavljanje. uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga. .0 Nadzor (nadzor na građevini.izrada uputa za čuvanje i održavanje. nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata. čl. .knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB). .vođenje građevnog dnevnika. npr. . ČI. * LV . .obilazak građevine nakon predaje. dimenziji.sastavljanje plana zaliha.prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih u projektiranje i nadzor. . tehnički besprijekorne. 56 Programi aktivnosti. Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: . .kontrola računa. planovima izvođenja i opisima aktivnosti. količini.opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A. . * Osnovne aktivnosti: . iscrpna definicija aktivnosti. Opisi aktivnosti . Ponuđači: različiti izdavači ->• s. . faze aktivnosti 8 i 9. 1.katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK).unošenjem cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora o građenju.preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje. .nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog roka. .1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI. područja aktivnosti 400-499. ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova. . moguć je standardizirani popis aktivnosti bez naznake količina).nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom dozvolom.sastavljanje popisa opreme i inventara.primjenu odredaba AGB .mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a). s.koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru. objektu / dokumentacija) 3. pa zbog toga u IZVEDBA GRAĐEVINE kompletu postaju vrlo opsežni.iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja. VOB/B čl. 56 Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički odbor elektronika u graditeljstvu. . proračuni). 56 * Opis aktivnosti. pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih detalja. tj.popis jamstvenih rokova. GEAB.utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima za obračun u stanogradnji. 56 * Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude dodatne informacije.sastavljanje. 53 . Svako poglavlje ima svoj broj. utvrđivanje nedostataka. postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju — s. Tako se pojedini tekstovi (povezani u poglavlje.zakona (uravnoteženost VOB-a kao "cjeline"). skraćeni tekst / opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka. . tehnički. kao jednoznačna. .zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima. . obilježeno rednim brojem / brojem pozicije) -> s. Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise radova tako da postaju opisi radova. 15.sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram).regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika. . . VOB/A. popisi aktivnosti. upute za rukovanje. područja aktivnosti 200-299. Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi. rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je opis dijela aktivnosti prema vrsti. . Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) softvvareom.1): Opis aktivnosti.9.priprema brojčanih podataka za datoteku objekta. vrste radova + broj pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s.kontrola radova na čuvanju i održavanju.djelatnost odgovornog voditelja gradnje. nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova vremena. vrijede redom (usp.promatranje objekta. područja aktivnosti 800-999. opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno.sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta. . ekonomski) koji se odnose na dovršenu aktivnost.obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog roka izvođača. izvještaji u građevnom dnevniku.upravljanje objektom. 3.nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom primanja radova. . prema potrebi iz 5 odjeljaka. kakvoći. ako ta djelatnost prema zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti iz faze aktivnosti 8./10-12). Ima li proturječnih dijelova ugovora. atesti. Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. FLP. npr. .

2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (proračun unatrag). list 1). na pravom mjestu). 58 2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra .) Kao pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV (za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih podataka iz liste procesa). neraščlanjenost dijelova procesa. završni događaj procesa A = početni događaj procesa B). očiglednost. nacrti detalja. stariji. Strelice odražavaju odnose organizacije radova. pronalaze (proračun unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka. Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) (startni čvor. organizacijski odnosi koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivnosti u 70-80% slučajeva). Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. kao i sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe objašnjeni su pod 1. posebni crteži).» s. Uključene prethodno procijenjene vremenske IZVEDBA GRAĐEVINE CD rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n). odsutnost koordinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova.kontrola.planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog menadžmenta (raspoloživost ljudi. Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vremenskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim aktivnostima). a na drugoj jedinice duljine puta (rjeđe količina). CPM).. Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa (usp. Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez posebnog smjera dovršavanja. razvijeniji. povećanja troškova. opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i materijal. nedostataka (vidljivi / skriveni). Popisi aktivnosti ( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripomažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno ostvareno. prikazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM.Potential Method. najkasniji početni. završni rok FAZ/FEZ) . izmjere. 57 @ . 57 . 58 @ Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama procesa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama vremena) s. * Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje koriste različite uobičajene metode: . Čvorovi predstavljaju početne i završne događaje procesa. FAZ / najraniji termin završetka. početni događaj aktivnosti A = početni događaj aktivnosti B). procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). dimnjaci i si. obračun kao dopuna AVA (raspis. Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze (procese kao strelicu. tornjevi. MPM) prikazuju procese čvorovima. CPM) . puta [količina]. vrijeme između početka i završetka procesa). čitljivost (prikaz proporcija vremena). teškoće u prikazu kombinacija / ovisnosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena trajanja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa. ali nedovoljno ilustrativni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma.v. vremenski kad tijeku građenja nedostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina. Iz toga se raspoznaje brzina izvođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i prostorni razmaci između aktivnosti. Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju (dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena). pojmovi vidjeti DIN 69900.3.3. te eventualnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o građenju. upravljanju. usp. odnosi redoslijeda u streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. obračun. u potrebnoj količini.Mrežni planovi. Temeljni poredak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvantificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka prethodnog do početka sljedećeg događaja. ali nema primjenjivane metode. visina.) .3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor * Podloge AVA. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju različitih aktivnosti (prostorno. a horizontalno (= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskustvenih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovarajuće horizontalne crte. Nedostaci gantograma: paušalnost. Nezadovoljavajući projektantski menadžment. kontroli odvijanja radova. najkasniji projektni rok početka SZ. Prednost: očigledna predstava brzina i kritičnih razmaka. Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi).Path Method. sredstva za izvedbu itd. . Postoji odgovarajući software (pretežni dio: CPM). Uvršta-vanjem što više ulaznih parametara (vrijeme. međuzavisnosti dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju se fiktivnim procesima (nulte veze.12.« 5 7 . ali CPM je rašireniji u praksi. ne može se ustanoviti). ceste. Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građenja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani. služe analizi. 3.Linijski dijagrami (dijagrami brzine.najraniji početni. planiranju. poglavlje izdavanje posla) -> s.22]. vremena) predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane).» s. Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja. rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraživačke oblasti Operation Research) [si. događaje kao čvor).3. Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin završetka FZ(n).Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno (= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese. 57 Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti).) kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do početka sljedeće aktivnosti. Građevinski nadzor temelji se na projektu (izvedbeni nacrti. Loš nadzor. prikazu. mehanizacije. 57 @ 1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical . PERT) prikazuju događaje čvorovima. npr. odnosno ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = najkasniji rok SZ . planiranje ulaganja (program radne snage / program opreme) . Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: . FEZ) za nastupanje svih događaja / procesa (D = trajanje.» s. izdava-nje. potkopi i si. troškovi. CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). Strelice odražavaju odnose organizacije radova.g. manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg izvođenja. pogrešaka u obračunu. završni rok SAZ / SEZ minus najraniji rok . Dummy.g. materijala u pravo vrijeme. v. SAZ / najkasnije rokove završetka. Vremenski model je determiniran (tj. Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno. Vremenski model je determiniran (v. 54 . Temeljni odnos organizacije (def. planiranje pojedinih tokova (programi aktivnosti). Prednosti gantograma: preglednost. 58 @ @ 3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja (Progmamm Evaluation and Review Technique. najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka.) prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti.

47 Temp LW Svjetlo Primjedbe (adrese) AAD . (R)DIN 18335 Građenje čelikom (R)DIN 18336 Izolaterski radovi (R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo.umivaonik (B.69 19.uputa § 12 br. blokovima (R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv.ne postoji .09 1 2.utičnica TAD . promjene. 1985.63 WWH - - AAD - 22 1 w c .36 2. 6) § 4 Izvođenje (br. Düsseldorf. grij.utičnica za telefon W A . radovi (R) DIN 18332 Radovi s prirod.prekidač S P . smetnje. aparat PA . 5.475 N 0. 3. 3.wc V W T . 3) 13 13 12 16 4 9 Jamstvo (br. F 0. Zemljani radovi i temeljenje (F) DIN 18300 Zemljani radovi (F) DIN 18301 Bušaći radovi (R)DIN 18302 Građenje bunara (R)DIN 18303 Zagrađivanje (R) DIN 18304 Pobijanje pilota (R)DIN 18305 Navodnjavanje (F) DIN 18306 Odvodnjavanje i kanalizacija (R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi (F) DIN 18308 Drenaže (R)DIN 18309 Injektiranje (R) DIN 18310 Radovi na osiguranju vodotoka.utičnica za kuć. 7) § 8 Otkaz putem A G (br 5) § 13 Jamstvo (br. 6 7 Podjela rizika 12 Prijam .grijanje vode Z W E . kamenom (F) DIN 18333 Radovi s beton.utičnica za antenu DB .stropno grijaće tijelo G A D .47 2. 3. dio 1. betonska ploča Procjedni otvor 10 cm (8) Opći uvjeti ugovaranja 2.4. garancija Plaćanje Izolacija Podloga za pad 8 cm.4.interfon S T D . 7) § 5 Rokovi izvođenja § 13 Jamstvo (br. obustave) |§ Prijam |§ Dospjelost plaćanja § Suradnja naručitelja § Otkaz od strane izvođača § Rizik § Odgovornost naručitelja § Dovršenje umjesto prijama Pravo izvođača na hipoteku Hipotekarno osiguranje građevine Pravo otkaza naručitelja Predračun troškova Ugovor 0 isporuci © lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre".92 S > Visina m 2. - Odnos investitor / izvođač A2 Oznaka prostorije 1 Privr. s. odgovornost. N N 1.nije predmet V O B § 636 § 637 § 638 § 639 §640 § 641 § 642 § 643 § 644 § 645 § 646 § 647 § 648 § 649 § 650 § 651 Zakašnjenje izrade Prestanak jamstva |§ Zastara (kratka) |§ Zastara (prekid.zidno.4) W B S . Werner Verlag. B + C I i 1. 7) Jamstvo I Prijam | Plaćanje | Izvođenje Otkaz putem A N . Planovi z a građ.363 2.ne postoji 8 Otkaz putem A G .primjer) 55 .uputa § 2 .kada W B .-b(. Grubi radovi (R) DIN 18330 Zidarski radovi (R)DIN 18331 Betonski i arm. • inst. d o z v o l u ORGANIZACIJA GRAĐENJA ->QQ Pravila V O B / B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB l p h 5 I z v e d b e n i projekti B G B ugovor o radu §632 Naknade § |§ § § § VOB/B 2 14 15 4 13 Naknade I Obračun | Rad u akordu Izvođenje (br 7) Jamstvo (br. konst.475 N 8. bet.L P H 1 Prikupljanje podloga l p h 2 Idejni projekti LPH 3 G l a v n i projekti l p h i. nasipa i obaloutvrda (R)DIN 18311 Bageriranje u vodi (R) DIN 18312 Podzemni radovi (R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s potpornom tekućinom (R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom (9) Iz: VOB dio C 5 ELT/ss 6 Transp tek.04 WWH ZWE SP - - - 20 4 W W 404 504 Lođa st.izjednačavanje potencijala S C H . arm.87 •e Sadržai B4 Kućanski tehnički priključci za 4 1 2 3 Grijanje Ventilacija Sanitarije ELT/js B5 Mjerne veličine 1 3 ti < 2 > Površina m2 6.izolaterski radovi (R)DIN 18339 Limarski radovi 3. tijelo s S C H c 104 Hodnik W W N N 1 1 _ WWH _ ZWE °c 20 F C H LUX 1 _ WA WB 204 Kup. smanjenje § 635 Naknada štete |§ 17 Osiguranje | |§ 13 Učinci jamstva (br.77 1 1 L 2.588 wc W 304 Kuhinja SCH DB WVT WB STD PA SCH STD WBS GAD DB SCH STD DB TAD SPA - - 24 7 N 6.3) Vffi-zidno grij tijelo bez SCH (B.47 N 15.891 Knjige prostorija (skraćeni oblik ./WC 3.prisilna ventilacija W 604 Vent.sudoper SPA . broj prostorije A B 2 Korištenje 3 Korisnik (ABT) B2 Veličina prostorije 1 2 3 <61 m 3 N 14. preuzimanje VOB/B Izvođenje Podnošenje rizika. radovi i opločenja (F) DIN 18353 Izrada podnih podloga (R) DIN 18354 Asfalterski radovi (F) DIN 18355 Stolarski radovi (R)DIN 18356 Parketarski radovi (3) Nacrt detalja [Ugovor 0 građenju) " Dodatak r Cijena + I Podloga za ustupanje Dopisi + [Pogodbene podloge Ugovorni uvjeti + BGB I Opis aktivnosti (4^) Ugovor o građenju Pravni propisi 0 ugovaranju radova § § 6 3 1 ff B G B Dio A. 6) l p h 6 Priprema z a ustupanje radova l p h 7 S u r a d n j a pri ustupanju § 6 3 3 Nedostaci § 634 Postavljanje rokova. Završni radovi (R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu (R)DIN 18352 Keram.47 N N 4. 49 Opseg ugovora i prijevremeni raskid Izvođenje.000 48.-sp.razdjelnik stana W W H .

čelika. Dugi tekst 3. EP i. nagih Popis djelatnosti (LVZ) zid zid okna zid kanala zid parapet stubišni parapet Attika potporni zid krilni zid potporanj ležaj beton na licu mjesta Prethodne napomene i pozicije ® ® Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br.02 105.02 Podne ploče podruma od nabijenog betona B debljine 10.50 U Standardni tipski tekstualni opis Izvod: StLB. W.70 3748. za 1 m2 EP jedinična cijena GP ukupna cijena 35. beton.ostalo DM .-br. 2. W. LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) T1 T2 T3 Jed. tridesetpet 70/100 .T 5 (16) 35. Količina i EP izvan teksta Poz. 12 cm izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. 2) Zidovi 1.. bez / sa oplatom Posebni zahtjevi: beton m° po m 2 ••3 betonski čelik kg po m 2 /m 3 oplata m 2 po m 2 /m 3 3 2.60/DM 11.: tridesetpet 70/100 35. sa / bez armature Č .0 Opis m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.Godina izdanja StLB: 1981 • područje djelatnosti: betonski i armiranobetonski radovi • beton na licu mjesta sloja čistoće . .. 12 cm. u dvostranoj oplati. 2d) Raspis (poziv za podnošenje ponuda (VOB/A § 17 br.. 105 m2 UM/S: DM 24. 105. koja se doprema / postoji na gradilištu. u betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj oplati. 4. 1 odsj. izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima. 4) + 21 obje strane nagnute Izvod: standardna knjiga radova Pogodbene podloge (VOB/A § 10 br. 7 Konstruktivno povezani elementi građevine koji se izvode u jednom radnom procesu moraju se opisati u T1/048 ili 053 K.1 str.60 -materijal DM11. 12 cm.50 Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst b) nema podataka za udio u EP c) EP nije napisan slovima Primjer 2.02 Količ. bez bet. 2) Tehnički sadržaj (1) Opis radova (4) Dodatni tehnički propisi ZTV (5) Opći tehnički propisi VOB/C Ugovor o građenju Pravni sadržaj (2) Posebni ugovorni uvjeti BVB (3) Dodatni ugovorni uvjeti ZVB (6) Opći ugovorni uvjeti VOB/B Uvjeti natječaja (VOB/A § 10 br. KG. u armiranom betonu debljine 30 cm od B15.. Elementi zgrada u izgradnji Uputa: Opisu radova trebaju prethoditi propisi o obračunu odjeljka 0.T 4 .podloga horizontalna • gornja površina betona horizontalna • od nearmiranog betona • kao normalni beton DIN 1045 • B5 • debljina 8 cm 81013 013 11 11 10 T„T 2 . m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto). EP i količine u tekstu i u jednom retku 2.10 . izvesti: Površine treba oblikovati u padu prema slivnicima.0 m podnih ploča podruma od nabijenog betona B debljine 10.. VOB/B § 1 br. čist. Kratki tekst Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku Primjer 3.rad DM 24.01 Brojčana oznaka standardnog rada Opis djelatnosti 81 013013 11 11 10 14 Beton sloja čistoće podloga horizontalna gornja površina betona horizontalna od nearmiranog betona kao normalni beton DIN 1045 B5 debljina 8 cm Količina Jedinica mjere EP GP 25 m (jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti Kratki tekst: "si.. bez oplate Popis radova (15) Podloge za ustupanje radova 56 . EP u tekstu 2.IZVEDBA GRAĐEVINE 0) Redni broj (OZ) 3. B5" Primjer 1.2.70 3748. m vanjski / unutarnji / potporni zidovi. za 1 m2 EP i.T3.10/DM . 1-3.70 3748.50 Prednosti: a) velika ušteda prostora b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku Popis djelatnosti 037 038 039 040 041 042 043 044 045 046 047 048 Q 1 2 3 Beton na licu mjesta za zid — zid okna — zid kanala — zid između čelične konstrukcije — parapet — stubišni parapet — — — — — atika potporni zid krilni zid zid potpornja zid ležaja 11 jedna bočna površina u nagibu . odsj.

ment Radni mjere građe proces vine Količina Utrošak h/E Xh Trajanje h/jedin. LPH 8 (19) N a d z o r na objektu Program gradnje WW Veliača 21 20 Ožuiak Travani fc lb b E radna Teška- 19 18 17 16 15 K 13 1? tt 10 fc fc IE ^ S _ Â J SSr«= 3 a S3 j ê <= f o p B = CS E — radna_ reška L T D 1 it. god.smjenski pogon 2 . § 15. i 3 1 8 3 $W a eg t 3T o e a n m uređenje gradilišta CZ1 zemljani radovi C 3 betonski radovi w77t oplate i radovi u čeliku i — i postavljanje skele uklanjanje skele Terminski plan s podjelom pojedinih radnih procesa Program mehanizacije Redoslijed radova: Gradilište urediti i raspremiti Zemljani radovi i rušenja Izrada presjeka ceste Radovi na taracanju i ugradbi rubnjaka Terminski plan građenja • Linearno programiranje -Simulacija Operativna istraživanjaBroj radnih mjesta / 1 .) Usporedba n Termin poč.Raspis Ustupanje Obračun HOAI. § 15.smjenski pogon 1 . Red EleJedin. 5 o. LPH 6 -i 7 IZVEDBA GRAĐEVINE -»CP 493 m HOAI.smjenski pogon Elementi mreže ¡/^Tehnika mrežnog planiranja Ostalo f Siječanj Veljača | Ožujak Travanj f Svibanj Lipanj Srpanj Rujai Najkasniji termin -početka r projektiranja | Najkasniji termini: SAZ = najkas. termin početka SEZ = najkas.< £5 = Rezerva Kritični put Najraniji termini ' I F A Z = najraniji termin početka FEZ = najraniji termin završetka | Termin završetka projektiranja = vz(n) Zadani termin završetka projektiranja treba jest treba jest treba jest Elementi mreža — Orjentacija Prikaz Aktivnost Strelica Proračun mreže * Događaj Čvor Tablica ispunjenja plana Orijentacije mreže 57 .. projektiranja ra c Startni čvor ° 4—SZ. vremena (dan mjes. br. termin zavržtetka SZo 4 — S Z .

u. događ. poč. + 2 503 Gornji ustroj P2-VV2 1 60 0 > = lančana igra Procesna lista (MPM) usp. I 0 19 Čvor Odnos redosljeda ' VN VD NP FA FE SA SE GP Opis aktivnosti FA 1 0 I SA Odnos redosljeda 10 20 i \ i \ 0 0 0 103 2 2 2 0 i FA 2 3 FE VN SA SE X •f 28 19 9 10 i 20 26 303 32 30 2 17 4 2 18 1 32 32 403 40 40 0 23 8 0 24 NP 60 60 0 31 40 40 404 60 60 0 25 28 0 26 72 72 0 32 —X 13 5 B 104 18 13 B 5" 5 9 18 16 304 28 26 2 15 10 2 16 1 7 VD GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra ovisnost • > kritični put 16132116132 401 Metoda mrežnog planiranja strelicama aktivnosti nm m 32|44 3 6 p 15 12 l 4 Metoda mjerila Linijski dijagram Gredni dijagram Metoda mrežnog planiranja CPM orijentacija prema rubu MPM orijentacija prema čvoru 3 I2 I 6 MOMS TTTTT 302 ¡11618 1 6 1 1.402 303.* 1 šetak šetak ž 2 2 0 0 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 32 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 40 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 32 4 8 18 28 8 16 28 32 16 32 40 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 1 Završni događaj od j i —fr Završ. Dummy kritični put 16 16 0 21 32 32 0 22 36 32 501 48 44 4 27 12 4 28 8 8 16 16 0 4 0 13 Uf t > = lančana igra Procesna lista (CPM) usp.M U — « ü h Br. + 1 . 502 Najrani Najkasrliji Ukup. od j 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 17 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. Odnosi završetak. 304 302 301. •c CM Z = D. £D— = •Su. 403 401.početak (prividna aktivnost) Normalni slijed 0. 302 104.poč. vrijeme" poč. Skraćeni poz opis 103 Iskop P2 od j Termin Tra. n ^ 26Bgj^8I3? L zm ge m 131 8 1 0 60|72|6O|72 17 112 I 0 72(72 403 turn min 2 ÏWTW L« 104 m T W T 141201 s?O < u . zavr. 2 2 4 5 3 4 8 10 4 8 16 8 2 4 6 8 10 11 13 15 17 19 21 23 12 14 16 18 20 22 24 3 5 7 9 Dummy od I do br.0. 0 2 4 8 2 4 8 16 26 8 16 40 32 44 2 4 8 13 19 8 16 26 30 16 32 60 44 56 72 0 2 4 13 11 4 8 18 28 8 16 40 36 48 60 2 4 8 18 28 8 16 18 32 16 32 60 48 60 72 0 0 0 5 9 0 0 2 2 0 0 0 4 4 ÇhHD «»CH-a CQ. rez. 16112 1 4 m C H . stup P1 401 Beton. stup P2 501 Gornji ustroj W1-P1 502 Gornji ustroj P1-P2 Preth. Opis poz aktivnosti 103 Iskop P2 102 Iskop P1 101 Iskop W1 104 Iskop W2 203 Piloti 302 Temelji P1 301 Temelji W1 304 Temelji W2 303 Temelji P2 402 Beton. događ.Í D — KZh- 5 15 1 5 Mrežni plan Q3 •Mota T-^o Or*ÇN3 •< . 1 1 3 1 5 1 7 5 7 12 9 14 10 16 12 14 20 18 22 2 4 6 8 11 13 15 17 19 21 23 Najranije Najkasnije 1 poč. završ. stup P2 1 Čvor SA SE GP FA FE NP VN VD » . događ. Trajaaktivnost nje 2 2 4 5 17 4 8 10 4 8 16 8 12 12 12 103 102 101 103 102 103. završ. stup P1 401 Beton. VN VD NP FA FE SA SE GP broj aktivnosti trajanje aktivnosti broj mrežnog plana najraniji početak najraniji završetak najkasniji početak najkasniji završetak ukupno rezervirano vrijeme = lančana igra aktivnost nulta veza odn. Redni broj \ I \ 4 0 4 302 6 11 4 8 I 8 8 402 16 16 8 0 20 0 12 Ii / I I . Usporedba oblika prikazivanja različitih tehnika odvijanja aktivnosti (§} 58 .2 vizi h E ^no t :i-cf Dk^ctó Z = D.402 403.02 UNI 6 44¡56|48)60.od I do janje br. Z=D.t ] w mu . od i • Zavri događ. 301 203. Normalni slijed s prividnom aktivnošću Vremenski uvjetovana prividna aktivnost IZVEDBA GRAĐEVINE Dio procesa Br. 501 404. zavr. stup W1 403 Beton. stup W1 403 Beton.

50/69 r ae 4 ušasce normira žn^e 3 1 20a 00 sseoji p ž r n z o ea oaa a & v i t i po ou rzr išćrecazaaifeitsi sMa ( d q k sa b z a so t k LR 1m Z 2m powš. 125 i udvostručenja broja 1 = 2. tako da svaka pozicija sadrži istovjetan tekst. širina reški. DIN 4172 (normne mjere u visokogradnji) utvrđuje građevinske NZ i polazna je norma za niz daljnjih građevinskih normi. Kienzle 1. broj n = 3. Ovakvi .5 m ämiij säo m sfiK&ka 1 gb č ljeto 2.16 zaokružen na 3. kao i osnova mjera za projektiranje i izvedbu. one su podloga za pojedinačne. grube građevinske i izvedbene mjere koje se u praksi pojavljuju. Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. 16. H. 3 m 0 2 4 m 0 2 3 m p d ( o n cto^) 0 o pda 3 m pol 0 2 1 m kuli£ l t č 9 ea e 1 pfoz^i/ffsta vrela 8 / 0 52 1 2 ** itšespi Promd vBfjnflbäon zJ ae sveärih hst w a rs n o hä v a s om i Bj os bijela Pntnjaibe gpea za a prpeirtjena z poizbcfu ssn t ä a tepös. Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja objekta.ispunjeni obrasci daju podrobniju.metar. £ < g > ( D X 1. Građevinske mjere Suprotno strojogradnji.00 m.ičeftja17. zahtijeva normirane mjere kao podlogu za dimenzioniranje cjelokupnog graditeljskog normiranja. vezovi. a u Americi 40 palaca (cola) = 1. Neufert Normni brojevi (NZ) Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno provesti i međusobno prilagoditi. mjere prijevoja. u graditeljstvu teško da postoji potreba geometrijskog stupnjevanja s obzirom na pretežnu primjenu aritmetičkih redova za jednake dijelove građevine. 3) dvostruki ili polovice NZ jesu NZ. mjera za debljinu nabijenog beton. 125.9 . DIN 4172 normiranje mjera u visokogradnji (izvodi) Uvodna napomena Razvoj graditeljstva. if o dp&n b p ss va o Weyeretr.5 6 6 Kfitn 2 07 Obrazac 21 8/98 Ga e Prataat rđ K ć Staub.15 odnosno 31. visina do vijenca. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju.8 . k*m l ^ m P A U G A LN H S G mW • • NEUFERT H T A N G A TU N RF • m .OSNOVNE MJERE Na kraju se nalazi nekoliko stupaca za posebne dijelove građevine. npr. K 4444 V 2) Prikaz reda normnih brojeva (osnovni red 10) prema Prof. se n gnjfto rde j c s eäräi en sa v paritet (imz&psl&l H s ) pc d a ae ro n zQ ^ re o & s bet p w e plodna po feaaiRžhio we i rS d f n. (?). 1 Pojmovi < = Približne n vrijednosti J I Veza s 10"" i 2im nizom <=£ 10" n . 7.016 m. w t Ö H bw ae & & n a M fr üc p sa f nrasr m is c f uj e te et B s K e e p d bä ud t g r o z i u e U Bsh D r P uc uo bfefa bijda ke b a rmo j strtftožtatoje 4 5 6. debljina žbuke. prozori i tome slično. Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova. stupovi. a stalno moraju biti pri ruci nadzornoj službi.5 7 5 2 2 braäs pso cöfafefio. Primjer: © m m<%>cD Hill m O ® oa r w i < ^ > ( S Š Q ) Mantise < % > ( 5 g o ) \ m } < 0 .1 rn p m ^jeqäsltöioin r a e pq ku r et preiis s e ^ t k m p c ša o ' pee t r f ku pe t realističkom r na pfqektu B sbJ e e uc -a g r U B sh D r P uc uo kreni b a o j 2c a to ^ ^ Knjiga prostorija OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL. Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane prostorije na način da ih je lako provjeriti.1 2 3 .5 .red dakle je: 1. a njima se mogu koristiti izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje. tolerancije itd. koji jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. podvlake. 8.2SOO mm Keinzle T. širina prozorske klupčice itd.Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje je onaj za opis prostorija po broju. Tu se primjerice unose visina parapeta. 2 3. 4. Osnovna mjera je kontinentalna jedinica mjere . 48 .» © ( V e ć i petodijelni i precizniji dvadesetero. stvoreni su nedugo poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323). One su potrebne da bi se svi dijelovi građevine planski povezali.2 S 0 c i i i . točno 1. dr. 16. Ovi normni brojevi pružaju mnoge prednosti pri računanju: 1) produkti ili kvocijenti proizvoljnog broja NZ opet daju NZ. Berlin 1941 modularna mjera za duljinu opeke mod. Kofičma Maci 1 .25. 2. zida = 25 cm = 25 cm. VOĐENJE GRADNJE . npr. 1.: kamen. 59 ..2 Graditeljske modularne mjere: graditeljske modularne mjere izvedene ponajprije u teoretske mjere. pregledniju i jasniju informaciju o građevini nego bilo kakav opis. 4 partner KNJIGA PROSTORIJA Projekt terasasta zgrada Površina m1 3 0 Osg pe Visina O u1 ba jm m' prostorije m m 2. 4. Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike za geometrijskim stupnjevanjem. Normni brojevi za građevine moraju dakle ponajprije ispuniti te zahtjeve. kuta ua Dba un i 6 Širina 5 StrBroj projekta Broj prostorija Kat: 2 : 455.. 8. nastala od polovičnog dijeljenja broja 1000 = 500. moraju biti usklađeni i sa NZ. sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg broja iz prvoga reda od 31.1 Graditeljski normni broj: graditeljski normni brojevi su brojevi za graditeljske modularne veličine i iz toga izvedene pojedinačne.14 i VlO = 3.i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima interpolirati).02 :9 : prizemlje . 8 9 1 0 6c m 3. 1000 . 250. listovi odgovaraju tijeku radova te se na kraju uvezuju. Projektant: Meier Odtei Rezultat Pi j d e rme b ha. grede. Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju. Geometrijski deseterodijelni NZ .5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na broj).4 J5 A Normni brojni red R 10 ( D I N 323) I . te u skladu s tim polovica od 125 = 62. uz korištenje mjera u glavi obrasca.5 zaokružena na 63.0 Veza sa sustavom mjera: 2 £ m . posebno u visokogradnji. 2) cjelobrojne potencije NZ opet daju NZ. 500. Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. Dobro je na svakom listu ostaviti po jedan stupac prazan tako da se obrazac može upotrijebiti i za eventualne naknadne posebne radove.5/2. Stupac "veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta.2 5 d n i .5.. grube građevinske i izvedbene mjere. Tako dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje građevne knjige = knjige prostorija. 63. pa je utvrđena dvojna struktura redova NZ u okviru decimalnog sustava.3 Pojedinačna mjera: pojedinačne mjere su mjere (najčešće male) za jedinice grubih ili završnih radova. ali uzevši u obzir želju za tehničkim jedinstvom. 31. 250.

5 mm (nominalna mjera = 52 mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62.5 65 67.5 10 12. b.5 35 37. što opeci daje odlučujuće prednosti. otvori prozora i vrata -» s.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere za grube radove. npr.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu.25 cm. NM = RR . debljina međukatne ploče.5 45 50 52.6 cm.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama.2 mm. kako je u BOL-u opširno prikazano C i (1) D Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a.1. tlocrtne mjere postolja.5 80 82.5 15 17.5 mm 2 4 0 x 1 1 5 x 5 2 mm 50 Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama Vt H^ 75 75 75 75 81 V4 83 % 87 1/2 91 2/3 87 1/2 93 3/4 100 100 100 100 3.5 20 22.5 = 4:2:1.5 cm. Male mjere Male mjere smatraju se mjere od 2. Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2.5 mm. Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm. izvedbene mjere i pojedinačne mjere treba uzeti iz tablice. 73. Također ih treba uzeti iz tablice © Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke. sveden je nemetarski stari normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru od 250 x 125 mm (s reškama). 3. 181-187. 1 mm. 2.5 25 27. 1. Prema DIN-u 323.5 40 42. zidarske mjere (bez debljine žbuke).5 cm i manje. Primjena građevinskih normnih mjera 4. =300+1=301 cm.5 mm Za stupce. 5 mm. normirane prema DIN-u 4172. 1. mjera za debljinu zida od nabijenog betona 2 Građevinski normni brojevi Redovi prvenstveno za grube radove a 25 b 25 2 c 2£ 3 d 2£ 4 25 10 Redovi prvenst.5 55 57.5 90 92. Objašnjenja uz DIN 4172 Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine. 2 cm. modularna mjera širine prostorije =300 cm nazivna mjera širine prost.5 85 87. 1.2 x V reške = RR .25 mm.6 mm. 2 mm. visine katova. mjera neožbukanih otvora za vrata i prozore. Kod dijelova građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih uz odbitak reški. 1 cm. treba ih odabirati u veličinama: 2. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške ili površinske obrade.5 100 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 100 100 100 90 80 80 70 75 60 60 40 40 30 20 20 25 10 37 V2 mod. c i d iz DIN-a 4172 Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski blokovi s. npr. Primjer: modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm debljina reške = 1 cm . 8 mm. 4.nazivna mjera za duljinu opeke .2 i 1. red R10. Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62. 1.3 mm. mjera nom.5 60 62.3.5 mm ? 60 .6 DIN 4172 = 24 cm = 25 cm = 25 cm. mjera 50 250x125x62. Redovi prvenstveno za interijer f g 2x5 h 4x5 i 5x5 5 2 5 6V 4 8V. 6. 4. visine etaža itd. kao npr opeke. mjera za debljinu zida od nabijenog betona .1 Graditeljske modularne mjere. To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. s građevinskim normnim brojevima.modul.5 70 72.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim modularnim mjerama.5 30 32. 1. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene obrade površina. za detaljne mjere e = OSNOVNE MJERE 4.2. 1. tako da se njihove dimenzije kao crvena nit stalno ponavljaju.5 95 97. Uz dio 1. 12 y2 12 1/2 16 2 / 3 18 /4 25 25 25 25 31 /4 33 V3 37 1/2 41 /3 43 3/4 50 50 50 50 56 v4 58 1/3 62 y2 66 2/3 62 V2 68 3/4 2 1 3 2.naziv.5 5 7.5 75 77.

vrata. proizvedene na američkim strojevima.00 m. uz izuzetak posebnih konstrukcija kao što su ljuske. 7.00 m. 2.00 m. pocinčanog lima s ukrućenjem. valovitog lima. rogove. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova.5 cm = duljina koraka odraslog čovjeka -> s. za pokrov ravnim pločama. šed . bet. Pobliže -> BOL. Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se međusobno zamijeniti. U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 10 m: 12. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova (2). zidove. čime se određuje položaj stupova.25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje standardne gradnje. U posebnim slučajevima (nastambe OSOVINSKE MJERE ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2. Za okvirne su konstrukcije mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. 1: 4 za pokrov od valovitog salonita. 40.00 m. krovni pokrov. Zbog toga su građevne ploče.50 m). vezače. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. Pruska. i danas najčešće 125/2 = 62. Kao mjerna crta uvijek služi os statičkog sustava konstrukcije. što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta ploha. itd. u zemljama s metarskim sustavom široke 1.219 m) duljini 1.50 m. 27. 25.00 m (62. koji se također zasniva na 4 stope.25 m preuzet je 1942. Osnovna je mjera bio ken = 6 japanskih stopa = 1. industrijske i skladišne građevine 1. Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: stupove. Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 4 stope -> 0 .5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji. 3. b) Industrijske građevine Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna mjera od 2. troškova i vremena..25 = 2. 1:12. Serijska proizvodnja. 50. Višekratnik od toga daje osovinske razmake od 5. Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske. Osovinski razmaci a) Općenito Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele osovinskim razmacima pod pravim kutom. Istu osnovnu mjeru od 1. 100.25 m.5 cm i pregradak kao 1. a isto tako i gipsane ploče.5 m. stropne konstrukcije. pa su prozori i vrata. Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. treba uračunati i širinu reški. Kod zidnih blokova. lakat 62. To je značajno pojednostavnilo.25 cm. pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe (barake). Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje izvedbu građevine. Nagibi krova Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. kontrsrukcije Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 61 . Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu ravninu projekcije presjeka. zastakljene površine. Mjerodavna je veličina bila pruska stopa. prema tome. U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih građevina. koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj i danskoj stopi.50/2 = 1.00 m. U skladu s praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih konstrukcija. Primjeri -> BOL. 8.125 .25 m. kranske staze i ostale elemente. 30. Osovinski razmaci su mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta.-15L 125 - 5Vo Krovni pokrov Ijepenkom za čelične i arm. iverice i si. 2.1125%] / | Šiljati krov za određena područja i namjene 2500 -)100%) Nagib krova za biber crijep i sve ostale vrste crijepa 1 8 7 5 . Engleski i američki sustav mjera. čak i podne hasure. Njemačke krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 2x1.50 m.00 m. armiranobetonskih ploča itd. Osovinski razmaci zidova određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena.00 m. Najzad. itd. 1:2 Objašnjenja Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. naročito ako se upotrebljavalo drvo.25 m. 20. pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili oplati. U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog građenja postojala slična sustavnost. Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati razmake ležaja kranskih staza.Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan.0 m. gdje su nakon velikog požara godine 1657.00 m. 15.| 50%1 Nagib krova za žljebnjake za plitki krov 625 -r~25%1 Krovni pokrov Ijepenkom za privremene objekte 200 . O 3. letve. sredine zidova itd.0.25. koja je još i danas u danskom graditeljstvu u uporabi.g. 80. mogu se izrađivati unaprijed i svestrano upotrebljavati. prozore. npr. prevodi se u metarski sustav kao 31.818 m. nosača.5 i 10.krovovi itd. pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća u Japanu. staklenih ploča. dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. brojka 125 je NZ koji se najčešće primjenjuje. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje.75 m. 60.p75%1 \ U I Nagib krova za škriljevac i obične žljebnjake 1 250 . materijala. mogućnost zamjene i držanje zalihe na skladištu donose uštedu radne snage. 6. rajnska i danska stopa.75.25. vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1.25 m i njeni višekratnici Tako nastaju i interpolirane mjere 1. Red mjera koji proizlazi iz 1.

.> © U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne uklapa među dvije koordinacijske ravnine. i . prozori.8 16 36M 96M 114M ilagajna/ kiosk V\ Kafeterija /jelo 30 i—o . Tako se element u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju.> ® Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. Geometrijske definicije Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni elementi te određuje njihov položaj i veličina. već se njegova središnja os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava. . osovinski odnos © Koordinatna točka (sjecište triju ravnina) © Superponirani djelomični koordinatni sustav © Nemodulama zona 9 •na " /\ © 1H 1 Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u središnjem položaju © Poprečno priključeni nemodularni građevni elementi u rubnom položaju Veza osovinskog odnosa i modularne zone materijala -72M- 12. Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. središnji i rubni položaji u modularnim zonama. ovisno o projektu. nemodulama zona koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. 30 121 30 18 12 12 Dsoblj« 33M —I—o 30 M = 300:19 = 15. čiji su razmaci koordinacijske mjere. Element je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. - Koordinatna ravnina (2) Koordinatni sustav Granični odnos ipa ©(sjecište dviju ravnina) Koordinatni pravac © Granični odnos.®. nosiva struktura. .> h = 322=18. Ti razmaci mogu. Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku mjeru. J i . Uz toga proizlaze nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. nego samo građevni elementi sastavljeni od njih (stubišta. fasadni ili pregradni zidni elementi itd. Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava. jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom mjerom.> © .normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd. 0-©.> © Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr.). Modularna koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u graditeljstvu. stube. Koordinacijski je sustav uvijek objektno specifičan.> © Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv.12.) ne moraju biti modularni. ->(§) Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. biti u sve tri dimenzije različiti.75 cm 16 16 • 26 = 416 cm 420 = 42 M Idejni projekt objekta za odmor na autocesti © Predgotovljeni armiranobetonski stubišni krak = 26.2 cm 16 (pretpostavljene fuge 1 cm) -> b= 62 . uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. vrata itd.> © . . Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije.MODULARNA KOORDINACIJA DIN 18000 © Građevni elementi u koordinatnom sustavu ® Koordinatni prostor (ograničen sa šest še ravnina) DIN. To se naziva graničnim odnosom. Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih ravnina. kao pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu.) raščlaniti na djelomične sustave.

1 ) = 44 Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora Zgrada Građevinski radovi za elektroničku opremu Transportna sredstva | N —/ Domena transporta Utovame jedinice | rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova od reguliranih mnogokuta (situacija) Modularni niz mnogokuta (9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 63 . kosi krov Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna (npr. "okrugle" građevine. za umetke i priključke s preklopom.1 ) • ( 5 . 4.? ? ?7 56 68 22 65 ' 63 90 1 I I £i 3 • • c © Dopunske mjere u horizontalama 1 " " ]•[• no 0 bi l bi l 1 " Najmanja moguća mjera. © (3) Dopunske mjere u vertikalama |f| Uli (2) 4•n•U ||| 4•n•M 4 • n • m • M 4 • n • m • M UU Primjer za primjenu. ?7 71 . 2. transport). 0 Osim toga. 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. 50 mm i 75 mm.. 3.red 5. graditeljstvo.24 _ 29 41 29 46 34 39 34 22 22 51* 39 34 34 Također DIN 30798 7 f 2 r* - . 11 ?? 29 „ ! 0 5 ffi 39 24 M "27 . 30 struko KOORDINACIJSKI SUSTAV + KOORDINACIJSKE MJERE PREMA DIN 18000 MODULARNA KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU (U izvodu) Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i multimoduli 3M = 300 mm. izračunava se pomoću kritičnog broja (Krit Z). peterokut i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. 16 struko.Osnovni modul Ograničenje: M = 100 mm horizontalno: 12M Multimodul: 6M i 3M mxM m = 3. 1M. iz njih se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. konstrukcijskih i ekonomskih razloga. Pitagorinih) ili rastavljanjem na faktore (npr. Krit Z = (a -1) (b -1) - • (§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu Namještaj W t OM Z = ( 1 2 . 6. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih. od koje na dalje nastupa kontinuirani slijed. 12 20. Poglavito se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere . trokut. Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi različitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © P r e f e r e n t n i brojevi 5 E ci Proračunom brojčanih skupina (npr.teoretske baždarne mjere. (2) + (D Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. —• (3) > Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. četverokut. . 3M = 300 mm 1M6M = 600 mm 30 12M = 1200 mm 1ŽM Preferentni 6M brojevi nxmxM 3M. 6. elektrotehnika. npr.? T3 ?v ¿ 1 51 . postoje i normirane nemodularne dopunske mjere..red n = 1. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti u modularni koordinacijski sustav. (9) . I = 25 mm.

p= 60°. Ovjes (rak) (8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak Osiguranje ugradnjom vertikalnih ® Jarak s rubnim gredama kanalskih platica 64 . konzistencija.. kampada "1 r Sljedeća kampada Sljedeća kampada 1.— S 2 . k a m p a d a _ i ' ••I 1.1 1 r~r r "I 1. Opis tla (stijene) DIN 4022. Broj i dubina ovise o topografiji. Posljedica: potpuni slom temelja.TEMELJNO TLO Površina terena 3- TEMELJENJA. Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. stanja podzemne vode. 4022. vrsti građevine i podacima koji se traže. Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito mjerenje (promjene razine).0—. ROVOVI DIN 1 054. Al (?) Mjere osiguranja pri građenju 1 v Podzemna voda © Osiguranje zgrada postojećih susjednih Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. bušenje (rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje. podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom. GRAĐEVNE JAME. 4125 ->QQ Prikupljanje informacija: istraživanje. klasifikacija za zemljane radove DIN 18300. "p ^ jame prema DIN 4124 Podgrađivanje (zid. /?=80°. Ako su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu. Fali prijevod do kraja Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći kutovi nagiba kosine: a) b) c) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla kod stijene p = 45°. Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem. dovode najčešće do tehničkih / ekonomskih nepopravljivih šteta. temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). norma za rutinske slučajeve daje smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti temelji. posmična čvrstoća. prosuđivanje. 4030. tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. položaju i debljini slojeva tla.6H vi VI s Viseći čelični štap <> J 16 m m ili 10x30 m m 1. Posljedica: deformacije i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. Dubine temeljenja / iskopa. (T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava Postojeća z g r a d g ^ > Površina terena Kota berme ne ispod kote poda podruma Stopa t e m e l j . rasprostiranju. savjetujući se po mogućnosti. kampada / (6) Tlocrt . Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći do dubine do koje su provedena. imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom).05 Pojasna gredica 16x16 cm Ukrućenje razuporom 1-2:0. količine iskopa.18196. Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno dostaviti izvođaču).H Temeljenje u presjeku -» (7) (4) Podgrađivanje u presjeku -> © VI r T 1. Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode. Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu DIN 4030. kao i ponašanja odabranog načina temeljenja.6 H (-2 0.6H Poklopac od oblica min. sa stručnjacima za geotehniku. 4 Postojeća zgrada Predviđena zgrada Postojeća zgrada Povgpina terena Granica 1 prarna slici i Ali Izvedba građ. vodopropusnost. stišljivost. specifična masa. kampada 7. Ako takva iskustva nedostaju. 4124. vlažnost. 4123.* ( 4 ) © Tlocrt -> (5) |-aO. DIN 4094.5 I. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav. potrebno je : pravodobno ispitati tlo. beton ili armirani beton) 10 t iskopa ® Stopa t e m e l i a : > y ^ f Ali w Podzemna voda 2 0.<t> 10 cm Podložna gredica 16x16 cm ili 4 16 cm (ako je > — ~ potrebno) >0.

40 b = d + 0.40 Razina podzemne vode preko 0. 9 0 m do 1.70 m do 0.00 m do 1. Kod jačeg dotoka vode kroz dno građevne jame. JAME.40 S razupiranjem b = d + 0. Jarci također moraju biti osigurani izvedbom kosih stijenki ili razupiranjem 0 Kao pravilna dubina pola-ganja označen je razmak od površine terena do dna kanala ili do cijevi.40 Plavljenje temeljne stope Minimalna svijetla širina b u m Jarak s podgradom stijenki Normalno b = d + 0.80 preko 0. što ugrožava nosivost temeljnog tla.GRAĐEVNA JAMA DIN 4124.85 b = d + 1. ZEMLJIŠTE Protiv prodora vode sa strane pomaže ograđivanje građevne jame. Mlazni beton na pokosima 0 .00 b = d + 0.50 m preko 1.00 m 0. preko 0. -Geosidro Čelični stup ( 7 ) O s i g u r a n j e stijenke o b l i c a m a © Građevina se naginje Osiguranje stijenke vertikalnim drvenim platicama do 0. potrebno je sniziti razinu podzemne vode @ Razina podzemne vode treba pasti na sigurnosnu dubinu od 50 cm ispod dna građevne jame.40 preko 1.70 Jarak bez podgrade stijenki (3 < 60° | b > 60° Povišeni tlak tla b = d + 0.70 ^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode .30 m Normalna dubina polaganja Svijetla širina jarka Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora Vanjski promjer cijevi odnosno kolčaka i peleša d u m do 0. Uz mali dotok podzemne vode se voda kontinuirano crpi iz uduljbenja ili jaraka s drenovima u dnu građevne jame (§).60 m ® O s i g u r a n j e kosine m l a z n i m betonom © Osiguranje nosačima i ispunom od betona f?.40 b = d + 0. Ugradnje nosača i betonske ispune (D Čelično žmurje 0 uvijek osigurano geosidrima.25 m 0. ZAŠTITA.80 do 1.70 b = d + 0.90 m 0.40 m preko 0 .uzgon djeluje na građevinu ^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 osiguranje stijenki djelomičnim razupiranjem (8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci Nanosna_ skela CjoN Građevna jama s radnim prostorom i kosim stranicama © Građevna jama s radnim prostorom i osiguranjem stijenke 65 .70 m 0.40 do 0.

© .© To je najvažniji prilog zahtjevu za izdavanje građevne dozvole. Visine točaka terena očitavaju se na graduiranoj letvi. Nagib pokosa ovisi o sastavu tla. na čijim krajevima vertikalno držane staklene cijevi s milimetarskom podjelom omogućuju pogled na površinu vode. Na presječnim točkama određuju se pomoću viska vanjski uglovi zgrade -> © .GRAĐEVNA JAMA RAZMJERAVANJE ZGRADE DIN 18196.© . treba uključiti geodeta. Prostor za rad > 50 cm . Nakon provjere.05 7777777Z (7) Određivanje visina za zgradu T • 66 .50 prostor (5) Kuća u građevnoj jami _ \ 3m Konopac 5m ^ b \ a I © Nanosna skela tako se iskolčava zgrada - Određivanje pravokutnog trokuta po Pitagori Drvena Ukrućenje daska Podravnjača 4 ^ Utisak Ravnjača je najčešće duga 3 m. 0 © Izvod iz katastarskog plana (?) Geodetska oznaka Situacija s ucrtanom zgradom © Projektirana kuća razmjerena na terenu 50 Pokos Vrsta tla rastresita tla mješovita tla vezana tla trošna i kompaktna stijena ® Građevna jama Konopac C ' \ 4m Dno građ. horizontira se i podupre na slobodnom kraju. Ravnjača -> (§). mogu se prenositi visine s milimetarskom točnošću između točaka koje se i ne moraju međusobno vidjeti. Visine se mjere gradiranom letvom. Orijentacija se zasniva na mjerama u okolici. Križevi ® Reper Uglovna skela -> © ® Ravnjača Susjedna zgrada 5ÄÜ Visina H nazidka Visina ceste (poklopac kanala) Građevna jama za projektiranu zgradu Kota dna iskopa -4. najčešće drvena ili aluminijska letva duljine 3 m s ugrađenom ili nasađenom libelom. npr. Izmjeriti treba i visine-» © .X © . blaži je nagib -> © . Nakon iskopa zemlje napinju se žice. jame Radni . polazeći od nanosnih skela -> © . Predviđena građevna jama označava se drvenim kolcima -> © . 18303 Ako zemljište još nije razmjereno.> © . Što je tlo pjeskovitije. Građevna jama mora biti veća od kuće.© . savitljiva cijev punjena vodom. Razulja je prožima. duljine 2030 mm. Nakon izdane građevne dozvole bit će zgrada na zemljištu isk o l č e n a . U službeni situacijski plan tada će se ucrtati kuća © . koje označavaju vanjsku konturu zgrade. u različitim prostorijama. kad se obje staklene cijevi drže jedna kraj druge. 18300.

20 m.80 -1. ne može se primijeniti kod koherentnih tala i tala agresivnih prema cementu. sabijanje u okrugu od 2. Prema Kogleru i Scheidingu -> QP su linije j e d n a k o g tlaka (izobare) približno k r u ž n o g oblika Uz jednako kontaktno naprezanje će slijeganja pod širim temeljem biti veća nego pod uskim. Stabilizacija cementom. dilatacijskim reškama ^4) Presjeci temeljnih ploča © Jednostavni pravokutni temelj od mršavog betona Stepenasto prošireni temelj od nearmiranog betona Skošeni temelj od nearmiranog betona Još širi temelj kao armirano betonska ploča 67 . Linije rasprostiranja opterećenja .80 m kod inženjerskih konstrukcija 1. b) Piloti za zbijanje tla. c) Učvršćivanje i zbijanje tla. Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator). trakasti temelji -» ® . Opterećenje se raspodjeljuje na veću površinu temeljnog tla. Temelji samci za lagane zgrade bez podruma a) Ploča konstantne debljine a) Temelji razdvojeni (pogrešno) b) Temelj nije razdvo en b) Ploča ojačana gredama S z z z z J I Z Z Z Z Z Z Z Z c) Ploča ojačana gredama 8 (A c) Izvedba pri razdvojenoj temeljnoj stopi Duboko temeljenje na pilotima i ^ 0 ) bunarima d)Teme|j . ® Preklapanje utjecaja sus(5} jednih temelja povećava opasnost od slijeganja i pojave pukotina. 4014 . temeljna ploča ® . Pijesak se nasipa u slojevima debljine 15 cm i sabija uz viaženje.3 do 3 m. RADOVI U TLU I TEMELJENJE DIN 1054.5 m.ZEMLJANI RADOVI. Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti tla. drobljenac). Na osnovi stručne ocjene 0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd.0-1.1055.a u betonskima 60°. kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura .Ubrizgavanje kemikalija (otopina silicijeve kiseline. Nearmirani betonski temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. I vrsta zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» © . Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i veći kontaktni pritisci.© • Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom postiže ušteda u visini.f ^ — f j ) ćenje rasprostire pod 4 5 ° nije točna.r kraj stojeće 2grade d) Pojačanje ispod stupova 0 = (9) Armiranobetonska temeljna ploča Oblikovanje temelja na razdjelnim odn. Ako je nosivi sloj tla na većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°. bez veziva. kalcijev klorid). Tlo se dosipava. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. Temeljenje na nasipu ( 5 ) od pijeska visine 0. Važno za novogradnju blizu već konsolidirane postojeće zgrade.5 m. . Poboljšanje nosivosti temeljnog tla.). Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0. (8) Najčešće se izvode trakasti temelji Pretpostavka p r a k s e d a s e o p ^ e . Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) ili kao gradivo (zemljani radovi). Temeljenje na padini.kut nagiba padine. količini betona i dubini iskopa temelja. šupljina se zatvara mineralnim agregatom različite granulacije. Trenutno i trajno okamenjivanje može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak.> © .> D D Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. razmak vibratorskih jezgri oko 1. pijesak.

utisnuti piloti se utiskuju. sastav. Piloti izvedeni in situ.ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE DIN 1054. ugrađuju se u tlo zabijanjem. izvedeni od predgotovljenih elemenata na gradilištu. armirani beton. I • (Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) W Á V / / IU Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014. tj. vlačni piloti opterećeni su vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili betonirana in situ b) usidrena stijenka od žmurja ili betonirana in situ c) stijenka od žmurja ili betona uključena u građevinu d) građevina betonirana l stijenku građevne jame e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid (jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055. vibriranjem. T1) • 'v . 1 055. prsten © 68 Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav Brechtel) . T1) U l a z n a vilica V Ispust v o d e " Ulaz Lijevak z a ulije- — Ulaz zraka K a p a z a pritisak % y / Cijev z a bušenje ? 5Z Gumeni . trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. prednapeti beton Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju. Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom građenja. uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene bušotine.piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni (uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka.piloti koji su čitavom duljinom u tlu. Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom stope. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. Navedene veličine razmaka ne vrijede za nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota. Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota -> bušeni pilot betoniran pod tlakom. te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: stope pilota ne dopiru do nosivog tla. čelik. • i-Ti.e U. Položaj pilota u tlu: piloti u tlu . zabijanjem itd. bušeni piloti . npr horizontalno opterećeni bušeni piloti velikog presjeka. utiskivanjem. Temeljenje na pilotima. beton. ispiranjem tla. Potrebni razmaci bušenih pilota -> za zabijene pilote —• 0 . ugrađeni u šupljinu izvedenu u tlu bušenjem.0 B ili 2x promjer pilota.0 m). osno opterećeni piloti. ako lokalna iskustva ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. pa su prema tome izloženi izvijanju Gradiva: drvo. Mješoviti piloti.10 m f- (3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014. oni se izvode kontinuirano. Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji im je dio slobodan. Predgotovljeni piloti. Zabijanjem pilota zbijaju se slabo nosivi slojevi tla. T2) [i n u (J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 » 3d 1. Razlikuju se piloti koji tlo zbijaju. If --I ' . ali š 6. položaj i debljinu slojeva tla.s2dF. dopremljeni na gradilište u dijelovima ili u potpunoj duljini. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu i svojstvima pilota. pritiskom na stopi pilota ili na oba načina. Dubina istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1. Kad se temelji na pilotima. istiskuju ili razrahljuju Vrsta opterećenja. na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. prostiranje. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope pilota na nosivo tlo. 4014 —» [JJ Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 1055 0 . osnovni pojmovi: opterećenje pilota može se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju. Tlačni piloti opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i trenjem po oplošju. Dopušteno opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. Brechtelov sustav 0. Piloti izloženi savijanju. treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0 . Izrada i ugradba. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu.

-Q a'cP. Kod vanjskih zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © . U skladu s tim javlja se želja za j| © Podrum treba horizontalno i vertikalno zaštititi od vlage iz tla -> (7) većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim prostorijama. n ° . zidovi od opeke na trakastim temeljima ^g^ Izolacija zgrade s podrumom.© • Kod unutarnjih zidova može se gornja izolacija izostaviti.o-Q . Kod zgrada sa zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvidjeti najmanje dvije horizontalne izolacije . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija (zidovi od opeke na trakastim temeljima) (8) — Izolacija zgrade s podrumom.Q Kota terena! Kota t e r e n a krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala.> © ./ t Izmjena slojeva.© . . 0 //A^áVkVV/A\y/. Kota poda \w ••o . filtarska obloga. zidovi od betona ® Izolacija zgrade s podrumom.> © . Kod nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- © Ako je teren u nagibu treba brdsku stranu posebno pažljivo zaštititi. drobljenac ili šljunak. sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini okolnog terena Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv kapilarnog djelovanja na vertikalne dijelove zgrade procjedne vode (bez tlaka) po nagnutim dijelovima zgrade Vrsta izolacije izolacijski sloj protiv vlage Nosivi pod vlaga iz tla Kota p o d a oborinska voda Kota t e r e n a izolacija protiv procjedne vode 'i \ \ Zračni prostor A\' k/Avy/A\y/AW podzemna voda hidrostatskog tlaka izolacija protiv vode pod tlakom (5) Izolacija zgrade bez podruma: pod ventiliran zračnim prostorom Izolacija zgrade bez podruma: pod leži nisko. ' o . sa skromnim zahtjevima glede korištenja prostorija: nasip na visini zidne izolacije © Izolacija zgrade bez podruma. naprotiv. 4095 —> tU Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor. a brdske vode odvesti drenažom -> nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage . \ \ \ \ \ \ \ \ k w\| \\ \\ © Izolacija zgrade bez podruma. češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao dodatni stambeni i radni prostor. izolacijske trake za . Q . Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Za horizontalne izolacije u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka. zidovi od opeke na temeljnoj ploči V.-Q-.@. u razini površine okolnog terena T e m e l j n a ploča Izolacija zgrade s podrumom. •o.IZOLACIJA GRAĐEVINA DIN 18195. d r e n a ž n a t cijev 0 1 0 0 m m 50 Kapilarna voda Zaštita valoviti tekstil Cementna žbuka ili slična izolacija @ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura ^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih ploča ili slično 69 . U skladu s vr- m1 Kota poda stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba predvidjeti zaštitne slojeve -> @ Neposredno na izolaciju ne smije se nasipati građevni otpad.

18195 -»CD Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima. Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža). element (drenažni kamen. premaz 2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 Drenažni sloj R»<X>34 Zaštitni sloj Razdvaj.50 >0.10 >0. Betonske filtarske drenažne cijevi ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava — Sintetičke drenažne cijevi ^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja (9) Simboli za drenažne elemente 70 . redovito u obliku podzemne vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće.-. ispiranje i odvoda. Drenaža nominalni promjer DN 100.5% (d) Drenaža oko podzemne građevine Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva.15 >0.10 >0. r . o ••°.. . Otjecanje Q u l/s . sabirno okno za ispiranje.ploča.. sloj Šljunak 4 / 3 2 Izolacija Drenaža - - Cijev za ispiranje i kontrolu. proizlazi iz slučajeva (?) .IZOLACIJE GRAĐEVINA DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA DIN 4095.-. Je li drenaža iza zida potrebna. geotekstil (filtarska vuna) Šljunak pojedin. (3) Kad je prisutna voda pod tlakom.10 Šljunak 4 / 3 2 = 0.20 >0. kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu.°0 (T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © Voda bez tlaka u slabo propusnom tlu —Šljunak 4/32 Pijesak 0 / 4 Položaj Voda pod tlakom u tlu s podzemnom vodom ^ ^ Drenaža s minimalnim drenažnim slojem Materijal šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 Debljina u m >0.5 % Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 Okno za ispiranje. pad 0. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne slojeve. kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000. • 0 o: 0 O'-O . Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje.50 >0.(3) 0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu (2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti.) Spojni element (drenažna ploča) Folija.3 | D N 100 (5) Drenaža s drenažnim elementima DN 3on s_0.0 DN 1000 D N 100 "tr Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste drenaže Simbol h-. kontrolu.10 Ispred zidova filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Na stropovima Ispod podnih ploča šljunak granulacije 4/32 i geotekstil filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni sloj granulacija 4/32 i šljunak granulacije 4/32 i geotekstil šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 procjedni sloj granulacija 4/32 i filtarski sloj granulacija 0/4 šljunak granulacije 4/32 i geotekstil Oko drenažnih cijevi >0. tako da ne nastaje hidrostatički tlak.l Dio građevine Filtarski sloj Gradivo Pijesak.20 >0.

o . voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine podzemne vode. zbog toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 . koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne zidove. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova -<6)-(7).80 0100 Í 3 — Okno za čišćenje i kontrolu Kontrolni otvor ij Taiožnik pumpe B Odvod u kanalizaciju Površinska d r e n a ž a s procjednim v o d o m i prstenasta d r e n a ž a s u m j e t n i m preljevom / / \ Šljunkoviti pijesak Ispuna razdjelnice Kolnik od lijevanog asfalta Prema kanalizaciji • Kontrolni otvor . ' • ^ ^ K o Hf. najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske tvari u njoj.Jl.> © Izolacija pomičnih dilatacijskih reški u armiranobetonskim pločama 2 sloja bakrene trake. Ona najčešće leži uz vodu © . . p l o č e .© ili izolacija kao za slučaj vode pod tlakom (4) . Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga poda. Izolacija mora oblikovati zatvorenu kadu oko i ispod čitavog objekta. ^ .18195 ->QP Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište. nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču poda i nosive zidove podruma. Izvedba.B . Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati vrstu temeljnog tla. C i j e v n a d r e n a ž a s mješovitim filtrom Konkretno Y/ tlo Teren Cijevna d r e n a ž a s stupnjevanim filtrom ® Brtveni sloj uz priključak na prozorski otvor ili p o d r u m s k o o k n o Sidrena . bez premaza J^RV-i . mora se izvesti zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova.32mm __ ( 4 ) Podložni beton pjeskoviti šljunak ( 5 ) r o a i u z n i Deion fj|( a Prijelaz © izolacije preko dilatacijske r a z d j e l n i c e stropne a r m .IZOLACIJE GRAĐEVINA DIN 4095.^ T r T ^ V ^ Drenažna cijev 0 150 . bet.(D Kod izolacije na unutarnjoj strani mora konstrukcija obloge preuzeti ukupan pritisak vode.-» ' Betonska posteljica ( j ^ Z i d o v e g r a đ e v i n e n a strani brda t r e b a p o u z d a n o zaštititi od v o d e 18. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane Ijepenke. Termoizolacija nasipom. Vodonepropusna obloga IsDuna razdielnice Sitna kocka Staklene prizme Prirodno tlc plinoviti pijesak Zidna drenaža mješoviti filtar pjeskoviti šljunak 4 .5 cm Širina prirubnice > 12 cm R a z m a k vijaka < 15 cm. ožbukan radi prihvata obodne izolacije. vijci M 2 0 ^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . 2 sloja po 2 m m položena bez lijepljenja Izolacija a) brtvljenje spoja dvaju zidova na mjestu izolacijskog sloja pomoću tanjurastih sidara / V / V / / Armiranobetonski J strop Debljina prirubnice > 1. valovite s kalotama.i I 1 laobljenje Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom ( 7 ) Izolacijsko korito z a vodu pod tlakom © N a k n a d n o i z v e d e n a izolacija protiv podzemne vode Izolacija n a r u b n o m l e ž a j u kod zid o v a s filtarskom z a l o g o m 71 .© Voda pod tlakom Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu.Površinski filtar 15 cm šljunkoviti pijesak @ b) brtvljenje prodora cijevi kroz izolacijski sloj pomoću prirubnica ( 9 ) Detalji: izolacija i z m e đ u d v a z i d a M a s a za zalijevanje reški ( ¿ ) Presjek A . metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala.ploča kao ležaj Razdjelni sloj od bitumenizirane Ijepenke tipa 500.Beton Zaliveno mastiksom Zaštitni sloj Elastična brtvena traka.oo -A^O ^ . treba izvesti zaštitni zid.

2. vapnenac. tlačna čvrstoća u KP/cm 2 (MN/m 2 ) 200 (20) 300 (30) 500 (50) c D 800 (80) E 1 2 0 0 (120) 1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena Grupa morta I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III I ll/lla III A 2(0.4) 22(2.5) 3(0.8) 6(0.3) 3(0.2) 14(1.2) 3(0.) ne uračunava se u presjek.6) 9(0.7) 5(0.5) 7(0. c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač.3) 16(1.2) 16(1. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u čitavom presjeku odgovarati pravilima struke. prikladan je kamen eruptivnog podrijetla.0) 6(0. jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja.6) 4(0.2) 30(3. b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja. Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine.6) 4(0. ciklopski zid.4) 10(1.7) 10(1.6) 16(1. granit itd. Za ciklopski zid (2).0) 40(4. nastao taloženjem.8) 6(0. (3).© .7) 5(0.0) 30(3. diorit.3) 5(0.7) 10(1.2) 3(0.5) 40(4.2) 14(1.6) 9(0.6) 22(2.1) 8(0.8) 8(0. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na svim stranama.0) 40(4. g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje .6) 22(2.6) Grupa prema tablici B C 2(0.6) 4(0.0) Uslojeni zid od poluobrađenog kamena Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid Nepravilno i pravilno uslojeno ziđe statički nosivi presjek Zid od klesanaca © 1 2 3 4 i—id S 4 c m 5 6 18 20 10 Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2) 10(1.5) 6(0.0) 22(2.-» (10). ili da se izmjenjuju slojevi dužnjaka i vezača.2) 30(3.2) 16(1.6) 10(1.4) 10(1. dijabaz i si.2) 22(2.4) 3(0.8) 12(1.4) 7(0.6) 16(1.0) 40(4.3) 5(0.6) 9(0. f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a kod zida od tesanaca = 15 cm ©.0) 7(0.2) 14(1.0 m (visina radne skele).2) 10(1. Vrlo je važno odrediti dimenzije kamena.» © .0) 16(1.ZIĐE OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade kamena: zid od lomljenog kamena.0) 8(0. vulkanski tuf meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je smislu ispravnije.6) 6(0.© Slojeviti kamen. bazaltna lava i si.0) 50(5.2) 8(0. zid od tesanaca.5) 10(1.7) 5(0. slojeviti zid. Vidljive plohe treba naknadno fugirati.5 .4) 10(1. d) debljina (dubina) vezača je oko 1. mramor). Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina.0) 6(0.5 puta veća od visine sloja. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm © .0) 7(0.2) 2(0.2) 15(1. ©.2) 30(3.5) 5(0. Zahtijeva se da: a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri reške.6) 11(1.2) 22(2.5) 3(0. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid na razmaku od 2 cm.0) 10(1.» © .4) 7(0.0) Vrsta ziđa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Ziđe od lomljenog kamena D 4(0.6) 22(2.5 .0) 30(3.6) 4(0.6) 22(2. sijenit.0) Vitkost odn.0) 40(4.3) 30(3. © .6) 22(2.8) 12(1.9) 12(1.0) 22(2.9) 12(1.3) 12(1.2) 16(1.9) 12(1.2) 12(1.0) 7(0.2) 3(0.0) 30(3. melafir.2) 10(1.0) 50(5.5 cm (travertin.3) 5(0.2) 16(1.4) 3(0. (T) Suhozid (2) Ciklopski zid Grupa Vrste kamena (5) Nepravilno uslojeni zid Uslojeni zid od poluobrađenog kamena statički nosivi presjek A B vapnenci. ali najmanje 30 cm.3) 12 14 16 ® stegom'' ^ Sa Stat Čki n 0 S V i m Pfe ' ' " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm2 (MN/m2 72 . e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja.0) 22(2. Obloga kamenim pločama debljine 2. niti manja od njegove visine. mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 0 .8) 6(0. Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja boju kamena. mješoviti zid .0) 16(1. kvarcni porfirit. Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1. kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom).0) E 6(0.5) 6(0.0) 30(3. zamjenjujuća vitkost 8(0. Min.7) 10(1.0) 16(1. sive sedimentne stijene granit.2) 8(0. travertin.0) 7(0.8) 12(1.7) 50(5.

> • © b-J l I Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom opterećenju zida (stalni teret) od < 50 kN/m > 50 kN/m 2.5x3.0 14.5 Sa/bez zračnog sloja.00 <8. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 cm.5 17. promjera 3 mm po kvadratnom metru zida.5x2.00 Zid za ukrućenje u 1.5 6.3 Oznaka Tanki format Normalni format 1 1 /2 normalni format 2 1 /2 normalni format Formati blokova prema DIN 105 20-100 I—l H 240^00 © Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ejan°^ni S unutam J°m ® Međusobna ovisnost visina opeke.3 11.5 < d < 24 Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 24 < d < 30 30 < d (14) Visina etaže um <3.0 51.0x3. punoj etaži odozgo Debljina u cm > 11.0 x 5. horizontalno 75 cm. u 5. s otvorima šuplji blokovi od plinobetona puni blokovi od lakog betona = puni blok malog formata = puni blok velikog formata = dodatno slovo za puni blok s utorima KAMENA 18151-53 Jednoslojni ožbukan Jednoslojni s vidljivim licem 115 20 240 >17 5 (115) V VBI S Sve zidove treba izvoditi horizontalno.5 11. ožbukan Obloga pločama na ziđu visoke termičke izolacije Vertikaln žljebovi Širina x c ubina u cm izved.00 36.0 Bez statičkog provjeravanja dopušteni vertikalni utori i žljebovi 73 .00 1.0 30. vertikalno i u pravcu.2 7.0 17. od plinobet.0 6.0 x 3.5 76. vodeći računa o pravilima veza.5 x 2. i 6.0 36.5 Visina u cm 5. pri zidanju naknad.75 1.5 Razmak um <4.0 x 12.00 Duljina >1/5 visine > 11^(17 5 .5 >17.5 17.1 11. Vrste blokova: DIN 105 zidna opeka Mz = puna opeka VMz = fasadna puna opeka KMz = puna klinker opeka Hlz = šuplja opeka VHLz = fasadna šuplja opeka KHLz = šuplja klinker opeka DIN 106 blokovi od vapna i pijeska : KS puni blokovi KSVm = KS-fasadni blokovi KSVb = KS-obložni blokovi KSL = šuplji blokovi i blokovi s otvorima KSVmL = KSL-fasadni blokovi KSVbl = KSL-obložni blokovi DIN 18153 šuplji betonski blokovi DIN 398 blokovi od šljake HSV = puni blok od zgure HHbl = šuplji blok od zgure HSL = blok od zgure s otvorima VHSV = fas. Dvoslojni s obloženim zidom ^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom (WDVS) 15 1 Duljina u cm DF NF 1 Vi NF 2V2NF 24 24 24 24 Širina u cm 11.5 63.40 1. 106.25 <3.ZIĐE OD UMJETNOG DIN 105. Preferentne mjere .0 x 6.0 x 3.35 2.0 24. 240) Debljine.50 <5.5 x 6. do 4.50 1.0 6. izrezano - Horizontalni i kosi utori Širina x dubina u cm - 11.5 x 12.5 24 30 36.50 <6. puni blok od zgure DIN DIN DIN DIN 4165 18149 18151 18152 blokovi od plinobetona blok. razmaci i duljine zidova za ukrućenje Debljina zida u cm 11. stropna se konstrukcija smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara.5 17.5 11.5 30 24 Minimalne debljine podrumskih zidova Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti u cm 11.0 x 4.0 51.0x3. 398.0 x 12. 1053.0 51.5 < d < 17.5 14. Kad je dvostruki zid.

865 1.5000 0.875 2.510 1.6875 0.1250 1.5 2 DF 24x11.25 4.5x23.5 24 36.5 11.115 1.6240 0.75 1.5 Po m2 zida blokova kom 66 132 198 50 99 148 33 66 99 33 45 33 16 8 8 8 12 12 16 Po m 3 ziđa morta blokova morta kom lit lit 29 68 109 26 64 101 19 49 80 28 42 39 20 16 22 26 26 32 36 573 550 541 428 412 406 286 275 271 188 185 137 69 46 33 27 50 42 45 242 284 300 225 265 276 163 204 220 160 175 164 99 84 86 88 110 105 100 24x11.2500 1. treba ugraditi serklaže. Horizontalna i kosa udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati računski dokaz -» s.8 37x24x23.75 2.0000 3.8125 0.3334 0.135 0.375 2.0000 1. naročito ako zbroj širina otvora prelazi 60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine etaže ili 40% duljine zida.0000 2.000 1.8334 1.1875 0.375 1.25 0.375 2.1666 2.3334 175 0.250 1.625 0. 4165 Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije).8125 3.5000 1.7500 238 0.875 2.3334 1.5x30x23.1 12 0 Blokovi od plinobetona.4167 0.0000 3.0833 1.240 1.8750 2.750 0.885 2.490 1.135 1.5x5.00 3.125 0.1875 1.5000 0.0625 2.260 2.50 2. 73 U sve vanjske i poprečne zidove.490 0.250 0.1666 1. koji kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja.6666 2.2500 2.500 0.50 0. V = nominalne mjere (jj) Projektantske mjere za zidove Format bloka Oznakć bloka Mjere u cm D DF E Š V Broj slojeva na 1 m visine 16 Debljin.125 2.375 1.3 24x24x23.00 4.125 2.5 24 30 24 30 36.510 Slojevi V 0.5000 2.1250 1.5625 0.1250 0.385 0.0000 1.50 3.6667 0.125 1.50 4.2500 0.0625 1. lijepljeni reške: 1 mm ® Zid od porozne opeke.250 1.8 37x30x23.5x23.8334 3. 4 DF 8 DF 24x24x11.7500 0.000 2.5x11.9175 1.6250 2.3750 3.5 24 36. 106.375 0.2500 © Ziđe od blokova od lakog betona (šuplji blokovi) s armiranim nadvojem od lakog betona ^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim nadvojem * A = vanjske mjere.385 2.875 1.7500 0.500 155 0.010 1.6666 0.3750 0.750 1.500 0.240 0.250 2.625 1.3333 1.0833 0. zaliveno mortom n 0 (U 11.760 1.875 1.8750 0.615 0.760 0.250 2. Kod zidova s mnogim ili velikim otvorima.3334 2.260 1.5 24 24 24 17.5833 1. O = mjere otvora. nadvoji nad prozorima i vratima A 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 0.500 1. Nenosivi zidovi su pločasti elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne služe kao ukrućenje protiv izvijanja.3125 1.750 1.1667 1. 1053.5x24x23.4375 2.635 0.50 1.500 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 52 Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 71 0.260 0.8 i šuplji 49.8 8 4 4 4 4 4 4 4 Blokovi i šuplji blokovi Blokovi 49.1875 0. 73 -» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti više od svoje vlastite težine jedne etaže.5000 1. 399. 0 3 DF 24x17.1667 0.5x11.3125 0.00 0.010 2. 18151.8333 0. 18153.0625 0.00 2.115 0.6875 1.510 0.635 1.3 8 Stiropor 5 cm 5.1666 3.6667 113 0.3750 0.4167 1.75 5.2500 0.365 0.115 2. treba predvidjeti serklaže.00 1.5 17.8 blokovi 49.25 3.5000 1.990 2.5625 0.750 0.125 1.125 0.5 36.135 2.250 0.1875 3.5833 0.615 1.3 8 o.375 0.25 1.240 2.5x36.625 0.365 2.500 1.6666 1.740 1.75 3.625 1.2 0 E NF 24x11.000 1.ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.885 1. Udubljenja i žljebovi moraju se izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja.7500 0. ili duljine preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla.4375 0.9375 1.3333 0. Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem (2) Priključak na podnožje Križanje armiranih zidova od blokova od laganog betona © Redni broj Armirano ziđe.25 2.8 © 74 Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog sloja i žljebovima za punjenje mortom © Montažni zidni blokovi s izolacijom kanalima za mort Potrebni materijal za zidarske radove .865 0.1666 0.0000 1.8 24.5000 0.000 2.5625 3.8334 2. 18152. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže.490 Duljine u m O 0.5x17.740 0. Zidovi za ukrućenje su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s.9375 1.75 4.385 1.365 1. zida u cm 11.990 1.5x7.

Reške s armaturom £ 2 cm. 73. a za zidove od 17.5 312. debljine zidova. „ „_. plovuč.25 Zid za u 1. © Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm. uvjeti primjene Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m2 pri v sini iznad terena od zida u cm 0 do 8 m 8 do 20 m 20 do 100 m E 11. 18151.5" 17. L Dilatacijska razdjelnica Žičano sidro za dvoslojno ziđe za vanjske zidove © Sidrenje vanjske ljuske -> s. Vanjski sloj mora nalijegati punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen vezom s unutarnjim slojem. debljine 2 cm. Debljina zida ^ 11.5 ¿8.5 Š3.0 Ei 5 13 23 1. dod. zvuka.0 5 9 Ei 6 9 16 1. Povezivanje slojeva sidrima -> © . iz kojih proizlaze manja opterećenja zidova. zidova između stanova i zidova stubišta.3 . Čelik 0 ^ 8 mm. do 4. etaže sa zidovima debljine 11.51) 17. treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija.00 4226 2 dio 1600 1800 2000 1200 1400 1600 450 625 775 275 325 425 250 250 250 250 250 250 i 11.5 cm 2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer.0 Ei 8 14 25 2.75 41)2) 22) Dopušteno samo kao međuoslonac kont. punoj etaži odozgo debljina cm Razmak m 14. Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom sloju najmanje na uglovima zgrade. horizontalne uz vezove s unutarnjim zidom -» © .5 cm. npr. Klasa čvrstoće zidnog bloka ^ 12. obostrano ožbukanih \ D .„.5 124 130 <17.00 © Minimalne debljine vanjskih zidova. Obloga je uključena u nosivi presjek -> s.5 cm. Armirani zid. opterećenjem među katnih konstrukcija. počevši od 10 cm iznad terena. Zračni međuprostor. pri čemu je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica3' Između ukrućujućih poprečnih zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1. dodatak za lake pregradne zidove p = 2. 66-67 Debljina zida u cm Visina etaže u m Korisno opterećenje u kN/m2 uklj. i 6. Statički potrebnu debljinu zida treba dokazati.Pločica od sintetike (samo za dvoslojno ziđe sa zračnim međuprostorom) Međukatna ploča ZIĐE OD UMJETNOG KAMENA DIN 105.25 11.1053. „. vertikalno korisno opterećenje uklj.5 i 24 = 1. npr. To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava.5 312. Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. i neporoznim agregatom kao šljunak kao naprijed. Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede zaštite od topline. 1 8 1 5 2 . zračni međuprostor debljine 6 cm. ev.!.(2). Najmanja debljina unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11.5 cm biti = 30 kN. Uklj.0 E Š2. punoj etaži odozgo debljina cm ukrućenje u 5. npr. Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima presjeka 150 cm 2 . glinom. pjenastom lavom bez kvarcnog pijeska laki beton s poroznom strukt. 3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena ako se centričnost dokaže. 4165 Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida.25 m. prir. 399..5 i 2.50 m. pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove Debljina nosivog zida koji treba ukrutiti cm 111. prema DIN 1045 Kod svih ostalih stropova 1 2 13 šuplji blokovi od lakog betona s dvije ili tri šupljine 1000 1200 1400 800 1000 1200 1400 1600 600 800 800 800 1000 1200 1400 300 365 490 240 300 300 385 490 240 240 175 175 200 275 350 11. vodi se neprekinuto do krova. na križanjima ^ 5 mm.5 4226 2 dio 13. Pri dokazu naprezanja uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja.5 250 250 Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm. požara i vlage. te horizontalnim silama. a za vitkosti i razmake ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice debljine vanjskog sloja.5 18152 puni blokovi od lakog betona 24 24 ) Najviše dop. opterećenje vjetrom.* Debljine i razmaci zidova za ukrucenje 75 . Ako zidni blokovi nisu otporni na smrzavanje.50 = 5.00 š 17.50 16. potpuno ispunjena mortom. Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim tlačnim silama. povećati za 2 m.5 <24 <30 Visina etaže m = 3. za lake razdjelne zidove Broj punih etaža iznad 17. škriljcem. mort III. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11..0 E i 4 2. Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. Svaki sloj mora imati ž 2 reda kamena. Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora.0 6 12 20 36 16 12 (7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) DIN norma Oznaka Prostorna masa kg/m3 Vanjski zidovi DIN 4108 Zidovi između stanova i stubišni zidovi 300 240 240 300 300 240 240 240 365 365 18151 Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno potkrovlje Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom poprečnom raspodjelom opterećenja.106.5 117.75 kN/m2 4165 blokovi od plinobetona (6) 4223 4226 2 dio parom stvrdnuti plinobeton građevinski elementi velikog formata s ekspand. ali s poroznim agregatom 312. između kojih prolazi jedna kontinuirana uzdužna reška smaknuta po slojevima. eks. ploča sa svijetlim rasponima = 4. Vrste zidova.5 cm = 50 kN. Prazni prostor između slojeva može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje građevinske inspekcije.

ziđe.Žbuka od umjetne smole VANJSKI ZIDOVI NISKOENERGETSKI NAČIN GRAĐENJA Važan element za štednju energije grijanja jest termoizolacijsko svojstvo vanjskih zidova. U tim detaljima može -doći do znatnih gubitaka topline.19 W/(m 2 K) © Niskoenergetski ekokuća) Drvena oplata zid (Heckmann (fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 18.11-0. Gipsana žbuka 175 (4) Dvoslojno ziđe Ploča od gipsa s vlaknima OSB pločas Drvena obloga 0. izolacijski materijali.© 10*. Standardni presjeci s navedenim građevnim materijalima daju povoljne vrijednosti termoizolacije. Biološki je i ekološki besprijekorno gradivo. 120-150 175+240 Q Ziđe s termoizolacijom Vanjski sloj • Termoizolacijski materijal . Glina se kao gradivo dokazala tisućljećima.6-28. Toplinska izolacija zgrada je u niskoenergetskom načinu građenja bitno ovisna 0 povezivanju različitih elemenata građevine. drvo. Danas se može naći na tržištu u obliku predgotovljenih elemenata. trska i glina.6 ^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) Blokovi od lameliranih letava 76 . prilagođenih današnjem stanju tehnike -> ® . Ona je najraširenije i odavno usvojeno gradivo cijelog svijeta. gips. U prodaji se nudi velik broj gradiva kao što su beton.Termoizolacijski materijal (3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) Obložni sloj. pluto.

armiran.VEZOVI ZIDNIH OPEKA ® 2.. ^^ " Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmjenično po slojevima ^ t o '///A y m Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično po slojevima ® 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima s usponom preklopa od 1/4 opeke desno i lijevo 1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po slojevima. s poljima od 4 opeke i I i i i fl 1 1 © Nasatični obložni zid ispred zračnog prostora. holandski vez: naizmjenično umetanje vezača između dva dužnjaka i sloj samih vezača © Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope ke Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke u jednu stranu ® Vez dužnjaka s usponom preklopa od 1/4 opeke izmjenično v/m v m W//s — 56: " M " Ižržža w i I M fe^ZE W/A MM vm vm '////A V////A V//A y///A ^g^ ^ . povezan sidrima s unutarnjim zidom Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke. preklop od 1/2 opeke u usponu u lijevo zid od 1/2 opeke. sa smaknutim šupljinama Šuplji zid od dva nasatična zida od 1/4 opeke s nasatičnim sidrenim opekama i i B IP B P /SM ¡§ 1 m § P P i m m w kao (¡21) drugačije složeno (moguće mnoge varijacije) Jako izložena podna obloga od nasatičnih opeka (uzorak riblja kost kao kod parketa) kao s četvrtinama opeke (uzorak pletiva) Podna obloga od cijelih i polovica opeka (također i klinker) Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) za rasvjetu ili ventilaciju kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) kao (otvori 1 x 1 / 4 opeke) 77 .. « W//A ------U ^ . povezan vezačima (koji šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim sidrenim opekama Zid od opeke koji djeluje kao ornament.

U obzir dolazi i vatrostalni beton ili sivi lijev.5 m.4 65 114 114 32. mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm. Pod.4 19. DIN 1691. s tri strane 6 2535 7 8 9 10 11 preko 55 35. drvo voćaka. Svrhovito je otvore za dovod zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane . bukovinu.150150 150 150 150 200 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 70/ 52 22 24 15 58 84 60 47 97 6 80 80/ 58 25 90/ 64 30 100/ 71 30 30 21 78 115 93 26 59 129 7 25 30 - 0 (cm) odgovarajućeg 20 dimnjaka Mjere su u cm A B C D E F G H I Težina (kg) 22. . Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® Otvori za dovod zraka trebaju biti izvana.5 30 © Razmaci između otvora ložišta i građ. Zidne opeke ili blokovi moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. prostor za pepeo i kolektor dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča.5 22.©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4.5 42 88 6 165 30 30 - 35 30 - 25 30 - 30 30 - 35 30 - 25.w KAMINI O T V O R E N ! K A M I N I . elemenata od zapaljivog materijala 310 385 470 225 300 405 190 255 © Zaštita zapaljivih podova ispred otvora ložišta / dovoda zraka (§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina f s O U ^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si stem Schiedel) Kamin otvoren s dvije strane Kamin otvoren s tri strane Pribor uz kamin 78 . male prost.5 82 95 360 108 77 108 77 82 95 6.> © Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova. zidovi.> © . Bolji su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> © .4 65 50 58 90 90 71 88 6. Kolektor dima može biti od čeličnog. Presjek dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti -> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 . Otvorenim kaminima mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata.5 52 72 50 19.prekt 105.5 26 104.5 30 32.4 58 90 71 88 6.© Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala klase A1 DIN 4102 dio 1. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u prostorije s manje od 12 m 2 površine poda. Zapaljivi predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju odozgo. hrastovinu. 2750 60/ 46 2 1622 4060 3 4 5 3340 22.@.> DD © Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim područjem Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim prostorijama g ¿4* Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 .prekc 35.5 120 27. ili ložiti plinom prema DVGW radni list G 260.4 64 80 6. odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © .4545 48 45 55 105.3030 35 60.9090 105 Dvostrano otvore noOtv. brezovinu.5 28 15 64 94 65 51 6 21 71 105 76 55 7 50 77 77 64 80 6. & Ö © Kamin otvoren jednostrano/dvostrano u odvojenim prostorijama © Kamin otvoren s dvije strane sa sigurnosnim područjem Tip Površina prostorije oko (m2) Obujam prostorije oko (m3) (5) Oblici površina za zračenje topline Veličina otvora ložišta (cm2) Svijetle mjere otvora ložišta (cm) Otvoreno s jedne strane 1 male prost.5 13.5 27.90120 105 10S.

mora biti za £ 1 m viši od dogradnje. namijenjena odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. Za izolacijski sloj izolacijski materijal DIN 18147. Slobodne vanjske površine dimnjaka u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. kovačka vatra. Stijenke dimnjaka ne smiju se opterećivati.5 cm. zidna puna opeka.2 cm izolaciona hasura do koje se betonira : dimnjaka kroz drvenu i konstrukciju Prolaz kroz betonsku stropnu ploču Razmak između drvenog grednika i dimnjaka " ploča . za vanjski sloj: fazonski komadi od lakog betona. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m.Dimnjak Razmak između krovne grede i dimnjaka 79 . Na jedan dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW.00 Utjecaj oblika i presjeka glave dimnjaka na kretanje zraka dogradnja na krovu h ¡<1. otvoreno ložište.DIMNJACI DIN 18150. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek. Grlo dimnjaka £ 40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod nagiba ispod 20° £1 m. puna opeka od šljake DIN 398. Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 kW. Svako ložište u zgradama s više od 5 etaža.5 x h > 1. blokovi od plinobetona DIN 4165.5-struke kraće stranice.00 (?) Visine dimnjaka iznad krova (T) Montažni dimnjaci (§) Montažni dimnjaci s ventilacijom (9) Montažni dimnjaci (IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom Oplata na krovu nagiba preko 15° potrebne su nagazne daske. opeka od šljake DIN 398. površine >100 cm2. Ako su zidani od opeke 2: 13. duljina najmanje stranice 10 cm.18160 —> C D Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje. Ako se dimnjak ne može čistiti kroz grlo. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147.5 x h MJ 1. Za plinovita goriva ž 4 m . Na krovovima s parapetnim zidom mora grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje. Svaki dimnjak mora imati otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm. šuplja opeka B DIN 105. ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj dimnjak. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106.00 1. svaki otvoreni kamin. dulja stranica ne smije biti veća od 1. © Brojčana usporedba stupnjeva korisnog učinka © ® O Utjecaj vjetra na funkcioniranje dimnjaka 1. mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za čišćenje. smješten > 20 cm ispod najnižega priključka ložišta. puna opeka od pijeska i vapna DIN 106. rešetka ili stube za kretanje-» (jj) Oplati Letva 4 x 6 © Rešetka za pristup čišćenja dimnjaka -> © Izlaz na krov Glava dimnjaka s oblogom od škriljevca Zidana obloga Razdjelna reška do obloge / 1 . zidna puna opeka DIN 105. Za zajedničke dimnjake k 5 m.

Izolacijska vrpca 2-31 m i.: Orrrtšir. nezapaljivih materijala Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu Izlazni otvor s Ijestvama i nagaznom daskom Glava dimnjaka / obloga škriljcem 80 . Preporučuje se predgotovljeni opšav. 1 8 1 6 0 —» CD T >40 < Nezapaljivi zid Opšav glave dimnjaka treba izvesti od škriljčanih ploča. pričvrstiti za dimnjak čepovima (ne drvenim). pocinčanim ili bakrenim limom. laki beton DSN 1 8 1 5 0 . azbestcementnim pločama.:::: g' Jj ® Dimnjak u blizini zapaljivih materijala / Zid od nezapaljivih materijala (?) Zaštita ugrađenog namještaja zmi EFpšr Predvidjeti ventilaciju gore i dolje .Zaštita od toplinskog zračenja DIMNJACI Ev. ©-(J6) • Zapaljivi zid ^g^ riovodne cijev Prolaz dimovodne cijevi kroz zid od zapaljivog materijala Otvor za čišćenje 1 1 1 dimnjaka s krova H*"H 1 ! Okruglo željezo .® Predvidjeti ventilaciju gore i dolje ® Bliski zidovi od zapaljivih odn.

Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji.V \ | v r do 10 m 5 6 8 5 6 8 5 6 8 10-15m 6 7 9 6 7 9 6 7 9 preko 15 m 7 8 10 7 8 10 7 8 10 340 400 500 340 400 500 340 400 [| | || (T\ \ t 500 (9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33.5 cm Izlaz zraka na suprotnim stranama Prekrivanje. Količinskivza kupaonice. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak I t > 1 5 j e zbroju p r e s j e k a svih k a n a l a Jednokanalno ventilacijsko postro® j e n j e prema DIN 18017 1. gostionice i si. Veličina presjeka kanala mora biti 10 cm2 za svaki kubični metar volumena prostorije. debljina vanjske stijenke 2. hoteli.DN 80 Naglavak cijevi za odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm N a g l a v a k cijevi z a odvod zraka dužine D N 80 x 3 cm l a v a k cijevi z a d r u g u toriju duljine D N 80 x 3 cm SUSTAVI VENTILACIJE DIN 18017 list 1 . priključeni na jedan kanal -> 0 . Ventilacijske instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka na sat.. sabirnih kanala s jednim glavnim i jednim sekundarnim kanalom Primjer izvedbe s jednim glavnim i dva sekundarna kanala 81 .3 cm) ] • ¡2x15/10 3x15/10 \ V H || tü Centralno ventilacijsko postrojenje s odvojenim glavnim kanalima [ POOP4X15/10 • /S\ Centralno ventilacijsko postrojenje UG l e ^midinu s vise glavnih. Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0. Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm2. gdje je i zahod.3 Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama kao što su škole. popr. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor (koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. zadovoljava kapacitet od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po školjci. koriste se ventilacijski uređaji za jednu ili više prostorija. . . V e n t i l a t o r z a j e d n u p r o s t o r i j u z a in- stalacije pod žbukom i t 1 I \ \ i\ In ^Ventilator Ventilator za dvije prostorije za instalacije pod žbukom \ vi vi I V s r •-s (4) W Centralno ventilacijsko postrojenje jednjm |avnim k a n a | o m i sekund_ H ti . . bez sekundarnih ka® O O O O Q >*15/10 • • • • • • • 8x15/10 uzdužno tanke stijenke.(2). a za pojedinačne ventilacijske instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene tavanske prostore. Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj priključaka -> © .> © + © . Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona © z a kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do osam etaža.. Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu. U kupaonicama ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija mora imati vlastiti glavni kanal .2 m/s.. .1 sustav Hamburška ventilacija (Berlinska ventilacija) Sustav Kolnske ventilacije (dovod i odvod zraka) © Ventilacija pom. • • Centralno ventilacijsko postrojenje s odvođenjem zraka preko krova Svijetli presjek glavnog kanala cm 2 Dopušteni broj priključaka Unutarnja mjera glavni kanal cm 20x17 20x20 25x20 20x17 20x20 25x20 2x20/17 2x20/20 2x25/20 sekundarni kanal cm 9x17 12x20 12x20 2x9/17 2x12/20 2x12x20 9x17 12x20 12x20 Ventilator '''^-Ventilator I. . Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> @ + ©. pregrade 5 cm • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 Ventilacija pojedinačnim kanalima.

15—40 10-20 "-i 30-60 10-20 s © Krovište s veznicima © Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima Krovište s veznicima i izgrađenim potkrovljem (9) Krovište s veznicima i podrožnicama 82 . Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija konstrukcija. ali su takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima Krovovi su gornji završni dio građevina. čelik. Za veličine opterećenja vidjeti propise (vlastiti teret. način prijenosa sila. Sastoje se od nosive konstrukcije i pokrova. Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. opterećenju itd. vrsti i težini pokrova. pokretno opterećenje.Duljina rogova kod krovišta s rogovima KROVIŠTA Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male širine zgrade najekonomičnije rješenje. s Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova i krovište s podrožnicama. armirani beton). što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. toplina). Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji. Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovišta s rogovima. Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata. Visina elemenata h Nagib krova u stupnjevima Raspon L u m Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo. dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. snijeg). Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. nagibu krovišta. hladnoća. štite ih od oborina i drugih atmosferskih utjecaja (vjetar. vjetar.

Takva je krovna konstrukcija trozglobni okvir sa zategom. 80 @ prvobitni oblik^ krovišta. snažno povezan. Koncentracija opterećenja u podvlakama. 80. duljina rogova do 8 m.lom plohe krova) -> s. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti. Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u sredini ako je duljina rogova = 4.5 m). 82 (§). inače ukrućenje veznikom -> s. konstrukcijski sustav.5 m. treba poduprijeti veznike -» s. Pri većim širinama zgrade i duljini rogova = 4. odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 (7j ^^ Spoj na tupi sudar s obrazima Nagibi krova na dvije vode 6°. 15° i 25' Nagibi krova na jednu vodu 6°. 82 ® Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. s kosnicima pod 45°.10° i 15° aj Silazne dijagonale s vertikalnim štapovima d) Uzlazne i silazne dijagonale s vertikalnim štapovima — Moguć i • konzolní ¡ istak ' : I ii | Donji pojas — b) Uzlazne dijagonale s vertikalnim štapovima č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama kao plitki krov na jednu ili dvije vode © Oblici drvenih vezača i ukrućenja 83 .. Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza (vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju stropnih greda .KROVIŠTA ->CP Krov s podrožnicama. Gornji pojas produženje % Krovište od lijepljenih rogova I presjeka. Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4.5 m. raspon < 25 m 8-14 12-14 A =nosač sjednostr hrptom B =nosač s dvostr. moguća i primjena oblica). što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. Krovište od drvenih rešetkastih rogova. (jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m. hrptom C =nosač sa sandučastim hrptom Sustav I nosača ® Gang-Nail čavlana ploča Gornji pojas . moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. prijenos sila na vezače. prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. Ako je duljina rogova veća od 4. Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci.5 m dvostruka je ili višestruka stolica. Pravilan. duljina veznika do 4 m.

ili od eternit ploča.60-0.45-0. bor.70 godina.OBLICI KROVOVA KROVNI POKROVI —> CP Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom. s vrhom prema gore. u vlažnima jedva polovicu tog vremena -> ® .Stakleni crijep © - Betonski crijep sa Crjepovi posebnih formata nor- PSL GL G - POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR Šatorasti krov. -»(9) Fazonski crijepovi -> @ POR T P W TSR SR SL Zabatni jednovodni sljemeni ugaoni desni crijep Crijep okapnice Jednovodni završni crijep Crijep na spoju sa zidom Crijep za završetak okapnice.Početni crijep za sljeme i greben desni FOR . težak pokrov. mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi ® kN°m°d r a Ž 6 n e S a m e Hi t r S k 6 ' ' 0.5 cm. nagib 18° 2 Valoviti crijep.Okapni dvovodni crijep lijevi FOL . Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2. rjeđe smreka.2 -1.Crijep za priključak dvovodnog sljemena desni F Priključni crijep sljemena OR . užljebljeni ili koritasti -» suhim sljemenom i grebenom -> mirani su. mnogokutni tlocrt (čT) Mansardni krov. bolje 10 cm. 0. debljine sloja 1 8 . debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. Krovni pokrov od šindre -> @ .Dvovodni crijep lijevi . Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 .Uglovni crijep okapnice dvovodnog krova desni F Središnji crijep u polju GZ . laganiji. 0.25 kN/m2 Engleski krov od škriljca.2 0 cm. na letvama razmaka 30 cm. 0.60 kN/m 34-44 2 2 Betonski crijepovi 0. 200 kao zaštita od vjetra i prašine. desni uglovni crijep za bočni priključak desno crijep za bočni priključak lijevo crijep za bočni priključak jednovodnog krova lijevo Završni crijep sljemena lijevo Crijep za sljeme i greben OL TOL .55 kN/m2 Dvostruko pokriven ©crijep).55 I 84 . ariš.80 kN/m2.Dvovodni crijep za priključak sljemena lijevo GR . Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šabloni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» Crijep: biber.hrast.4 m.70 © Krov od šindre 0.crijepa/m krov (biber . duljine 1. 0.Dvovodni crijep desni TOR .50 kN/m (^7) Užljebljeni crijep. Preklopi 8 cm.

Ijepenka i oplata Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije).55 0. 88-89.8%) 3° ( 5 % ) Duljina mm 9000 Širina mm 1000 7500 4000 1000 1000 8. (li) Oblik i položaj oluka Materijali Normirane veličine oluka u odnosu prema površini s koje se odvodi voda ® Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu prema odvodnjavanoj površini 85 . Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 jednostruki pokrov uklj. Debljina m m Trake 30-40 0. kombinacija s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je. ali uračunate letve. oluk.(2).6 mm) uklj.15 do 1.25 0. letve na letvama dvostruki pokrov na oplati i bitumen.15 0.0 tež 15. Q O i (J) i Veliki elementi za krov i zid (Canaleta) i H Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog materijala za pokrovne ploče i trake Odvodnjavana Normirana krovna površina veličina uz polukružni oluka oluk Pocinčani lim D I N 9721 min.5%) (25.1 0 ° 2 0 0 mm. pa je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje. Treba izbjegavati kombinaciju s aluminijem.175 m za ploče od 2. opšav ruba itd. letve na oplati uklj. 1 6 .50 0.2 5 mm 10° 13° 15° 17° (17.60 m i od 1.0 8.0 8. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ . trgovački formati -» (?).45 0. R a z m a k obujmica 2 m. 0.KROVNI POKROVI Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 70 .7.6 mm. bakreni lim. Bakar u odnosu na sve druge metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma.93 Ploče 2. formati Duljina m Širina m. Mort dodati kao 0. Ijepenci uklj. oplata 0. min.7 Metalni pokrov aluminijem (alu.7%) (13. Min.1 7 5 180 preko 1 7 5 .20 kN/m2 = 10° nagiba s brtvenim užetom {2) Minimalni nagibi krova klopi po visini 0 i pre- I—Smjer pokrivanja— Profil 177/51 Duljina mm 2500 2000 1600 Širina mm 920 920 920 Smjer vjetra 1250 920 debljine 6. max.7 m m Kuka za oluk: pocinč.55 0.9%) (17. nagib krova.0 . pričvrsni materijal cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br. umeci krunski ili dvostruki pokrov Vučeni falcani crijep DIN 456 Falcani crijep. Svi fazonski komadi za sljeme.7 mm) uklj.90 0.3 2 kg -Smjer pokrivanj. bitumen. Ijepenka i oplata Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) uklj. čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj cijevi. cinka itd.50 ' l— 7.2 7 5 200 Ležeći Oznake: (primjer: polukružni viseći oluk 333 Z N 0.80 0. Ijepenka i oplata s velikim pločama (360 X 280 mm) s malim pločama (oko 200 X 150 mm) Engleski pokrov škriljcem uklj. oplata Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci dvostruki pokrov Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) na letvama uklj. 13 uklj.).0 1. težina kg/dm 3 - Širina ploče 1 0 0 1-1.25 0. aluminija. 0.63 mm) uklj.50 0.60 0. podrožnica i vezača. Limeni krovovi od pocinčanog lima.30 0.1-2.145 cm za ploče duljine 1. titancinka.93 Dubina krova streha/sljeme do 6 m 6-10 m 10-15 m preko 15 m Visina profila 1 8 . i* .8-31.30 0. bez brtvljenja preklopa preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa Pokrov pločama od čeličnog lima ^ ^ Pokrov valovitim limom. Patina koja je tipična za bakar vrlo je omiljena.4%) (22. Bakreni su krovovi nepropusni za vodenu paru. -> © . čelična traka Čelični lim D I N 1541 pocinčan i (Zn) (St 2) (St 2) (St 2) (Cu) (Cu) (AI) (St 2) m2 do 25 preko preko preko preko 25-40 40-60 60-90 90-125 mm 70 80 90 125 150 Širina krojenja za iimene oluke mm 200 200 250 285 333 400 500 (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) 10—15 150 mm.0 0.9%) (29. savijanje itd.50 m. titancinkom i pocinčanim čelikom.5 tež.30 ® Krov od azbestcementnih valovitih ploča s fazonskim komadima za sljeme i strehu 0. korozije i smrzavanja.60 0. Vlastita težina krovnog pokrova (računska težina u kN/m2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod nagibom.5 0 mm 5° 8° 10° 12° (8.0 19 kg/m Zapr. Pokrov crijepom i betonskim crijepom bez morta.5 \3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja Limeni krov s falcanim pokrovom 0. čelična traka Bakreni lim DIN 1787 Kuka za oluk: plosni bakar Aluminijski lim D I N 1725 Kuka za oluk: pocinč. bitumen.6 (0.25 kN/m2 Minimalni nagibi krova za pokrivanje pocinčanim čeličnim limom 7.75 mm. oplata Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0. razmak olučne cijevi od zida 20 mm. oplata Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0. s brtvljenjem preklopa Pričvršćenje 129.00H -Korisna širina 91 5 8 .50 0..50 0.4%) (20.2%) 2 6 . s kukama 333 St Stojeći Zn) Oluke principijelno postavljati u padu.60 0. bez težine rogova.1 kN/m2.55 0. Profil 130/30 Duljina mm 2500 Širina mm 1000 2000 1000 1600 1000 1250 1000 debljina 6.50 '/2 vala normalno Kornere. ploče za ravni krov DIN 456 Falcani betonski crijep DIN 1117 Žljebljeni crijep DIN 456 Ploče DIN 1118 Ploče velikog formata (do 10 kom/m2) Žljebnjaci bez polaganja u mort 0.30 0. čelična traka preko 1 2 5 . Veća brzina tečenja protiv začepljenja. deb. presjek olučne olučne cijevi cijevi m2 do preko preko preko preko preko preko preko preko 20 20-50 50-90 60-100 90-120 100-180 180-250 250-375 325-500 mm 50 60 70 80 100 125 150 175 200 0 Polukružni Pravokutni obložen olovom Kuka z a oluk: pocinč.45 0. falcane ploče.66) 0. zato su posebno prikladni za hladne krovove -» s. reform ploče.50 0. bočni preklop Širina krojenja za limene cijevi mm 167 200 250 285 333 400 500 (12-djelni) (10-djelni) (8-djelni) (7-djelni) (6-djelni) (5-djelni) (4-djelni) Odvodnja krova W I | 0 Odvodnjavana Normirani krovna površina promjer uz kruž.2-2. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 4 .50 —i 11° ( 2 % ) h . bakra.

90 Presjek A . Krov s podrožnicama: rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci. Čeona daska ^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s podrožnicama Detalj krovne okapnice s dvoslojnim zidom Priključak roga svornjakom na podvlači Vezica roga Obloga © Potporanj roga.B Pogled (8) Povezivanje sidrenjem Pnčavlani lim Mijena A Presjek C . Pravilan. moguć unutarnji prostor bez stupova. prijenos opterećenja u osi vezača. dobro povezan konstrukcijski sustav. moguća i upotreba oblica). Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom obliku moguć kad su male duljine rogova (do 4. preklop. inače treba ukrućenje vezačima.KROVNE KONSTRUKCIJE DETALJI Kod nosivih sustava kosog krova treba razlikovati krov s podrožnicama od krova samo s rogovima. Koncentracija opterećenja u podvlakama. Veza između stope roga i stropne grede mora prenositi vlak (krov od rogova ima karakterističan vanjski izgled). osiguranje vijkom © Detalj veze kada je rog konzolno prepušten izvan krovišta 86 . Te se konstrukcije mogu i kombinirati. niz podupora u unutrašnjosti utječe na oblikovanje tlocrta.D ® Perspektivni prikaz Izdužena "gajba" krova s podrožnicama Završetak roga.5 m). Način prijenosa opterećenja utječe i na unutarnji raspored prostorija u tlocrtu. veza čavlom © Rog sprepustom preko strehe rRog © g ^ ^ 0 9 3 čeličnim sp0jnim Sidreni vijak / / / / // /y ' "V Nazidnica ž 80 > 1. Karakteristika im je različitost funkcija nosivih elemenata.

0 njihovu obliku. O njihovu skladnom uklapanju u plohu krova. oblik i raspored tih konstrukcija ovisi 0 obliku i veličini krova i 0 potrebnoj količini dnevnog svjetla.USPRAVNI KROVNI PROZOR Ako tavanski prozori na zabatu nisu dovoljni za osvjetljenje tavana. Veličina. gradivu i rješenju detalja ovisi cjelokupni izgled zgrade. grade se uspravni krovni prozori s odgovarajućom konstrukcijom. Širina te prozorske konstrukcije neka odgovara razmaku rogova kako bi se izbjegle skupe izmjene rogova. Te konstrukcije i prozori trebaju po mogućnosti biti iste vrste i veličine. 0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° (?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ (7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" ® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 87 .

Da bi se odvela vodena para. presjeka od 200 cm2/m treba izvesti min.018 m2/m . Nastanjene je prostorije ispod tavana štitila od hladnoće uskladištena ljetina.Hladni zrak Usporena voda IZGRAĐENA POTKROVLJA DIN 4108 Nenastanjeni tavanski prostori starih seoskih kuća služili su kao "ostave" za uskladištenje ljetine (sijeno. Ti su prostori bili pri strehi otvoreni tako da je hladni zrak strujao kroz tavan.debljina materijala (m) Primjena: a) tvrda poliuretanska pjena (PUR) (debljine 8 cm) s = 8 cm = 0.T^pc (9.4 cm Kod dvovodnog krova s duljinama rogova < 10 m vrijedi za strehu AL š 200 cm2/m.08= 2. svaki veličine najmanje 2% površine krova.0 .30/100 (v. U ventiliranom tavanu treba na dvjema suprotnim stranama predvidjeti otvore. slama i si. topi se snijeg i nastaju ledene barijere Ugradba termoizolacijskog materijala ispod ventiliranog pokrova sprečava tu pojavu.(8 + 8) 200 L 5 Proračun Primjeri ventiliranih krovova s nagibom <10° (shematski) Dokaz: Ostala krovna površina Uvjet: Slobodni ventilacijski presjek A l minimalno 200 cm2 Slobodna visina minimalno 2 cm Tijek proračuna: Visina ventilacijskog pr0St0ra= 100 .08 m ji .5%o pripadajuće nagnute krovne plohe A1 +A2 Tijek proračuna Au . 100 . stranica 7) sd = 30 x 0. difuzijska debljina zračnog sloja a = 10 m: sd = 2 m a š 15 m: sd = 5 m a > 15 m: sd š 10 m uz sd . tj. to znači prosječnu visinu proreza od 2 cm/M (fi). I I Presjek kroz planinsku seljačku kuću sa spremištem (?) Shema stvaranja ledene barijere Vrsta krova: krov na dvije vode Dimenzije (3) A)^ Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) B^ Sastav krova: izolacija između rogova Razmatra se ventilacijski presjek između termoizolacije i donjeg ruba oplate H ™ ČAJ—(5) 2 55 ™ ^ Uvjet: = 2%o pripadajuće nagnute krovne plohe A 1 ili A 2 ali min.n s (m) H . ® Primjer: proračun ventilacijskih presjeka krova na dvije vode DIN 4108 88 . Dokaz: Ekvivalentna difuzijska debljina zračnog sloja Ventiliranje potkrovnog prostora reškama u drvenoj oplati "Sljemenjak © Oblikovanje strehe kod dvoslojnog hladnog krova s ukrštenim letvama i oplatom Sljemenjak 100-16 H u ž 2. Uvjet: a -duljina roga s<j-ekviv. pri debljini od 2 cm mora visina od gornjeg ruba termoizolacije do gornjeg ruba roga iznositi min.).0. pa se zbog toga temperatura u tavanu malo razlikovala od vanjske ® Tako je snijeg ostajao jednoliko ležati na čitavoj površini krova.ventilacijski presjek 05 Au sljeme = . 200 cm2/m Tijek proračuna: AL .200 cm2/m: Visina: Ventilacijski prorez HL = potrebno A.L (8 + 8) 200 100-16 = 2.009 m2/m = 90 cm2/m Dimenzioniranje: A l sljeme = 90 cm2/m Primjena: Elementi sljemena s ventilacijskim presjekom i/ili ventilacijskim crijepovaima prema podacima proizvođača. Kod dvovodnog krova s duljinama rogova š 10 m vrijedi za strehu 2 A 2 crr|J/ Au streha = jgoo x A1 m © Betonski krov (jT) Drvena krovna konstrukcija • Sljemenjak (10) Drveni krov s ovješenim stropom © Dvoslojni hladni krov. 200 cm2/m.ventilacijski presjek 2 AL streha =^qqq x 9.0) = 0. izolacije može se zahtjev sd = 2 m bez problema ispuniti. Za ekvivalentnu debljinu slojeva zraka sd različitih izolacijskih materijala najbolje je prikupiti informacije od proizvođača.4 cm. Ako se tavan grije bez dovoljne toplinske izolacije. Dimenzioniranje: AL streha 1200 cm2/m Primjena: Iznalaženje visine kontinuiranog ventilacijskog proreza za kontinuirani ventilacijski prostor uzevši u obzir širinu rogova od 8 cm uz Al . 4. tablica 1 DIN 4108. dio 4) s . DIN 4108.4 m = sđ sd potrebno = 2 m b) Izolacijska ploča od mineralne vune s kaširanom aluminijskom folijom (naručiti kod proizvođača) s = 8 cm Sd = 100 m > sđ potrebno = 2 m Uz pripremu odgov.180 cm2/m Kako je 180 cm2/m manje od traženog min. dio 4.vodena para Koeficijent difuzijskog otpora (v.4 cm Pri tome treba računati na debljinu donje oplate.0+9. ventiliranje obaju zračnih prostora kroz proreze u kalkanskoj dasci Uvjet: S 0.

5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz Staklena mreža. termoizolacija .18338 Hladni krov s. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji.2 0 ° Krov od šindre (šindra 90°) 2 0 ° • 33° obično 2 2 ° Krov od falcanog crijepa. 'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s uloškom od aluminija 0.—\ Nagib krova -> s.hidroizolacija . Dodatnu sigurnost daju ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. Brtviti priključak na odvodnu cijev.3 kg/m2 • Krovna ploća odn. 90.pa ne može doći do kondenzacije. 90 (5) . Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). Između dva sloja staklene mreže dolazi jedan sloj staklene vune. x = 23% Betonska ploča 20 cm 1/A = 0.4 5 ° Krov od umjetnog škriljca 25° • 90° obično 30° . Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja postupkom lijevanja i valjanja. izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s.7 0 ° RAVNI KROV DIN 52128-133. dimenzioniranje tablica (4). Stambene prostorije 20°C. 85 Razlika unutarnje i vanjske temperature Iako t 20°/.zaštitni sloj. 90 @ .termoizolacija s dokazanim svojstvima za takav slučaj . bolje 3%. priključci u dvije razine. Ijepenka 3 kg/m2 Staklena vuna br 5 s 3 kg/m bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 500 juteni filc. normalan 18° • 35° obično 25° Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 5° • 90° obično 30° Krov od valovitih azbestcementnih ploča 2 0 ° • 90° obično 2 5 ° .(I). treba predvidjeti u konstrukciji.1 2 ° Krovna Ijepenka.5%.10. mehanička oštećenja.40 m2 • K/W Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 89 . 70% relativne vlage .betonska ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija . 90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi trake od stiropora). cinčani su priključci tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu).30° Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. 60% relativne vlage Vanjska temperatura Zatvorena plivališta 30°C. 4-stPuki fale 18° •21° obično 19° .120 m2 K/W Slojevi do parne brane = 0. konstrukcija. To je preduvjet za funkcioniranje sustava. mehanički pričvrstiti. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije.hidroizolacija . beton u padu Besprijekorna izvedba toplog krova Težina krova 100 kg/m2 50 kg/m2 20 kg/m2 (¿) Potrebni otpori prolazu topline 1/A 0. provjetravanje je nedovoljno i zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108.4° Prohodni ravni krov 2. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom.5 kg/m2 bitumena 85/25 (s preklopima) Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura Termoizolacija (20 kg/m31 više) 1..Nagibi krova 2° • 4° obično 3° .94 .80 m2 • K/W 1.0.50° Krov od škriljca.215 m2 KAA/ 0. 90.15 14 . Nagib = 1.ovisno o sadržaju vlage u zraku može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). rel. također priključak parne brane. "Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s.095 m2 K/W Unutarnji sloj zraka 1/a = 0. 100% = 0.15 23 .12 15 . ako je nagib manji od 10%. položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija -»(2). dio. ili dva sloja debele bitumenizirane folije (d § 5 mm). Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! .2 mm na kliznom sloju perforirane staklene vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora prašine). normalan 30° •45° obično 33° Stakleni krov 30° • 60° obično 45° Pokrov crijepom.94 m 2 KAA/ Uz vanjsku termoizolaciju od = 0. vlažnost zraka -20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja.215 i 0.2).12° Dvostruka krovna Ijepenka 3° .725 = 3 cm stiropora na parnu branu neće nastati kondenzat.15°C sadržaj vlage (100%) Sm % relat.215% £ 23%. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom s. Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku razgradnju (pjenasti materijali). dvostruk 35° • 60° obično 45° pokrov krunskim crijepom 40° • 60° obično 45° Pokrov žljebnjacima 45° Pokrov krovnim trakama . Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih aluminijskih ili betonskih profila -> s. uključivši i granični sloj zraka.5° • 4° obično 3° .4° Drvo-cementni krov 3° • 30° obično 4 ° . 52143. te predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. 90 (5) -(§). polaganje u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim rubom (na svim stranama).50° obično 45° 45° Pokrov trskom ili slamom . Bezuvjetno osigurati pad — 3% prema slivnicima. treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) kako bi se smanjila amplituda vibracija. krovna Ijepenka s 1. Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) Vanjska temperatura -15°.50° obično 2 2 ° . ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338.5 kg/m2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 2 • Traka perforirane staklene vune (samo položena) • Pretpremaz bitumenom 0.90° obično 5° .10° Krovna Ijepenka sa šljunkom 4° • 50° obično 6 ° .@ moraju uvijek biti termički izolirani. bit. 3. redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija parna brana . 3. Jednoslojna izolacija folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine (moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi sloj pruža dodatnu sigurnost!).18 13 (%) -12 25 .80° obično 6 0 ° . trake) 8° -15° obično 1 0 ° . utjecaje ultraljubičastih zraka. 3. Razlika između temperature zraka u prostoriji i točke rošenja .zaštitni sloj kao balast.90° obično 45° Krov od škriljca. Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 1 5 . ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 18195).4 5 ° Krov od falcanog crijepa. može i šljunčani nasip. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja . sprečava stvaranje mjehura. jednostruka 12° • 18° obično 15° Ravni krov od čeličnog l i m a ^ 18° .termoizolacija . u protivnom nastaju lokve.18 21 ® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane parne brane smiju imati.rizično! Nosiva masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne ležaje. spojene postupkom zavarivanja.10 m2 • K/W 1. Topli krov kao obrnuti krov: s. Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati krovnu opnu.3 0 mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom. dvostruki pokrov 30° .5 kg/m2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 3. Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom branom. temperaturne šokove. Bitni detalji Slivnici s. bit. ako se želi spriječiti kondenzacija Primjer: Stambeni prostor. 2. Topli krov s betonskom izolacijom: s. Redoslijed sastava odozdo: krovna.

bolje dvoetažno _> •-n.Klizni ležaj -Termoizoiacijska (meka) i ploča zbog širenja ploče Rub ravnog krova s pokrivenim kliznom reškom (klizna traka) Aluminijski završni profil Laki beton Termoizolacija Hidroizolacija 3 sloja Žbuka Zakitana rešetka Kuka Skriveni završetak krova Betonski rubni profil (sustav Kaniš) . Termoizolacija • Hidroizolacija Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi ("samurova cijev") Rubno ispupčenje (Laki beton) Dio s prepustom Nosači na razmaama Beton 2bl .Pokrov razdjelnice Pomoćna konstrukcija Dvostojna rasvjetna kupola s ventilacijskim prorezima -» s. Dvoetažni slivnik. umj< muviii vn lopiom Krovu."Izolacijski prsten" Krovna opna Termoizolacija Žbuka Izolacijsko tijelo od staklene pjene Passavant krovni odvod © Odvodnja krova.3 5 c m Žbuka Sloj slame ili staklene vune Šljunak. 177 Humus 3 0 .Stdrena šina Podne ploče položene na predloške i 0 to Svomjak < Spužvasta guma Brtveno uže 0 10 Zaštita: dvostruki uložak šljunka. "Compi* traka .RAVNI KROV DETALJI TOPLOG KROVA Zaštitna rešetka "izolacijsko tijelo". nagibi 3% Slivnik na ravnom krovu od polies. bolje šljunčani nasip ^ f 00) 'dom. kutnik od cinčanog lima i pokrovna letva sa z Spoj sa zidom s prirubnom širinom Spoj sa zidom s FD brtvenom letvom (otpornom na gaženje) Ovoslojna rasvjetna kupola I Spoj sa zidom Termoizolacija Hidroizolacija Ploče na podlošcima .Roče na podlošcima V ® Spoj sa zidom na mjestu vrata za terasu Držač voda na izolacijskoj traci Gromobran Betonski predložak 15/15/18 V® Spoj sa zidom. za pajriu branu rtvena prirubnica . otporno na pritisak -Brtvena prirub. bolje je da prag vrata bude iste visine kao zaštitni nazidak . brtvljen \ 3 ) prirubnicom i termoizolacijom od staklene pjene čiji se donji rub ubetonira ("Passavant") M 1:10 MS završni krovni profil (Aluminij) Predgotovljeni element od lakog betona .p? (2(3 nom konstrukcijom i pokrovom ^ Krovni vrt na toplom krovu. 2 slivnika. umjesto zaštitnog estriha preporučuju ploče od granulirane gume Priključak dimnjaka s obloženom pločom 90 . granuiirana keramika ili šljaka 10-20 cm — Zaštitni estrih Hidroizolacija Termoizolacija Beton za pod Beton —Žbuka © Postavljanje gromobrana na betonske podloške bez prodora kroz krovnu opnu Izdignuta dilatacijska razdjelnica s dodatnom zaštitom a Dilatacijska razdjelnica s pomoć.& tera armiranog staklenim vlaknima r s predgotovljenom termoizolacijom.Žbuka T KutniK od cinčanog I trna Pokrovna letva Hidroizolacija Termoizolacija • Beton _ Brtvljenje kitom "Prirubna šina .Betonska ploča I '— Termoizolacija I ' — Hidroizolacija . min.

5% otpora prolazu topline 1/k! Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. jer može za ventiliranje služiti samo uz nagib iznad 10%. toleriraju se neizbježni čavlani spojevi). unutarnjeg sloja > 10 cm.-završni profil • Laki beton • Parna brana+klizni sloj Termoizolacija Hidroizolaclja + folija RAVNI KROVOVI ALTERNATIVNI HLADNI KROVOVI Obloga krovnih terasa: s. 90 Nagib > 1. naročito kod zatvorenih bazena. ventilacijski jh» /^TA hladnog krova (natkriveno prorez se može zamrznuti V . Prednost: brza zaštita od oborina.' kupalište) Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 91 . Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija. preko toga filtarsko predivo -> s. 89 Hidroizolacija kao za topli krov s. Termički izolirati i cijevi koje prolaze kroz krov -» (§). Redoslijed slojeva -> (§) i (§). nema ograničenja primjene. Prednost: ravnina odvodnjavanja je ispod obloge pa nema smrzavanja).u obliku traka ili točkasto Parna brana ' Zavarene bitumen trake 5 cm šljunka 15/30 ili podne ploče na podlošcima ' Položaj otvora za odvod zraka na suprotnoj strani i ci i (5) Topli krov od lameliranih lijepljenih ^ r ( 6 ) nosača. lako je pronaći pogreške. ne samo zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. 90 Krovovi iznad zatvorenih bazena i si. bljencem Zaštita površine šljunkom Vijenac od predgotovljenih elemeVentilacija na sljemenu kosog nata.bolje je položiti ploče. Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i utor to nije! Termoizolacija -> s. Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. podgled blanjane talpe Dodatni odzračnik s prilijepljenom kapon Hladni krov teške konstrukcije Košara za zaštitu od lišća 3 sloja Ijepenke Žbuka'""' Beton ^ t<® Dodatni odzračnik kod hladnog krova za izuzetno velike krovne površine i za ventiliranje uz priključak na više dijelove građevine — Drvena oplata Hidroizolaclja 3 sloja Šljunak Termoizolacija slivnika hladnog ravnog krova u ventiliranom praznom prostoru Žbuka armirana staklenom mrežom (8) Hladni krov lake konstrukcije Jednostruka Ijepenka — Pokrov limom Eternit Ventilacija (dvorane) Termoizolacija Krovna letva Nasatice postav gredica Alu -parna brana Bit Ijepenka Termoizolacija Stvaranje ledene barijere ó bol ab-hsfrKrovna traka Sloj za izjednačenje tlaka pare Z hidroizolacijska Masa za reške & u m P a s t a za premaz Izolacijska traka s tekstilnim uloškom Izolacijska traka s metalnim uloškom Žbuka Zid Izolacijska traka s uloškom od sintetike Folija od sintetike p Zaštita površine sitnim dro. znači "klimu barake". Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod termoizolacije. dugog vijeka trajanja (za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). Pred premaz Masa za lijepljenje po čitavoj površini Masa za lijepljenje .Šljunak Alu. Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za pažnjom pri izvođenju. Umjesto tablice -> s.: Ventilirati prostor iznad obješenog stropa ili tu šupljinu grijati.> © . Važno: termoizolacija iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče. Betonski krov -> © : zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije moguća je pojava kondenzata. važno za odvodnju. Žbuka Termoizolacija — Betonski krov (vodonepropusan) I ' * © oSmann-krot)bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom Krovni vrt s površinskom drenažom od drenažnih ploča.( § ) Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 90 (2) primijeniti tablicu (3) . neprikladno za vlažne prostorije. koji se ljeti uvijek osuši. sloj zraka služi samo za izjednačenje tlaka pare. 110 120. ne može se poboljšati samo termoizolacijom! Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima mora vladati podtlak. Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje. jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu krova. preveliki istak.Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane uključivo granični sloj prema zraku najviše 13. analogno toplom krovu. nasipa keramičke sačme ili šljunka. Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan . 90 @ (rahlo polagati u šljunčanu posteljicu ili na podmetače. Hladni krov .5%.bolje 3%. Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci na zidove.

Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 9. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 3. Gotovo zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. Građevinsko .fizičke prednosti ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 7. U Berlinu su oko 1890. Poboljšava mikroklimu 5. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 6. Povećava ukupne zelene površine. na koji su se naselile biljke.čvrste površi- Raspodjela oborina površine neizgrađene Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» ( s ) (8) — Poboljšanje gradskog zraka •filtri— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed kisika što ga proizvode biljke Gradnjom svake nove kuće gubi se dio slobodnog terena -> (14) @ Veliki dio izgubljenih slobodnih površina mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem krovova Površinski sloj humusa hranjive tvari Prirodno kruženje vode i hranjivih tvari Psiho-fizička vrijednost zelenih površina (zelene površine pozitivno utječu na osjećaj ugodnosti) 92 . © Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu (u 6. prije Krista) ® Izgubljene zelene površine mogu se vratiti ozelenjivanjem krovova Pri "uobičajenom" krovu Pri "zelenom" krovu (5) Pregrijani.g. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 4.OZELENJIVANJE KROVOVA —» Q P Povijest Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali su krovove. stoljeću otkrio Le Corbusier Svojstva zelenog krova ® Krovni vrtovi na najamnim stambenim zgradama: "Programsko usmjerenje za novu arhitekturu" © Krovni vrtovi kao skupina lončanica na balkonima i krovnim terasama 1. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 2. seljačke kuće radi zaštite od požara pokrivane slojem humusa. st. suhi gradski zrak-> (6) © Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara vanja biljaka koje troše energiju Raspodjela oborina . Veže prašinu 8.

v. ukrasno bilje. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje krovnih terasa.9 kN/m2 30 l/m2 1 cm 4 cm 5 cm Ručno ® Različiti načini ozelenjivanja krova 93 . zeljaste biljke. parapeta i balkona. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno.v. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%.hidroizolacija krova t Hrvatski nazivi (boja cvjetova) Kamenika (bijelo .1 0 cm 10 cm 0. drveće. trava.' Razdjelni sloj .7 kN/m2 Količina vode 170 l/m2 Sloj usitnjenog treseta . Sempervivum Tectorum Pelosperma Festuca Glauca Festuca Ovina Koeleria Glauca Melicia Ciliatx Ozelenjivanje krova sustav Zinco f Floraterra Ozelenjivanje krova sustav Zinco Floradrain Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) ¿te Sloj usitnjenog treseta Mješavina zemlje •3 Filtarska hasura "4 Drenažni sloj — 6 Sloj za zaštitu od korijenja Razdvajajuće-zaštltni sloj Hidroizolacija krova Nosiva konstrukcija Visina ^ 250 cm Visina nasipa od 35 cm Površin.v. zaštitna hasura 2 folije za zaštitu od korijenja . Prirodno navodnjavanje: kiša.OZELENJIVANJE KROVOVA Nagibi krova. grmlje. .15 kN/m2 40 l/m2 .2 0 cm 12 cm 1. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. Kapljično navodnjavanje. Raslinje: mahovina.ružičasta) Oštri žednjak (žuta) Bijeli žednjak (bijela) bijela sorta bijela sorta bijela sorta bijela sorta Busenasti žed.cm 5 cm 9 cm Ručno ili automatski 5 . Gnojenje. Mobilno zelenilo.2 0 cm 12 cm 1.1 kN/m2 45 l/m2 1 cm 4 cm 7 cm Ručno 5 .v. lođama i si. Voda se akumulira u drenažnom sloju i vegetacijskom sloju. (svjetlozelena) Zimzelen (žuta) Zimzelen (zlatna) Zimzelen (žuta) Zimzelen (žuta) Zimzelen Zimzelen Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Čuvarkuća (ružičasta) Podnevnik (žuta) Vijuk (plava) Vijuk (zelena) Trava (zeleno srebrna) Trava (svjetlozelena) visina 5 cm 8 cm 8 cm 5 cm 10 cm 5 cm 8 cm 5 cm 8 cm 10 cm 12 cm 5 cm 5 cm 5 cm 6 cm 6 cm 8 cm 8 cm 25 cm 25 cm 25 cm 30 cm cvjeta VI VI-VII VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VIII-IX VI-VII VI VI VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI-VII VI VI VI V-VI Sedum Album „Coral Capet" Sedum Album „Laconicum" Sedum Album „Micranthum" Sedum Album „Murale" Sedum Album „Cloroticum" Sedum Hybr. Zalijevanje.7 kN/m2 80-170 l/m2 . drveće. Ekstenzivno ozelenjivanje. Krov postaje stambeni vrt opremljen pergolama.cm Mješavina zemlje 23 cm Drenažni sloj 12 cm Navodnjavanje ručno ili automatski do 250 cm 19-35 cm 1.v. grmlje. Intenzivno ozelenjivanje. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja.4 kN/m2 60 l/m2 . Kišenje. Sedum Floriferum Sedum Reflexum „Elégant" Sedum Sexangulare Sedum Bijela Tatra" Sedum Spur. (3) Raspored slojeva zelenog krova 4 Sanduci s biljkama kao obrub zelene površine A17/1 1 Latinski nazivi Saxifrage Aizoon Sedum Acre Sedum Album Filtarska tkanina elementi Floradraina izol. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. Sve treba stalno održavati. Vrste ozelenjivanja krova. 3.9-3. Raslinje: livadna trava. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva minimalnu njegu. „Superbum" Sempervivum Arachnoideum Sempervivum Hybr.cm 7-23 cm 12 cm Ručno ili automatski 5 .cm 7 cm 5 cm Ručno 5 . opter. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 25°.2 5 cm 14 cm 1.

Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) . reakcija tla (pH . zadržavaju vodu i oblikuju tlo.© zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja. isušivanje). (S) Hladni krov -> @ ® Vegetacija Hladni krov sa zelenilom Busen u svitku (ispod toga mješavina ekspandirane gline i zemlje) Filterski filc Ekstr. Dvostrešni krovovi se također mogu ozelenjeti.Y:YXv/:\Y:\\v/^y. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva.v. dilatacijske razdjelnice. Filtarski sloj. Materijal: hasure od vlaknastog tkanja. zračenje tla.©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu s ozelenjivanjem. Treba pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. ostakljene kupole. Zadaće: spremište hranjivih tvari. zadržavanje vode. drenažne trake od pjenastog materijala.| 32 izolacija 1— 2 5 1 Detalj strehe -> (n Vegetacija Vegetacija (koja može uspijevati na šljunku. hidroizolaciju krova (mjehuri. Primjeri -» Q . ploče od sintetike. zaštitni materijali. Oni daju: stabilnost strukture. Zaštitni sloj. Obratiti naročito pažnju na: sklop slojeva (stanje). oblikovanje nagiba. Razdjelni sloj.-. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana opterećenja.\\'-. ^ 11 Vegetacijski sloj. neravnine i progibe krovne konstrukcije. rijetki busen) u P Vegetacijski sloj . Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. slivnike. ventilacijske cijevi). prodore (svjetlarnici. pukotine). Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje drenažnog sloja. Sloj za zaštitu od korijenja. Drenažni sloj.\ ^ k d moguće) K s s s s s f l s s r Spoj sa zidom sa sigurnosnim trakom šljunka "Čičkasta" drenažna hasuraM Zemlja Busenje (s livade ^ t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova Prijelaz sa cestovnog kolnika na intenzivno ozelenjeni krov Prijelaz s pješačke staze na intenzivno odnosno ekstenzivno ozelenjenje 94 .\-XY. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila.vrijednost).Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Drvena oplata Nosač Zračni prostor Termoizolacija 1. polistiren pjena Šljunak Vegetacijski sloj Filtarski sloj Drenažni sloj Zaštitni sloj Termoizolacija Sloj za zaštitu od korijenja—j — Rubni krovni profil L Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Krovna ploča —'"p 1 Hidroizolacija krova Odvodna cijev viv ® Obrnuti krov -> (?) Obrnuti krov sa zelenilom 1 Detalj strehe kosog ozelenjenog krova Obloga pločama na pijesku Filtarski filc Drenažni elementi Folija za zaštitu od korijenja Hidro.OZELENJIVANJE K O O A RVV DETALJI Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj • Šljunak Drenažni sloj Zaštitni sloj Sloj za zaštitu od korijenja Razdjelni sloj Hidroizolacija krova Razdjelni sloj Termoizolacija Parna brana Izravnavajući sloj Krovna ploča tD fr® Topli krov -> ( | ) (2) Vegetacija Vegetacijski sloj Filtarski sloj Topli krov sa zelenilom . Prodiranje korijenja zaustavlja se PVC/ECB i EPDM . rubne priključke. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani škriljevac. polistiren-pjena Drenažna cijev Nasip šljunk Filterski filc Ekstr.^ O S O n k a i zemlje Drenažni sloj "^IJT" — S l o j za zaštitu od korijenja "TL Klizno-zaštitni sloj Hidroizolacija krova .trakama. 50 I I lllJ 11 Mješavina šijuFiltarskhstej— . prozračivanje.

Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći redoslijed: Ekstenzivna biljna površina . Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi.štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog djelovanja korijenja. 7. 8. u širini od (prema DIN 1055. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne krovove 2. naročito na krovovima. 11. 7. primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne trule nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije jer ona mora biti pristupačna kontroli 4. konstrukcijske mjere 1. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom sloju. podzemnim garažama. 2. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građevinsko . Stranom vegetacijom smatraju se stablašice. sijanje.) b/8 = 1 m = 2 m. prednost dati biljkama koje se same regeneriraju.Definiranje pojmova Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena uobičajenih slojeva. 10. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti znatne razarajuće sile. zaštitni slojevi trebali biti od anorganskog materijala. Rubno područje — min 80 kg/m 2 - Zaštita od požara 1. Krovnu konstrukciju. pH . 10. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom.0. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpornost protiv truljenja. 3. 12. Rubno područje Unutarnje područje — mm 40 kg/m 2 1 1 Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 1. dilatacije. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina. Vegetacijski sloj mora imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. npr.* QP 5. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka iznositi najmanje 20%. šljunka.tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase B 1). stepa i kamenjara Balast rubno područje kg/m 2 Unutarnje područje kg/m 2 40 65 80 2 treba kombinirano upotrebljavati. funkcije. Vegetacijski sloj . prodori. 3.fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 6. statiku. Visina strehe iznad terena m do 8 od 8 do 20 preko 20 najmanje najmanje najmanje 80 130 160 5. sadrži vodu i hranjive tvari te omogućuje izmjenu tvari. način se izvođenja i težina balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine krova. naročito vrba. kao npr. 8. ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za održavanje. a njegu u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. zaštitnim slojevima koji zahtijevaju održavanje. pri čemu posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike.služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju vegetacijskog sloja. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtijevaju redovitu kontrolu. Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja. 95 . skloništima i si. 7. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oštećenja. topola. zahtjeve građevinske fizike i vegetacijsko . Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu oborina od najmanje 30 l/m2. Krovni pokrov . zidni priključci itd.mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti trajno nepropustan (DIN 18531. 6. Zahtjevi.daje biljci stabilnost. 5. Filtarski sloj . breza. ploče). Područje primjene Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir s tlom. sedra. rasađivanje mladica (biljni kontejneri. Zaštita od korijenja . 2. ne smatraju se stranom vegetacijom. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvodnjavanja. 11. 9. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje. 2. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim koritu potoka. te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. u najmanjoj širini od 50 cm. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osiguranje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokrivačkog obrta: 4. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. DIN 18195). Ovisno o opterećenju vjetrom. hasure. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim silama sisanja. šljunak. 8. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. pa i mahovine i lišaji. slivnici. Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti trajno i efikasno spriječeno. javor i si. Zelena površina i održavanje 1. 6. kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz vegetacijskog sloja. Drenažni sloj . te služi za dozirano otjecanje vode. V . Biljke koje se same nasele. ili siju odnosno presađuju kao mladice. npr. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. .sađenje. dio 4. U načelu.sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja.vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6. 3. 4. plinova i vode. Unutarnje poaručje Sigurnosni trak 9. tj. Na tim bi mjestima. OZELENJIVANJE KROVA IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E . krovne priključke i sigurnosne pojase.

ne truli. -Tia*. 0 Pneumatske hale: Membranu nosi mali pretlak zraka. najčešće 1. Primjena: izložbene. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. visoka postojanost boje. (20-30 godina) Izgled: u svim bojama. nadstrešnice. čelika ili aluminija: rasponi max. natkriti bazeni. Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana. Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo. Visoka kakvoća glede svjetla. vijek trajanja minimalno 30 godina PTFE predivo. sportske dvorane. Primjena: izložbene. Širina = 45 m. paviljoni. vodonepropusno. otporno je na agresivne utjecaje okoliša. vodonepropusno. propušta svjetlo. brza montaža. Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102. Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i vjetrom). Zračne ustave sprečavaju jače istjecanje nosivog zraka. Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana. kombiniranjem spomenutih postupaka ili spajanje stezaljkama. odbija pr~ ljavštinu i vodu.5 m. Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. mnogokut.2 0 godina. Sikabran). Vijek trajanja minimalno 30 godina. dvorane za skupove ili sportske aktivnosti. Rasponi mogu biti i veći od 100 m.3 m. industrijske i sportske hale. Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 . Težina: 800-1 200 g/m 2 . Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat. niski troškovi izvedbe 96 . 40 m. © . Primjena: izložbene. lijepljenjem. vodonepropusno. upotrebljava se i za odjeću astronauta. presvučeno slojem silikona (npr. duljina neograničena. oko kojeg je napeta membrana kao zaštitna presvlaka. pravokutnik. krug. s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a.GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. spaja šivanjem. Natkrivanje površina »HuMMI © Gradnja kupole © © Napete konstrukcije: Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž rubova. nadstrešnice itd. Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom (zračni jastuk).© S k e l e t n e hale: Nosivi skelet od drva. Predgotovljavanje. Vijek trajanja: 1 5 . posebni oblici • gradnje tekstilom Provizorne građevine s nosivom skelom od drva. Kroji se prema konstrukciji. skladišne i industrijske hale. Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%. otpornim na koroziju Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno slojem PTFE. propušta svjetlo. (4) 4Sm Pneumatske hale Napete konstrukcije. -> 0 Zbrojivi standardni sustavi: Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim smjerovima. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. trokut. obostrano folije od ETFE. te natkrivanje gradilišta (rad zimi). Primjena: spoj ne komunikacije. čelika ili aluminija. vijek trajanja 20-30 godina. zavarivanjem. Duljina do 2000 m. čekaonice. stabilno protiv uItraljubičastih zraka. skladišne i industrijske hale.

čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. arh. strehama i si. letva: 4x6 cm 5. (5). (11) 2. 6. 6 x 6 cm 8.5 cm plošni čelik 300/60x8 kabelska mreža 11. 9. Bili II 5 3 A Hl Poprečni presjek Uzdužni presjek Klizačka dvorana olimpijskog parka München.sidrenih vijaka. Kurt Ackermann i partner. preko pokretnih. lijevanih čahura. Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni. © . čelične mreže od užadi. Gutbrod.. Arh. vodi se užad u obliku girlandi. Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata . ® kao i klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g).» ( § ) . (g).: Bechnisch i partner \\ \ I I / ' skretno sedlo visinske točke Studentski projekt: S. 7. 1983. dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek.g.g.2.5 mm PVC-om 3. koja se zatim natežu i usidruju. stezne naprave 10. 1. (T) Njemački paviljon. G.> © .KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom veliki rasponi bez oslonaca. Takozvani lebdeći stupovi . vijak @ © S t e z n a naprava kabelske mreže sa sastavom krova Stezna naprava rubnog užeta kabelske mreže 97 . 4. ^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne grede glave jarbola ® Točka promjene smjera rubnog užeta (9) (4) Olimpyski stadion München 1972. arhitekti: R. Na rubovima konstrukcije od mreže užadi. letva. . F Otto Sportska hala ¿U Sportska hala ® Montreal 1967 (^3) Park olimpijade München 1972. olimpijski stadion 1972. (7). Njemački paviljon na Svjetskoj izložbi 1967. Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema DIN 980 ili pomoću tlačnih spona.—. Montreal Expo 1967. u Montrealu izveden je na taj način . kabelskih sidara itd. Caragiannidis. ® . najčešće kosih čeličnih stupova. krovna opna poliestersko pletivo obloženo BST ploče spojna os sintetički podlošci h .nosivi elementi koji su i sami poduprti. u Munchenu -> (3). Zanimljiv je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne visoke škole u Dortmundu .

sajamski kompleks Dortmund.> © . Interijer izložbene hale ® Prodajna centrala Renaulta.© i Gunter Behnisch -» © Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na okrugle prednapete čelične jarbole . arh: Bechnisch i partner. čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti.. Ovješena konstrukcija daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova bez prekidanja radnog procesa.0 . Poduprte konstrukcije smanjuju razmak ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» Kod poduprtih je konstrukcija.> 0 . tvornica motora u SAD. natječajni projekt: Portmann.OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka. London © Otpremna zgrada zračne luke Paderborn / Lippstadt. Michael Hopkins -» ® . izvrgnut izvijanju. Stuttgart A A A . slično kao kod mrežastih. trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © ©• (3) Vanjski izgled s galerijom Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © .© . Panzer ® 98 Istraživački centar Schlumberger. Projekt omogućuje proširenje osnovne površine za približno 67%. Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati konzolne nosače. Dortmund . (2) Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman Foster -» 0 . Echterhoffe. projekt: Koncertna dvorana. (4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) Sportska dvorana na lokaciji Schafersfeld u Lorchu. (7) Presjek kroz fasadu Arh: Richard Rodgers i partner.. Cambridge/GB. i u normalnim slučajevima može se i naknadno utezati.© i sportskih hala Guntera Bechnischa -» © . Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu. Richard Rogers . ^ A A A J»PÄ — © Fleetguard Fabrik Quimper/France. Hugo. Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» ® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. London (9) Perspektiva interijera / zimski vrt Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund. Swindon / Wiltshire arh. Norman Foster Ass. Užad prenosi samo vlačne sile.. London . Vlačna užad je čelična. arh. Uglavnom se to može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija.@. Gerber i partner. Arh: Michael Hopkins i partner. potreban "lebdeći stup" koji je. kao tlačni element.

dakle tetraedre. Pravilne ravne mreže trokutne su. mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. proizlazi iz jednadžbe rešetke da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova.» OSNOVE . Kao i kod ravninskih rešetki.V. oktaedre i ikosaedre.PROSTORNE REŠETKE Pet platonskih tijela Tetraedar Heksaedar Oktaedar Dodekaedar Ikosaedar . Ako sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine.roštilj. od poluoktaedara i tetraedara u zakrenutom položaju (45°) Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar © Prostorni građevni elementi oktaedar i tetraedar (veliki ugao kocke) s reduciranom visinom ^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar Prostorni građevni elementi poluoktaedar i tetraedar 'S > K/ W V W V W V Geometrijski red duljina štapova s © f a k t o r o m V"2 i prirodni predložak za geometrijske redove: kućište amonita Jednoslojna sferična ikosaedarska kupola Prostorna rešetka ® Prostorna rešetka 99 .roštilj. 60° i 90°. od oktaedara i tetraedara s reduciranom visinom © Prostorna rešetka . od poluoktaedara i tetraedara u položaju paralelno s rubovima © Prostorna rešetka . = = = = = 4-površina 6-površina 8-površina 12-površina 20-površina sferične mreže (T) Platonska tijela Jednadžba rešetke Za postizanje kinematičke stabilnosti mora biti ispunjena Fopplova jednadžba rešetke: broj štapova = 3 x broj čvorova . Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s faktorom V z Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°. sastavljena od oktaedara i tetraedara s pravilnim štednim otvorima u donjem pojasu '. mora se poći od toga da se štapovi na čvorove vežu zglobno. a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih mreža. Da bi se trodimenzionalna konstrukcija nepokretno oslonila potrebna su 1 + 2 + 3 pridržajna štapa. koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova. a dodekaedar 24 štapa.roštilj.roštilj.> Q P Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri.W3- N A A A A A A A A / ^ " ® Prostorna rešetka . štapova. prema tome je 3 x broj čvorova (1+2+3) = broj štapova. © Prostorna rešetka . te prema tome i površina..6.. kvadratične i šesterokutne. Primijenjeno na pet platonskih tijela. Heksaedar zahtijeva u svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova.. jer u trodimenzionalnom prostoru mora svaki čvor biti fiksiran s tri štapa. Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske strukture.

montaža odsječaka ili postupak podizanja ploča. biraju odgovarajući čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava.arena u Stocholmu -> Postupci montaže su slobodna konzolna gradnja. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa. @ Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja zakrivljenih rešetkastih roštilja. donji pojas u KK-sustavu TK-sustav (tanjurasti čvor). može i trapezolika geometrija. otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma konstrukcije. jedno. koji se najčešće izvodi sa 10 površina. Strizevvski Presjek Globe-arene u Stockholmu.: Berg Detalj šed-sljemena. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih rešetki. koji se proizvodi u velikim serijama Suprotno tome. u skladu s uzdužnim silama u štapovima. arh. nego mogu. veze vijcima neotporne na savijanje. jednoslojne strukture. Pogled na krovove paviljona za izložbe biljaka Gruga. projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u proizvoljne nosive površine -> (i|). veze pomoću više vijaka otporne na savijanje.štap. prenijeti i male momente savijanja -> 0 .© © Priključak štapova na čvor Li = osovinska mjera sustava I 2 = nominalna mjera štapa L3 = proizvodna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 1 Kružni profil šupljine KHP (cijev) 2 Stožasti naglavak (3) Građenje Mero rešetke 3 Osigurač navoja 4 Naglavak zavrtnja 5 Sigurnosni urez 6 Zavareni šav 7 Otvor za odvodnju 8 Otvor za uvođenje trna NK-sustav (lončasti čvor) direktno oslanjanje krovne opne na štapove gornjeg pojasa. Specijalni se čvorovi mogu proizvesti prema slobodnoj narudžbi. Do sada najveća polukuglasta zgrada u svijetu je Globe . Kod građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju kao "idealni zglobovi". veze vijcima neotporne na savijanje u trokutastom rasteru. sastoji se od čvorova i štapova -> 0 . Postoji samo jedan normirani čvor jednog tipa. direktno oslanjanje krovne opne. samo jednoslojne strukture. 60°. direktno oslanjanje krovne opne. regularni čvor. arh. 90° i njihove višekratnike. Essen (NK-sustav) 100 . optika čvora integracijom štapova (12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu. dvoslojne nosive strukture.i viševijčane veze. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi pocinčani. koji omogućuju optimiranje konstrukcije i pokrova -> ® . dobiva samo toliko rupa koliko je potrebno za velike količine identičnih čvorova u prostornim roštiljnim rešetkama. koju je razvio Mengeringhausen. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka. glede veličine priključaka kao i kuta između dva ubušena navoja. jedno. uz slobodni izbor osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih duljina štapova.Normalni čvor s 18 površina dopušta kuteve priključaka od 45°.(3) Pri tome vrijedi osnovno načelo da se. ovisno 0 silama koje treba prenijeti. direktno oslanjanje krovne opne. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor ZK-sustav (cilindrični čvor). Mero-čvorovi PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» Qp Prostorna rešetka MERO. kompaktno oblikovan prijelaz štapa u čvor BK-sustav (blok čvor).i višeslojne strukture. Kod prostornih kombinacija postoji mogućnost da se.(7). razvojem se došlo do velikog broja dopunskih sustava čvor .

Uglavnom su svi štapovi pocinčani.Horde.1 0 0 m.PROSTORNE REŠETKE PRIMJENA —» CD Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. detalji -> © . Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju na kuglu od kovanog željeza.^ B r o j pozicije stat. U sustavu Krupp-Montal® mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova.(5). proračuna \ ^ 0 . 3 ' k u g l e Dimenzije cijevi Priključni vijak Štapovi gornjeg pojasa (?) Dijagonalni štapovi Glava stupa Elastomerni ležaj Dimenzije cijevi Priključni vijak Broj pozicije stat. bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA). Dortmund . Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 . lim 7 Klin 11 Držač klina 4 Postolje 8 Podrožnica 12 Horizontalna cijev Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 101 . proračuna ft kugle Upeti stup Kugla (5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa. KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih sila. od toga 4 x horizontalni i 8 x dijagonalni štapovi Opći središnji čvor 1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 5 Centralni dio 6 Ležište klina 9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 13 Dijagonalna cijev (13) 3 Čelični trapez. u slučaju potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. proračuna ft kugle Priključni vijak i .centralni dio s 12 priključaka. klinaste spojke. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor.® . Spojna su sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova i pritežu u kuglasti čvor -> © Za sve prostorne rešetke karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 . klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. 0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke Dimenzije cijevi Broj pozicije stat. a dodatno se može nanijeti i boja. upeti stup (o) Pričvršćenje podrožnice ® Modul mreže S Opći središnji čvor . Ruter.

Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani su u katne okvire. Omogućuje velik broj katova. Skeletna gradnja s prekinutim stupovima . zglobna veza ploča u sredini polja). šuplja. Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). rebrasta ili kasetirana ploča. Dvozglobni okvir.3 n = n = n KATNE KONSTRUKCIJE -»QQ r r i p ir ir i i ir © Prolazni stupovi. Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto povezani. aluminiju i drvu. Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje. broj katova ograničen nosivošću i težinom gradiva.© . najčešće kvadratični osnovni raster © . u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom kruto spojena greda (zglobni katni okvir). zidovi stubišta). opterećenja podvlaka preuzimaju glavni nosači Stropni nosivi sustav s nosačima u dva sloja: opterećenje nosača ploče prenose se preko podvlaka na stupove . prečke na sakrivenim konzolama (D Prolazni stupovi.» © . prečke na sakrivenim konzolama © Nastavljani stupovi. prečke na konzolama © Katni okviri oblika slova H Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata. zabatni zidovi. Pojedinačni stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene konzole) -> © .> © . s uzdužnim okvirima. Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © © . Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom gradilištu i predgotovljenost. pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene jedna iznad druge. Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. prečke na konzolama © Nastavljani stupovi. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. Uporabivo u svim područjima visokogradnje. Vezovi (košnici. Spoj stupova može biti pomaknut od kata do kata. Skeletne gradnje s dijelovima okvira © . masivne ploče (zidne ploče. rešetke). s uzdužnim i poprečnim okvirima. Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima. kao panelna ili skeletna gradnja. Stupovi s konzolno istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima. predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim čvorovima.slap). Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor. stupovi s prečkama pojedinačni ® Nastavljani stupovi. pa je potrebna kruta jezgra. skeletna gradnja u čeliku. Skeletne gradnje s gljivastim pločama . Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna stropnim konstrukcijama.© © Dvozglobni okvir © Stupovi oblika slova T i L Masivna betonska ploča © 102 Gljivasta okvirna konstrukcija © Stropni nosivi sustav s nosačima u jednom smjeru: nosač leži neposredno na stupu ® Stropni nosivi sustav s nosačima u tri sloja: za vrlo velike razmake stupova. Mogući mješoviti sustavi. različita predgotovljenost. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. slobodno se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak lift . Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu gradnje. Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i vodi ih horizontalno do oslonaca. bez greda. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 1045/1053. Zglobni stupovi s jezgrom za ukrućenje.© Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju (zglobni katni okvir). Visina stupova moguća i kroz dva kata. s poprečnim okvirima. Masivna betonska ploča. vrlo je teška kad su veliki razmaci stupova. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama.

čime se postiže krutost u popreč.Parket Cementni estrih Ploče od mineralnih vlakana Šperploče Šperploče Akustična izolacija STROPNE KONSTRUKCIJE Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih nosača @ .(2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. razmak rebara š 70 cm.© Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 .500 . Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem reški. razmak prema stat. duljina do 7. Strop je nakon ispune spojnih reški bez žbuke pripremljen za ličenje. pa je stoga vlastita težina ploče mala.10 Opeka 1— 1 Ovisno 0 strelici luka Opeka 1 © Monta-strop od šupljih opeka i sa žljebovima za armaturu i beton Šuplja ploča od prednapetog betona s upredenom žicom za prednapinjanje Nabijeni beton pri osov. Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. širina rebra = 5 cm © Rebrasti strop od U .2 6 cm. Debljina = 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm.1250 mm. povezanih vijcima. razmaku 5 150 cm Opeka pri osov. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja.20 m.625 . "Filigranske" stropne konstrukcije izvode se od predgotovljenih. (D Drveni grednik od lijepljenih daščanih nosača s otvorenim podgledom ® Strop od predgotovljenih arm.35 m. i odmah su sposobne preuzeti opterećenje ->• (3) . betonskih elemenata s ispunom od šupljih elemenata koji statički nisu nosivi ® Montažni strop od arm. Polaganjem betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije postavljaju se u suho. betonska stropna ploča. Raspon od 6. Debljina elementa 15 i 18 cm. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog lima.48 m. betonskih rebara i ispunom od opekarskih šupljih blokova goo .750 . Debljine konstrukcije najviše 19 + 21. Širina ploča najviše 2. Masivna stropna ploča betonirana preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon vezanja betona.375 . najmanje 4 cm debelih armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). Širina stropnih elemenata 1 m.Nabijeni beton- ž 1. širina 1.profila (arm.20 m. Šuplja ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama.5. betonskih I . smjeru ® Arm. armirana u jednom smjeru ili križno Strop od čeličnih nosača s ispunom od armiranih ploča od lakog betona 103 . Debljina ploče 1 0 . Sloj betona nije potreban. razmaku š 1 3 0 cm Svod (Pruska kapa) osov.nosača Kompletno montažni strop od arm betonskih nosača sandučastog presjeka Armiranobetonski rebrasti strop betoniran na licu mjesta.5 cm.1000 . bez oplate. proračunu Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 3 m Kompletno montažni strop od arm. uz to uvodi vlagu u građevinu. beton. grede). Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1.

za brodski pod na pero i utor nordijska smreka / jela. polubrušene i brušene -» 0 . 33/33 mm 20/20. na glatko zaribanom položenom betonu (profesionalno) 104 . Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla. keramike ili prirodnog kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. američki crveni bor (redpine) i smolasti bor (pitchpine). Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče.@ Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela.(§) Ploče od prirodnog kamena. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje. donekle i na kiseline. ploče od škriljevca i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene. Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka.PODOVI Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama.( | ) . Polažu se u mort ili lijepe na estrih.(J) Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline koja se u procesu pečenja sinterizira. 50/50 mm Mozaik parket ® Uzorak pletiva Drveni tarac Specijalno ljepilo Izravnavajući sloj ili plivajuCi estrih —Osnovni premaz Predgotovljene parketne ploče na konstrukciji s podnim grijanjem Predgotovljene parketne ploče na starim drvenim podovima Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom obradom (stambeni prostori) Drveni tarac položen u ljepilo. uzorak pletiva ^gj Četverokut s umetcima 100/100. pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju površinu. ^g^ Četverokuti s umetcima. kvaliteti stanovanja i troškovima održavanja. -» (3). pa nema gotovo nikakvog upijanja vode. malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. © Kvadratični mozaik. 75/75 mm © Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 ™ z a ! k Essenskog oblika. 50/50. 69/69.@ Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® . položene bez pravilnog rasporeda Ploče od prirodnog kamena. mozaika i dasaka -» @ . u rimskom slogu © Mali kvadratični mozaik. Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica. Piljene ploče od vapnenca (mramora). polaže se na betonsku podlogu -» @>. ploča.

Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. Nema troškova skladištenja. visok godišnji stupanj korisnog učinka.Odvod -Povratni vod • r t a o . 44576 . r a . Potreban veliki skladišni prostor. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Nisu potrebna ložišta ni dimnjaci. Plaćanje goriva prije upotrebe. Loženje plinom. Ovisnost o opskrbnoj mreži. 4705. Plaćanje nakon upotrebe. U najamnim zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora za gorivo. . 4725.130 W/m 2 90 W/m 2 50 WIm 2 385 m 2 550 m 2 1 000 m 100 50 kW 200 2 2700 m 2 3900 m 2 7000 m 2 300 400 350 kW 500 kW Nominalni termički učinak GRIJANJE DIN 4701. Ložionica s 2 vrata (J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu | Dimnjak / / / / / / / / / V T Ložionica s 8 m 3 = 2. Prednosti i nedostaci loženja uljem. 6608. Mnogo rada oko loženja.r a c r t a li 21 i a m ta . Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili energanama izmjenom energije u toplinu. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja.25%). ' S J 4—Kotao I im o . Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loživim uljem. o . rezi-. Nema troškova skladištenja. U porastu je grijanje zemnim plinom. Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- Ložionica (minimalne veličine 8m3) potrebna za termički učinak = 50 kW C 7 / k / / I / / / / / / / / / / / l— Presjek Dimnjak V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / Odvod zraka Ložionica1 s 22 m 3 1 Ss2. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i mrki ugljen te drvo. prozor) za slučaj nužde redan prenositelj. . rezu. 4108. / / / / / / . Ložionica s 2 2 m 3 Vrata ložionice otvaraju se van " . Pri prijelazu energije u toplinu štiti se okolina. otpadne tvari (bioplin). veličina 22m3) potrebna za termički učinak = 350 kW Prednosti i nedostaci daljinskog grijanja. t o .Kotao ~L Odvod . biološke mase (biljke). Lako se regulira. / / / / / / / /'A Jh-HiV/i Podrumska vrata za slučaj nužde (3) Ložionica s 2 vrata (min. 4756.» Q D Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih površina. Viša cijena energije. Visoko zagađenje okoline. Lako se regulira. Tome pripadaju: Sunčeva energija. Plinski b o j l e r — t T ~ | n=U O . L u ' S n i . Ovisno je o opskrbnoj mreži. pa državni propisi nameću visoka davanja. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. Loženje uljem. i .40m Dovod zrakai z z z z z / / / / / / / / / / / / / / / / / Druga vrata ložionice (odn. energija vode.. T Plinski Odvod vodovi Povratni vod C E ^ g c t i r c i p a & sa a t a . Ne ovisi se o uvoznim energentima.0 m i Dovod zraka Prednosti i nedostaci loženja plinom. p . Manja cijena goriva (u odnosu na plin oko 10 . U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa strogim propisima. Ta goriva emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu. Visoka cijena energije. Moguće grijanje pojedinačnih stanova odnosno prostorija (plinske peći). Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. pa je potražnja za njima mala. Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom radnog vijeka. TT rtm. energija vjetra. . Strah od eksplozije plina. Nisko zagađenje okoline. Niske cijene goriva. Niski troškovi održavanja. Velika emisija štetnih tvari. 4755. Prednosti i nedostaci krutih goriva.Povratni vod ® Dvocijevni sustav s donjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Dvocijevni sustav s gornjim razvodom i vertikalnim uzlaznim vodovi- © Jednocijevni sustav sa specijalnim ventilima i horizontalnim razvodom © Dvocijevni sustav s horizontalnim razvodom (standardna izvedba za uredske zgrade) 105 .r a o ^ i a r a a S . Obnovljivi oblici energije. Promjena načina grijanja zahtijeva izgradnju dimnjaka. Preporučljivo za vodozaštitna područja. Kruta goriva. Slabe mogućnosti reguliranja.

24 0. r>> V V 35 H 821 1 a) Horizontalnob) Horizontalno ffl s_|amelama E E H w Različiti oblici plašta vertikalnih vodova kod cijevnih radijatora Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 821 ® m 1 ) Horizont 2-redno 1001 1 I) Vertikalno 2-redno © 106 Cijevni radijator (3-cijevni) Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela . Tada se zrak hladi na prozoru. U nekim slučajevima se javlja značajno smanjenje korisnog učinka. toplina se zračenjem gotovo u cijelosti prenosi na zrak u prostoriji. Za razliku od podnog.12° 0. Nedostatak im je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine.12 0. Zrak se zagrijava na grijaču.09 0. portirnice. Prednost je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija.155 0. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot prozoru. crkve. zanemariva je potreba prostora. 107 0 . Razmak nosača u mm 200 350 H2 c Dubina /C_H c K o d d u b o k i h radijatorskih niša preporučuje s e ostaviti p r o r e z e u mm 280 430 m i 580 500 111 680 980 77777777777. nema skladištenja goriva. a ispod 20% (§). Zbog buke koju proizvode ventilatorski konvektori.21 0. Trajno grijanje prostorija električnom strujom. Ohlađeni zrak teče preko poda opet prema grijaču.zrak u prostoriji. u stambenim su prostorijama samo ograničeno uporabivi-> 0 .205 0. garaže. nema otpadnih plinova. Konvektori ispod poda @ . iznimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Da bi se povećao učinak.255 0. mogu se kod konvektora s nedovoljnom visinom okna (npr. Ako su maske metalne. zbog visoke cijene struje.306 0. npr. Za akumuliranje se koristi vrijeme niske potrošnje struje u distribucijskoj mreži. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgovarajuće temperature. Akumulacijsko grijanje strujom. niski troškovi instalacija. Primjenjuje se kao električno podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električne peći i električnog bojlera.48 1000 900 Grijanje strujom. Zbog toga se konvektori mogu maskirati ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. moguće je samo u posebnim prilikama. od 20% do 70% odgovara @>.44 0.255 0.185 0. čist pogon. nema skladištenja.GRIJANJE -»tu 0 U g r a đ e n ispod p o d a g) U g r a đ e n ispod p o d a h ) U g r a đ e n ispod p o d a s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iz prostorije hladnog zraka usisavanjem i)Konvektor iza klupe (2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA Visina hl / 4 0 min. podni konvektori) ugraditi ventilatori.345 0. m 4HWI50 H Dužina u mm 300 450 600 Razmak nosača H2 u mm 200 350 500 Dubina C u mm 250 160 220 110 160 220 110 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Konvektori. struji uz prozor prema stropu i hladi se na vanjskim i unutarnjim zidovima. Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. stalna pripravnost za rad. niski su troškovi održavanja.14 0. Grijaća tijela mogu se na razne načine maskirati. Podno grijanje zasniva se na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u zrak prostorije. ovaj se oblik grijanja može regulirati. Raspored @ odgovara udjelu preko 70%. ali ako su od materijala niske toplinske vodljivosti. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojlerima odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja mreže. Vrijede isti uvjeti kao za konvektore iznad poda.205 0.185 0. 600 900 u mm 250 70 110 160 220 70 110 160 220 160 70 160 220 Površina za ličenje po članku (m2) 0. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego izravno na molekule zraka. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti čišćenja. Nije potrebno ložište ni dimnjak.18 2 0.34 0. 107. Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela.285 0.16 0. a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela . Mjere za ugradnju čeličnih radijatora prema DIN 4722 ^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema DIN 4722 DD f h i D u ž i n a po "članku 4 6 m m i - © i fS I- é I i +1 s 1 igy m '/////////V. Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje niskom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prolazi. pa onda teče hladan preko poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. Presjeci prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 0 .58 Mjere za ugradnju lijevanih radijatora prema DIN 4720 Dimenzije lijevanih radijatora prema DIN 4720 Visina h.

(4) Podno grijanje (8) Podno grijanje (suho polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . U određenim vremenskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika.folija 0. ovisno o vrsti podne obloge. tj. zidno grijanje. U kotlovnici se smije uskladištiti najviše 5 m 3 .p l o č i c e 15 mm u . C Dubina gnjaćeg tijela (1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma (5) Podno grijanje (mokro polaganje) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Količina loživog ulja mora biti dovoljna (2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 3 otvorena odn.p l o č i c e 10 mm. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki.m o n t .termički modul s termoizolacijom © Stropno grijanje s aluminijskim kasetama Zidni uređaj za grijanje zraka 16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° Razvod zraka pom. estrih ploče 19 mm .psihološku ocjenu sustava grijanja 107 .h a s u r a od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička izolacija (ako je potrebno) (S) Podno grijanje (termički moduli) Slojevi poda odozgo prema dolje: . Približna prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6 .15 m 2 kW. zanemarivala grijaća tijela. uz uglavnom razmjerno niske temperature. podnim konvektorima. Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan.a r m . npr.f o l i j a 0.P E . 4 5 mm) . kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu odnosno grinje.GRIJANJE -»tu Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje prostorije. iznositi 70-110 W/m 2 . Vrste panelnog grijanja: podno grijanje. U vodozaštitnim područjima propisuju se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere.2 m m -aluminijske lamele . Kod podnog grijanja se toplina od površine poda predaje zraku u prostoriji. lijepljene.p l o č i c e 10 mm. Kod ukopanih spremnika mora postojati osiguranje od propuštanja. mreža za cijevi . čiji je obujam po 500 2000 litara.posteljici od morta 30 mm . Prijelaz topline u zrak je konvektivan.a r m a t u r n a mreža ( 0 3. Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od keramike. Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na graničnim površinama prostorija. U slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- ^^Betonskapl'o nu količinu ulja.vodilice . dvostruke stijenke ili unutarnja obloga od sintetičnog materijala. Do sada su se. ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti veći od 0.C+2k E Razmak nosača radijatora B Razmak od poda minimalno H Min.polistirolska podloga s utorima za cijevi 4 0 mm . ali se to može riješiti dodatnim grijačima.PE-folija . pri ukopanim spremnicima). mjera ukupne visine 70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge.P E . O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama. ploča Krivulje temperature u prostoriji za termičko .novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) .PE.k l i z n a folija 0. perfortrana obloga grijaćeg tijela A Širina okna .5 mm) .1 0 litara po kubičnom metru grijanoga prostora. Toplinski učinak može. To se postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih radijatora.3 mm . pa ona intenzivnije dolazi u dodir sa sluznicama. Grijači s velikim udjelom konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama javljaju nerješivi problemi glede čišćenja.2 mm -termoizolacija PST 33/30 Slojevi poda odozgo prema dolje' . U zgradama se postavljaju baterije spremnika od sintetike. ali i zidovima i stropu.e s t r i h 4 5 mm . Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji koji signaliziraju istjecanje ulja (npr.f o l i j a 0. Podno grijanje.estrih (visina iznad cijevi min. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka u prostoriji. stropno grijanje. Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti cjelokupnu količinu ulja. Prijenos topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. Pogodna su dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. ili tapison .2 mm -termoizolacija PST 33/30 Vodove stropnc«/ grijanja treba uz vanjske zidove položiti na manjim razmacima koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. uslijed kretanja zraka površinom poda. npr. drva ili tekstila. lijepljene . Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odzračivanje. Uskladištenje loživog ulja.

GRIJANJE -» Q P

E3-

JiE^

tí!

©

Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja

250 mm

250 mm

250 mm

250 mm

H

E

H

(2)

Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji

Estrih za podno grijanje mora odgovarati D I N - u 1 8 5 6 0 odnosno uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m2" U DIN-u 4 7 2 5 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 2 9 ° C , a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 3 5 ° C . Za kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim zrakom.

730 mm

730 mm

730. mm

Nominalni volumen V u litrama (dm 3 ) 1 000 1500 2 000 (1100) (1600)

Dimenzije u mm max. Duljina I Dubina t (1100) (1720) 720 720 720 Masa m (s priborom) u kg « 3 0 - 5 0 kg * 4 0 - 6 0 kg * 5 0 - 8 0 kg

. .. , ,. Posuda za gorivo od najlona (pohamid), pogled sa strane

Skupina Dosuda za gorivo od naj. , , L ona "T (velicina skuPine m a x ' 5 posuda)

1100 1650 2150

(^9)

Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala
Dimenzije u mm (minimalno) Vanjski Debljina lima Duljina promjer 1-struka s 2-strukon I stijenka stij (svaka) di 1000 1250 1600 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 2500 2500 1510 2740 2820 3740 5350 8570 6969 8540 10120 8800 10800 12800 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4(5) 4 4 Težina u ka od 1,2 B A/C 700 930 1250 1850 2400 2850 3400 4400 5300 6300 790 980 1300 1900 2450 2900 3450 4450 5350 6350

Volumen Vum minimalno 1 3 5 7 10 16 20 25 30 40 50

Svijetla širina 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600

1,1 Jednostijeni 265 325 700 885 1200 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100

©

Spremnik za loživo ulje, pogled sa strane

Spremnik za loživo ulje, pogled sprijeda

60

Težina u kg od 1,3 A 1,7 2,8 3,8 1250 1600 1600 1600 2000 1600 1600 1600 2000 2000 2000 2500 40 50 60 2500 2500 2900 2500 2900 1590 1670 2130 2820 2220 3740 5350 8570 6960 8540 10120 6665 8800 10800 8400 12800 9585 5 5 5 5 5 5 5 5 6 6 6 7 7 7 9 7 9 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 500 500 500 500 500 500 500 500 600 600 600 600 600 600 600 600 600 700 885 1250 1800 2300 2750 3300 4200 5100 6100 2,1 B 2.2 B

_
745 930 1250 1950 2350 2800 3350 4250 5150 6150 -

935 1250 1850 2350 2800 3350 4250 6150 6900

390 390 600 740 930 -

Spremnik — Kontrolna letva

5 6 7 10 16 20 25 30

(T)

Spremnik u kadi

^g^

Predgotovljena betonska zaštitna kada za spremnike

Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) ->

©

108

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP
60

h

-10

(T)

Spremnici za loživo ulje u prostorijama %
R a z m a k ograničen

Polijevanje spremnika Razmak

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega spremnika u prostoriji. Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 60 cm od stropa -» 0 Klase opasnosti: A Plamište ispod 100°C AI Plamište ispod 21 °C AII Plamište od 21°do 55°C A III Plamište von 55° do 100°C B Plamište ispod 21 °C pri 15°C topivo u vodi. Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora postojati mogućnost njihova zatvaranja. Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna vozila i opremu -» (§)- (3). Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac biti ispitan na teret od 100kN. Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih vozila. Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se skladištiti zajedno sonima klaseAl, A l i ili B. Manipulativna područja površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu promjera najmanje 120 mm. Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja preko granične visine i preljevni ventil.

A I Spremnik podzemni

EristupnLpi
10 20 m
Zaštitni pojas p r e m a T R b F 1 1 0 . br. 7 . 8 4 Slobodna površina prema T F b F 2 1 0 br. 4 . 6 1

(?)

Malo skladište tekućih goriva

(J)

Postrojenje za opskrbu gorivom

109

Proizvodnja struje _

Proizvodnja pare f I Proširenje " 1

r-n r i i ! i !

TERMOELEKTRANA
I I I I

D O

Tehnološka para

V

Pomoćna postrojenja ^

Termoelektrana s v r t l o ž n i m s l o j e v i t i m i z g a r a n j e m Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. - » ( T ) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje upravljačke prostorije. Osnovni tokovi materijala su: a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kondenzat, b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje.

Ugljen Vapno1 ulje/plin PijesahT Grnbt Kondenzat P®**80

•+JL


Fini pepeo

3

Shema dispozicije termoelektrane
Grijaće površine Pama turbina [ G ) Generator lehnoktška para

*
Fini pepeo

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u pomoćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu termoelektrane. - » © j e shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim energetskim postrojenjima i toplanama. Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine u ložištu, sve do ulaska u ciklon. U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake ili u jedan zajednički. Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. - > (3) je presjek, a - > (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću proširenja za još jedan kotao. Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglav n o m u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane

¡1

5

r<
* 1

r-

-v-r.-"

* u

®

Proširenje

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem

10

v

Instalirana snaga

Pj nst

HIDROELEKTRANE ->Q0
Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju

P[kW]

strojeva. Što je stroj manji, manji j e i njegov utjecaj na građevinski dio.
V I Prosječno opterećenje.

5 0 % -|

Prateća

Oe p ro 0[?terećen)eTm, f n vt

T

:

1

Tipovi turbina
8 7 6 0 h/a

Područje primjene Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više sapunice kod velikih protoka Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz velike protoke Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada (najviše 70 m) Za snage do najviše 800 kW pri vrlo p r o m j e n j i v i m visinama pada i protocima

Pelton - turbina
1) t a k o đ e r i r e v e r z i b i l n a h i d r o e l e k t r a n a 2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije)

Francis - turbina Kaplan - turbina Protočna (Ossberger) turbina

(T)

Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana

Tip turbine j e karakteriziran specifičnim b r o j e m okretaja. P u m p e reverzibilnih hidroelektrana, koje v i š k o m struje stvaraju zalihe 1 Akumulac. jezero 2 Ulazna građevina 3 Tlačni cjevovod 4 Okno zatvarača 5 Uzvod. razdj. vod 6 Komore zatvarača 7 Pogonska zgrada \v.v. (strojarnica) •>>;•; 8 Nizvodni razdj. vod '•» 9 Odvod 10 Ulazna građevina Uzvodni dio Duljina pogonskog cjevovoda" Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom Nizvodni dio hidroenergije, j e s u centrifugalne p u m p e i o d g o v a r a j u Francisovim turbinama, ali m o g u biti stupnjevite a k o treba svladati velike visine dizanja v o d e . P u m p n e turbine su reverzibilni strojevi za p u m p a n j e i p o g o n turbine. Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se v o d a dovodi kroz spiralno kućište; kad su manje s n a g e i visine pada vode, m o ž e s e voda dovoditi iz okna. Z a Kaplanove turbine male i srednje s n a g e prihv a ć e n a j e cijevna turbina kod koje j e turbinsko kolo slično b r o d s k o m propeleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je s a m o zaštita od prskanja upotrijebljene vode. Položaj o s o v i n e stroja: vertikalan, horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen j e i kosi položaj. B r o j strojeva: učinak postrojenja se o p t i m i r a n j e m broja dijeli na stroj e v e j e d n a k e veličine. Svaki strojni k o m p l e t s m j e š t e n j e u s v o m bloku čije dimenzije n e p o s r e d n o ovise o tipu i p r o m j e r u turbinskog kola (5), (7), Z a visinu građevinskih troškova, kao i z a besprijekoran

rad p r e s u d a n j e ispravan visinske položaj turbine; o n ovisi o tipu turbine i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih blokova, tlocrtno približno j e d n a k o velikog bloka z a m o n t a ž u i pratećih prostorija koje treba uz najmanje m o g u ć e t r o š k o v e i duljine komunikacija smjestiti o k o navedenih blokova. Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stroTlocrt Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, nadzemna gradnja j e v a slijedi dvije tendencije (izuzetak s u p o d z e m n a postrojenja): kola s m o s t n o m dizalicom, d i m e n z i o n i r a n o m z a prijenos i najvećih dijelova strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga j e m o g u ć nost izgradnja na o t v o r e n o m prostoru, pri č e m u s e najveći dijelovi stroj e v a spuštaju ili dižu kroz m o n t a ž n e otvore e k s t r e m n o nisko smještenog krova strojarnice p o m o ć u portalne dizalice (ili pokretne dizalice) [Inn, Mosel, Saar], D u b o k o postavljanje strojeva - javlja se kod visokotlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira p r e m a zatrpavanju nasipnim materijalom (horizontalni strojevi) ili g r a đ e n j u u o k n i m a (vertikalni strojevi). Kod p o d z e m n i h hidroelektrana postavljaju s e strojevi u podz e m n u prostoriju, izvedenu rudarskim m e t o d a m a , po m o g u ć n o s t i u čvrstoj stijeni i s m a l o m količinom konstrukcijskog betona.

^Jj

Strojarnica s nagnutom cijevnom turbinom i ledobranom

©

Hidroelektrana s vertikalnom Kaplan-turbinom, nadzemna gradnja

Pogonska zgrada

03Om 'I Pogonska zgrada sa slobodno stojećom strojarnicom

P o d z e m n i prostor F = 6 7 0 m 2

©

Pogonska zgrada pokrivena nasipom

Hidroelektrana u oknu

(9)

Podzemna hidroelektrana

111

SOLARNA ARHITEKTURA
Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost zaštite okoliša. Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom izgradnjom. Energetska bilanca zgrada Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. Razmatranja o energetski ispravnom građenju Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na tri osnovna načina: 1. smanjenjem gubitaka topline, 2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske bilance. Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a idealni je primjer polukugla. Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske kuće.

Hi3«)-i400t;;:;Xf-:-Hi5(X>-i600| MM1400-1500|

11600-1700 ^^^1800-1900

"~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja godišnje

©

Sunčane zrake / trajanje osunčanja « = 30

/f đ
./V"
l y i/

\ N

a = 45

N

sV S •-V

x

90

a

= 60

\

%

a = 90

\

V \ NN

Slječan Veljača

Ožujak Travanj

Sviban

Lipanj

Srpanj

Kolov.

Rujan

Listop.

Studen Prosin. Gubici Sunčevog zračenja na ulasku u kuću (primjer)

©

Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe)

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno

(5) W

Svaki pojedini utjecajni faktor treba pažljivo ispitati kako bi se gubici pažljivo ispitati kako bi se gubici Sunčevog zračenja smanjili koliko je moguće

/g\ W

0 v j s n o s t ko|jčine zračenja na neku po vršinu

o kutu upada zraka

•of

\\>

l !
(4)

f

f

I

!

U

I

I

I

|

Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku

©

Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta azimuta

112

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve energije tijekom hladnih zimskih mjeseci

SOLARNA ARHITEKTURA

-> Q P
Organizacija tlocrta Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima zgrade, npr. zidovima, podu. Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 1. proširuje se stambena površina, 2. dobiva se Sunčeva energija, 3. stvara se termička tampon - zona. Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne vanjske klime. Korištenje Sunčeve energije Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, staklene strukture. Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 1. klimatske okolnosti: srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije: neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva: sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline.

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje energije tijekom prijelaznih razdoblja (to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje osunčanja kuće) Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca (npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). One su najprikladnije za skupljanje energije difuznog zračenja.

©

Iskorištenje Sunčeve energije ovisno o nagibu

ft

¿t)

Kombinacija različito nagnutih kolektora \ „.»"»i""«,, 1

V
¿A 50% l

f™ ,

1

®

Blago nagnute i kose plohe su prikladne za prikupljanje difuznog zračenja

®

Nasuprot tome vertikalni prozori primaju pri pokrivenom nebu samo do 50% difuznog zračenja

©

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam direktnog zračenja (nebo bez oblaka)

Presjek zgrade koja je projektiranja samo za prijam difuznog zračenja (oblačno nebo)

A
(7)

J

Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu

©

Direktno korištenje Sunčeve energije kroz zastakljenu površinu

©

Indirektno korištenje Sunčeve energije kroz Trombe-zid

Polovica kocke sa 4 kompaktne jedinice (fT)

1 Razdvojenog ^ Naslagano

®

Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine

Zimski dan. Upadajuće Sunčevo zračenje grije zrak između stakla i Trombe-zida. Otvorenim gornjim i donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji kreće i grije.

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između vanjskog ostakljenja i Trombe-zida pri zatvorenim zaklopnicima smanjuje gubitke topline.

113

SOLARNA ARHITEKTURA

Istok

Staklenik: Suptropska vegetacija, prosječna relativna vlažnost zraka 40 - 65%, visok sadržaj kisika, mogućnost upotrebe oko 300 dana u godini

Veliki ventilacijski otvori su važan preduvjet za regulaciju klime u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci

©

Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni izvana su učinkoviti jer Sunčevo zračenje ne dopire u prostoriju, ali nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu

©

Dogradnje s vanjske strane: zimi osunčane što je više moguće. Nedostatak je eventualno zasjenjenje od susjednih objekata

®

Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lisnatim drvećem, grmljem i slično postiže se ciljana klimatizacija

(5)

Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže

Arh.. Planungsteam LOG

Otvoreni kamin

(6)

Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima

©
1 2 3 4

Obiteljska kuća sa staklenikom Arh. Bela Bambek, Aichwald

Funkcija hipokaustičnog zabatnog grijanja

®-®
Dnevni boravak Blagovaonica Staklenik Ulaz 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 8 Kamin 12 Ostava

m e t o

M
(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata (li) Presjek - » ® @ Tlocrti 1 Hodnik 2 Kućna tehnika 3 Ostava 4 Podrum 5 Vlažni podrum 6 Dvojna garaža 7 Vjetrobran 8 Predsoblje 9 Dnevni boravak 10 Blagovaonica 11 Kuhinja 12 Prostorija za domaćinstvo 13 Djeca 14 Zimski vrt 15 Akumulacijska površina 16 Spavaonica 17 Balkon Prizemlje

®

Kat

Arh.. Planungsteam LOG

114

SOLARNA ENERGIJA
U kućanstvu treba po osobi oko 1,5 m 2 površine kolektora i oko 100 litara volumena spremnika za vodu - » ® . Jednoobiteljsko kućanstvo sa 4 člana treba za pripremu tople vode kolektor od 30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. Kolektor ovisno o osunčanju prikuplja 8,5 - 1 4 , 0 kWh na dan. To je dovoljno da zagrije 200 - 280 litara vode -> © . Svaka solarna instalacija zahtijeva za sada i sustav za grijanje, jer se izravno Sunčevom energijom u dogledno vrijeme ne može grijati.

10 80 90100 Trad. kuća Trad. kuća Niskoener1982 1995 getska kuća Potrebna toplinska energija za toplu i pitku vodu obiteljske stambene zgrade
Zgrada Zgrada - - Zgrada ™ Zgrada s s s s

150

min. termoizolacijom flSOVV/m2) poboljš. termoizolacijom (13QWnf) dobrom termoizolacijom (150W/rrf) vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf)

©

Potrošnja energije u domaćinstvu Topla voda 88 litara Hladna voda 28 litara

© P o t r e b a topline i potrošnja goriva u stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji Kut nagiba kolektora^

Higijena tijela Pranje, rublje Pranje posuđa Ostalo čišćenje Ukupno

©

53 18 10 7 88

litre litara litara litara litara

Toaleta 201 Piće, kuhanje 4 I Pranje automobila Vrt _4J Ukupno 28 I

Sunčeva energija može se doW / / / / / / / / / / / / / / y > bivati aktivno i pasivno. % Nagib 100 Aktivno dobivanje Sunčeve energije: primjena tehničkih uređaja, npr. sunčani kolektori, cijevni vodovi, sabirni spremnici, pumpe itd. za prijenos Sunčeve energije.
0 ) 20 40 60 Kut nagiba kolektora Apsorber 1
¡ Upravljački

Potrošnja vode u domaćinstvu

Kuća Kolektor

n n
130°-138°

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: primjena određenih dijelova građevine za akumuliranje topline, npr. zidovi, stropovi, staklene strukture: korisni učinak tog sustava ovisi o različitim faktorima: 1. klimatske okolnosti - srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 2. način korištenja Sunčeve energije - neposredno korištenje, posredno korištenje; 3. izbor gradiva - sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. Različite tehnologije: 1. Solarna termija: termičko korištenje solarne energije služi se kolektorima. Pojam kolektor znači prikupljanje ili "hvatanje". Solarna termija služi za grijanje vode.

\45°-53° Korištenje sučevog zračenja
^ 1 = kolektor J(-\ 2 = dovod i odvod !s " \ O j 3 = osigur. s o l a m o g postroj. m . 4 = regulator

(s)

Polumjer osunčanja zimi

Apsorber za bazen Cijev izmjenjivača topline Kondenzator Tekućina za prijenos topline •Termo izolacija

^

J

\ ^ '//
V. •

A

Presjek termičke cijevi S ^j)

J //

//

Vakuum - cijevni kolektori Standardna solarna tehika => Niska temperatura potrošne tople vode Grijanje bazena - prostorija Niska temperatura za grijanje prostorija

Termičko iskorištenje solarne energije

^
=>
r

CI'
Pasivna solarna energija iOO

LEn
>

2. Solarna struja: fotovoltaža (PV) neposredna je pretvorba Sunčevog zračenja u istosmjernu električnu struju uz pomoć solarnih ćelija.

Koncentrirani solarni kolektori
P a r a visoke temperature z a tehnološku energiju i električnu energiju

Fotoelektrično iskorištenje solarne energije

<¿á
Solarne ćelije

=>

Električna energija

©

Solarno postrojenje za potrošnu vodu

Solarne tehnike (shematski prikaz)

115

HLADNJAČE

C ä

DIN 4701, 4 7 1 0 Q p Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju tako da se: a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod krovne obloge, b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili c) ugrađuju slojevi termoizolacije, vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. Jačine vjetra Brzina u m/s

1-10 Enscheds K Osnabrück

i Frankfurt ad 0.

; f l \ w ü b e r W""" Ü T *lsipzig\Meissen) v t-n Jf . / »Gera Dresden 7Fulda4 , QhV ^ • > »Plauen

r

»Eger
Bayreuth (.

Saarbrücken Karlsruhe/« Strossburg

• Nürnberg W über 600m ü.NN
Izotermička karta najnižeg dvodnevnog prosjeka temperature Passau z r a k a u ° C ( 1 0 puta u 2 0 godina), razdoblje 1 9 5 1 . - 1 9 7 0 . Sastavila '.^•Salzburg njemačka meteoroloured Offenbach/Main

©
Smjer \vjetra Mjesec^^ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje [2) 3,8 5,1 5,5 5,3 4,7 4,9 5,3 4,5 4,5 4,4 4,8 5,1 4,9 3,8 4,4 4,4 4,1 4,4 4,4 3,7 3,3 3,2 3,1 4,0 4,1 4,0 4,3 3,8 5,0 4,4 4,3 3,7 3,0 3,4 3,0 2,8 3,7 4,0 3,9 4,2 3,9 3,5 3,9 3,6 3,2 2,9 3,4 3,1 3,0 4,0 3,6 3,6 3,9 4,5 3,5 4,2 3,5 3,3 3,4 3,5 3,7 3,1 4,0 4,9 4,0 5,4 6,4 6,6 6,6 5,7 4,7 5,3 5,3 5,3 5,9 7,7 7,1 6,1 S SI

£? Berchtesgaden š k a s l u ž b a , c e n t r a l n i

0 tišina 1 tihi propuh 2 laki vjetar 3 slabi vjetar 4 umjereni vjetar 5 svježi vjetar 6 jaki vjetar

0 1-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12

7 vihor 8 olujni vjetar 9 oluja 10 jaka oluja 11 orkanska oluja 12 orkan

12-14 14-17 17-20 20-24 24-30 preko 30

I

JI

J

JZ

Z

SZ

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 6,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2 4,6 5,2 5,2 5,8 4,9 4,8 5,3 4,4 4,6 4,7 6,7 5,9 5,2

6,9 6,8 7,0 6,9 6,2 5,5 6,3 6,3 5,7 7,0 8,4 8,1 6,8

6,3 6,7 7,0 7,7 6,3 6,4 7,0 7,0 6,4 6,4 9,1 8,3 6,8

Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main Smjer \vjetra S SI I

JI
1,3 1,6 1,0 1,5 1,8 1,7 1,7 1,8 1,4 1,6 1,2 1,2 1,6

J

JZ

Z

SZ

Mjesec\ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godišnje (3) 1,8 2,9 3,3 3,9 3,1 3,2 3,0 3,0 2,9 2,6 2,1 2,6 3,1 2,3 2,6 3,1 3,7 2,5 2,6 2,6 2,6 2,5 2,3 1,5 2,1 2,6 2,1 1,9 2,1 1,9 2,2 1,7 1,7 2,0 1,6 2,1 1,3 1,7 1,9 2,7 3,1 2,8 3,4 3,0 2,3 2,8 2,6 3,4 3,0 3,4 3,8 3,1 3,5 4,9 4,2 5,1 4,2 3,7 3,8 3,7 4,1 4,0 4,6 5,4 4,3 4,0 4,4 4,6 4,9 4,8 4,5 4,4 4,2 4,2 4,4 5,1 6,1 4,7 3,6 3,6 3,4 4,0 3,3 3,6 3,2 3,6 3,4 3,4 3,6 5,0 3,6

Prosjek Prosjek bez tišine s tišinom vjetra vjetra 2,5 3,3 3,2 3,9 3,3 3,1 3,2 2,9 3,1 3,0 3,7 4,0 3,3 2,5 3,2 3,2 3,9 3,3 3,0 3,2 2,9 3,0 3,6 3,6 4,0 3,2

Rashladne prostori Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, način skladištenja itd. -» s. 115 Q . Nadalje treba voditi računa o specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne hladnoće obuhvaća: 1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. Hlađenje mesa Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti od 90 do 95%.

Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven Max. koeficijent prolaza topline W/(m2K)1> 0,60 Minim, zahtijevana debljina termoizolacije bez proračuna 2) 50 mm

Elementi građevine

Vanjski zidovi Prozori Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji ograničuju prostoriju prema gore ili dolje u odnosu na zrak izvana Podrumski stropovi i podne ploče, te zidovi i ploče koje graniče s negrijanim prostorijama
11 2)

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 0,45 80 mm

0,70

40 mm Max. vrijeme skladištenja pri različitim temperaturama i postocima vlažnosti (0 K = 273,15°C) 4 8 12 16

Koeficijent p r o l a z a t o p l i n e m o ž e s e u s t a n o v i t i iz p o d a t a k a o s l o j e v i m a e l e m e n t a g r a đ e v i n e P o d a t a k o debljini o d n o s i s e n a provodljivost t o p l i n e X = 0 , 0 4 W / ( m K ) . A k o s e u g r a đ u j u m a t e r i jali d r u g a č i j i h k o e f i c i j e n a t a provodljivosti t r e b a d e b l j i n e t e r m o i z o l a c i j s k i h s l o j e v a o d g o v a r a j u ć e prilagoditi. U o b i č a j e n i m a t e r i j a l i o d m i n e r a l n e v u n e ili p j e n a s t e s i n t e t i k e m o g u s e r a č u n a t i s k o e f i c i j e n t o m provodljivosti o d 0 , 0 4 W / ( m K ) .

© O g r a n i č e n j e prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata građevine

©

V r e m e n s k e jedinice

116

Roba za hlađenje

Temperatura K

Kretanje zraka M. = srednje St. = jako D. = u tami

Relativna Trajanje vlažnost skladištenja zraka u%

HLADNJAČE
HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» Q P Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se sastav mesa ne mijenja. Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj vlazi od 90%. Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina - stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno uspostavlja stanje svježeg mesa. U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 - 1 5 0 izmjena zraka u satu. Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost nakon otapanja. Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 2,5m. Vrsta mesa Govedina Temperatura u skladištu °C -18 -12 - 9,5 -18 -10 - 9,5 -18 -10 -22 -18 -12 - 9,5 -35 -23 -18 -12 Vrijeme skladištenja (mjeseci) 15 4 3 12 2-4 1 51/2 4 do 18 4 do 10 2 preko 12 12 6 3

Pivovara Skladištenje piva Skladišta hmelja Meso Govedina Svinjetina Ovčetina i teletina Iznutrice Smrznuto meso Suho meso, kobasice Divljač i perad Divljač smrznuta Perad svježa Perad smrznuta Riba Ohlađena u ledu Smrznuta, masna riba Smrznuta, nemasna riba Soljena riba Jaja Jaja u hladnjači Maslac, mlijeko, sir Maslac, kratkotraj. sklad. Maslac, trajno skladišt. Sir, meki Skladište sira, Švicarska Povrće Cvjetača Grah, sušen Grašak u mahunama Krastavci, otv. skladištem Krumpir Kiseli kupus Šparoge Špinat Rajčice, zrele Luk Smrznuto povrće Voće Ananas Jabuka, prema sorti Naranče Banane Kruške Jagode Trešnje, ribiz Šljive Ogrozd Grožđe Limun Smrznuto voće i voćni soli Sušeno voće Biljke i cvijeće Jorgovan i đurđice Ruže Rezano cvijeće Krzna i vunena roba Čahure svilene bube, mrtve Krznena roba Vunena roba Kože Kruh, brašno i dr. Kruh, tjestenina Brašno Gotova peciva Skladište za čokoladu Žito, suho Vina i sokovi Rajnsko i mozelsko vino Bordo i burgundac Jabukovača, grožđ. mošt Rakije Razno Restoranske hladnjače Izložbene vitrine Skladište za dimljene proizvode (krzna) Konzervator jestivog leda Umjetno klizalište Led na umjet, klizalištu Mrtvačnica, pretinci Knjige u knjižnicama

274,15-274,65 M. 273,15-271,15 M. 272,65-273,65 M. 271,15-272,15 M. 274,15-272,15 M. 273,15-274,15 M. 258,15-255,15 D. 283,15-274,15 M. 265,15-263,15 272,15-273,65 258,15-255,15 M. M. M. D.

90 75 80-85 80-85 80-85 75-85 85-90 75-80 85-90 80-85 85-90

-

6 mjeseci 15 dana 15 dana 15 dana 3 dana 10 mjeseci 6 mjeseci 9 mjeseci 8 dana 4-10 mjes.

273,15-274,15 250,15-245,15 253,15 271,15 272,65-273,65

-

D. D. M. St.

100 90-95 90-95 85-95 75-85 pr. pakiranju 75-80 80-85 80-85 70 90 70-75 85-90 85 85-90
-

5-10 dana 8 mjeseci 12 mjeseci 10 mjeseci 8-10 mjes.

272,15-277,15 263,15-259,15 275,15-277,15 274,65-277,15 272,15-273,15 278,15-280,15 273,15 273,15-277,15 276,15-279,15 276,15 273,65-274,15 272,15-272,65 273,15-274,15 271,15-270,65 250,15-255,15 277,15 272,15-276,15 273,15-275,15 284,65 271,15-275,15 272,15-274,15 273,15-274,15 273,15-275,65 273,15-274,15 272,65-275,15 275,15-278,15 250,15-255,15 272,15-277,15 269,15-266,15 272,15-270,15 275,15 258,15-253,15 275,15-271,15 275,15-278,15 274,15-275,15 281,15-283,15 275,15-277,15 279,15-281,15 277,15-279,15 280,15 279,15-284,15 283,15-284,15 273,15-274,15 276,15 275,15 279,15-281,15 283,15-276,15 265,15-261,15 288,15 268,15 268,15 291,15-297,15

St. M. D. M. M. M.
-

do 6 tjedana 12 mjeseci 2-6 mjes. 4-12 mjes. 4 tjedna 9-12 mjes. 1-2 tjedna 1-2 tjedna 6-9 mjes. 6-9 mjes. 4 tjedna 8-10 dana 10-14 dana 6-8 mjes. 6-12 mjes. 2-4 tjed. 3-10 tjed. 1-2 mjes 3 tjedna 1-8 mjes. 2-3 tjed. 2-4 tjed. 5-6 tjed. 2-6 tjed. 3-6 mjes. 1-2 mjes. 6-12 mjes. 9-12 mjes.
-

M.
-

Svinjetina

M. St.
-

85-90 90 80-90 75-80
-

Svinjski but Kokoši

-

M. M. M. M. M. M. M. M. M. M.
-

85 90-95 85 85 90-95 90 90 85 85-90 80-85 80-85
-

Puran

(Í2)

Temperatura i trajanje skladištenja

70-75 80 90 85
-

M.
-

M.
-

-

90 80 95
-

Hlađenje ribe Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup zraka i isušivanje. Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. Hlađenje maslaca Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. Relativna vlažnost zraka 85-90%. Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 60 kg. Hlađenje voća i povrća Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, transporta, prethlađenja itd.

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

-

80-85
-

-

-

-

-

-

M. D.

55-65

©

Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C)

117

HLADNJAČE
Hlađenje jaja Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni metar. Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 1618kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 izgubljenih sanduka po 360 komada. Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 11000 jaja. Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C 0 2 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. Tako se održava prirodno stanje jaja. Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače za jaja dodaje ozon. Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 710 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od - 3 0 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 8 5 - 9 0 % relativne vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. Pilići se smrznu za 2-3 sata. Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu paru. -»O D Pivovare Skladištenje slada: +8 do +10°C. Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 4200-5000kJ/dan. Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ po hektolitru mješavine slada na dan. Skladišni podrum: - 1 °C do +1,5°C Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. Hlađenje prostorija općenito Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme pogona i potrebno prozračivanje prostorije. Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ +4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage postrojenja: Tlocrtna površina prostorije m2 5 10 15 20 25 30 Potrebna količina hlađenja kJ/Tag 50000 82000 111300 138600 163800 187000 Snaga postrojenja za hlađenje W 870 1400 1900 2400 2850 3250

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m2 tlocrtne površine i računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6 - 7 polovica), goveda 350 kg ( 4 - 5 goveđih četvrtina) Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 polovice), ovisno o veličini. Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat Skladišni prostor za smrznuto meso Količina po kubičnom metru prostorije: smrznute ovce 400-500 kg smrznute svinje 350-500 kg smrznuta goveda 400-500 kg Normalna visina slaganja: 2,5 m Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je ograničen rok skladištenja. Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

118

Kretanje zraka nastaje z b o g razlike u tlaku, o d n o s n o p o r e m e ć a j u r a v n o t e ž e koju u z r o k u j u :

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> W Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 6, St. Augustin Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju DIN 1946 Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu.
Dovod svježeg zraka_ Ventilator Okno za izbacivanje produkata sagorijevanja i svježeg zraka Ventilator odvoda Mreža dovoda

1. temperaturne razlike 2. prirodni vjetar 3. rad ventilatora

"Prirodna ventilacija" prozori, vrata, ventilacijska okna; "Prisilna ventilacija", uređaji za do vod i odvod zraka, klima uređaji

©

Raščlamba tehnike ventiliranja

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne i suvišne tvari; b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja uslijed grijanja ili hlađenja; c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od neželjene izmjene zraka. Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne mase pomoću različitih strojeva. 1. Prirodno provjetravanje Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. "S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih konstrukcija prozora obično iznosi
> 0

(5)

Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina

20

21

22

23 v 24

25

26

27

28

29

30

°C

32

(cT)

Područje ugodne temperature zraka u prostoriji

Vanjska temp.U

-

Krivulja vrijedi za: - s t u p a n j aktivnosti 1 - o s r e d n j a odjevenost -temperatura zraka približno jednaka temperaturi površina koje zatvaraju prostoriju Osim toga se pretpostavlja: - d o v o đ e n j e zraka vrtložnim miješanjem - a r i t m . sredina na jednom mjestu tijekom mjerenja kroz min. 2s - a n e m o m e t a r s vremenskom konstantom od max 2s i cos - k a r a k teristikom u oba smjera strujanja Dopušteno je: -kratkotrajne vršne brzine koje mogu i višestruko premašiti aritm. sred. vrijednost -prekoračenje dopuštenih brzina zraka do 10% na max 10% mjernih mjesta Nije dopušteno: 2 7 -prekoračenje brzine dulje od 1 min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne regulacije

, i =

m?

.

h m (da Pa) 2/3 To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje zraka, eventualno i uz povrat topline". Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 - ( § ) općenito zadovoljava za stambene prostorije. Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi a zrak iznutra gore izlazi. Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva propuh". Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje (provjetravanje stanova, DIN 1946).
22 23 24 25 26 °C — T e m p e r a t u r a z r a k a u prostoriji to

(7)

Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji
Odvod z r a k a iz ^prostorije Skala boja: vanjski zrak dovod zraka odvod zraka kretanje zraka mješoviti zrak zelena zelena žuta žuta naranč.

KDovod vanjskog zraka Komora za I miješanje

1

sr

(r

:

r

«

(?)

Shema klimauređaja

119

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA
DIN 1 946 -> Q P Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve obrade zraka: 1. Filtriranje Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri s automatskim čišćenjem. Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje u bilanci zraka. e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. sredstvima za hlađenje Frigen 12 ili Frigen 22 (F12, F22) itd. Ako je uređaj za hlađenje smješten neposredno do klimatizacijske centrale, moguće je isparavanje sredstva za hlađenje u odjelu za hlađenje centrale. Sredstvo za hlađenje koje sadrži FCKW zabranjeno je od 1995. godine. c) Kod većih postrojenja hlađenje se vode koja cirkulira u zatvorenom toku obavlja pumpanjem. Prednost: rashladna centrala može biti na mjestu gdje buka i vibracije ne smetaju. Vrlo siguran pogon. Danas su uobičajeni kompletni sustavi za hlađenje vode i postrojenja za klimatizaciju. v Za velike centrale za hlađenje: d) Stlačivanje sredstva za hlađenje u hermetičnom turbokompresoru (kompleti strojeva s kompresorom, rashlađivačem vode i kondenzatorom), malo vibracija, vrlo tiho. e) Apsorpcijski uređaji za hlađenje litijevim bromidom i vodom. Isparavanjem vode oduzima se toplina vodi za hlađenje; litijev bromid apsorbira vodenu paru i u kružnom je procesu opet ispušta; vodena se para kondenzira i vraća u proces isparavanja. Vrlo tihi uređaj bez vibracija, malih dimenzija. f) Hlađenje mlazom pare: mlazom pare velike brzine u jednoj se posudi stvara podtlak. Cirkulirajuća voda pretvara se u paru i maglu pri čemu se hladi. Hladna voda dovodi se u uređaje za hlađenje zraka klimatizacijskog postrojenja. Ovaj se način hlađenja primjenjuje u industrijskim objektima. Kod svih mehaničkih uređaja za hlađenje treba odvoditi kondenzatorsku toplinu. Za to stoje na raspolaganju: vodom hlađeni kondenzatori (voda iz zdenca ili vodovoda) ili zrakom hlađeni kondenzatori. Za vodeno hlađenje treba dopuštenje vodnogospodarskih vlasti. Osim toga treba pažljivo provjeriti nije li voda agresivna, jer bi se kondenzatori mogli oštetiti. Ako se rabi morska voda, moraju kondenzatori biti otporni na tu vodu (povišeni troškovi). Za vodu koja cirkulira potreban je rashladni toranj. U njemu se voda rasprskava sapnicama, teče preko rastresitih slojeva kroz koje se tlači zrak (hlađenje isparavanjem). Rashladne tornjeve, treba zbog buke smjestiti podalje od zgrada, ili još bolje na krovove zgrada. Isto vrijedi za zrakom hlađene kondenzatore.

Filtarska klasa EU 1 EU 2 EU 3 EU 4 EU 5 EU 6 EU 7 EU 8 EU 91>
1)

Prosječni stupanj filtriranja u odnosu na sintetičnu prašinu u %
Am<

Prosječni stupanj učinka Em u odnosu prema atmosferskoj prašini u %
-

65

65<Am<80 80<An<90 90
<Am
-

-

40 < £ m < 60 60 < £ m < 80 80 < £ m < 90 90 < £ m < 95 95 < £ m

-

Filtri za zrak s visokim prosječnim stupnjem učinka mogu se već izjednačiti s klasom za filtre lebdećih čestica prema DIN 24185 (T) Filtri za zrak se prema DIN 24185 dijele na filtarske klase

2. Zagrijavanje zraka a) Kod jednostavnih uređaja za loženje krutim gorivima ograničena je mogućnost reguliranja. b) Uređaji zagrijani električnom strujom, zemnim plinom ili loživim uljem. Dobra mogućnost reguliranja. c) Zagrijavanje parom niskog tlaka, toplom ili vrelom vodom. Rebrasti radijatori od pocinčanog čelika, bakrene cijevi, bakrene ili aluminijske lamele. Dobro i jednostavno reguliranje; neovisno o dimnjacima. 3. Hlađenje zraka Načelno za industriju ako se kroz čitavu godinu mora održavati stalna temperatura i vlažnost; za poslovne i trgovačke zgrade, kazališta i kinodvorane ljeti. a) Hlađenje zraka vodom iz gradskog vodovoda ili iz zdenaca, ako je temperatura zdenčane vode do 13°C. Zdenčanu vodu treba radi održavanja razine podzemne vode vratiti procjeđivanjem. Hlađenje vodom iz vodovoda u većini je gradova zabranjeno, a nije ni ekonomično zbog visoke cijene vode. Za zdenčane uređaje treba dozvola nadležnih vodnogospodarskih tijela. b) Kompresorski uređaji za hlađenje prema U W - VBG - 20: rashladni uređaji, kondicioniranje zraka DIN 1946 neotrovnim

4. Filtriranje, vlaženje, hlađenje isparavanjem Uređaji za filtriranje zraka ovlažuju suviše suh zrak ako su ispravno regulirani, a pritom ga do određene mjere i pročišćuju. Zasićenjem, tj. povišenjem apsolutne količine vode u zraku, dolazi do "hlađenja isparavanjem" (jeftina mogućnost hlađenja za industrijska klimatizacijska postrojenja u predjelima s malom vlažnošću atmosfere). U filtru se pomoću crpki i sapnica voda pretvara u finu maglu. Izvodi se od pocinčanog željeznog lima ili vodonepropusnog zida odnosno betona. Homogenizatori zraka odnosno limeni odbojnici sprečavaju prolaz vode u klimatizacijsku komoru. Ostali uređaji za vlaženje: a) posude za isparavanje na radijatorima ili raspršivači; b) središnji uređaji s parom ili električno grijane posude za isparavanje. Nedostatak: ovapnjenje; c) pokretni raspršivači (aerosolni uređaji) prikladni su samo za male količine zraka.

120

7.uređaja DIN 4109". 24163. Vođenje zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. Do ukupnog radnog pritiska od približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke. Ventilatori Radijalni i aksijalni ventilatori. prema DIN 4740. Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja.0 m 3.5 m l 4. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. Kod velikih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju grijanja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za središnju upravljačku ploču. a iznad te vrijednosti aksijalni je ventilator glasniji. Skretanje oko uglova treba zaobliti -> DIN 24147. Prigušivači buke U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od centrale prema klimatiziranim prostorijama. nehrđajućeg čelika vatrootpornih iverica i si.5-3m. Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina. a može biti i pravokutan. Korisni učinak prikladnih ventilatora ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Planiranje uređaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. a posebna je zona i unutarnje područje zgrade. s premazom koji se može prati.0 m J komorne centrale 6. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni temelji s amortizerima. rješenje je "kuća u kući".75 m 4. uređaji niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ Topla voda (dovod) Topla voda (odvod) Nosivi stup . Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji. Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne urProhodna rešetka za dovod i odvod zraka s kutijom za prašinu do 20000 m 3 /sat zraka 2 0 . Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja TT i © Zračni kanal s rutom za osvjetljenje Rešetka za dovod i odvod zraka F E1 klimatizacijske uređaje za komforne uređaje za centralu iz koje se odvodi zrak eđaje: oko 12 m oko 16-22 m oko 4 . primjena naročito u industrijskim građevinama. slivnici sa sifonima protiv mirisa ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. ispust sisanjem na strani hodnika. Odvodnja poda u svim komorama.Parapetna ploča -Obloga 'Rešetka za razmak ® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG).6 m. d. ovisno o prigušenju. Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike podne ili kose kanale. Na vanjskim zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oštećenja od kondenzata. Zidovi zidani.0 m 3. Dodatno opterećenje poda od strojeva 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. ali moraju se moći lako čistiti. Rešetke za dovod i odvod zraka. smjer strujanja horizontalan i vertikalan. upravna zarada Dvckerhoff Zement AG 121 . Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtjevima za filtriranje zraka i prigušenje buke. 24191. Duljina u smjeru strujanja zraka 1. bolje keramika. e • nepokretni.7 0 0 0 0 m 3 /sat širina x visina 3. d . mTTTTT r P & & K v s N U l i / \ Q Q 8. Podni kanali za odvod zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora za čišćenje. Presjek kanala mora biti dovoljno velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). Prostorije za uređaje Građevinski i sigurnosno . ne postavljaju se na prohodne dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije).4 0 0 0 0 m 3 /sat 4 0 .5 do 2m za montažu i popravke. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL . dobar pristup.0 m ] 4. najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0 . ožbukani. Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je to akustički prihvatljivo. kinodvorane i predavaonice treba omogućiti da zrak dolazi ispod sjedala.sami se otvaraju. 24167. U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od buke. Za kazališta. 24151-53. Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se može prati. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom. c. s ispunom od mineralne vune. ploče od tvrdih vlakana ili lima. f . npr. Izvedba u kulisama od vatrootpornih materijala.za tamne komore.za ručno opsluživanje X X >i (T) V -1 J.( 5 ) Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje). a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. izbjegavati akumuliranje topline. Na uskim i dugim tlocrtnim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima koji se odnose na ventilacijske uređaje.TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA DIN 1946 5. b. a isisava se na stropu. Tome treba dodati prolaz 1. Duljina za jednostavne industrijske ^2^ Ventilacijski otvori: a . Potrebno je redovito održavanje. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek. Posebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom brzinom). s odnosom stranica do 1:3. Otvori na stropu za dovod i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje. Za centrale iznad drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibracija. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: od pocinčanog željeznog lima.tehnički zahtjevi VDI 3803.

općenito Regulator.Visokotlačni klimatizacijski uređaji Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline zimi odnosno hladnoće ljeti. ekspanzijska jedinica Ventilatorski konvektor. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C. i to na nižem katu i prodorima kroz stropove prema gore. općenito Pretvarač. Uređaji za ventiliranje kuhinja Velike kuhinje VDI 2052 ->• i s. I. Visokotlačni klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana. Izmjena zraka oko 15-30 puta. općenito ^J^ ^2) Prigušivač zvuka. Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. kondenzator. bez vibracija. općenito Industrijski uređaj općenito Senzor. DIN 4109 2. npr. idealne prilike za strujanje. Opći zahtjevi: 1. koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom ili hladnom vodom. Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno besprijekorno kondicioniranje zraka. Kod osovinskih razmaka prozora od 1. a toplina odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod centralnog grijanja. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku etažu za uređaje grijanja i klimatizacije. Gornje dijelove zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). 458-459. treba dodatni unutarnji uređaj za hlađenje. općenito Armatura sa sigurnosnom funkcijom Separator općenito ^5) Prolaz ulaznog zraka Ispravljač strujanja n6) Prolaz izlaznog zraka Zaštitna rešetka od atmosferilija IX! O Armatura s ručnim upravljanjem Komora za miješanje. za 14-katni- TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA tu cu jedna centrala u podrumu i jedna na krovu. ili instalacijska etaža na sredini visine zgrade. Bez cirkulacijskog provjetravanja. općenito A Proizvođač vodene pare X M Armatura.postrojenje (sustav LTG) ® < D © Ventilator. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko ostakljenje. Visina 3-5 m. Nije li tako. grijač zraka © R e g u l a t o r količine strujanja. Najveća dubina prostorije za visokotlačne klimatizacijske uređaje približno je 6 m.5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama. općenito Kotao za vodu Protočni regulacijski ventil (prigušni ventil) © © © © © © 122 Uređaj za vlaženje. Skuplji je razmještaj s jednim glavnim zračnim oknom i horizontalnim razvodom po hodnicima na svakom katu s ograncima prema van ili neposredno iza fasade. općenito Razdjelna komora. općenito i Filtar općenito i ^10) Zračni vod. pa su slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. štednjake i friteze treba grupirati i iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. odnosno u odzračni kanal na hodniku ili kroz sanitarne prostorije. Sekundarni zrak rAJ Injektorski aparat I Grijanje Visokotlačno klima . općenito Prekiopnik. Vanjski zrak se čisti predfiltrima i finim filtrima. općenito A Pretvarač vodene pare ~ Izmjenjivač topline s 23) križanjem tokova materijala _ Izmjenjivač topline bez 24) križanja tokova materijala Stroj za grijanje i hlađenje općenito NJ Povratna armatura. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više topline nego kubični metar zraka. naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak i vodu. u protivnom pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). Visokotlačni vodovi zraka. 3. dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Kanale svake godine treba čistiti. Klimatizacijski konvektori. 4. jačina buke š 30 do 33 fona. općenito Pumpa za tekućine. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom. zrak odlazi iz susjednih prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano dimenzionirati. Kotlove. a ne zbog opće potrebe ventiliranja. paziti na podtlak. Kod visokotlačnih uređaja nema cirkulacije zraka jer je količina zraka već reducirana na mjeru koja je potrebna za besprijekorna svojstva kondicioniranog zraka. po mogućnosti kružnog presjeka. mjerno mjesto Toranj za hlađenje općenito 0 Grafički simboli tehnike kondicioniranja zraka DIN 1 946 T 1 . Isisavanje zraka provodi se iza ugrađenih ormara na hodnik. sušenje zraka ^4) Mješač (zraka). . dakle najveća širina zgrade ako nema unutarnjeg uređaja je 2x6 = 12 m + hodnik. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 1946). općenito ¿ © p Posuda općenito.

Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline). zračenjem i difuzijom vodene pare.> ( i ) Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema prolazu topline 1 / k . 0. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja Termoizolacija |.04 1.4 K hladnija od zraka u prostoriji! Prema tome. Količina topline.48 2 4 c m šo + 5 c m stiropor staklo 6 m m izolacijsko staklo 2 x 6 mm © Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju temperaturu 9. Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova recipročna vrijednost k . .056 + 0. ožbukan k2 Rog + _ l i " A.16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 1000g vode za 1K. navodi se u Wh [=1.30 Vanjska žbuka 0.4 0 = 5. Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem sustavu kcal].8 k D • FD + 0. toliko je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi do pojave kondenzata vode.koeficijent toplinske vodljivosti .87 = 0. 1 primjer: O p a d a n j e temperature odgovara 1/k ) T o k temperature u višeslojnom elementu građevine ®kirani prikaz elementa građevine (u mjerilu koeficijenata otpora prolazu topline). "mjerne vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je vrijednost za debljinu sloja: 1/A = d l k (d = debljina sloja u m). Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba DIN-a 4108.00 1/a. Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva. može se jednostavnije proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom D'. manja je i toplinska vodljivost.. površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru sa zrakom (DL). unutarnje površine zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija.45 k između rogova = 0. toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/a a ) 0.22 = 1.MEHANIZMI jzziczr Svrha je termoizolacije: . zaštita čovjeka od previše i premalo topline.08). a prije svega kondenzacija vodene pare. Što je manja brzina kretanja zraka. krov (D).34 0. Vrijednosti prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu.02 1.04 = 2 6 % 6 6 % 8 % U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10.83 + 0. prozor (F). svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže vanjsku površinu elementa. prijašnja dimenzija grd).E ^ ^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa građevine.83 = 0. Tok temperature je u cijelom elementu građevine linearan Tok temperature kao (5). 124.04 = 1.33 0. Primjer: zid od plinobetona 500 kg/m3 debljine 30 cm.5 ke • FG Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline svladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju površinu elementa.015 Zid 0.13 + 0. 1.13 0.1/A= d' • D'.Termoizolacija Fw + k F • F f + k D L • F d l + 0.64 Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine.56 1/a B Vanjska žbuka Unutarnja žbuka _ 1 1/k 1. primjer uz 1/A od 0. 123 . 4 5 70 + = 0. Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično je svojstvo gradiva.vrijednosti sastavnih dijelova omotača: zid (W). njegova je veličina za razne slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. Na unutarnjoj strani elementa (1/a. može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. (§).6 K 2.36 0. pa se može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih svojstava (§). tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi.zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja. uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova na tlu: kw • km — © Princip prolaza topline kroz neki element građevine Tok temperature u jednoslojnom elementu građevine Unutarnja žbuka 0. svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u vanjski zrak. koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine. temperatura °C.5 0. Izvedena je veličina km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid". ¡=•1=1 i—u—i- I Opadanje temperature o d g o v a r a 1/k .udobnost.2 K 1/A 8 3 % • 40 = 33. što znači da je površina zida za 10.2 K 1/a a 4 % .TERMOIZOLACIJA POJMOVI . vođenjem.daje u W/m 2 K [kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune grijanja). za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja zbog kondenzacije (-> dolje). s t o j e manji taj broj.> (3) 1/aj + 1/A + 1/ota = 0. 1/A 1 / a a = 1 3 % + 8 3 % + 4 % Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 1/a.4K. Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji brojčani podatak za proračun termoizolacije.04 (ako postoji vanjska obloga 0. Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W.7 = 0.12 0. .02 1/A 1/a. 1 3 % .33 bio bi odnos 0.4 0 = 1.95 km = § 0 . Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka koji prianja uz element građevine. = 70 A = 80 M Termoizolacija Žbuka k na mjestu roga = 0.ušteda energije za grijanje. "granični" sloj zraka.).02 0. = 10 A. razlike temperature K (kelvin.16kcal]. proračunava se iz jednakih dijelova F i k-vrijednosti obiju komponenti: km(F+w) = (k F • FF+kw)' (Ff + Fw) k m = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade izračunan iz podjednakih udjela F i k . ali kari- (šuplja o p e k a ) k = 0.

Relativna vlažnost zraka je postotni odnos stvarno prisutne vodene pare i najveće moguće količine pri toj temperaturi.4 mbar = 52% 72% zrak 15°C. on se iskazuje debljinom sloja zraka koji bi imao isti difuzijski otpor.4 mbar 108 cm 6 cm 114 cm 94.g.5 cm. vodena bi se para kondenzirala u tekuću vodu: na taj način nastaje rosa. posljedica je kondenzacija —> @ . mogućeg.15 . udio graničnog sloja zraka odn.4% 60 25% 23% 21% 70 17. u primjeru © nastaje kondenzat na unutrašnjoj strani elementa jer je udio graničnog sloja zraka očito prevelik. unutarnji 2 cm) zanemariti.5 2 4 = H d 6 1.0% kova u smislu parnog kotla . izračunava se kao umnožak debljine sloja d i koeficijent difuzijskog otpora (.7 mbar.5 ± 0 ± 5 + 10 + 15 + 20 + 25 Vanjska temperatura (°C) -12 -15 . Zrak može primiti samo određenu količinu vodene pare: ta količina je veća pri višoj temperaturi. Vodena para u zraku nije vidljiva ("oblaci vodene pare" kapljice su koje lebde u zraku).9 238. X=max.3 mbar / 23. izvana nizak faktor difuzijskog otpora. jer se time razmatranja o difuziji mogu jednostavnije prikazati (0. Tome se slojevi suprotstavljaju svojim otporom protiv difuzije \i d (cm.7% 5.14 = 10. želi li se to spriječiti. a s vanjske blag . Granični slojevi zraka mogu se zbog svoje male debljine (vanjski 0. Atmosferski tlak iznosi 1 bar ili 1000 mbara (nazvano i hektopaskal). raste relativna vlažnost ako količina vodene pare ostane ista.» © . 89 i dalje). Iz praktičnih razloga ta se veličina upotrebljava kao podatak o količini vodene pare u zraku (v.15 • 10 5 | 1 | 1 | ' I RJ !' ><1 i K / J / /| KTJ y ] / i I i ' nog otpora prolazu topline 1/k —> © . -»tablica (§)). toplina koja je za to potrebna (oko 700Wh) oduzima se okolini.9 62.t. treba spriječiti kondenzaciju na njenim elementima. do granice pare („x") l mbar f 25 .9 125. količine vodene pare koja difundirá kroz element zrak 10°C. tj.r 25 Ako je sloj koji zatvara prolaz pare na vanjskoj strani. m). loš prolaz topline = nizak faktor sloja (A.9 40.8% 16. Unutarnja žbuka 1. plinovito agregatno stanje vode.6 mbar = 1 g vode/kg zraka). Da bi se izbjegla oštećenja.3 mbar zrak 20°C. Različiti parcijalni tlakovi pare nastoje se izjednačiti difuzijom.18 Relativna vlažnost zraka 50 33. •Parna brana na pravom mjestu mbar . 3 mbar = 100% Ako bi prema ovom primjeru temperatura zraka i dalje padala.2 173. termoizolacija na unutarnjoj strani parne brane 124 . pada prema van = dobro! © Pogrešan raspored slojeva: faktor rasporeda = nagib krivulje. nastaje pretvorbom u paru pri temperaturi vrelišta i isparavanjem pri svakoj temperaturi.» (4) npr u mjehurima hidroizolacije krova -> s. vrlo dekorativna na ružinim laticama.3 mbar / 1 2 .8% 28. Difuzijom nastaje unutar elementa pad parcijalnog tlaka pare. parcijalni tlak pare u zraku (kp/m2) 26.0= © Parcijalni tlak vodene pare u zraku © Max. Razlike parcijalnog tlaka pare —> © dakle su samo različite količine molekula vodene pare pri istom ukupnom tlaku zraka (suprotnost: apsolutna razlika tla- © Relativna razlika tlaka pare (razlika parcijalnog tlaka pare) među stranama elemenata građevine max. 12. u protivnom dolazi do kondenzacije .2% 15.0 © Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka zraka) među stranama elemenata građevine Temp.parcijalni tlak pare. prolazom kroz elemente građevine i njihove slojeve.3 mbar Razlika 119 . Zato se temperatura pri kojoj relativna vlaga dosiže O O O O O O • • • • • • • • • • • o o o o o • • o o o • o o o • • • o o o o o o ••••••••• ••••••••• ••••••••• -ooooooooooo ooooooooooo 100% naziva rosištem mješavine zraka i vodene pare. nema kondenzata © uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat na i u elementu građevine.5 cm. Kondenzacija nastaje tamo gdje stvarna količina vodene pare prelazi onu koja je prema temperaturi moguća.0% 105 = 9. 10 0 10 20 30 (°C) Temperatura zraka Primjer količina vodene pare u zraku 12.10 5 | 1 | i | I 1 ' Iznutra I I I mbar r 25 -20 -15 -10 5 | I I | / 1 I | I | . dobar prolaz topline = visoki faktor sloja i A . analogno protoku temperature u elementu građevine dijeli se i pad tlaka na pojedine slojeve proporcionalno njihovu udjelu u ukupnom difuzijskom otporu elementa.8 mbar 105 = 0. Granični sloj zraka ne smije prijeći određeni dio X ukup- mbar r 25 -20 . 12. Primjer Unutra 2 0 7 5 0 % = 11.mbar = ® Količina vodene pare u zraku pri različitoj relativnoj vlažnosti zraka © Iz toka temperature u elementu građevine proizlazi krivulja max. U primjerima © @ © Parcijalni tlak vodene pare ostaje ispod max. X=max. 123).6 mbar H d 4. °C -10 .3 88.5. u mješavini vodene pare i zraka dio tog tlaka proizvodi vodena para . treba parnu branu ugraditi s unutarnje strane. važno je: • Dovoljna termoizolacija U primjeru © jednoslojni je element bez kondenzacije.5% 30.TERMOIZOLACIJA Tok temperature DIFUZIJA VODENE PARE Vodena para. tamo će doći do ukupnog pada tlaka pare. • Ispravno postavljanje slojeva Nagib krivulje difuzije treba biti s unutarnje strane koliko je moguće strm.3% 100.» © proizlazi iz faktora slojeva Taj nagib s unutarnje strane visok koeficijent difuzijskog I © Faktor rasporeda slojeva = nagib krivulje. vani .1 5 7 8 0 % = 1. 12. Primjeri difuzije I 1 1 I 1 1 Da bi se izbjegle oštečenosti građevine. dopušteni udio graničnog sloja zraka 1 prikazanje element građevine sa svojim graničnim slojevima zraka u mjerilu termoizolacije (usporedi s.3 mbar / 17. uzdiže se prema van = kondenzat u unutrašnjosti elemenata građevine otpora.1 323. zakrivljena crta pokazuje najveći mogući parcijalni tlak pare. Kad temperatura pada. zadan pravcem protoka temperature.20 . I Iznutra I I / i I I I I / I I 1 Zid 24 cm. pri čemu slojevi ispred brane ne smiju premašiti određeni dio X cjelokupnog otpora prolazu topline 1 /k © © Parna brana na hladnoj strani: kondenzat u elementu građevine Dodatna parna brana na toploj strani sprečava stvaranje kondenzata.

92 i dalje. 123 © ) . Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove neugodne posljedice (pojava plijesni i si.otpor lacije 1M d : D |j d (cm) d (cm) Gran. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani par> ne brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla. Način građenja s parnom branom -» (2) Novi je način građenja ("topli krov". Međutim. ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora prolazu topline -» s.04 0. zatvoreni bazeni) treba analitički ili grafički provjeriti tok tlaka pare -» (3). Stoga treba upotrijebiti žbuku armiranu staklenim vlaknima -» (4) (ne za zatvorene bazene -> s. 92 i dalje). pa temperatura na površini toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do kondenzacije (-> s. mora se povisiti temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. tome se pridodaje i činjenica da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima znatno veći nego na širokoj površini. okolinom koja je dobar vodič topline ili dovođenjem toplog zraka. faktor X smanjuje se iznutra prema van. Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski učinak manji od okolnoga. potrebna je parna brana (raspored -» način građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m). obrnuto nego kod (9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika vanjska površina koja predaje toplinu. Za vrlo vlažne prostorije (npr.kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja — s.Azbestcementne ploče [— Žbuka (sintetika) Nosač žbuke (staklena vuna) Termoizolacija i .). 123). sloj izvana _ Beton ( 2 2 0 0 kg/m^) 10 Stiropor tip 0 4 0 4 Žbuka 1. 125. jer se u protivnom javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi.12 1/y=1. Raspored slojeva treba biti takav da ne nastaje kondenzat: dovoljna termoizolacija. Kad je manji pad.0 0. Raspored slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane.02 0. Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem njegove unutarnje površine.120 8 1 5 Detalj I Detalj II '"•i • m 100 200 300 1000 Difuzijski otpor Z [ c d ( c m ) Detalj III (D Ispitivanje pojave kondenzirane vode na nekom krovu . Tako raste dio otpora prolazu topline graničnog sloja zraka na tom mjestu.- Žbuka wuMr¿nimimiir4riUH. Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. (—»s. uključivo granični sloj zraka slojeva do parne brane. 261-262). funkcija ventiliranja zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). zr. zr.5 Gran. nego samo parcijalni tlak pare -» s. Preduvjet: presjek ventilacijskog prostora na svakom mjestu ^ 2 cm. i uobičajeni vanjski ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo. pa je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni zidovi). a time i udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. Tipični su primjeri prikazani na ® .«f<iiiitit»HiiHTiTinnf EZH (T) F777IF71 Masivni zid bez termoizolacije © Masivni krov s paronepropusnim pokrovom Otpor prolazu topline 1/k elementa građevine Redoslijed slojeva od izvana prema unutra Difuzijski Debljina -Koefic. preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. 124. Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. Porast troškova grijanja zbog toplinskog mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima.Parna brana TERMOIZOLACIJA NAČINI GRAĐENJA Način građenja bez parne brane -» @ Uobičajeni način građenja ne sadrži slojeve koji sprečavaju prolaz pare.Hidroizolacija i— Termoizolacija . Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj u odnosu na toplinski most. Važno: termička izolacija. 124). "topla fasada") s vanjskim slojem otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom branom (-» s. U tu svrhu mogući su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom otporu prolazu topline 1/k). (ZZŽ3Z3 .Zračni prostor p Termoizolacija JCTtiirmnYffimnroffmvniro ® Masivni zid s paronepropusnom fasadom © Masivni zid s ventiliranom fasadnom oblogom ® Na unutarnjoj površini vanjskog ugla stvara se kondenzat (j\ Na unutarnjem uglu ne nastaje kondenzat Betonski zid izvana \ Izvana tt ® i II 9 /n / ^ ftl Zid Iznutra l i 1 tt I Zid 1 ft v \ \ / Betonski zid iznutra Na velikoj vanjskoj površini toplins(9) —' Pri velikoj unutarnjoj| površini toplinskog mosta je gubitak topline po jedinici površine znatno manji kog mosta nastaje kondenzat (veliki gubitak topline po jedinici površine) 125 . Važno: na vanjskoj strani kod normalne žbuke preko termoizolacijskih slojeva postoji opasnost od pojave pukotina zbog gomilanja topline i podloge slabo otporne na posmična naprezanja.047 600 200 15 1. sloj iznutra Ukupno 0. sloja termoizo.

34 1.38 0. bet.63* 0.28 0. r i Termoizolacija vanjskog ruba stropa presjek Kosi krov s masivnim stropom u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom .26 0. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) Prostorna masa kg/m3 12. bez kvarcnog pijeska Laki beton s poroznim agregatom bez kvarcnog pijeska Armirani beton 8 | I • i Pravilni položaj 111 J termoizolactjskog ' j r i .50 0.08 0.03 0. prema DIN 4159 Blokovi s djelom.09 0.24 0.12 a 500 "(625.17 0.3%.06 0.66 0.21 0.20 0. najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka. 123) treba smanjiti.89"* 0. viša temperatura).18 0.13 Blokovi s potpun. bet.18 0.20 0.13 0.07 0.64* 1.nosač ploča © Otpor prolazu topline (koef.75 1.11 0.12 0.06 Debljina (cm) 18.57*** 0.22 0.99 0.99** 0.Naziv i skica Debljina Otpor prolazu S topline 1/A m 2 K/w u prosjeku na najpovoljnijem mjestu DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane.12 0.30 0.11 0.23 0.50 0.41" 0.12 0.750) Arm.07 0. slojevi do parne brane -> s.13 0.30 0.85" 0.42* 0. rebrasta ploča (bez žbuke) 120 140 160 180 200 220 250 120 140 160 180 200 220 240 0.15 0.82 0. očvrsnut parom.05 Termoizolacija prolazi neprekinuta preko konstrukcije . termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr.23** 1. pjenobeton laki beton. Armirani beton Arm.34 0.07 0.41 0.49* 0.750) T M 500 500 "(625. plinobeton očvrsnut parom Armirani laki beton kompaktan. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim elementima prema DIN 4160 Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 bez poprečnih rebara (bez žbuke) 115 140 165 0.06 0.750) 500 (625.16 0.08 0.24 0. za balkone) poboljšava termoizolaciju za do 68. Arm.04 0.15 0. bet.5 Unutarnja žbuka ' R O I k \ \ V W — Žbuka Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 s poprečnim rebrima (bez žbuke) a a'foaifaof ioi a 1 ton jna^aa?J t a 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 ¿¿li ina 190 225 240 265 290 0. uz primjenu ekspandirane gline ili škriljevca itd. ploča s gredicama ( bez žbuke) fk Í ÚODt _ J _ 500 I (625.15 37.14 0.51 1.26 0.10 0.26 0.12 0.35 0.40 0.10 0.09 0.09 0.04 0. eventualno sa završnim slojem mineralne žbuke.34" 1.5 2.14 0.69 0.20 0.16 0.22 0.11 0.06 0.33 0.68" 2.25 0.10 0.28 0. zatvoreni bazen): jača termoizolacija.36 0. šuplje grede prema DIN 1045 (Bez žbuke) 65 80 100 (5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo • • • DfD • • DfD • sj 0.12 31. 90 i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja (tanji zid.63 1.15 0.30 0.60 0.22 0.Kutnik .11 0.18 0.79 0.04 0.09 25.750) 500 (625.78*" 0.34* 1.13 0.06 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 4.07 0.66 0.09 0.10 0.32 0.56" 1.750) ~ (625.10 0.25 0.79" 1.19 0. spoj prozora sa zidom -> Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element.25 0.52 0.0 1.33 0.08 3tĐO/••I (31 30 30 30 30 30 0 0 0 0 0 i ¡c-a«^ 1 Bitumenska emulzi|a 300 kg/m2 ZkJ KSK 11.22 0.97 1.82* 0.36 1.24 0.750) t 2.70 1.11 0.07 0.13 © V i š e s l o j n i zid s termoizolacijom na unutarnjoj strani ® Z i d s parnom branom na unutarnjoj strani Zračni prostor Masivna konstrukcija Stiropor 4 c m Letve Azbestcementna ploča Azbestcementna ploča 3.17" 0.06 0.83* 0. ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 115 140 165 190 225 240 265 290 0.08 0.31 0.14 0.44 0.18 Azbestcementne Vrsta betona ® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ Plino-. U ovom je slučaju sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @ .34 0.20 0.66"* 0. Arm. ne upotrebljavati mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom).' ~ ffi zračnog prostora * š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka ** = 150 kg/m2 Površinska težina uključivo žbuka " * 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka j" || ^ \ Iznutra © 126 Otpor prolazu topline (koef.26 0.55 0.09 0. bet.16 0.28 0.33** 0.24 0.27 0.95* 1.09 0.29 0.21 0. Strop od arm.32* 1.5 400 500 600 800 800 1000 1200 1400 1600 600 1000 1400 1800 (2400) 0. Staklena pjena u mastiksu Bitumenska emulzija 300 kg/m2 Vanjski zn Parna brana TermoizolacijaVanjski zid 1.54" 0.87 0.. Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s.43 1.08 0.25 2.63 0.27 0.

60 m Uređaj za ventilaciju: (nema) Grijana zapremina: 535. <40% 0.prozori ne sjever/zasjenjeno 9.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kp.01 1.65 26.12 + 10.41 m 2 Okvir grupe 1.28 m 2 159.51 m 2 1. drvo.20 A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0.218 kWh/a 0.39 x 4.400 W/(m 2 K) Element odgovara WSVO za taj tip građevine 3.99 x 11.5012 . prozori.030 W/(m 2 K) 1.35 m 2 Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1. vrijed.12 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori istok / zapad A1 A2 A3 A4 Stanovanje Hodnik Djeca Kupaonica 2.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2.50 m 2 11. -površina AF jug -površina AF sjever ulazna vrata A6 zabatne strane DG (11.89 x 2.60) x 2.6 -3.3.6 W/(m 2 K) 0.60 0.21 m 2 T l o c r t n a p o v r š i n a AG: 1 5 4 .01 1.40 1.01 A4 Roditelji 2.99 A2 .46 41.2832 3.40 1.39 + 10.58 m 2 V4 DG (površina kao EG) 120.600 W/(m 2 K) Ukupna površina elementa: Element: vanjski zid stubište > teren A1 AW stubište Element: krov A1 krov A2 -površina AF4 krovni prozor 11.26 + 3. vrata .odbivši EG V3 UG 324.29 m 2 .01 x x x x 1.prozori ne istok 7.33 m 11. DIN 4108 Oznaka: Tip zgrade: ogledni projekt BEL.6 W/(m 2 K) 0.51 x 2.12 1.2 x 3.01 m 2 .26 x 1.50 m 2 .(1. k prema DIN 4108: nema zahtijeva Element odgovara DIN 4108.51 x 3. sintetika.30 m 2 163.26) x 2.5 cm A1 A W E G A2 A3 A4 A5 -površina AF sjever -površina AF ist.610 W/(m 2 K) 1.14 x 1 .8 134.01 m 2 8.28 m 2 Dop.39x2.39x4. < 40% 0. Ostali profili s atestom za kr do 2./zap.76x2.55 + 1.1 pojedinačni/dvojni objekt.99x13.9.46/2 Ukupni grijani volumen zgrade: Proračun površina elemenata građevine Element: vanjski prozori na sjeveru A1 WC 0. 4 4 x 2 4.86 m 3 3 Rezultati pojedinih elemenata građevine Element: unutarnjni zid stubišta > UG A1 stubišni zidovi UG (3.000 m 2 K/W 0.6 1.01) x 2.99 + 11.01 m2 m2 9.95 m 3 535.51 x 3.600 W/(m 2 K) 2.9.864 m 3 Element: pod stubišta A1 Pod stubišta 3. kF prema WSVO: Dop.85 A2 Kuhinja 1.50 Vanjski prozori sjever Staklo: Vrijednost kv g-faktor: Okvir: specijalno staklo s atestom kv = 1.65 9. unutra ^ 10°C Stambena zgrada Predgotovljeni objekt: ne Svijetla visina prostorija: ^ 2. 1 2 x 3 .9.3.26 x 2. investitor: Neufert 1.87 + 1.81 1.5 .50 m 2 3.000 m 2 K/W 415. kombinirano.99 x 3. vrata .7.498 .26 1.02 m2 m2 m2 m2 Ukupna površina elementa: Element: vanjski prozori na jugu A1 Stanovanje Element: krovni prozor A1 AF Element: ulazna vrata A1 AT 1.eq: Vrijednost k: prozori.79 5.99 + 1.0 Grupa materijala za okvir: 1 Vrijednost kr 2. 5 5 + 1.( 1 .41 m 2 -7.06 m 2 .65x2.51 + 3.odbitak .26 11.55 m 2 134.50 m 2 Vanjski prozori istok/zapad: Element: vanjski zid poroton 36.8.49 m 2 147.76 1.44 m2 Element: strop iznad podruma A1 strop iznad podruma 11.4 207.50 27. k v prema WSVO: 3.418 kWh/a 1.26 m 2 1.60 Okvir grupe 1. vrijed.4071 .51 x 0.000 m 2 K/W 532.76 m 2 .78 m 2 Ukupna površina elementa: Rezultati proračuna: kao vanjski prozori sjever 127 . kombinirano. 9 5 m 2 ( A G p r o r a č u n a t o p r e m a W S V O ) Proračun volumena: V1 EG V2 .6 1. sintetika.39x11.01) Ukupna površina elementa: 143.0 W/(m 2 K) Vrsta elementa: Ispred grijaćeg tijela: / Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF.01x2.8.0121 .12 x 3. Ostali profili s atestom za kr do 2.eq: Vrijednost k: Rezultati proračuna: Dop. vrijed.41 1. drvo.000 m 2 K/W 0.012 m 2 £15%.12 7.46 m 3 3.3.TERMOIZOLACIJA PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994.407 m 2 ^ 15%.40 1.

040 m 2 K/W 0.1400 0. kombinirano. bor.355 m 2 326.000 m 2 K/W 0.726 kWh/a 2. [m2 K/W] 0.000 m 2 K/W 290.0 W/(m K) 0.06 dix 0.160 0.035 0.498 m 2 > 15%. prostorna 0. ekstrudirana smjesa Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m21/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Krov. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 1.040 m 2 K/W 0. sljubnice ispunjene.500 kg nema zahtjeva 128 .28 15 0.0120 X [W/mK] 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Krovni rogovi.0005 0.80 kg/m 2 d [m] 0.0 1 2.130 m 2 K/W 0.040 25 0.60 okvir grupe 1 drvo. kombinirano.02 19.8 W/(m 2 K) vanjska ostakljena vrata.854 W/(m 2 K) 2.000 m 2 K/W 128.1 mm 3 Polistirol (PS) . nagib krova > 15° ne istok 3.350 P .5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.eqVrijednost k: izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 3. neventilirano ne 159.1 W/(m 2 K) 0.8 2.585 W/(m K) 10.0200 0.408 W/(m 2 K) 0. jela Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: Masa po m 2 : 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih vrijednosti k prema DIN 4108/2.060 W/(m 2 K) 1. 2: Masa po jedinici površine: (slojevi nisu definirani kao drveni) Element odgovara DIN 4108.130 m 2 K/W 0.400 kg 0.1 betonski ili metalni profili s atestom za kr2. sintetika.0 W/(m2K) prozori.0 W/(m 2 K) krovni prozor.04 10 2. [kg/m 3 ] 1200 [1] 10 d IX [m K/W] 2 1 Gipsana žbuka bez 0.180 600 5 10 80 250 1.790 W/(m 2 K) nema zahtjeva d [m] X [W/mK] P [kg/m 3 ] H [1] dM.147 m 2 95. < 40% 0.NB. < 40% 0.398 W/(m 2 K) Grupa materijala za okvir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. općenito ne 147.435 W/(m 2 K) kao vanjski zid poroton 36.700 800 1100 5 50 200 vanjski zid.blokovi W6 . prostorna masaO.tvrda pjena (stiropor) 4 Smreka. < 40% 0. tablica 1 Element odgovara DIN 4108.0150 smole Vrsta elemenata građevine: Površinsko grijanje: Površina: Masa po m 2 : 0.283 m 2 > 15%.eq: Vrijednost k: Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 KLB lakiklima .0400 0. LM21 3 Žbuka od umjetne 0.425 W/(m 2 K) 2.130 0 100000 100000 20 15 600 40 40 0.000 W/(m 2 K) vanjski zid u terenu ne 9.600 W/(m 2 K) 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2. dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka elementa 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljina > 0.000 m 2 K/W 0.501 m 2 > 15%.08 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Vanjski zid poroton 36.0150 aditiva 2 Poroton .eq: Vrijednost k: Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Ulazna vrata Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir Grupa materijala za ovkir Vrijednost kr Vrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. jug Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvir specijalno staklo s atestom kv = 1.šuplja opeka.5 Grupa materijala za ovkir Vrijednost krVrsta elemenata: Ispred grijaćeg tijela: Orijentacija: Površina: Udio okvira: 1/a iznutra: 1/a izvana: Solarni dobitak: Vrijednost kF. zasjenjeno 3.1 2. 1 Element odgovara DIN 4108.00 1.3000 0.6 W/(m 2 K) 0. vrata-prozori ne jug 8.300 0.781 m 2 0. Ostali profili s atestom za kr = 2.040 m 2 K/W 0.130 m 2 K/W 0.67 0. Ostali profili s atestom za kr = 2. LM 21 2 Polistirol. tab.6 1.130 m 2 K/W 0.80.210 P [kg/m 3 ] 900 H [1] 8 8 [m 2 K/W] 0.0 do 2. tabl.50 Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever Krovni prozor Staklo: Vrijednost kv: g-faktor Okvirizolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 2.500 kg 0. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.900 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.3650 masa 0.301 m 2 180.TERMOIZOLACIJA Vanjski prozor. sintetika.000 m 2 K/W 0. okvir < 30% ne sjever. dijelovi presjeka Udio TDW 12% 88% Vrsta elemenata: Površinsko grijanje Površina: 1/a iznutra: 1/a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: Oznaka rogovi međupolja krov/strop prema vanjskom zraku odozgo.000 m 2 K/W 938.532 kWh/a 1.0 1 2.70 okvir grupe 1 drvo. 6.390 W/(m2K) nema zahtjeva 0.727 kWh/a 0.000 m 2 K/W 0.250 W/(m 2 K) 0.50 okvir grupe 2.12 50 1.

435 0.335 2.0400 4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih vlakana 040 0.86 m3 Grijani volumen V: 520.600 1.300 0 0.182 0.170 m 2 K/W 0.6 31.785 W / ( m 2 K) 1.656 W / ( m 2 K) 1.400 0.25 Ukupno Prozori Vanjski prozori sjever Vanjski prozori istok/zapad Vanjski prozori jug Krovni prozori Ulazna vrata Ukupno Krovovi/stropovi Krov Ukupno Elementi prizemlja zgrade 26. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: element odgovara WSVO za taj tip građevine Pregled razmatranih elemenata građevine Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Cementni estrih 2 Normalni beton prema DIN 1045 d [m] 0.43 10.5 Udio [%] 28.210 m 2 545.58 0.95 520.86 Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) Brojčana oznaka gradiva 1 Keramičke pločice 2 Cementni estrih 3 Polietilenska folija debljine > 0.035 0.50 31.04 X [W/mK] 0.27 185.170 m 2 K/W 0.58 58.5 0. tabl.TERMOIZOLACIJA Krovna polja .06 0.01 8.0400 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.78 159.4 26.tvrda pjena (stiropor) 040 0.130 m 2 K/W 0.656 0.37 m2 Ukupna površina omotača A: 0.3 5.0 29.50 3.1000 5 Normalni beton prema DIN 1045 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.30 kWh/a nr Godišnji solarni dobici Q's: (u odnosu na volumen zgrade) Godišnja potreba topline za grijanje: 30. Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L.400 P [kg/m 3 ] 2000 [1] 15 35 70 150 20 50 d/X [m K/W] 2 Oznaka elementa Zidovi Vanjski zid poroton 36.443 m 2 464.1600 2.350 p [kg/m 3 ] 1200 n [1] 10 10 5 10 20 50 8 d/X [m 2 K M ] 0.930 W/(m 2 K) nema zahtjeva Vanjski zid stubišta iznad terena 9.040 15 2.700 1400 0.00 Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.60 6.398 ATk [W/K] 0. 1 Element odgovara DIN 4108.130 m 2 K/W 0.785 10.000 1.200 0.130 m 2 K/W 0.05 11.91 kWh/a m .9 (Q'r + Q'L) . 1994.58 0.0 58. 8.0 1.2400 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0. Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj zaštiti (WSVO).785 0.0350 15 20 50 1.0700 X [W/mK] 1.8 0.58 1.75 22.2 0.335 W / ( m 2 K) 0.0 1.35 Aab f Vrijednost k [W/m 2 K] 0.0 1.22 13.64 kWh/a m .1200 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.579 m 2 365.28 kWh/a m .00 32.392 1.(Q'| + Q's): 94. 1 Element odgovara DIN 4108.0 1. 1 mm d [m] Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva d [m] X [W/mK] 0.: 4. 129 .28 3. Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana. Q"H = Q'H/0.57 10.14 0.0100 0.1 30. Q'H-: 95.250 32.000 m 2 K/W 0. : 8.1 mm d [m] 0.50 0.8 100.0 520.05 Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine Ogledni projekt BEL Neufert Aw Zidovi Aab Bočni zidovi Af Prozori sa solarnim dobicima Ad Krovovi/stropovi A d l Stropovi sa zrakom odozdo Aq Elementi prizemlja zgrade Ukupno Površina [m 2 ] 147.7 159.13 kWh/a m .35 147. DIN 106/1+2.750 kg 0.dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): Brojčana oznaka gradiva 1 Gipskarton ploče DIN 18180 2 Polietilen folije debljine > 0 .400 P .58 Af 9.78 Ag 0.01 0.600 2.5 0.0 1.100 2400 0.97 1/m Odnos površine prema volumenu A/V: 29.0 0.000 0.839 0.960 W/(m 2 K) nema zahtjeva Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.2 100.607 m 2 17.100 kg 0.8 0.040 50 3.210 p [kg/m 3 ] 900 [1] d/X [m 2 K/W] 0.0120 8 8 100000 100000 0.03 1.5 5.600 1.1 6.100 2400 0. izdanje od 16.34 0.00 1 Gipsana žbuka bez 0.1600 2. ne 26.01 4 Polistirol (PS) .229 W / ( m 2 K) kao za krov Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor.0150 dodataka 2 Vapneno-pješčani blokovi i ploče.7 0.02 3.300 0 0.040 - 15 pod na zemlji ne 11.21 Ukupno 154.5 cm Ukupno Bočni zidovi A [m 2 ] Aw 147.0005 0.1.06 0.08 strop iznad podruma (podrum nije grijan) da 135. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine 0.040 m 2 K/W 0.400 kg 0.0 15.70 Ad 159. k * f [W/(m 2 K)] 0.357 Udio [%] 31.0 vrijed.500 kg 0.0120 900 0.0020 0.30 11.0 520.4 17.37 kWh/a m : Q'h = 0.57 3 Polistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 035 0. [kg/m 3 ] 2000 2000 [1] 300 400 15 35 100000 100000 20 50 70 150 d/X [m 2 K/W] 0.810 W/(m 2 K) 0.41 7.350 W/(m 2 K) Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2.00 kWh/a m Godišnji interni dobici Q'.900 15.170 m 2 K/W 0.398 0. tabl. 1Element odgovrara DIN 4108.44 Pod stubišta Strop iznad podruma 134.37 Sveukupno 0.210 15 0.00 krov/strop prema vanjskom zraku odozgo neventilirano ne 140.5 0.14 56.0400 X [W/mK] 1.43 3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena (stiropor) 040 0. tabl.000 2.50 28. Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 18.32: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 30.08 Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26.5 0.6 30. Dopuštena vrijednost k prema WSVO: Element odgovara WSVO za taj tip građevine Proračun prema WSVO za zgrade 535.0200 4 Gipskartonske ploče DIN 18180 Vrsta elementa: Površinsko prianjanje: Površina: Masa po m 2 : 1 / a iznutra: 1 / a izvana: Vrijednost k: Rezultat proračuna: 0.75 kWh/a nr O'Hma*: Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena. Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete.

5.8 Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti Oznaka zgrade ili dijela zgrade: Mjesto: Područje: BEL Neufert Ulica i kućni broj Broj parcele: [m ] 1 AV.TERMOIZOLACIJA Dokument o potrebnoj toplini prema § 1 2 Propisa o toplinskoj zaštiti Površinski Površina -Koeficijent O z n a k a / onjentacija elemenata A.' Vanjski zidovi 2 Aj. Ostale karakteristike koje se odnose na energiju Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) Q h = 16274.28 1.69 m 3 11.30 11. Međutim.59 kWh/a Korisna površina zgrade prema Propisu o toplinskoj zaštiti An = 171. pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje. godišnja potreba topline za grij.0 1.teren Pod stubišta Strop iznad podruma 9.600 2.86 m 3 Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno Vanjski prozon sjever U l a z n a vrata Orijentacija. Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom bez povrata topline Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1. istok 9.' Površina krova i krovnih ploča 3 A g : Donji završetak z g r a d e uključ. 1. negrijane staklene dogradnje s jednostrukim ostakljenjem 1 ) / izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem uz odgovarajuće označene površine Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje topline zbog isključivog korištenja kao uredske ili upravne zgrade Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom s povratom topline (sa ili bez toplinske pumpe).48 kWh/a Uzeto je u obzir Potreba transmisijske energije Q r = 15612.21 Vanjski zid poroton 3 6 .91 m 2 proizlazi godišnja potreba topline za grijanje • glavna korisna površina prema DIN 277 .250 Br element broj Faktor specifičnih temperat.91 kWh/a Iskoristivi solarni dobici topline H Q S = 2305. Granične površ p r e m a dijelovima z g r a d a s visokom unutar temperat. Ap: Prozori.600 2. godišnja potreba topline za grij. meteorološki podaci. Q'HZUI = 30. Stupanj ukupnog prolaza energije 9I [W/m2K)j 0.A*= .785 0.70 1.600 0.000 0.565 0. 0.5 Grijani volumen zgrade V = 535.5 0. m 2 Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir Zatvorene.0 Dostavljaju se sljedeći podaci: Preračunato na • stambenu površinu prema § 4 4 .900 0. razlika elemenata građevine 1 1.41 3. Godišnja potreba topline za grijanje A/V Omotač zgrade koji pren.62 kWh/a h sadržan u Q. Q'HZUI = 30. površine u kontaktu s tlom A ^ Ploče sa z r a k o m odozdo V Unutarnji zid stubišta > U G 26.435 0.78 2 H 0. A = 520.99 (T) Presjek (?) 11. stupanj povrata topline uređaja r| W = % Q** h = Q h / A * = 108. 5 c m Krov 147.91 kWh/(M a) 9 10 2 2 A / V = 0 .3.21 kWh/a Potrebe energije za ventilaciju Q L = 9795. određene pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka). = 4286.60 0. 9 7 nrr 1 Vanjski prozori: istok / z a p a d Krovni prozon Onjentacija: z a p a d Orijentacija: jug 7.99 Prizemlje stambene površine 95. nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim navikama korisnika.58 Vanjski zid stubište .0 7 8 prozori / vrta i vanjska vrata Q"HZUI = 95.0 Godišnja potrebna toplina za grijanje Q" H odnosi se na površinu koja je izvedena iz volumena zgrade (korisna površina zgrade A N ).75 kWh/(m A) Q"HZUI = 94.335 0.za druga korištenja .50 1.0 0. dopust.37 m2 4 5 Max. 11 Vanjski prozon jug 8.5 I.64 kWh/(m 3 a) 6 A ^ . Proračunska zapremina zraka V L = 428. -prolaza topline K.35 159.01 3. topi.5 0. Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr.48 m 2 Iskoristivi unutranji dobici topline Q.50 1.60 0.60 1.91 m2 (ogledni tlocrt) 130 .44 134. st 1 II.64 kWh/(m 3 a) Pror dopušt.56 kWh/(m 2 a Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade.50 1. BV -samo uz korištenje stana A*=149.0 1.389 0.

nego njegovi dijelovi vibriraju jedan prema drugom (-»b) © Osjećaj jačine tona: uho općenito osjeća neki šum kao dvostruko glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena Žbuka 100 200 400 800 1600 3200 Hz cm 0. Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka. dakle teškim debelim elementima građevine. Tlak zvuka kreće se u čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). glazba s radioaparata sobne jačine u zatvorenoj prostoriji Buka tihog usisača. laka ploča.zrak . To je zvučno područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona A. koja bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s. to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. Zbog toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu površine -> (T).5 cm. izolacija od buke koraka — s. koja se klate već uz lagane udare (rezonantna frekvencija). Ako su izvor zvuka i slušatelj u istoj prostoriji. Ako se element neposredno pobudi (materijalni zvuk). Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz.element . 132. s oblogom + 2 dB 131 . tj. stiropor 1. Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: zrak .šumovi od instalacija . veličina izolacije od zraC j ) čnog zvuka bez obloge . kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element i obrnuto vrlo dobar 100 90 80 0 70 5 Q 50 40 30 20 10 0 20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 Frekvencija f —2000 3000 4000 7000 10000 Hz ® Odnos između jačine tona (fon).zrak. 1 Hz (Hertz) = 1 titraj u sekundi. ekspandiran).5 cm.5 cm prikovana s velikim razmakom čavala. Rezonantna frekvencija može se usporediti s klaćenjem letećih vrata. Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima . G.element . žbuka 1. Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Gosele.nije ga moguće potpuno spriječiti. laka ploča od drvene vune 2.7 dB. mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri fon. tihi razgovor.dB (A) odnosno iznad 60 dB u belima (B). pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu zvuka iz zraka u element građevine. Za građevine je važno područje između 100 i 3200 Hz. Primjer zračnog zvuka: radio . Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao savijeni val. Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element građevine).5 1 2 4 6 8 10 Debljina elementa građevine (5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva © Obložna ljuska od ožbukane drvene vune. kod savijenog vala ovisi o materijalu. Bellu). žbuka od gipsa i pijeska 2 cm Izolacija od zračnog zvuka zida (T) prema mjerenjima prof. Zvuk se širi mehaničkim titraji> ma i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1. to se postiže upijanjem zvuka -> s. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). 133. usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem.glasovir (ujedno i zračni zvuk).„Srednje čujno područje • AKUSTIČNA IZOLACIJA 120 110 Q D To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do slušatelja .) Skala jačine tona a) Pogrešno bjlspravno © Prikaz savijenih valova zida pri normalnim frekvencijama: zid ne vibrira kao cjelina (-> a). zatim pobuđivanjem mase elementa i na kraju opet pri prijelazu u zrak. bolja izolacija od one koju bi dala sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. veličine jačine zvuka i zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm2) 0- 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 100-130 Početak čujnosti Tiho šuštanje lišća Donja granica uobičajenih šumova u stanu srednji šumovi u stanu. tlaka zvuka (|ib). mirna stambena ulica Uobičajena razina razgovora.6 cm (el. Akustična se izolacija uglavnom ostvaruje masom. dvorana s pisaćim strojevima Glasna tvornička hala Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m. rezonantne frekvencije. U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići -> s. ubrzanje je teško i zahtijeva silu. motocikl Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. uobičajena buka u poslovnoj ulici Pojedinačni pisaći stroj.vika . prigušenje je zvuka dakako manje. a ako su u različitim prostorijama. zvono telefona na udaljenosti 1 m Vrlo prometna ulica.limena glazba materijalni zvuk: buka koraka . 134. mjerljivim u mikrobarima (|ib). dr. pjenobeton 11. Frekvencija kod koje brzina širenja savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s jest granična frekvencija. debljini sloja i frekvenciji. na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo.0333 2 kg/cm ) u vrlo malim veličinama. (promjena tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere).

3 l M i Ukočeno .2 1.4 1.5 375 312. dakle smanjenu akustični izolaciju ->©• Zračenje zvuka G l a v n i put Otpor pobudi Zaštita o d z r a č n o g z v u k a Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine . treba dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora.5 M a s a zida > 400 kg/m2 M a s a zida > 350 kg/m2 < 400 kg/m2 mm kp/m2 mm kp/m2 dak e: 1. 2 5 112.2 1.4 1.5j ReBroj lista norme Oznaka Prostorna masa kg/dm 3 Klinker ( 1 9 0 0 k g / m 3 ) 1 5 .4 1.6 0. 0 Zračni zvuk .6 1.6 1. na koje se nadovezuju pregradni zidovi. propisane vrijednosti .5 187. puna opeka 1.3 I Gips 0. drobljene opeke i si. dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom izolacijskom materijalu i ako su savitljivi . površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 2 Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata.8 1.5 I 2 ' 2 . čak i pri malom udjelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka najčešće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora.0 1. 131 ® ili ako su potpuno odvojeni od površine na kojoj leže. 2 5 Šuplja opeka* ( 1 4 0 0 kg/m3) | 5 .0 1. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na © Zaobilazni put preko priključenih jednoslojnih elemenata građevine.5 400 400 425 425 400 450 475 425 475 405 460 500 375 375 312.0 1.5 1-1. 2 5 P u n a o p e k a * . otvaraju se pojedinačno Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom Jednostruki prozor bez posebne brtve Jednostruki prozor s dobrom brtvom Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 do 20 dB do 30 dB do 30 dB do 40 dB do 15 dB do 25 dB do 25 dB do 30 dB 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 © Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka LSM = OdB 132 . „ „ . provjerene načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma124 136.9 365 300 240 240 240 300 300 240 240 240 240 240 240 240 300 300 240 240 365") 300 365 365 300 240 240 490 450 445 405 485 505 440 445 405 440 440 485 530 485 505 420 460 410 440 400 430 405 450 445 405 440 485 300 240 300 240 240 380 360 380 360 360 355 380 380 360 390 380 °.5 2 ( 2 6 0 0 kg/m3) Staklo Prešani azbestcement ( 2 0 0 0 kg/m3) 10 15 \20f. potrebna debljina zida . ljuskom -> s.8 0. 2 5 11.5 125 I terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! Laki beton* ( 8 0 0 kg/m3) | 6 .8 2 1.8 Puna opeka Klmker z a visokogradnju DIN 105 Šuplja opeka. 131 © .0 1.> © .9 DIN 1047 Kompaktni beton od šljunka ili drobljenca 2.6 1.4 1. blokovi od v a p n a i pijeska* ( 1 8 0 0 kg/m ) | 5 .6 DIN 4165 Blokovi od plino-1 pjenobetona 0.5 male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). Malo M / 1 Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka .5 | 3 | |11. Za dvostruke zidove koji imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje. i ( 1 0 0 0 k g / m 3 ) [1 1. 2 5 * obostrano ožbukani zidovi (zidarske mjere) 05 10.* s. Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljuske težine između 10 i 160 kg/m 2 . obostrana žbuka debljine 15 m m 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 DIN 18152 Puni blokovi od lakog betona Bez ispune pijeskom DIN 18151 DIN 3 9 8 Blokovi od zgure Tvrdi blokovi od zgure Šuplji biokovi s dvije ili tri šupIjine Obrnuto ugra đeni.6 0.5 187. šupljine ispunjene pijeskom Puni blokovi od vapna 1 pijeska DIN 106 list 1 Giter blokovi od vapna 1 pijeska Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1. npr šljunka Plino-1 pjenobeton 0.2 1.» (5).5 187.ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša.5 437. ako ti zidovi i ploče imaju površinsku masu iznad 250 kg/m2 © Debljina e l e m e n t a (cm) uz niže n a v e d e n e površinske težine Teški beton* ( 2 2 0 0 kg/m3)| 6 .0 1.5 1.5 I 2 2 |37. I drvo <600 k9/m > _ 300 240 _ 300 240 490 365 10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 29 30 Površinska masa elementa (kg/m ) (jT) Prigušenje zračnog zvuka. Krivulja u DIN-u 4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim S p o r e d n i put frekvencijama Zahtijevana granična krivulja za zračni zvuk da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = ± 0 dB.4 1.2 1.5 111.6 1.2 1. Kod teških krutih elemenata granična je frekvencija iznad.2 1.8 1. slabija nego bi to od njegove mase trebalo očekivati. kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju usred interesantnog područja. obostrano ožbukani debljine 15 m m 31 32 DIN 4164 Beton od plovučca. a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog područja frekvencija.5 Ziđe od pune ili šuplje o p e k e ili blokova.7 1.7 1.5 250 187.2 437.9 1. šljake.8 1. Zidovi s neDijagonalni prijenos dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm. moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 (ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). DIN 4232 Porozni beton od neporoznog agregata.» © S p u š t e n i strop imaju izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka.5 250 250 250 250 250 187.» time raste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka .5 150 350 350 350 360 350 350 370 370 380 1 2 3 4 5 6 7 8 (§) Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve Teška vrata s pragom i dobrom brtvom Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve. stoga granični zidovi između stanova.2 1.8 1.» (2). .4 1.prenošenje Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja se v negativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izolaciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uobičajenog načina građenja). 11.6 0.

lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 4109. Reške treba ispuniti odgovarajućim materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z . Ploča Izolacija Plivajući pod od keramičkih pločica (kupaonice) ^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za kupaonice s tušem r. npr. Koliko će plivajući estrih ili meka elastična podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka. Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični izolacijski sloj bez reški. Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u konstrukciju grupe II -> (9).Estrih Zaštitni estrih -Podne pločice ili ploče Tijek proračuna: 1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti D z = D1 . ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". počinje li ona tek na razini terena.ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE KORAKA-» Q P Razdjelni zidovi Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade.Obloga 0 Ploča © Ž b u k a nanesena prije estriha do gornjeg ruba ploče. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 3. pri čemu treba staviti Di > D2 2. anhidrita. Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka. glina.D2. mora se strop nad podrumom izvesti s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao i razdjelni stropovi između stanova). vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> © . šljaka ^ (9) Savitljiva stropna ploča ^ Žbuka na pleteru Letve Mogućnost prigušenja buke koraka kod drvenog grednika Prigušenje buke koraka Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje -> (3).vrijednosti odmah nakon izvedbe moraju biti za 3 dB povoljnije. Za porozne zidove propisano ^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha kod masivnih zidova 5 10 15 20 25 30 Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 © Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u C D — Trajno elastična masa Plivajući pod od pločica .Pijesak.Estrih (podloga) za pod Izolacija i . zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost akustične izolacije D g nakon što se odbije smanjenje izolacije R od veće izolacijske vrijednosti -> © 'TN ' Dvoslojni razdjelni zid s kontinuiranom razdjelnicom u presjeku (2) Tlocrt-»© Nepovoljno m u 5Všl G l a v n i put ) 7 / S p o r e d n i put U Zračenje zvuka Prijenos materijalnog zvuka © Frekvencija (Hz) Poželjna granična krivulja buke koraka . dakle dopušteno za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II. stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. Estrih je tanka kruta ljuska. proizlazi iz vrijednosti poboljšanja VM (dB). pokriven zaštitnim slojem. Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere. i preko toga estrih od betona. dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji ispod. rub uvijek slobodno pokretan. Pri tome . list 3). minimalna masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 kg/m2). to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka. 133 . stiropor ^ 1 0 mm Drveni pod . već i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne ljuske krute! Složeni zidovi Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite akustične izolacije.Izolacija — Estrih (podloga) . reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom.Elast.zbog utjecaja starenja .

već samo smanjuje reflektirani zvuk. ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine armaturnih šumova na svim mjestima. npr.. nužan je atest. poboljšanje: lukovi umjesto koljena. bit će od nekog polumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno glasniji -> (5) od neposrednog zvuka.00 m 2 Postupcima upijanja zvuka može se razina reflektiranog zvuka sniziti Time polumjer jeke postaje veći.1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2. 8 1.4 • Konstrukcija.5/0.. Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora.75 sekundi = = 2. 4 0 .najčešće ne smanjuje prolaz zvuka kroz element građevine. e v i s p u n a m a t e r i j a l o m z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a (^3) Metalno gumeni element ® Kanal opremljen materijalom koji upija zvuk . npr nasipe. Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu. . Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima. efekt zaklona = 17dB 134 . kanali za smeće.idealno za privatne zatvorene bazene i si. dizalo) ne smiju se ugra- P W 1 diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba. vertikalni plinovodi. polumjer jeke se povećava. pomoću prigušivača zvuka. Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB (A). treba predvidjeti ventilaciju. zvučno izoliranim poklopcem gorača. Primjer. vrijeme odzvanjanja dakle 0. poboljšanje: spri- I 1 o n / . Ventilacijs- A = m a t e r i j a l z a izolaciju o d m a t e r i j a l n o g z v u k a .5 m samo 1. spavaća soba). past će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke. podnožje koje apsorbira zvuk).2 0 . između ostalog. iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određena kutom a.5 2 5 50 0 200 400 600 800 Udaljenost od izvora z v u k a (m) Ekv površina upijanja z v u k a (m 2 ) površina upijanja zvuka A biti 0. poboljšanje: pravilno dimenzioniranje i odzračivanje odvodnih cijevi.| čki izolirana obujmica Akustički izolirani temelj kotla širine 90 cm ječiti rezonanciju objekata.68 = 3. akustično izolirani nosači -» (?) • šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si. postavljanje kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti na zid). grupa II sa = 30 db (A) dopušteno samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijskim prostorijama. ^ V. Što je deblji komplet slojeva. a istovremeno opada razina buke unutar dotadašnjeg polumjera jeke © Polumjer jeke i kapacitet upijanja zvuka neke prostorije = 24.mora ekvivalentna 1. • šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja).2 6.1 m). © Efekt akustične izolacije uz pomoć zapreka na otvorenom (A. c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke. zidove ili veSkica dimenzija iz -> © Q = izvor zvuka B = slušatelj getaciju.2 V. Ako se smanji refleksija zvuka.4 29 A = = 0. odzračni ventili u armaturama. a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko. Beton B 25 Bitumenska Ijepenka Ploča pluta Bitumenska Ijepenka Beton B 25 12 cmD 500 g/m2 5 cmD 500 g/m2 12 cmD AKUSTIČNA IZOLACIJA Šumovi od instalacija javljaju se kao • šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura koje prigušuju zvuk.) postoje sljedeće mogućnosti: a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj strani od izvora buke. Za vrijeme odzvanjanja od 1. • šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima.zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0. priključak na razvodnu L M a t e r i j a l koji upija z v u k cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. obuhvaćaju se dublje frekvencije. osobito prozore i vrata.(telefonski prigušivač zvuka) ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! Upijanje zvuka Upijanje zvuka . Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i kanalizacije. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima ekvivalentne površine upijanja zvuka.05 100 m 2 zidova i poda • 0.a = 30° h = 2. I Kmg). priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima.68 Valna duljina je h/7 =2. Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj — > (2).suprotno od prigušenja zvuka . b) akustički izolirati vanjske zidove. Visine su u metrima a duljine zvučnih valova treba očitati Primjer. to je idealna površina upijanja zvuka koja ima isti kapacitet kao sama prostorija.•EZ] i i I I • I . oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. poboljšanje svih armatura. Na ordinati je djelovanje zaklona ovisno o kutu « -> (8).68. telefonskih prigušivača zvuka.50 m uz 500 Hz (podr.5 sekunde .00 m 2 Zaštita od vanjske buke Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.03 60 m 2 akustičnog stropa • 0. sred frekv. g u m a B = z r a č n i prostor.00 m 2 29. d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru. bučnost ventilacijskih i klimatizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv.) ¿340/500 = 0. zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelovanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina približno 340 m/frekvencija).00 m 2 3.4 12."v Akus. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora neposredno stiže u uho.6 3. dovoljne dimenzije. 2 0 = h/>. Za nasipe. ako su prozori fiksni.

p j e n e . npr v i b r i r a j u ć i h ili rotirajućih m a s a . P u m p e i strojevi m o r a j u s e p o s t a v i t i na t e m e l j e i z o l i r a n e o d m a t e r i - Betonski temelj kao umirujuća m a s a S t o p a stroja G M T j a l n o g z v u k a i e l a s t i č n o učvrstiti. ( O d v o j e n o o k n o dizala '• 3 c m _ mineralna vlakna Završetak okna na neoprenu Z a ozi- M o g u s e e v e n t u a l n o u g r a d i t i e l a s t i č n i slojevi. A k o o d b i j e n i z r a č n i z v u k s a d r ž i s a m o j e d a n ton.s n a ž n a teški zid slaba pobuda. prema DIN-u 4109. treba pričvrstiti na zidove p o v r š i n s k e t e ž i n e m " ^ 2 5 0 k g / m 2 -> (2) K a d e t r e b a postaviti na plivajući e s t r i h i o d v o j i t i o d z i d o v a d a n e k a d e r e š k e su p r e m a z i d o v i m a ! Z a h o d s k e instalacije koje vise na z i d u i z a z i v a j u n e p o s r e d n u p o b u d u m a t e r i j a l n o g z v u k a . Č e s t o se j a v l j a j u i f e n o m e n i r e z o n a n c i j e koji u u s k i m f r e k v e n c i j s kim područjima izazivaju pojačanu emisiju zvuka. fl<P"M Poniklana čelična opruga Postavljanje (J5j stroja na elastičnom ••—' umetku u temelju Primjeri elemente za pojedinačne opružne Š t o s e materijali p o d o p t e r e ć e n j e m v i š e k o m p r i m i r a j u . npr t e m e l j a na e l a s t i č n o m e s t r i h u . r a z l o g j e t o m u najčešće neposredna pobuda materijalnog zvuka /—. p o t r e b n i s u p o j e d i n a č n i le- -10 žaji d i m e n z i o n i r a n i p r e m a t e ž i n i u r e đ a j a U č i n a k p r i g u š e n j a j e i u t o m s l u č a j u najbolji a k o s u e l e m e n t i m a k s i 0 m a l n o o p t e r e ć e n i . a d a nisu preo p t e r e ć e n i . t a k o d a b u d u j e d n o l i k o o p t e r e ć e n e -> @ Pri p e r i o d i č n o m p o b u đ i v a n j u . Zaštitu od materi- Laki zid . Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim Pričvrsni e l e m e n t dul)ine ^ ± £ cjevovoda vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @ . V o d o v o d n e i k a n a l i z a c i j s k e i n s t a l a c i j e m o r a j u s e pričvrstiti elastič- Nakon montaže n i m m a t e r i j a l i m a i ne s m i j u biti u d o d i r u s e l e m e n t o m g r a đ e v i n e . n a j č e š ć e j e j a č a i b u k a pri n e p o s r e d n o j p o b u di. p u n a g u m a i slični m a t e r i j a l i n i s u p r i k l a d n i j e r s u s u v i š e kruti. ne 1 0 3 »40 0 2 = 1 41 ( 7 ) Postavljanje opruga p r e m a težištu (j3) Djelovanje elastičnih ležaja s m i j e f r e k v e n c i j a p o b u d e biti j e d n a k a vlastitoj f r e k v e n c i j i e l a s t i č n o pričvršćenog sustava Z b o g r e z o n a n c i j e n a s t a j u veliki p o m a c i koji k o d e l e m e n a t a m a l o g p r i g u š e n j a m o g u d o v e s t i d o l o m a -> (§) N a r o č i t o s e d o b r a izolacije p o s t i ž e d v o s t r u k i m e l a s t i č n i m o s l a n j a n - Stropni ovjes D E 2 0 A Vješalica usidrenja 1/16 Mineralna vlakna j e m -> (9) N e p o v o l j n o p o d e š a v a n j e . M o g u s e u g r a d i t i i a k u s t i č n o i z o l a c i j s k i materijali o d m i n e r a l n i h v l a k a n a i P S . pobuda j a l n o g z v u k a t r e b a d a k l e usmjeriti na s p r e č a v a n j e p o b u d e ili pro- (D } P o b u d a od materijalnog zvuka vođenja zvuka Mjere protiv provođenja materijalnog zvuka Za vodovodne instalacije t r e b a u p o t r e b l j a v a t i s a m o a r m a t u r e s a t e s t o m g r u p e I ili II T l a k v o d e t r e b a biti što niži Brzina p r o t o k a v o d e i m a p o d r e đ e n u u l o g u .5 N / m m 2 20 A k o to nije. ali b e z p r e o p t e r e ć e n j a n e o p r e n a ili čelika -> © Elementi se izrađuju od (D <D i g » 10 > • 20 »30 Pojačanje f rigušenje 10 20 50 10 Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog s v o j e m a l e krutosti. Za posebne slučajeve primjenjuju se z r a č n e opruge.. C j e v o v o d e . Pluto. Kod pojedin a č n i h o p r u g a t r e b a se voditi r a č u n a 0 t e ž i š t u u r e đ a j a . ali s e n e m o ž e izbjeći kruto p r i č v r š ć e n j e . bolji j e u č i n a k Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje n a j č e š ć e biti > 0.> Q P V i b r a c i j e u č v r s t i m tijelima n a z i v a j u s e m a t e r i j a l n i z v u k O n n a s t a j e uslijed z r a č n o g z v u k a ¡li n e p o s r e d n o m e h a n i č k o m p o b u d o m -> 0 K a k o s u m e h a n i č k e sile vibriranja n a j č e š ć e j a č e o d o n i h k o j e u z r o kuju vibracije z r a k a .ZAŠTITA OD VIBRACIJA MATERIJALNI ZVUK . m o ž e dovesti do pogoršanja Opruga- DP 16 KuTno sidro 1 / 2 2 Uipskarton ploče Primjer z a stropni e l e m e n t s oscilirajućim metalom ® Dvostruko elastično oslonjeni ventilator 135 . K o m p e n z a t o r i r a s t e r e ć u j u o d v l a č n i h sila jer u n u t a r n j i tlak d j e l u j e 1 u s m j e r u u z d u ž n e osi cijevi -> (5) K a o p r i g u š i v a č i s u za t e m e l j e n a r o č i t o p r i k l a d n e p l o č e o d g r a n u l a t a g u m e z a t o što i m a j u v i s o k u t l a č n u č v r s t o ć u .

Doživljaj prostora Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i smjeru Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka. Nije normirana. Višenamjenska prostorija za govor i glazbu Opera.trajanje odjeka. razumljivost sloga. oni se nazivaju jekom £ 1 2 5 2.3 i 1. subjektivno prepoznatljivi šiljci. p o v o l j n e refleksije Slijed refleksije u prostoriji 136 . U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šumni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do ponovljivih rezultata.7 2. dramsko kazal.AKUSTICNOST PROSTORIJE DIN 52216 tU Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za slušanje.1 8 •S 1 6 r I - Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta kao kriterij jeke. A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka. pojačavaju razgovjetnost -> (§). dulje je Max. ocjena logatomima Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom vošću govora. 60 8 0 % 100 2 3 5 Volumen V Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). od kojih su najvažniji. pa se uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke.5 1.') Područje optimalnog trajanja odjeka _ 0. . Jeka: Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu pojedini. volumena V = f(vrsta) i 17 33 100 R a n e . . tako da su uobičajeni pojmovi . Za f = 500 HZ mogu se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti ->© 2 Razumljivost govora Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). Apsorpcijska površina: Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala.163 V as S (Sabineova formula) 3. Treba uzeti u obzir različite utjecaje. razumlji- 3 4 5 7 5 6 8 10 8 10 12 14 15000 10000 25000 30000 Koncert dvorana za simfon. glazbu Prostorije za oratorije i koncerte na orguljama j^g^ Razumljivost slogova | Loše Dobro Vrlo d o b r o ^5) Razumljivost govora Tablica spec. do 50 ms. S = dio površine Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine formulom t Govor Kabare Igrokaz Predavanje Glazba Komorna glazba Opera Koncert Orgulje 1.1 3. 3. zapremina u m3 5000 8000 Volumenska karakteristika u m3/mjesto pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni prozor). kako se razumljivost ne bi smanjila. Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo).razumljivost rečenice.0 (2) S 30 Kriterij jeke /'o . dok rane refleksije.8 1. Govor zahtijeva manje usporenje.0 1. ter (logatomi). Zahtjevi za prostorije 1 Trajanje odjeka: 10 5 •o o C 1 4 D G (4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% Uporabna funkcija Dvorane za sast. Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja ispisuju pojedine slogove bez smisla. 0. opereta Dvorana za komornu glazbu 20 40 J.5 1..6 2. npr lin. s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk.refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 1 Trajanje odjeka: (j) Mjerenja trajanja odjeka Vrijeme opadanja razine zvuka^od 60 dB nakon isključenja izvora zvuka -» 0 .0 h. a točnost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. Namjena prostorije Trajanje odjeka u sek.0 Vrijeme 2. Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji.

nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije.AKUSTICNOST PROSTORIJA Rane bočne refleksije. jer oba uha primaju različite signale Uske. Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije. ali za govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> © ) . jer u protivnome prejako pada razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba nadvisivati redove stolica. Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag.arhiva u Bonnu 137 . subjektivno se povoljnije ocjenjuju nego refleksije sa stropa. Ako je nepovoljan oblik stropa. neraščlanjene površine. visoke prostorije s raščlanjenim. npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani zbog provođenja zvuka. geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija Primarna struktura prostorija (0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa Obujam: ovisno o namjeni -> s. Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu Sekundarna struktura Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu primarnu strukturu. Oblik prostorije: za glazbu su uske. kako bi se onemogućila treperava jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima > 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3).Koncert 4 m 3 /po osobi 10 m 3 /po osobi Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje odjeka. jer bi bočne refleksije mogle biti premale 0 . kad je posrijedi glazba. U blizini podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije i balans orkestra. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. visoke prostorije s raščlanjenim zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. 136 © -Govor . npr nabiranje površine zidova koji se šire -> (D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem -> s. Višenamjenske prostorije s različitom postavom podija i ravnim parketom često su neprikladne za glazbu. Treba izbjegavati paralelne. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako bi poduprli neposredno širenje zvuka. čak i pri malim vremenima zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja). 138 (2) Berlinska filharmonija. Taj se nedostatak može kompenzirati dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"). što daje jednoliki neposredni zvuk na svim mjestima -> (7). visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven .

dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski pomaknutih refleksija -> (4) Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće S a b i n e o v o m formulom t = 0. razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja -> (5) površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje frekvencije (Helmholtzovi rezonatori).. Odgovarajuća izmjena reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput j a k o raščlanjene površine -> (3) Zakrivljene plohe m o g u izazvati pojavu žarišta (kupola). 2 0 0 0 . Frekvencija - Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama Frekvencija :e) Apsorpcijsko ponašanje rezonatora Frekvencija [7j Apsorpcija poroznih materijala . intenzitet i oblik m a k s i m u m a apsorpcije -> ( i ) . Difuzne refleksije s v o j o m j e d n o l i k o m raspodjelom zvuka daju glatke. 1000. Dimenzije. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). stolice i dekoracije sa svojim specifičnim vrijednostima Često je d o s t u p n o trajanje odjeka ovisno s a m o 0 slušateljstvu i stolicama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima. Udio otvora. Raščlanjenje nabiranjem površina zahtijeva kutove > 5° J e d n a k o su učinkovite j a k e strukture površine. najčešće j e potrebna s a m o korekcija trajanja odjeka za d u b o k e frekvencije Približenje ž e l j e n o m trajanju odjeka postiže se kombiniranjem površina različitih svojstava. P o d a c i o srednjem trajanju odjeka odnose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. prema DIN-u 5 2 2 1 2 . niše itd. Ta su svojstva o d r e đ e n a njihovom strukturom: vibrirajuće površine apsorbiraju d u b o k e frekvencije. jednolike krivulje trajanja odjeka. A k o su obuj a m prostorije i stolice d o b r o m e đ u s o b n o usklađeni.— s [3j a) difuzna refleksija promjenom matenjala b) difuzno reflektirajuča površina Difuznost uslijed refleksije u vmenskim razmacima određuje se u prostorijama za odjek. slično osobi koja sjedi. 4 0 0 0 Hz. porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvencija Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema d u b o kim frekvencijama -» (7). 136 © znatno premašen. Dodatne apsorpcijske površine za visoke frekvencije potrebne su s a m o u slučaju kad je specifični o b u j a m -> s.163 • V «s Stupanj apsorpcije zvuka n e k o g materijala as. o b u j a m i izolacija šupljina o d r e đ u j u frekvenciju. tj. P o s e b n o su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne koncentracije zvuka. 500. parapeti. koriste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što j e m o g u ć e v e ć u apsorpciju.AKUSTICNOST PROSTORIJA Apsorbirajuće površine s p r e č a v a j u Koncentracije zvuka i prilagođavaju trajanje odjeka t r a ž e n i m vrijednostima. 250. a k o središte kugle leži u visini podija -> (§} Ovaj se nedostatak m o ž e izbjeći: o d g o v a r a j u ć i m oblikovanjem zakrivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) (^T) Platna za vođenje zvuka Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih površina Difuzne refleksije' površine od kojih se m o ž e očekivati jeka moraju difuzno reflektirati. osobe. U proračun treba uključiti sve p o j e d i n a č n e površine. Njegova j e vrijednost između 0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125.

> (§) © K a d električna struja g r o m a p o t e č e k r o z o t p o r u z e m l j e n j a . a k o j e u r a s k o r a k u treba skupiti n o g e Šteta na g r a đ e v i n a m a n a s t a j e r a z v o j e m t o p l i n e pri u d a r u g r o m a jer Krov na jednu vodu © se v o d a s a d r ž a n a u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja Krov s blagim nagibom z i d o v a . provođenje i uzemljenje Z a d a ć a j o j j e odrediti m j e s t o u d a r a i o s i g u r a t i d a z g r a d a b u d e u z a š t i ć e n o j zoni Pri instaliranju g r o m o b r a n a t r e b a obratiti p o s e b n u p a ž n j u na k r o v n e nadgradnje. D o d a t n o s e postavljaju m e t a l n i šiljci koji o d r e đ u j u m j e s t o u d a r a g r o m a G r o m o b r a n s k a instalacija sastoji s e o d u r e đ a j a za prihvat. "" Simboličke oznake za elemente gromobranske instalacije vod za uzemljenje 139 .GROMOBRANI DIN 48801.e - ] Brojilo za vodu. Cijevno i štapno uzemljenje Uzemljenje __ d s £ p E3- Arm. s tim da su na t e m e l j u iskustva p o v e ć a n a m r e ž n a o k c a . oluk. zidovi i si. z b o g o p a s n o s t i o d p o ž a r a z b o g iskrenja. treba postaviti m e t a l n u t r a k u na d r v e n e n o s a č e 6 0 c m i z n a d sljem e n a . olučne cijevi i si. Uređaji za prihvat j e s u m e t a l n e š i p k e . zatvorene balkone. U k r u g u p o l u m j e r a 30 m o d m j e s t a u d a r a g r o m a ( d r v e ć e . k r o v n i v o d o v i . za plin Krovni nosač za elektr vodove Hvataljka/motka za zastavu Metalni cjevovodi J J I (ED GDzgrada pogledu tlocrtu. stupnju g e o g r a f s k e širine n a s t a j u u s v a k o m satu oluje. m e t a l n e krovne p o v r š i n e i m e t a l n a tijela. štete n a s t a j u g d j e ima v l a g e U o s n o v i g r o m o b r a n s k a instalacija p r e d s t a v l j a " F a r a d a y e v kavez".) č o v j e k j e na o t v o r e n o m e u g r o ž e n o d e l e k t r i č n o g n a p o n a . vod na sljemenu na stupora\ Slamom pokrivenacm iznadusljemena i udaljenost vodova od krova drvenim sabirni 8 J vima uzdignut 60 40 cm. j a r b o l a . o k o 6 0 udara g r o m a u z e m l j u i 2 0 0 d o 2 5 0 m u n j a m e đ u oblacima. 57185 Otprilike na 50. beton s priključkom Rub zgrade W | ! . npr 1 0 0 0 0 0 A x 5 c m = 5 0 0 0 0 0 V U t r e n u t k u u d a r a g r o m a t o m v i s o k o m potencijalu izvrgnuta je c j e l o k u p n a g r o m o b r a n ska instalacija i svi s n j o m p o v e z a n i m e t a l n i dijelovi. O Traka za izjednačenje potencijala /traka za uzemljenje Dubinsko uzemljenje Razdvojnik iskrenja Dilatacijski luk Hvataljka Stabilizator © --0— — i—i—i— C instalacija D Danas uobičajena gromobranska —M— Rešetka za zadržavanje snijega Prik.—. - Čelična konstrukcija Čelični spremnik Svjetiljka • o ® . mjesta na cjevovode. dimnjake i ventilacijske uređaje T r e b a ih s v a k a k o priključiti na g r o m o b r a n s k u instalaciju. d o l a z i d o p a d a n a p o n a . da se svi v e ć i m e t a l n i dijelovi i v o d o v i p o v e ž u s g r o m o b r a n s k o m instalacijom. stabala nalik na e k s p l o z i j u Dakle. n a z i v a se i z j e d n a č e n j e m p o t e n c i jala (J5) Šatorasti I (6) Šedl Krovni vod Vod uzemljenja Uzemljenje u temeljima Antena 0 1 ] D • o Dizalo Kamin Metalne dogradnje Premoštenje brojila za plin-vodu -oo— Razdjelno mjesto Pomoćno uzemljenje (razdjelno mjesto) Priključak na metal Savitljivi priključak tí H <*- > — ===== Prolaz kroz krov Vodo-plinovod Brojčana oznaka razd mjesta Oluci i olučne cijevi Metalni pokrov j — i . Vrlo d j e l o t v o r n a mjera. Ni j e d n a t o č k a na k r o v u n e s m i j e biti pre- ^oj Kosi krov na dvije vode © ko 15 m u d a l j e n a o d u r e đ a j a za p r i h v a t g r o m a Krov na četiri vode Na s l a m n a t i m k r o v o v i m a .

t e š t a p o v i o k r u g l o g a ili r a z v e d e n o g p r e s j e ka. 5 mm jedne točke. P r e p o r u č u j e s e u z e m l j e n j a ugrađivati u beton temelja -> © .5 m m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Zidna obloga Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m još ekonomično nije više ekonomično (D Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla V-V Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom napravom od kutnih čeličnih profila /^oN >-J Dimnjak s prihvatnom motkom priključenom na sljemeni vod Uzemljenje u temelju od nearmiranog betona Uzemljenje u temelju od armiranog betona ® 140 Sve metalne elemente koji izlaze iz krova.> ( i ) . zemljište Suhi pijesak i šljunak Razdjelnik Kamenito tlo Močvarno zemljište Vlažni šljunak Vlažni pijesak Vrsta uzemljivača Otpor rasprostiranja o Uzemljenje © Osnovni dijelovi gromobranske instalaciie /¿N Ks Aluminijski krovni pokrov kao uređaj za prihvat Trakasti u z e m duljina u m Cijevi u z e m dubina u m Trakasti u z e m duljina u m 12 6 6 3 4 2 2 1 40 20 20 10 13 7 7 3 80 40 40 20 27 14 13 7 200 100 100 50 67 34 33 17 400 200 200 100 133 70 67 33 1200 600 600 300 400 200 200 100 30 15 10 5 IOJ zida s krovom ukoliko konstruktivni metalni spoj ne postoji .GROMOBRANI U z e m l j e n j e s e i z v o d i p o m o ć u n e i z o l i r a n i h m e t a l n i h t r a k a . Z a k r o v o v e o d a l u m i n i j a . A k o s u z a b i j e n a d u b l j e o d 6 m. c i j e v i ili ploča.— s (Jj Čelična skeletna građevina skelet priključiti na krovni vod i na vod za uzemljenje Limeni krov s drvenim stijenkama.( § ) d o p u š t e n i v o d o v i o d g o l o g ili p o c i n č a n o g b a k r a u m i n i j ili p o c i n č a n i č e l i k . R a z l i k u j u s e d u b o k a i površinska uzemljenja. c i n k a ili p o c i n č a n o g č e l i k a .Aluminijska o b l o g a min 0. poljopriv. uređajima ugraditi stabilizator napona I _ . na d u b i n u na kojoj s e p o s t i ž e nizak o t p o r rasprostiranju u tlo @ V e l i č i n a o t p o r a u z e m l j e n j a ovisi o vrsti i v l a ž n o s t i tla (ij).(£}. nisu O d g o v a r a goli al- Glina. krov priključiti na sljemeni vod i odvod . o n d a s e n a z i v a j u d u b o k i m u z e m ljenjima Z r a k a s t o u z e m l j e n j e j e s n o p t r a k a k o j e s e z r a k a s t o š i r e iz ij za prihvat Aluminijski pokrov min 0 . Uzemljenje ima z a d a ć u da struju g r o m a brzo i jednolično odvodi u tlo. priključiti na gromobransku instalaciju u0) Prihvatnu motku na dimnjaku blizu strehe priključiti na oluk ® Krovni nosač voda jake struje ne treba neposredno priključiti. Razmak za otvoreno iskrenje = 3 cm Za čelične elemente s el. Š t a p a s t a u z e m l j e n j a z n a č e d a s e u z e m l j u z a b i j a j u c i j e v i . Površinska se u z e m l j e n j a i z v o d e l i n e a r n o ili p r s t e n a s t o . ventilacijske cijevi i si .

_ I n f o r m a c i j s k a mreža Stabilizator n a p o n a I z j e d n a č e n j e potencijala g r o m o b r a n a U 7 Područje razdvajanja iskrenja is B S Z 1 = z o n a g r o m o b r a n s k e zaštite 1 \ / \ Cijev za p u n j e n j e s p r e m n i k a s k a t o d n o m z a š t i t o m Uzemljenje u temelju Kanal/zaci^ska cijev & Zona zaštite 2 i više: Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede daljnje zone zaštite od groma. isključeni. Takva područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma (BSZ) 0 B .O d v o d g r o m a za zaštitu energetske i informacijske Energetska mreža . Na primjer računalni centar kao zona zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma.U tom su području mogući direktni udari groma.f j frfmr eže ZAŠTITA OD GROMA U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite. pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © Zona zaštite 0A: Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA. Zona zaštite 1: Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov.Učinkovitost b r a n a [P] [E] P o l u m j e r kugli Veličina gromobrana otvora mreže Tipični razmaci odvoda 5 m 10 m 15 m 20 m 25 m Zaštitni kut Min j a č i n a struje g r o m a I1'] . zaštitnim ku tom i mrežom S = sigurnosni razmak = zaštitni kut Energetska mreža Čelična armatura Uzemljenje u temelju Instalacija u z e m l j e n j a 0 0 I z j e d n a č e n j e potencijala gromobrana Lokalno izjednačenje potencijala i stabilizator n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 141 . Instalacija u z e m l j e n j a Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom. vanjski zidovi i pod podruma zgrade. a g r o m o b r a n a Of. K l a s a g r o m o . u skladu s klasom zaštite.> © [r] I II III IV M 5 m x [i] 2 0 0 kA 150 kA 100 kA 98% 95% 20 m 30 m 45 m 60 m 10 m x 10 m 15 m x 15 m 20 m x 20 m 90% 80% Klase gromobrana Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba zaštititi (J5y' W = veličina otvora m r e ž e Z o n a g r o m o b r a n a O. Zona zaštite 0B: Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju se područja za koja su direktni udari groma. postoji neprigušeno polje odterećenja groma.

5 3. te za više područja TV valova.koaksijalni kablovi 13 Razdjelne kutije za razdvajanje osnovnih vodova 14 Antenske utičnice za radio i TV 15 Priključni kabel za radio 16 Priključni kabel za TV 17 Uzemljenje Postojeća .75 m.1 96 57 0 53 0 46 4 40 5 34. kratkih i UKV valova.75 2 5 2 25 2.0 2. U području VHF to je smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne antene). Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga.Topli v l a ž n i zrak G r a n i č n i sloj prema J Henjesu -> ANTENE Hladni suhi zrak Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova ( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći izborom povoljne lokacije Slob duljina L (m) 4 15 4 0 3 75 3.koaksijalni kablovi Pojačalo za LMKU i TV-kanale 10 Šina za uzemljenje 11 Kabelska spojnica s kontrolnom kutijom 12 Glavni vodovi 75-U. a uz to i tzv. Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih.8 28 7 24 9 20. Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni dimnjak. Antene se ne smiju postavljati na krovove od slame. izvedba treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije.6 16 7 13 4 Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. treba provesti statički proračun prema VDE 0855. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost Zemlje. a dio odlazi u troposferu i odatle se reflektira.0 M o m e n t od vjetra M R 80 MR 110 (kpm) 41 4 38 4 33 7 29 4 25.antenskih kablova Pojačalo Dodirna površina š 10 cm2 Šina za uzemljenje vanjskih dijelova glavnih vodova Premoštenje cijevi od sintetike ili nekog privremenog prekida Cu 10 mm2 Premoštenje brojila za vodu © 142 Shema instalacije skupne antene © Shema gromobranske instalacije (Siemens) Kućno Uzemljenje uzemljenje gromobranske instalacije . 75-ii. treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana izvede stručno -> s. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. Kad su ravni krovovi.1 12. polarizaciju. gromobranska^^^l instalacija Ako gromobranska nstalacija postoji treba ostvariti ovu vezu Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? Šina za uzemljenje vanjskih vodova svih HF . 140. naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene u području VHF imaju smanjen prijam. blisko smještene antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu odašiljaču. Tako je u nekim slučajevima moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne doseže. srednjih.3 21 6 18 1 15. dio 1 — > @ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu krovišta s duljinom uklještenja > 1 m. Treba se držati osnovnih pravila — (|) Važan je potrebni prostor za smještaj > dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru prema odašiljaču. pri uklještenju u zid > 0.25 3. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu Moment od vjetra MR na cijevnom nosaču 50 mm 1 LMK-antena i UKW antena za odabrani smjer prijama VHF antena (npr F III (K8)) VHF antena (npr. valovi metarske duljine djelomično slijede. treba antenu pričvrstiti na vanjski zid. Projektiranje skupne antene treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. F II (K10)) UHF antena (npr F IV (K35)) UHF antena (npr F 5 (K56)) Antenski nosač za 2 UHF antene Provođenje cijevi nosača antene Priključci antene. ->(š) +(§) koja su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod. Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. Kad su uređaji na jarbolu.

• 1 5 \ 1• Usporedba: ušteda struje do 80%.2 5 0 Žarulja s halogenim met. reflektor okrugao / cilindričan Ugrađene / viseće svjetiljke.1 0 0 Kriptonska žarulja Niskonaponske Halogene žarulje QT y P(W): 2 0 . parama T « 3 0 = 3 TC-D P(W): 6 0 . parama P(W): 7 5 . 5000 do 15000 sati. toplo bijela.5 0 0 PAR 56 P (W): 300 Reflektor. Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja Strujni vod s reflektorima Svjetlosni sustav / svjet.1 0 0 Reflektor. ASR 7/3 1979 Informacije: LiTG .1 2 0 Linijska žarulja P (W): 20 Reflektor. nema treperenja.smjernice "Umjetna rasvjeta".1 2 0 Reflektor žarulja QT-DE P(W): 2 0 0 . 20000 Ix optimalno gledanje 2 0 0 0 lx minimum na radnom mjestu 200 lx rasvjeta za orijentaciju 20 lx ulična rasvjeta 10 lx mjesečina 0.4 0 0 Žarulja sa živinim parama Fluorescentna žarulja T P(W): 18 36 58 Kompaktne fluorescentne žarulje đl 4 P(W): 7 9 11 26 GM PAR 38 P(W): 6 0 . Reprodukcija boje umjereno je do vrlo dobra.2 5 0 Žarulja s natrijevim parama f" > . Burggrafenstr 6.6 0 Minjon žarulja QR-CB er P(W): 3 5 . DIN 5035 Radni prostori . LVK karakterizira zračenje žarulje kao usko. žarulja QT P(W): 300 500 750 1000 nir\ P (W): 75 . stoga naročito kod halogenih žarulja izvanredan svjetlosni učinak. parama P(W): 3 5 . naročito u reflektorima. nacrte prema DIN 40717 Žarulje s električnim pražnjenjem Visokotlačne žarulje Niskotlačne žarulje =C Žarulja s parama žive ili natrija A Fluorescentna žarulja Žarulja s halogenim ' metalnim parama (?) Sistematizacija žarulja Kompjfflria fhinrpcrpntna tarnlia I Žarulje P (W): 60 . žarulja s halogenim metalnim parama P(W): 7 0 . Boja svjetla im je ovisno 0 tipu. Svjetiljke pretvaraju električnu snagu (W) u svjetlosnu snagu (Im).1 0 0 Žarulja s halogenim met.1 2 5 Reflektorska žarulja sa živinim parama P(W): 250 Reflektor. deseterostruki vijek trajanja © 143 . Svojstva: malo svjetlosno iskorištenje (lm/W).Geschäftsstelle.4 0 0 Žarulja s halogenim met. parama P(W): 3 5 . Lüdenscheid S v j e t l o s n o . male dimenzije žarulja omogućuju male dimenzije svjetiljki. staklo može biti mliječno po želji.200 Žarulja za opću uporabu Halogene žarulje QT o o P (W): 75 .1 0 0 Mliječna žarulja P(W): 2 5 .1 5 0 Reflektor. dobre su mogućnosti koncentriranja svjetla u željenom smjeru. Za rad bez treperenja potreban je elektronički uređaj za preduključenje (EVG). cijevi i Svjetlosni sustav s umetnutim žaruljama O O O l -'9 r a đ e n e ' vise oe svjetiljke.t e h n i č k e veličine Učinak zračenja što ga oko može ocijeniti naziva se svjetlosni tok O. Tipične vrijednosti: globalno zračenje (vedro nebo) max. neutralno bijela ili bijela kao dnevno svjetlo. Berlin ERCO Leuchten GmbH. a u nekim slučajevima i starter Veliko im je svjetlosno iskorištenje i razmjerno su dugotrajne. srednje ili široko. Svjetlosni tok koji pada na jedinicu površine jest jačina osvjetljenja E. kvadrati čne Ugrađene / viseće svjetiljke. općenito Svjetleća traka s naznakom snage Svjetleća traka s naznakom broja svjetiljki i snage Kontrolna svjetiljka općenito Općenite oznake za žarulje u arhitektonskim nacrtima © Oznake za rasvjetna tijela za arh. Sjajnost žarulja relativno je visoka i dovodi do zasljepljivanja.> t n Umjetna rasvjeta. pravokutne x X < s 2 Q 58 W xQ X • Rasvjetno tijelo s prekidačem Svjetlo za nuždu.2 lx Sjajnost L je mjera za registriranu svjetlost. Iz toga proizlazi zahtjev da treba zasjeniti svjetiljke u zatvorenim prostorima.1 5 0 Žarulja s halogenim met. Svjetlosni tok određeno usmjeren po prostornom kutu jačina je svjetla I. Visoka sjajnost (osvijetljenost). Svjetiljke Za rasvjetu prostorija upotrebljavaju se žarulje i svjetiljke s električnim pražnjenjem -» (4) Tipična obilježja žarulja: boja je svjetla toplo bijela. okrugle / cilindrične Rasvjetno tijelo. Tipična obilježja žarulje s električnim pražnjenjem: za rad je nužna sprava za preduključenje. žarulja P(W): 2 0 . vrlo dobra reprodukcija boje.Fizikalne veličine Tok zračenja Jačina zračenja Jačina ozračenja Gustoća zračenja Količina zračenja Ozračje (T) Tehničke veličine i oznake u formulama Svjetlosni tok Svjetlosna jakost Jačina osvjetljenja Gustoća svjetla Količina svjetla Osvjetljenje <> t I E L Q H Rasvjetno-tehnička jedinica i skraćena oznaka Lumen Candela Lux (lm) (cd) (lx) (cd/m2) (Im h) (lx h) RASVJETA . uporabna trajnost im je 1000 do 3000 sati.7 5 Reflektor s hlad nim svjetlom P(W): 3 5 . Svjetlosna jakost neke žarulje u svim smjerovima zračenja daje raspodjelu svjetlosne jakosti. Mjera za korisni učinak je svjetlosno iskorištenje (ImA/V). općenito X Rasvjetno tijelo s naznakom X 6 b r o j a žarulja i snage 0 o Zidni fluter. Postfach. i općenito se prikazuje krivuljom raspodjele jačine svjetla (LVK) -> s. Sjajnost površina u prostoriji dobije se iz jačine osvjetljenja E i stupnja refleksije (L = E • p/7t). mliječnost stakla ograničena. 144 (2).1 0 0 HIT P ( W ) : 18 24 36 P(W): 7 40 11 55 TC-SB 1 y Ii « GR-48 P(W): 1 5 . stalno upaljeno Svjetlo za nuždu koje se pali prema potrebi Reflektor Rasvjetno tijelo s metalnim parama.250 Parabolična reflektorska žarulja HIT-DE ¿ 4 ft fijf 0 P(W): 8 0 . žarulja HIE Ugrađen starter HST 25 W 40 w 60 W 75 W 100 W 120 W f J— 5 W 7 W -*• 11 W W 20 W -®*23 W QR-111 HSE P(W): 5 0 . žarulja P(W): 10 13 18 PAR 38 (QR 122) TC-L a r=p P(W): 2 5 . 100000 Ix globalno zračenje (oblačno) max. simetrično ili nesimetrično.250 V i s o k o t l a č n e žarulje s električnim pražnjenjem P(W): 5 0 .

indirektna y750 cd/klm i Direktno .58 W Kompaktna fluorescentna žarulja 7 .100 W Fluorescentna žarulja 18 .akrilnim prstenom — ^ 30° cd/klm^--^ 60 A / 7 Direktno . otvor djelomično prekriven: .metalnim uloškom .250 W (T) o o o o 120V Odgovarajući tipovi žarulja za određene tipove rasvjetnih tijela '60° Viseća zrcalna rasterna svjetiljka direktno . R Parabolična reflektorska žarulja Reflektorska žarulja 60 .400 W Žarulja s natrijevim parama 5 0 .250 W Halogena žarulja s dva podnoška 100-500 W Niskonaponska halogena žarulja 2 0 .100 W Niskonaponska reflektorska halogena žarulja 2 0 .^ ^ 5 0 5 Indirektna svjetiljka Svjetiljke i raspodjela svjetla Kvadratični dovvnlight reflektor 300x300 mm 144 .indirektna svjetiljka X / ^^ s0L cd/kim.prizmatičnom lećom .55 W Žarulja sa živinim parama 50 .200 W o o o o o o o o o o o o o o O O O PAR.250 W = [I OT-DE n t . • >n ja M U ¿J / A T a = ji M TC TC-D TC-L HME QT-LV o o o o o o o o o OR-LV H l * P\ U <* A \J HSE/ HST HIT Žarulja s halogenim i^M] HIT-DE metalnim parama 35 . Pravokutna Q Kvadratična s Q « n A Žarulja opće uporabe 60 .300 W QT Halogena žarulja 75 ..Svjetlosno sredstvo A \ Fluter \ ^ ^ Uplight Downlight RASVJETA Rasterna svjetiljka i N .indirektno rasvjetno tijelo Downlight 60WJ VvA® 0 " Jednosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35dB(A) 200 m3/h kod 40 dB (A) Zrcalni rasterni zidni fluter Dvosmjerno ventilirano downlight svjetlo 160 m3/h kod 35 dB (A) 200 m3/h kod 40dB(A) Dekoracijsko downlight svjetlo.zatamnjenim staklom .

žarulja QR-CB-LV= Niskonapon. aule. višenamjenske i gimnastičke dvorane Radionice Crtaonice Laboratoriji Knjižnice. cijevna = Halogena žarulja s metal. predavaonice Izložbeni prostori Sajamske hale Prodajni centri A PAR R QT QT-DE = Žarulja opće namjene = Parabolična reflektorska žarulja = Reflektorska žarulja = Halogena žarulja = Halogena žarulja s dva podnoška QT-LV = Niskonapon. prometne zone Svečane dvorane Sportske i višenamjenske dvorane Industrijske hale Do 750 Lux Auditoriji. halog. šalter-sale. rasklopna postrojenja Do 200 Lux Skladišta s visokim regalima Crkve Koncertne dvorane. strojarnice. nastavne prostorije. parama = Halogena žarulja s metalnim parama. prostorije za pakiranje Nusprostorije Do 200 Lux Radionice Restorani Foyeri Standardni uredi. blagajne Prostorije za sjednice Radionice Do 500 Lux Do 3m Knjižare Prodavaonice Izložbene dvorane Muzeji. hladno svjetlo • • • • • • • • • • ® @ l• • • O 1• UJ X • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • $ • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © • • • • • • • • • • ® • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • # • • • • • • • • • • • • • • 3m do 5m • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • | • • • •1 HME HSE HST HIT HIE • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • © T = Fluorescentna žarulja TC = Kompaktna fluorescentna žarulja TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 4. kazališta Industrijske hale Preko 5m Do 500 Lux Muzeji. žarulja. svečane dvorane Ulazni pretprostori Obrada podataka. muzeji. veliki uredi Skladišta Radionice Do 200 Lux Industrijske hale Foyeri Restorani Crkve Koncertne dvorane. eliptični oblik 145 .cijevna TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja izduženi oblik = Žarulja sa živinim parama = Žarulja s natrijevim parama = Žarulja s natrij. čitaonice Do 750 Lux Izložbene dvorane Sajamske hale Robne kuće Prodajni centri Velike kuhinje Koncertni podiji Industrijske hale. galerije slika Zračne luke. žarulja QR-LV = Niskonapon. parama. reflekt. standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti Radionice Robne kuće Do 750 Lux Prodajni centri Izlozi Hotelske kuhinje Koncertni podiji Tehničko crtanje. galerije.Nominalna jačina svjetla RASVJETA HIT-DE < 70 W QT < 250 W QT > 250 W HME < 80 W HME > 80W HIT-DE > 70 W A < 100 W A > 100 W QR-CB-LV Visina prostorije Nominalna jačina rasvjete HIT > 70 W • • • • • • • • • • • • • • • • • HIT < 70 W • • • • PAR 38 PAR 56 Prostorije QT-DE QR-LV QT-LV TC-D TC-L HSE HST a: Parkirne garaže. galerije slika Ulazne dvorane Ugostiteljski objekti Sportske dvorane. željezničke postaje. kazališta Radionice Industrijske hale Predavaonice. dvorane za skupove Do 500 Lux Prodavaonice Izložbene dvorane. reflekt.

Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane vrijednosti za izložbe. Pri projektiranju rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. zidni reflektori s rasterom -> 0 . Moguća ugradba halogenih žarulja ili fluorescentnih žarulja. simetrična rasvjeta 0 .posredna rasvjeta -> © . direktno . Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Zidni širokokutni reflektori u nizu -» © . Upotrebljavaju se halogene žarulje i fluorescentne žarulje. Zaštita od zasljepljivanja rasterima i zaštitnim zaklonima. prostorija za kretanje publike i za prometna područja. direktno osvjetljenje ® Zidni fluter s djelomičnim osvjetljenjem prostorije. Služe isključivo za osvjetljavanje zidova. Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom krugu od 360°.zidni širokokutni reflektori.(9). Preporučuje se za opću rasvjetu: radnih prostorija. Zidni širokokutni u nizu -» © . U ograničenom opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. 30% posrednog). Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki ograničiti na 400 cd/m 2 . 149 0 Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose oko 30°. Promjene svjetlosnog stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. Vertikalne razine osvijetljenosti od 50 lx. Pri povoljnoj visini prostorije (h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv utrošak energije (70% neposrednog. Stropni širokokutni reflektori. © Direktno osvjetljenje.indirektno osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu . naročito su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Neposredno . a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. potrebna je relativno mala električna snaga. prostorija za skupove. Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut zračenja 10° („Spot"). Karakteristika ove rasvjete temelji se na doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti refleksnog zasljepljivanja. Zidna svjetiljka -> @>. Downlight . Posredna rasvjeta -» (§). Da bi se postigla neka zadana razina osvijetljenosti. B e z osvjetljavanja poda. simetrično © Zidni fluter. prodavaonice) i filtara u boji. Koriste se halogene žarulje. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. Potrošnja energije je do tri puta viša nego pri izravnoj rasvjeti. Jednolična rasvjeta zidova i dijela prostorije. Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0 . 30° („Flood") i 90° („Fluter"). na tračničkom razvodu © Zidni fluter Indirektno osvjetljenje (7) Direktno . pomoću filtra za boju i prizmi. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. npr. Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje stropa. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida mogući i svjetlosni učinci. Pretežno se upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim žaruljama. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. podni širokokutni reflektori -> (§) .RASVJETA Vrste rasvjete u prostorijama ^ Neposredna. Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno poda.indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter © 146 Podni fluter ® Zidna svjetiljka. naročito one niskonaponske. izložbene prostorije.

Y^iV. laki 750 Vizualni zadaci. hotel. 300.y^ " © Downlight. 500. 30. 2000 itd. ' © Kut nagiba reflektora za osvjetljenje * a = 30" /opi 1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama. 1000.150. © © T b 4) ® O O 200 lx 2000 lx i € Jteri O ' raZmak SVjet Faktor 1. 1500.8 1.5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. srednje teški V 100 200 300 500 750 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva. zaštita 0 Bez zaštite 1 Zaštita od velikih stranih tijela (> 50 mm) 2 Od srednje velikih stranih tijela (>12 mm) 3 Od malih stranih tijela (< 2. Kut "a (optimum) flutera a = 30 -'40 ' Stim^Kn) . npr. brojčana oznaka.dT-19 5a ' rM. škola. 200. razmak svjetiljki: b . galerije Stan. brojčana oznaka. uredski poslovi 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama.Y. 20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna svjetlost. ured. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne prostore. tiskara.y. djelatnost osvjetljenja 20 50 30 100 150 300 500 50 Putovi i radne površine na otvorenom 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 500 Vizualni zadaci. 50.© .750. zaštita 0 1 2 3 4 5 6 7 8 Bez zaštite Zaštita od kapanja vode vertikalno Koso pod kutom do 15° Od vode koja sipi Od vode koja prska Od vode u mlazu Protiv prodora vode pri preplavljivanju Od prodora vode pri uronjavanja Od prodora vode pri potapanju Slovna oznaka: IP Prva brojčana oznaka: 0 . bolnica. restoran. kontrolni zadaci Iznad 2000 02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE Primjer: IP 44 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela Stupanj zaštite od prodora vode 2. npr. 75.2a úa^va'^a^ Preporučena jačina Područje. Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama (D wní. tekstilna industrija Industrija Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede reprodukcije boje Ostalo Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 147 . Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja E n u unutarnjim prostorijama: 20. 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° (duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°.5 mm) 4 Od zrnatih stranih tijela (< 1 mm) 5 Od naslaga prašine 6 Od prodora prašine (7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela Stupanj Indeks Ra 1A 1B 2A 3 4 (9) Osvjetljenje zida fluterom ^ Kut zaklanjanja svjetlosti (= 30°/40°/50°) 04) >90 90 > Ra > 80 80 > Ra > 70 70 > Ra > 60 60 > Ra > 40 40 > Ra > 20 Tipična područja primjene Biranje boja. npr. .. precizna montaža Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke r*~~ acr-io* .6 Druga brojčana oznaka: 0 . Zbog toga je 200 lx min.Y.100.@ .mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA Geometrija rasporeda svjetiljki Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini prostorije. Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° (optimalno) do 40° . -» © .» ( § ) . Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. Zbog toga je 20 lx horizontalne jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih prostorija.

polirana Granit Vapnenac Mramor. vap. visokopoliran Mjed. uzevši u obzir ekonomičnost. čist.tehničkih materijala 148 . Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore visokog sjaja). žbuka Mort taman Pješčenjak Šperploča. Kvantitativni kriteriji Razina osvijetljenosti Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija).0 Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja. visokopoliran Papir. 147 @ Boja svjetla određuje se izborom žarulje. tamna.RASVJETA ->QP Obilježja kakvoće rasvjete Dobro rješenje rasvjete mora. Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla na radno mjesto.5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 K). svijetla. treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 (vrlo dobra reprodukcija boje). Osim tih kvantitativnih kriterija. Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno E v ). a preduvjet je za to krilati oblik LVK s. Razlikuju se tri grupe: toplo bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K). prije svega arhitektonske kriterije. treba obratiti pozornost i na kvalitativne. Pri reprodukciji boje. mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h. Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. beton. poliran 80 do 87 80 do 85 65 do 75 55 do 76 55 do 65 60 do 70 65 do 75 80 do 85 60 do 70 70 do 75 50 do 60 70 do 80 80 do 88 90 do 92 Mort svijetli. koje proizvode pojedinačne svjetiljke. Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele boje. u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog mjesta 0 Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom postavljanja ekrana. sirov Opeka. bijel Srebrna pozadina ogledala Srebro. refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. obojen. 144 Q). Raspodjela sjajnosti Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . polirana Hrastovina. što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu svjetla. nova Boje Bijela Svijetlo siva Srednje siva Tamno siva Svijetlo plava Tamno plava Svijetlo zelena Tamno zelena Svijetlo žuta Smeđa Svijetlo crvena Tamno crvena Stupanj refleksije % 40 do 45 15 do 25 20 do 40 25 do 40 20 do 30 10 do 15 25 do 10 do 20 do 35 do 30 do 35 15 25 55 70 75 do 85 40 do 60 25 do 35 10 do 15 40 do 50 15 do 20 45 do 55 15 do 20 60 do 70 20 do 30 45 do 55 15 do 20 Stupanj refleksije rasvjetno . Ograničenje blještavila 0 . neutralno bijelo svjetlo (3300 K . eloksiran. crvena. Boja svjetla i reprodukcija boje s. sirova Cement. bijel Lak sasvim bijel Bakar. Smjer svjetla 0 Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane. zagasit Aluminij. razmak d i kut upada svjetla a). visokopolirano Građevinski materijali Hrastovina. visokopolirana Nikal. zagasit Aluminij. ručju zračenja imati nisku razinu sjajnosti Stupanj refleksije % Materijali za izradu svjetiljk Aluminij. poliran Emajl. visokopoliran Aluminij. zagasit Krom. zadovoljiti funkcionalne i ergonomske zahtjeve. poliran Aluminij.

> @ 1 0 0 ' 8 0 0 .ffl.3 0. Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može se primijeniti i za uredske prostorije.= 3 W / m 2 P =4 90 W = 360 W 100 • 4 24 3 0.90 0. stropa i poda (2).1-0.65 0.00 0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje.5 0. Korekcijski faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova. P* = 10 W / m 2 (halogena žarulja) P = 16 • 2 0 W = 3 2 0 W Formula .85 0.40 0.65 0.3-0. Dvoosna prostorija površine 24 m 2 .85 0.2 0.45 0.75 0. Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja. O A 12 W/m 2 10 W/m 2 5 W/m 2 5 W/m 2 öQTe tC TC-L 4 W/m 2 3 W/m 2 5-7m T26 © Specifična priključna snaga P* za različite tipove žarulja (2) Primjer: Tablica korekcijskih faktora .45 0. materijala Stupanj refleksije pri osv etljenju Građevinski materijal P Opeka bijelo glazirana Mramor bijeli Žbuka svjetla Žbuka tamna Pješčenjak svjetli Pješčenjak tamni Opeka svjetla Opeka tamna Drvo svjetlo Granit 0. 2 / 0 .2 Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje (6) Svjetleća struktura (ERCO) 15 10 2 0 15^5" © Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) ^O) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 149 .80 0. 1 (srednja refleksija) Tip rasvjetnog tijela @ • P* = 4 W / m 2 (komp fluorescentna žarulja) P = 9 • 45 W = 405 W ® : Tip rasvjetnog tijela P* = 12 W / m ? P = 8 . 5 / 0 .75 0. treba komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» © .1-0. 100 • 3 2 0 .Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim trakama i reflektorima. postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» © . osim konvencionalnih zrcalnih rasternih svjetiljki.10 -13 .90 0.1-0. Površina prostorije A = 1 0 0 m 2 Visina prostorije H = 3 m ® Stupnjevi refleksije 0 . 0 0 © Proračun jačine osvjetljenja za neku unutarnju prostoriju E n _ (100 • 405 100 -4 100 12 100 10 ' ' E n = 180 lx A = 24 m 2 = 0 .3-0.4 0.80 0.3-0.75 0.3 0. u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 90 W). Za to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu žarulje 0 .55 0. .75 En = E n = 3 7 5 Ix En = 1 A P ° ° P k (?) Proračun za uredsku prostoriju P En A P* 100 1 k E„ P P* A k Nominalna jačina osvjetljenja (lx) Priključna snaga (W) Specifična priključna snaga (W/m2) -> ( i ) Tlocrtna površina prostorije Korekcijski faktor -> (2) (8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P <> = potrebni svjetlosni tok t L = srednja sjajnost (cd/m2) A = površina osvjetljavanja rj B = stupanj učinkovitosti osvjetljenja p = stupanj refleksije građ.5 6 .55 0.4 0. površina = 100 m2 i refleksiji 0.4 0.1 6 Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo (ERCO) Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 1B Velika površina Mala površina Velika udaljenost Tornjevi 0.90 1. 5 . 7 5 (svjetla refleksija) 6.40 0.5/0.ffl.75 0.00 m k P.60 RASVJETA Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» C D U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti (En) za danu električnu priključnu snagu žarulja. Za uredske se prostorije često. E n i P mogu se prema formuli © približno odrediti.6 0. • O® 0© o • O ffl O ffl Offl o 9 ® ' ffl • o EB« ffl « (standardna žarulja) 100 W = 8 0 0 W Tip rasvjetnog tijela ( £ ) .7/0. Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti od približno 375 lx. ffl^.2 0.5 0. o .75 0. odnosno odrediti potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti.60 0.65 0.60 0.2 Proračunska formula za svetlosni tok svjetiljke ^ t ct>= L A P NB Sjajnost za osvjetljenje Objekt Slobodno stojeći Tamna okolina Srednje svijetla okolina Vrlo svijetla okolina (cd/m2) L 3 10 13 6.2 Korekcijski faktor k Stupanj refleksije Visina Površini A[m 2 ] 070502 050201 000 H svjetlo srednje tamno Do 3m 3-5m 20 50 S100 20 50 S100 50 S100 0. Osvjetljenje zgrada Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj okolini).3-0.Specifična priključna snaga P* W/m 2 za 100 lx pri visini 3 m.2-0.

hobi. obrt Radionice Elektrotehnika. valjaonice Laboratorij Ispitivanje boja Uredi i uprava Uredi. transport Uzgoj biljaka Obrada drva Ljevaonice. pješačke zone Osvjetljenje vert. ugostiteljstvo. sagovi Pribor za sport i igre. signalizacije Q Pravilna primjenafluorescentnihžarulja = preporučuje se • = može se primijeniti • • • • • • • • • • • 76 29 3 827 1B 927 1A 830 ' 1B 930 1A Neutralno bijelo 25 2A 33 2B 840 1B 940 1A Bijelo kao dnevno svjetlo 950 1A 865 1B 965 1A 54 2A X X X X • X X X X X • X X X X • • X • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X • • X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X • X X X X X X X X X X X X X X X X X X 150 . podrum Vanjska rasvjeta Ulice. staze. satovi. voće. frizer Cvijeće Pecivo Hlađena roba Sir. nakit Kozmetika. čitaonice Društvene prostorije Restorani.RASVJETA Toplo bijelo Boje svjetla (PHILIPS) Stupanj reprodukcije boje Prodavaonice Živžne namirnice Meso Tekstil. kupaonica. razredi. hodnici Dvorane za sjednice Školski i nastavni prostori Predavaonice. povrće Riba Robne kuće. čekaonice Stanovi Dnevni boravak Kuhinja. muzeji Klinike i ordinacije Dijagnostika i tretman Bolesničke sobe. dvorane. grafički obrt Ispitivanje boja Lakimica Skladište. koncert. strojogradnja Tekstilna industrija Tiskare. hoteli Kazališta. foyeri Prostorije za priredbe Izložbene i sajamske hale Sportske i višenamjenske dvorane Galerije. dječji vrtići Knjižnice. papir Foto. prodajni centri Industrija. koža Namještaj.

mješalice ili mlinove Valjanje. prost. modelska stolarija Rad na strojevima za obradu drva Oplemenjivanje drva Kontrola 100 200 200 500 500 500 750 Uredske i slične prostorije: Uredske prostorije s radnim mjestima blizu prozora Uredske prostorije Veliki uredi / grupni uredi: Visoka refleksija Srednja refleksija Tehničko crtanje Prostorije za razgovor Prijamne prostorije Prostorije za promet publike Obrada podataka 300 500 750 1000 750 300 100 200 500 Trgovina na veliko i malo: Prodajni prostori. elektroničkih dijelova Umjetno krpanje Proizvodnja i prerada tekstila: Radna mjesta u kupkama Predionice Bojenje Predenje. jetkanje. čeličane. oblikovanje staklenih instrumenata 500 Dekoraterski radovi 500 Ručno brušenje i graviranje 750 Fini radovi 1000 Rasklopna postrojenja u zgradama 100 Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 Održavanje 300 Revizije 500 Kontrola kvalitete Visoki zahtjevi Kontrola kvalitete Vrlo visoki zahtjevi Ispitivanje boje 1000 1500 1000 Elektrotehnička industrija: Talionice. stalna radna mjesta Radna mjesta uz blagajnu Zanatstvo i obrtništvo (primjeri iz različitih struka): Ličenje čeličnih konstrukcija Predmontaža uređaja za grijanje i ventilaciju Bravarija Automehaničarske radionice Građevna stolarija Radionice za razne popravke Radionice za radio i TV aparate 300 500 Izrada i obrada papira. izrada tapeta 300 Krojenje. sortiranje Laboratoriji 200 300 300 300 500 500 1000 Prometnice u zgradama: Za osobe Za vozila Stubišta Utovarne / istovarne rampe 50 100 100 100 Obrada i prerada drva: Parenje Piljenje Sastavljanje Izbor furnira. keramika. srednje fina 300 Montaža. staklarski obrt: Radna mjesta ili zone uz peći. puhanje stakla Energetska postrojenja: Pogon za snabdijevanje Kotlovnica Prostorija za izjednačenje tlaka Strojarnice Nusprostorije 50 100 200 100 50 Rad na buradi Prerada koža Sedlarski radovi Bojenje kože Kontrola kvalitete. smjernice za radna mjesta Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/ix Vrsta prostorije Vrsta djelatnosti En/lx Opći prostori: Prometne zone u spremištima 50 Skladišni prostori 50 Sklad. izrada matrica 500 Ručni tisak. podešavanje.RASVJETA Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) Tablica nominalnih jačina osvjetljenja. u kojima treba nešto pročitati 200 Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 Pult za izdavanje 200 Otprema 200 Kantine 200 Ostale prostorije za odmor 100 Gimnastičke prostorije 300 Garderobe 100 Praonice 100 Toalete 100 Sanitetske prostorije 500 Strojarnice 100 Opskrba energijom 100 Pošta 500 Telefonska centrala 300 Brušenje. pletenje. velike ljevaonice Proizvodna postrojenja automatizirana50 Proiz. 50 Platforme 100 Priprema pijeska 200 Čišćenje odljevaka 200 Radna mjesta na mješalici 200 Ljevaoničke hale 200 Izljevna mjesta 200 Strojno oblikovanje 200 Ručno oblikovanje 300 Izrada kalupa 300 Modelarstvo 500 Galvanizacija 300 Ličenje 300 Kontrolna mjesta 750 Izrada alata. proizvodnja kartonaže 300 Knjigovežnica. valjaonice. u kojima se roba traži 100 Sklad. dekoriranje. tiskarski strojevi. prešanje i jetkanje klišeja. poliranje stakla. sortiranje papira 750 Retuširanje. prost. grafički obrt: Brušenje drva 200 Strojevi za papir. namotavanje grubom žicom Montaža telefonskih aparata. namotavanje srednjom žicom Montaža finih aparata. pozlaćivanje. podrum itd. mljekare. montažni radovi. tisak na tekstilu Kitničarstvo Ukrašavanje Kontrola robe. post. radovi na kamenu i pločama. oblikovanje. ispitivanje Montaža najfinijih dijelova. lakiranje. litografija. Srednji zahtjevi 200 300 500 750 750 200 300 151 . s ljudskim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u proizvodnim postrojenjima 200 Održavanje 300 Kontrolna mjesta 500 Proizvodnja kablova i vodova. prešanje. oblikovanje sloga 1000 Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 Urezivanje u čelik i bakar 2000 200 200 300 300 300 500 500 Kemijska industrija: Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 Postrojenja s povremenim ručnim intervencijama 100 Stalno zaposjednuta radna mjesta u postrojenjima tehnoloških procesa 200 Održavanje 300 Laboratoriji 300 Radovi s povećanim vizualnim opterećenjem 500 Kontrola boja 1000 Pogoni uslužnih djelatnosti: Hoteli i gostionice. mlinovi Rezanje i sortiranje Proizvodnja delikatesa i cigareta Kontrola proizvoda. kontrola boja 200 300 300 500 750 750 1000 1000 300 500 1000 1500 1500 Obrada i prerada metala: Kovanje malih komada 200 Zavarivanje 300 Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 Fini radovi sa strojevima 500 Kontrolna mjesta 750 Hladne valjaonice 200 Vučena žica 300 Prerada teških limova 200 Prerada lakih limova 300 Izrada ručnog alata 500 Montaža. fina mehanika 1000 Karoseristički radovi 500 Lakirnica 750 Noćna lakirnica 1000 Tapetarski radovi 500 Završna montaža 500 Inspekcija 750 Industrija nakita i satova: Proizvodnja nakita Obrada dragog kamenja Urarska i optičarska radionica 1000 1500 1500 Prehrambena industrija i industrija potrošne robe: Opća radna mjesta Miješanje. raspakiranje Klaonice. pranje 300 Strojno glačanje 300 Ručno glačanje 300 Sortiranje 300 Kontrola 1000 Frizer 500 Kozmetičar 750 Kožarska industrija: Industrija cementa. fina 500 Oblikovanje kovanjem 200 Ljevaonice. prijam 200 Kuhinja 500 Blagovaonica 200 Buffet 300 Dvorane za sjednice 300 Restorani sa samoposluživanjem 300 Praonice. tkanje Šivanje. ručno i strojno slaganje. gruba 200 Montaža.

naročito ako su dvostruka i trostruka.6 1. Propusnost % 90-92 57-90 63-87 77-89 12-38 37-51 13-35 47-66 27-35 2-4 6-10 3-9 58-84 2-8 3-8 12-40 17-30 8 42 41 14 61-71 13-54 28 20-36 25-33 17 9 4 4 88 74 88 38 Apsorpcija % 2-4 3-21 4-17 3-11 20-31 6-11 4-10 3-10 8-11 29-34 22-31 30-31 2-14 20-21 24-65 11 .8 1. Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. obojena Pamučna tkanina Resopal. STAKLO.4 Refleksija % 6-8 7-24 7-20 6-16 40-66 43-54 65-78 31 . Heyestraße 178. automobilsko staklo. staklo za suhe ploče.5 1. svile.0 10 6-8 6-8 4-6 2.75-3. Postfach 20. može doći do tolike apsorpcije svjetla da se. nagrizanje.0 7. Gelsenkirchen-Rotthausen Interpane. ornamenata i likovnih prikaza. svjetao Celon. tamno žut Svila. Aachen Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za uporabu bez daljnje obrade. uz malo smanjenje propusnosti.0 1. bijel (zamućen) Celon.5 1.4-3. zbog toga potrebno povećanje površine prozora. Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju svjetlo slično dnevnom. PROZIRNA. sigurnosno staklo. Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju se za rasvjetu tvornica i radionica. Lauenförde Gerresheimer Glas AG. za stambene i uredske prostorije. matiranje. slabo obojen Pergament. zelen (zamućen) Kristalno staklo Armirano staklo Sirovo staklo Staklo za zaštitu od sunca (zeleno) (9) 1. imaju. propuštaju 65 . oblikovanju boja. rasipanje i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i ekonomskog učinka. obostrano ravnih sjajnih površina. Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom.2-13. V s N O CT izvedba rastera ( i ) Paralelni raster (2) Paralelni kosi raster (3) Dijagonalni raster (4) Dijagonalni kosi raster (5) Razmještaj svjetljki a = 2 / 3 d r^JLJE © Planparalelna ploča © propusnost prozirnog stakla. apsorbiraju oko 35%.5 .© . Stakla za dnevnu svjetlost. žut (zamućen) Celon.8-3.9-2. namještaj. informacije: Flachglas AG.93%.2-5. bojenje. svjetlog opalnog stakla itd. prodavaonice. sa smicanjem kosih zraka ® s. Ono je jasno prozirno. savijanje.3-10 3-5 11. jednolike debljine. kojima je zadaća da boju električne rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti. Prozorska stakla prozirna stakla.1 1.80%. bitno naruši toplinska izolacija. poliran Mramor.1-2.tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 152 .9 2. ovisno o kakvoći. Klasa 2: građevno staklo za tvornice.5 3. Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama. bezbojno. potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni materijali s usmjerenom (§). sigurnosno staklo. skladišta. dimenzioniranju prozora i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost.0 Svjetlosno . Svjetlo pretežno pada izravno prema dolje ® . Auf der Reihe 2.2-2. difuznom (?) i mješovitom propusnošću -» (S). obojen svjetlo žuto Pergament.9 1. Prema dr. vrata. izloga. Primjena' ostakljenje prozora.4 5 54-67 64-69 63-68 60-66 13-28 72-77 30-71 27-54 49-67 69 48 37 36 28-38 5-24 68 32-39 46-48 55 36 12 12 8 9 8 6 Prozirno staklo Ornament staklo Prozirno staklo.95% svjetla. a također i za vanjsku rasvjetu. dok ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 60 . u grlu za standardnu žarulju).0 1. sve vrste pisma. Svjetlopropusnost je 91 . Žarulje su bez startera u normalnom grlu (npr. izvana matirano Prozirno staklo. iznutra matirano Opalna stakla: grupa 1 grupa 2 grupa 3 Naborana grupa 1 opalna stakla grupa 2 Opalno staklo u boji: crveno narančasto zeleno Opalinsko staklo Porculan Mramor.akla Difuzna propusnost opalnog mliječnog ' a i a b a s t e r a ltd - (8) Mješovita propusnost ornament stakla. Dodatna obrada: brušenje. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora).2-1. Klasifikacija: Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249. Svilena sjenila u boji.1 1. Düsseldorf VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH.f I I I I I . s bijelom podstavom. neobojen Pergament. oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. pečenje.6 1. slično dnevnoj svjetlosti. Viktoriaallee 3 . oblaganje. plav (zamućen) Celon. dvostruke ploče. toniran Pollopas. U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga ispod fluorescentnih cijevi. bijela Svila.7-3. razdjelnih stijena.b— \ RASVJETA FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE Proizvoljno vođenje linije. kao obloženo staklo. Kleffneru -» Q zbog loše prozirnosti staP kla.3 2-3 2-3 2-3 2. natopljen Alabaster Karton. kazališta. uobičajena primjena za kinodvorane. Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). reklamu.49 14-21 23 10 22 50 1 27-80 4 26-48 21-28 28 55 84 84 4 17 4 56 Materijal Rasipanje Nikakve Malo Malo Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Malo Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Dobro Debljina mm 2-4 3. Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene.75-3.7-2. SVJETLOPROPUSNA GRADIVA Pri određivanju veličine. podrumske i tavanske prozore. s dobrom reprodukcijom boje.

2 Staklo Visina 8 Izvanai naJ fevjna : .0 1:10 28 300 500 10.5) (8. U međuprostoru se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin.9 5 5 5 (8.0 ±2. S obzirom na različitost rubnih spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko staklo © A .0 74 24 141x240 24x24 1:6 3.4 1:6 20 ± 1.0 ±2.0 ±2.0 1:10 32 300 500 10. lijevano staklo. akustično izolacijsko staklo.0 40 300 500 10.STAKLO IZOLACIJSKO STAKLO Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo. 38 k-vrijednost (W/m2 K)* Propusnost svjetla Debljina elemenata Max.0 72 27 180x240 24x24 1:6 3.0 mm (6) Trostruko izolacijsko staklo Dulja stranica u cm (širina) 'Ispitano prema DIN 52619 Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) Dulja stranica u cm (širina) 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 0 50 100 150 2 0 0 2 5 0 3 0 0 3 5 0 4 0 0 4 5 0 500 Preporuka za debljinu vanjske i unutarnje staklene ploče kod izolacijskog stakla visine ugradbe do 8 m (opterećenje vjetrom = 0.5) (8. ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom.0 30 Dvostruko izolacijsko staklo Podaci OPTIFLOAT u mm SZR u mm 4 4 4 (8.0 1:10 24 300 500 10.0 25 185 500 3.0 ±2.4 ca. 38 4 4 4 (6) (6) 2. k-Wert SZR Širina u cm u cm m2 Staklo ^13° Staklo + 1 0 ° W/m2 K* 2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 4 mm 5 mm 6 mm 8 mm 10 mm 12 mm 141 240 3.5) 1.0 1:10 24 300 500 8.10' -2° Izvana 10° Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm (2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog.0 1:10 32 ± 1.0 ± 1.0 ±2.1 3. duljina stranice Min. zrcalno staklo. spregnuto staklo s međuslojem).4 1:10 18 245 300 6. staklo za zaštitu od sunca. Višesloj no izolacijskt staklo Dd JOpadanje 8' Kompaktno staklo sa zavarenim rubom © Od dvije staklene ploče Od tri staklene ploče Izolacijsko staklo Zrak u prostoriji Zrak u prostorijj_ Opadanje + 2 1 ° 23° [Opadanje 11° Zrak u prostoriji +21° k vrijedn.0 3.75 kN/m 2 odn.0 1:10 20 245 300 6. 30 5 5 5 (6) (6) 2.0 50 300 500 10. izolacijsko staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B.0 60 3.0 1:10 26 300 500 12. lemljeno izolacijsko staklo © B.8 1:10 20 280 500 8. ±2. visoku termoizolaciju i/ili akustičnu izolaciju (npr.:-1 mm / +2 mm Tolerancija vel.0 1:10 28 ± 1.5) 1. dimenzije Odnos stranica Max .5 20 185 300 3. izolacijskog i trostrukog ostakljenja 10 Širina Visina Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Širina Visina 12 Površina Odnos stranica Ukupna debljina u mm Tolerancije debljine u mm Tolerancije veličine u mm Masa (5) kg/m2 u cm u cm m2 u cm u cm m2 ±1.9 72 32 180x240 24x24 1:6 3.2 kN/m 2 1200 Pa) (?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m (7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 153 .0 1:10 34 300 500 10.4 ca.4 ca.0 1:10 30 300 500 12. Višestruko izolacijsko staklo pruža. ovisno o izvedbi.0 1:10 36 ± 1.4 ca. 30 Tolerancija deblj.površina Masa Mnogokut Zaobljeni uglovi Zaobljeni uglovi u m2 u kg/m2 % u mm u cm u cm2 74 29 141x 240 24x24 1:6 3.4 1:6 18 141 240 3. 750 p a ) 2 0 m ( = 1.0 1:10 22 280 500 8.0 1:10 22 ± 1.4 1:6 16 141 240 3.

Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim izolacijskom staklom.48 1. Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni sastav. Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra. W/m K (12 mm) u o c vi 3 C L O „ O.36 0. Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju.3 1. zaštita od topline. lijevanim staklom / ornamentnim staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. spregnutim sigurnosnim staklom.32 0.6 1.55 0. uz dopunu pomoću prikladno obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu. To je omogućeno vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na unutarnju stranu prema prostoru između stakala.09 1. DIN 67507 u postocima.56 1.Sloj z a zaštitu od sunca ~~ Upadno zračenje SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 100% Refleksija svjetla prema Transmisija svjetla i2D Refleksija zraCenja prema van > o i> Transmisija zračenja 14% Sekundarna predaja .4 1.4 1. Solarnoizolacijsko staklo © 1) k.2 % 43 W/m*K 0. jednostrukim sigurnosnim staklom.5 1.25 0. požara. IZOLACIJSKO STAKLO . • gu(%) 0 _. ipak.14 1.5 3. osoba i okoliša.primjer 154 .50 1.4 2.15 1. Faktor b je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 87%.4 1.43 1. DIN 67507.Ž? § Dl| Solarnoizolacijsko staklo zlato 30/17 Propusnost ukupne energije g % Refleksija svjetla izvana/iznutra RL % Q.54 1. odnose se na SZR širine 12 mm.vrijedn. zaštita objekata.08 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 260x500 240x340 240x340 240x340 240x340 240x340 200x340 240x340 240x340 240x340 300x500 260x500 240 x 340 Vrijedi odnos: b = .16 1. Što je njegova vrijednost manja.38 0. Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za ostakljenje visoki i brojni zahtjevi.38 0.26 0.00 1.50 0.40 1. Primjer: auresin (= modro) 40/26. U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići.4 1. Solarnoizolacijsko staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim staklom.83 1.37 0. vrijednost k poboljšava se slojevima plemenitih kovina.9 1. standardno višenamjensko staklo ne postoji. Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. Navedene vrijednosti k.4 | 43 44 32 32 39 26 28 26 23 35 30 43 48 32 33 22 22 33 26 | 0. Sunca. oklopnim izolacijskim staklom.32 0.59 0.5 1.45 0.6 1.5 1. Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih vrijednosti oznaka.4 1.54 1. manji je gubitak topline.0 | 39 38 20 28 51 39 72 Brojčana oznaka selektivnosti S. Pri neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje većine stakala koje je.30 0.2 W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. F Titan 66/43 | Auresin 66/44 50/32 49/32 45/39 40/26 39/28 Zlato 40/26 30/23 Srebro 50/35 50/30 49/43 48/48 37/32 36/33 36/22 15/22 Bronca 49/33 36/26 Neutralno 51/39 51/38 Zeleno 37/20 38/28 Sivo max.3 1.49 0.5 1.34 1.30 1. zvuka. Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje.49 | 0. (4) Termoizolacijska vrijednost ky- Vrijednost energ.40 0. w propusnost svjetla Tl % Brojčana oznaka selektivnost S Prosječni faktor propusnosti b 66 | 21 | 18 | 17 66 50 49 45 40 39 40 30 50 50 49 48 37 36 36 15 49 36 51 51 37 38 15 19 38 30 32 26 25 18 40 37 36 39 40 46 48 26 16 26 11 16 25 34 6 7 15 11 16 36 17 22 11 36 40 35 34 22 21 14 26 45 42 35 46 30 10 36 17 22 17 15 7 9 10 11 8 9 11 11 14 18 14 13 8 8 9 8 12 8 15 18 3 8 27 18 98 1.92 1.4 1.5 1.45 0.85 1. ovisno o tipu. 0/ 0//0 I 1.53 | 260x500 1. od kojih prva daje propusnost svjetla a druga propusnost ukupne energije u postocima. Nije moguća kombinacija s armiranim staklom.37 0.68 1.23 0. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili plemeniti plin).4 1.09 1. To se može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene prozore.30 0.2 2.37 0. estetika u oblikovanju.64 0. Ra > 80 = dobra reprodukcija boje Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 do 380 nm. Reprodukcija boja označava se indeksom "R".31 1.45 0.4 1.68 dB 36 - - - _ da 98 da da Višenamjensko staklo . sivo ili umbralno. Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima. vrijednost g- Sastav stakla SZR staklo Reprodukcija boje RaD Debljina elemenata Pasivna sigurnost Estetika mm ESG 6/16/4 (?) mm 26 W/m z K 1.4 1. Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko se energije gubi prolazom kroz staklo. S = T L /g. takvo staklo s vrijednostima k 1.30 0.44 0. bilanca k- Akustična izolacija Rw Zaštita okoliša Solarnoizolac. nude se mnoge mogućnosti oblikovanja.34 0.VIŠENAMJENSKO STAKLO 240x340 240x340 47 47/51 43 43/39 ČUDO 78 (za uspor edbu) (3) Solarnoizolacijsko staklo SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću uz istodobno što manju propusnost ukupne energije. Osim dobrih svojstava solarne izolacije. Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima.67 1.53 1.6 1. Visoka vrijednost S pokazuje povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti energije (g). DIN 67507..38 1.4 1. dimenzije cmxcm Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog oka izraženu u postocima.25 0. Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi sjedinjuje više zaštitnih namjena. DIN 52619.

Naknadna obrada "ESG" nije moguća.folijom.parapetna stakla DIN 18516 dio 4. Max. Trostruko ili višestruko VSG u različitim debljinama s PVB .5/10/4 Isc 24.0 225x400 9. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane. Kad je riječ o kaznenim ustanovama otporno staklo mora biti na unutarnjoj strani. Ostakljenja DIN 52290 dijele se u sljedeće grupe: ostakljenje otporno na proboj .0 225x300 6. ostakljenje otporno protiv eksplozije . dimenljina zije mm B1 Jednoslojno 17 9/10/4 Iso 32 kg/m2 cm 40 54 Max.75 225x300 6. pri lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. posebno ugroženi objekti A2 Jednoslojno 9.B . Mogućnosti: dvostruko VSG u različitim debljinama s PVB . na vanjsko staklo. robne kuće. U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara prostor.0 10 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 © Max. ukoliko se deblja staklena ploča ugradi s vanjske strane.0 11/10/4 Iso 25. povr.odnos šina str. Klasa Sastav otpornosti Deb.0 225x400 6.slovne oznake A . energet. npr. od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine. Osim toga se "ESG" odlikuje i drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar. Osim što osigurava od provale. DIN 52290 Spregnuto sigurnosno staklo VSG je prikladan prozirni materijal koji može pružati zadovoljavajuću sigurnost protiv napada.Težins Max. dimenzije predstavljaju tehničke mogućnosti proizvodnje pa prema tome ne vrijede za primjenu na vanjskoj strani. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina. Prozirnost.slovna oznaka D.0 225x400 9. Područje u cijelosti ostakljene fasade . Ne dopušta se promjena redoslijeda ugradnje.B3. neznatno se smanjuje. antikvari- 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 321 321 321 200 300 321 321 321 321 321 321 321 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 B2 Jednoslojno 21 9.0 9/10/4 I so 23. .stakla ili više njih čvrsto spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću više njih.0 A3 Jednoslojno 10.Težina ljina mm kg/m2 21 32 22 33 23 34 24 35 Max. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. koja je za staklo uobičajena.0 225X40C 6. školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga.0 Gore navedene max.0 225/400 6. VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad glave".. Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. dijelovi robnih kuća. krznarije B3 Jednoslojno 28 28/10/5 Isc 43 10 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 12 141x 225x 225x 225x 225x 100x 120x 210x 210x 210x 225x 225x 225x 255x 240 300 400 400 400 200 300 360 360 360 321 400 400 400 kazneno . okretanjem elemenata . klinike C 3 SA Draguljarnice. Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara lopte. Suprotno float . dimenzije odnose se na vanjsku uporabu.75 225x30d 6. Max. Dodatnu sigurnost pruža kombinacija s alarmnom trakom ili žicom povezanom sa sustavom za uzbunjivanje.STAKLO JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) "ESG" je prednapeto staklo. dimenzije cm Max. vrata i razdjelne stijene. djelomično i obavezna primjena. dimenzije i površine odnose se na vanjsku uporabu. s rastućim stupnjem sigurnosti -> (4) Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje premije osiguranja. ljekarnice. Primjeri primjene m2 - 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 100x 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 120x 120x 120x 120x 120x 100x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 120x 240 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 300 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 141x 210x 210x 210x 210x 100x 120x 210x 210x 210x 321 x 210x 210x 210x 240 300 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 360 A1 Jednoslojno 9.folijom izvodi se standardnim ili pojačanim načinom.» ( 3 ) ESG kombinacije 4 Debljina stakla u mm 5 6 8 4 Debljine stakla u mm Float 5 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 Klasa Sastav otpornosti Deb. dimenzije spregnnutog izolacijskog stakla VSG u cm 155 .0 225/400 6. Žilavo elastična folija otežava probijanje.6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1:6 Zgrade u naseljima za jednu ili viiše obitelji Usamljene privatne zgrade Stambene zgrade s visokovrijednom opremom i usamljene zgrade za odmor Vile. pa je opasnost od ozljeda bitno smanjena. šina strani« učinak Primjeri primjene m2 - <DVSG Kombinacije Debljina stakla u mm 6 8 4 5 Debljine stakla u mm Float 6 8 10 4 5 ESG 6 8 10 6 VSG 8 10 12 225x30C 6. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm DH 4 Jednoslojno 11.odnos Dodat. čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava se probijanje i provala).5/10/4 Is ¡37 52 66 66 80 225x300 6. ® SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float .0 225x400 9.0 10/10/4 I so 24.0 1:10 1 6 C 1 SA Trgovine foto i video priborom. škola i dječjih vrtića.ograde. centrale SA = pojava krhotina Gore navedene max.0 1:10 1. ovisno o debljini. računski centri C 2 SA Galerije. Napada se obično izvana. ostakljenost protiv probijanja dijeli se prema stupnju otpornosti u tri grupe: B1 .0 225x400 9.5 9. povr. te postojanost na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 K). od "ESG" nastaju mali komadići.popravne ustanove. Kod jednoslojnih A-tipova max. muzeji. "ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim izolacijskom staklom -» (?) SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA. psih. najčešće tupih rubova. 6 1:10 1 6 jati. VSG je staklo koje veže krhotine.staklu.75 225x30C 6.0 1:10 1. pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» Ostakijenje otporno na udarac bačenog predmeta OSTAKLJENOST OTPORNA NA PROBIJANJE Prema DIN-u 52290 dio 3. Prednapon se postiže termičkom obradom.C. staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska ograda radi osiguranja od pada. (?) Ostakljenje otporno na proboj Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim opterećenjima u DIN 1055 (ž) Max. u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta.

energet.75 225/300 6. dimenzija cm 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 x 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 225 / 300 210/300 210/300 225 / 300 219/300 225 / 300 Max.A^ustireproduk.6 1:10 1 6 1:10 1 6 4 3 / 3 4 1 0 / 2 0 / 4 34 4 4 / 3 8 10/24/4 3 8 C2 (5) Staklo za akustičnu izolaciju Tip C3 Sklop izvana SZR iznutra Deb.Težina ljina k-vri Propus jednost nost ispunj.74 47/36 G l 36 40 3.75 225/300 6. svjetla plinom W/m 2 K % 3. svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost protiv provale. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 500 kg.0 4. Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: EH01-02-1-2-3.0 1. površina m2 6.75 5.popravne inst. prema tipu.5/ 15/6 Gh 10/ 20/6 GH 10/ 20/10 GH 12/ 20/10 Gl- 97 1:10 0.10 0. odnos stranica - mm 37/22 6/12/4 39/24 6/14/4 40/26 8/14/4 mm 22 24 26 kg/m 2 25 25 30 35 35 W/m2K 2.0 1:10 0.75 225/300 6.9 3.0 75 95 60 53 6.83 0.90 4. ovisi o okolnostima. posebno ugroženi objekti Trgovine foto i video priborom.75 6.00 225x300 6. Klasa otpornosti protiv eksplozije. površina Max. indeks prozirnost stranica šina Klasa otpornosti Sastav Debljina Težina Max.30 6.50 3. površina m2 1. (4) Staklo za akustičnu izolaciju Tip Sklop izvana SZR iznutra Debljina Težina k-vri- Propus Opć. i sigurnosna obilježja protiv probijanja.0 1:10 0.9 2.0 - - 97 97 97 96 96 16 1:6 1:6 1:6" 1.5 Iso Jednoslojno 34/10/11 Iso Jednoslojno 17/10/21 Iso Jednoslojno 48/10/11 Iso Jednoslojno 32.00 6. povr- Max. B) Što je sastavljeno staklo elastičnije (npr.79 0.00 225x300 6. jednost nost plinom reproduk. Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis. duljina Max. duljina povrstranica šina Shading Max.5 Iso 17 32 28 38 23 31 34 49 28 40 50 55 44 48 70 69 77 75 77 75 kg/m2 37 54 66 64 52 48 83 93 64 69 122 109 104 90 168 140 187 156 187 156 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1 6 1:10 1.86 0. g .20 3. O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima.STAKLO SIGURNOSNO STAKLO Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) Da bi se odredila premija za zaštitne objekte.0 1.50 5.jednost čna izolacija R w ispunj. psihijatrijske klinike Draguljarnice. sloma i proboja metkom.86 0.6* 0. navedena za neki tip stakla. Osim toga se razlikuju stakla bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog asimetričnog VSG.zastakljenje otporno na proboj metka © Staklo za superakustičnu izolaciju 156 .20 Max. Max.vri.0 3.5/10/32.62 Oklopno staklo .0 1.0 1:10 0. Postoji pet klasa otpornosti: od C1 do C5.79 mm C 1 SA SF SA SF SA SF SA SF SA SF Jednoslojno 17/10/5 Iso Jednoslojno 19/10/9 Iso Jednoslojno 11/10/10 Iso Jednoslojno 28/10/11 Iso Jednoslojno 11/10/19.0 - - C4 45/30 G GH 9.00 D 1 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 1:10 1: 6 1:10 1 6 Zgrade u naseljima za jednu ili više obitelji Vile. Ispuna plinom A) Težina ploče: akustična izolacija obično raste s težinom ploče. odnos stranici Shading koef.© © Zastakljivanje otporno na proboj s VdS . svjetla cija boje. ^dimenzija cm 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 90 x 110 Max.00 4.20 3. odnos stranica - Dodatni učinak kg/m2 24 40 40 57 66 83 Jednoslojno 10 EH 01 10/10/4 I so 24 Jednoslojno 11 EH 02 11/10/4 Iso 25 Jednoslojno 18 EH 1 18/10//5 Isc 33 Jednoslojno 25 EH 2 25/10/5 Iso 40 Jednoslojno 36 EH 3 36/10/5 Iso 51 m2 kg/m2 cm 23 225x300 6. -> @ Što je razlika veća.60 3. veza ploča lijevanom smolom) bit će obično i učinak izolacije veći.20 3. jednoslojna izvedba 600 kg. antikvarijati. kazneno .75 34 24 35 39 52 51 63 78 91 225/300 6.0 78 Opć.0 Max. računski centri Galerije.75 6. SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 52290 Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 D3 imaju. muzeji.20 3. DIN 52290.Akusti- Max. To se staklo ugrađuje tamo gdje se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. vrijedi samo ako mu je površina «1 m2 Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. Savez osiguravatelja objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih ostakljenja (EH). dimenzija Max. Debljina vanjske i unutarnje staklene ploče ne smije biti jednaka. centrale D2 D3 Jednoslojno 11 6/8/11 Iso 6/8/17 Iso 6/8/28 Iso 25 31 42 Jednoslojno 17 Jednoslojno 28 16 16 16 16 16 16 A3 B1/C1 SA B3/C3 SA (3) Ostakljenje otporno na eksploziiju STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU Asimetrični sklop staklenih ploča © . g .9 2.5/10/32. robne kuće.vri. izolacija indeks Rw prozirnosti - Max.0 77 95 62 50 6.74 50/40 Gl- 40 50 3. oklopno staklo najveće sigurnosti od napada na život.00 225x300 6. ljekarnice.75 6.69 GH 20/ 55/50 Gl50 20/10 G l 75 3.00 6.0 4.jednost čka cija boje.75 6.0 4.70 5.00 225x300 6. dijelovi robnih kuća.5 Iso Jednoslojno 32.0 1.0 72 93 54 55 6. Koja je kategorija potrebna za određeni objekt..0 4.0 1.0 78 97 64 47 6.00 6. krznarije.certifikatom Ostakljenja otporna na proboj metka.75 225/300 6.71 C5 53/42 Gl- 42 55 3. odnos stranica Primjeri primjene - Klasa otpornosti Sastav Debljina mm Težina Max. odnos koef stranica mm mm 30 kg/m 2 40 % 64 dB 45 cm 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 200 x 300 m? 6.0 1.0 % 82 82 81 80 80 - % 75 75 72 69 69 dB 37 39 40 43 44 cm 300 300 300 300 300 m2 4. najčešće je veći i učinak izolacije.

6 1:6 1:6 1:6 1:6 1-6 1:6 1:10 1:10 1:6 16 16 1:6 1:6 1:6 1:6 1:6 1:10 1:10 1:10 1.3 48x 120 46 x 144 60x 174 73x 143 73x 165 60x200 Max. 1082. dimenzije mm2 2400 x 3430 2150x 3500* 2400 x 3430 2150x 3500* 1860x 3430 1860x 3500* 1700x2800 1700x 3000* Tolerance debljine mm ±0. staklo bijelo ili obojeno. glatko O r n a m e n t 134 (Núcleo) O r n a m e n t 178 (Silvit) Ornament 187 (Abstracto) Ornament 502. dimenzije STAKLO Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih. armiran 5 9 7 Arm.3 ±0.3 ±0. bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Žuta. Radi lakšega se čišćenja strukturirana strana okreće prema SZR. siva i bijela Siva Bijela 7 4 5 4 4 4 A A A x X „ x x x X X 1:10 1-6 1:6 1:6 1:6 1:6 180x245 150x210 150x210 150x210 126x210 150x210 A « x x Bijela Žuta Siva Žuta i bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bronca i bijela Bijela Žuta. 1086 Karolit dvostran Katedral krupno i sitno kovano Katedral 102 Katedral 1074.njemačko k . 5 2 0 O r n a m e n t 521. od bočnih dijelova i nadsvjetla. sirovo staklo bijelo. Pri nasilnom razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili više labavo drže na okupu. Isporučuju se u raznim strukturama i bojama. Gotovo svako komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko staklo -> 0 Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana. sjajno/bronca (5) 10 12 10 10 10 10 CO CO Vrtno prozirno staklo (normativne mjere) (2) Vrtno prozirno staklo Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 157 .Stakleni proizvod Boja Debljina Izolacijsko staklo Struk tura mm Staro .2 ±0.6 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 150x210 150x210 156 X 2 1 3 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x245 186 x 3 0 0 150 X 2 4 5 1 5 0 x 300 A « « X X x x x • x (abstracto) Armirani ornament 521.5 ±0. 1082. d v o . Vrsta stakla Nominalna debljina mm 3 4 Tolerancije mm ±0. činčila. zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. sivo. kovano Sirovo sstaklo. 504. Ostale mogućnosti: klizna vrata. -> Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica. 5 2 3 Ornament 523 Ornament 528 Ornament 550. Nude se standardne i posebne dimenzije. 552.i j e d n o s t r a n Flora 0 3 5 Lijevana antika Lijevana antika 1074. s a m o izvana = V Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. cm 150x210 A « » 3ijela. odnos stranica pri 12 m m SZR 1:6 Max. Ornamentirano lijevano staklo klasificira se kao: ornamentno. siva Žuta i bijela Bronca i bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela 4 6 4 4 4 4 7 7 9 9 1:6 1:6 1-6 1:6 1.6 150x210 150x200 150x210 150x210 150x210 150 x 2 1 0 156 x 2 1 3 156 X 2 1 3 150x210 156 X 2 1 3 156x213 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 150x210 156x213 186x300 186x450 150x210 X 0 x 0 0 0 0 0 X X X 0 X 0 X 0 x 0 x x x A A A x « A A A A A • x x X X x A x x A © © Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * se ne m o ž e uzeti u obzir = • Strukturirana str.staklo. niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim staklom. kako bi se spoj rubova mogao besprijekorno izvesti. harmonika-vrata.5 Sjajno. segmentna ili kružna vrata. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 mm.( f ) . mogu biti potrebna i ukrućenja. odnos strana 1 3 © Veličina I Vanjska mjera krila standard Mjere žljeba dovratnika Zidarska mjera 709 x 1972 mm2 716 x 1983 mm2 750 x 2000 mm2 dvokrilne kombinacije vrata Kombinacije lijevanog stakla Veličina II 834 x 1972 mm2 841 x 1983 mm2 875 x 2000 mm2 Veličina III 959 x 1972 mm2 966 x 1983 mm2 1000x2000 mm2 Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje određena struktura površine. žuta. To je moguće samo ako je struktura plitka. staklo s parom mreža^) Armirani okulit Armirani ornament 187 Žuta i bijela 4 Pruganje Strana X x 0 X 0 x x X x x 0 Max. Prema statičkim zahtjevima. To staklo nije jasno prozirno.niemačko Staro . Dimenzije vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici za užljebljena drvena vrata" --> (3) . ESG. 5 2 3 Armirani ornament Flora 0 3 5 + Neolit Edelit 504. 1086 Pleter Kugelit 0 3 0 Listral Maya M a y a matirano Neolit Niagara Niagara matirano. VSG. proizvoljno = * 1) Armirano staklo s parom m r e ž e u krovnom prozoru max. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji kao float . dimenzije (cm x cm) Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 1000x2100 mm2 1150x 2100 mm2 (4) Staklena vrata . 5 9 7 Patio Sirovo staklo.kraći rub na < 2 5 cm Gotsko staklo Cinčila Kroko 129 Delta Difulit 5 9 7 Difulit. bronca. staklo s parom mreža^ Arm. bronca i bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Bijela Bijela Bijela 4 4 4 4 5 4 5 5 4 5 5 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 7 5 « x 1:6 16 1. kovano Tigris 0 3 3 Bronca i bijela 7 7 0 0 1:10 1:10 180x245 180x245 Bijela Bijela Bijela Bronca i bijela Žuta. bronca OPTIVVHITE® Struktura 200 Bambus.dimenzije DIN 18111 Vrsta stakla Debljina stakla mm Max. armirano staklo bijelo ili obojeno.

držačem Tlocrti (2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 146x 146x98 6" x 6" x 4" 190x 190x50 190x 190x80 190x190x100 197x 197x98 8" x 8" x 4" 240x115x80 Težina kg 1.0 cm od 2.5 c m b a A b A = n. svijetle razdjelne stijene. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. prozorska klupčica 6.5 <6.0 1. = broj blokova (b) n2 = broj reški (a) B = A+ 2 c c = 8. Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema DIN-u 4242.Metalni U .0 25 25 25 360 Detalj ugla u tlocrtu 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. difuzni i matirani.0 cm 370. povišene čvrstoće protiv udara.profil 7-Metalni L-profil 8. rasvjetne trake. pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska opterećenja. prozori.3 2.Sidro ili čep mm 288 32 10 500 2.5 cm H =A+ c + d d = 6. b a a c STAKLO DIN 4242. oslanjanjem 2 I 1 a I « n Min.8 3.u vapnenom mortu k = 2. polumjer 19.5 <1. prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika.Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. polumjer Širina reške 24.profilima i izvana postavljenom termoizolacijom Dimenzije staklenih blokova 1-Klizna reška 2-Dilatacijska reška. 1055.8 c m > 0 ^ i r i n a r e š k e od 1.0 128 Ugradba s U . polumjer 11. b + n2 a | n. Pri tome međuprostor ostaje hermetički zatvoren.0 cm c = 1. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih.0 cm 24.0 cm 180.18175 Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju dijelova pod pritiskom.9 16 10 300 x 300x100 7. s oblogom izvana ili iznutra.0 2.8 Pomaknute © 158 Priključak na unutarnji zid pomoću U .0 cm ' j 8 ( Širina reške od 1.5 cm 19.profila Presjek l I (7) Obavezni uvjeti za nearmirane zidove od staklenih blokova . zidarske mjere otvora Normativne mjere za zidove od staklenih blokova 2 «¿JL™. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 3. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu k = 3.4102-3.3 cm c = 1. npr.5 cm Formule za određivanje min. •0. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Alum. bez obloge. bijelo ili u boji.5 c m " i (5) Minimalni polumjeri za zidove od staklenih blokova Dimenzije mm 115x115x80 Ugradba u ravnini fasade s L .Klizna reška 2. unutar. Blokovi se mogu proizvesti u raznim dimenzijama. tvrdi spužvasti materijal 3.0 cm 295. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija.2 W/m 2 K.8 cm 135 cm min. dobra svjetlopropusnost (do 82%). vjetra kN/m2 <0. balkonske ograde i terasne stijenke.Dilatarijska reška. prozorska klupčica 6 .0 cm 215.r-4—1 i 5 c a i Ili.8 Komada za m 2 64 Komada u kutiji 10 Komada na paleti 1. u skladu s dekoracijom mogu biti prozirni do blistavi. tvrdi spužvasti materijal 3-Trajno elastično brtvljenje 4-Žbuka 5-Metalni U -profil 6-Sidro ili čep Tlocrt Nearmirapi zidovi od staklenih blokova Zidovi od staklenih blokova koji ispunjavaju uvjete tablice -» (7) smiju se bez posebnih dokaza izvesti bez armature.0 cm 105 c m min.000 42 512 504 10 2. L profil 7 . Raspored reški Kontinuirane Debljina mm >80 Dimenz ije zida Manja stranica Veća stranica m m >1. Zbok konstruktivne armature rubnih traka obratiti pažnju na DIN 4242. npr.0 ne smiju se armirati Nominalna mjera staklenog bloka 11. H 4 1 Ugradba u okvirni žljeb u zidu — 1.Sidro ili čep Ugradba s jednostr.5 m 2 .0 cm 135.9 W/m 2 K .0 cm 65. npr.Metalni držač.0 cm 105.0 cm 95.1 [JL S \QJ 240 x 240 x 80 3.5 cm 200. To su npr.8 cm m s 6 5 c m min. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm Reške <1. pregrade prostorija (gimnastičke i sportske dvorane).0 Optereć.

00 do 100 m L* 2. Termoizolacijsko staklo Reglit i Profilit "plus 1.40 4.35 3.65 4.50 3.00 do 8 m L* 4. Za ostakljenje sportskih prostorija.55 do 8 m L* 4.95 3. presvučeno slojem metalnog oksida. rebra izmjenično rr—n stfüTVT " P I P I i (5) m m n s 160-340 m 20-200 Razvij.90 7."antisol" omogućuje zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja. treba primijeniti Reglit SP2 /Profilit .25 2.45 5.40 4.20 1. za osvjetljenje Tip stakia-Ö^ NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 do 8 m L* 2.50 3.00 do 20 m L* 2. iznad ter r . Reduciran je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika.55 3.75 1.70 3.20 do 100 rn L* 1.60 4.75 2.90 4.10 1. .00 6.70 3.70 1.95 2.05 II do 20 m L* 3. gdje su stakla izložena udarcima. proizvedeno kao U .85 5. Nema posebnih zahtjeva pri održavanju.40 j do 100 m L3.75 1.5 (2) Zatvorena zgrada (0.25 4. .45 4.95 3.90 4.15 3.80 Profilno građevno staklo je lijevano staklo.35 2.95 6.15 1.8 W/m 2 K.25 3.15 fL J ^"j65(85) 2.20 5.45 3.65 2.90 3.. Prozirno je.60 2.50 1.i T T r C c = jednoslojno rebra iznutra i izvana s 80-200 g h 7-183 33-200 Razvij. 5 65(85) JŽT n = broj traka Određivanje širine i visine: Širina Wsina B = n A + 5 cm. rebra iznutra T " -rr" "niti s 80-300 r 40-150 g 0-100 h 40-190 Razvij.15 2.25 III do 20 m L* 3.90 2.95 3.35 4. Gornji rub otv. 7 gLLio A = nominalna mjera + reška B = vanjska mjera okvira H = vanjska mjera okvira (visina) L =duljina stakla h/a = 0 .K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 18032) bez žičanog uloška.40 71 (ö) Jednoslojno ostakljenje H i r — = višekratnik od 2 5 cm L/ • * 2.55 L_ V do 100 m L* 2. H = L + 4 cm Mjere ugrađivanja Savijeno staklo -» Q Q a) Savijanje u obliku kružnih isječaka sa ili bez ravnih dijelova b) Dvostruko savijanje s jednakim ili promjenljivim polumjerom savijanja c) Stožasto savijanje d) Savijanje S .5 [i 2 . Cascade.00 1. dulj.8 1.65 3.80 3.35 3.75 2.20 2.95 5.75 100 m L* 2.45 2.80 q) «—i q) r-Vi do 8 m L* 3.50 2. 146-506 i T T . dulj.95 2.40 3. K 32/41/6 K50/416 —H6 J I 4 1 262 32/60/7 J I60 K J J41 486 NP/SP = Reglit K = Proflit (T) Profilno građevno staklo .65 3.95 2.65 2.50 2.95 1.65 do 100 m L* 1.65 1.65 1.95 4.55 2.55 5.10 1.75 2. rebra izvana ( n m B = jednoslojno.75 3. 126-501 ifirn S v i m s 100-340 20-260 9 0-100 h 40-140 Razvij. 5 Vis. Topas.15 2. 308-488 E-l = dvoslojno.5. dulj.85 4.20 2.30 3.10 2.10 2.35 2. Nema blještavila u prostorijama.75 3.10 2. Solarnoizolacijsko staklo: tip R .90 2. 5 5 (60) Nominalna mjera 55 (60) I—i ' : 5.15 4. 112-464 D = jednoslojno.45 3.75 do 20 m L* 2.40 2.oblika e) Savijanje U .15 4.20 1. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno ostakljenje klase a30 DIN 4102.25 2.85 1.70 3.50 2.45 3.65 2.25 g) Dvoslojno ostakljenje Ö J H/a = 0.60 do 20 m L* 2.6H 220 ^ I J41 K 22/41/6 218 I SP 2 J41 K 25/41/6 STAKLO lNP2 232 250 |NP 26 262 6H|NP 3 331 6 H|NP 5 319 J I ' 60 -H 7 1 JöO K 22/60/7 7 kI SP 26 K 25/60/7 -H6 .10 2.10 3.80 2.80 2.25 2. sa ili bez ravnih dijelova (7) Oblici savijanja L = duljina staklenih traka u metrima (3) Otvorena zgrada Propusnost svjetla: Akustična izolacija: Termička izolacija: © jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno trosiojno jednoslojno dvoslojno do 89% do 81 % do 29 dB do 41 dB do 55 dB k = 5.55 5.05 1.35 1.40 4.05 3. 2 5 . promjenjljivi oblici Mogućnosti ugrađivanja ® Oblici savijanja (mjere u mm) s 140-300 h 60-100 R 71-163 Razvij.75 5.10 4.05 2.65 2. Normalni i specijalni profili mogu biti i uzdužno armirani žicom.oblika ili slično."jantar" I P . Prikladno je za okna dizala i ostakljenje krova. Posebni tipovi: profilit-bronca.65 6.35 do 20 m L* 1.i m A = jednoslojno.65 4.15 Gornji rub otvora za osvjetljenje Tip stakla .30 I do 20 m L* 2. s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla.7 W/m2 K Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla r n r r .> NP 2 K22/41/6 NP 26 K25/41/6 NP 3 K32/41/6 NP 5 K50/41/6 SP 2 K22/60/7 SP 26 K25/60/7 K32/60/7 (T do 8 m L* 3.55 4.6 W/m2 K NP k = 2.30 2.8 W/m 2 K SP k = 2.45 3.60 1.50 2.45 1. postiže vrijednost k = 1.( 1 .60 5.85 4.45 5.profil.25 do 8 m L* 3.45 3.75 3.35 2. Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena.95 2.« .( 1 .95 1.85 3.presjeci DIN 1249 v V V do 100 m L* 2.20 3.60 2. dulj.7". Amethyst. dulj.40 do 8 m L" 2. 202-382 159 .85 1.60 5.90 6.65 4.

kino Studio z a tonska snimanja 4 5 .25 kN/m2 pri debljini od 100 mm 1. elemente ograde i parapeta te za razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. otprema Opera. akustična izolacija u visokogradnji. ploče © Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" PROTUPOŽARNO STAKLO Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo uvjetno koristiti. bolesničke sobe u bolnicama i sanatorijima 2 Nastavne prostorije. gostionice.5 m 6. kao i sve ostale stijene od staklenih blokova. crkve. F120.4 0 dB (A) 4 0 .3 0 dB (A) Prosječna najviša razina danju noću 4 0 . Prema DIN-u 4102. prodavaonice.11 dB 4 4 0 . treba stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih vlakana (mineralna vuna) ->(3) Klasa otpornosti I Veličina ostakljenja u m 2 Max. T120.0 m 3 4 35 . Vrijednost pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 52210. Priključeni elementi građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. F60. F180 T30. zašt. Sve većom upotrebom stakla u visokogradnji za fasade.0 m 2 3. Obratiti pažnju na DIN 4109.ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom.5 5 dB (A) 2 5 dB (A) prema specijalnim zahtjevima 5 5 .34dB 2 5 . G60. npr. ispadaju veliki odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. kazalište. STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se.Om 3.protupožarno ostakljenje 3 Plosni čelik z a pričvršćenje zida od staklenih blokova (zavariti) © Klase akustičke izolacije prema VDI . visoka gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 8 m 25 m 80 m 8 m 25 m 80 m Kompaktna izgradnja. prednapeto borosilikatno staklo. aule Uredi z a više osoba Veliki uredi.8m dvoslojno G 90 9. gust promet Razrijeđena izgradnja srednji do gust promet Državne ceste Županijske ceste Glavne prometnice u centrima velikih gradova 4 4 3 2 nije potreban nije potreban dvoslojno dvoslojno 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 1 9 0 x 190 x 80 1 9 0 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 190 x 1 9 0 x 8 0 Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od cestovnog prometa Klase vodootpornosti staklenih blokova FX-' Klasa akustični izolacije 6 R„ Format staklenog bloka m m Vrijed. Pri tome se razlikuju sljedeće klase vatrootpornosti: G30. knjižnice. akust.50 dB (A) 30 . otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. izol R'w 4 0 dB 4 2 dB 4 5 dB 4 1 dB >50dB Pogodno za dvoslojne prozore/zidove od staklenih blokova Pogodno z a plohe od staklenih blokova 190 x 190 x 80 2 4 0 x 2 4 0 x 80 240x115x80 300x300x100 Dvoslojni zid s 240 x 240 x 80 5 4 5 .42 kN/m2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. ->(T) G .50 dB (A) danju noću 30 . U slučaju požara float .5 m 6.G" Takozvana G . srednja gustoća prometa 25 m 80 m 250 m 4 3 1 5 4 2 3 2 1 2 1 0 5 Autoceste.stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz plamena i plinova (npr.12 dB .8m jednoslojno G 120 2. Zbog jakog linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova. T60.staklo pri jednostranom utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena.4 9 dB . Pri povišenim zahtjevima za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima. od zračnog zvuka L S M . širina elementa Potrebna visina parapeta Oblik ostakljenja Format staklenih blokova G 60 3. Pyran. visina elementa Max.4 0 dB (A) Čelik / Čelični 'okvir — Gipskarton Građ. G180 F30. sa što manjim prozorima.4 0 dB (A) 20 . -> (7) Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtjeVrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine buke koja izvana prodire u prostoriju Razina za proračun*) 1 Prostorije za boravak u stanovima.Om 1. najviše do G60/G90.0 m nije potreban jednoslojno G 120 4.50 dB (A) 4 5 . T180 Klasa vatrootpornosti .STAKLO AKUSTIČNA IZOLACIJA Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom težinom stijene od staklenih blokova sa: 1.profilom i bez njega.4 m 2 3.5 m 6.5 m 6.00 kN/m2 pri debljini od 80 mm 1. a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. čekaonice. T90.55 dB (A) 50 . Za svako "G . sazidati s U . mirni pojedinačni uredi.5 m 6.4 5 dB (A) 4 0 . sobe u hotelima.5 m 2 3.4 4 dB Pogodno za plohe od staklenih blokova - 2dB 50 dB 3 2 1 Kutni čelik bO % b5 m m Duljina ž 100 mm. za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. F90. šalterske dvorane 5 6 7 Ulazne prostorije. po staklenom polju min. znanstvene radne prostorije.Om F 60 4.5 m2 1 1 1..6 5 dB (A) 35 dB (A) 3 0 . G120. G90.2 9 dB S 2 5 dB (3) Detalji ugradbe . 4 komada 2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni z a protupožarnu primjenu 1 0 35 .smjernicama 2719 za prozore © Plohe od staklenih blokova 160 . G30 = 30 minuta).4 m 2 3.39 dB 3 0 .kombinacija u sklopu izolacijskog stakla. složena specijalna ESG . Konstrukcije od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna povišena zaštita od zračnog zvuka. konferencijske dvorane i predavaonice.ostakljenje" i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena dozvola. liječničke ordinacije i operacijske dvorane.10 dB 7dB Ocijenj vel.6 0 dB (A) © *) Z a buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 2719 Situacija izvora buke Udaljenost od prozora do osi ceste Preporučene klase akustične izolacije za navedene vrste prostorija 1 2 3 2 0 4 3 1 2 1 0 1 0 0 5 0 0 0 4 0 3 2 0 1 0 0 3 2 1 4 1 0 0 2 1 0 0 0 0 0 0 0 3 Autoceste.

GF .5 m. 2. rasvjetna instalacija. propisima i smjernicama. granulirani . pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS . ukočenom drvu -> (3) itd. 2.dijele se u: 1 duroplaste (stvrdnuti toplinom).2. pneumatske membrane (0 do 74 m) . 2. Najvažniji sintetični materijali za graditeljstvo. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati). veziva za žbuke i dr.© Nosive konstrukcije od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju samo za prijenos vlastite težine. kao i za mala dodatna korisna opterećenja (npr. pa je stoga malo opterećenje donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost . elastomere (trajno elastični).65 kg/m 161 .4.(§). Konstrukcijska primjena. krov i pribor. profili (bez prozora). 2. 2.2. građevne materijale i predgotovljene elemente. tvrdi pjenasti materijali. U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo).kupola Hannover (1970) 33 kg/m oslonjena na 3 točke (prof. ventilacijski pribor (bez cijevi). 1. 3. 1.60 m. 6. folije. svijetli krovovi. Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla. niska im je toplinska vodljivost. grijanje. kapije i pribor. pletiva. 6.5. 2. sanitarni objekti. poluproizvodi.4. Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta. prozori. obojeni su. Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski. sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m). s oznakama.3. 5.3. moguće i veće duljine. posude. armature i sanitarni pribor. 4. ostali sitni dijelovi.5 m.6.6.5. 4. visoko su otporni na svjetlo. Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: otporni su na vodu i koroziju. vlak. vrata.) 1. K .1. 6. podne obloge. svjetlopropusno -> ( 3 ) . ležaji (oslonci).0 m.1.obložni materijali za sportske površine. 4. 3. dakle zapaljivi. Schott Jena (1925) 450 kg/m2 r>. Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode i požar). 2. trake i ploče od mekog pjenastog materijala. a neki klase B3 (lako zapaljivo). lako se obrađuju. Plošno (ljuska) 3. 3. Kućna tehnika.30 m. Gradiva.7 kuće od sintetičnog materijala. elektroinstalacija i pribor. staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode. uređenje. u prahu. Dvostruke ploče s rebrima. 1.8. kamini.2. Pomoćna sredstva.SINTETIČNI MATERIJALI Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK). 3. 3. najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo). Darmstadt Sintetični materijali kao sirovine tekući. trake. Jungbluth) Pneumatska hala Forossa Finska (1972. ne traže održavanje. 177 ABS CR EP EPS GFK = = = = akril-butadien-stiren kloropren epoksidna smola ekspandirani polistiren sint. Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. 1.2.4. namještaj i pribor. OsannstrafJe 37. 16 mm. 3. sitni dijelovi i d r : 3. Industrijska dorada kemijskim dodacima. mala im je težina. 6.5. rasvjetna tijela. Elementi građevine. stak. širina 1200 mm. Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi.5 m. bazeni.2.4.7. 1. 5. strop. gradiva i predgotovljene elemente sadrže pretežno do 50% punila. dr. pneumatske i šatoraste konstrukcije.3.7 cijevi. 1. doprozornici i pribor. kod svjetionika). stak. spremnici za gorivo. Dvostruke ploče s rebrima. 40 mm.6.6. vanjski zid. za vertikalno ostakljenje 3. Petra u Rimu (1585. unutarnji zid. 3.> © -<§) 14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 (Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska Betonska ljuska f.> © . 4. 6. 2. 2.2. 6.3. lako se oblikuju i mijenjaju oblik. punilima. primjene: 2. čija su svojstva u većini slučajeva već utvrđena normama.. mora se držati međunarodnih kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale.1. ljepila. Oprema. prostorne ćelije. 6. PUR integralna pjena. mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni na druga gradiva. O. 4. tornjevi. 1.5.4. arm. crijeva i pribor. građevinske ploče i trake. armature i ostale primjese. 6. 3.UP (do 40 m).1 sanitarni dijelovi. Crkva sv. Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo © Sendvič . brtvene trake.3.00 m. može biti i folija na čeliku.ispuna ( i g ) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 1. 4. dijelovi okova. silosi. prikazani su u tablici: ( ? ) Fazonski komadi ( ô ) Predgotovljeni elementi -> s. 5. duljine 1. vlaknima polietilen poliisobutilen polimetakrilat (akrilno staklo) polipropilen GF-UP IIR MF PA PC poliester arm. brtveni materijali.1 krovovi i krovne konstrukcije.) 2600 kg/m A Sendvič . Komercijalni oblici ( T ) . Prikladni su sljedeći sintetični materijali: akrilno staklo (do raspona od 10 m). Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane. snijega i vjetra. netkani tekstili. 2. pričvrsni elementi.laki beton). 1. duljina za ostakljenje krova 2. stubišta.5. butilkaučuk melaminformaldehid = poliamid polkarbonat PE PIB = PMMA = PP PS polistiren PVC hart = tvrdi polivinilklorid PVC weich = meki polivinilklorid UP nezasićena poliesterska smola Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode. oplate i pribor.1.

5° viši nego 21. duga itd. Ova su odstupanja jednaka za sve stupnjeve geografske širine. s oznakom horizontalnog odstupanja od 0°.5° = 15. gledano od strane promatrača -» Određivanje položaja Sunca Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji više metoda. Isto tako treba osigurati primjerenu optičku vezu s eksterijerom. lipnja. valna dužina. većega udjela crvenog svjetla. rujna. dakle 39°-23.posebno za umjetno svjetlo jest luks (lx). Nagib Zemljine osi od 23.00 sati (a s = 180°) 51° -> (§). koji oko može osjetiti. dakle u 12.5°. između ultraljubičastog i infracrvenog. rujna u 12. Kut azimuta -a.5 = 62. Visinski kut ys: vertikalna projekcija položaja Sunca iznad horizonta. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama.5°.00 sati (a s = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine zenitni kut iste veličine.ovdje na sjevernoj hemisferi Horizontalno 0° odstupanje^ S r" Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. 90° = istok. boja svjetla U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno mali isječak. Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.5).00 sati (a s = 180°) za 23. Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu.e- Rendgenske zrake Ljubičasto 10'9— 1020102'10: 10 : 1 bilijuntidio 10"'2 1 tisućinka 1 deset bilijunti dio 10~'3 1 deset tisućinka 1 sto bilijunti 10"14 1 sto dio tisućinka 1 bilijarditi dio10-15 1 milijuntinka 10. Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. za nastanak dnevnog svjetP la. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad Kassel) zenitni je kut u 12. tj.5° niži nego pri ekvinociju. ožujka i 23. 0° = sjever.zračenje 10'7- 7 IO" 8 1 milijarditi 10~9 1 dio 1 deset mili.Frekvencija U metrima 100000 10000 1000 100 10 1 10 5 DNEVNO SVJETLO DIN 5034 —» tD Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera Dugi valovi U nanometrima (nm) 100 bilijuna 10 bilijuna 1 bilijun U hercima (Hz) 10' 10: 106 104 103 102 10 1 1 - Srednji valovi 100 milijardi 10 milijardi 1 milijardi 107 — Kratki valovi 10 8 - Ultra kratki valovi Televizija Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće osvijetliti dnevnim svjetlom. 10 z b - Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp (1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 21. položaj Sunca Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. nasuprot tome je položaj Sunca 21. smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama SR Njemačke.10"'° 1 desetinka jarditi dio 1 sto milijarditi dio 10"" 1 stotinka 10. Sunčeva deklinacija + 23. Sunce je "primarni izvor svjetla" -» Q . npr. a 21. prosinca za 23. 163 -> (5) nastaju četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji Sunca: 21. rujna Ekvinocij Godišnja doba . Astronomske osnove: Sunce.5°. tako su npr. 270° = zapad -» © gledano od strane promatrača. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan). 180° = jug.5°. 21. Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja . dakle 39° +23. naime valnih dužina od približno 380 do 780 nm.zračenje 10'4- 10"4 100000 10"5 10000 6 Narančasto Žuto 1 milijuntinka 10" 1 deset milijuntinka 1 sto milijuntinka 10" 1000 100 10 10 Ultraljubičastq 10' 6 . ožujka i 23. Odgovarajuće su odredbe u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" (dio 1 . Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti poslije). (4) Visinski kut -ys 162 . Svjetlost.5° Ekvinocij 23.valovi 10 Infracrveno 1013. Taj položaj karakteriziraju dva kuta: Azimut Og i visinski kut ys Azimut a s : tlocrtna projekcija položaja Sunca. 21. Položaj je Sunca u podne 21. Visinski kut Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan). neovisno o različitim nebeskim prilikama. odstupanja su jutarnje i večernje rumenilo. Sunčeva svjetlost sadrži relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom dugovalnog zračenja.5°. ožujka i 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica (TNG). Sunčeva deklinacija -23. ožujka 23. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» ( ! ) . Sunčeva deklinacija 0°. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog zračenja. određivanje stupnja geografske širine i visinskog kuta. 10! 10 1 desetinka 10" 1 stotinka 1 tisućinka 1 deset tisućinka 1 sto tisućinka 100 milijuna 10~2 10 milijuna 10~3 1 milijun Radarski 10".

Oblik satnih krivulja posljedica je elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. npr. za 51° SŠ. 15° istočne dužine). Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ® . koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko vrijeme (MEZ). satno vrijeme i određivanje vremena Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme. izlazak Sunca u 6. i visinski kut Sunca (visina) (D • Geografska širina i visinski kut ys -> / \ Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac (5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp Projekcija putanja Sunca Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga (D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. rujna Sunce izlazi u 6. pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište a zelena drugo polugodište. 3.00 sati je istoga dana a s = 180° (jug) i visinski kut 39°. y s = 39° u 12. 21. u dijagramima položaja Sunca) pri određivanju dnevnog svjetla. Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). za pune sate nacrtane su satne krivulje u obliku petlje. npr. Iz narančastog polarnog dijagrama može se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut). a zalazi istoga dana u 18. Kassel) ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] l 18 Ruj RWE . 9. Položaj Sunca.00 sati. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je podatak za doba dana (npr. Aachen.dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ. meridijan računanja vremena: 15° 00'lD -> Q Q ® Stereografska projekcija kretanja Sunca. Navedena vremena u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada promatrano mjesto (npr. odn. treba WOZ preračunati na zonsko vrijeme. 8° 39' ID. u mjesecu). Koln. za 51° sjeverne širine (Kassel -» ( j ) . © Azimut Sunca a s i visina Sunca y s 51° SŠ (srednja Njemačka. Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca toga dana i toga sata. Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 23. u 12. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme. MEZ = WOZ + razlika vremena pri čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat).00 sati i a s = 270°..00 sati pri a s = 90° (istok).00 sati-» Q] 163 . zalazak Sunca u 18.00 sati. 23. Da bi se odredio položaj Sunca. sjevernu i južnu Njemačku. Primjerice u Kasselu 23.DNEVNO SVJETLO DIN 5034 Q D Dijagrami položaja Sunca U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju. Dijagram sadrži tlocrtnu projekciju azimuta a s i visinski kut ys ovisno o dnevnim i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku meridijana vremenske zone.9.

. raspoznat će se pravi dio otvora kroz koji upada svjetlo. znači treba smanjiti stvarnu visinu zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. oko zgrade i u zgradi iznalaze prave okolnosti položaja Sunca i sjene. Podloga 0 14 cm s kompasom 1 "Umjetno sunce" s paraboličnim zrcalom ili slično 2 Model: npr. kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na listić s krivuljama ispod svoda. srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji (gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s podacima o azimutu. treba prikazati za 21. kompasa. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim rubovima zgrade. dobu dana i godišnjem dobu. Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji. stručni odsjek arhitektura 164 . ovisno o lokaciji koju treba istražiti © Gledajući kroz masku. zasjenjivanje. te stupnjeva geografske širine Projekcija prozora Shematski tlocrt Horizontoskop s projekcijom prozora .grafička konstrukcija sjene: Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova Sunčeve putanje prikazanih na -» s. prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji. svjetlo.horizontoskop: To je pomagalo kojim se na gradilištu. za svako godišnje doba i doba dana odrediti odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost . topline itd. postavljaju se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka. svaki se utjecaj na okolinu.simulacija na modelu: Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati model izrađen u mjerilu Grafička konstrukcija sjene 45° odstupanje od 0° Sunčevo osvj | • središnje osi i»5° 90" • I 105° 49° SS 120" Panoramska maska t Jugoistok t Istok + Jug t Jugozapad t Zapad Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] Nebeski svod h 3 cm (prozirno) Zamjenljivi listići s krivuljama za Sunce. Položajni nacrt se orijentira prema sjeveru. može prenijeti u mjerilu 1:1 na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). a isto tako i zenitno zasjenjenje. ožujka u 16. Sjecište sa smjerom zasjenjenja daje duljinu sjene. postoje sljedeća pomagala: . 51° sjeverne širine. Duljina sjene određena je vertikalnim rubovima zgrade. 163 © + ( § ) . dakle paralelama sa smjerom Sunčevih zraka (a s1 = 245°) kroz uglove zgrade.. 160 Primjerice zasjenjenje nekog dvorišta u Kasselu. visinskom kutu.00 sati. Horizontoskop se sastoji od prozirnog "nebeskog svoda". toplinu.istočna strana-» [Tj (14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt. dobu dana i godišnjem dobu. o građevinskim okolnostima i uvjetima okoline. U tom času Sunce sije pod azimutom (a s1 ) od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. podlažu za određivanje svjetla. pomagala Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom položaju. zrake. podloge i zamjenjivih listića s krivuljama koji se. za urbanizam. zračenja.panoramska maska: Za sjevernu. Nakon toga se folija može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. .DNEVNO SVJETLO Položaj Sunca. arhitekturu 3 Simulator za različita doba dana i godine. Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene u prostoru. ovisno o zadatku. ovisno o orijentaciji zgrade.

U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla.0 [im "TT Tl > Q • D Položaj. Tijekom većega dijela godine. ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama. mutan dan i Jf' \ TUE N] 1 1. refleksija i apsorpcija zračenja. stanja neba itd. Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 . ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. kao npr.78 pm (maksimum je pri 0.0M«m| uslijed Horizontalna jačina ozračenja W/m 2 Horizontalna jačina osvjetlienia lux Difuzijski udio neba 1. Q Q Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se u valnom području od 0.0 2. te oko 53% infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0. to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata po četvornom metru okomito ozračene površine. Šrafirano područje prikazuje gubitke sadržaja vodene pare. Fizikalne osnove zračenja Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Samo mali dio Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake. ugljičnog 60000100000 10-20% 1900040000 20 .). 51°SŠ Vrijeme SMJ> < j Vedro plavo nebo bez oblaka Maglovito oblačno. Q P Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura. klimatskim okolnostima i različitim stanjima neba (vedro. sunce se vidi kao bijela ploča I Nebo prekriveno oblacima. kao i zbog vodene pare. prašine i čestica vlage u zraku © ® Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do Zemlje Područje vidljivog svjetla-» DP Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva kakvoća dnevnog svjetla pri različitim klimatskim prilikama -> CD © 165 . oblačno. "Ostvarena vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 1/10 sata. npr. O.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke službe u Offenbachu.30% S 000 20000 80100% refleksije. za nas tipičnom. Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto zračenje u području valnih dužina od 0. vidjeti sliku (§). (14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» Q Q Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu.5 3. rasipanje.38 do 0.200 W/m 2 . tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla.0 6 0 0 .800 2 0 0 .78 do 3. na Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo. rasipanja i apsorpcije zračenja zbog dioksida.400 50-150 Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Z e m Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (y s = 90°). lokalna mikroklimatska odstupanja nisu uzeta u obzir". Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište. trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla. Podaci prikazuju samo makroklimu. usporedi 1 I Jt 0 O.38 jam. djelomično oblačno itd. Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja.0 (im. odnosno dovodi do neravnomjernosti njihova intenziteta. oko 44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0. ovisno o mjesnim klimatskim prilikama.5 pm u području vidljive svjetlosti). trajanje osunčanja. tj. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi u godini prosječno oko 4300 sati.5 Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na Zemlju.S ® « 2.2 do 3. treba znati sljedeće: Godina ima 8760 sati.DNEVNO SVJETLO Meteorološke prilike Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom godine određeni su geografskom širinom. tmurno. djelići prašine i kapljice vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla).2 do 0.

/ / Y* 0 i" 1 . navodi se globalno zračenje za oblačno.. Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja dva sustava: aktivni i pasivni.DNEVNO SVJETLO —C ^ O Globalno zračenje Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno zračenje Eeg. . od susjednih zgrada.» ® Obrnuto. solarnih ćelija . Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine kolektora.. pri tome je u prvom planu problem dugoročnog akumuliranja energije.. U DIN-u 5034. pomoću kolektora. U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. dio 2. ventilacija itd. ® prikazuje ".* QJ (T) Moguće ozračenje unutarnjih površina zgrade direktnim upadom Sunčevih zraka od zime do ljeta n8) (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom godine iskoristivo globalno zračenje -> Qp -> s i67 Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu z Tl = 2 Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne jačine globalnog zračenja. izraženo u W/m2ili npr.horizontalnu jačinu ozračenja u W/m2 od Sunca E e s i od neba E e n ovisno o visini Sunca. može se dobiti kao energetska veličina. unutarnji termoakumulacijski zidovi.. npr.. ^f u jutro + /LUä^f----^ iga Jug Istok . vedro i "srednje" nebo. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade (grijanje.* Qp 1000 800 1600 £400 i" 200 8 10 12 Zapadni prozor 14 16 LI 18 20 h Ljet 4 6 8 10 Južni prozor 12 14 16 18 2 0 h 4 6 Sjeverni prozor t Zi n a ^ Zs Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez oblaka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. Pasivni i aktivni solarni sustavi Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama (misli se na njemačke uvjete . moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju površina zgrade prema © . X \ \ \ A / \ ' / . udio globalnog zračenja određuje termičko opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078).) @ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. ostakljene površine za korištenje "efekta staklenika". Zavisnost količine zračenja na neku površinu o kutu upada zraka (yx).primj. . U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega odnosno najnižega položaja Sunca. u vatsatima/m2 dnevno. ur. navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca." pri vedrom nebu. -> Q Q 166 . ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). topla voda.zapad Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim položajima Sunca tijekom dana. . ) . koje treba odrediti za lokalno korištenje. Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" pomoću građevinskih zahvata (npr. Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih nagiba (0°-90°). Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja neba) Sunčevog zračenja. Globalna jačina ozračenja E ^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od Sunca E eS i neba EeH.. Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela neba. Horizontalne jačine ozračenja E eS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini Sunca.) tijekom sedmomjesečnoga razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj . . lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito intenzivan -*s.kolovoz. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela dobivenih od Sunca E e s i neba EeHPrimjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne energije. mjesečno ili godišnje. Horizontalna jačina ozračenja može se uzeti iz ® . Kod difuznog i direktnog zračenja treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja.) može pokriti termičkim korištenjem energije okoline.

primjerena veličina prozora (s izolacijskim staklom) za upad svjetla i topline. y A Proizvodnja topline. ta se solarna energija pretvara u toplinsku.5 Stupnjevi propuštanja ukupne energije ostakljenja Kolona 1 2 3 Smješten izvana Žaluzine.0 . pomične lamele. tab. staklom 0. 1 2 . pri čemu se oblikom zgrade.svijetla do srednja obloga poda . šljunak ispred zgrade .principi (3) QQ Kolektor © z 1. Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno". a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala.(drveće. grmlje itd. Zaštita od ljetnog ozračenja Prema DIN-u 4108. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja aktivnih sustava kao toplinska kaskada.zaštita od sunca i blještanja (P = 35°). okvir iznutra bijel Unutarnji prostor i fasada .poprečna ventilacija otklopnim krilom . Provođenje topline: -» @ 1 Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje.17 0. istak oko 90 cm . Nazivaju se i indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih procesa pretvaranja. 1. 1 7 .7 Stakleni blokovi Višeslojno ostakljenje specijalnim staklom (termoizolacijsko. k o l e k t o r Zatvoreni ^ Medij k r u ž n i tok DANJE SVJETLO 1 Plinovit ili t e k u ć 2 Izmjenjivač topline Zatvoreni ^ A' kružni tok Medij Emisija S V O T S L S K R L S P topline J 12) Potreba topline . vrijednosti (gf f) Redak Gradnja Nema interijere pojačane prirodne ventilacije 1 2 Lako Teško 0. dijelu DIN-a 4108 (->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine fasade. ostakljenje prozir. treba se za svaki pojedini slučaj provesti točna analiza -» @ Preporučene max.25 0. jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline. ventilacija Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim mjerama (npr. "akumulirana" će se toplinska energija predati okolini.25 0.6 0. preporučuje se ljetna termička izolacija otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom. Ako je temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida. Tako zagrijani zrak diže se uvis.svijetle matirane boje na zidovima i naročito na stropu (pastelne i prirodne boje namještaja) . Što je razlika temperature zida i okoline veća. 2. ostakljenje prozir. Preporuka glasi: umnožak stupnja propusnosti ukupne energije (g) (-» © ) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» ® )x udio površine prozora (f) na fasadi .5 Preporučene max. Materijal zrači u svim smjerovima. Konvekcija:-» @> 2 Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju okolini. kako bi se izbjeglo pregrijavanje. reguliranje i raspodjelu u zgradi. predaje se više topline.event..8 Trost. Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje. rolete.zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije . jednostavna mehan. konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima pretvara solarna energija u toplinsku. mogućnostima ventiliranja prema DIN 4108 dio 2.12 0.7 0. biljke .trajanje osunčanja Toplotna kaskada . pa se tako unutrašnjost zagrijava (efekt staklenika) . gradivom. Pri tome se toplina može dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. ventilirane odozgo ili sa strane Markize. solarno izolacijsko) 0.0 Ostakljenje 9 Dvost. ventilirane straga Žaluzine.. ovisno o razlici temperature. uredske zgrade bez klima uređaja) 167 .14 . npr.svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja. 4. općenito 0.> @ . 3 Faktor redukcije z uređaja za solarnu izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima Objašnjenja uz sliku (§): Vanjski prostor i fasada © .0.fleksibilni sustav grijanja (komb. a intenzitet ovisi o temperaturi njegove površine. lođe Markize. Kolektor: -> @ 4 Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana svjetlost.3 Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. Zračenje topline: -» © 3 Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u dugovalno (infracrveno). akumulira i neposredno predaje zgradi.aktivni sustav Zračenje topline Pasivni sustavi .) . staklon 0. 3. fizikalne zakonitosti. vrijednosti (gf f) ovisno o prir. pokretne ili nepokretne lamele Nadstrešnice. specifičnosti materijala i oblik zgrade.» @ 4 Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje. Tok topline stvara se razlikom temperature. grijanje zrakom i toplom vodom) .dakle g xzxftreba za teške zgrade iznositi 0. u 2.svjetli reflektirajući materijali fasade (pastelne boje) .20.3 0.8 Uređaj za zaštitu od sunca Uređaj ne postoji Smješten iznutra ili između stakala Tkanine odn. grilje.event. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno i ne može ponovno proći kroz staklo. pretvaranja i predaju topline. Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5.25 a za lake 0 .4 0.svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr.4-0. folije Žaluzine 0.14 Postoji pojačana prirodna ventilacija 0. koja direktno sunčevo zračenje pretvara u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) . dio 2.

Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. Jačine osvjetljenja prostorije u EP koje se mogu očekivati pri različitim jačinama osvijetljennosti oblačnog neba. difuzno zračenje). Pro. npr. Velj. D m i n .> @ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora.jačina osvijetljenosti i j a s n o ć a .faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora k2 .1. Referentna površina i irdr.zasjenjivanje. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvijetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama). osvjetljenja Ea/lux 5000 10 000 Jačina unut. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla (koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta danjega svjetla . D = (Ei : Ea) x 100%. prostorijama: ref. Lip. Jačina vanjsk 3g osvjetljenja osvjetljenja Ea Ei/lux 10 000 lux 5000 200 500 700 4.> © .zasljepljivanje . jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx).» @>. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti. Taj DIN daje točne podatke o minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim prostorijama. u rad.DR .prljavština na ostakljenju k3 . Osvijetljenost prostorije mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora.» (§) Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih faktora: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 . koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjetla D (Daylight . Ovdje znači: . Kol Ruj. Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom danjeg svjetla u prostoriji Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama Napomena: A k o su prozori bočno postavljeni. ako je D = 1%.2 % u rad.DV .DH .4 % . treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u radnim prostorijama: Dmin . 50 — 25 Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači0 na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle. ali se za to traženi tok danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kasnije). Danje svjetlo Sij. i jednolikost). .2 % u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo. 75.faktor osvijetljenosti neba . Lis.0% 5. Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stambenima. prostorijama . osvjetljenja Ei/!ux 50 100 danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0.85 m iznad kote poda.» @>. a njome se utvrđuje Dmin i Dmax (v. a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent Jačina unut.Factor).Faktori redukcije: i .fr. Jačina vanjskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i godišnjem dobu. treba pripadni maksimalni kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtjeva.1 % u stamb.0% Jačina vanj. u Smjernicama za radne prostorije to nije točno utvrđeno. pri (Dm) min .175 W/m2 150 DANJE SVJETLO J _ -»tu Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 125 <>100_ rasvjetom sa strane ili odozgo: Danje s e svjetlo u prostorijama m o ž e ocjenjivati po sljedećim kriterijima: .faktor unutarnje refleksije . točka sredina prostorije .> (33) D m i n .0% 10. Srp. Međutim. širine ovisno o dobu dana i godine -» . Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za željene jačine osvijetljenosti pri različitim jačinama osvjetljenja oblačnog neba (D = Ei/Ea x 100%). Kvocijent danjega svjetla uvijek j e konstantan. Z a sada o tome nema daljnjih podataka.faktor izgrađenosti .0% 7. Ožu. Svi. prostorijama: ref. Ee = horizontalna jačina ozračenja Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P h i I o 4 — — ^ Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu horizontalne osvijetljenosti. Stu.: Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: Presjek Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i Smjernicama za radne prostorije A S R 7.0% 14% 2. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m.. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postocima. Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvijetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea). npr. . Krivulja kvocijenata danjega svjetla daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji.jednoličnost .stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja k1 .za prozore na dvjema stranama.upadni kut danjega svjetla. točka u najudaljenijem dijelu prostorije . 168 . Tra. a u prostoriji 500 lx daje D = 10%. (Ei = D x Ea/100%).

Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: .55 • b Vizurne veze prema DIN 5034 2.85 2.50 m 1.07 - m 2. površina (A) = 50 m 2 Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine prozora i za stambene i za radne prostorije.25 m 2 t> 5 m F .1.treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za odgovarajuće visine građevine.75 3.50 m t i 6.75.9 za sredinu stambene prostorije. dubina (t) = 6 m. . konstrukcijski elementi k1 = 0.50 m 1. pod = 0. Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe.oblačno nebo. .2) .5 m u bolnicama) 1.6.3 m t S 1.90 m b F i 0.50 m. ovdje u izvodu -L Jf Presjek S t a m b e n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 c i 2.1.75 3. među ostalim.95 . odnosno za najudaljeniju točku radne prostorije.75 3.85 3. Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima Definicija za određivanje potrebnih širina prozora Širina prozora = (bF) m Visina prostorije (h)— Visina prozora (hF) — Dubina prostorije (t)— Širina prostorije (b) 5 Zagrađenost 7 a = 0° 5 7 5 7 2. vizualna povezanost Položaj. -> @> i ®>) Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične stambenima: visina (h) = 3.90 m bF * 0.reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0. ako je: h s 2. 5 0 m površina prozora > 3 0 % od b x h ako je h > 3 .kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s. .16 A b F • h F / m 2 ^ 0. općenito odgovarajući propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama prostorije i promjenljivoj zagrađenosti.1 A A < 6 0 0 m 2 E F= 6 0 + 0.75 3. treba.D% = 0.0.1 • A / m 2 i 0.30 m hB ž 0. .75 3.01 A A > 6 0 0 m 2 i 0.85-1.07 • A • h/m 3 Potrebni prozori u stamb.0 (0.85 m 5m | 7m 5 7 5 7 5 7 2.85 2. prostorijama - m Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema ASR-» CD Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q ] Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 169 . odnosno umjetnim nebom ili endoskopskim uređajem. .5 m 2 e F = 0.46 6. veličina prozora.refleksija: zid = 0.širina prozora = 0.85 3.25m i © .18 - DIN 5034.25m ® S t a m b e n a prostorija bF bF/m bF • hF R a d n a prostorija tž 5 m F 1.DANJE SVJETLO Svjetlost.75 3.75.85 2.55 • b Minimalni zahtjev prema D I N 5 0 3 4 .7.85 4.20 m h8 £ 0.0 m T ^ Kl) hFž 1.07 2.3 • A F .83 5.75 3. npr. oblikovanje površina i prozora nasuprotnih zgrada. veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4. poželjni su razmaci među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera.za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s vanjskim prostorom.85 2. kao z a stambene prostorije.) definira odgovarajuće veličine prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije. i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije (ASR 7. strop = 0. To je obuhvaćeno u DIN-u 5034.75 3.35 m 5m | 7m 2. razmake zgrada. paziti na upad svjetla.69 5.za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine.85 2. ®.55 x širina prostorije. Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: . 5 0 m c .55 • b ^ 0.gubici svjetlosti: staklo = 0.2 .hp := 1.00 m A £ 50 m 2 R a d n e prostorije prema D I N 5 0 3 4 ako je h < 3 . Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti pomoću modela pod umjetnim suncem. prljavština k2 = 0. minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> ®.

66 Zelena Plava Vrlo fino 5. -> © . tj. .15 0.6 0.25-0.2-0.izvana.25 0.. ovisno o vrsti aktivnosti.0 . opeka Žuta opeka 0. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni su.3 0. Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» © i usporedi -><§).» ©.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču vidljivosti. 0 . Svjetle Op.4 0. reprodukcija boje i zasljepljivanje Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na rasvjetu u interijeru.15-0. .uravnotežena raspodjela danjega svjetla. pri rasvjeti odozgo G = 1 : 2 . . Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.ne smije biti neposrednog bliještanja. Jednolikost (G) danjega svjetla u prostoriji treba iznositi: pri bočnoj rasvjeti G = D min /D max 1 : 6.00 Smeđa Fino 10.1-0. 7 .55 0. prijelaz iz interijera u eksterijer. 1 0 % je na južno strani previše. . 2 5 .zaštita od bliještanja (također i na sjeveru).25-0.rasporedom prozora.1 Nap. kriteriji kakvoće TL .3 (Tamno do svijetlo) Crvena Žuta 0.1-0.33 2. stupnjevi refleksije.zaštita od sunca . Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje pri rasvjeti odozgo: .5 Materijali neobrađeni bojom (Tamno do svijetlo) Beton 0.) Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje koje daje dojam plastičnosti: .ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti.Boje prema svjetlini Vrsta rada Grubo Sred.1-0. Stupnjevani.4 0.2 0. odnosno izvana u kombinaciji sa zaštitom od sunca..1-0.> © shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora treba filtrirati translucentnim materijalima. određene jačine osvijetljenosti pri danjem svjetlu ->• ©.15-0. elementi konstrukcije). Sažetak. na sjever noj dobro Jačine 41} osvijetljenosti D% Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp "tb Lo»«^ 1 iii IIILJJ Jednolikost pri bočnoj rasvjeti \ / Cl H li h II Bliještanje b& Neznatno bliještanje © D % Krivulja © Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti OD Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • O D Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući .bočna rasvjeta Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti tako da nastane identitet prostorije.usmjerenje svjetla zaslonima. 6 5 Ziđe Crv.45 Jačina osvijetljenosti.00! 0. . višeslojni i istodobno transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba.5 Podne obloge od traka i ploča (Tamno do svijetlo) Tamne Srednje 0. Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: .4 DANJE SVJETLO -»OD 0 .dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB).višeslojne odnosno stupnjevane fasade.0 . od pij.4-0.0 . . Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: . fino Danje svjetlo D°/c 1. površini Tamne Srednje Svjetle 0. i va[ 0 .zaštita od sunca. 6 Drv.iznutra.15-0. 5 . roštiljima ili si.3-0.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. 7 5 Siva Cma 0.stupnjevi refleksije (vrlo visoki).* Q0 170 . .05-0.svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr. Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla tri puta veća od one na horizontu.15-0. Na tok danjega svjetla uz istodoban dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade.površine bez sjaja.1 bis 0. .5 Bijela (sred.zaštita od bliještanja . .( . . .

zaštita od bliještanja Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati osvijetljenost dubine prostorije -> @ . Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» © u muzejima. Strukturirana ^ površina Zastor za svjetlo (D žaluzine © Princip preusmjeravanja svjetla ^ Mount Airy Public Library. Da bi se spriječio prolaz sunčanih zraka.preusmjeri posebno difuzno zračenje. Osnove . Lightshelves (reflektori) Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke.7 m) smanjuje se intenzitet danjega svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). usmjeravanja svjetla. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. Carolina. Solarna stakla. Usmjeravanje svjetla omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. Pogled. Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> ( D r-p. ploče prizama su zrcala. . . S.a DANJE SVJETLO .rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri.ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije. sljedeći sustavi -> @ : . .zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo.izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla).» m Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 . iskoristi sunčana energija zimi. Eventualno TEB na prečki.izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca. One znatno popravljaju jednoličnost rasvjete. Pennsylvania 7£L± Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp Nacionalni muzeja za zapadnjačku kulturu. © Ostakljenje ® Staklena prizma C Zrcalna ploha D ® Izolacija ® Staklena prizma © Ostakljenje Nova pinakoteka. odn. Firenca Usmjeravanje svjetla Dijecezanski muzej. da se to svjetlo posredno koristi.priguši gustoća zenitnog svjetla. među ostalim. Paderborn Guggenheim Museum New York New Yor* Preusmjeravanje svjetla . Dànska Bauhausarchiv.Texas Nofdiyllands Kunstmuseum Äalborg. staklene opeke. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. Samo je zimi potrebna zaštita od bliještanja. SAD-> QQ Prizme S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja -> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. Paul-de-Vence Uffizi. Pogled u eksterijer je očuvan. . Zrcalne. . Bremen Brandywine River Museum Chadds Ford.solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla. naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. Berlin Museum Abteiberg Mönchengladbach Muzej zaklade Maeght St. . zavjese Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su. dovoljna je samo zaštita od unutarnjega bliještanja. polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. . Tokio Kimbell Art Musum Fort VVorth. muzeji) -> Qp 171 .preusmjeravanje svjetla Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> .ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo.staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost. München Dvorana umjetnosti.

Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev za D%). Kakvoću danjega svjetla u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: . folija ili si. primjer 1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 V i z u e l n a kontrola A l u m . koloristične efekte. Stol z a m o d e l V i z u a l n a kontrola Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 100% Zenit Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 172 . . Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama. Na njemu se mogu ispitati različiti načini djelovanja danjega svjetla. dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. Dakle 100% nebeskog svjetla pada na nadsvjetlo. Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim.-» Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima. Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar prostora modela (npr. DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti daljnje informacije. pa u tom slučaju kvocijent danjega svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. na tokove danjega svjetla.nadsvjetlo . pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati model prostorije odnosno zgrade.85 m iznad poda) postići bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom.tehnički. Tom se metodom može odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ Različitim se materijalima može utjecati npr.aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne efekte. mora bočni prozor biti 5. Radno mjesto -» © u prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad njega.3000 lx. odnosno za "zgradu koju treba sagraditi".transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog zračenja.odozgo) pri oblačnom nebu: Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i D i O = 1%. po mogućnosti pastelnih boja. širini i visini. prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba izbjeći. Kriteriji kakvoće nadsvjetla Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava se sa D min i D ma „ -» (fj).gustoća zenitnog svjetla . Ei = 200 lx). Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u zenitu 3 puta viša nego na horizontu. jačine osvijetljenosti. DV. . tj. Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći materijali: . mn d a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%! l i i Model Zrcalo rVc n Stol z a m o d e l ^ ^ ¿ida 1 1 y 1 ) *! M j e r a č luxa Zid s r e d n j e svjetle boje Umjetno nebo.5 puta veći od otvora na krovu. Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba izgraditi". koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na zidovima koji ga okružuju (horizont). Za određivanje udjela danjega svjetla (DH. grafički. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. Treba li na referentnoj ravnini (0. o duljini. mjerno . analitički.DANJE SVJETLO 1| O 1 O 0 0 0 1 Jj OO 6 Šupljina stropa 6 6 1 6 1 6 6 1 6 1 1 6 6 1 6 1 6 -»CD Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama (svjetlo sa strane .kriteriji kakvoće danje svjetlo . dimenzije prostorija itd. simulira se stvarno djelovanje jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 . To se može izvesti na temelju crteža ili modela. svijetlim. translucentnim stropom. matiranim.kartoni ili papiri različitih. Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom prostoru.proporcije prostorije . to je pri "nadsvjetlu" drugačije. preporučuje se približno simulirati stanje danjega svjetla. Pomoću arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 2000 lx). kompjutorski.faktori redukcije. a samo 50% tog svjetla u bočni prozor.

naročito ako je riječ o kosim shed krovovima. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja.8 2.5 1.na kvocijent danjeg svjetla. do odnosa 1:1. Suprotno tome. II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini prostorije trebao bi iznositi 1:1. vidjeti s.ke .> CD Preporučene vrijednosti odnosa D m j n / D m a x u 60° Y Usporedba tokova i količina danjeg a svjetla za rasvjetu sa strane i odozgo ovisno o četiri različito nagnuta otvora nadsvjetla -> C D 90° Faktor redukcije ky ovisno o kutu b nagiba y ostakljenja šed krovova h = O 1. to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla D m .0 Prihvatljivo Kritično Izbjegavati 1. Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: x = transmisijski stupanj ostakljenja. Traženo G = 1:2 ne odnosi se na D max .» © b predočeni su odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove C D Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje.3 S i S i 0-. Suprotno tome. pri usmjeravanju danjega svjetla odozgo u prostoriju.faktor) . II -» © a uspoređuje se količina svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. -» © .8 3 10 0. k1 = konstrukcijski elementi. 0. površina nadsvjetla povećati tek neznatno. prije nego opskrbi prostoriju danjim svjetlom. nego na D min . usporedba bočnih prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. Pri toj jednolikosti (Dmin = 1 i D m = 2) mora biti D min = 2% -> usporedi -> Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu. Najveća količina svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor.2 DANJE SVJETLO Otvori nadsvjetla —» C D Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. dakle pri odnosu ~ 1:1. II -» © prikazana je. mora se za isti zahtjev.6 Utjecaj otvora za danje svjetlo . Preporučuje se stoga filigranska. Također je dana preporuka za oblikovanje svjetlosnih otvora. Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) odgovaraju visini prostorije (h). odnosno prevelike dubine ugradnje -» © a. Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi samo o prije navedenim parametrima. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m Redukcija količine danjeg svjetla kod nadsvjetala s visokim oknima odn.7 2. Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog svoda nebeskog svjetla. dobro reflektirajuća konstrukcija -» © b. Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima kvocijent danjega svjetla povisio na 5%.4 1. s masivnom konstrukcijom ispod njih Jednoliko osvjetljenje prostorije i time bolji odnosi danjeg svjetla kod nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom konstrukcijom ispod njih Nadsvjetla + D/% šedovi + nagnuti šedovi D = 5% Bočni prozori + nadsvjetla sa suprotne strane D/% za K 10 5 0 0.5.5 do 1:2. k2 = prljavština na staklu. bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo u blizini prozora.85 m iznad poda).4 1. © prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla.7 Razmak nadsvjetla.3 1.6 1.faktor). Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h = a 2.uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora / površina tlocrta = 1:6 . Dm je dakle aritmetička sredina između D min i D max u odnosu na korisnu odnosno referentnu površinu (0. i sljedeće komponente: visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke . Kod svjetlarnika h = a ( ) h = 2a 3. U . visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke . k3 = difuzna svjetlost. Treba dakle izbjegavati suviše visoka ili masivna okna. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina osvijetljenosti na referentnoj ravnini. Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu.1 1. © prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način njihova funkcioniranja.5 10- 50- SI 0. Preporuka | Nastojati ^ 1.2 1. npr. Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini prostorije (kF .0 2. jer se nejednolikosti danjega svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". Uz to je navedena potrebna kF. pri navedenim odnosima. i konstrukcija odnosno dubina ugradnje otvora nadsvjetla.vrijednosti = O/h Odnos Dmin:Dmax < 1 1. mora se udio površine prozora znatno povećati.vrijednost za Dmin = 5% -> m 173 .25 " S i 10 1- 5 0 0.faktor).

usmjerivanje svjetla. konveksni) d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom Horizont (Shema) Horizont © K o r p u s zgrade koji bi trebalo razviti u južnim regijama (visoko sunčevo zračenje). . Međutim. Gunnar Birkets je. bočna rasvjeta a) Međusobno uklopljene smaknute koso položene ljuske c) Bočna nadsvjetla kao vijenac @ t i Horizont (Shema) Horizont Korpus zgrade koji bi trebalo razviu sjevernim regijama (visok udio difuznog osvjetljenja).držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo.izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti. Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa CD. . .osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor.Dm .voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla .difuzna i neposredna sunčana svjetlost . natkriven i s usmjerenim vizurama i osvjetljenjem iWïi \l2) Otvori velikih površina naročitih oblika d) Krovovi na dvije vode (može i kao pojedinačne svjetlosne kupole) Svjetlo sa strane i odozgo Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti.. pasaž) Pojedinačni otvori velikih dimenzija d) Svjetlarnici za direktni i indirektni upad svjetla c) Laterne b) Membrane (npr.^ 'O O O O O O a Ovješeru strop s 1/j umjetnom rasvjetom DANJE SVJETLO ^ O O O O O O O O O U O O U OOđ Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom nebu. Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno procijeniti na modelu -> © .» © + © .omogućiti pogled van. . otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom nego i neposrednom sunčanom zračenju.nadsvjetlo @ @ usporedi @ . Te različite prilike osvijetIjenosti treba simulirati pod umjetnim nebom. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja . bolje je plastično zasjenjenje. ali i pod umjetnim suncem. Konturni zidovi odvojeni od stropa 174 . rasvjeta sa strane i odozgo b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim stropom (7l) Posebni oblici d) Stakleni krov s lamelama za difuzno i direktno svjetlo Mogućnost za rasvjetu sa strane i odozgo Rasvjeta sa strane i odozgo.izbjegavati bliještanje. tj. izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. uzimajući u obzir teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti.površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno .ne orijentirati nadsvjetla prema jugu. Projektni parametri .pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje. konveksni) Šed otvori (konkavni. Zenit b) Nagib 60° (konkavni. termičko opterećenje itd. . o geografskom položaju lokacije. b) Svod (npr. .tehnički odvojiti .

najtopliji dan nije 21. siječnja traje 81/4 do 7 1 / 2 sati. Za najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg . rujna) ekvinocija 175 . B. Stupanj djelovanja je u raznim mjestima vrlo različit. studenoga do 21. Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha prema tome lokalno vrijeme 8 minuta kasnije od srednjoeuropskog vremena. Kürtu -> Q P DIN 5 0 3 4 . prosinca nego se javlja u posljednjim danima siječnja. Zbog toga krivulja topline kasni oko mjesec dana iza krivulje visine Sunca.Göttingen .Halle . Stuttgart 35%). u skladu sa svojom stvarnom orijentacijom u prostoru preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili obrnuto. to je kut kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka prema zapadu u projekciji na horizontalnu ravninu.5°. 162-166 Primjena Osunčanje projektirane građevine može se odmah očitati ako se projekt građevine. a najhladniji dan nije 21. lipnja nego jedan od posljednjih dana srpnja. Točne podatke o tome za predjele o kojima je ovdje riječ. Stupnjevi navedeni u dva vanjska prstena odnose se na "azimut". Trajanje osunčanja Moguća dnevna insolacija od 21 . U mjesecima između toga mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 sata mjesečno. stupnja lokalno je vrijeme za svaki stupanj 4 minute ranije. Lokalna vremena navedena u vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke s normalnim vremenom za 15° istočne dužine (Görlitz . lipnja) Najdulji dan u godini 51.Militsch). © Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. Stvarno osunčanje zbog magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga.SUNČEVA SVJETLOST Određivanje osunčanja građevina prema H. 16 do 163/4 sati. a za zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena.5° odbiti.Bornholm . (Dortmund Halle) © Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23.5° sjeverne širine (Dortmund .> s . daju državni meteorološki uredi.5° S Šir.svibnja do 21. Za mjesta istočno od 15. a od 21.2 . Za najsjeverniji dio. nacrtan na prozirnom papiru. Sunce i toplina Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji odnose se na područje 51. tj.Bornholm = meridijan srednjoeuropskog vremena).Salzburg . treba 3. Naravno i u tome se lokalne okolnosti znatno razlikuju.Wien) treba ucrtanim visinama Sunca dodati 3.Königsberg). Fisheru i W. sa 55° sjeverne širine (Flensburg . srpnja približno jednako traje.Stargard . U Berlinu su okolnosti naročito povoljne (u srpnju gotovo 50%.München .

prosinca). najkraći dan u godini 51 5° S širine (Dortmund .Halle) ' ' 2 1 . što odgovara tlocrtnoj projekciji visine Sunca. © Zimski solsticij. prosinca v Osunčano od 1 4 « — 1 8 h = 3M © E k v i n o c i j . On u tlocrtu određuje granicu sjene na koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). prenesen na pogled. dok su ostale strane u odgovarajućim vremenima osunčane. lipnja Ljetni solsticij 21. a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni Osunčano od 9—1545 \ Nije osunčano / 1-aH Pogled •i°Visina Sunca Osunčano od 8 ' 5 — 9 ' Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. Odsječak x nanesen vertikalno na sjenu u tlocrtu. Osunčano od 9* 5 —16 = 81/4 \ © Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 sati u sjeni 176 . Q^ Položaj Sunca u podne karakterističnih dana u godini. Udaljenost Sunca od promatrača odgovara unutarnjem polumjeru crteža kretanja Sunca s točkastim kretanjem Sunca u tlocrtu. ubrzo nakon 13 sati leži i jugoistočna strana u sjeni. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj strani zasjenjenje. daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na predK njoj fasadi. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 sati u sjeni. ožujka i 2 3 rujna . Sjeveroistočna strana dobiva Sunce jedva jedan sat. 2 1 . ekvinocij 11 sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao.SUNČEVA SVJETLOST Osunčano od 14—20 1 S Osunčano od 10 1 0 — 2 0 1 S h = 9% / -614 h Osunčano od 3 " — 1 0 M " «6% (5) Ljetni solsticij.

5. elementi za osvjetljenje.70 x 2. vertikalni šed 60° = Kut z r a č e n j a S u n c a Sjever 7 6 % Propusnost z a svjetlo 40 mm 3.70 O k r u g l a kupola: 0 6 0 .00 1.00 1.80 1.80 1. 180.25x2.00 2. dvorana. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga smjera. Otvor za dovod zraka treba biti 20% manji od otvora za odvod zraka.40 1.50 50 x 1.50 Termoizolacija u području zasjenjenja uloška od staklenog prediva 170 m m 1 90 m m Element 3.20 x 2.80 2.20 x 1.50x1.61-4. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje. 9 0 .50 4.6.nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima (2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 177 .0 (5) Svjetlosna traka.40 1.50 -SVJETLOSNE KUPOLE 15-30 1 Ventilator H L « 3 'JM.50 x 1.50 x 1. učinak je 150 . svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo (7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo -2.45 x 2.20 2.20 1.70 2.40 B 1.00 x 3.50 m.00 - ® Laterna s nagnutim otvorima ® Vertikalna laterna O 60°-šed. kad ima više od 4 cjelovite etaže. a u posebnoj izvedbi 7.08 72 x 2.50 x 2.30 2. x x x x x 2.01-4. 5 0 .00 1.50 H 5. Prisilno odvođenje zraka postiže se ugradbom ventilatora u rubni vijenac.80 1.00 x 2.tehničke prednosti hale sa šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem pretvoriti u šed krovove H 1 .00 1.50 (3) Piramidalna svjetlosna kupola Kupola za sjeverno svjetlo Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija.00 4.51-7.25x2.20 x 1.50 1.uz vjetar. 1 5 0 .80x2.70 A= Prolaz svjetla 72 x 1. Ti su otvori različitih veličina do 5.16x76 (4) B= Otvor na stropu 125 x 1. te za odvođenje dima iz tih prostora.50 1 40 mm 1 70 mm 5.50 x 3. 220.00 x 2.80 x 1. Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima.50 2.50 m.20 X 1.01-5.00x2. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. kasete.20 2. Za stubišta. kapci za odvođenje dima i rebrenice kao kruti ili pomični elementi.40 2.25 1. stubišta itd.50x2.50 : \ A 1. bez pomoćne konstrukcije.00- .00 2.20 1.20 1.00 x 1. onda je orijentacija niz vjetar .20 2.20 x 1.00 1.00 X 1.50 1.NADSVJETLA z S postoljem.50 190 m m Element Šed . 2 5 0 © "Normalna" svjetlosna kupola Svjetlosna kupola s visokim postoljem *L mi A 40 70 80 1.51-6.00 x 1.50 1. na raspolaganju su: kupole.50 1.00 1.30 60 90 1.00x2. potrebni su otvori za odvođenje dima.80 1.80 1.50 B x x x x x 60 90 1.1000 m3/sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov.50 x 1.20 2.00 1.60 1.00-4.50 1.50 1.00 5 0 x 1.80 2.80 x 1.00 x 2. kosi šed 90°-šed.50 1. 1 2 0 .50 60x60 60 x 90 90x90 1.20x2. mora otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi se koristilo njegovo usisno djelovanje. kruta i ventilirana 6 0 X 60 80x80 90x90 1.30 75x1.70 3.00 1. odvodna površina treba biti aerodinamična. 100. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira toplinu. Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja -> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva pružaju sve značajne klimatsko .00 1.40 1.

c Potrebna veličina prozora svih ostalih prostorija.ali nedostaje pogled na okolicu. ® a Potrebna veličina prozora dnevne sobe 14% tlocrtne površine. ali nije značajno zasjenjena 10% tlocrtne površine je dovoljno kao veličina prozora Veličina prozora (7) Krovni prozor 178 .PROZORI Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće danje svjetlo.14 = 2. Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. Prozori su uvijek bili i jesu najslabija točka termoizolacije. Razlog: što su susjedne zgrade bliže i što su više. Kod radnih prostorija viših od 3. uokvirenih bogatim razigranim dekorom. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja Mediterana.» © . Slobodnostojeća zgrada će uz istu površinu da. Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine svih zidova (M + N + O + P ) .30° (3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0. uz isti efekt osvjetljenja prostorije . d Kut upada svjetlosti. ukoliko se ne računa na dobivanje topline od sunca kroz prozor. U europskom kulturnom području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna obilježja. Primjer © © prozora dobivati više svjetla nego zgrada u centru gra- 3 18' c b a i 1 15 20 25% 10 t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe (5) Veličine prozora u stambenim zgradama Visina parapeta = 0. Manja količina svjetlosti nadomješta se većim prozorima. Što je veći kut upada svjetlosti toliko moraju prozori biti veći. tj. Osim veličine prozora i njegovog nagiba važna je i lokacija zgrade.3 A x B Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi sljedeće: .5 R. Stoga je povoljno zadovoljavajuće osvjetljenje postići malom veličinom prozora. nagiba a 30°.3AxB-> ©. b Potrebna veličina prozora za kuhinje. c b a ftVi S30--S45' c S 18'-S30* b c b a s> B nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtijeva samo 20% veličine vertikalno postavljenog prozora. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna.5 m mora svjetlopropusna površina prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: = 0.9 m Ukupna visina svih prozora mora iznositi 50% širine radne prostorije Q < 0. moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna rasvjeta bila skupa. Za dnevnu sobu od 20 m 2 x 0.8 m 2 prozora. Nagib krovne plohe je poznat. U Nizozemskoj se propisima određuju veličine prozora ovisno o kutu upada svjetlosti. veći je i strmiji kut upada i manja količina svjetlosti koja prodire u zgradu. U skladu s tako važnom ulogom razvili su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora. A Nagib krovnog prozora 40° Kuća nije na slobodnoj lokaciji. Svijetli otvor prozora Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine širina prozora: 1/10 ( M + N + O + P) ® Veličine prozora kod industrijskih objekata Veličine prozora = 0.5 R B Potrebna veličina prozora u dnevnom boravku C 17% tlocrtne površine dnevnog boravka zadovoljava kao veličina prozora. upadni kut svjetla 18° . Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine radne prostorije.najmanja visina ostakljene površine 1.3 m n S 9 0 Parapet Primjer ->(5) A Stan.

* ( § ) - © © H ^ .PROZORI POLOŽAJ PO ŠIRINI DIN 5034 RASPORED (?) U zidu od lomljenog kamena U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni ® U čeličnom ili armiranom betonskom skeletu POLOŽAJ PO VISINI ® Na mjestu s lijepim pogledom i istaknutim građ.75 > (§) Kuhinja (IO) Ured (registratora) (li) Garderoba Nadsvjetlo u crtaonici VENTILACIJA ® - ® GRIJANJE . lamelasti zastori Platnena roleta ili sintetička Lamelasta roleta (venecijaner) 179 . elementom (6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 1. topli zrak © ^ S r ^ * Osoba koja sjedi je izložena hladnom i toplom zraku (nezdravo) Ugrađena grijaća tijela (konvektori) zahtijevaju dovođenje i odvođenje zraka ZAŠTITA OD POGLEDA ® Za zavjese treba predvidjeti dovoljno prostora u uglovima Vertikalne rebrenice.a ^ i u sobu.

vertikalna markiza Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt Schvveinfurt) -> ( 7 ) . Na 50° geografske širine južni prozori imaju pri upadnom kutu 30° potpunu zaštitu od sunca -> ® . Rebrenice -> ® od plosnatih lamela (drvo. Pogodno i za visoke i za kose površine prozora. lipnja (ljetni solsticij).5 Venecijaner Brise soleil. srpnja. djeluje kao zasjenjenje @ 1 7. lima (10) drveta. u podne a 1 = 50°. Briše soleil © ugrađen fiksno ili okretno oko osi lamela. a = 40°. zaštita od sunca i bliještanja to § 2. rujna (ekvinocij).i5o° ^ ^ Markize štite od sunčevih zraka i topline © Markizolete © Koso . smanjiti ulazno zračenje topline.> © . aluminij. a unutarnje platnene rolete 45% sunčane topline (nezaštićeni prozor 100%). Dok u južnim geografskim širinama i minimalna veličina prozora omogućuje dovoljan upad svjetla. a = 50° Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • visina prozora H. 21.® . Toplini koja se uzdiže uz fasadu mora se omogućiti izlaz kroz proreze. Rolete. u zemljama srednjih geografskih širina preporučuju se veliki prozori s velikim upadom difuznog svjetla -> © . min. ožujka i 21. © Rebrenice iznutra. istak A = tga ® H) debljina zida D ©čišćenje prozora Balkon ili staza za ¿asma oa čel. 1. ili /—n Dvostruka uvosu (11) zaštita Kosa zaštita Položaj rebrenice daje difuzno svjetlo. nepovoljno (2) Rebrenice izvana © . svibnja i 31. markize i markizolete postavljaju se po želji.(8) 21. 1 0 / / / ? / / / / / / / / / / / / / S/ / / / Zaštita od Regulabilna markiza 180 . u podne a 1 = 40°. a ne da ulazi u stan kroz otvorena nadsvjetla uslijed gomilanja kraj elemenata za zaštitu od sunca.10 15° 2. markiza 28%. a = 27°.SOLARNA IZOLACIJA PROZORI DIN 18073 ->QD Zaštita od sunca treba spriječiti bliještanje. alum. sunce dopire iza stakla. u podne a 1 = 63°. sintetični materijali) čiji je razmak nešto manji od širine (nagib se može mijenjati) . Prema Houghtonu -> C drvena rebreP nica propušta 22%.60 3 .

5 62. O n e se sastoje od višekratnika jedinične mjere. 125 m m z a širinu i visinu: npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) = 1 1 2 5 » 1375 62. preporučljive za prozorske trake | Veličine.PROZORI NAČINI OTVARANJA 5 Otklopno krilo Okretno krilo oko •' horizontalne Okretno krilo oko vertikalne osi (može biti i ekscentrična) Zaklopno krilo ( T ) Krilo ( p r e m a v a n i unutra) ^ ^ Okretno krilo oko vertikalne i horizontalne osi ( 3 ) Vertikalni klizni prozor Klizni prozor OBLICI NALIJEGANJA © Nalijeganje iznutra na sakriveni doprozornik • I Jednokrilni prozori | Dvokrilni prozori Nalijeganje izvana na sakriveni doprozornik 1 Trokrilni prozori (8) Prozor sa cvijećem 375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 rr F 8x4 E ! s r Brojevi iznad slika su brojčane oznake z a veličinu.5 9x11 " 5 RR Objašnjenje: H l Preporučene veličine •Veličine § Veličine. preporučljive za prozore na pr ® Način nalijeganja 2 (nalijeganje izvana) aonicama ® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 Način nalijeganja 3 (bez nalijeganja) 181 . preporučljive za podrumske prozore s Veličine.5 8x6 ID I a Prr 0 ! 0 ® Način nalijeganja 1 (nalijeganje iznutra) 0 / m^ 62.5 62. preporučljive za prozore/vrata ElVeličine.

klizni prozor | | Dodatni element kružni luk ® Okretni prozor ñ A A © Klizni prozor. dodat. Bogati. vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek Prozorski niz s vertikal.PROZORI ¿L PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena kakvoća prostora. prozor .» © . otklopno .44 4-5 3.93 11 1. ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj ili iznad drugih . 94cm 114cm . .28 2-3 0. Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima za stanovanje.00 -1. prozorskim elementom Okretni prozor r A A n \ k f \ \ \ / Prozor učvršćen tvrdom pjenom Otklopno okretni prozor t' Izlazni prozor • 64cm K (5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi Dodatni element zid ® 1.© . široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom mijena i pomoćnih rogova.36 3-4 3. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima spajati u nizove -> ® .36 (D Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije r ^ (8) 1 20-75° N Varijanta ugradbe.66 9 0.vrata Otklopni prozor s metal.20 Veličina prozora Vel. . Strmi krovovi zahtijevaju kraće. 134cm . prozorima ->(in) Jedan pokraj ili iznad drugog 182 . (T) Okretni prozor ^g^ Otklopni prozor.12 13 m 2 1. a blaže nagnuti dulje prozore. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema razmaku rogova.74cm. 54cm "|B4cm | . prozora 54/83 5 4 / 1 0 3 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 Površina upada svjetla m 2 0.55 5-7 0.21 Veličina 2 2 prostorije u m 0.

8 1.1 Grupa 2.otklopne i otklopne prozore. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija).6 2.0 2.2 3.0 2.5 1 ) Za prozore kod kojih okvir ne prelazi 5% (npr.1 | 2.9 2. okvir (kF) 183 .3 2.1 W/m2K.4 4.1 2. drveni okvir s aluminijskim oblogom) bez posebnog dokazivanja ili ako je koeficijent propusnosti topline okvira kF < 2.2 2.2 3.0") 3.2 2.6 3.8 3.2: t? (5) Aluminijski prozor © Proračunske vrijednosti koeficijenata propusnosti topline za ostakljenja (kv) i za prozore i prozore .6 > kR > 2.7 2.D i prema vrsti okvira ->@E . Vanjske prozore i ostakljena vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim staklom.5 2.8 W/(m2 K) dokazan atestima.7 2.2 5.0 2.7 3.9 3.1 10 1. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih okvira koeficijenta propusnosti topline okvira3.4 3.2 2.8 2.8 2.1 2.0 2.8 2.8") 3.2 3.6") 4.2 3.4 3.9 2. okretno . Podjela prozora prema vrsti krila -> © A .8 W/(m2 K) dokazan atestima Grupa 2.0 W/(m2 K) dokazan atestima. ako je koeficijent propusnosti topline okvira kR < 2.H. ^ 0 Drveni prozor Ž T «T - Vanjska mjera doprozornika Zidarska mjera Jednostruki prozor (6) Prozor krilo na krilo Dvostruki prozor Prozor sa sakrivenim okvirom Prozor s punim okvirom Oblici prozora (2) Čelični prozor 1 Opis ostakljenja 2 Ostakljenja i) «V 3 4 5 6 7 Prozori i prozori . sintetike (vidjeti primjedbu) i kombinacije drva (npr.1") 3.3 2.5 2.d).7 11 3.dvostruko ostakljenje s dvije jedinice izola cijskog stakla (zračni međuprostor 10 do 15 mm) i razmakom stakala 20 do 100 mm Zid od staklenih blokova prema DIN 4242 sa šupljim blokovima prema DIN 18 5. Primjedba: u grupu 1 se mogu profili za prozore od sintetike uvrstiti samo ako je oblikovanje profila određeno vrstom sintetike.1 2.3 33' Uz upotrebu normalnog stakla 1 2 3 4 5 6 7 tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 8 9 Jednostruko ostakljenje > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od > 8 do <10 mm jednostruko staklo od >10 do <16 mm jednostruko staklo od > 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta >10 do <16 mm izolacijsko staklo s dva puta 20 do 100 mm dvostruko ostakljenje s razmakom stakala od 20 do 100 mm Dvostruko ostakljenje s normalnim i izolacijskim staklom (zračni međuprostor 10 do 16 mm) s razmakom stakala 20 do 100 mm .2 2.6 1.2 2.3 2. 4108 Zidarska mjera Modularna zidarska mjera Vanjska mjera doprozornika DIN 68121 normira drvene profile za okretne. ostakljenje izloga) može se za koeficijent propusnosti topline kF uzeti koeficijent ostakljenja k v 2) Stupnjevanje prozorskih okvira u grupe materijala za okvirel do 3 treba provesti kako slijedi: t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala Grupa 1 Prozori s okvirom od drva. nastali su brojni oblici i konstrukcije prozora -> © .6 2.2 3.4 2. a eventualni metalni ulošci služe samo za montažu.5 1.4 2.9 2.vrata uklj.vrata uključujući okvir F W/ (m K) 2 1 2) W/m2 K) 2.3 3.PROZORI DIN 68121.9 2.4 1.3 3. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3.7") 3.4 3. Prozori u okvirima od termoizoliranih metalnih ili betonskih profila.

PROZORI
DIN 4109 0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom izolacijom prozora -» ® Tehnički zahtjevi: nepropusnost za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje protiv provale.

t*
w

/T\

Aluminijski prozor sa spojenim krilima

(2)

Aluminijski prozor s termički odvojenim profilima do 37 dB

Prom. opt. tijekom dana u oba smjera, vozila na sat

Udaljenost

i^DjV n
4|f V^/

L

L

Stambena ulica Stambena ulica (dvotračna)

<10 <35 26 do 35 11 do 25 i 10 >100 36 do 100 26 do 35 11 do 25 i 10 101 do 300 101 do 300 36 do 100 11 do 35 i 10 101 do 300 36 do 100 >35 101 do 300 10 do

Stambeno sabirna ulica (dvotračna)

50 do

Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ među krila ugrađena solarna izola- V cija, kapacitet do 47 dB

Aluminijski prozor krilo na krilo, temnoizolacija do 47 dB

0 0 50 1 II III 0 1 200 II III IV

0

Prosječna vanjska razina buke (u dB)

Tip ulice

ulice (m)

t 3 t

Razina buke

1 I

^ 50

"

i

pfa
m

EH
j L / ^ N Aluminijsko - drveni prozor, V 2 / konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB

Lokalna cesta u naselju" (dvotračna) Stambeno sabirna ulica (dvotračna) Gradske glavne prometne ulice Industnjska područja 4-do 6 tračne glavne prometne ceste. autocestovni priključci i auto ceste

1
1 II 200 do 1000 III IV III 1000 do 3000 IV V IV

51 do 55

II

56 do 60

III

61 do 65

IV

66 do 70

i 100

3000 do 5000 V

V

>70

2

"Izvan naselja i kod cesta u industnjskim i radnim zonama uzeti slijedeću viSu razinu buke

> Vrijednosti u zagradi odnose se na vanjske zidove i moraju se uzimati i za prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 60% površine vanjskog zida

t»(D

Aluminijski klizni prozor, temnoizoliran do 35 dB

Kolika je glasnoća? Klasa akustične izolacije 6

®

Izbor odgovarajuće akustičke izolacije

m T 4: A
ru
* (7) prozor oa sintetičnog materijala, aluminijski istaknuti doprozornik, do 42 dB * W .0. Prozor od sintetičnog materijala, krilo na krilo, između ploha solama izolacija, kapacitet do 45 dB

Veličina Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije prigušenja prozora i ventilacijskih uređaja buke dB 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom stakala veće debljine Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 100 mm Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno ugrađeno ili s brtvljenim prozorima Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima bez dodatnog brtvljenja Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem

5

45-49

4

40-44

3

35-39

-

-

-

-

-

-

2

30-34

1

25-29

J — — I 1.39 4 — ——I 1 — 1 — — 1

0

20-24

1

( 9 )

Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-»

©

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

184

Potrebna vrijednost akustične izolacije prozora Rw (u dB) u prostorijama za boravak u stanovima2) 25(30) 25(30) 30(35) 35(40) 40(45) 45(50)

J

CISCENJE ZGRADE
TRA 900 + AuFzV - > Q P Fasadna dizala i transporteri Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -»

©

Osiguranje pomoću sigurnosne košare i sigurnosnog pojasa

@

raraielno pomične sigurnosne ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 etaže

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje fiksno ostakljenje) i fasada -> © - ® služe i za radove na održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» ©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» © .

Čišćenje susjednih prozora

®

Zatamnjena površina predstavlja prihvatljivu veličinu za čišćenje Vrsta građevine Uredi Javni uredi Prodavaonice Prodavaonice (na gl. ulicama) Bolnice Škole Hoteli (first class) Tvornice (precizni radovi) Tvornice (teški rad) Privatne kuće Vanjski prozori Svaka 3 mjeseca* 2 tjedna Izvana svaki tjedan Iznutra svaki 2. tjedan Izvana dnevno Iznutra svaki tjedan 3 mjeseca 3 - 4 mjeseca 2 tjedna 4 tjedna 2 mjeseca 4 - 6 tjedana Krovni prozori Svakih: 12 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 3 mjeseca 3 mjeseca 6 mjeseci
-

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti Balkoni za čišćenje (7) Vremenski razmaci čišćenja prozora

Sustav Gardemann Radne platforme

185

VRATA
DIN 107 s.8

©

Općenito pogrešno otvaranje

(2)

Općenito pravilno otvaranje

i.

(5)

S ormarom (povoljan raspored)

©

Dvoja vrata na uglu koja se otvaraju u istu prostoriju

(7)

Dvoja vrata pogrešno

(8)

Dvoja vrata pravilno

Lijeva brava y e v a šarka K-J

LE (9)

VZ7-77 (T^)

RE

\

^ « ^ ^ D e s n

Lijeva Sarka

J

Desna brava

Lijeva brava

Zatvaranje desno
Desna brava

Zatvaranje lijevo

Desno krilo

Lijevo krilo

Desna šarka

Dvokrilna vrata s desnom bravom

^ ^

Leteća vrata jedno- i dvokrilna, event, desni promet

Okretna vrata, jednokrilna, ekscentrična

Centrična, za desni promet

SZ3

Πv ^ v v Krilo s bravom

(i?)

Četverokrilna vrata

Klizna vrata, klize ispred zida

Klizna vrata, ulaze u zid
Dvokrilno

Američki Balanced Door

Američki Balanced Door

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja - » © - ® . Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju - » ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja i otvaranja. Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije.
Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik

O
I I I I
Oblikovanje krila vrata

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. Balanced Door - » @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina iznosi 55 cm U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 oko 70 za nusprostorije, kupaonice, zahode ulazna vrata u stan oko 90 kućna vrata do 115 sobna vrata oko 170 dvokrilna vrata, kućna vrata 140-225 Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 normalno 195-200 cm cm cm cm cm cm cm cm

I 0 I I I

£
£

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti otežavaju bijeg iz zgrade.

186

VRATA
DIN 4172,18100, 18101, 18111 Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 1 8 1 0 0 - 8 7 5 x 2000

Normirane zidarske mjere Zidni otvori z a vrata DIN 18100

Mjere krila Vanjske mjere vratnog krila ('tipske mjere") Mjere krila o d žljeba do žljeba, nominalne mj. dop. odstup.

Mjere dovratnika Svjetla širina dovratnika u žljebu dop. odstup

±1

±1

Svjetla visina dovratnika u žlljebu

-3
841 591 716 841 966 716 841 966 1091 1858 1983 1983 1983 1983 2108 2108 2108 2108,

8 .

1
2

875 625 750 875 1000 750 875 1000 1125

1875 2000 2000 2000 2000 2125 2125 2125 2125

860 610 735 860 985 735 860 985 1110

1880 1985 1985 1985 1985 2110 2110 2110 2110

834 584 709 834 959 709 834 959 1084

1847 1972 1972 1972 1972 2097 2097 2097 2097

•D m

Debelo uokvireno preferentne mjere

Granica z a naziv "vrata"

3 4 5

Z a veličine označene brojkom su u DIN 1 8 1 0 1 n a v e d e n e točne mjere z a dovratnike i vratna krila. Brojka je identična broju retka u tab. 1. D I N 1 8 1 0 1

6 7

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu z a dvokrilna vrata

8 9

(§)

Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 Svjetla mjera prolaza kroz dovratnik ŠxV 811x1843 561x1968 686x1968 811x1968 936x19682) 686x2093 811x2093 936x20932) 1061x20932) Vanjska mjera kroz dovratnik (DIN 18101) SxV 860x1860 610x1985 735x1985 860x1985 985x1985 735x2110 860x2110 985x2110 1110x2110

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika širina x visina ŠxV ŠxV ±1 -2 875x1875 625x2000') 750x2000D 875x20001> 1000x2000» 750x2125 875x2125 1000x2125 1125x2125
1 2

| M j e r a v r a t n o g krila ¡Normirana z i d a r s k a

885x1880 635x2005 760x2005 885x2005 1010x2005 760x2130 885x2130 1010x2130 1135x2130

841x1858 591x1983 716x1983 841x1983 966x1983 716x2108 841x2108 966x2108 1091x2108

mjera Visina vrata

>Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta)

>Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) Mjere čeličnih dovratnika - * © + ®

(2)

Širina >

(§)

I Mjera dovratnika od I Ižlijeba do žlijeba I Mjera vratnog krila ¡Normirana zidarska mjera (4) Vrata sa slijepim dovratnikom (5)

Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba M j e r a v r a t n o g krila Normirana zidarska mjera Normirana zidarska mjera

Vrata sa slijepim dovratnikom

(Í0)

Čelični dovratnik DIN 18111

j g j
Svijetla m j e r a otvora Svijetla mjera otvora Svijetla mjera otvora

Svijetla mjera prolaza

S
i Mjera dovratnika od 'žlijeba do žlijeba I M j e r a v r a t n o g krila I N o r m i r a n a z i d a r s k a mjera Vrata sa stolarskim dovratnikom I Mjera dovratnika od 'žlijeba d o žlijeba M j e r a v r a t n o g krila ' Normirana zidarska mjera (drveni) i Normirana zidarska mjera

I

| M j e r a v r a t n o g krila Mjera dovratnika od žlijeba d o žlijeba ' M j e r a v r a t n o g krila I Normirana zidarska mjera I

Normirana iz'dar"
sk a

I [Mjera 'vratnog krila Mjera dovratnika od žlijeba do žlijeba

.

©

Vrata s dovratnikom

©

m

'era

Kutni dovratnik

Obuhvatni dovratnik

Dovratnik

187

VRATA
Okretna vrata -» © - © izrađuju se tako da se mogu sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, osobito ljeti, krila se sklope u sredini ako ljudi istodobno ulaze i izlaze. Krila se mogu sasvim gurnuti na stranu ako se prolazi samo u jednom smjeru (kraj radnog vremena) -> @ - © Automatska vrata, uređaji za otvaranje: radarsko upravljanje, električna kontaktna hasura -> © - ® pneumatski kontakt u podu. Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni branik, automatska klizna vrata pogodna za izlaze za nuždu u trgovinama, upravnim zgradama, samoposluživanjima, 6-krilna širine do 8 m. Vrata - zračna zavjesa -> (§) , noću se zatvara podiznim vratima ->• (D Zatvaranje prostorije pomoću sklopivih vrata-» ®). Harmonika - vrata obješena u sredini -> (vi) za zatvaranje širokih otvora. Kombinacija okretanja i klizanja. Akordeon - vrata izrađuju se od ukočenog drva, umjetne kože ili tekstila -> © Teleskopska vrata sadrže više krila koja su međusobno spojena zupcem. Teleskopska vrata s vanjskom vodilicom jednoslojna su -> © a s unutarnjom vodilicom dvoslojna -> ®
© Sklopiva vrata vođena bočno Sklopiva vrata vođena centrično (harmonika - vrata) Akordeon - vrata od drvenih ploča odn. savitljivog materijala

Teleskopska vrata jedna do drugih-» © ili jedna u drugima -> ® s gornjim ovjesom mogu se voditi oko ugla © ili koristiti za promjenljiva zatvaranja ->© Razdjelne zavjese nabrane odozgo -> © , ili horizontalno s gornjim ovjesom —• © omo> gućuju dijeljenje velikih prostorija.

1

Klizna vrata vođena oko ugla, zglobna klizna vrata

Razdjelna zavjesa prema DIN 10032 d. 4

188

POSEBNA VRATA
—» Q P Za garaže i slično proizvode se podizno - zakretna vrata 0, zakretno - preklopna vrata s oprugom ili protuutegom. Jednostijena, dvostijena, zatvorena, djelomično ili potpuno ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, aluminij, pocinčani čelični lim.Najveći otvor za prolaz vozila 4,82 x 1,96 m. Maksimalna veličina krila oko 10 m 2 . Može se ugraditi i u kružni ili segmentni luk. Udobno rukovanje pomoću motora za daljinsko upravljanje. Podizna sklopiva vrata -» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska podizna vrata -> rolo-vrata © od aluminija za smještaj ispod stropa. Jednostijena i višestijena velika ulazna vrata za industrijske, prometne i radioničke građevine. Maksimalna širina 18 m i visina 6 m. Rukovanje pomoću: poteznog prekidača, fotoćelijom, indukcijskim ili bežičnim daljinskim upravljačem (električno ili pneumatski), kontaktnim pragom. Provozne vratnice s brzim otvaranjem -» © , PVC vratnice klatna -> ® jednoslojni PVC otporan na trošenje i udar. Proizvodi se i kao trakasti zastor -> ® Brtvljenje vrata gumenim segmentima ili gumenim svitkom za utovar u grijane skladišne prostorije. Zaštita od atmosferilija pri utovaru i istovaru © - © Protupožarna vrata T30 - T90 jednokrilna i dvokrilna -> © Protupožarna klizna vrata. -> @ Klizna, podizna ili podizno zakretna vrata u protupožarnim zidovima moraju funkcionirati neovisno o električnoj napojnoj mreži. U slučaju požara moraju se automatski zatvoriti (Fischerov zasun).

a) Podizno-preklopna vrata

b) Podizna vrata s oprugom za izjednačenje težine bez stropne vodilice

c) Podizna vrata s protuutegom

A 2,25 2,37= 2,50 2,75 3,00 4,00 4,50 5,00 8,00

m m m m m m m m m

B •••V^ 2,00 m 2.12 5 m 2,25 m 2,37 5 m 2,50 m 2,75 m 3,00 m 3,00 m 7,00 m

15-18

(?)

Podizna sklopiva vrata

©

Člankovita vrata (sekcijska vrata), normirane veličine

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik aluminij) 14 m

Klizna vrata Čelična klizna vrata T 30 - T 90 T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50

©

Moguća staklena ispuna

Sklopiva vrata na mehanički pogon (brzo pokretna)

A 1,00 1,00 1.25 1,25 1,50 1,50 1,75 1.75 2,50

B 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,00 2,125 2,50

©

Brtvljenje vrata gumenim segmentima

Brtvljenje vrata gumenim svitkom

Protupožarna vrata T30 - T 9 0

^ ^

Protupožarna klizna vrata T30-T90

189

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE
DIN 18252

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi © Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja tih dokumenata. Sustav centralne brave U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © Sustav glavnog ključa U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» <D
(5) Sustav glavnog ključa

1

Sustav centralnog ključa U ovom se sustavu sjedinjuje više sustava centralne brave. Pogodno za stambene zgrade © Svaki stanar svojim ključem zatvara svoj stan, a jedan glavni ključ zatvara sva glavna vrata.

11
fl
f=±%f

_

?1
il J 0• O S ,
f—

0 Ü H I "SSiSä B«« gSiS

n

m

lilrâà

Sustav generalnog centralnog ključa Ovaj se sustav sastoji od više sustava glavnog ključa. Generalni glavni ključ omogućuje jednoj osobi pristup svim prostorijama. Moguća je podjela na područja glavnim i skupnim ključevima. Svaki cilindar ima i svoj posebni ključ i može se zaključati samo tim i "nadređenim" glavnim ključem. Primjena: tvornice, radionice, zračne luke, hoteli © Slaba mjesta na koja treba obratiti pažnju pri projektiranju zgrade -»

©

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa

Ormari za spise, kabine za kupanje, poštanski sandučići, prolazna vrata, vrata za nuždu, garderobe, brave ormara, hladnjače, vrata na namještaju vrata u cijevnom okviru, rolo - vrata, pisaći stolovi, zasuni, kabine za presvlačenje Strojarnica dizala, prekidači dizala, prostorije elektr. postrojenja, garažna vrata, zakretna vrata, rešetkasta vrata, vrata kotlovnice, podrumska vrata vatrozaštitna i vatrootporna, priključci za spremnik ulja, razvodne kutije Ulazna vrata uredske zgrade, krovni otvori, okretni i otklopni prozori, prostorije za elektron, obradu podataka, ulazna vrata, rešetkasta vrata, podizna vrata, podrum, prozori, nadsvjetla, prekidači, ulazna vrata stana (5) Stupnjevi ugroženosti

Ugroženo

Jako ugroženo Vrlo jako ugroženo

Dimenzije u m m

Sustav generalnog i centralnog ključa

Cilindrične brave: profil, polovica, okrugla

190

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
DIN 57100, 57 800, 57 804 - > t D

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava.

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, uz ostavljanje tragova nasilja. Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu.
I Policija Zaštitarska poduzeća | Vratar Ćl. obitelji, suradnici

0

Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja Uređaj za dojavu požara Sustavi daljinskog upravljanja Sustavi osiguranja robeUređaj za dojavu napada ¡^provale Sustav za alarmiranje iz dizala

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada (UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju takav pokušaj što prije dojaviti. Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali.

Sustav video -nadzora Uređaj za nadzor © v a n j s k i h površina Sustavi osiguranja

Sustav kontrole prilaza

(3)

Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti (GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za pravodobno otkrivanje i dojavu požara. Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u pomoć.

®

Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području

191

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA
pDijelovi zgrade i oprema koje treba osigurati
2 £ o

Jl/IT

m *>E o
i ? ro re a S <2*5 I I

I

DIN 57100, 57 800, 57 804 - >

Qp

Simboli -» s. 24 3. Sustavi za osiguranje robe, nazvani i sustavi protiv krađe u prodavaonici, jesu elektronički sustavi i služe zaštiti od krađe i neovlaštenog ili zabranjenog odnošenja robe iz nadzirane prostorije ili područja tijekom normalnog dnevnog poslovanja.

ÜC 0 O
Kućna vrata, vanjska vrata Unutarnja ulazna vrata Sobna vrata") Klizna vrata - unutra « Garažna podizna vrata Prozori - s krilima Prozori - vrata, podizna vrata Ostakljena klizna vrata - vani Svjetlosne kupole Prozori u krovnoj plohi Zidovi od staklenih blokova Izlozi, velika fiksna ostakljenja Masivni zidovi i stropovi Laki zidovi i stropovi Tavanske stube - pokretne
- skulpture Pojedin. objekti 1 2) — reljefi - slike
1

C (O Olfí S o 2

-a.ü

o o o o O o o o o o o o

o'
o'

5

o
o

o

o71
o'
o" o o o o"

o"

o3' o' O 4. Sustav za kontrolu prilaza je elektronički sustav koji povezan s mehanikom dopušta odnosno oslobađa pristup npr. zgradi, prostoriji, zoni samo uz provjeru identiteta. To se poduzima nakon elektroničke provjere osobne identifi-

o

o

o5' o
51

kacijske O

isprave

ili

dozvole službe.

izdane od nadležne

Tehnički je moguće istodobno nadzirati pristup i uređaje za bilježenje vremena. 5. Daljinski sustavi za informiranje, prijenos / izmjena poda11

Podne površine - unutra") Oklopljena blagajna ) Ormari, kućišta aparata12) Kanali, ventilacijska okna, instalacije
Javljači provale ^ O Vrlo prikladni Još uporabivi Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje Ako je uklopmk na tim vratima Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem Postavljeno kao klopka ispred Posebno oblikovani magnetni kontakt z a montažu u podu Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori i/ili uključeno u nadzor prostorije
12

o 51

) > ") 5 ) 8) 7 > 3 > 9 ) 1 °) 11 ) 12 >
3

2

taka između dviju različitih službi putem javne telefonske mreže Njemačke savezne pošte. TEMEX/DATEX/BTX služe daljinskoj kontroli, mjerenju, upravljanju, dijagnostici, regulaciji, informatici, kontroli stanja informacija i podataka i povezivanju jednog objekta s drugim.

©

Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale

Usporedbeni kriteriji

m .
Ultrazvučna zaštita praštanje Karakteristika nadzora prioritetno obuhvaćen smjer kretanja Ultrazvučni dopler Visokofrekventni dopler Infracrveni dopler

lili
Montaža na stopu 90 - 1 1 0 m 2 montaža na zidu oko 4 0 m 2 do 9 m Garantirano Ovisno o uređaju 30 - 50 m 2 do 14 m Ovisno o uređaju 150 - 200 m 2 do 25 m Ovisno o uređaju 60 80 m 2 prostorije do 12m hodnici do 60m Garantirano - male do velike prostorije - puni i djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka - ujedno i dojava požara Dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema Nije garantirano Nije garantirano

6. Sustavi za nadzor, promatranje, upravljanje, provjeru: bilježenje zbivanja pomoću kamere i monitora ručno i / ili automatski unutar i izvan objekata, danju i noću tijekom 365 dana. 7. Sustav alarmiranja iz dizala koristi se za osobna i teretna dizala. Ti sustavi služe sigurnosti korisnika takvih uređaja i predviđeni su prije svega s namjenom da se mogu osloboditi osobe koje su se zatekle zatvorene u dizalu. Zatvorene osobe dobivaju izravnu govornu vezu s odgovarajućom, stalno prisutnom službom za oslobađanje / spašavanje.

Područje nadzora po jedinici orijentacijske vrijednosti dosega

Nadzor nad čitavom prostorijom (preko 8 0 % prostorije) Tipična mjesta postavljanja

- male do velike prostorije - hodnici - puni i djelomični nadzor nad prostorijom Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno Bez problema

- male do velike prostorije - djelomični nadzor nad prostorijom - sigurnosna zamka Uvjetno dopušteno Dopušteno Nije dopušteno S oprezom

- duge, velike prostorije - nadzor nad dijelom prostorije sigurnosna zamka za velike prostorije Dopušteno Dopušteno Dopušteno S oprezom

Dopuštena temperatura okoline

ispod 0 °C od 0° do 50 °C preko 50 °C

Može li u istoj prostoriji biti više javljača? Utjecaj susjednih prostorija ili zona uličnog prometa

Bez problema

Bez problema

Ne preporučuje se

Bez problema

Mogući uzroci pogrešnog alarma

- jaki šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje u blizini javljača - jaka turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje

- j a k i šumovi u području frekvencije ultrazvuka - zračno grijanje - turbulencija zraka - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr male životinje - smetajući utjecaji u blizini javljača (povišena osjetljivost)

- skretanje zraka uslijed refleksije na metalnim predmetima - zraka prodire kroz zidove i prozore - nestabilni zidovi - objekti u pokretu, npr. male životinje - ventilatori - elektromagnetski utjecaji

- izvori topline s brzom promjenom temperature, npr. žarulje, el. grijalice, otvoreni plamen u podr. djel. - direktni, jaki i promijenjljivi svjetlosni utjecaji na javljač - objekti u pokretu, npr. male životinje

(2)

Nadzor prostorija - najvažniji usporedbeni kriteriji

192

STUBISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5
2,00

©

n S i - ,

Duljina čovječjeg koraka na horizontalnoj površini

©

Podloga u usponu skraćuje duljinu koraka, ugodan uspon 1:10 - 1 : 8

©

Povoljan normalni uspon 17/29, duljina koraka 2 visine + 1 gazište = oko 62,5 cm

Z a do 5 stuba m o ž e se r u k o h v a t i o g r a d a izostaviti

S t u b e n a g i b a i s p o d 1:4 b e z rukohvata

(4)

Stube slične Ijestvama, s ogradom

Normalne stube 17/29, podest poslije max. 18 stuba

©

Stube bez rukohvata

Odredbe o stubištima u građevinskoj su regulativi različite. DIN 18065 regulira zahtjeve o dimenzijama stubišta. Za stambene zgrade do dva stana korisna širina je najmanje 0,80 m, stube visina / gazište 17/28 cm. Stubišta koja po propisima nisu nužna: 0,50 m 21/21. Prema propisima, nužna stubišta najmanjih dimenzija 1,00 m te 17/28. U visokim stambenim zgradama širina treba biti 1,25 m. Širina stubišta u javnim zgradama izračunava se prema željenom vremenu pražnjenja -» s. 490. stadion. Dužina stubišnog kraka 3 stube do 18 stuba © , Duljina podesta = n-struka duljina koraka + 1 širina gazišta (npr. kod stuba 17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja se otvaraju prema stubištu ne smiju smanjiti širinu prolaza. Blagi udobni nagib za stubišta na otvorenom, npr. u vrtovima i si., postiže se umetanjem podesta između svake tri stube. Stubištem u kazalištu ili na otvorenom ljudi se kreću sporo, pa ono može biti blago. Stubište na pomoćnom ulazu ili na izlazu za nuždu mora omogućiti brzo svladavanje visine.

©

Pravilno postavljeni stubišni krakovi jedan iznad drugog štede prostor

©

Položaj rogova i greda u smjeru stubišnog kraka štedi prostor i novac

©

Podrumska stubišta s otklopnim vratima treba izbjegavati; gornja kombinacija je prikladna i bezopasna Visina etaže Dvokrako stubište Jedno- i trokrako stubište, stubište u zgradi blagi (ugodan) blagi (ugodan) nagib nagib - broj stuba a 2250 2500 2625 2750 3000 b - visina - broj stube stuba c f - visina stube 9 173,0 166,6 175,0
-

_
14
-

_
178,5
-

13 15 15
-

16 18

171,8 166,6

17

176,4

MQ)

Kod zavojitih stubišta treba Hl) razmak između linije hoda i vanjske ograde biti 35 - 40 cm

Kod stubišnog kraka u pravcu razmak između linije hoda i ograde 55 cm

02) ^ ^

Stubište na kojem se dva čovjeka mogu mimoići

= širina za 3 osobe

^4)

Visina etaže i nagib stuba

Konsna širina prolaza između površine _ zida i unutarnjeg ruba rukohvata Stubišta u obiteljskim zgradama unutar stana, stube za tavan i podrum U stambenim zgradama s d o dvije p u n e e t a ž e

>1,0m ili između rukohvata U višekatnicama u bolnicama > 1,25 < 2,50 U s t a m b e n i m z g r a d a m a s više od I 2 p u n e e t a ž e i ostalim z g r a d a m a |

S t u b e m o r a j u imati čvrsti rukohvat. Kod širine stuba preko 4 m p o t r e b a n j e dodatni međurukohvat. Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani

Manje š i r i n e prolaza kod rijetko korištenih stuba

Veće Širine prolaza z a više od 1 5 0 o s o b a 20 30 Gazište ( c m ) •

Minimalne dimenzije stuba

Mjere korisne širine prolaza -> s. 194

(4)

©

Potrošnja energije odrasle osobe pri usponu stubama

193

2 0 / 2 3 Najstrmije stube u stambenoj zgradi / 19/25 18/27 Udobne stube u stambenoj zgradi

STU BISTA
DIN 1 8 0 6 4 - 6 5 , 4 1 7 4 Širok je raspon stvaralačke izražajnosti kad je riječ o stubištima i prilaznim putovima: od oblikovnih mogućnosti najrazličitijih stubišta u stambenim zgradama do raskošnih vanjskih stubišta kod kojih uspinjanje 1 silaženje postaje koračanje. Kretanje stubištem zahtijeva u prosjeku 7 puta veći utrošak energije nego normalni hod po ravnom. Pri usponu stubištem fiziološki je povoljan "rad penjanja" pri nagibu stubišta od 30° i izražen je odnosom penjanja visina stube H _ 17

l •

Blage rampe do 6° odn.1:10

stubišta (?) Slobodni profil stubišta

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u strojarnicama i ljestve

Vrsta z g r a d e

Vrsta stuba

Korisna širina stuba o CO All

Nagib a2)

Gazište a3'

/

• 251

Ž50

• 25~

Stambena zgrada s ne više od dva stana
1)

- stube propisane građ. regulativom

- s t u b e koje v o d e u prostoriju za boravak

17±3 = 21

281? = 21

. Korisna svijetla širina stubišta

iH

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 S t u b e koje p r e m a p r o p i s i m a nisu n e o p h o d n e ( d o d a t n e stube) u stanovima

=

50

= 21

= 21

RukohvatQ

=

50

Nije p r o p i s a n o

širina gazišta T 29 Odnos penjanja određen je duljinom koraka odraslog čovjeka (oko 63 - 64 cm). Za povoljan odnos penjanja uz najmanji utrošak energije vrijedi formula: 2 h + t = 63 (1 korak). Pri dimenzioniranju i oblikovanju stubišta vrlo je važan, uz navedene odnose, funkcionalna i oblikovna svrha stubišta. Važno je ne samo svladavanje visine nego i način njenog svladavanja. Kod stubišta na otvorenom, s masovnim prometom, preporučuju se niske stube 16x30 cm. Stubišta za urede ili stubišta za nuždu moraju omogućiti brzo svladavanje visine. Svako potrebno stubište mora biti smješteno u svom vlastitom prostoru koji mora sa svojim prilazima i izlazima u vanjski prostor biti tako smješten i oblikovan da se bez opasnosti može koristiti kao izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini stube. Od svakog mjesta neke prostorije za boravak, kao i podrumske etaže, mora udaljenost do najmanje jednog stubišta ili izlaza biti š 35 m Ako je potrebno više stubišta, treba ih razmjestiti tako da putovi za spašavanje budu što kraći. U stubišnom prostoru moraju otvori prema podrumu, neizgrađenom tavanskom prostoru, radionicama, skladištima i sličnim prostorijama biti opremljeni vatrootpornim automatskim zatvarajućim vratima, vremena otpora protiv požara T30.

o co Ali o o o m All All

Ostale zgrade

S t u b e koje z a h t i j e v a j u propisi Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne stube), v. DIN 1 8 0 6 4 / 1 1 . 7 9 , odsijek 2.5

17!i §21

2811 = 21

1) 2)

Uključuje i m a n s a r d n e s t a n o v e u z g r a d a m a s više o d 2 s t a n a ali ne < 1 4 c m
3)

ali ne > 3 7 c m = utvrđivanje o d n o s a uspona a / a

• 6

Svijetla širina stubišta

:>: D 6

(2)

Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» ( 3 ) — ( 4 )

©

u
•4,2 m2 • 4,3 m 2 4,7 m2

m
5,Om2

m
5,2 m2 4,9 m 2

l:B
na gornji krak može zakrivljenjem ->

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 2,75 m; širina prolaza 1,0 m.

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa — ( f j ) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade

I'M
5,0 m
J

- 5,4 m

2

6,2 m2

-5,6 mJ

K I I I

1 1 -) 1

Y

1 — 1 t-—1 1 — -1 1 1 1 1

UVu
Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta površina podesta - 1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba
, 1,20 '.r

(17)

Trokraka

stubišta: skupo, nije svrhovito, zauzima prostor

1,20

žF/
J 2,70 Kosi nastup i izvučene stube štede prostor Zaobljenje stuba kod uskih stubišta štedi širinu podesta Minimalno potreban prostor za prijenos namještaja Za transport bolesničkih nosila

U zavojitom stubištu

194

STU BISTA
>301.

©

Bolje

> Ako je širina gazišta (b) manja od 2 6 0 m m treba stubu podvući = 30 m m

Profili stuba: da bi se izbjegle ružne mrlje od paste za cipele koja se tare s peta uz vertikalni rub 0 profil treba izvesti koso, čime se postiže i šire gazište. Ako je širina (b) manja od 260 mm, treba gazište podvući za ^ 30 mm. Čovjek na visini rukohvata treba najviše mjesta, u području stopala osjetno manje. Tu može širina stubišta biti smanjena u korist stubišnog oka. Tako smaknuti raspored tetive i rukohvata omogućuje statički povoljnije pričvršćenje ograde na tetivu. Povoljan raspored tetive i rukohvata uz približno od 12 cm, rukohvat pomaknut unutra (3). Rukohvat za djecu 0 (visina 75 cm). Kaskadne terase, crkvene i ostale galerije, balkoni itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 m visinske razlike obvezno): za visinu pada < 12 m H = 0,90 m za visinu pada > 12 m H = 1,10 m Stube - ljestve imaju nagib od 45° - 55°. Traži li se zbog nekog razloga mogućnost uspinjanja slična stubištu, npr. ako je raspoloživa duljina premala za normalni stubišni krak, bira se stubišni krak sa smaknutim gazištima, tzv. kratki, tipa žlice ili "samba" krak @ + Broj gazišta takvog kratkog stubišnog kraka neka bude što manji, a visina stube < 20 cm. Pri tome se širina gazišta mjeri (naizmjence) po osima koračanja lijevom i desnom nogom a + b ->

Metalni profil

Profil od sintetike

Pleksi - staklo

12 (3)

djecu

Bez stubišnog okna

Rukohvat i detalji obraza

®

Rukohvat na podestu

Svijetla visina prostorije 220-280 220-300 220-300 240-300 Širina sanduka: B = 59; 69; 79 cm

Tavanske stube veličina (cm) 100x60(70) 120x60 (70) 130x60 (70 + 80) 140x60 (70 + 80)

Duljina sanduka L = 120; 130; 140 cm Visina sanduka: H = 25 cm
. .

H12 1,30Ravno

^ ^

Kratke, žličaste ili samba stube od drva; presjek u sredini

Stubište u prostoriji na najužem prostoru

©

Sklopive pod iz ne tavanske stube

195

STU BISTA
R A M P E Z A V O J I T A S T U B I Š T A

2,5 c m Lako savladivo Presjek

Pješacima, osobama u invalidskim kolicima i osobama s dječjim kolicima treba omogućiti nesmetano svladavanje visine. Rampe -> © stepenasta rampa (D rampa u stubištu -> © nagib ->©• Zavojito stubište, spiralno stubište Kad je promjer otvora veći od 210 cm, za jednoobiteljske i dvoobiteljske kuće moguće je "prema građevinskim propisima potrebno stubište DIN 18065" (najmanje 80 cm korisne širine), za ostale zgrade veći od 0 260 cm (najmanje 1,0 m korisne širine). Spiralno stubište ispod 80 cm korisne širine dopušta se samo kao "ne nužno stubište". Za podrumske, tavanske i druge sporedne prostorije izvode se stube za spiralna stubišta od profiliranog lima, rešetke, mramora, drva, umjetnog kamena. Limene stube obložene sintetikom ili tapisonom © - ©• Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, aluminijskih ili drvenih montažnih elemenata. Upotreba kao stubište za poslugu, protupožarno ili međukatno stubište © . Stubišna ograda od čelika, drva ili pleksistakla Spiralna stubišta štede prostor, a treba ih konstruirati stabilno sa stupom u osi ->• © - © . Središnja os može biti i prazna, čime se postiže otvoreno spiralno stubište sa stubišnim okom

(?)

Rampa

(2)

Stepenasta rampa

(3)

Rampa u stubištu

Ako

prednji rub gazišta

tangira centralni stup dobije s e š i r e g a z i š t e

©

Gazišta zavojitog stubišta

^g^ © Spiralno stubište -> ®

Stube od drva, čelika, umjetnog i prirodnog kamena

Ograda

-4—

PVC

-(• O g r a d a

Č e l i č n i lim Čelični lim Izolacijski

©

materijal Stuba od masivnog drva
1,875

©

PVC na cementnom estrihu

(10)

Kvadratični otvor u stropu
3

(Tj)

Okrugli otvor u stropu li

Poligonalni otvor

Pod pojmom namjena se podrazumijeva spoj od - do

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć Teško Dobro prohodno Lako prohodno Moguć transport prohodno Moguć transport
malih komada namj rastavljenog namještaja

- lako moguć Udobno prohodno
Moguć transport namještaja Z a jaku frekvenciju

- sporedne prostorije - podrum, tavan - kućni bar, hobi prostorije - spavaće sobe, sauna - bazen, laboratorij - radionica, vrt - qaleriia, prir. skladište - prodavaonica, int. toaleta - mans. stan, boutique - uredske prostorije, skladište - radne prostorije, trgovina - sobe.za goste - stube za nuždu - "potrebne stube" u obit. zgradi 2050 0 stube (nominalne mjere) 2200 2100 1500 1850 1600 1700 1800 1250 1200 1300 2150 1550 1650 1750 0 0
CM

^ ^

Presjek zavojitog stubišta

širina prolaza u mm

« CO « 00 0 m CM 0 CD n CD Između centralnog stupa i rukohvata
CD m S CD CD ir>

co

m

00

0 N. n od 10 cm širine gazišta

in CM CD

0 m CD

0 m

in

0 0 co

m CM CO

O

0

ID CM CT>

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni

Tlocrt uz

1

196

s produženim podestom i Spiralne stube oslonjene na zid 197 . i 2.00 2. Korisna širina prolaza 90 cm/gazište 26.7 2 ° © Podeste oblikovati pravokutno da bi se postigao kontinuitet ograde Instalacijsko okno (7) Stubište s odvojenim uglovima 5 mm 5 mm -"H-H- © Stubište S . 1.> © Odstupanja dimenzija izvedenih stuba ne smiju biti veća od 5 mm u odnosu na dimenzije po projektu . treba podest između njih biti pravokutnik a ne kvadrat.00 STUBISTA DIN 18064-65 lako spiralno stubište djeluje bogato. stube.00 2.oblika ® Osmerokutno stubište 5 mm 5 mm "TJ5 n I Nominalni položaj Pogled i: Podest Pristupna stuba J ^ a Tlocrt © Tolerancije za pristupnu stubu © Početak ograde između 1. treba ih izbjegavati ako je moguće. stube. s korisnom širinom od 80 cm -KD-®.5 cm Spiralno stubište kvadratičnog oblika Ako su stubišni krakovi pod pravim kutom. gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati prilaz uz minimalni utrošak prostora ® Štedno spiralno stubište sa smaknutim stubama © Vrste podesta za spiralna stubišta. jer se samo tako postiže kontinuitet ograde . Spiralna stubišta promjera > 190 cm dopuštena su kao jedino spojno stubište unutar istoga stana.00 90 80 20 Okruglo spiralno stubište. Spiralna stubišta daju najbolji dojam ako vode na galerije U otvorenom prostoru dolazi konstrukcija do punog izražaja.2. Prilaz podestu iste širine kao širina prolaza stubišta 6 0 ° . Posebni oblici stubišta . U protivnome nastaju razlike u visini ograde u području skretanja.40 Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim prostorijama umjesto Ijestava.00 2.20-1.> © .> © .00 2. Usporedba stubišta u prostoru 2x2 m 90 2. Ograda optički djeluje niža nego Galerija Konzolno spiralno stubište Galerija Spiralno stubište s podestom = 60° Spiralno stubište s koso priključenim podestom V-' Spiralno stubište koje slobodno stoji u prostoriji. Bočno udoban prilaz stubištu © Početak ograde uz prednji rub 1. jer je svaki centimetar korisne širine dragocjen. Korisna širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm v£/ 80 1 i 80 2 0 Širina prolaza @Poluzavojito stubište.

> © .0-10. m j e r e . 0 . 0 .@ + Ljestve za uspinjanje. Ljestve za nuždu uređaji su na građevini pomoću kojih ljudi u slučaju nužde mogu biti spašeni .0 4 . nazvane i vertikalnim fiksnim Ijestvama. 0 .LJESTVE ZA BIJEG S v i potrebni prozori m i n 0 .© Promjer koša 0.0 Leđna zaštita LZ — — © Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / (5) Podizne ljestve Pričvršćenja u zidu pari 3 3 4 4 5 6 @ 8 13 LZ LZ LZ LZ 5 LZ Smaknuta izvedba — > ® + 10. 0 m potrebne su o k r e t n e ljestve (2) Krovni prozor kao izlaz za nui du Dimenzije-» ( § ) Visina zgrade m od/do 3 . Jedan krak takvih Ijestava ne smije biti visine iznad 10 m -» (¡2) .0 (9) Uzlazne ljestve podizne ^ Uzlazne ljestve smaknute Uzlazne ljestve s podestima za prelaženje Ljestve za nuždu 198 .0 2.0 Visina penjanja Visina z g r a d e " . strojeve.8.20-3.4. 0 . A k o je > 8 .0 m Podest za prelaženje 1:131 1 • M .0 8 .5. L. 2 0 svij.20 m P o d e s t za ' " prelaženje 1 1 i 2. silose. ' • <10.6. TO (§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom (§) Podest s ogradom n I n T T 1. 0 . 14094 Mjesta za postavljanje Ijestava treba tako odabrati da ugroženi ljudi mogu biti viđeni s javnih prometnih površina. dimnjake. <10.0 6 . uređaje itd.0 2.0 19.0 < 3. m o r a j u s e moći p o t p u n o otvoriti. m o r a s e m o ć i p o t p u n o otvoriti IZLAZ ZA NUŽDU DIN 18799. Za građevine visoke iznad 5 m moraju vertikalne ljestve biti opremljene zaštitom za leđa.0 9. 9 0 x 1 .70 m.0 <10. 24532. potrebne su za uspon na krovove.0 LZ Skokovi od po 1 m do * Podest 8 0 / 7 0 .10 v . spremnike.0 7 .7.0-11.10 I 1..9.0-20. Klizni prozor.0 5 . 0 .l S4-I <10.

3rzina Vrijeme vožnje jedne osobe ~ 18 sec . Pokretne stube u prometnim građevinama.65 m/s.14 sec Pri širini dovoljnoj za 1 osobu 2 osobe jedna do druge biti će biti će prevezeno prevezeno 4. Pokretne stube npr.794. 35° (27° 18°) (?) Jednokrake paralelne S= (5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ ( 6 ) © Dvokrake koje se križaiu ® ® Ji (!) Pokretne stube širine 60 cm. Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: nepokretno stubište 2%.732 x 7. Kut nagiba 27° 18° i 30°.5 m/s. pokretne stube 90%.© pogodne su za neprekidni prijenos mnoštva ljudi (u građevnoregulativnom smislu smatra se da ne postoje). U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama prednost se daje brzini od 0.50 m i nagib 30° (nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) Duljina u tlocrtu: 1. 2) v ( m / s ) = brzina kretanja f= dubina stuba f = 0 .ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE Otvor u stropu 6 . Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 2. U prometnim građevinama. 8 stupanj korisnog učinka pokretnih stuba 7000-8000 8000-10000 Osoba Osoba Dimenzije i kapaciteti za pokretne stube s nagibom od 30° odn. sigurnost). treba primijeniti nagib od 2 7 ° . u robnim kućama imaju kut uspona 30° ili 35°.7 0 0 m 2 .00 m Duljina u tlocrtu-» (i) Pri nagibu 30° = 1. konstrukcija. Nagibje preuzet iz odnosa 16/30 koji označuje udobno kretanje stubištem. sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0.000 osoba/sat © 8. Pokretne stube -» © .© (10) Podaci o kapacitetu -> 199 .000 5.© • Ako je širina 100 cm. S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna oko 9 m. osobna dizala 8%.5 m/sec 0. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna iza druge na pokretnim stubama. Širine 1. Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. ako je moguće. Stube od 35° su ekonomičnije jer zahtijevaju manju tlocrtnu površinu. u prosjeku se postavlja jedno pokretno stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora. 5 . dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom.0 . U svijetu uobičajena norma za širinu pokretnih stuba iznosi 60 cm (1 osoba).> © . uredskim i upravnim zgradama.000 0. Brzina kretanja u robnim kućama.2 8 ° .732 x visina etaže Pri nagibu 35° = 1.428 x visina etaže Primjer: visina etaže 4.2 osobe) ili 100 cm (2 osobe) .50 m. Prema "Smjernicama za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard (funkcija.5. 80 cm (1 . Prema sadašnjim podacima. ali bi bilo najpovoljnije da se postavi na 5 0 0 .1. Dimenzije i kapacitet -» © . 2 0 T í 23 Otvor Širina stuba POKRETNE STUBE tTf Kontakt z a I zaustavljanje u nuždi Razina l Kontakt z a zaustavljanje u nuždi T LT (2) Širina pokretnih stuba © Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja Širina stuba A 600 605r620 1170-1220 1280 5000-6000 Osoba 800 805-820 1320-1420 1480 1000 1005-1020 1570-1620 1680 Kapacitet prijenosa Q = 3600 x x f(osoba/h) B C <apacitetprijenosa/h t pri c e m u je G p = broj osoba po stubi (1.65 m/sec Za postavljanje i pogon vrijede "Smjernice za pokretne stube i pokretne staze" što ih je izdao Glavni savez profesionalnih strukovnih udruženja.000 1. iz psiholoških i sigurnosnih razloga prednost se daje nagibu od 30° Kapacitet je za oba nagiba približno jednak. Kad su veće visine uspinjanja.

uzdužni presjek i tlocrt temelja Satni kapacitet prijenosa pokretne staze proračunava se prema formuli K B V 3600 Q= U.EN 115 Nagib 10° 11° 12° d Sx 5. u nagibu do 4° do 0.7046 x 5 m = zaokruženo 23.7046 Primjerice visina prijevoza 5 m.6 m/s.75 m/s.® . Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini. Moguć je kapacitet od 6000 .1446 12° 4.5 . Kratkom se stazom smatra ona do 30 m. Pri projektiranju treba vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni kapacitet.9. Budući da je moguć bočni prilaz / izlaz. DN .6713+ 3340 Sx 5. dužina L kapacitet prijenosa V (?) Postavljanje pokretnih staza © 2 osobe 1 m širine (¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © Presjek pokretne staze s gumenim trakom s paletastim trakom Tlocrt© fjf / q \ ' vi/ Shematski presjek dvosmjerne pokretne staze -> @ N a t e z n a strana Pogonska strana Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti prijevoz osoba.7046 + 12950 5450 H x 4. trakom dvosmjerna (gumena traka) pokretna staza 750 + 950 1370 +1570 2 x 800 + 2 x 1000 3700 + 4200 ® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 c n širine (80 cm) cm korisna širina S vanjska širina B izvedba duljina jedne sekcije razmak oslonaca izvedeno u ravnini nagiba = 4° 12 .1446 + 14100 5900 H x 5. za razliku od -> © . 800 1420 1500 © Pokretna staza. brzini kretanja i faktoru popunjenosti. Njihova mala građevinska visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade. kolica za kupovinu.Vrijednosti za kotangens nagiba pokretne trake: Formula = ctg x B x visina prijevoza nagib u 0 ctgB 10° 5.5 i 0.25 ispod razlomačke crte predstavlja površinu od 0.POKRETNE STAZE Presjek Event. Dvostruka pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno skretanje-» ® .7046 + 2990 g i (ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> s paletnom trakom 800 +1000 1370 +1570 Horizontalna pokretna traka s prenos. 200 . Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0. predvidjeti o d v o d v o d e © Tip A B C Poprečni presjek -> 60 600 1220 1300 © 80 100 1000 1620 1700 i Tlocrt temelja u.Zo rT^č osoba/sat © Dimenzije-» © - © Pri tome znači: B = širina staze u m.7 Brojka 0.1145+ 3150 © Sx 4. a duge se staze mogu graditi do 250 m. V = brzina kretanja u m/s.1 6 m -10 m prema statističkom proračunu 225 m = = 300 m 40m/min 11 000 osoba/h — © Postavljanje nasuprot t — ¿ ¿ ¿ L — moguća koriš. Taj faktor varira ovisno o opterećenju između 0.6713 + 15480 6400 H x 5.25 m 2 /osobi. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica.6713 11° 5.52 m.0. POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE (ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) Smjernice Bostrab. bicikli i glomazni komadi prtljage. svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. K = Faktor popunjenosti. Najveći nagib 12° = 21 %.prosječna vrijednost 0. nagib 12° prosječna duljina = 4.12000 osoba / sat.

lijesova. služe i za prijevoz bolesničkog nosila.CrrVi 5 i i 4 0 0 . nosila.5 nVs 1} 3x1000 kg Svijetla visina k Kabina Svijetla širina prilaza kabini c 2 Svijetla visina prilaza kabini f 2 Dopušteni broj osoba mm mm mm mm mm mm mm 1100 950 2200 800 800 2000 2000 5 1100 1400 2200 800 800 2000 2000 8 1100 2100 2200 800 800 200 1 0 100 200 300 400 600 700 800 13 Broj s t a n a r a u svim e t a ž a m a Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih.00 1. . Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: . Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 400 kg (malo dizalo) 630 kg (srednje dizalo) 1000 kg (veliko dizalo) 20 Simetrično otvaranje Tlocrt okna dizala U © Vrata za prijevoz osoba s ručnom prtljagom.0 m/s 6 u e n . lijesovi. dubina d kg = ml mm mm mm mm 400 0.63 1. širina c Min.SnV> 2. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 Svijetla širina s Svijetla dubina b 2 I «400 kg 1.najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. visina gornjeg završetka a 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 3700 3800 4 0 0 0 3700 3800 4 0 0 0 5000 3700 3800 4 0 0 0 5000 Vrata | Svijetla širina c 2 Svijetla visina s2 Min.50 0. čak i ako imaju ručnu prtljagu.> ® b - Prilaz u o v o m području (3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i dimenzionirati tako . dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 Min.0 mb 6 1 »630 • IKlOOOkg 1.najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog zida.00 1800 1500 630 1. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 V ( 5 ) Okno i strojarnica 20 t^ Okno hidrauličnog dizala 55 g- Min. .60 2.60 0.6 nVs 12 2x1000kg 2. mora biti jednaka dubini najdublje kabine. za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim kolicima.63 1000 1. namještaj) mogu unositi ili iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno dizala.da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima. dimenzije kabine i vrata 201 . U većim višekatnim zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno čvorište.orrVt 10 2x630 * 1x1000 kg 1.tiA t 1 z 1000 kg l.00 1. 1« 1000 kg l.0 nrt 3 U 630 kg l. površina mm mm m2 8 800 2000 10 10 800 2000 12 14 12 800 2000 14 15 ra o 'c Min. uz to treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. dubina jame p Min.DIZALA Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom se obavlja dizalima. 1X1000 kg 1. mora biti jednaka dubini kabine. mjerena u smjeru dubine kabine dizala.63 1. mjerena u smjeru dubine dizala. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće konzultirati inženjera odgovarajuće struke. namještaja i invalida u kolicima . Nosivost Brzina kretanja Min. Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: .60 1800 2100 2. pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama neizbježnog.50 1800 2600 o c •C S Min.najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine i širine okna dizala. dječja ili invalidska kolica.da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr.

Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće.0 11. visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min površina strojarnice Min.631 1. Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika.5 1600 0. 5 1900 2300 1 4 0 0 1 5 0 0 1700 2 8 0 0 1400 1000 ( 1 2 5 0 ) 0. dubina j a m e okna kg m/s c d p 1600 0.0 | 1.6 | 2. n/ 100 x kapacitet (osoba) kapacitet % = broj osoba u zgradi Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min.63 | 1.0 11.6 | 2 .631 1.6 2400 2300 1700 2800 1400 | 2. dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi. Dizala su strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 .63 | 1.x . 3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 800 2000 15 2500 3700 2200 1350 1400 2200 800 2000 10 18 2800 4900 2800 1100 2100 20 3200 4900 2400 1500 1400 2300 1100 2100 13 1100 2100 25 3200 5500 2800 1950 1750 2300 1100 2100 21 2800 GRP t Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba r t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo © Pregled dizala-* ® (§) . dubina j a m e okna kg m/s c d p 800 0. m7 r s h a b k e? i. 7 > 1.6 | 2 . visina gornjeg završetka okna Širina vrata okna Visina vrata okna Min.. banke. visina strojarnice Širina kabine Dubina kabine Visina kabine Širina vrata kabine 0 100 200 300 400 500 600 700 800 Visina vrata kabine Dopušteni broi osoba q c. hotele itd.DIZALA Osobna dizala namijenjena pretežno za urede. površina strojarnice Min širina strojarnice Min dubina strojarnice Min.63 | 1.5 i f o t v o r za montažu Min.0 | 1. Prometna analiza: oblici i definicije Presjek okna dizala R TI— 11 11 | |200 Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu potrebno za predviđenu vrstu prometa. m2 r s h a b k e.0 11. Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje narasle potrebe. » f.6 2700 3300 | 2. visina strojarnice Širina kabine q c.631 1. 5 2400 3000 2000 0.0 11. Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) broj dizala u grupi Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet (broj osoba) izračunava prema: 300 (s) x kapacitet kabine (osoba) vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi L l U _ 7 ^ U r (3) Strojarnica © Zajednička strojarnica za skupinu dizala Kapacitet u postocima: . Nosivost Nominalna brzina Min širina okna Min dubina okna Min. Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine.5 1800 1 7 0 0 1900 2 8 0 0 1 6 0 0 1 7 0 0 190C 2 8 0 0 1800 1900 210C 3 0 0 0 Min. Pri projektiranju treba prometne okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana dizala treba smjestiti u glavnom stubištu.40 godina). . dubina okna Min. f. širina strojarnice Min dubina strojarnice Min. 7 4400 5400 4400 5400 4800 5600 1300 2100 26 3200 5500 1300(1400) > 27 3500 5800 2800 29 6 1400 2400 1500 I 2700 1800 2300 1300 1300 (1400) 5 > 2100 21 | 26 | 33 I Broj s t a n a r a u s v i m p u n i m e t a ž a m a © 202 Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža (9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete .6 26Q0 2600 1900 2800 | 2.5 2500 0.

v = brzina kretanja. za vertikalna klizna vrata dizala za male terete oko 3 s.4 u. za dvokrilna vrata 10 s. + t2) = .0 H S K 0. -i ! I I I I« I Li 11 ^Strojarnica d o g r a đ e n a lijevp (O^ Teretno dizalo s dvostranim prilazom ) 1000 <— 1600 Teretno dizala s jednostranim prilazom. Na svakom stajalištu mora izvana postojati kontaktno dugme za pozivanje i odašiljanje poruka.4 0 mm . mora biti zaključana i mora biti tako dimenzionirana da su isključene nezgode pri održavanju. Konstrukcija okna najčešće od čeličnih profila oslonjena u dnu okna ili obješena o strop..63-1.00 » 2000 3070 2200 2000 2200 2900 3200 1400 1900 4200 4400 1900 TERETNA DIZALA Teretna dizala su postrojenja određena za a) transport robe. 1100 1570 2200 mm 1100 2200 mm 1800 1700 m/s m/s m/s m/s 1200 1300 3700 3800 1900 1300 1870 2200 1300 2200 2000 2000 1300 1300 3800 3900 1900 1500 2470 2200 1500 2200 2200 2600 1300 1600 3900 4200 1900 1500 2870 2200 1500 2200 2300 3000 1300 1600 4000 4200 2100 1800 2870 2200 1800 2200 2600 3000 1300 1800 4100 4400 1900 Građevinske mjere za teretno dizalo s pogonskim pločama- p © Presjek-» © - 203 . t2 = vrijeme zatvaranja i otvaranja vrata. 6 3 1.+ Bz + H (t.DIZALA Tehnička TRA400 Dizala za male terete pravila za dizala Dizala za male terete: nosivost = 300 g površina poda kabine = 0.teretna dizala bez usporavanja kretanja ± 2 0 . b) prijevoz osoba koje rade na postrojenju. = vrijeme za ubrzanje i usporenje kretanja.dizala za osobe i teret s usporavanjem kretanja ± 10-30 mm . S K H © Građevinske mjere dizala za male terete 60 .8 m visina. Točnost zaustavljanja: . u sekundama. t.4-0. s 2 = konstantni faktor za jedan ciklus odlaska i povratka.63 2500 3200 . 0 . Dizala za hranu u bolnicama: unutarnje stijenke okna moraju biti glatke i jednostavne za pranje. prenose male terete. h = visina dizanja.40 0.4 u. Proračun kapaciteta teretnih dizala @.8 m 2 .brzina: 0.3 Dizalo za male terete s parapetom i vertikalno kliznim vratima Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla Korisni teret Brzina Širina kabine = širina vrata Dubina kabine Visina kabine = visina vrata Širina vrata z a utovar oko ugla Širina okna Dubina okna Širina vrata strojarnice Visina vrata strojarnice R a z m a k utovarnih mjesta min.. Visina parapeta S a m o najdonja postaja Q [kg] v [m/s] KB = TB KT KH = T H TB SB ST 720 580 500 1.0 HO 630 m/s mm 2000 0. Bz = vrijeme utovara i istovara u sekundama. te strojarnica Nosivost kg Brzina kretanja Dimenzije kabine BK TK* HK Dimenzije vrata BT" HT Dimenzije okna BS TS H S G 0.45 500 500 450 820 680 500 920 780 2145 600 1930 700 600 800 700 600 800 600 600 800 550 650 1020 880 850 1120 980 1120 1180 2745 800 2730 700 700 800 800 800 1000 1200 800 1000 1200 350 1120 1180 2590 800 2730 450 800 Visina gornjeg završetka okna m i n . 0.. spise. Svestrana obloga od nezapaljivog materijala -> © ©.45 700 700 1020 880 700 600 2730 700 600 800 980 800 800 800 1120 1180 2590 800 800 1000 1200 - 100 0. Formula za proračun vremena jednog radnog ciklusa glasi: h Z = 2 .25-0.) B 820 680 500 400 400 500 500 600 600 800 920 780 1990 600 1930 100 0. hranu itd. Visina strojarnice = 1. Kapacitet F proizlazi iz vremena za jedan radni ciklus prema formuli: F = 60 vrijeme ciklusa u s © Dizalo za male terete s vertikalno kliznim vratima u razini poda © Dizalo za male terete s okretnim vratima u razini poda © 300 0. Ne prevoze osobe. Z Građevinske odredbe: prostorija s pogonskim uređajem mora biti dovoljno osvijetljena.0 m/s.vožnji/min. H = broj stajališta. R a z m a k utovarnih mjesta min.) 2. za jednokrilna vrata 6 s..63 1.

'1 K K w i * 7 k N Kuka sa strane aradnie ' I I 1 •f I-' ~ ^KB . m Dimenzije kabine mm.18 0.64 16. .0 1500 2200 2200 -> Dimenzije @ kg Brzina kretanja m/s 1600 2 0 0 0 2500 0. ¥ 1100 1500 2200 1100 2200 1500 1500 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1500 1500 1800 2200 2200 2200 2000 2200 Dimenzije kabine mm TfHTf 1 1 ! 111 11 111 ' J U Dimenzije okna mm.0 7. m Dimenzije kabine mm.47 6. što omogućuje da se teret unosi u kabinu dizala sasvim vodoravno.38 3200 0.0 0.42 0.24 Visina dizanja max m 6. Racionalno je primjenjivati ih do 12 m visine.0 B T H B H B T H S G min.31 0. B i H S U min. H S K min. 1000 0.23 0.46 0. Vrata mogu biti: dvokrilna okretna. B 2200 2200 2600 T 2300 2800 2800 H S G min 1300 1 3 0 0 1300 H S K min.39 0. Brzina je hidrauličnih dizala 0. 3 4 5 0 3 4 5 0 3 4 5 0 2800 3600 1300 3450 0.0 Visina dizanja max. .0 Dimenzije kabine mm.61 13.15 0.0 1300 1900 2200 1600 0.21 0.0 3000 0. dubine jame za cilindar ZST.i "H SB 1000/ H I- TB SB ft © Korisni t e r e t [kgl t? ( 2 ) Tlocrt okna sa strojarnicom 10000 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H V i s i n a d i z a n j a ¡m] © Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH.i 7.39 0.30 0.0 1300 1700 2200 1300 2200 1900 1800 1400 3200 1600 0.24 0. dubine dna okna SGT. na ručni ili automatski pogon.23 0. Strojarnica se može smjestiti neovisno o oknu dizala. Izvedba strojarnice u krovištu nije potrebna.18 0. s jednostranim ili središnjim otvaranjem. Neposredna klipna dizala standardne proizvodnje prevoze korisni teret do 201 na visinu do najviše 17 m -> 0 .30 0. veće udaljenosti prema zahtjevu) SB ST = = Širina = Dubina Vjsjna _ Q € 5 0 0 0 kg KB + 5 0 0 Q € 1 0 0 0 0 kg KB + 5 5 0 K T + 150 pri jednostranom prilazu K T + 100 pri dvostranom prilazu 2000 2600 2200 2200 2800 2700 (3) Vertikalni presjek okna © kg Tehnički podaci -> (JJ Nosivost 630 0.30 Brzina kretanja.24 0. HSK UJi rfif u ® Tandem dvostruki 1 T 2300 2300 H S U min 1 3 0 0 HKK 34UU Potporanj dvostruki 2:1 »Dimenzije Dimenzije 204 .39 r f f ^ Ä .(3) a posredna klipna dizala u standardnoj izvedbi prevoze najviše 7 t na visinu do 34 m. m/s Visina dizanja max. L J -> Dimenzije Nosivost kg Brzina kretanja m/s iL UAJ 1 iI L>i_! II I t? ( 7 ) Tandem jednostruki Nosivost ¡i ' " ' i i Potporanj jednostrani © 630 0. (mogući su i drugi položaji strojarnice do udaljenosti od 5 m od okna.20 0.0 1500 2200 2200 1500 2200 ' f v r v t Y p v r r v 1650 1600 1200 3200 2150 2300 1600 3200 !'' ! 1111»111 kg 1600 2 0 0 0 2 5 0 0 0.28 0.8 m/s.78 13. Tolerancija pristajanja mora se bez obzira na teret svesti na ± 3 mm Svijetla visina vrata dizala veća je za 50 .(?).32 0. Postoji više varijanata hidraulike ->• © . B T H Dimenzije kabine mm B H fi % Visina dizanja max.0 7.0 0 19 0.50 0.51 18.25 0. Najčešće se postavlja središnji teleskopski stup -> © Treba samo izbušiti rupu za hidrauliku. .28 7.0 7. 100 mm od ostalih vrata. m/s Nosivost Brzina kretanja.80 16. m Dimenzije kabine mm.62 18.50 14.0.HIDRAULIČNA DIZALA 1 1 . B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm.0 1100 1500 2200 1000 0. B 1500 1 5 0 0 1 8 0 0 2 0 0 0 2200 2700 2700 3500 2200 2200 2200 2200 1 5 0 0 1 5 0 0 18U0 2 0 0 0 2200 2200 2200 2200 2300 2800 1300 JbSU 2600 2900 ¡>¡¡00 3 6 0 0 1300 1300 3B5U 3 6 5 0 1100 2200 1650 lbUU J2UU 1300 2200 1900 2UUU S/UU 1500 2200 2150 2300 3200 Dimenzije okna mm.2 . B T H Dimenzije kabine mm B H Dimenzije okna mm. promjer jame za cilindar D Hidraulična dizala ispunjavaju zahtjev da se veliki tereti ekonomično prevoze na male visine.30 0. zglobna klizna. Korisni teret Širina okna Dubina okna Dimenzije strojarnice cea.

DIZALA PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA Primjeri oblika kabine -» 0 . polukružna U . To vrijedi za vanjska dizala na fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada. Moguće je grupirati dizala -» ® . najviše 10 stajališta.4.70 KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik Ograda o o T í (5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala (?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 205 .kutni oblik kabine Ograda u području prometa 1. Kao materijal dolazi u obzir staklo s čelikom .63.0 m/s hidraulika.1.> © . 0.25 -1. Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu ugodnu vožnju bez trzaja. Nominalne brzine i pogon: 0. Nosivost 400 . Za panoramska dizala najvažnije je da kabina omogućuje dobar vizualni dojam. 8 -kutni oblik kabine 6. Panoramska dizala vrlo su privlačna. 0. okrugla.brušeno. unutarnja dizala u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela.20 osoba. Oblici kabine: uglata. Visina dizanja ^ 35 m.0 m/s izmjenična struja.oblik .1500 kg. mjed i bronca. 5 . Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini zgrade i očekivanoj udobnosti.© .© Schindlerov sustav. Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne etaže. visoko polirano.

» s .v ® .bicikl visok 2. Za pješačke i biciklističke staze slobodna visina iznosi 2.20 m . bolje je 4. Širina sigurnosnog pojasa za biciklistički promet iznosi 0.und Verkehrswesen. Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ = 0.50 m.25 m.25 s SKFZi 8 ¿»SR ! BiciklističkaiBočni razdjelni Kolnik KFZ I | KFZ = (19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 206 .komercijalno vozilo O V . Prometni profil za pješački promet širok je po 0.osobno vozilo | s OKFZ bočnog sigurnosnog pojasa (SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog profila u stranu.00 m za svaki vozni trak i KV/KV slobodni prostor prometni profil Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila pri određenim slučajevima mimoilaženja s nesmanjenom i smanjenom brzinom A . Širina Ss =bočni sigurnosni prostor So .teretno vozilo KV .autobus B . Köln.25 -H-i- ® ® T v n v TV/OV Prometni profil za promet motornih vozila sastoji se od prostora što ga zauzima predviđeno vozilo .70 m kako bi se omogućila OV/B obnova kolnika.POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen .20 m 14.50 POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® OV/B bo ool 2.75 m .gornji sigurnosni prostor F = pješaci = granica slobodnog profila — = = granica prometnog profila biciklisti motorna vozila KV/OV T V .75 m za svakog pješaka u poprečnom presjeku i visok 2. Visina slobodnog profila za motorni promet iznosi 4.50 0.25 m.00 m). 437 i dalje.60 profila. Za ceste sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1. Visina mu iznosi 4. rigola i stabiliziranih bankina.125 J 0. dodatke za protusmjerni promet i dijelova prostora iznad rubnih traOV/OV kova.50 m.75 0.25 m (1. zatim od bočnih i gornjega zaštitnog -3. Konrad Adenauer-str 13 —> Q P KV/KV (6) KV/OV 3. Ta širina ovisi o dopuštenoj maksimalnoj brzini VZul.C j ) Prometni profil za biciklistički promet širok je po 1.25 4.

"6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s.00 ( R Q 10) d 2 izgradnje T i p s k i p o p r e č n i profili ( R Q ) c e s t a u z k o j e n e m a Parkiranje ( P ) 18.00 Sj'2.00 7.75 d4pr . Područja primjene tipskih profila -» s.. površine za zadržavanje i sjedenje."p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika.00^^2.00 1.2 . 0 0 3 .2. 2 5 -J. raznolikim hortikulturnim elementima: oblikovanje uličnoga prostora mora pomoći snalaženju u ulici i u samom gradu. propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati.501.00f7. 5 0 ^ ' 2 .00 2. 0 0 f .50f2.2 5 ^ 2 . 0 0 f . 0 o | .25 • 3.00 ] f . 2 5 ^ 3 .0025 ( R Q 12) b 2 © 3. To se postiže jasnim diferenciranim dimenzijama.00 10.. 2 5 -?<. ..f 3.00> 75 f2p . 0 0 ^ 1 . Dijelovi poprečnog profila s obje strane kolnika utječu na funkcionalno i vizualno oblikovanje prostora.25 - ?1*4 L > r >.und Verkehrswesen.75 Treba nastojati da je izgled prostora trase prepoznatljiv. 0 0 <-Jf2. 2 5 c4mpr 0 3 .OOf 1.0 d4mpr 2.00f 75 3. . . .00 -ŽL 2 . 0 0 .501... 0 0 J ^ . 0 0 •}(• 3.3 . o o j . 0 0 j s f 2 . 0 0 >'-2. Pri oblikovanju treba s obzirom na namjenu i djelovanje uskladiti sljedeće elemente: pješačke i biciklističke staze koje prate kolnik...2. 2 5 75 3.00f^2. kod "a 6 ms" znači: . 2 5 ^ 3 .75 3. ^ 3.25 -7f2.50 75 3. 7 5 1.00 .75 1. za ulice s izgradnjom -» 0 Tako npr.5025 3 .50 (RQ9)e2 <RQ7. T i p s k i p o p r e č n i profili c e s t a u z k o j e s e g r a d e o b j e k t i 207 .75 c2pr . 208.25-7f2.3 .00jsj'2. 2 5 3."s" utvrđena bankina.7 1 .75 251.3 . površine za mirujući promet. pogone i trgovine.50 25 3.3 .0 .2.3.> [ .00 - 5..3.75 .3 . Konrad Adenauer-str 13—» Q P Da bi se u projektu.3 .75 .3.50 -3.Oo[.00 75 c2pr : 2. 7 5 4 2 .SOf1 50 17. . 1.00f^2.75 c4pr -7f2. odmjerenim odnosom širine i visine prostora ulice.00.75 ^ 25 2.\ .Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen ."r" biciklistička staza unutar profila.25 ^3.00f75 3.50 12.00 ^ 2.75 m. usklađenim rasporedom pojedinih dijelova poprečnog profila.25 5. izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost.25 • 75 B 3..00 9. 208. ^ 3 . 0 0 } v 2 ."a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3. Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0. 2 5 2.0 0 .^ 2 . Köln.00 75 2 .00 -K 4 ^ 1. prostore gdje se doprema roba za privređivanje.^ 2 . zaklonjene i zaštitne površine.5) I 2.001 75 > ."m" izgrađen razdjelni trak.

Mot. voz.tehničko dimenzioniranje nije potrebno V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 50 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h Pri malom prometu teretnih vozila. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći Opći - CESTE Dopuštena brzina v Čvorišta Projektna brzina V8 [km/h] 7 8 120 100 120 100 120 100 100 100 100 100 100 100 90 90 90 90 90 (80) zui [km/h] 6 Više razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna (više) razina Više razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Više razina Jedna (više) razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina Jedna razina 1 3 v= 90 km/h V = 110 km/h V = 90 km/h V = 100 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h v = 70 km/h V = 90 km/h V = 70 km/h V = 90 km/h v = 70 km/h V = 80 km/h V = 70 km/h V = 80 km/h v = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 80 km/h V = 60 km/h V = 70 km/h V = 50 km/h V = 70 km/h V V V V = = = = 50 km/h 70 km/h 50 km/h 60 km/h - A I £ 2200 a 1800 s 1700 s 900 s 1300 £ 900 = 4100 a 3400 = 2600 = 2200 S 2300 S 2100 - a 100(120) a - 100 - a 100(80) A II S 1700 S 1400 s 1600 a a a a 100 100 100 100 90 80 90 90 90 90 a 900 S 1700 S 900 100 100 100 100 (100) 80 80 80 80 a a a a 1300 900 1000 700 a 100 a 80(100) a 2600 a 2100 (90) 80 80 70 80 70 80 70 80 70 60 80 70 60 80 70 60 80 70 60 70 60 A III A IV a 1800 a 1700 a 900 a 1600 a 900 a 1300 a 700 a 800 a 700 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 300 to to a 2300 a 80 a a a a a a a 100 100 100 100 100 100 100 V = 40 km/h V = 60 km/h V = 40 km/h V = 50 km/h o o o o HA HA a 80 a 80 a 70 a a a 70 70 70 os 80 70 80 70 70 70 70 70 (60) (60) 60 60 60 60 60 60 (70) (60) (70) (60) (70) (60) (70) (60) (60) (60) 50 50 50 50 50 50 50 50 50 (40) (40) (40) (40) (40) (50) (50) (50) 50 50 B II a 2600 a 2100 a 2500 a 2100 a 2500 a 2100 Bili a 1800 a 1400 a 1000 a 900 a 700 a 1400 S 1000 a 2200 & a 60 a 60 a a a a a a a a a a 60 50 50 50 50 50 50 50 50 50 BIV a a 900 700 2100 a a 2000 a 1900 c m a 1800 a 1700 S 1500 CIV a a a 1000 1000 600 (60) (60) Područja primjene i tipski presjeci -» s. voz. Mot. voz. Mot. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila. Opći Opći Opći Opći Opći Opći Mot. voz. Mot. voz. Mot. voz. Mot. Mot. voz. Mot. Opći Opći Opći Mot. Mot. voz. Mot. Mot. Mot. voz. voz. voz. 207 208 . voz. voz. ograničen promet linijskih autobusa Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri jakom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila (2 b4ms c4m d4 c4m d4 d2 e2 d2 e2 c4mpr Pri malom prometu teretnih vozila Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim uvjetima Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim uvjetima d4mpr c4pr d4pr c2pr Pri malom prometu teretnih vozila Pri jakom prometu teretnih vozila d2pr c2pr d2pr Ograničen promet linijskih utobusa (2p Vrsta prometa 5 Mot.Područje primjene Kategorija ceste Prometno opterećenje (vozila/sat) 2 S 3800 a 2800 S 2400 S 1800 V = 90 km/h V = 110 km/h Posebni kriteriji primjene Tip ceste Tipski poprečni profil 4 a6ms a4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima b4ms b2s Pri malom prometu teretnih vozila b2 b6ms b4ms Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima c4m b2s Pri malom prometu teretnih vozila Pri poljoprivrednom prometu > 10 vozila/sat b2 b2s b2 Pri malom prometu teretnih vozila d2 c4m Pri malom prometu teretnih vozila ili prisilnim uvjetima Pri poljoprivrednom prometu > 20 vozila/sat Pri jakom prometu teretnih vozila Pri malom prometu teretnih vozila d4 b2s b2 d2 e2 Pri jakom prometu teretnih vozila d2 e2 Prometno . voz.

U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju opasnost od teških nesreća. Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na drugu-> 0 . petljama zahtijeva relativno velike > površir •2= Prometna cesta y r © Trokraka čvorišta / raskrižja . Pogodno za spori promet kao npr. samo za spori promet 209 ..@ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 0 ® .više razina (H) kao ® • kao ® Interzonalna ulica"S ^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © Smaknuto cestovno križanje. Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija. (S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu ® S dodatnim trakom za lijeve skretače M Interzonalna ili sabirna ulica Normalno križanje (kod 1 I yulica nižeg reda) J lnterzonalna~Ñ¡ \ j sabirna ulica V Vi Os ceste Smjer kretanja Pješački prijelazi JednosmjernaN . Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora.CESTE fit DD Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko grade. 213. Ograničenja izgradnje postoje do 40 m od ruba kolnika s. autoceste. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. mjereno od vanjskog ruba kolnika.i R li R min P r e m a tipu cesete © Raskrižja u jednoj razini (6) kao ® (j) _>kao0 ® kao © Povezivanje petljama zahtijeva relativno velike površine Povezivanje . u stambenim četvrtima {©. 0 r r u i 0 Trokraka čvorišta u jednoj razini © -•kao čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). Sabirna i prometna ulica = t a ' Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti do 20 m. niža je jačina buke i potrošnja energije.. bolju preglednost i prikladan završetak ulice.

5% (odvodnja) 3 > duljina stambenih prilaza bez prometa vozila za 1 do 2 etaže 80 m 3 etaže 60 m 4 i više etaže 50 m 4 > kod razdjelne kanalizacije 4. 7 5 m z a š t i t n o g p o j a s a p r e m a k o l n i k u .» s. Č e s t o j e s v r h o v i t o d a s u i šire.50) 3.éO'l' (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 2.50 zaštitni p o j a s p r e m a k o l n i k u ) . pješaci biciklisti motorna vozila parkirni odn.60) S0. 6 0 ) = 1.90l I I 1 F © Zajednička pješačka i biciklistička staza 0.60 0.50 m n a j m a n j a širina z a k r e t a n j e i 0 .b u d u ć i d a s l u ž e i z a d j e č j e igre .50) (1. 2 0 6 Kao odgovarajuća vrsta ceste 2. zeleni pojas © ©-® > I 1 Izgradnja s kolnim = 0.50 (1.7551 (S0.75 5 1 (Š0.Poprečni profili1' (vrijednosti u zagradi su minimalne mjere u postojećim izgrađenim područjima) .50 struja plin voda topiovod telefonski kabel kanal mješov. kanalizac. zavoja H w = polumjer konkavnog vert.50) KR >1 .25 5 1 ( 1 .50 Samostalno vođena biciklistička staza 6 (12)8 (1.755' ( S 0. U blizini š k o l a .e . zavoja Parkirna mjesta Gredica s biljem Površina za posebne namjene s kamenim pločama Površine za pješački i biciklistički promet Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom 210 . r e k r e a c i j s k i h g r a đ e v i n a itd.20.50 m 6 > dvosmjerni promet samo u iznimnim slučajevima polumjer zaobljenja u područjima čvorišta u iznimnim slučajevima Kratice: F R R1 s = = = = pješaci biciklisti polumjer zavoja uzdužni nagib Hk = polumjer konveksnog vert. 0 m ( i z n i m n o 1 .50) > 1 41 6 (12)8 Samostalno vođena pješačka staza Kolnik -6-8m-¿3.5% .755' © (§0. 2.60 |1.50) (7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila Napomene ') manja odstupanja od mjera za širine mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 2 > Smm = 0.755' J ^ s o l (Ž0.00 do 4.2551 m—jfô. II KS I P 1 w 1 e1 Il I E G W FH P KM KS KR F R Kfz P/G = = = = = = = = = = = = (2)' (4 na < 250 m f (8 na < 30 m) 2.50 (2.p. O d a t m o s f e r s k i h u t j e c a j a t r e b a ih zaštititi d r v e ć e m .255' 6 (12)8 2.500 Biciklistička ulica 0. Z a j e d n i č k e s t a z e z a p j e š a k e i R 6) F ). 5 0 m ( n a j m a n j e ^ .75 0. kanalizacije kanal oborin. kanal fekal.00} ¿?0. 7 0 0 .50) (4 na < 250 m f (8 na < 30 m f 30 10 2. © Pješačka staza koja prati ulicu Biciklističke s t a z e d u ž u l i c e m o r a j u biti š i r o k e n a j m a n j e 1. 6 0 m ) a k o s u d v o t r a č n e .50f (2.755» (S0. P j e š a č k e s t a z e po m o g u ć n o s t i n e s m i j u biti u ž e o d 2 m ( o d t o g a 1.50Í'12 + 6. t r g o v a č k i h c e n t a r a .50 m 5 ) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi zahtijevaju zeleni pojas širine min. t r e b a n a s t o j a t i d a s u š i r o k e najmanje 3 m ® -(7). 7 0 0 . 9 0 1.5% 1 — r I \! \ 0.t r e b a projektirati razn o v r s n o i z a n i m l j i v o .50 (8) Osnovne širine opskrbnih i odvodnih instalacija i njihov razmještaj u uličnom prostoru F 2. KM I P ÍWI'GIEÍ Ü i l R F Š0.00 1 1 1 j I I 1 El G1W1 P 1 FHI ¡ .2.50)' ji_£0. D o d a t n o s e p r e d v i đ a širina 0 . Ž0.20|l.0 m a k o s u j e d n o t r a č n e .00) l bicikliste š i r o k e s u 2 .25 ^ ^ Vrijednosti projektnih elemenata S max [%] 2> Svjetla visina min [m] CESTE -> tu P o v r š i n e za p j e š a č k i i biciklistički p r o m e t P j e š a č k e p o v r š i n e . „„ Ï ' 1 2 0 ¡¡ // i//KF (5) Biciklistička staza koja prati ulicu 1 . 5 0 m Š0.75 -Is^^ MdvP S0. a 2 . ark a d a m a i i z n i m n o z a š t i t n i m n a t k r i v a n j e m . 2.50 0 . 0 m ) .75s' ( ž 0. kanalizac. 7 0 0 .

šport.3 po radnom mjestu 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 0. prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja. ' 75 (3) 45 75 ' 35 40 35 40 35 Suženo postavljanje bicikala I . dvorane.20 m ® Širina prilaznog puta 1. Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta. paralelno © R a s p o r e d smaknut po visini. Prikolice za bicikle (s rudom) duge su oko 1.20 . Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje i rasvjetu. Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla. Nadzor nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike priredbe.7 po mjestu za sjedenje 1 na 40 m 2 neto površ.80 : I—= 1—1 1. Oslonac za okvir koristi se s obje strane.80 1 1.90 Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak.00 1 1.5 po mjestu u garderobi 1 na 20 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za posjetitelje 1 na 7 mjesta za sjedenje 1 na 2 mjesta za sjedenje 1. prisut. Treba predvidjeti poprečne staze. tako da se može lako pronaći. postoji opasnost od ozljeda. Treba predvidjeti prečku za dječje bicikle.75-80.75 1. čitaon.20 1.00 m. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle .60 1.50 1 . Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za orijentaciju.75 3. na kolodvorima. st.© .50 . Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih. Pri tome treba uzeti u obzir košare i sjedalice za djecu. tandem do 2. da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. I I Prostrano ostavljanje bicikala f ^ gfo 1. pod kutom Stanovi Posjetitelji privatnih stanova Studentski domovi Opće obrazovne škole Osnovne škole Zgrade s predavaonicama Knjižnice Fakultetske menze Radna mjesta Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje Trgovački centri Trgovine za periodičke potrebe Uredi. 1. pod kutom (li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta (ftfo | Oslonac (ftfo (gjg) ' 2 . površine 1 po krevetu 0.80 m -> © .2 po istovrem. I 1.50 1 — — — l .60 m.90-2.00 r 1.50 1. zatvorena plivališta Prostori za značajne skupove Ostali prostori za skupove Mjesni ugostiteljski objekti Vrtne pivnice 1 na 30 m 2 ukupne st. Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta za motorna vozila.3 po mjestu za sjedenje 0.75-80.80 I i ' 2.90-2.50 .00 1 .80 5.60 1. površine 1 na 200 m? ukup.60 1. smicanje po visini problematično je zbog mogućnosti oštećenja Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih propisa -> Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren.50 1 U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti © Raspored smaknut po visini.00 I— 1. 60 © Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 1.00 ' ' 1.60 1. Duljina ležećih bicikala do 2. pa razmak treba biti 1.5 po učeničkom mjestu 0. Suprotno tome.00 1. liječničke ordinacije Sportski tereni. Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem prednjih kotača. Postoje i specijalni bicikli za invalide i prijevoz tereta. S © Osnovne mjere za paralelno ostavljanje bicikala (S) Raspored na istoj visini. 0. stranci 0. 1.90-2. kupalištima i pri trgovačkim centrima.7 po učeničkom mjestu 0.BICIKLISTIČKI PROMET Osnovne mjere bicikla -> ® . 1. široke 1.60 m.© .20 1.prema potrebi. Dječji bicikli su manji. ostavljanja i izvlačenja bicikla.70-1.80 1.50-1.60 Biciklistički parkirni prostor s osloncima ^d) Preklapanje bicikala Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 211 . 1.90-2. stavljanja prtljage. Zbog toga su naročito pogodni oslonci za okvir © .35 m.

Ako se očekuju biciklisti s prikolicom. a bolje da je 1. Tlocrtna površina 4x4 m.00 .10 1. obloga prirodnim ili umjetnim kamenom. crven Kolnik .2.00 m. Skladište bicikala 212 . —{Jj Trakasti temelj (6) Nadstrešnica.60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. najmanje 1.50 30 _ 2. Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno široko. crvena • Betonske ploče.00-2. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1.60 .3 etaže.okvir od cijevi (9) Natkriveni stalci za bicikle (11) Biciklistička staza sa zelenim pojasom na strani prema kolniku Dobro rješenje.> @ 1. . Za etažne stalke širina je najmanje 2. potrebna je širina 2.40 m.50 2.pješačka staza 2. Skladište bicikla može imati 1 .70 — 1.90 2. a preporučuje se 2. lučni krov (7) 2.10 60 •t—H 60 35 35 (2) Jedan kraj drugog smaknuto 3.BICIKLISTIČKI PROMET -> Q P Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 1.50 Pješačka staza Biciklistička staza '50 i .00 - S 1. sa 15 do 42 bicikla.2. Betonska kocka.50 m.50 1.60 m. 1.biciklistička staza .80 m za 15 m te 2.5% Zaštitni trak. tamno sivo Kosi položaj © S držačem okvira © Biciklistička staza. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom brzinom traži širinu 1.50 m.2.00 m. crvene Asfalt.50 m.10 Lučni krov. visina iznad terena 5 m .25 . Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od osnovne širine 0.50 Dvostruko postavljanje i 1 0.50 m za duljinu do 10 m.20 m za duljinu do 25 m. « S f c ^ . dvostruki stalak (8) ' Trakasti temelj Nadstrešnica . Na svakih 15 m dolazi jedan poprečni prolaz.

Zona zabrane je pojas do 40 m od vanjskoga kolničkog ruba.50 2. Euskirchen —> CP 11. (1. a zona ograničenja izgradnje pojas 40 -100 m od ruba ->® (?) Truba © Trokut © Račva A u t o c e s t o v n o čvorište (četverokrako) Zona zabrane građenja 40 > m Zona ograničenja građenja ( 7 ) Djetelina ( 8 ) M a l t e š k i križ .50.50 .00 3.75) m | 1. 5 0 0 ^ 5 0 3. 5 0 0 .50 3.50 0.putokaz -» (12). Građevine uz autocestu mogu negativno utjecati na odvijanje prometa (smanjena preglednost.75 0.50 3.50 0.50 I 4. Pri projektiranju i građenju najveća je briga kako zaštititi okoliš.50 1.(9)) i opremljena priključnim čvorištima -> (2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.50 1.00 (4. su 1.50 i 3.50 2.50 (3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29.50 3.00 .00 3.50.50) a 6 ms 2.5% 0 1. Oba kolnika za protusmjerni promet odvojena su razdjelnim pojasom. 2 .75 | 3.00 0. Kolnik sadrži dva vozna traka ili više i.50.00 4.50 | 3.75 3. a uz to i najvišega kapaciteta.75 3.50 1.1.1. . 2.50 .75 é 3.50 2.00 m) © Poludjetelina ^j) Paralelne rampe J Signalizacijski portal iznad kolnika 213 .75 1.00 37. jedan zaustavni trak-»(T) - (DAutoceste se međusobno povezuju čvorištima izvan razine (trokraka čvorišta četverokraka (7) . Prometna signalizacija . Neposredno uzduž autoceste ne dopušta se izgradnja objekata.00 29. odvlačenje pažnje).00 m) (1.5Q Autoceste su namijenjene brzom prometu motornih vozila. a kod autocestovnih čvorišta 2000 m.50 0. 2 . RQ 26) b 4 ms Autocestovno čvorište (trokrako) Autoceste su najsigurnije ceste. osim iznimno.AUTOCESTE Informacije: Rheinisches StraBenbauamt.50 (T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37.75 0.75 | 3.75 0.5% 2.75 3. RQ 26) a 4 ms 2.5%. (9) Vjetrenjača Zabrana građenja / ograničenje građenja Priključci na autoceste (četverokraki) 5. 5 0 3.00 a 0. pa su zakonom propisane zone zabrane i zone ograničenja izgradnje.50 26. Lokacija signalizacijskog okvira kod priključaka treba biti 1000 m ispred točke na koju se odnosi.

60 0. 2 0 iznad p e r o n a R a z m a k d o fiksnih o b j e k a t a (stubišta itd.20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje izbjegavati).05 3.40 m. Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1.50.40.65 0. Sigurnosni pojas: širina 0. na trasama koje nisu bezuvjetno u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno). Postaje: širina perona treba biti najmanje 3. Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2.30 2. ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati (u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih perona). 0 0 ^ Donji rub napojnog voda u prometnom prostoru j a v n e ceste Gornji rub 2 . ali min. Ako se predviđaju čekaonice.05 a) N a otvorenoj pruzi ±0.15 m).65 0. i Stupovi u sredini 3.50 Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m.15 0.5 JH m Stupovi s a s t r a n e (iš) N o r m i r a n e širine z a z a s e b n i trup ž e l j e z n i č k o g kolosijeka u sabirnim u l i c a m a Tip A 0.00(s0) © Mjere u m b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima M i n i m a l n i r a z m a c i a k o s u kolosijeci n a p o s e b n o m trupu unutar p r o m e t n o g prostora javne ceste Tip A 0.30. 2 .50 I ili n Bez stupova 0.15 S a svjetlosnim signalima z a prijelaz preko kolosijeka 214 . nadvišenost pri normalnom kolosijeku najviše 165 mm.65 Tip C 7. BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1.65 m (djelomično još prisutna mjera od 2. B e z stupova 0.00 0 20 h"' + 5 .3 2.65 0. ali min. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 2x0.uuu»»ujuy/lrB- 2.55 J G r a n i č n a linija vozila 50 m 1 1 Stupovi s a s t r a n e L i. 8 0 s p u š t e n e trole N a j v e ć a visina vozila 2 .50 r r 2.70 m '•'i Stupovi s a s t r a n e j o t j = 400'J ( 5 ) ->(3) Postaje obostrano © 0. a unutar uličnoga profila 5 m.15 ® -» ( 3 ) Postaje s jedne strane U iznimnim iznim slučajevima 3 0 m G r a n i č n e linije s l o b o d n i h p r o f i l a k o l nika i tramvaja f l l M I I.65 0.50 * — M/ ¡B/2 B / 2 1 1 H i ^ r J ¡ C .40. širina dvostranih perona treba biti najmanje 5. Širina vagona: 2. Po mogućnosti treba ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V).65 0.30. 2 0 iznad perona Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba.10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera.5 2.65 6.60 odnosno 2.95 m. ' © Pješački prijelaz preko kolosijeka b e z regulacije svjetlosnim signalom m rri\ I I Ud 1 1 F • • 1 ¡ I ^ 1• • •• •• . Uzdužni nagib: najviše 25%o.20m Najniži položaj napojnog voda u prolazu ispod objekata S t u p o v i U srëdinî " ' *"L 2.05 3. kod priključaka i okretnica najmanje 25 m. Minimalna slobodna visina 4.50 S i|B/2 B/2« Stupovi u s r e d i n i L - M •>< Tip C !£L 10.50 Tip B 2. t «sj. duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. pri metarskom 120 mm.20 prometnom " I -T5iOQ prostoru j a v n e ceste N a j v e ć a visina U v o z i l a ( b e z trole) P r e k o 5 0 .50 Tip B 2.05 2. može se nalaziti u cestovnom kolniku.15 0.30 0.05 3.40.85 m od granične crte vozila na strani gdje su vrata.5" -TD.65 0. BOStrab.15 0. Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO).30 2.65 C. 0 ° Donji rub napojnog v o d a u GRADSKA ŽELJEZNICA tU + 4.30 2.0brn 0.50 SI 0. ih ' ' r ' AN. gradska željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke s vlastitim sigurnosnim uređajima.65 0. podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima s križanjima izvan razine.U ÜL TT" 12.20 m.500.TRAMVAJ R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili pokretne o b j e k t e • (i u o d n o s u n a graničnu liniju r a z m a k a drugih tračni čkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostore (SO) ±0.00 (SO) 0.3 2.50 0. metarski kolosijek 1.50.65 0. Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0. Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m.50 0.151 RJ ® J l P _ B = 4. duljina vlaka najviše 75 m.50 m ako se nalazi unutar uličnog profila.50 u.) - ® a) N a otvorenoj pruzi ±0. bolje 3. iznimno do 40%o.00m 0. . 2 .5 m.d_B = 4.00 m.65 IFII 0.65 0.3 3. a ne sudjeluje u uličnom prometu. 3 0 IT1 Kolnik j a v n e c e s t e (3. 2 0 i z n a d perona P r e k o 5 0 . iznimno 0 . Visina vagona najviše 3. Donji rub n a p o j n o g v o d a u pro-1 G r a n i č n a linija m e t n o m prostoru j a v n e c e s t e \ razmaka Kontura slobodnog profila kolnika + 4.30 do 2. Poprečni nagib: najviše 1:10.50 m.50 m.05 b) N a p o s t a j a m a i uličnim zaštitnim otocima Minimalni r a z m a c i a k o su kolosjeci u kolniku j a v n e ceste R a d n i prostor trole G r a n i č n a kontura vozila G r a n i č n a linija r a z m a k a z a fiksne ili p o k r e t n e objekte (i u odnosu na graničnu liniju r a z m a k a drugih tračničkih vozila) O g r a n i č e n j e z a niše i sigurnosne prostor|Q) ¿A j t ± 0 .50 Tip C ^ 0.435 m.40.30 2.

PROMETNI PROSTORI prema R. kolosijeci i si.) treba projektirati na osnovi kibernetičkih spoznaja. Za ulice IV. djelomično parkirne površine uz rub -» © te konačno IV. autoceste) sa = 4 vozna traka. tj. 216 © .H. Zollneru Prometne površine (ulice. Seredzunu .© . Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» © . reda s prilazima. Ulice II. trgovima i slobodnim površinama mogućnost je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» C D Ulicu treba. Razlikuje se: i. III. prometne ulice sa 2 .4 vozna traka. parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @ + @. Presjek (3) 4 . reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u međusobnoj vezi.» s. smatrati dijelom urbanizacije. II. s prostornog gledišta. stambena ulica sa = 2 vozna traka. povezujući promet (gradske željeznice.tračne ulice 3 reda ci — _L«*d— (5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano Mogućnosti parkiranja u "parkirnim džepovima" između zgrada 215 . Šinska vozila za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> © . odnosno vođena na vlastitom kolosijek -» © .

neupitna je točnost voznoga reda. ali je povećana buka za okolno stanovništvo. najbolje u usjeku.'.'. + obrtnički pogoni (7) Na objektu.K.120 km/sat) dovoljno udaIjuju od stambenih zgrada.» © + © . gdje buka manje smeta ©. ili nasipima sa zelenilom .PROMETNI PROSTORI m (T) m o I B I E H IZ] o o o II ILctv. .© . £x Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom. što znači da se buka doživljava kao da je smanjena na polovicu. Tu se nalaze i nizovi garaža i parkirne površine. (2) Gradska željeznica ŠMŽM&M (3) Izdignuta na objektu (4) U plitkom usjeku (6) U usjeku s potpornim zidovima Ind. 218.» © . . Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od'Mi vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika . J t f - j - - ^ e B L f e j j .1. promet prilikom selidbe) do stambenih zgrada ->s. ali je bolje bočno napajanje. . te široke pješačke površine po kojima je moguć interventni promet (hitna pomoć.© + © + © sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene okomito prema prometnici.» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod građevine. djelomično ili dubokom © ili u podzemlju (0). Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim četvrtima. G l a v n i zvučni valovi n e smiju n e p o s r e d n o dosegnuti do zgrada.» © • Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima . Izdignuti kolosijeci . Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno. Mnogo zelenila sa zimzelenim drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»<§). ispod njega parkiranje ^0) Ulica na ravničarskom terenu Pokusima je d o k a z a n o da je s akustičnot e h n i č k o g stajališta n a j p o v o l j n i j e r j e š e n j e cesta u usjeku s n a s a d i m a na pokosima. Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku. Pošumljeni pojas širine ~100 m smanjuje buku za ~10 dB. Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 0 novogradnji. posebno kad se urbanističkim planiranjem nove izgradnje brze gradske prometnice (100 . sa spojnim ulicama prema stambenim četvrtima.". U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' Pješački tunel a 9 9 e B (9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 216 . Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom. .» © ili potpuno u usjeku . vatrogasci. - ' ^ ^ .V. " Jlfr. Zaštita od buke ->s. 215 © .

(T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka Čisti pješački prostor I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> Područje sa sporim prometom. mjere LU = S CL 1 Slijepe ulice Ulice s petljama .4 - 3 Jednosmjerne ulice B 1 Promjena materijala kolnika 2 Suženje profila 3 Opt. odn.ograničenje brzine vožnje na "brzinu koračanja" (20 km/sat).redukcija brzine vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem . regul.Kompleks mjera Željeni učinak 05 > TO a) cd 2 "c CD o c ro to ra •o o > o CL QJ cd >w «u 'č£ CD E i š co -Q SMIRIVANJE PROMETA O D & S E A .> @ .više prostora i sigurnosti za pješake . 5 Preuređenje mirujućeg prometa © Oblikovanje ulige prijedlog A 6 Popločenje C 1 2 Oznake "stambena zona" Brzina 30 Prometni znak 325/326 .moguće je višenamjensko korištenje cjelokupne površine ulice . parkiranje i kretanje pješaka odvijaju se na zajedničkoj površini (mješovita površina) . predn.prometni sustav B . jednakim pravima ili prioritetom za pješake i bicikliste <ooooot> Područje s prioritetom motornog prometa (A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + B6 + C1 Vožnja. preoblikovanje ul. Opsežno preoblikovanje cjelokupnog prostora u skladu s potrebama stanovanja u "stambenoj ulici" Gradske i regionalne Glavne prometne ceste Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta © Oblikovanje ulice prijedlog B .vođenje prometa # O željeni učinak vjerojatni učinak mogući učinak Br. B4 + B6) + C1 + C2 Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja. 217 . © Y 3 Promj.poboljšano oblikovanje prostornom raščlambom. ali reducirati širinu kolnika u korist širih pješačkih hodnika .oblikovanje detalja C . prostora 4 Voznodinamičke zapreke Pojedinačne mjere: B1 + B2 + B3 + (.

Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu bučnosti Noć 35 Čisto stambeno nase.- 50 Industrijska zona 70 70 Projektna razina buke 4 5 . priključak na auto.. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne ovisi 0 gradivu. STR.6 trakova) >3000-5000 1251 1. autocesta (4 . drva i čelika.7 0 35-70 za građevinska područja u dB (A) Efektivna visina zaštitnog objekta h e f (m) (?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke ^8) Smanjenje razine buke < 8 dB (A).50 Ije.5 5 18. objekta u m Redukcija u d B (A) 6 ( 1 0 ) Približna procjena redukcije postojeće odn. R.tu od buke ( T i ) Približna procjena postojeće odn. malo naselje Seosko ili mješovito područje 60 Zona centra.5 6 20. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja buke od cestovnog prometa. obrtnička 65 zona š i r i n a ulige za I H max. Buka od prometa trebala bi pri prolazu kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A).50 •g».> © . očekivane buke od cestovnog prometa Dnevno prometno opterećenje u oba smjera vozila/sat < 10 10-50 Tipovi cesta p r e m a p r o m e t n o m o p t e r e ć e n j u s t a m b e n a ulica R a z m a k mjesta prijema z v u k a o d osi k o l n i k a u m S t a m b e n a ulica ( d v o t r a č n a ) >35 26-35 11-25 <10 >50-200 S a b i r n a ulica ( d v o t r a č n a ) >100 36-100 26-35 11-25 š 10 >200-1000 C e s t a u naselju i sabirna ulica ( d v o t r a č n a ) 101-300 36-100 11-35 Š10 C e s t a i z v a n n a s e l j a ili u ind. zaštitnih pregrada i zaštitnih piramida .50 D © 218 Piramida z a zaštitu od buke (betonski predootovljeni elementi) .. očekivane buke od cestovnog prometa .81 daju iscrpne podatke za proračun. a. Teren Potrebna uda Ijenost u m Livade Šuma 10 75-125 50-75 15 125-250 75-100 20 225-400 100-125 25 375-555 125-175 30 175-225 35 200-250 r (9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 1 2 10 3 14 4 16. Taj je dio toliko manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji.19 1. < 4 dB (A). Ta redukcija označuje se sa A LA. „„ „ . Njeno djelovanje zasniva se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila. Bedem za zast. .12 >1000-3000 Gradska glavna prometna cesta i c e s t a u ind.5 7 23. koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa STR.© . Stijenka Stijenka sa stambenim vrtom (3) I Mjere za smanjenje buke uz prometnicu Zahtijevano smanjenje 2. i obrtničkom području (dvotračna) 101-300 36-100 11-35 =10 101-300 36-100 <35 101-300 = 100 Područje razine buke 0 0 I II III 0 1 II III IV 1 II III IV II III IV V IV IV V IV V ® Normirano postavljanje stijenke za zaštitu od buke uz ceste ^ ^ t40-90( Zaštitni zid od betonskih zid od be elemenata H = 1. I . i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS . DIN 18005 dio 1. i o b r t n i č k o m području (dvotračna) G l a v n a p r o m e t . Refrakcijom zvučnih valova može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene".5 Visina zaštit. Dac^ 75 dB(A) \ X "¿mljani nasifi. Industrija nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade od stakla. c e s t a . ali ta "sjena" za razliku od optičkih okolnosti . Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju A LA. i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR.PROMETNI PROSTORI 65 dB(A) 7 0 dB(A) 60 dB(A) \ 55 dB(A) ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 Smjernice za zaštitu od buke na cestama Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od buke. O i ' "~50dB(A) 4 5 dB(A) f 8 0 'dB(A) 1 6 t S t i j e n k a z a z a š t i t u o d b u k e ' !v I — 28 1 23 63 1 1 Karta izofona. Intenzitet buke prouzročen višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa. naročito u prometnim prostorima. područje vikendica Zaštitna Općenito stambeno 35 područje.nije potpuna. STR. već pretežno o visini pregrade.

Ograda mora biti u skladu s mjesnim običajima. stupovi. Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 1 0 . a za visoku do 2. udaljenost od međe treba biti 1. Vlastita ograda: rub temelja dodiruje među.20 m .2 0 cm. a kod drveća od sredine stabla. Ograda od ukrštenih letava. Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. plastificirana.ograda (Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 3 Livadna ograda s oblicom na vrhu ^ ^ HZ! Od naizmjenično postavljenih lijepljenih talpi Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde J : -N ' Od savijenih drvenih letava na okviru od čeličnih cijevi © Livadna ograda sa smaknutim stupovima i prečkama Od drvenih talpi kvadratičnog presjeka Neobrađene daske iz pilane pribijene na stupove -10 cm u zemlji Ograda od žičane mreže. A .OGRADE -> O D Zakon o susjedskim pravima. '«*/1' D . uz donji rub mali razmak i bodIjkava žica. Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost. Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2.00 m.Drveni stup . Trajnost im je tada više od 30 godina.00 m. . na kojem je zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost. Papuča za stup VRTOVI . Poželjno je da je ta ograda visoka oko 1. obveza ograđivanja = 5. okviri i palisade bit će trajniji ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. naročito ako su u živici -» Drvene ograde. a troškove snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima.stakla na betonskom postolju 219 . voda koja prska 1 1 Pričvršćenje stupova za ograde i pergole r^i A (?) Ukopavanje stupova Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta. dužan na zahtjev vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. Pričvršćenje prečke na stup u S/SA Moguće tit if A -y A-t A— • i/ n n^ Bolje (?) T Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» © a mogu služiti i kao zaštita od buke. najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta Letve na prečki (4) Oblikovanje vrha letava / / / B / / / / / / / / / / / / H / / ž [ W f W W W t f T O 1 W w u (5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom © S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama (9) Lovačka ograda Ornament . nazvana i lovačka ograda.» © Ogradu treba podići na međi.00 m ta je udaljenost 0. ili ukopana Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) sa plastičnim ogradnim elementima Živica s uloškom od žičane mreže Horizontalni u Vertikalni' presjek presjek •v Razdjelna ograda o<f armiranog 4) ornament . oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu.50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine.

i } ^ T J ft - I t nTT Pogled Detalj (7) Zatezanje žicanog pletiva © Različite metode spajanja i obrade četverokutnog i plosnog čelika Čelična rešetka I I . granit ili kvare. Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena.» © isporučuju se s okcima različitih veličina. Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna. Žičana se ograda nateže preko drvenih.8 1 3/B I2/B 1 4/6 5/bI5/6 i i . g+ "u 4/5 5/5 ¡6/5 ¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 „ ¡4/3 i 1 -^ 0| jl625l. betonskih ili čeličnih stupova © + © koji su temeljeni u tlu.rešetka (4) Žičane hasure Srednji stup ^ . Sve osovinske mjere su višekratnik od 125 mm uz reške od 10 mm.750+-875-+-1000-M 125 - .i ^ V . I" 8/12 Pogled (— 375/375 —I Osovinske mjere Presjek 4 4 7 i/IO 6/10 5 a' r r © t Uobičajeni komercijalni oblici betonskih blokova 5 »i i.i r . jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed./ ( S f i K o ^ Krajnji stup Držač žice za zatezanji iržačžicezazatezanje2|cazazateza| Žica za zatezanje Vanjskj ugao Žičana m r e ž a Zatega od nefiraajucegt •fi M Ograda Vrata i polje ograde od valovite rešetke ^g^ o OOO b o o Bodljikava ž i c a 7 Držač žice za zatezanje* Sidro u zemlji Držač žice za zatezanje Vanjski ugao Krajnji stup Detalji stupa © Detalji zatezanja čvorastog pletiva Vrtna vrata od umjetničkog kovanog željeza T .> ® i l i klesani . Zatezna č a h u r a .5 cm (?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka '"t t ± r r Prirodni i lomljeni kamen.> ® . gotovo svaki oblik je moguć . 1— 1 .' ' Vijak Držač žice za zatezanje (5) Žičana ornament . 1 - 8/6 8/5 8/4 I 9/5 10/6 >0/5 j Presjek © 220 Slojeviti kameni zid s različito debelim slojevima ^g^ Zid od lomljenog i obrađenog kamena Ova tablica daje dimenzije u skladu s normativnim mjerama u visokogradnji DIN 4172. Žičani ornamenti ili rešetkaste ograde točkasto su zavareni rpocinčani . . u skladu s različitim željama korisnika.40 O^fYTTO 3x10 Žičano pletivo.> ( D . uobičajena veličina oka 4-5. Plastificirana žičana pletiva s pocinčanim stupovima ne treba održavati. mogu se upotrijebiti neobrađeni .200/22 100/16 15 VRTOVI OGRADE 3 x 10 Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu. Žičana pletiva .90/0.65/0. m 0.

> © z a bicikle. Pri opločenju se razlikuje povišena staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7).20% .> ® + ® . Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo tlo. POTPORNI ZIDOVI . Mašti ne treba postavljati granice. i'i ! ! K a m e n a ploča [. Element dimenzija 55/30 omogućuje najmanji polumjer od 4.t 1 90 1 Pergola na Izdizanje tla p r o t i v drveta iznad truljenja Okvir z a penjačice . kolica za smeće i invalide s pratiocem. 193-197. Da bi vrt izgledao što sličnije prirodnomu.> @ . Betonski potporni zidovi jednostavniji su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih elemenata ->@ raznih oblika i veličina.> ® . STUBE. skupo ali t r a j n o i Sloj ploštimice položenih opeka postavljene k a m e n e ploče Betonski potporni zid (izvodi s e i S u h o z i d .@ . Rampe s bočnim stubištem .> S . cm 12 14 ® Ploče z a vrtne s t a z e • 625 - u © Opločene staze među gredicama.i I ( T ) 1. op. tako da se po njima može sigurno i udobno hodati.( § > pokazuju oblike stuba u vrtu. Primjeri © . Pijesak Šljaka ili d r o b l j e n a c © VCIlINdillU Kamen obrađen s dvije strane Pošljunčana staza © Sitna kocka. STAZE. nije p o t r e b n a p o s e b n a odvodnja od predgotovljenih elemenata)-»^.80 m.> ® . prikladne su stube od oblica .VRTOVI PERGOLE. polož. uzvišenje zbog m a n j e g prljanja ( § ) U travnjaku u istoj r a z i n i ( n e s m e t a kosačici) duljina k o r a k a debljina = 3 c m : R a z m a k ploča = n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! ® l ï v n S S o 'inija U S P ° n a j e ® k o n v eksna © S t a z a uz kuču: poprečn nagib Pješačka staza na padini Kolni put n a padini i l 4 6 Z a v r š n i sloj V e z n i sloj Sloj sitnog šljunka Sloj krupnog šljunka D r v e n e oblice Q D D O Q C D a ^ i o 10-15 3DC 1 5 -Sitna kocka Ispuna reški pijeskom Sloj plošt. Predgotovljeni elementi z a potporne zidove 221 . Stube moraju biti blago nagnute naprijed kako bi kišnica mogla otjecati.90 m. 205/125 polumjer 24.. između ostalog kutni profili. dječja kolica. 267 Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se radi lakšega održavanja . grmlja i cvijeća. ali ih se mora skladno uklopiti u nasade drveća.60 i i !l tV.. Nagib prema brdu 5 . Pomoću predgotovljenih elemenata mogu se oblikovati i lukovi. unutarnji ugaoni i obli profili. 2 1 9 (T) © s upo m z itd a n iv i m a ( 2 ) Duljina L cm 50 50 Širina B cm 50 70 Visina kut.» S. treba niveleta uspona biti konkavna Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze . samo se treba držati formule za stubišta ->s. Da bi se udobnije hodalo. Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih elemenata.

odnošenje tla vjetrom itd. treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja (busen. •yC*''-"}.* 3.40 cm).0 19. Kut prirodnog potkosa u grad. Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme. © Stabiliziranje horizof položenim busenjem Konstrukcija od armaturnih m r e ž a ® Berma za grmlje. 1. .0 20.0 18. Sipki.0 22. slama itd.0 20. . pionirska sadnja i prskanje bitumenom za osiguranje strmih kosina Ispuna pijeskom .0 18. a na površinama za sadnju biljaka 40 cm. pijesak). Ako su stube nagnute prema brdu.). mokar Glina rahla i suha rahla i jako vlažna čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) Suhi pijesak i krš „ . od padine prema sredini nasute površine.0-22. Uvijek treba valjati izvana prema unutra. 2.0 16. putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj. . Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 . Kamena rebra za odvodnjju .0 16. potreban je uzdužni nagib radi odvodnje procjedne vode.. >?/ I—— 3 . 5. Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. osiguranje umjetnih kosina Smaknuti raster blokova koji su otvoreni za sadnju. Ploče od busenja učvršćene kolčićima za nagibe > 1:2 . stepenasto ¡j n a g i b u 1 : 1 i 5 W Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2 222 . Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar . Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materijala (šljunak.0 18. klizanja.5 18.4 m ——I © Naslaga humusa © Koherentni materijal u podlozi s blago nagnutim stepenicama Humus D o b a r materijal Loš materijal Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu ->• 0 . Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje. Kosine. tj. osiguranje kosina Treba izbjeći pojave erozije.0 20. za travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla. . Nasipavanje humusa nagnute plohe na blago (?) Nasipanje u slojevima 777777777?. Valjanje se primjenjuje i za slojeve tucanika pri gradnji putova.0 40-45 45 20-25 40 70 30-45 25-30 35-40 30-35 40 25 35 30-40 40-50 20-25 70 35 © Odvodnja i osiguranje nožice kosine nabačajem drobljenca i kamena Osiguranje kosine kamenom.šljunkom ^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom tipa Weber Vrsta tla Prost. tež.0-20.0 16. Izvedba stuba kod viših nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 cm). Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.0 17.0 19.0 18. Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda na svaki kubični metar dodati 0. Ako nije u sjeni. krupnim šljunkom ili drobljencem Šljunak Pijesak Drobljeni kamen.0 25.0 14. Za staze.5 kg negašenog vapna. Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih radova izvode vrtnotehničke građevine. preporučuje se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.5 20.0 18. Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha.grejder) kad se izvodi nasip. kN/m 3 rahlo i suho rahlo i prirodno vlažno rahlo i zasićeno vodom nabijeno i suho nabijeno i prirodno vlažno rahla i suha (prosjek za laka tla) rahla i priroodno vlažna rahla i zasićena vodom (prosjek za srednja tla) nabijena i suha nabijena i prirodno vlažna (oblutci) srednje krupni i suhi srednje krupni i vlažni suhi sitan i suh sitan i prirodno vlažan sitan i zasićen vodom krupan i suh 14. 4.0 15.> Q D v/ s / h .Žlijeb z a /"odvodnju VRTOVI ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 . nevezani nasipni materijal može se vibrirati.0 35-40 45 27-30 42 37 Nasipano tlo Ilovača 15. travnjaci ili ako se sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora).

mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem u tlo Bušotina z a odvodnju Stijena od pilota. izvedba blago nagnutih. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. Ovisno o sustavu i nagibu. ceste i putove.> Q P Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj.© . Preporučuje se. Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško zasaditi raslinje. © d i j a f r a g m o m ili žmurjem (sa ili bez sidrenja) u nevezanom kamenom materijalu Sidreni k a b e l 33-651 © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje uz istovremeno podupiranje zidnim elementima i aluvijalnim sidrima (autocesta preko Brenneta) ® Primarno osiguranje kosine u glinom vezanim ili djelomično vezanim materijalima pomoću usidrenog roštilja od greda F a z e iskopa © Osiguranje kosine u nevezanom kamenom materijalu: stepenasti iskop odozgo prema dolje i istovremeno osiguranje mlaznim betonom s armaturnom mrežom (ô) Prostorna rešetka kao potporni zid ("Krainerov" zid) od betona (sustav Ebensee) "Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama daju dovoljno prostora za novu trasu.> © . 222. Mulleru 1969.) Prirodna (ne b e z u v j e t n o . grmljem ili drvećem.VRTOVI OSIGURANJE PADINE . u slojevima tla različite čvrstoće © Oblikovanje (i osiguranje) kosina u slojevima tla različite čvrstoće ® Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Stijenska kosina uvjetovana geološkim okolnostima Krainer" zid u Ebenseeu 223 . Kosine koje su strmije od prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem. Mogu se svladati i znatne visinske razlike . zaobljenih kosina čije se površine učvršćuju travom.» © .Badgastein) Obložni zid sa stijenom od pilota. Polja između njih pokrivaju se armiranim mlaznim betonom . Kod živog pletera (vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje s. treba plosnato busenje učvrstiti drvenim kolcima ->• s. Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama potrebne su opsežne zaštitne mjere . Krajolik ostaje zelen. od horizontalnih usidrenih greda i uspravnih stupova. potpornim z i d o m u nožici) Blagi nagib slojeva (po mogućnosti b e z i z v e d b e Strmi nagib slojeva ( s a s t e p e n i c a m a ili bermom) Potrebno ublažavanje. Načini oblaganja stijene kao obložni ili potporni zid (prema L.» © + © . stabilna) kosina ( N ) Znatno povećanje nagiba u m j e t n e kosine (K) m o g u ć e j e s a m o uz p o s e b n a osiguranja (ovdje npr. međutim. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 1 /2 do 1:1/2. Usidreni roštilji od greda različite izvedbe. pleterom. nagiba i osiguranje it'rmi pokćs moguć ^amo uz osiguranje (naročito ako ima nevezanih slojeva) © Oblikovanje (i osiguranje) kosina. Ako je nagib strmiji od 1:2. taracanjem ili zidovima. 222. npr. dijafragma ili ž m u r j e Obložni zid za kosinu od nevezanog kamenja s prethodno izvedenom sidrenom gredom (shema Badberg II .

0-4.T •—í @ a © a © Stabla na 1/4 ha Glavna stabla Ispuna 156 156 25 25 Stabla na 1/4 ha 6 x 3 x 3m 8 x 4 x 4m 10 x 5 x 5m 69 39 25 69 39 25 Lepeza: pušta se da rastu samo dvije grane pod kutem od 45° prema tlu. Iz njihovih se izboja početkom proljeća oblikuje lepeza.5 h • ® « '"V Stabla na 1/4 ha 80 160 -150-60 ©v ® Ribiz ® Sađenje u trokut © S a đ e n j e u trokut s ispunom Sađenje u trokut s dvostrukom ispunom Mjere za sadnju malina Ogrozd i ribiz 224 . / _ „ (7) Verrier .VRTOVI .> QP T~ 30 cm u zemlji (?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva — L e t v e z a špalir Ž i c a špalira 1— 6 0 H (5) Vertiklani kordonci (6) Kordonci oblika slova U Ž i c a špalira .5 x 3 x 3m 2 x4x4m 3 x 6 x Gm 320 178 80 320 178 80 3 x 3 x 3m 80 © a 3.0 Sadnice T^o a h 1. saviti u obliku slova U i privezati • Razmak 3 x 5 x 2.palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka .5 h ® • Ogrozd -i 1.® • c Maline a Stupovi * a a Razmak 1. Špalir: srednje stablo u špaliru vuče se vertikalno.8 g r a n a v.5m 4 x 6 x 3m 6 x 10 x 5m Sađenje u pravokutnik s dvostrukom ispunom • a ® a ® a a • • • • • a a a a m a 0 v e X / * • * • e ® 0 » • N a k o n b e r b e orezati tako d a o s t a n e 5 . a bočne grane vode se lijevo i desno pod 90° Sađenje u kvadrat © ® • ® • Sađenje u kvadrat s ispunom @ • o o O o o © ® @ © © o o o o o @ # © Sađenje u kvadrat s dvostrukom ispunom o o o o • • • • • • # • • • • • • * A® • • • • • • # l • • • • • t • t # • L Stabla na 1/4 ha e • • Stabla na 1/4 ha 167 104 42 167 104 42 46 26 « • • ^ ^ Žičana skela za grmlje kupine c Stabla na 1/4 ha 46 26 Nategnuta žica K a d g r a n e izrastu i z n a d ž i c e odrezati na 1 5 c m i z n a d najviše žice. (9) Dvokraki horizontalni kordonac Sustavi sađenja prema -> CD De Haas • ® f • ® $ 9 9 9 ® 9 9 9 • • • • • e • • ( • e • • • » ® # • • • e • t • « ® # • • t • 1 • -• ® • — o o o 1 Razmak 4x111 6x6m 10* lOm © i Stabla na 1/4 ha 156 •—® Razmak 4 x 4 x {2) m 10 x 10 x (5) m ® • i1 .

4 žut Mjesto O-© O • o® o @ o @ o @ ® @• o o @ o @ O 9 o a 00 o ® o ® O = sunčano d = polusjena.8 narančast 5 .Lonicera caprifolium Ruže penjačice Kuri ka .» QP Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija -> © treba uzeti u obzir i visinu rasta.3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno lišće: ljeti zeleno © Penjačice i visina njihova rasta (2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid (?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8 .6 bijel 5 .© .8 različito 6 . tricuspidata „Veitchii" Pavitina gorska .> © Visina do 25 m do 15 m do 15 m do 8 m do 10 m do 10 m 5 do 8 m do 10 m do 8 m do 10 m do 10 m 3 do 4 m 4 do 6 m do 5 m do 5 m 2 do 4 m 2 do 4 m do 3 m Rast polagan brz brz brz srednji brz srednji srednji polagan srednji srednji srednji brz srednji srednji polagan srednji polagan Podupiranje x potrebno x x X (x) preporučuje se X (x) preporučuje se X X X X X X (x) preporučuje se X X Lišće zimi eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti eti imi ljeti zimi Zalijevanje - + (+) (+) /+) /+) /+) + - <+) + + Cvijet/mjesec 9 .10 zelenkast 7 .Vitis vinifera Kozjak .6 zelenkast 6 .6 smeđ 7 .6 zelenkast 5 .razmak: 70 x 60 najviše 50 x 100 cm ^g^ Dvostruka rešetka od žičanog pletiva (jjg) Zaštitna rešetka za ptice od pletene žice Rešetka za vriježe graška od pletene žice Višegodišnje vrste Bršljan .crven 6 . sjeverni zid ® = sjenovito 225 .Wisteria sinenis Pavitina .6 zelenkast 5 .6 modar 7 .Polygonum aubertii Divlja loza .> @ ili dvostrano žičano pletivo.9 bijel 6 .2 m rast: brz 2 . Kad se ozelenjivaju zidovi zgrada.4 m rast: brz 2 . npr.1 1 biljaka (7) Metoda šatora © Skala za vriježe od pruća .> ® .Clematis vitalba Hortenzija penjačica .Campsis radicans Pasja loza . Jednogodišnje biljke: zvončići visina ukrasne tikvice visina japanski hmelj visina ladolež visina grahorica visina ukrasni grah visina dragoljub visina 4 .Euonymus fortunei Bijela loza .9 žuto .5 m rast: brz 3 .Vitis coignetiae Vinova loza .6 žuto . Višegodišnje penjačice i puzavice -> © . Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i sadnice od ptica .Hedera helix Troskot . napeta žičana mreža .> © Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju pri obrezivanju stabala . > Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski šator) . Za dva reda biljaka pogodna je metoda šatora — © .VRTOVI .8 zelenkast 6 .Clematis-Hybriden Zimski jasmin . potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) <D.Humulus Lupulus Kozja krv .Clematis montana Glicinija .Lonicera heckrottii Hmelj .9 bijel 5 . Kod mahunarki zahtijeva svaka biljka svoju motku za penjanje.4 m rast: brz 3 .P.6 zelenkast 5 .crven 5 .6 m rast: brz 2 .» ® .Hydrangea petiolaris Američka lulica -Aristolocchia macrophylla Kampsis .Jasminum nudiflorum Pregled nekih penjačica i puzavica .4 m rast: brz 1 .9 različito 1 .7 bijel 5 .

nategnute žice. polusjena. brz Podupiranje: drvo. umjeren. sjenovito Rast: polagan.VRTOVI PUZAV1CE I PENJAČICE Povoljno mjesto Sunčano. armaturne mreže Pavitine vole hladne noge i vruću glavu 226 .

pokrivena staklom kao mali staklenik ® Mini jezerce u povišenoj lijehi od kamena Luk.slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) . Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i širine 4 0 cm Sloj grubog komposta 10 c m _ 2ljeb za zalijevanje . Navodnjavanje francuskim crijevom (3) ili kapanjem. Umjesto dasaka može se upotrijebiti svaki drugi materijal koji brzo ne trune. kišenje francuskom cijevi za Humus Grubi kompost Popločana staza © Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • © Povišene lijehe.50 m Sloj vlažnog lišća oko 20 cm Grubi kompost Granje POVIŠENE I BREŽULJKASTE LIJEHE Važan je pravilan sklop i položaj sjever . ali se zato može upotrebljavati godinama. npr. Brežuljkasta lijeha izraziti je izvor topline. Doduše zahtijeva stanovit napor pri oblikovanju. u osnovi zapravo hrpa komposta omeđena daskama © .25 (6) Povišena lijeha . jer je tada na raspolaganju najveća količina vrtnog otpada.Betonska p l a t j c ^ Zem|ja Sloj treseta (T) Uređenje brežuljkaste lijehe © Završni sloj je zemljani omotač debeo oko 10 cm .zemlja VRTOVI Francuska cijev za zalijevanje Drvo 40/60 Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1. Na njima se postižu rekordni prinosi i rana berba.(?) ® Povišena lijeha izvedena uz južni zid. Brežuljkasta lijeha široka je oko 1. Na povišenim i brežuljkastim lijehama može se postići rana berba. idealno za izjednačenje visinskih razlika 1. gredice ili kameni zidovi. mrkva ® Kraterska lijeha 0 2m-»© 227 . Pri sijanju. Upravo na brežuljkastoj ili povišenoj lijehi posebno dobro uspijevaju mješovite kulture. impregnirane oblice. sađenju i branju ne treba se sagibati ako su lijehe visoke 60 do 80 cm © + (f).(3).00-1.> ( ? ) + (3) © Brežuljkasta lijeha pokrivena folijom. Varijanta brežuljkaste lijehe jest povišena lijeha. poriluk. nasiječene grančice ili fina kompostna zemlja. Najbolje je oblikovati je tijekom jeseni.50 m i dugačka 4 m. Rajčice visokog uzrasta dolaze u sredinu.jug Q . Visoke lijehe povećavaju urod ako su slojevito ispunjene organskim materijalom kao što su panjevi i grane. Biljke koriste sunčanu toplinu koja pada na bočne stijenke.

» (5) .» (4) Tako na maloj površini nastaje strogo geometrijski oblikovani vrt.» (3) Pri izboru biljaka treba posebno paziti na svijetle i sjenovite zone. okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. Natkrivena terasa je povezujući dio kuće i vrta. Od ljetnog jugoistočnog vjetra zaštitu pruža živica na zapadnoj strani. Klima atrijskog vrta toliko je toplija koliko okolni zidovi bolje primaju i akumuliraju toplinu od sunčanih zraka. štite od vjetra i daju povoljnu klimu za biljke koje vole suho tlo i sunce. povišeno mjesto za sjedenje i roštilj. a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. 1 113. Bočni zidovi akumuliraju toplinu. živicama. Ona je suhozidovima. npr.10 ® V e ć i vrt sa sportskim terenom ispred kuće. E. .( ? ) . Tamnosmeđi zidovi od opeke primaju više topline od onih bijelo oličenih. terase i prije svega visinski položaj prizemlja te orijentacija kuće usko povezani s oblikovanjem vrta. te štite stanovnike od pogleda. grmljem i drvećem povezana s raznim prostorima vrta koji okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom. Pogodno za suptropsko raslinje.Glavni smjer vjetra Legenda . . obrasli zidovi i jezerce u sredini ..(§) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Mjesto za sjedenje Korito Mjesto za vatru Bazen/tekuća voda Zidni bunar Stube Kamena klupa Betonske ploče Ploče od granita Kulir / klinker Živica od šišmira Travnjak Biljke u loncima Kameni blokovi Krupni šljunak Šimšir oblikovan u kugle Mješovita kultura Brežuljkasta tijela Silos za kompost Suhozidovi (¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi (5) Atrijski vrt 228 . Za spušteni vrt tipične su stube. buke. Neufert Legenda->(2) . jer su kolni prilaz.> ( T ) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 Stan Terasa Sjenica Pumpna kućica Vodovod Staja Bazen Travnjak Mjesto za gnoj Zimsko povrće Povrće Maline Ogrozd i ribiz Cvijeće Ukrasno i zaštitno grmlje Spalir na zidu Živice Lisnato drveće Voćke Koštičavo voće Jezgričavo voće Upojni bunar VRTOVI OGLEDNI PRIMJERI Projektiranje vrta treba započeti prije konačne verzije građevinskih projekata. M. vjetra i prašine. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) Arh. Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko ako ih se poprečno podijeli na različite zone. Zidovi oko vrta štite od vjetra pa se u vrtu zadržava topli zrak. glavni i pomoćni ulaz. opločenim stazama.

10. 4. 13.00 i 1.00 Solarna brežuljkasta lijeha s poklopcem Zemlja ^ (?) 30 Gnoj Središnji prolaz Sanduk za brzi rast vlastite izrade 23° Holandski staklenik Tj65 Razmak vezača 3. 6. treba se pobrinuti za neku zaštitu od sunca kako bi se uz intenzivno osunčanje osigurala podnošljiva klima. 5.<- Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik (11) Zaštita od sunca smještena izvana. Ekonomična je zaštita iznutra.065 m Razmak rebara 613 mm ¿>4 C/illP^ Staklena ploha orijentirana (8) 13.00/1. 19. Zaštita od sunca može se izvesti izvan ili unutar staklenika. 15. 17 18. 16. Kapljično navodnjavanje Pribor za zalijevanje Pumpa za vodu Kabel za podno grijanje Bazen za vodu za zalijevanje Izolacija 14. Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom Grijanje Stol za sadnju Lijeha za umnožavanje Svjetiljka za raslinje Automatksa prisilna ventilacija Svjetiljka staklenika Regulator vlage Mjerač vlažnosti zraka Regulator temperature u prostoriji Veličina 1.STAKLENIK Prozračivanje staklenika treba dimenzionirati tako da se pri otvorenoj ventilaciji postiže temperatura približno jednaka vanjskoj. 12.(rj) 1 2 3. 7 Krovna ventilacija Automatski otvarači prozora Vanjsko sjenilo Odvlaživač zraka Pokretač zraka Bočni ventilacijski prozori Dvostruke ploče od pleksistakla • 8. odnosno ozelenjene. 21 22.00/2. U tu se svrhu mora oko 20% krovne površine izvesti kao ventilacijska traka ili moraju na raspolaganju biti pojedinačni zaklopci za zračenje. Treba se pobrinuti za dovoljni dovod svježega zraka. 11. s punom ventilacijom ispod nje Optimalni ploha kut nagiba staklenih 229 . Vanjska zaštita je učinkovitija ako je dovoljan razmak između zaštitnih elemenata i staklene stijene -» 0 i © . 9. Ako stijenke nisu izvana dovoljno obrasle. 20.04Staklenik s nagibom krova 23°-27 Ventilacija ispod zaštite od sunca .

Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen od debla . desno zimski rez) ^g^ Kod sadnje četinjača treba razvezati krpu oko korijena Podupirač treba postaviti koso ® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj Mjesto cijepljenja mora biti iznad zemlje Pravilna sadnja lisnatog stabla Deblo treba od sunca zaštititi slamom Visoka stabla se sidre nategnutom žicom © 230 Drveće za vrt © Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) . i 5."fvnriM-sSV QJ <3 • . ima prednost pred oblikom kaleža jer se bočne grane mogu držati kratkima i ne lome se lako pod težinom plodova ili snijega. a za onu iznad 2 m 0. to mjesto mora bezuvjetno biti iznad razine tla . Kalež s otvorenim središtem podsjeća na šalicu ili kupicu. Grane se usmjeravaju prema van da bi svjetlo dospijevalo u krošnje. i to na južnoj strani.© .» © . Deblo i dvije ili tri grane treba ostaviti .> © Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego što su bile u rasadniku.75 m .> © . Živica na nasipu (tzv. Svaka razina ima svoje stanovnike © Krošnja stabla i razgranata mreža korijenja slične su kao slike u ogledalu © Piramida je osnovni oblik poput "božičnog drvca". Želja za skrovitošću u vlastitu vrtu. Svaka etaža ima svoje stanovnike .2 m razmak treba biti 0.kako bi se održao željeni oblik (5J Oblici stabla za kućni vrt ® Obrezivanje grabove živice u 1. Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. zaštitom od vjetra. akumulira toplinu i štiti tlo od erozije. © Svaki sloj humusa ispunjen je životom.-¿L \ O i i o \ o \ •. "naklon") u obalnom području daje zavjetrinu do 200 m.50 m. Oblici stabala . tvari iz tla •. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. ® Visoko deblo kod još mladog stabla. Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili snijega. Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s ranim mrazom to je mjesec listopad.© Živica smanjuje brzinu vjetra. T J c l - -s Hodnici kišnih glista kroz sve slojeve Mineralni sloj (rastrojeno kamenje. Za visinu živice do 1. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. za visinu do 2 m 0. povećava stvaranje rose.. Piramida je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. prašine i znatiželjnih pogleda čini živicu prijeko potrebnom . Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po zadebljanju na obodu debla. Grane se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u krunu stabla.VRTOVI DRVEĆE I ŽIVICE Sloj koji se uklanja Sloj koji se navozi Stvaranje h u m u s a Glavni prostor z a korijenje Oslobađanje hranjivih. buke. godini nakon sadnje (lijevo ljetni..25 m.> © . spremnik vode) MatiCna stijena (rastrošna ili srasla stijena) Svaki je sloj tla pun života. 3. kako bi štitio stablo od prejakog sunca. a studeni u krajevima s blagom klimom. regulira oborine.> © .» © .

Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti.8 tjedana biološka ravnoteža. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike.(2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne odnose. Za poluvisoke treba razmak 30 . Mora se uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 l/m2).40 cm. oko 4 . Najpogodniji je položaj u blizini terasa i mjesta za sjedenje. mogu se podizanjem ili spuštanjem prilagoditi vodostaju koji im odgovara. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama. Popločena staza Folija 20 cm 5 cm supstrata pijeska zemlje ® S t e p e n a s t o izvedeno jezerce od folije 2 cm šljunka v / / / w / / Vlažna zona 777777777777777/ Zona plitke vode Zona duboke vode od sintetike armirane staklenim vlaknima Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti vodom do visine prve stepenice Više od 5 cm pijeska može prouzročiti slijeganje i naginjanje bazena ? T / f i y ? / y 7 / Pijeska (3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti Mješavina lišća i pijeska kao zimsko prebivalište vodozemaca Za vrijeme mraza staviti svežnjeve slame ili na drugi način osigurati kisik Obalna zona (8) Šljunak Folija Korito protoka u presjeku ( 5j Staza na konzoli 231 . pijeska i raslinja dobro usklađene.(5).6 sati dnevno.> ( ? ) . voda će se razbistriti. što treba obaviti vrlo pažljivo.30 cm. Mora se oblikovati i okolina jezera. Da bi biljke i životinje napredovale u jezercu i oko njega. s jednim dijelom dubine najmanje 60 cm. žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje i osigura protjecanje vode. Biljke se mogu posaditi u košare. Vrijeme je sadnje od svibnja do rujna. Da bi se postigla skladna ukupna slika. odakle se jezerce dobro vidi. Idealna je vodena površina od 20 do 25 m 2 . posude ili izravno u posebnu zemlju. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. treba visoke biljke saditi pojedinačno. Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna zbog smrzavanja. Gotovi bazeni nude košarama s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i zemlje za biljke (2) . ali već 3 .5 m 2 nudi mnoge vrste životnog prostora.VRTOVI VRTNO JEZERCE Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. nastat će nakon 6 . Ribe. Biljke u posudama. Ako su količine vode. najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. Sadnja biljaka prethodi punjenju jezera.2 0 cm. Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. s razmakom među biljkama 20 . Za prvu sadnju dovoljno je 5 vodenih biljaka po četvornom metru. Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo sunca. potrebne su veće vodene zone dubine 5 . Močvarne ili plitkovodne zone . Veličina jezera ovisi o veličini vrta.

6 sati sunca u danu. područje za bistrenje 25 m2 -> © . Tko želi jezerce koristiti i uživati u njemu. planirat će ga u blizini terase uz kuću -» © Veličina površine treba biti 60 m2 . Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m2. područje za kupanje > 1.© Dubina vode: močvarna zona < 25 cm. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine. područje za obnavljanje vode 90 m2.30 cm. duboka voda > 50 cm. ne manje od 55 m2. Idealan je položaj u smjeru istok . zona plićaka 10-40 cm. -> ( § ) 232 .vrlo su raznolike. oblika i uporabe.JEZERCE ZA PLIVANJE Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom vodom . prostor za kupanje 40 m2.zapad sa 5 . i volumena 35 m3. Plastična cijev za prekid kapilarenja pijesak 5 cm 50-100 "zona 3 j 1 2 200 i geotekstll folija TOde supstrat 10 cm z o n a bil aka ž 5 0 % P°uršine 0 Oblikovanje obale Razina vode Varijanta za prekid kapilarenja (5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama.

( D Preko kaskada i kamenja protječe oko 15 m3 vode u satu. saditi u dno j e z e r a . Svaka biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. ljutić Hibridi planinčice VII—VIII V-Vl VIII-IX IV-V VII-IX Vl-Vll VIII-IX Vl-Vll VII-IX Vl-Vll Vl-Vll V-VIII ab III bis VII V-Vl V-Vl bijela ljubičasta ružičastocrvena ružičasta ružičasta ljubičasta žuta žuta Ijubičastocrvena smeđi vijenčić plava do bijela ružičasta prema vrsti žuta razni tonovi žute Dubine sađenja Hrvatski naziv Vodenklas Žabogriz Lokvanj žuti Lopoč Okrugolisni plavun Plivajući mrijesnjak Vodeni žabnjak Rezac Vodeni orašak Zona lopoča-> Botanički naziv Aponogeton distachyos Hydrocharis morsus-ranae Nuphar lutea Nymphaea-Hybriden Nymphoides peltata Potamogeton natans Ranunculus aquatilis Stratiotes aloides Trapa natans © Vrijeme cvat Boja cvijeta Vll-X VI-VIII VI-VIII VI-IX Vl-Vll VI-IX VI-IX V-Vll Vl-Vll bijela bijela žuta kao žumanjak prema vrsti zlatnožuta bijela bijela bijela bijela. prirodnim i lijepim. organskim. idealno je 8 . blijeda (§) Vlažna zona Jezerska žabovlatka Kruta vaščika z i m z e l e n e . sklona širenju z i m z e l e n a .10 m -» © . i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. korijenje razvija u podlozi b e z korijenja. žuta zelena neugledna zlatnožuta ružičasta plava neugledna žuta bijelo-ružičasta smeđa zeleno-bijela crno-smeđa Zona plitke vode. m a l i m m j e h u r i m a lovi kukce.tlačni vod pumpe (T) Izvorski kamen -» (5) f Izvorski kamen — > © Hrvatski naziv Mirisni šaš Obični žabočun Žabnjačka kornjačnica Štitasti vodoljub Viseći šaš Velika pirevina Borak Zlatni štap Vodeni dvornik Štukina trava Kovrčavi mrijesnjak Veliki žabnjak Obična strelica Jezerska šašina Razgranieni iežinac Uskolisni rogoz (§) Botanicki naziv Acorus calamus Alisma plantago-aquatica Baldellia ranunculoides Butomus umbellatus Carex pseudocyperus Glyceria maxima "Variegata" Hippuris vulgaris Orontium aquaticum Polygonum amphibium Pontederia cordata Potamogeton crispus Ranunculus lingua Saqittaria saqittifolia Scirpus lacustris Sparqanium erectum Typha angustifolia Vrijeme cvat Boja cvijeta Vl-Vll Vl-Vll Vl-X VI-VIII Vl-Vll V-Vll VII—VIII V-Vl Vl-Vll VII—VIII VI-IX VI-IX VI-VIII VII—VHI VII—VIII Vl-Vll © Vl-Vll IV-VI VI-VIII - žuto-zelena. smeđa bijelo . prezimljava k a o lisnati pupoljak (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 233 . 0 .4 0 cm Calla palustris Caltha palustris Carex grayi Equisetum variegatum Eriophorum angustifolium Euphorbia palustris Juncus ensifolius Lysimachia thyrsiflora Lysichiton americanus Mentha aquatica Menyanthes trifoliata Mimulus cupreus Myosotis palustris Nasturtium officinale Onoclea sensibilis Veronica beccabunga © Achillea ptarmica Ajuga reptans Chelone obiigua Darmera peltata Eupatorium cannabium Filipéndula ulmaria Ligularia przewalskii Lysimachia nummularia Lythrum salicaria Osmunda regaiis Polemonium caeruleum Polygonum blstorta Primula in Arten Ranunculus acris "Multiplex" Trollius-Hybriden © Callitriche stagnalis Ceratophyllum demersum Elodea canadensis Hottonia palustris Myriophyllum in Arten Potamogeton in Arten Ranunculus circinatus Utricularia vulgaris Ispusno okno. Životni prostori u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju.svjetloružič. crvena svjetloplava žuta nema cvijeta tamno plava Poprečni presjek jezerca za plivanje-» ( 2 ) Močvarni stolisnik Puzajuća ivica Štikac mali Štikac veliki Konopljuša Suručnica Jezičnjača Metiljeva trava Purpurna vrbica Kraljevski pujanik Jakobova ljestvica Livadni dvornik Vrste jaglaca Žabnjak.tek ukupnost biljaka svih prostora čini jezerski krajolik bogatim.® Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. bijela.S malom jamom ulaz vode neće bit previsok 10-12 JEZERCE ZA KUPANJE U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. prezimi kao pupoljak na dnu jezera z i m z e l e n a . Prednost treba dati ležernim. Treba biti što dulje.ružičasta smeđa ružičasta. Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora . dubina vode 1 0 . mineralni slojevi različite granulacije Vodeni kozlac Močvarna kaljužnica Šaš kareks Šarena preslica Uskolisna suhoperka Močvarna mlječika Sita Protivak Američki kozlac Vodena metvica Močvarna trolistica Bakreni cvijet Močvarna potočnica Dragušac Biserna paprat Potočna čestoslavica (7) Močvarna zona V-Vl IV-V VII-IX V-Vl IV-V VI-VIII V-Vl V-X VI-IX IV-VI - V-IX bijela žuta zelene glavice nema cvijeta bijela žuta smeđe glavice žuta žuta svjetloljubičasta bijela . posaditi u dno j e z e r a K a n a d s k a v o d e n a kuga M o č v a r n a rebratica Vrste krocanja Vrste mrijesnjaka Žabnjak Obična mješinka b e z korijenja. korijenje u dnu j e z e r a saditi u biljni kontejner z b o g kontrole rasta z i m z e l e n a . korijenje u mulju z i m z e l e n a . crv. WX^TTW/s PVC . prirodnim oblicima.

veći obujam postiže se malim povećanjem troškova. 4.05 ako se raspoloživa količina kišnice od potrebne razlikuje za manje od ± 20 % g = 0. 4. 20 mm ili 234 .335 1.500 / Filtarski lonac Stilna zaliha vode za zalijevanje. Za navodnjavanje vrta treba godišnje 40 . za obiteljsku kuću oko 5000 I Obujam spremnika za navodnjavanje vrta ovisi o površini vrta.05 obujam spremnika = 3600 1 preporuka: spremnik korisnoga obujma 4500 I Objašnjenja: Neto površina krova: projekcija krova od oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj površini kuće).75 Raspoloživa količina kišnice = 72 000 l/godišnje Broj osoba = 4 Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični ispirač u zahodu). godišnjoj količini oborina.0. 7 8. (6) 1500 /. Sito s poklopcem na dnu oiučne Cljevl JL^ Filtarski taložnik 0 1.9% < 20% => g = 0. za njegu tijela 10 I = ukupno 65 I pitke vode. površini krova i koeficijentu otjecanja.75 za kosi i ravni krov.40 . 3. Godišnja količina oborina (npr NRW oko 740 .900 mm £ l/m2) očitava se iz odgovarajućih karata ili dobiva od meteorološke službe.03 ako je razlika veća od ± 20 % g = 0. treba u proračun uključiti broj osoba i izljevnih mjesta. količina oborina 800 mm = 800 l/m2 Kosi krov . f = 0. Faktor g: g = 0. 9. 12. Pri odluci o njegovu obujmu ne treba biti pretjerano štedljiv.50 Ekološki spremnik kišnice . ispiranje 10 I.45 1500/ 1.: 20001 Iznad slobodnog izljeva Uređaj za korištenje kišnice ^0) Dopuna pitke vode Spremnik oborinskih voda za navodnjavanje vrta ' ^ A — Kućni vodovod Olučna cijev Razvodnik s pokazivačem razine punjena Slobodno istjecanje razmak min.75 Neto površina krova = 120 m2 Količina kišnice = Neto površina krova 120 m2 x God. 5. 11.0.išni kapaciteta do 12.05 Obujam spremnika = raspoloživa količina kišnice 72000 I x faktor g 0. kupanje/tuširanje 40 I. 2.raspoloživa količina kišnice 72000 I potrebna količina kišnice 75700 I) x 100 = 4. čišćenje 4 I. količina oborina 800 l/m2 x koeficijent otjecanja f = 0.20 .64 53 kg 81 kg 130 kg Instalacija za kišnicu Vrtna cijeva Osnovni spremnik za kišnicu Ručna pumpa Iznad protočnog ven Min 20 mm ili 2d Uronjena pumpa 1100/:.05 (5) 72 72 72 1. 3. Koeficijent otjecanja: f = 0.za piće i kuhanje 5 I.60 za ravni krov s nasipom šljunka. Prosječna potrošnja vode po osobi dnevno.40 ako se pretežno koristi za navodnjavanje vrta i u slučaju velikih sezonskih razlika u količini oborina.koeficijent otjecanja f = 0.20-2. 6. ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice (kod ekonomičnih ispirača 48 I). Filtar ispred spremnika kišnice Kućni vodovod Protočni ventil Dovod pitke vode Spremnik Preljev Olučna cijev Kanal Filtarski lonac Sifon --sf-r : Vt •'t © Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 1. 5 6 7 8. Naime. 9. Površina vrta = 200 m2 Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 50 l/m2 Potrebna količina kišnice = 75700 l/godišnje Faktor g = (1 .605 1. 10.. za pranje rublja 18 I. Oluk / olučna cijev Filtarski skupljač Dovod Spremnik Preljev sa sifonom Usisni vod Kućna vodovodna stanica Zaštita od praznog hoda Mreža vodova kišnice Instalacija pitke vode Magnetni ventil Plovak Obujam Duljina Širina Visina Težina 1100/ 1.60 I kišnice po četvornom metru Primjer: God.VRTOVI UPORABA KIŠNICE U projekt nove kuće treba uključiti spremnik za prihvat kišnice. Ako je kišnica i za kućnu uporabu. zahod 45 I (kod ekonomičnih ispirača 18 I). bure za kišnicu Ručna pumpa (2) 1 2. Može se i naknadno postaviti u kući ili vrtu.52 2000 / 2. Proračun veličine spremnika za navodnjavanje vrta.

33/7. slobodnostojećeg zida bazena tijekom 5 . mlazni beton preko jednostrane oplate. najčešće predgotovljeni elementi.5 Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m2d prema mjerenjima RWE.5 4.50/7.26/8. Nosiva konstrukcija zidana beton.2 3. grijanjem ili preljevom zaštićenim od smrzavanja. 1/1-2 osobe) Srednji plivački bazen s dvije staze (3-4 plivačka zamaha. predvidjeti mogućnost reguliranja! Znatno se produžuje sezona kupanja uz relativno niske troškove Zaštita djece: po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem bazena ili pomoću automatskog alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova).75/10. npr. djelomično s upuhavanjem zraka radi čišćenja).2 2. nisu uključeni posebni utjecaji.9 2. dijatomit (površinski filtar). sredstva protiv algi bez klora. mjesec 1.2 1. u vidnom polju.00/10.© ireni bazen Garderoba WC Tuš VRTNI PLIVAČKI BAZEN tu Položaj: Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od vjetra CD.65/7. po mogućnosti podići rub bazena (pitanje oblikovanja).55/7.8 3.00/8.25 CD Prost. za boravak Kuhinja © Bar © Stanovanje Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući.25/10.5 2. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice i grmlja po rubu (padanje lišća). rub osiguran drvenom gredom -Alumin. Treba biti vidljiv iz kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja djece i iz dekorativnih razloga).60/8. zimi ne prazniti! (iskošeni rub bazena).) zbog korištenja zagrijane vode za povratno ispiranje filtara (do 1. čelik (može i iznad terena) ili ukopano ->(5).66/9. 261-263 @ Trim prostorija (D Predvorje saune © Sauna (ž) ® Otvor. Treba ga zaštititi od upadanja trave. Održavanje vode: danas uobičajeno uređajem za miješanje vode. pravokutnik. oprema: vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s. rubni profil T Jednoslojni predgotovljeni poliesterski bazen Armiranobetonski bazen.08/7. ovisi o načinu odvođenja vode ->®-<fl).8 4. Načini građenja bazena: Uobičajeno: bazen s folijom (folija: nepropusna površina). najmanji bazen za startni skok s čeone strane 4. općenito nije nosivo. Predvidjeti stazu oko rubova.kaučuk.65/7. pjena od sintetičnog materijala.5 Dodatni mjeseci 5. prostor saune Bazen za noge Najmanji plivački bazen s jednom stazom (2 plivačka zamaha. Zaštita od smrzavanja: za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih greda.u. mjesec 1.80/9. Dubina vode: do brade domaćice.8 2. mjesec 1.25/9.5 4. znatni toplinski gubici javnih kupališta (hotelski bazeni itd.50/7.dubina vode -> (4). tj.9 2.5 kW/m2d odn. Bazen od poliestera. jednostavna izvedba s Wiesbadenskim žljebom Zidani bazen s drenažom (9) Skimmer (skidač pjene) ^ ^ Wiesbadenski žljeb.98/8. blizu spavaonice (upotreba u prohladnim danima). x = interpolacija Gubitak topline površine bazena odn. rjeđe premaz (klor .50 m.50/8. važno: jednoliko odvođenje vode s dobrim čišćenjem površine pomoću skimera ili bolje pomoću žlijeba-> Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar.25/6.0 6.3 3.70/7.2 5.6 2. Grijanje: pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim grijačem u bojleru.50/9.mjesečne sezone (prosječne vrijednosti) ® Podni izljev s izjednačavanjem tlaka podzemne vode 235 .). potrebna je zaloga od mršavog betona -> © Betonske ploče © vodonepropusne (beton na gradilištu u dvostranoj oplati.60/9. 1300 kcal/m2d). 2/4-5 osoba). rijetko se izvodi na gradilištu.66/9. bakreni sulfat).9 2. mjesec 2. bazen s preljevnim žljebom (jj) Zuriški žljeb na obodu bazena Voda 8w 22 °C 23 °C 24 °C 25 °C 26 °C Sezona 4. Veličina: Širina trake 2. predgotovljeni elementi): površina najčešće keramika ili stakleni mozaik.20/9. Dužina zamaha pri plivanju 1.2 2.5 3. dodati dužinu tijela: za četiri zamaha treba 8 m duljine. svakako s nišom za ljestve ili stube. mjesec 1. Oblik: Što jednostavniji zbog troškova i odvođenja vode (s.25 m. cementna boja). Dodatno treba uništavati alge pomoću kemikalija (klor. Pribor.8 5.0 6.2 5. Prostorija za boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane © Veličine bazena © Normalna dubina za privatna kupališta (bazeni za plivače) Bazen s pokosom i folijom.5 1.75/10. ne djece! Razlika dubine bazena .6 3.

U © Suteren -> @ .® ® Prizemljem ® . u razini terena ispred dnevnog boravka. Richter + 6.® tnmrrr U © Prizemlje -> © ® V © Presjek -> ® . Kappler 236 .STAMBENE KUĆE S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU Primjer ® .® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom. P. Primjer -> © .© Arh.® Arh.00 Nagib 1:10 Perspektiva (5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. K.® kratak put od saune i spavaonice do bazena u vrtu. pristup iz suterena ili vanjskim stubištem. Neufert U ® Presjek -> © .

0 W Za hodnik s vratima samo s jedne strane dovoljna . izvan dominantnog smjera vjetra. a naročito stubište -» © - Povoljna je neposredna veza između kuhinje. 1 4 0 m širina 1. Svrhovite širine hodnika -> © Po mogućnosti trebaju se sva vrata otvarati u prostorije -> s. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije prostorije kroz koje se najviše prolazi.e sir. koliko je to moguće.na hodnika o d > 0 9m. >90-1. stubišta itd. 186.PRETPROSTOR. ULAZ U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban.). Ulaz u pretprostor treba biti.6 m za 2 osobe. Ra> čuna se da je 1 m slobodne širine hodnika (bez istaka) potreban za 60 do 70 ljudi (-> kazališta.40 m koje se Dvostrani hodnici sa živahnim prometom: 1. osovinski razmak zidova 1. VJETROBRAN. bolje t O m .30 . WC-om. >2. škole. o rasporedu vrata — A ili B i jačini prometa. stubišta i zahoda Q Međusobna veza prostorija V© Ulaz centralno t>® •jf /Tn * Ulaz povezan s podrumskim stubištem p ^ ^ Predprostor povezan s uredskim prostorijama (§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom ® U vezi s kuhinjom.1. o tome je li jednostran ili obostran. ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih vrata.25 m fas ^ W jednostrani hodnici za 2 osobe nesmetano mimoilaze šir|na 1 3 n .0 m za 3 osobe © Jednostrani hodnici sa slabim prometom: širina hodnika = širina vratiju + 50 cm Jednostrani hodnici sa živahnim prometom Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 vratima pri živahnom prometu Dvostrani hodnici s nasuprotno postavljenim vratima 237 . podrumskim stubištem i spavaćom sobom HODNICI Širina hodnika ovisi o njegovu položaju.

••.0 3 kuke 5 kuka (14) Garderobni stalak Garderobni stalak ± 45 (12) Garderobne kuke Garderobne motke • T 4..80 JL_ « t « b db ¿ ¿ s '165( 59 33 L Q IH Ti »t > I 1 H ^ ^ ? H H T 1. listonoše i posjetitelje mora sve što je potrebno biti predviđeno. dvodjelna. Mm Garderoba..0 H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 60 ^ — 90 — — 4. od osvijetljenog kućnog broja do četke kraj ogledala. (7) Kaput ® Kišobran.35 1.0 T 1. Za dostavljače.— 2 1.65 1.0 H+++ -H+H- T 1 B H H — 90 — ¡ | 6 0 | — 75 . šešir i kovčeg > ? Ženske cipele < ^ ^ Stalak za kišobrane s nepropusnim koritom Sanduk za kišobrane ¿.0 I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 1 H 4 -H-H+- 1 .15 1.40 -r 13 >- 1 |— 38 —| (2) Kaputić ULAZI. GARDEROBE Ulaz određuje izgled kuće.25 ' H ® H 1. Ovdje posjetitelj stječe prvi dojam. jednodjelna.""55"+• ® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1 m ® 1. sa stalcima za glačanje 238 .30 Za udobno odlaganje odjeće 28 kuka 38 kuka Za udoban rastanak 1—43—1 95 T 1 (6) T ^ 1..f ^ h 1.50 + 2. sa stalkom za glačanje © Garderoba.00 -i ^l) h 1.j liMr I S v j » . nenapadno ali prikladno pri ruci.0—1-75- A 90 T 1. tu sve mora biti promišljeno.70 I 600 1 1 900 1 U 1-95-1 H 0 13 H T 105 1 013H 0 16 h) 1 75 •iiiiii" "TrnrnTTT" n 1 1 1 1 1 1 1 JL jfe ÜU 1.

p dječje sobe. Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara . uz to 1 osta-a va ali bez WC-a ili slično.p mm ormarima ¿ ^ S S H ^ 239 .( i j ) .3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom.V ( 3 J ka s ugodnim oblikom prostora Hodnik 3m 2 = kao @ . njprikladnije iskorištenje h o d n i .F ( 4 ) vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano kao sa 4m 2 Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 mala prostorija. ^ tima 3 ® v —J Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade.@ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije š i r o k e 2 . pristup ^ T u ^ ^ kLp^oTe"'fsp'avate sobe i „ J ^ za boravak sobe „ „ ( T ) . kupaonice i sobe za boravak ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije. ostavom). garderoba) °" Hodnik 7m 2 . pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. Zbog o t .Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI a V' ( D HnHnik im2 . garderoba ili slično. Ta širina. samo 5 prostorija i 2 p male (kupaonica. garderoba i ostava Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 male. © prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene okolnosti. nije dovoljna za postavljanje ormara. jer se u tom slučaju dva člana obitelji još mogu mimoići. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga metra zadovoljava kao minimalna širina. otpadaju stubini podesti) Hodnik 1m2 = 4 prostorije kao čvoV (13) t ° * f između spavače sobe. kupaonica. pri smaknutim etažama (povoljno rješenje. mm ormarima i krevetima tfg) Hodnik 3m 2 = 6 prostorija.t uoiiko nmctnriio na * kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » WC. te WC V © W ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U ali je čišći prostor © W Pr storije (kupaonica. garderoba) ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 kuDaonica kupaonica © Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t / 1 © ™ ^ ^ ^ 1 k U p a °> © ca. međutim. o s t a l o g ( f o kao ([3) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc.» © .

Ispod stubišne kosine često ima mjesta za ormare s kliznim vratima (§) ili za radni prostor -» (8) ® 240 lzviačivi ormari smješteni do pod strehu © Prostor za ormare ispod kosine krova. Klupa sa sandukom u hodniku služi za smještaj pribora za čišćenje cipela. Ormari bi gore i dolje trebali imati otvore za zrak iii vrata kao rebrenice tako da je omogućena staina ventilacija. niše i uglovi nude prostore za ostave. Kod krovnih kosina treba iza ormara ugraditi dobru termoizolaciju.SPREMISTA Krovne i stubišne kosine. Okvir s lameliranim vratima Prostor za ormare ispod kosine krova pokraj mansardnog prozora Sklopivi krevet pri strmom nagibu krova . ormare i pretince. (7). metle itd.

usisač. papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog lima. bolnice.110 litara. Taj se sustav ne može primijeniti za više otvora istodobno.77 m 3 i 1. Okno 0 cm Za otpad Za odzr.5 11. 243 Za njegu i čišćenje potrebno je: ormar za manje kućne naprave.10 m 3 (1100 I). Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim otvaranjem vratašca. umirovljeničke domove itd.PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO s. 25 30 30 15 25 25 30 Min. kante. mjere cm a 55 60 65 35 45 50 55 b 55 60 65 35 45 50 55 c 24 24 24 11.5 11. Velike kante za otpad (¡5))s obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. iz sigurnosnih razloga. s kliznim poklopcem i odvodom vode. bolnice) 40+45 50 55 30 40 45 50 > Q. Kućni otpad namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju mjesta za postavljanje i putove odvoza. Prečke Za visinu prostorije mm 2400 2600 3500 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1350 1580 2540 Prečke Za visinu prostorije mm 3630 4750 5870 Cjelokupna dužina ljestvi oko mrr 1710 2250 2770 3 4 do 8 12 16 20 © Ljestve-»©.(13) (T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara J S L I <> Za svaka daljnja vrata se sanduk proširuje za 820 mm (9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće Velika kanta za otpad .» © o k n o za odzračivanje -»(13)presjeka 3 0 . Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće. DIN 6623. Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). hoteli. O •5 c o © feST*''j@[e' St0j6Će 0S 0njene ' © Klupica sa stubama (li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^ 2 ) . 6629.5 11. Potreban prostor za kontejnere za smeće -»(§).3 5 % okna za bacanje smeća. isto tako i za hotele.5 d 95 130 110 110 110 110 110 e Vrsta otpada Kućni otpad rastresit Otpad u vrećama 110 I Papir (uredski otpad) Rublje (jednoobiteljska zgrada) Rublje (veći objekti kao stambene zgrade. U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja ->(5). alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. Obujam 50. . Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. obujma 0.4 © četka © Kanta za smeće 3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu Presjeci .kontejner za pražnjenje 241 . letla za prašinu 1. sredstva za pranje i čišćenje.

Daska uz koju se glača stojeći .40-2. Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz.80- + 1 8 . glačanje.» © .» © . za šivanje. 90 ¡50> © Daska za glačanje. s dugim pultom za odlaganje .20 1.Lssrrp.00- 1 á ¡él.60 Kuć.Dijelovi uređaja i opreme Širina u cm Bolje PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO Povoljna je orijentacija prema sjeveru .ilal. Minimalne dimenzije _ • © .đ>© D »"đ™ t " © u- t"© L-oblik U © fra^omoćn^ulS Pr0St0r ia ' © Pristupačno iz kuhinje V (9) p r i s t u p a t n o iz V Pokraj kuhinje i kupaonice -1.0.Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje Stroj za glačanje ugrađen u ormar 242 . gosp. a može biti kao kutak i za hobi. ® Shema prostornih veza s kućnim gospodarskim prostorom <D Potrebni prostor za dijelove opreme I 8 + 8 1 8 + • i + D 8 8 C + + 8 8 c 1 8 §8 8 + 1-60- j: -1.40-2. sklopiva uz zid ormar K Potrebni prostor za glačanje u sjedećem stavu Uz elektr. Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o udobnosti i zdravlju korisnika.© .20 (-60-100—I -2.20-60-100-1 -2.© • Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje.> © . bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup iz kuhinje . sklopiv t * ^5) Šivaći stroj * © g D .> © mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi Podrumsko stubište Automatska perilica i aparat za sušenje rublja kao komplet Korito za pranje s grijaiem vode Sanduk za prljavo rublje Radna površina za slaganje rublja Uređaj za glatanje oko Ormar za manji pribor Ukupno 60 60 Kuhinja 60 50 60 100 50 380 60 60 1.80 1 + (5 1 I—60-1. 1 k d rxs.0S. pranje rublja. valjak za glačanje ^ ^ Kombinirani pribor za glačanje. prost.40- 1..00 60 4.

SMOCNICA Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama kao što su smočnice. 242. kovčege. košare. košare za rublje. zaštićena od sunca. ona mora biti hladna i prozračena. torbe. korisna površina 1. također s odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje.06 m2 SPREMIŠTA Osim prostorija u podrumu i na tavanu. hodnik i spavaće Kuhinja Spremište Prostori za odlaganje i ormare Spremište u području ulaza • W (14) opicllllMc Uni Spremište iI ormar za cipele u području ulaza 4 Spremište Smočnica i ostava u području oiiiuuik kuhinje V Q5) 243 . u nastavku na WC t f (S) Smočnica ispred kuhinje Hladnjače .r-v. Jednoredna V ® Smočnice t ^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla a W (4) Smočnica u nastavku ugla za blagovanje i r . Najbolje je police postaviti sve do stropa. daske za glačanje rukava. hladnjače. ostaviti niše za ugrađene ormare ->(t3). Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i eventualno hladnjak za vino. Radi uštede prostora. Treba predvidjeti rasvjetu s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. mora u stanu postojati prostorija za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm.razne veličine. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj ili unutar kuhinje . Za veće stanove treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine stana. (6) Smočnica zbog uštede prostora u nastavku na kadu t^ (7) Kao prije. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje. daske za glačanje s. ljestve. nakit za božično drvce. alata.23-3. Za veća kućanstva tržište nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja . Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju.SPREMISTE.> © . spremišta. Te su prostorije vrlo važne za svakodnevni život. vrata se otvaraju prema van.

20- na sudopera s policom .20 H—60—| !— a 1. iznad štednjaka postaviti odvod para © Stolovi za rad i odlaganje dubine 60 cm H60H © W 1.10-1.znad njega © W sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju h r a n e b a d njega su obostrano pristupačne police za posuđe (7) W Rade dvije osobe jedna do druge ® Između prostorije za pripremu i blagovaonice treba leteća vrata dolje obložiti zbog mogućnosti otvaranja nogom ^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u kuhinji © Uobičajena visina stola od 85 cm je između povoljne visine za miješanje tijesta i sudopera © Predvidjeti radnu ploču koja se može izvući za rad u sjedećem položaju Ispravno izvedeno podnožje ormara za lako čišćenje > 8 cm ^ t! U "1-¡fi m tv A B umjetno oazracivanje veniuaiuium Umjetno odzračivanje ventilatorom na vanjskom zidu (A) ili bolje preko nape direktno iznad štednjaka (B) (14) Bolja je napa za usisavanje para Stol za izvlačenje Barski pult za blagovanje © 244 Presjek kroz elemente kuhinjske opreme prema preferentnim mjerama DIN 68901 Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 Radnu visin uskladiti s visinom tijela .KUHINJE |-45-(-4CH 80—I—60—I |—60—1.20—l I—60—I I—60—I (T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta © Presjek kuhinje s prostorom za 2 osobe © Nisko smješteni dijelovi štednjaka zahtijevaju odgovarajući prostor za rukovanje.

uključujući po mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). Za lonce su najbolje metalne rešetke. Gornji ormarići pripomažu iskorištenju prostora. ormarić za kuhinjske strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje. Visoki ili bočni ormarići . Posebna oprema -> © . usprkos normizaciji. pribor za ispiranje i čišćenje. spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. L Q Jednodjelni donji ormarići x (5) Dvodjelni donji ormarići H(cm) x B(cm) 35 20-120 65 T(cm) 35 H(cm) x B(cm) x T(cm) 50 70-150 35 65 L^lJ L . Tipizirani elementi. pećnice i mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. težih ili rijetko korištenih kuhinjskih sprava i pribora. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko okno. cej .H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 20-60 60 H(cm) x B(cm) x T(cm) 85 70-150 60 KUHINJE ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU Mjere i programi proizvodnje nažalost su. Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> Za tu svrhu na tržištu se nude nape. sintetika. sintetika. upušta se ispod radne plohe. a posuđe se doseže lako i bez prig i banja.l . Radne površine i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu. sredstva za čišćenje ili za zalihu namirnica. Materijal: drvo. kuhinjska vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju. sušilo za ručnik . koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao. pogodni za ugradnju hladnjaka. eventualno električni bojler. Ispod sudopera je posuda za smeće.l (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići (3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići H(cm) x B(cm) x T(cm) 203 45-60 40-60 © Visoki ormarići © Kutni ormarići © Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje © Ormarić za kuhinjske aparate i ormarić za sušenje 245 . Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. Razlikuju se naprave za odvod i naprave za cirkuliranje zraka. drvo. iverice.@ kao što je naprava za rezanje kruha ili univerzalna.^ . bolje specijalna otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor.> (5) služe za metle. vidljive plohe: brušeni lak. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. kuhinjski kablić. šperploče. i dalje različiti. Vrata klizna.J I 100 100 l-i-l-l 1 l . Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih.sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom. ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje zraka.

10 1.24 (§) Dimenzije • O 86 25/34 44 I T 44^ 1 '24 Pločice iznad uzdignutog ruba (7) Mjere za ugrađene sudopere 1. ugraditi i kombinirati omogućujući nesmetano obavljanje poslova. treba u projektu predvidjeti dovoljne površine za postavljanje kuhinjskog pribora i strojeva. (I) b (cm) t (cm) 50 75 100 (4) Hladnjak 55 55 55 50-55 55-60 60-65 (7) © h (cm) 80-85 85-90 90 © 44 1. Veličina prostorije nije sama po sebi mjerodavna. Treba predvidjeti dovoljan broj utičnica. po jednu dvostruku utičnicu za svako područje rada i pripreme. ® 85 80 (?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak (3) Trajno goreća peć Hladnjaci Zapr.@ sa 60 cm širokom plohom za cijeđenje lijevo i 60 cm širokom plohom za odlaganje desno. Malo potrebnog prostora. Najčešće je potreban dvostruki sudoper (7) . Električni i plinski uređaji te kuhinjski namještaj danas se izrađuju tako da se mogu međusobno poredati. Stroj za pranje posuđa treba smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. treba paziti na dimenzije sprava i uređaja jer su važne za određivanje dimenzija ormarića.24 Ugrađeni sudoperi rezance i tijesto Kutije od stakla ili plastike ^ ^ Kuhinjske daske Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® Univerzalni električni nož Stroj za mljevenje mesa CÍO 246 . odlike su "single" kuhinje.KUHINJE Ako se nastoji uštedjeti prostor. (I) 50 75 100 125 150 200 250 b (cm) 55 55 55-60 55-60 60-65 65-75 70-80 t (cm) 55-60 60-65 60-65 65-70 65-70 70-75 70-75 h (cm) 80-85 85 85 90-100 120-130 130-140 140-150 Ugrađeni hladnjaci Zapr. ali obilje komfora.

povoljno držanje tijela. prilagoditi visinu radne plohe visini tijela.©. mjesto za kuhanje 60 cm.I 'ra I1 tšJ 0^ © Perspektivniprikaz jednoredne k u h i n j e V J V ~ Perspektiva-»© t " @ v N e S r Í n j a S T h r a S r t Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 247 . dobra rasvjeta radnog mjesta s.6 m 2 . omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor za blagovanje pripada kuhinji ® Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: Štedjeti kretanje. ormar za metle 50 cm.. tj. Po mogućnosti se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata. dječje igralište i terasa 0. pribor itd.> DIN 18011. Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5 . 244. površina za cijeđenje — @ > . Za to ukupno treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. Za ljevake to će biti slijeva nadesno. ulazna vrata. Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak. ali istodobno i boravak domaćice tijekom mnogih sati. donji ormarići za posuđe. male naprave. To znači.PREPORUKE .Ulaz Predprostor Gospodarska prostorija Pomoćni ulaz | KUHINJE AMK . mjesto za pripravljanje. 68901 Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu. radni proces slijedi zdesna nalijevo.0 . Svi su primjeri koncipirani za dešnjake.20 m. radna kuhinja 8 . Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. \ Vrtna vrata V ¡ Podrumske stube | ¡ % Kuhinja _l Smočnica Dječje igralište Blagovaonica Soba za boravak _) Prostorija za L Erigremu Povrtnjak Pogled iz kuhinje Putevi Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća © Odnosi prostorija veće kuhinje % I Učestalost korištenja radnog prostora [ i J < Glavne veze s ostalim područjima Učestalost korištenja puteva između područja Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni prostor širine 1.40 m (?). zamrzivač 60 cm. idući s desna na lijevo: površina za odlaganje. pokrovna ploča od 200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. c^edenje F = velika radna polča i donji ormarići G = gornji ormarići H = visoki ormar (i) Jednoredna kuhinja (5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 3 1-62 2. hladnjak 60 cm. 18022. sudoper.00 m i — IV 1ÍT I E. Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji E 60 T ©O O© B A 60 1 30 A = povrSina za odlaganje >30 B = štednjak 60 C = radna ploha >60 D = sudoper prema proizvođaču E = površinaza odlaganje odn. Da bi se olakšalo raditi u kuhinji. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije se minimalna širina kuhinje od 2. ormarić za namirnice 60 cm. štednjak.1 0 m 2 . Kuhinja je u stanu radno mjesto. te s podrumom. radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 . treba svrhovito poredati radna mjesta. sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj za pranje posuđa) 150 cm. izbjegavati rad u stojećem položaju. pećnica 60 cm. u posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine.

jelo s ribom i jelo s mesom. jelo s ribom i jelo s mesom. desert. potrebna površina za postavljanje stola Min. jelo s mesom. potrebna površina za postavljanje stola 248 .2 • .14 Min.„ H I I & l 1 1 1 -g I s i ^ s >¡>>N"N"N5>nz>ÍMOTOT>N (?) Čaše © Meni: juha.80- C O .00) š 195 š 245 (255) = 260 JlO± j 45 -1.•> o c o c o C O o C O •O c 3 . desert. bijelo i crno vino Meni: juha. •i« B -1. 5P •I. desert.80-2. predjelo. šampanjac. sladoled.o C .o N (0 ra o (0 Č* (0 C L E C O (0 (0 <J TO •S is C ¡ O S ra <J E <J o c É.14 Npr. potrebna površina za postavljanje stola • Min.14 m 3.0010f-50-80— -50-110 45 ! • Mjesta za blagovanje Širina cm Dubina cm š 130 ž 180(190) Površina m2 2. bijelo i crno vino -2. šampanjac. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 180 (2. jelo s ribom i jelo s mesom.6 3.8 3. bijelo i crno vino Meni.m O t/i •O N (0 TON (0 ra (0 <J <J •> BLAGOVAONICE POSUĐE I NAMJEŠTAJ a a ¡s s s a g « s * .a o I tfí m i ^ tx> = 1. piće Meni: juha.00- 4 osobe I s 5 osoba 6 osoba 7 osoba 8 osoba 3.9 5.1 5.

prostorija za zajutrak prema istoku Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje — @ . razmak do zida ovisi o posluživanju © Razmak između površine za pripremu i stola predvidjeti i za prolaz © Za ladice i vrata 1—60 —1—50 . Razmak između ploče stola i donjega ruba svjetiljke ne veći od 60 cm © .© Uvijek je ugodno sjediti za okruglim stolom © . 4 - •:• 60 © Minimalni prostor: stol za jelo u vagon-restoranu. ali zbog uzdignute police od 15 cm zahtijeva manje mjesta.vratima ->• © + © Da bi se moglo udobno jesti.• no mirnim položajem mjesta za blagovanje Blagovaonica između terase i sobe za boravak. dobra rasvjeta prostorija 249 . treba svaka osoba za stolom imati dio površine stola 60 x 40 cm. 4 do 6 osoba V 9 . bolje 1. mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^ 2 ) Smještaj jednog kompleta pribora za jelo ^—' okrugli stol. Mjesto za blagovanje > zahtijeva znatno više prostora.10-1 n •: 2. veza prostorija letećim vratima Blagovaonica kao naprijed. Ako treba smjestiti više od 3 osobe. Tako nema bliještanja i susjedi si mogu gledati u oči.: II II : Bar . nešto više: niša za jelo © Uz više od 5 osoba mora se predvidjeti prolaz do stražnjih mjesta. lonce i si. . Povoljno je ako se prostorija za jelo može prilikom svečanosti proširiti sklopivim ili harmonika . © Min.® Najmanji je promjer takvoga stola 0.00—1 1-1.25 m. kutni ormarić za posuđe Soba za boravak ÍBIagoyi: Kuhinja Shema odnosa prostorija oko blagovaonice ^ ' Zatvorena blagovaonica između kuhinje i sobe za boravak s poseb. sa sobom za boravak uz zajedničku terasu.00 >j •i •i :ll . mora se dodati 80 cm za kretanje oko sjedećih mjesta. ili i za glavne obroke.75 cm -> © . Na sredini stola treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele. I (?) u I T 40 ' + 120 50 .ploča Jif: Stol na izvlačenje i zakretanje Stol na izvlačenje I -1.00 1 T 80 C3 T > i.0 \¡ QOOOQ O O 4.110-1 1-60-1-40-1—80—| 80 »4/54 80 T I O 4o • • h45-f-40-H-30f 30| ••:" i . Ako ima prostora.10 . 4J^ 30 (?) 1 • (?) • 3. tako da je dovoljan razmak do susjeda © i moguć smještaj cjelokupnog pribora. Stolne svjetiljke ne smiju zasljepljivati. ispred blagovaonice ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem jugozapadnom vjetru prema istoku do jugoistoku).00 I ofefo i 7t> /! © Najmanja blagovaonica za 6 osoba: vL' Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu.80 T 1.© Mjesto za mali obrok može biti stolić koji se izvlači iz donjega ormarića.BLAGOVAONICE DIN 18011 U kuhinji je poželjno imati mjesto za međuobroke. s D] II. ali može zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © .27 1 i a a a D D D 0 M . dubine 40 cm. ušteda prostora: stol s kutnom klupom l-50-t— 155 —I- (?) Okrugli stol. To zahtijeva dodatne površine za namještaj i kretanje -> @ . visine 70 .4C 1 I1 k 1 35 a q D D 1.90 m. najudobniji raspored stolica. Lijevo i desno od stola površina za kretanje od 80 cm. terase) leže na sunčanoj strani zaštićenoj od vjetra.1. Orijentacija blagovaonice prema zapadu. Vanjski prostori (verande. stol može biti u sklopu slobodno stojećeg ormarića -> © Manju dubinu zahtijeva barski pult za jelo. Potrebne su posebne stolice ili visoke stolice bez naslona — © . Klupa u kutu sa stolom kao mjesto za jelo zauzima najmanji prostor -> © ..@ Preporučuje se iz> laz na terasu.

potrebno je i svjetlo za čitanje -> (2).p . bolje 75 cm -> © . Duljina kreveta za svaku pojedinu osobu treba biti jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. Dobro je rješenje ormar sa zrcalima na vratima ili stranicama. Osim rasvjete čitave prostorije. 100 x 190. Ako nema raspoloživog mjesta. 2. 160 x 200.SPAVAĆE SOBE Udobnost pri spavanju ovisi o krevetu. Uobičajene dimenzije: 90 x 190. To je važno za namještanje kreveta. ( g ) Spavaća^soba s garderobom i prila.> © + © . Prikladni su i ormarići na koje se mogu postaviti noćne svjetiljke -> Po osobi treba osigurati oko metar prostora za ormar. a naročito ako usporedno s krevetom stoje ormari. Oko kreveta prostor 75 cm © Odlaganje je neophodno: noćni ormarić uz krevet Sjever Prostor za ormare sa sklopivim vratiV-/ ma Sjever * n 4fr (5) V-/ 2. Oko svih strana kreveta treba projektirati prostor širok najmanje 60 cm. Pri otvorenim vratima mora ostati dovoljan prostor za kretanje -> Lijevo i desno od bračnog kreveta mora postojati prostor za odlaganje.75 .00 .60 10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^ " * * * ^ ^ Kupaonica U © Spavaća soba i garderobni hodnik p . ( g ) Spavaća soba -t d j e č j a soba do nje t ' ^ 3 ) Spavaća soba / tuš / kupaonica V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t * (15) (§) t ^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 250 . treba naći mjesto na hodniku .00 V (?) v—/ Mala spavaća soba/dječja soba r 1 > V " (B) Uobičajena svrhovito namještena spavaća soba 75 . 75 . 100x200. U spavaću sobu treba postaviti najmanje jedno zrcalo u kojem se može vidjeti cjelokupna figura. 75 Spavaća soba s više prostora za toaletu 1 ormare .00 2.

preko dana se ugura u krevet Zidni ormar za rastezljive krevete -* obratiti pažnju na uske otvore za vrata Rastezljivi kreveti mogu stajati ispred zatvorenih vrata ormara Kod okretno-sklopivih kreveta je ormar noću otvoren 251 . glomazan s visokim nogama B) Ležaji (kauč.72 -i— 68 ^ 2. sa sandukom tspod madraca za smještaj posteljine preko dana © Počivaljka sa sandukom za posteIjinu iza kosih jastuka /g\ Počivaljka za spavanje na izvlačenje C) Ležaji za nuždu -62—j- © Visoki krevet na ormaru s dubokim vodilicama s gornjom pločom na izvlačenje koja je ujedno poklopac © Krevet na ormaru. sklopljen se može koristiti kao klupa za sjedenje Niski krevet od čeličnih cijevi s poplunom ili vunenim pokrivačem ^ ^ Bakin krevet s perinom. potreban je poseban sanduk za posteljinu) ^ ^ Počivaljka za spavanje (rasklopiva) Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) Frankfurtski krevet (preklapa se po visini) 2-struk ili kao dva kreveta E) Rastezljivi i zidni kreveti Mmmmm t . 11) kuće za odmor i dječje sobe. brodske kabine.338 m 2 po krevetu Pullman-krevet za stambene prikolice i spavaća kola. ® Vreća za spavanje s patentnim zatvaračem i kapuljačom za glavu. počivaljka) - © Počivaljka.00 l © Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe. prikladno za vrlo male prostorije. sličan je japanski način spavanja Poljski krevet s napetim platnom za jedra.A) Ležaji na raznim visinama SPAVAĆE SOBE VRSTE KREVETA i. uzdignuti naslon je drugi krevet D) Sklopivi kreveti 35 ? Naslonjač za spavanje (rasklopiv. ~ Tro katni krevet za spavaća kola. pokrivač i jastuk su preko dana smotani u navlake s patentnim zatvaračem © Kao prije. potreban prostor 0. niski ormar za odjeću. ateliere i si.10 2.

a nekada je zajednički ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet . Ako su kreveti razdvojeni. Ima li više kreveta. jer ako: (§) Prijatelji spavaju u istoj sobi. uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin.SPAVAĆE SOBE POLOŽAJ KREVETA Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara.kuća koji je bio oblikovan poput bazilike. Još su VM Dva kreveta jedan do drugog 3 • Dva kreveta jedan iznad drugog položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta. bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2). a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: © + @ . položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru). Posljednja četiri primjera zorno pokazuju koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. o položaju u odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). 252 .(J) Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi. po mogućnosti bračni par ne leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima . važan je njihov međusobni položaj. obliku kreveta. ili još radije -> (5) .> © + © . Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta. vrlo je važno gdje je krevet smješten: ® Sl ° i i slobodno u sobi Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @ .

klizna vrata tipizirane proizvodnje. 30 t i 1 i i 9-10 / Hlače Ladice za rublje V Sfc" CJi O. izvrstan raspored ormara.50 65 .00 : 1 55 1.25 KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI i 1.00 ^g^j Prostorija za ormare i tuš između dviju dječjih soba Prostor za ormare s razdvojenim pristupom Prostorija za ormare. treba paziti na termoizolaciju i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. zidovi obojeni ili oblijepljeni tapetama koje se mogu prati.SPAVAĆE SOBE 2.Z I S .50 I I . ušteda troškova i prostora -» © . a za unajmljeni stan pokretni ormari. Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?).00 T J 1 n I f \ M: ¿Mt 60 © Krevetska niša oblikovana ugrađenim ormarima © Dvostruka niša (s površinama za odlaganje na vratima) (Q) U ^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta. ^ 70 T 33 33 1 \ 30 jf / / Unutarnje površine tapete ili obojene (6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje Ugrađeni dvostruki orrrar.25 3. 90 ^ ^ Prohodni ormar između dviju prostorija 2. 1. Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s gornjim ormarom • Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari. Ventilacija je potrebna i za garderobe @ . Najpovoljnije su masivno obrubljene niše s običnim podom. dobro iskorištenje prostora 10 © Presjek -> (§) 60 Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» 60 ® 1. pa su poželjni ormari duž cijele stijene. ormari obostrano Prostorija za ormare s mjestom za oblačenje 253 .00 1. © i Ako su ormari uz vanjski zid. jllfi i t i á . Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora.

frotira* za tuširanje 6 kom.60 . (5) Muško rublje 3 kom.5-10 kom. ^Ulu ® Ženski "I kaputi " MuškT" kaputi Kaputi (2) Ženska odjeća 6 12 6 12 12 3 8 24 pidžama dnevnih košulja potkošulja mrežastih košulja gaća košulje za frak maramica para tara pa 2 ljetna šešira 2 zimska šešira 1 slamnati šešir 1 kruti šešir 1 cilindar 5 pari cipela 1. 15 pari čarapa za prijelazno vrijeme 8 pari rukavica 8 pari cipela 5 bluza 4 šešira 4 večernje haljine 4 ljetne haljine ostalo 6 plahti 6 presvlaka 12 jastučnica 6 frotir. 50-70 cm 5-10 kom. 1 frak 1. naslon u obliku vješalice za odjeću Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem površinama vratiju..30 85 za damu 18 gaćica 1 zimski kaput 1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 2 ljetna i kišna 5 potkošulja 6 pidžama i kaputa spavaćica 4 kostima 5 vunenih haljina i halj. malih frotir-ručnika Ci) Ručnici i si. 253 254 .. dimenzije s.45-1. ručnika 24 ručnika 6 krpa za brisanje. 3 para sportskih čarapa Muške čarape 10x8x3. 4 §^>5 cm GARDEROBE U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: za gospodina 2 ljetna odijela 2 zimska odijela 1 sportsko odijelo 2 ljetna kaputa 1 kišni kaput 2 zimska kaputa 1 crno odijelo 1 smoking.5 Čarape i rukavice Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić Stolica za odjeću.

„ . Toaletn. ormanc Ormarić za lijekove pod ključem Dva umivaonika s držačima ručnika između njih Dvostruki kombinirani stol za umivanje s donjim ormarom Kombinirani stol za umivanje 255 . 0 0 ^ © WC ispod kosine krova ili stuba © Podnožje pomično I—S 55—| 1 1. . također i s konvektorom 11S1S75 1 t—41—1 t-33sH 2.KUPAONICE OPREMA -> tH 1.20 Konzolna WC školjka s niskim vodokotlićem WC čučavac (francuska izvedba) ® WC školjka s ugrađenim vodokotlićem.70 © Kod kraćih kada veća je potrošnja vode % 7T T 38 \ 1 I-30H U tuš kabini J105 1 (4) Ugrađena kada Obloga kade jedno.25 1. potrošnja vode 6 litara 1 . .05 1 ^l^rLdbT" ^ ^ ^ Prostor između kade i zida Poželjan slobodni prostor 19-22.04 1.ili dvostrana. 1 (-27-40 •23-ar (14) Bojler ispod umivaonika Protočni plinski bojler s priključkom na dimnjak .

Umivaonik 35-45 35-45 60-75 100-120 2 . —L— I—A—I U® 1 55 15 40 H 20 40 H h- 25 -2.35 1—'7°—H—9C 1| 1. Radi akustične izolacije treba upotrebljavati armature grupe I.55 120-175 100-145 BxT 75 x 90 1/ 80 x 80 90 x 90 8 0 x 100 _ P ® I—1.70 ——I •• c• l i t ó B li A B L T 115-145 40. 255 © .50- Iz higijenskih razloga bolje je postaviti školjku uza zid.. Tuš . Povoljno: visoka kada s ugrađenim konvektorskim grijanjem s. — L — I-AH 1 O p © n A B L T 38-45 60-75 55-75 120-135 \\{l/) --—J 1 [q] ' 6 5 ±15 40 2. Pisoar ->• 0 .20 m ne pruža dovoljno prostora za ruke pri pranju. Dvostruki umivaonik širine 1. 255. Mješalice s polugom štede vodu i energiju. Kupaće kade Najčešće je to ugrađena kada.© Danas uobičajeno i u kući.05- TT I B I _ A B L T 80-100 75-100 80-100 130-175 3.70 1. H — H H (SI (8) gl 20. 7 0 .] 70!) Í t ^ h I 7 5 — 9 0 2. 40 .80 100-120 120-150 V © 25 .20. 40 15 50 20.kade služe uglavnom za pranje tijela. 4. U — ® I—80—I—90 1 j————1. Zahod sa stojećom ili zidnom školjkom P® — 1 1. 25 40 20 40 15 1 H H 40 20 i p ® —I 30 90 1—I . n? 1 t t 160-180 70.25 1 — V © -2. Kupaće kade osim za pranje tijela služe i za oporavak (ljekovite kupke).15- ¥ fl 5.20 1 P© -2. 256 . K D Mora biti dovoljno velik i imati dovoljno prostora za odlaganje. Armature ispod žbuke štede prostor i lako se održavaju.e 20 60 1. Zahodske školjke s dubinskim ispiranjem smanjuju neugodne mirise. Bolje rješenje su dva umivaonika s prostorom za ručnike između njih i sa strane za odlaganje s.KUPAONICE tu i..00—t—70—I [ — 1 .

preporučljivo je predgotovljavanje. kao drveni kostur s pločama od lesonita.40-1 P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S in^alacNe ^ 53 V © w c kabina u bolnici 257 .806 6 H—72—H 1.945 2. zgrade za odmor.745 1. max mm ^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid I 1. Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama .53 1. Postoji i izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala.53 P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije.> © .© . naročito za zgrade u nizu. hotele i za sanaciju starih zgrada. kuće za više obitelji.© . min. prešanoga nehrđajućeg čelika.76 2.875 1. s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. cijele kabine za cjelovitu visinu etaže.30®.SANITARNE KABINE PREDGOTOVLJAVANJE w o f iojio) Biok ugrađen u zid Blok ugrađen u zid mmmmmm © Blok ispred zida i f f—>. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom jednaki. [oJ(q) Blok ispred zida 0 v v Uobičajene instalacije za tzv.72 H ( j ) oknom S tUŠem i )sklmj^ ( g ) Mala kabina s kadom ' lnsta a c i P® Kabina s kadom 1. mokre prostorije najčešće su skupe i zahtijevaju vrijeme za izvedbu. max. © .115 W (6) Kao prije. s tušem „ I 2. aluminija. ali i drugi sintetični materijal. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi .32 bABS P © wc-kompaktnakabinasobjektima P . sred.285—I 1-1.05 " si 39 !R "l 1 1. sred.45 2.20 - 1. ali tuš sa strane Kompaktna kabina . zgrade s apartmanima.> © Dimenzije instalacijskih okana Instalacije kućne tehnike Z W K WAS pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu •• WA r G Hu Hr min.6 -1.2. azbestcementa.> © do (3) instalacijski zidovi. Poliester armiran staklenim vlaknima.. Konstrukcije: Najčešće tipa sendvič. .

® Odnosi kupaonice prema ostalim prostorijama Uređaji Površina za smještaj Širina u cm Dubina u cm Toaletni stolovi s umivaonikom. ugrađenim u zid) 11 Pisoar 40 40 40 75 60 40 Sprave za pranje 12 Perilica 13 Sušilo za rublje 40 do 60 60 60 60 Kupaonski namještaj . soba supruga Spav. gornji ormari prema proizvođaču (4) Kupaonica na hodniku. soba supruge Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI Kupaonica ra g •p O Spav.5 25 10 10 40 20 30 37 37 37 37 37 37 38 37 40 4 4 4 6 10 10 10 10 5 Kupanje: Ležeća kada Sjedeća kada Kada za noge Tuširanje 140-160 40 25 40-75 40 40 40 40 15 5 5 6 Njega tijela: Brijanje na mokro Letećim vratima mogu se spavaće V ® p°ostorHa Pa0niCa ° d V ° i i . a za starije sjedeće ili ležeće kade -> primjer @ . min) /gN * Kupaonica dvojim vratima dostupna s hodnika i spavaće sobe p. umivaonici za ruke i bide 1 Jednostruki toaletni stol 2 Dvostruki toaletni stol 3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom i donjim ormarom 4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika i donjim ormarom 5 Umivaonik za ruke 6 Bide (bidet).kada >170 > 80 >75 >80* WC i pisoar 9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 10 WC bez vodokotlića (s vodokot. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. temperatura i vrijeme trošenja vode 1 37 4 258 .® s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice s tušem.kada s b = 90 i 75 cm (ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u Potrošnja tople vode za: Pranje: Ruke Lice Zubi Noge Gornji dio tijela Donji dio tijela Cijelo tijelo Glava Pranje djeteta Potrebna količina tople vode (0 Temperatura tople vode (°C) Vrijeme trošenja (pribl. V Neposredni pristup kupaonici i WC-u letećim vratima iz roditeljske spavaće sobe 14 Donji ormari. stojeći ili konzolni na zidu > 60 >120 > 70 >140 > 50 40 >55 >55 >60 >60 >40 60 Kade b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 7 Kada za kupanje 8 Tuš . Kupaonica između spavaćih soba. visoki ormari. i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika (TT) Potrebna količina tople vode. dostupna iz hodnika 5 5 0. između sobe za boravak i tri spavaće sobe 40 * Kod tuš . mora se u kupaonici predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade ljude pogodniji su tuševi.

kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru. Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne naprave uz ogledalo. jer će tako biti najniži troškovi instalacija i akustične izolacije. sušilo za ručnike.® . U višekatnoj zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski zidovi leže jedan iznad drugoga. čaše za pranje zuba. bide i mali umivaonik zahodu. Kada za kupanje i/ili tuš .Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih soba . Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod. Zidna i stropna žbuka moraju biti u stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za pranje i čišćenje.kada. Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Ugodna temperatura kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. a zahodska školjka. Verfasser © Kuhinja. kupaonica i WC na jednom instalacijskom zidu * /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće y f m y sobe Velika kupaonica Kupaonica i sauna (veza preko tuša) 259 . šalice za sapun i površine za odlaganje. Obloga poda mora biti sigurna od klizanja. Prostorija kupaonice znatno je izložena vlazi. moraju površine biti jednostavne za čišćenje. upravne zgrade) + 15 °C. smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička instalacijska okna.30 m. ormarić za lijekove i zavoje (pod ključem).© . s krovnim prozorom p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće sobe i kroz tuš / WC U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® IB1 IS! C l | Spavanje I1—) Spavanje a V v (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu . (6^) Tipični hotelski tlocrt: hotel "Nassauer Hoff" Wiesbaden arh.KUPAONICE POLOŽAJ U KUĆI DIN 18022 Prema DIN 18022. a također i kupaonicu i kuhinju. kupaonica i WC na jednom f < / o N paonica i WC u unutrašnjem podinstalacijskom zidu ručju tjr Kuhinja. Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. Prostorije se zaključavaju. ® .. kuKuhinja. dodatna grijalica. ogledalo s rasvjetom. ^ Kupaonica u tavanu. na visini od 1. u drugim zgradama (npr. kućno gospodarstvo.@ ® . bojler za toplu vodu. Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom iz hodnika . Ako se nalaze u unutrašnjosti zgrade. Za zahod u stanu + 20 °C. rukohvati iznad kade. umivaonik i perilica pripadaju kupaonici. Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata.» © . držači za male i velike ručnike. po mogućnosti s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. Jačina buke koju uzrokuju kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne smije prijeći 35 dB (A).» ( i ) . kutija za papir na dohvat ruke.

ali širine 2.15 m © 2. 70 40 V (8) 55-65 (9) 1.65 2.60-1.50 Kao -> 0 . 70-75 Kupaonica i tuš odvojeni Kupaonica i tuš odvojeni. tuš i kadu koji su od umjetne smole (poliester).> 0 .00 .^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje Uj 0 90/90 25' 40 '25 U © WC i tuš odvojeni Tuš. s dva umivaonika Kada sa zaobljenim kutem. oblikovani i prilagođeni svojoj namjeni. WC. potrebno u skučenom prostoru 260 .44 80 Kupaonica s kadom u kutu 75 t " ® 75 75 Tuš i kupaonica na 7 m Mala kupaonica s iskorištenjem ku.80 Kupaonica s odvojenim tušem 10 76 75 Kada i tuš u kutovima Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš li! •¡¡fli • Kupaonica I h i u zasebnim prJIto. umivaonik 1.p 5. bide. tj. ali širine 2. sa širokim dijelom za ramena i uskim za noge.0 prikazuju minikupaonice. Tržište nudi i kade sa zakošenim kutovima.15 Kao -> 0 . Prema tome. zahtijevaju najmanje prostora.KUPAONICE PRIMJERI IZ PROJEKATA Primjeri .50 m Primjeri uređenja malih kupaonica 6 0 76 0 šesterokutna kada i tuš 1. tako da se vrata mogu lakše otvarati (za stare zgrade) V© 1.

40 °C). djelomično pokretni krovovi ili dijelovi hale omogućuju da se pri lijepom vremenu kratkotrajno otvori hala i bazen koristi kao otvoreni (kupanje po svakom vremenu). pa ne treba ventilacijom poremetiti taj sloj. daske za skakanje zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. aluminij otporan protiv morske vode. nakon kratkog vremena prestat će se upotrebljavati! Uobičajeno: voda 26-27°. bazen s izolacijom protiv materijalnog zvuka).7. 1 1 | Ventilacija | Uobičajena veličina plivačke dvorane <D dvorane kod jednoobiteljske kuće Raspored prostorija oko plivačke 40 1. Najčešći način građenja je cjelovito izolirana zimska hala (Km = 0. podvodni reflektori (paziti na sigurnost). Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje sredstava za dezinfekciju. uklanjanje vlage iz prostorije ventiliranjem je skupo. sola rij. treba mnogo svjetla. prozore okrenute prema vrtu. protustrujni uređaj za plivanje.> © . zrak 30-31°.> ® . otvoreni prostor. Uz visoku prozorsku termoizolaciju. a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora.!' 100 __ Normalno prskanje A = »:•-•• -»u Protustrujni uređaj 2.> 0 Hot-Whirl-Pool (masaža.4).25 m/s. 262 širina ovisi o obradi površine zida (visina prskanja .50. U stanju mirovanja već pri niskim vrijednostima prestaje isparavanje jer se nad bazenom stvara zasićeni sloj zraka.73). tobogan. kompleks saune (sauna. nužno. kombinirano s uređajem za ventiliranje. Podno grijanje je dodatni komfor. Ušteda do 30% ukupno potrebne topline. 262. omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko bazena tapison). prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 . Ostala oprema: startni blok. opasnost od prehlade). ugraditi opremu za zabavu! Bazen u podrumu. tuš. 2. inače. mjesto za najmanje 2 ležaljke. Tehničke pojedinosti Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik. proizvoljno određena veličina bazena Plivački bazen Presvlačenje Grijanje 37. prostorija za hlađenje vode.PRIVATNI ZATVORENI BAZEN QP Neprijeporno služi uživanju tijekom slobodnog vremena. b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj sobi. Nadzemni prolaz oko bazena ->s. samo pri temperaturi zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje higrostatom) u stankama između kupanja. smjestiti uz kotlovnicu. Važna je zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk. problematično zbog toplinskih mostova._ I.j Travnjak za ležanje ] - Bazen za djecu j © Veze prostorija uz zatvoreni bazen • • • •• Hotel u velegradu / s / e Uobičajeni hotel 9 /* ' > /"vobičajeni hotel Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) s koritom za prilaz. Ušteda energije može se postići toplinskim pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju.^ D o n j a gra lica 32 Hotel u velegradu Kreveti 100 200 300 £ Kreveti 100 Max. ili primitivni ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika brzina zraka.! > 150 res: Jako prskanje . Zbog visoke relativne vlažnosti zraka do 70%.00 Najmanji bazen ® Udaljenost do koje dopire prskanje od mjesta nastanka 261 . Isparavanje vode 16 g/m 3 sat (mirovanje) do najviše 204 g/m 3 sat (upotreba). 262 (ii) . ako je bez otvora. konvektorima ili zračno grijanje. %* ° a .. ali nužno.5 ¡Uređaj za miježanj44)de 4. pokrivanjem bazena (rolo ili pokretni prekrivači). u hali je nužno imati (i ako je dograđena uz kuću): zahod. preljevna posuda na kraju žlijeba (oko 3 m 3) . / / Kuhinja "|— | vanjski bazen [ Blagajna Strani posjetitelji Prohodni bazen ] Terasa s ležaljkama —Igralište "| . prostorija za odmor) . 262 s kanalima u stropu i podu. Dodatne prostorije: prostorija za boravak. masaža i fitnes. ima smisla ako je izolacija poda k > 0. rjeđe neizolirana "ljetna" hala (po mogućnosti rastavljiva). ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za miješanje zraka -» s. bar. priručna kuhinja. grijanje radijatorima. nepotrebno je grijati prozore toplim zrakom. Minimalne dimenzije bazena .25 obilazna staza u. predvidjeti podzemni prohodni kanal za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i vođenja ventilacijskih uređaja -» s.85 W/m2 k max). ugradbom dvostrukog stakla (K = 1.© . nikako gips.. ili zrak u hali < 29°. relativna vlažnost zraka 60%-70%. prigušivači zvuka za ventilacijske uređaje. drvo obrađeno lazurnom bojom! Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi (prije: najviše = 0. Glavni problem je vlažnost zraka: iz bazena voda isparava dok se ne dosegne granica zasićenja -» s. svaki mali toplinski most dovodi u kratko vrijeme do štete na zgradi! Specijalna literatura -»QP . @stiju broj istovremeno prisutnih go- © Hotelski bazeni u Njemačkoj.00 . maksimalna brzina zraka 0.

a mnogo je bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu obilazne staze. vlažnost zraka 50% 1 60% 1 70% © Aluminijski bazen s oblogom od poliestera Tempe ratu ra 28°C R 24°C M R 26°C M R 28°C M R 30°C M 21 219 48 294 96 378 157 471 26°C 13 193 53 269 104 353 145 446 28°C 0 143 21 218 66 302 123 395 zraka 30 °C 28°C 0 67 2 163 31 247 81 339 0 143 36 227 89 320 " Razlika temperature voda/zrak od 4K ne može se trajno održati Strojarnica (l^) Plivačka dvorana ispod terena Specifična količina vodene pare u © z a t v o r e n o m bazenu (g/m sat) za stanje mirovanja (R) i maks. u novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta oblogu stropa koja apsorbira zvuk). Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja dodatnim vanjskim bazenom i spojnim kanalom kroz koji se može plivati.Obloga od poliesterskih ploča Prohodni kontrolni hodnik /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulacijom (jednostavno rješenje) L Nosiva ploča I. slijed donjih linija: stanje mirovanja. Najčešće je potreban nadzornik bazena (smjernice saveza HUK-a poštovati). lako pregledno Relat. . ali ormarići za odjeću pod ključem. analogan hotelskom.gornja linija. reška JT^TTT. Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» (2) jednako lijepo kao ( 4 ) . već nakon nekoliko prvih mjeseci neće više biti "prihvatljiv" Klizni ležaj Prstenasti vod Prstenasti vod Naglavnica bazena. Izgrađen nadzemno sa zidovima od lake opeke skuplji je za oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer su i instalacije jeftinije). Uobičajena podna obloga: keramika.5 mm (izolacija). Zajednički bazen. preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" Ij X ... kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv gljivica na nogama! Grijanje poda uz temperaturu zraka > 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno je! Materijal za obradu površina mora biti otporan na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom..vrata I Preljevni žlijeb sustava "St. sauna.Žlijeb / /Rešetka / Dilat. ali potrebno samo s jedne strane. temperatura vode tw=27°C. Predvidjeti slivnik u podu. odvojeni ležaji. .30 "C/84% vF. PVC folija debljine najmanje 1. Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge.»» Prstenasti vod ® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb Prozori . oprema za odmor i zabavu. b) ako služi za više od 60 do 80 stanova. ^ vanjskom zidu piŽM g Hibridna toplinska pumpa postrojenje za odvlaživanje Shema postrojenja za dovod svježeg zraka © Jednostavno postrojenje bez dovoda svježeg zraka . stijena od platica|v°%y"v . najčešće bez nadzornika. bar. mirovanje 28 mbar 30 °C/65% vF. ležaljke. te livadom za sunčanje. Važno: velike površine za ležanje. nekoliko kabina za presvlačenje. neposredna veza između hotelske sobe i bazena (dizalo.) odn. Važno: potreban je ventil za izjednačenje s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo razaranje bazenal Obloga: keramika. sprave za vježbanje.) 262 . plivajući protustrujni uređaj. hoteli za zimske sportove..(§) . Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine nije potrebna. (3) Površinski usisnik (Skimmer) © Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" f Rubnjak bazena H Rešetka ^ p l o t e ™ Ploča za prihvaćanje ReJMto Hop. jeftino.Termoizolacija ovješena Podno grijanje ovješeno = jednostavno. podvodne reflektore s brtvenim prirubnicama! Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno zbog podzemnog kontrolnog hodnika -» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. prirodni kamen (pad prema slivnicima!). Moritz" Hidroizolacija i parna brana [-Estrih u padu r Stakleni mozaik ili slično *-Alum. Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) Bazen za hotele: općenito je dovoljan ba2 zen površine 60 m iznimke: hotel za vrhunac sezone. npr. Skimmer ili bolje žlijeb. stakleni mozaik ili jednostavni nalič (vodonepropusni beton!) ili poliester. posebno stubište). granica isparavanja u pogonu 36 mbar ( . Irtvena traka ( / '/i Rubnjak bazena /Hrapave ploče Rubnjak bazena Hrapave ploče PRIVATNI ZATVORENI BAZEN -> Q D Bazeni se najčešće grade od armiranog betona. Glavne teškoće: a) dogovor oko troškova i čišćenja.. korištenje (M) prema Kappleru -> tH T&T T5 0 + 1 0 + 2 0 i f 3 0 + 4 0 Temperatura zraka odnosno vode Ventilator za odvod zraka v.jeftinije u nabavi i eksploataciji Granica isparavanja kod zatvorenog bazena .

..OÏ f ..^pH Bo^ulactja V P r e m a Kanalu v P r e m a kanalu FloKulacija.90 6.40 1.70 x 5.20 x 1.r -.80 .50 x 3. 1.00 x 1.10 x 1.50 6.--_—_ --. .ovl bazen za 5.50 x 3.20/1.r ^ t .60 10.50 12. r (8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 7^ F .10 1. Go.00 x 3.20 x4. Korig.60 10. /¿n P l l v a n J e ">• (2) 263 . vrtložni bazen i sauna Podne ploče M / 7 . mogućnosti ugradbe Bočna kanalska pumpa Uređaj za mjerenje i regulaciju Dezinfekcija^ Kojek.35 11. . ..20/1. p h (3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom (4) S h e m a cjevovoda z a whirlpool .95 x 1.Klupa za sjedenje BAZEN ZA PLIVANJE DETALJI Prema kanalu @ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom Voda .20 x 2.10 x 1.00 x 6.20 x 4.00 x 1.75 1.---r _ Terasa Plivački bazen.-.50 ¿jpN _ . jesak .20 x 1.50 p'tfp1' J:V> Q.20 x 1. vrtložni bazen i sauna (jo) Plivački bazen s rimskom stubom Ulaz > (j) Plivački bazen.Betonska ploča Poliesterski bazen / gotovi bazen za plivanje .1 " t Odzračivanje žlijeba ti Komand Dmand U zidu bazena dolje (2) U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče Pokrivanje bazena.

Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet.5 do 5 perilica. Bolnice.20 H 595 20 H PRAONICA RUBLJA . umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet. Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje. Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%). Za hotele. Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet.V.3 kg/mjesto. Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan.8 perilica Potrebne su 1. Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%.••V.V. oko 5 kg/krevet (turistički hotel.V.3 izmjene rublja). Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se računati na približno 1 sat. Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju samo određeno vrijeme u danu. za dojenčad: oko 10 . 1 jedinica = 1 stanovnik Iznalaženje potrebnog kapaciteta: U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno. 90 kreveta po 20 kg Stolno i kuhinjsko rublje oko Potrebni kapacitet = 2000 k = 1800 kg/tjedan 200 kg/tjedan 2000 kg/tjedan S- (5) Centrifuga za rublje ® r Pogled sa strane (§) 9 = 57.3 kg/jedno pranje Utičnica 3x6 Stambena zgrada sa 90 stanara oko 3 kg rublja po osobi i tjednu Potrebni kapacitet= količina rublja/tjedan !L (7) Vreli valjak ® »%••••••••••••••••••• H50I-390-I Pogled sa strane-» ( j ) broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) = 9.1 kg/jedno pranje 3x7 Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave. Dom.V. Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici). 226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% Prema iskustvu.5 kg/osoba potrebni kapacitet praonice = I 1100 700 1 1 (T) Centrifuga za rublje (2) Pogled sa strane (T) 20 H 595 20 H rivanje novca T + količina rublja/tjedan broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan © Sušionik Pogled sa strane -> ( f ) Primjeri proračuna 1 Hotel sa 80 kreveta.6 kg/jedno pranje 2.1 0 kg/krevet (tjedno 2 . popunjenost 60% = 48 kreveta 4 izmjene posteljine /tjedan.6 kg/jedno pranje = 150 kg/tjedan 100 kg/tjedan 250 kg/tjedan = 8. oko 8 .1 2 kg/krevet. pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%. Pansioni: oko 3 kg/krevet Restorani: oko 1 . Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet. Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu.8 = 2 perilice.V.> QD r ~i i ili® ® 0 • i '. Hotel sa 150 kreveta. Bolničko osoblje: oko 3. Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan Potrebni kapacitet = 650 kg/tjedan = 18. tj. klinike (do približno 200 kreveta): Opće bolnice: 12 .0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4. to vrijeme može se pretpostaviti da je između 16 i 20 sati (= 4 sata).V. Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet. Dječji domovi: oko 4 kg/krevet.UREĐAJI ZA PRANJE ii íI . 70 mjesta za bolesne 70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 9 5x5 50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja stolno i kuhinjsko rublje (nije sumnjivo na infekciju) Potrebni kapacitet = 250 kg Potrebni kapacitet = 840 k = 33. za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 60%.1 5 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja). 4 pranja mjesečno za 1 SJ.V. oko 1 2 . tjedno 1 izmjena rublja). 5 .1 5 kg/krevet. kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet. popunjenost 60% = 90 kreveta Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet. Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ). (9) Koritasti valjak Pogled sa strane • 264 .

Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za zaštitnu odjeću.-' © Pranje © Sušenje © Glačanje I Pranje Korito I pokretno postolje Ti K| 1-1.» © . prost.UREĐAJI ZA PRANJE © Pranje i centrifugiranje © Sušenje -> CD Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu. Podovi.© . pulover Hlačice Maramica Čarape Čarape s gaćicama Glačanje + Šivanje + Posteljina Navlaka 140 140 75 350 170 10 170 130 Plahta 160 x 200 150x250 850 670 600 200 _>0D + ® Preklopna navlaka 140 x 230 Jastučnica 80 x 80 Stolno i kuhinjsko rublje Stolnjak Veliki stolnjak Salveta Ručnik Krpa za suđe 125 x 160 125 x 400 70 x 70 40 x 60 60 x 60 370 1000 80 100 100 110 80 75 25 15 70 100 Radna odjeća Radno odijelo Overall Pregača Muški radni ogrtač Ženski radni ogrtač 1200 800 200 500 400 U dvije odvojene prostorije -a M Glačanje © Prosječne težine komada rublja a 2£ Pranje T T ® •rl r ©r K = Blagajna JL © Pranje © Postolje Sušenje K.» © . postolje © Korito za rublje © Blok za glačanje ® Stol za odlaganje © Stol za odlaganje @ Stol za glačanje Pokretni regal | Q ) Šivaći stroj izdv. zidovi i vanjske površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se moći prati i dezinficirati.00 © Sredst.PRAONICA RUBLJA . tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata . V _ © © © Glačanje ©Vozno postolje © Korito za rublje © Stol za odlaganje 1 Blok za glačanje J pokretan) © Mala perionica za hotel ® © ® (D ® © ® © ® © © © ® ® ® + ® Pranje Sušenje Glačanje + + Težina Muško rublje Košulja Potkošulja © Težina Rublje za kupaonicu Ogrtač za kupanje Ručnik za kupanje 100 x 200 Prostirka za plažu Ručnik Kupaće gaće Kupaći kostim 67 x 140 50x100 1-djelni 2-djeini g 900 800 400 200 100 260 200 © © Razvrstavanje Glačanje 9 170 laka teška kratke duge 100 150 75 180 450 20 70 Odlaganje Skladištenje + + Gaće © ® © ® @ Pranje Sušenje Razvrstavanje Glačanje + odlaganje Skladištenje Glačanje + Pidžama Maramica čarape (par) Žensko rublje Bluza Garnitura Podsuknja Pidžama Noćna košulja Maramica Pregača Radna haljina Dječje rublje (malo dijete) Odijelce Garnitura Kaputić. Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati. za pranje © Pokret.© . svaku sa svojim prilazom .20—t(4) Perionica .samoposluga ®_J KfflDhZMT -4. za osoblje © Razdjelni zid | @CE> © Perilice s jednim vratima u dezinfekcijskoj kabini Pranje s razdvojenim prostorijama za čisto i nečisto ® Perionica u domu za starije osobe 265 .

pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade rahlijim. © Zajednički balkoni s pregradama od pogleda (zaštita od vjetra) © Zajednički balkoni odvojeni ostavama za balkonski namještaj (5) Uvučeni balkon (lođa) © • Smaknuti balkoni Zrak struji I M / o o / _o a_ o a a H ä 7.0 m2 balkon za 3 .> ( j ) . a najbolji su laki čelični profili ili cijevi s dobrim usidrenjem u zidove.0 m 2 balkon za 1 .» © . javlja se propuh -»(§). ali se teško zaštititi od pogleda.2 osobe B = 10 m2 za 3 . jako sunce). Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra -»(2). ispravan položaj u odnosu prema susjednom stanu i kući. pa ju stanari najčešće sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama stvaraju odviše vanjskih zidnih površina. postaviti horizontalnu čeličnu cijev ili posude s cvijećem ->(§). Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: dobra orijentacija prema suncu i pogledu.6 osoba A = 6. tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu zaštitu od pogleda i vjetra . lošega vremena i sunca .4 osobe 266 . suncobrane i si. prostorni odnos prema stambenim. Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde. Masivna ograda ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita. Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3). a u njemačkom klimatskom području nisu prikladne. © Ugaoni balkoni © Slobodni balkoni sa zaklonom od pogleda (ujedno zaštita od vjetra) Lođe su u južnim krajevima opravdane. Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad dječjim igralištem. ležanje. Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. čitanje. što izaziva hlađenje -»(5). Rešetkasta ograda od vertikalnih čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda. sintetični materijali. Još je bolje da su razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj. Funkcionalnoj dubini treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra. jelo. radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči. Služe za odmor.> ( D .4 osobe B = g. dovoljne dimenzije. kiša. i ugodniji su od slobodnih balkona .BALKONI Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. buke i klimatskih utjecaja (vjetar.0 m2 za 5 . već treba iznad nje na propisanoj visini (= 900 mm). spavanje. zaštita od pogleda.5 cm ® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda I^R) Dječji krevet i dječja kolica Balkon s ostavom za balkonski namještaj — • •• • • W B || A I • •SSsSsi— • s I li I li — — o J • I • o p OJ (9) Sklopiva ležaljka ® Stol i stolice A = 7. Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo. drvo na nosivoj konstrukciji. Suprotno tome.

podove u halama. prilazne putove u zaplavnim područjima. 120.5 Komada po m^ 39 39 39 (D Debljinu nosivog sloja (šljunak. Nakon vibriranja posteljica se sabije za 3 cm. Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji Visina cm 6 8 Širina cm 14/9 14/9 Duljina cm 23 23 Komada po m^ 38 38 Visina cm 6 8 10 Širina cm 11.5 22. stabilizacija dna i kosina vodotoka.5 33 Komada po m^ 18 12 Visina Širina Duljina k. nosivi sloj 15 .5/11.20 Komada po m^ 48. vatrogasne prilaze.96 48. 200 © Betonska palisada ^5) Povezana palisada (16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 267 . osiguranje kosina protiv erozije. Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. stabilizirane vozne trake.5 22. 221 Vezano opločenje: za ulice. Visine blokova 6. Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2 ./ m2 8 40. izjednačenje visinskih razlika i osiguranje kosina.20 10.3 5 mm) treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. opločenje kolosijeka. drobljenac veličine zrna 0 . Povezane i okrugle palisade od betona @ .34 (8) Sistemsko opločenje ® Rustikalni tarac \ZZ3 l Blok Visina cm 10 10 Širina cm 33 33 Duljina cm 16.25. parkirališta. 60. 80. 12/6 itd. 150. 10/10. 20/10. Dolaze u obzir i oblice impregnirane pod tlakom © Profilirani blokovi (7) Dekorativni profilirani blokovi Visina cm 6 8 Širina cm 10 10 Duljina cm 10. parkirališta.25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. 100. Podnosi veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući donji ustroj. Dimenzije duljina/širina 22.PUTOVI I ULICE a Visoki rubnjaci © 12 b 15 c 13 d 25 l Skošeni rubnjaci (T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak Zaobljeni rubnjaci (3) © 7 15 9 12 18 15 20 19 22 15 13 15 50 100 50 100 50 /100 \ \ 50 ) 100 e ) Rubnjaci za travnjake © _ - 8 8 6 _ - 20 25 30 Parkovski rubnjaci (4) Rubnjak za travnjake (5) Parkovski rubnjaci © DIN 483 -» s.25 Duljina cm 22.96 visina cm 8 8 Širina cm 7 14 Duljina cm 21 14:21 Komada po m^ 68 51. Uz dobro nosivu podlogu.® služe za ograničenje i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom. Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove.25 11.25 11.5 Kom. 180./m2 1% Normal 3 / « % Klin -1 Klin -2 © © © © © © 8 12 18 46 8 12 12 69 8 9 12 92 8 6 12 139 8 8/11 12 87 8 5/13 12 92 Puni blokovi istih dimenzija © Opločenje okruglim blokovima ® Šuplji blokovi za travu Dubina ukopavanja 1/3 ukupne visine Visina cm 40 Širina cm 9 Osovinskirazmak cm 12.8 mm. 8 i 10 cm.

Šatori STANOVI ZA ODMOR dDO <=zx> <=X> 0 Mali šator s apsidom © Veći šator s unutrašnjim šatorom.45 m 3. spavanje i prtljagu I ^ 1 Dostruki krevet (q\ Perspektivni prikaz-» (5) Noću na mjestu stola 3 ležaja 1.10 Kuhinja- Ili 1 J Noć „ Dan [Garderobni \ I (7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta ® S 4 kreveta.00 (8) Mala stambena prikolica s odjelima za kuhanje. tušAA/C © Dvokrevetna kabina unutra Dvokrevetna kabina uz vanjsku stranu Apartman s prostorijama za boravak / spavanje 268 . nadstrešnicom i prozorima Stambene prikolice Površina za ležanje i — Klupa r Stol 2. toaletom i kliznim vratima U otvorenom položaju: bočni. ležajna površina za 8 -9 osoba Kombi za kampiranje VVestfalia .kuća s visokim bočnim stranicama. prednji i stražnji dijelovi su od Šatorskog platna Visina s kotačima 2. stanovanje 2.12 © Ista prikolica priređena za spa vanje (5 mjesta za spavanje) 2.07 Sjedenje u krug Velika stambena prikolica. sjedenje. 2 apside i nadstrešnicom Veliki šator .Joker 1 ^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 Brodske kabine Otklopni krevet TT n • • • — 1.Joker 1 / Club . Ormar O Kupaonica— ± p r r ~ X s S Kabina s 2 donja i jednim gornjim krevetom. toaletom i kliznim vratima © S 5 kreveta. jelo. unutarnjim šatorima.85 nO) Mala stambena prikolica s prostorima za kuhanje.

Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj — = - i Galerija:::::: 14 m2 - = = EEE Arh. otvorene prema istoku (jutarnje sunce). Immich/Erdenich © Prizemlje ® 1 1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) fm a Lio Ü0DD c i :BÜD Boravak 0 Cli i Sr :0 iiiiiiiiiiiiiiiiiäi f I Arh.15 m 2 Mala vrtna kuća Gornja etaža Spavanje -2.26 2.kuća za 4 osobe.ljestve I .7 m 2 rt Prizemlje 1 Stanovanje Ulaz 1 (?) p^gj^m"3^1™6'10'11 otvorenom 4. I 2.». Za zimske sportove zaštićeno od istočnjaka..30 (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ Presjek Konzolni prepust 5 m tf © Drvena vikend .> ® Kuća za odmor na Bornholmu 269 .. Solvsten U ® Vikend kuća V ® ° r U Z Gornja e t a ž a . 25 m stamb.15 ' 2.1 m2 p © Dograđena vrtna kuća t * (¿) Stube . . Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. Površina 3. ///////////////////// Površina 3. Jensen Arh. drvo). otvoreno prema jugu. Konstantinidis Arh. Hagen ^ m o i Z a 0 d m I2L Dj Arh.36 I ! I (3) Površina 7.KUCE ZA ODMOR VRTNE KUĆE Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od zapadnih vjetrova.44- i i. isto tako kraj vode. Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen. H.15 KuhinjaJ Alat -3. površine 2 Arh.

( | ) . izvesti tako da se može izmijeniti © Mogućnost izmjene grede balkona ili terase 1 100-120 1 100-120 . Zgrada se sastavlja od zidnih i stropnih panela -» Za zaštitu fasade. međusobno povezuju i učvršćuju nazubljenjem.> 0 . Varijanta okvirnog sustava panelno je građenje.@ Najrašireniji način građenja drvenih kuća jest drvena okvirna konstrukcija. Područje prskanja vode treba konstruirati tako da se elementi mogu lako izmijeniti Najmanja debljina vanjske obloge iznosi 20 mm. najvažnije je sprije-čiti prodor vode u drvo.> @ . Drvene skeletne konstrukcije. Vertikalno opterećenje prenosi se preko nosivih rebara. Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica brzo otječe. Pri projektiranju treba predvidjeti zadovoljavajući istak krova. nude brojne konstrukcijske i oblikovne mogućnosti . pri čemu se tesane oblice ili grede polažu jedna na drugu. To je najekonomičniji način građenja drvene kuće. kakvoće. statike i udobnosti. nazvane i kanatne kuće. Građenje drvenim panelima /Jc\ (16) Drvena obloaa daskama horizontalnim /W\ VI) Drvena obloga vertikalnim daskama 270 . Ispunjava sve zahtjeve glede građevinske fizike.GRAĐENJE DRVENIH KUCA .» QP Najstariji način građenja drvenih kuća jest građenje brvnara . Širina daske ne smije biti veća od 140 m m Građenje oblom i rezanom drvenom građom (3) Stijene od punog drveta Sustav u presjeku Glavni nosač Sekundarni nosač (4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) © Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto ® " ® Sustav u presjeku Naglavnica (7) Vidljiva kanatna konstrukcija (9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta © Drvena konstrukcija na stupovima od rezane građe ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko v 5 ' spuštenoj oplati Intenzivno močena drvena oplata.

slobodan pogled Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena na južnoj strani. a gospodarske prostorije prema ulici -»(3). jer vjetar najčešće puše s juga do zapada. orijentiran prema sunčanoj strani i dolini.> Q i (2). hladni zimski vjetrovi. već su prihvatljivi za industriju. Ako je kuća iznad ceste. 175. kako bi svi imali sunce s juga i slobodan pogled s terase ->(2). Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je moguće međusobno pomaknuti. Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce. zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije. 172 a az\ Što veći razmak _Sjeve[_ O Povoljni položaji kuća na ulicama smjera istok . stabala i si. s terasom od istoka do juga. odnosno kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju odmaknuti od susjednih građevina.POLOŽAJ KUCE p Pf a=razmak do međe SJEVER Sjever R] . Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice. hodnici. treba zgradu smjestiti što dalje od ulice. Općenito u Njemačkoj nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad. najveće hlađenje zimi -> s. jer sunčane južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. To su pogodni položaji kad su ulice različito usmjerene -»(§). dvorana Soba za dame Soba za pušenje Knjižnica Prostorija za igre Ured i radionica. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do sjeveroistoka -» @. U brdovitim predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute.jug . Iza kuće najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani jarci za prihvat brdskih voda. Položaj prostorija Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani. 271 . tako da lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do međe. Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. pa čak i mjesto u sobi. soba intelektualca bolesničke sobe oba za goste Mjesto za doručak ISTOK Duboko osunčanje ujutro. donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i gradski smog prema sjeveru i istoku. Vrt leži mirno. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na suprotnoj strani od ulice. Prostorije za osoblje Spavaća soba 7anatlije Garderoba. s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T). ugodno grijanje ljeti.zapad © © Povoljna orijentacija prostorija prema stranama svijeta Blagovaonica Dječja soba Soba za boravak Zimski vrt. Kupaonica pav. Takva su zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno izgledaju. Osiguranje od zagađivanja. povoljan položaj stana: jug do jugoistok. potrebni veći prozori za difuzno dnevno svjetlo. terasa i balkona . Terasa Soba za gospodu Radna soba Stambena kuhinja Stan od jedne prostorije Povoljni položaji kuća na ulicama smjera sjever jug. brdske vode prihvaća sustav odvodnje ceste. nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. jer su tada sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom prema ulici . bolji je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na istočnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zaklanjaju nisko istočno sunce. kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). okružen drugim vrtovima -»(?). usprkos povećanim troškovima prilaznog puta. za zaštitu od sunca markize. Ulica istok . mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta. veliki prepust krova — s. sunčalište Prostori za sport. bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok . mirno je oko njih i osunčane su (istok . garaža može biti uz kuću. Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vrijeme kad se najviše koriste . odnosno jugozapada. 172 saditi drveće Prostor za sušenje (na uglu zbog propuha) društvene prostorije Soba za muziciranje Predsoblje. 177 > Vrlo dobro ÍÑ • / Dobro \ T3" © Povoljni i nepovoljni poožaji na obroncima i uz cestu © Povoljni položaji kuća na različito orijentiranim ulicama Pogodni predjeli za stanovanje Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i jugu naših gradova.zapad). Položaj prema ulici Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na međama).Najčešće su zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća. strme zrake sunca ljeti.zapad Stubište. Zemljišta na padinama brda Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Zemljište uz vodu Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca i magle. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever . Uz pomoć sunčevih tablica -» s. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. po mogućnosti smjestiti kuću uz stražnju među ->(T).jug -»(2).» © .zapad -»(2) i (§).» s . Ti bi krajevi dakle bili neprikladni za stanovanje. manje muke s muhama Građevni pravac Najpovolji liji polo. ostave A Operacijska dvorana HladnjaCa Zalihe Vinski podrum Smočnica Tamna komora Kotlovnica Garaža WC Ulaz Garderoba Atelje Kuhinja Pripremanje * Pranje posuđa Mjesto u A Staje Perionica rublja Soba za glačanje Gospodarske prostorije Prostorije za umi\ vanje i tuširanje \zanatlija i osoblja ¡ t:î ~i—r / / !\ ft Jugoistočna terasa y \ \ m ^j^ni I ZAPAD Vjetrovita strana Duboko osunčanje poslije podne povezano sa zagrijavanjem i blještanjem ljeti -» s. Može se dovesti neposredno do kuće. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu. duboko osunčanje zimi. Posebno je povoljna istočna strana ulice Povoljno Nepovoljno Povoljno Nepovoljno Za garažu povoljno Jezero ili rijeka \ SI JUG Najvrijednija strana kuće. Ako je zemljište šire. jednoliko osvjetljenje. treba višak iskoristiti na zaštićenoj sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora.Prilazni put Malo sunca.

3) | I i 0.4 1 0 Prosječni broj stanara EW/WE Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno Dopušteno variranje Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno D"opušteno variranje _ Prosječno WE/ha " Bruto gustoća naseljenosti"" 3. zasjenjenje.5 I ^ | | 0.45) (0.8 0.5) 0.6 0.5 1 15 (13.78 | 0.6 130 0. kuća s vrtom S D 01 13.5 (20) 1 — tc I 5.6 (0. pogled Oblikovano uklapanje s gledišta arhitekture i vegetacije (2) Odnos stambene zgrade i njene okoline (4) Položaj kuće na parceli i (graditeljsko) uklapanje u susjedstvo Širina.5 (25) 250 (338) 3 m2 m2 I 262 (236) (300) (30) a Dostatna površina za garažu ili parkirno mjesto 5 5 Površina parcele m2 = neto površina za izgradnju (4 + 5) 440 (500) I | 400 (500) 300 (375) 260 (325) 250 (338) | I 262 (266) (330) 160 (173) 165 . raspored prostorija (funkcionalna područja) 272 . skučenost Stambeni vrt Pogled C zasjenjenje Oblik parcele .5)—0.5 0. vegetacija Ulica ÉSÉ Ulica (vT) Odnos stambene zgrade i parcele Zoniranje parcela s utjecajem na oblikovanje tlocrta stana. okolina Klimatski utjecaji vjetar.8 (0.4 (0.5 24 (26) 130 (143) T .- 1 o Minimalna širina fronte m m 22 (25) 440 (500) 20 (25) 400 (500) 20 (25) 300 (375) 20 (25) 260 (325) I 7.5)17.8 150 0. < = P ^ susjedna zgrada Prednji vrt Topografija. 188 Uobičajeni broj punih etaža Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 1 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 I | 2 I | 150 I i 0.45) 0. hladnoća Slobodnostojeća Susjedna zgrada dograđena s jedne strane Susjedna zgrada s obje strane Kontakt s okolinom. I I — .5 ¡ 29-40 ^ 133 3.32) 150 0.75) 130 0 0 n Odnos izgrađene površine prema površini parcele (GFZ) za proračun Maksimalni dopušteni G F Z " Maksimalni dopušteni GRZ" I i 0.4 160 0.4 | I | I | 150 0.5 (0. Susjed.4 160 0. kiša.4) 0. prljavština.62 (0.79 I i 7 150 0.34 (0.5 I 22 77 — 3.5 38 62 | 60 50-62 217 J ^ 2 1 0 J _ 186 I 53 | 20-25 ¡ 70-90 I | I 25 ' 17 100-140 I 28 | 28 I 170-210 42 Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada * Bez garaže na parceli ** Seoska i stambena područja prema Bau NVO § 19.8 0.GRADNJA STANOVA Tipovi zgrada s pripadnim parcelama Slobodnostojeća jednoobiteljska zgrada Dvojna zgrada Kuća u nizu.57 (0.5 33 | 26-38 88 116 90-130 18 24 I | I 28 133 140 38 40 3. 0 Ali •I * •i .20 *** Razlika između neto i bruto površine za stambenu izgradnju 20 - Buka.5 Minimalna dubina parcele poželjna dubina Minimalna veličina parcele 18.

te međusobni odnosi stvaraju preduvjete za približno jednoliko osunčanje tijekom dana.u prvom redu oblikovno . položaji na kosini s 4- Nepovoljno Povoljno Strm nagib terena 273 .3 0 0 " Sunce najdužeg dana u ljetu Spavaća soba Noću Poželjno jutarnje sunce © Dijagram: orijentacija stambenih prostorija ^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz godišnja doba Hi h h b Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. susjednih zgrada. trgova ili krajolika zahtijevaju . Dužnost je arhitektonskog projekta da organizacijom tlocrta postigne poželjno osunčanje pojedinih skupina prostorija. (?) U seoskom okruženju Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika U naselju (6) U "gradskoj" situaciji (7) U slobodnom krajoliku A . ulica.1 0 0 ° Sunce najkraćeg dana u zimi 0 B . mogućnost otvaranja gradilišta. poželjno osunčanje -> W Prostorija za boravak Od podneva do večeri Blagovaonica / mjesto za blagovanje Od jutra do večeri Određivanje položaja zgrada na situacijskom planu. (5) Orijentacija stambenih prostorija Dječja soba Od podneva do večeri A . Krov na 2 vode (?) Ravničarski krajolik Strm krov Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena Ravni krovovi (9) Valoviti teren.Pretežno korištenje prostorija GRAĐENJE STANOVA Pretežno vrijeme boravka.prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće.2 0 0 ° Sunce od početka proljeća do kraja jeseni C . Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije.

katkada kao individualni projekti. Garaže / parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj parceli. otvoreno građenje. 1 1/2 broj etaža S D krov na dvije vode P D krov s lomom sljemena F D ravni krov (5) Gradske kuće 274 . ( 5 ) Gradske kuće zajedničko građevinsko oblikovanje niza jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ili niza individualno projektiranih kuća (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta). otvoreno ili zatvoreno građenje. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu. uobičajeno garaže ili natkrivena parkirna mjesta na privatnom zemljištu (sa strane prema međi). moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. najčešće kao jedinstvena koncepcija projekta (tipska rješenja). 0 Kuće u nizu zajedničko građevinsko oblikovanje kao niz jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća.Oblici zgrada tipični za pojedina područja GRAĐENJE STANOVA . rjeđe kao zbroj individualnih projekata (najčešće je potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje zajedničkih osnova). rjeđe kao zbroj individualno projektiranih polovica kuća. otvoreno ili zatvoreno građenje. Garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili na zajedničkoj parceli.stan za poslugu II 1/2 PD Legenda: 1. moguća prihvatljiva gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. Garaže / parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli. na ulici ili na zajedničkoj parceli. ! FD A . ( 2 ) Kuće u lančanom nizu . moguća znatna gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. moguća visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. Građenje je otvorenog (najviše 50 m) ili zatvorenog tipa. zatvoreno građenje.» OD 0 Dvojne kuće 1 1/2 SD I SD najčešće tipizirane dimenzije prema jednakim ili neznatno promijenjenim tipovima kuća. posebno ekonomičan oblik kuće.glavni stan B . ( 3 ) Atrijske kuće kao individualni projekti (potrebno oblikovno usklađivanje odnosno utvrđivanje osnovnih uvjeta) ili tipska rješenja s jednakim ili ISD 0 Dvojna kuća 1 1/2 PD 1 1/2 SD fvH f ? 1 1/2 FD (2) Kuća u lančanom nizu 1 1/2 PD II FD I FD (?) Atrijske kuće I FD neznatno promijenjenim tipovima kuća.

» ( 2 ) . Preporučljiv način građenja jer je moguća povoljna gustoća uz visoku kakvoću stanovanja. rjeđe kao kombinacija zasebno projektiranih polovica kuće. Prilagodljivost glede osunčanja ograničena (rješenja tlocrta moraju biti usmjerena prema povoljnom osunčanju).V.00—| Kat J X WA Presjeci FD m. najekonomičniji oblik kuće s vrtom . Zahtijeva se jedinstveno oblikovanje krovova. Kuće u nizu: Jedinstveno oblikovanje tlocrta i izgradnje. Kuća u nizu je. Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja uvjetima osunčanja.» © . l V. p r o s . Često jednaki ili beznačajno različiti tipovi kuće. E urar 2 li 18-22° -12.^ 1 2 3 6 Glavna © Skica izgradnje Gradska kuća iffl^ W M spavanje < 3 " Nusprostorije 275 .V. Minimalna veličina jedne parcele 375 m 2 . uz dobru kakvoću stanovanja. Garaže ili parkirna mjesta često su sa strane prema međi.-»(T) Kuće u lančanom nizu: Kolektivno oblikovana izgradnja.GRAĐENJE STANOVA ->PP FFT3" V Ali T I j ] FD Ulica N L_ t © 4mifi EG Prizemlje Presjeci FD Dvojne kuće Dvojne kuće: široka sloboda u oblikovanju tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost prilagođavanja glede osunčanja. Javlja se i kao individualni projekt. jedinstvena koncepcija tlocrta i arhitektonskog oblikovanja. z a boravak fc. Minimalna veličina parcele 270 m 2 /kuća.50- Prizemlje Kat Presjeci N Ulica TWIV!' _L I T L. I t Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci © Kuće u nizu Gradska kuća: Zajednički građevinski oblik kao nizanje jednakih ili usklađenih varijanti tipova kuća ~> (I). 4 [ML 1 • 1 1 I— | Prizemlje (2) Kuće u lančanom nizu -L 10. Slobodno oblikovanje tlocrta. Moguće je otvaranje građevinskog zemljišta uz uštedu prostora i troškova. Minimalna veličina parcele 225 m 2 . rješenje detalja i izbor boja. Atrijske kuće: Moguće kao zbroj individualnih projekata ili kao kolektivno građevinsko oblikovanje. Visoka gustoća uz dobru kakvoću stanovanja. garaže/parkirna mjesta na privatnom zemljištu ili zajedničkoj parceli -»(3). izbor materijala.

Kulka __ Prizemlje varijanta Varijanta Kuća u nizu 1. Leonhardt i E. Sve instalacije u jednom oknu ^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. K. Disch Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu Arh. Kulka/Neufert U Balkoni] Kat 1 t Potkrovlje (¿) Kuće u nizu. VVoicke V ( J ) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) Arh. i B.STAMBENE ZGRADE U NIZU Potkrovlje Potkrovlje / stan za poslugu K -v i 11^ u Prizemlje M __ Xj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju Arh. Hermann t ^ ( § ) Podrum i potkrovlje -> ( f ) Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 276 . kat i stube za stan za poslugu u potkrovlju (3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti Arh. H.

Gospodarsfl prostorija m Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem Arh. Neff Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Rad. L. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada.DVOJNE STAMBENE ZGRADE Prizemlje / ^^^ CD Smočnica ^ Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom p (6) ' Prizemlje ^ v o i n a s t a r r | bena zgrada ena zgradi podijeljena dijagonalno V © Kat -> (§) Prizemlje Prizemlje T " [Kat t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama t* (8) ' Dv ° j n a st a m b ena zgrada s ulazom j L / g \ Dvojna stambena zgrada s ulazom spriieda * V—' sa strane Prizemlje V (¿) Kat Arh. suteren (l2) Prizemlje 277 . R.

Tako se i jako duboki tlocrti mogu osvijetliti . jamči visoku kakvoću stanovanja. Kat Spavanje .T Spav. Papendick t^ (9) Kuća s vrtnim dvorištem / prizemlje Prizemlje s vrtnim dvorištem u predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji Ulaz t<0 l r a. A. Podrumska etaža Prizemlje. kako se ne bi ometalo oblikovanje tlocrta -»(T> + (n) Stanovanje u vrtu zahtijeva relativno male slobodne površine. Bahlo.> ( ? ) . Jacobs i Wiedemann t ' ^3) Prizemlje V ® V © Presjek ~> V © Presjek 278 . površine u ® Prizemlje -» © V® Arh. usporedi li se sa slobodno stojećim zgradama. K Kupaonica Natkriveni hodnik Arh. Kuhn. Kuća s vrtnim dvorištem i direktno dostupnom slobodnom površinom Arh. Hennig ^ © Arh. premda na relativno malim parcelama.nr 01 .F 3 Arh.® Izgrađeno vrtno dvorište. twf __ Vi^ Arh. Schwingen i Wermuth Ulaz f* Arh. U drugom slučaju. Ungers Diferencirani slobodni prostori Trti Spavanje | Vit r= Boravak — . Latty i Tucker Kuća s vrtnim i gospodarskim v 2 / dvorištem TT Arh. Stosberg i partneri dvorištem V_V V © Dvoetažna atrijska kuća . 180 m 2 stamb. dovoljna je veličina jedne sobe za dnevni boravak. prije svega zato što su zaklonjeni otvoreni prostori. moraju unutarnja dvorišta biti što je moguće manja. C. Kohnke. Chambertin . Boskamp i partneri. kad se za vrt i dvorište zahtijevaju velike površine.STAMBENE ZGRADE ATRIJSKE KUĆE Unutarnjim dvorištima stvaraju se otvoreni prostori koji su zaklonjeni od trećih osoba. _ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim tw * m i \ Jednoobiteljske zgrade s vrtnim dvorištima Arh.

Tissi u.— . Potz Đ ^ o O Q Spavaća Kiipi-MP soba ffB^ — t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh.1 - I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh.STAMBENE ZGRADE Op "p *-« itiinjalli t nP U Jelo ""jpiliitf—if-1 i1 Boravak u Rad - r Q \ i i Terasa !! n i i ¡1 4 . Heckrott 279 .

. temeljem kojih se određuju stakleni elementi.. kako bi se oba područja mogla termo-tehnički razdvojiti -» 0 ~ © P © Prizemlje-» © . ventilacija i zasjenjenje.® ® ) Presjek ® .® V>® Kat pr © Presjek -» ® . Cramer Arh.@ Arh.. U najpovoljnijem slučaju može ušteda energije iznositi oko 25% ukupne potrebe. Važnija je korist u tome što zimski vrt povećava kakvoću stanovanja. B.STAMBENE ZGRADE SA ZIMSKIM VRTOVIMA Zimski vrtovi nisu jednostavno staklene dogradnje. Gundogan V @ Prizemlje 280 . Hellwig M Balkon V® Prizemlje -> U® Kat U © Presjek -» © • - © _ Q X | Radna soba I L r . ako se želi da sustav djeluje na zadovoljavajući način. Staklenici djeluju kao sunčani kolektori. nego sustav koji treba tehnički definirati. To je u vezi s različitim oblicima korištenja.* ® .® Arh. Zimski vrt je prijelazno područje između vanjske klime i stambenog prostora.f i Grijanje PL TTfT Radij 2 f l Podrumska etaža © Prizemlje -» ® ® K a t . Za ugodnost boravka u kući i radi uštede energije preporučuje se ugraditi staklena vrata na prilazu u zimski vrt.

Luckmann Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. Rosevvich t ^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. Simons 281 . M. + K. B.STAMBENE ZGRADE Arh.

Brixel (7) Uzdužni presjek -> ( § ) . J. Romberger (12) Prizemlje ^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Lederer .( 1 12 18 r 10 BSjnC w r L K7B i j 1 Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini ]• 1 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Dječja soba Gosp.STAMBENE ZGRADE OBLIK KVADRATA. prostorija Hobi Zalihe Grijanje Garaža Terasa Terasa/jelo Atelijer rrs „ 1 • vV | 2 •D r c -J U | 1 I L-r 1 1 i — d . • n l! °° 1 2 3 4 5 6 Predsoblje Boravak Kuhinja / bar za jelo Blagovaonica Kupaonica Spavaća soba • • Prizemlje Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 13 Terasa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Garaža Terasa Ulaz Blagovanje Boravak Radna soba Kaljeva peć Dijete Dijete Roditelji Kupaonica I — \ I I Drvena stambena zgrada u obliku šatora 10) t*® Poprečni presjek -> (f)-® Arh. KOCKE I ŠATORA Prizemlje K J\ V Stambena zgrada kvadratičnog tlocrta 4r Arh.

ne zanemarivo. cedar) također se prepušta naručitelju. smreka. Dvostruka stijena sastoji se od dviju greda jednakih presjeka s izolacijom između njih. pa je impregnacija suvišna. ekonomskim potrebama mnogih naručitelja. biološkim i.DRVENE KUCE EKOLOŠKO GRAĐENJE Brvnara je prototip prirodnog. Široki prepusti krova štite fasade. Isporučitelji nude različite sastave vanjskih stijenki. 12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 13 Solidni kotao za grijanje 14 Dovod zraka prema otvorenom prostoru Shema energetskog sustava (§) 13 Svježi zrak za kuću 16 Autom. počevši od grubih radova na postavljanju konstrukcije do dovršenja zgrade. Interijer se najčešće može slobodno oblikovati. Baker-Brown + McKay © 9 Kotao za grijanje 10 Dovod zraka 11 Odvod zraka od kotla do prizemlja. zdravog stanovanja. Izbor vrste drveta (bor. kanal kotla 6 Kanal za odvod zraka 7 Dovod zraka za kotao 8 Dovod zraka za kuhinje Prizemlje Artv. nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice isporučuju se u skladu s kućom -> ( 7 ) . Garaže. izvornog. Investitor može birati između rustikalnih oblica ili pravokutno otesanih greda. Prilaz za čišćenje. Drvena se kuća može zagrijati uz uštedu goriva. Jednoslojna stijenka daje poslovičnu izvornost atmosfere u kući (kuća od prirodnog drva). uz stručno vodstvo majstora. Mnoge drvene kuće mogu se projektirati prema željama naručitelja. zaklopac za izbjegavanje pregrijavanja 17 Dobivena solama energija za predgrijavanje zimskog vita 18 Zimski vrt 19 Dovod zraka iz praznog prostora u zimski vit 20 Pod akumulira toplinu koja nastaje uslijed topline vanjskog zraka i pradgrijava zrak koji se uvodi u zimski vrt 283 . Taj način građenja odgovara ekološkim. Za gradnju brvnare najčešće se upotrebljavaju vrste drveta koje sporo rastu na hladnom sjeveru. nude da i sam naručitelj sudjeluje u građenju. ovčja vuna i pluto. Upotrebljava se izabrana masivna drvena građa i prirodni izolacijski materijali kao što su pamuk.(§). uobičajena je neograničena trajnost i niski troškovi održavanja. Mnogi izvođači. Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu koja prirodno štiti drvo. Prirodni proizvodi poput glinenog crijepa i biljne boje daju visoki standard kakvoće. f / (T) Prizemlje Kemi kuća 2 Jk ( 3 ) Prizemlje Ulaz V® Gruber: drvena kuća t>© Prizemlje U® 1 Ventilacija Kupaonice 2 Odzračivanje kroz prozore 3 Ventilator za prazni prostor ispod poda 4 Prazni prostor 5 Vent.

L.STAMBENE ZGRADE t* © Prizemlje (D - @ ^ (5) Poprečni presjek (?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.(?) t"© Podrumska etaža k ® Ulaz -H t^ ® Uzdužni presjek Arh. F Kuhnis I? (?) Prizemlje ® Suteren (o) Arh. Neff 284 ... P Neufert U ® Prizemlje -> (§) .

v.kuća uz kamenolom .STAMBENE ZGRADE NA PADINI ^ © Prizemlje .kuća na padini \2) V ® Suteren © t^ (5) Prizemlje . L.* (?) — (5) V ® Suteren © Arh .d. I Prizemlje bpavaca soba 1rl i 0 a 1 1« \ ^ 0 u ® Podrum @ Arh.Valentyn 285 .. Neff •o . v © Potkrovlje ® - © P ® Poprečni presjek © - © V® đgmmamammmmmm.

t^ (2) Prizemna