PISMENA PRIPREMA ZA BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST

kolska godina: 2012./2013. Razred: VI Datum: 11.2.2013.

Predmet: Bosanski jezik i knjievnost

Nastavna oblast: Gramatika Struktura i tip asa:

Nastavna jedinica: Infinitiv

1. as obrade 2. as ponavljanja znanja 3. as utvrivanja i ocjenjivanja 4. Kombinovani as Ciljevi asa: a) ODGOJNI razvijanje kod uenika osjedaja ljubavi prema posebnitostima jezika, njegove funkcije u svakodnevnom ivotu, probuditi elju kod uenika za to obimnijim sadrajima koji de im pomodi u tome da se bolje snalaze u ivotu b) OBRAZOVNI- upoznavanje uenika sa novim gradivom o glagolskim oblicima i njihovim posebnitostima c) FUNKCIONALNI-razvijanje miljenja i osjedaja kod uenika, razvijanje sposobnosti razlikovanja upotrebe glagolskih oblika u govoru i pisanju

Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada 3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada Nastavna sredstva : Udbenik, ispisana tabla, nastavni listidi, crte, slika, grafofolija Nastavna pomagala : grafoskop, tabla, TV, radio, priruna pomagala Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (demonstracija)

2. Metode zasnovane na praktinim asovima uenika 3. Metode zasnovane na rijeima : monoloke, dijaloke, rad sa knjigom Literatura: Udbenik Na jezik 6 , Zdravka Zekid, Gramatika bosanskoga jezika SADRAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA UVODNI DIO (od 3-7 min): U naem jeziku imamo deset vrsta rijei. One se dijele na dvije skupine. To su promjenljive i nepromjenljive vrste rijei. Da li neko moe nabrojati koje su to promjenljive vrste rijei? (Imenice-su rijei kojima se imenuju bida, pojave, osjedaji, Pridjevi-su rijei koje poblie oznaavaju imenice, Zamjenice-su rijei koje zamjenjuju imenice ili upuduju na ono to je oznaeno imenicom, Brojevirijei kojima se izrie koliko ega ima ili koje je to po redu, Glagoli-rijei kojima se izrie radnja, zbivanje ili stanje). A da li neko zna koje su nepromjenljive vrste rijei? Prilozi- su nepromjenjive vrste rijei koje se dodaju najede glagolima za oznaavanje mjesta, vremena, naina, uzroka, svrhe i koliine radnje Prijedlozi- su nepromjenjive rijei koje slue da bi se pokazali odnosi meu bidima, stvarima i pojavama Veznici-su rijei koje povezuju dvije rijei ili dvije reenice Uzvici-su nepromjenjive rijei kojima se izraava neki osjedaj , raspoloenje, doziv ili zvuk prirode Rijece- su rijei koje slue samo za oblikovanje ili preoblikovanje reeninog ustroja i za isticanje ili davanje drugaijega znaenja pojedinim rijeima Da li je neko zamaptio koja vrsta rijei su glagoli? Danas demo raditi glagolski oblik INFINITIV.

GLAVNI DIO (30 min): BOLJE JE S MUDRIM PLAKATI NEGO S LUDIM PJEVATI LIJEPA NARAV NITI SE MOE KUPITI NITI PRODATI

Rondo lide leluja odlae jo jednom treperiti u visini

jo jednom pjevati u ptici jo jednom sanjati na oblaku jo jednom blistati u zraku lide leluja vodi ga moj dah jo jednom trati ka tebi jo jednom poloviti jabuku jo jednom zagrljaju se smiju jo jednom nestajem u herbariju

Mirsad Bedirbaid

-treperiti, pjevati, sanjati, blistati, trati, poloviti Pogledajte ove rijei? Koja je to vrsta rijei? Da li odreuju neko vrijeme? Moemo li odrediti lice ili broj? Zbog toga to ovim rijeima ne odreujemo ni vrijeme, ni lice ni broj, ovo je neodreeni glagolski oblik, koji se naziva infinitiv. ta moemo zakljuiti? Infinitiv nam ne daje nikakav podatak o licu, broju, vremenu ili nainu. Infinitiv je dobio ime od lat. rijei infinitus to znai neogranien, neodreen. Ako pogledamo ove rijei moemo vidjeti da sve one imaju neto zajedniko. To su nastavci na kraju rijei. Koji su to nastavci? To su nastavci -ti. Pored ovih nastavaka glagoli u infinitivu mogu imati i nastavke -di.

Nekada su glagoli na -di u infinitivu imali nastavke ti : rek-ti =redi, mog-ti =modi, do-i-ti = dodi.. O ovome de biti vie govora u viim razredima. Dakle, infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavaka ti i di. pek- infinitivna osnova + nastavak -di = pedi misli-infinitivna osnova+ nastavak ti = misliti Infinitiv je osnovni glagolski oblik, te on slui za tvorbu bududeg vremena ili futura, ali moe i da bude dopuna predikatnom glagolu. Ja du uiti. u slubi tvorbe bududeg vremena On moe dobro igrati. u slubi dopune predikatnom glagolu Sada demo zajedno napisati nekoliko reenica i odrediti glagole u infinitiv

Ne treba loe slijediti. Znanje se uvijek treba cijeniti. Bolje je pisati nego pamtiti. Ja du uiti kada doe brat.

Moja mama ljeti uvijek krei. Pei pitu je zanimljivo. Postii odlian uspjeh je najvanije.

Moj brat moe visoko bacati loptu. Volim rano ustati, osjedam se dobro cijeli dan. Glas mi je poeo naglo treperiti .

ZAVRNI DIO (6 min)

Da li nam neko moe redi koji glagoslki oblik smo danas radili? Koje su njegove karakteristike? Infinitiv se tvori od infinitivne osnove i nastavaka ti i di. Sada demo uraditi nekoliko zadataka, koje ako ne zavrimo trebate uraditi za zadadu. 1. U slijededim poslovicama podvucite glagole u infinitivu: Nije teko tuim rukama uareno eljezo hvatati. Teko je vuka s ovcom pomiriti. Najtee je samoga sebe upoznati.

2. Napii infinitiv glagola prema ovim imenicama: mrak, muka, skok, sluga. Mrak-mraiti Muka-muiti Skok-skoiti Sluga-sluiti

DOMAI, SAMOSTALNI I PRAKTINI RAD UENIKA

Za domadi rad uraditi preostala dva zadatka iz knjige Na jezik na stranici 29. I jo napisati pet reenica u kojima trebate podvudi glagole u infinitivu.